Contract
Na temelju članka 26., 27., 150. stavka 3. točke 1. Zakona o radu („Narodne novine“ 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članka 18. stavka 1. točke 1. alineje 2. , članka 49. i članka 51. Statuta Hrvatskog prirodoslovnog muzeja te sukladno odredbama Kolektivnog ugovora za zaposlene u ustanovama kulture grada Zagreba (Službeni glasnik grada Zagreba br. 40/22 i 14/23), Upravno vijeće Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, nakon prethodnog savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, na svojoj 21. sjednici održanoj dana 19.6.2023. godine, donijelo je
PRAVILNIK O RADU HRVATSKOG PRIRODOSLOVNOG MUZEJA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se prava i obveze zaposlenika i Poslodavca, uvjeti rada, plaće, naknade plaća, materijalna prava zaposlenika, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva zaposlenika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja u svezi s radom.
Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovome ugovoru odnose se jednako na muški i ženski rod bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.
Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve zaposlenike ako prava i obveze pojedinog zaposlenika nisu drugačije uređena ugovorom o radu.
Članak 2.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim pravilnikom, sporazumom sklopljenim između zaposleničkog vijeća i Poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim mjerodavnim zakonom nije drugačije određeno.
U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.
Članak 3.
Zaposlenik je obvezan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za obavljanje kojih je sklopio ugovor o radu, usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi poslovne interese Poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke, a Poslodavac će zaposleniku isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
1. Zasnivanje radnog odnosa
Članak 4.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Za zasnivanje radnog odnosa raspisuje se javni natječaj.
Javni natječaj iz stavka 2. ovog članka objavljuje se putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama ustanove, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Iznimno, raspisivanje javnog natječaja nije potrebno za sklapanje ugovora o radu:
- do punog radnog vremena na istom radnom mjestu s osobom koja s ustanovom već ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme u nepunom radnom vremenu,
- kada se u ustanovi ukaže potreba za popunjavanjem radnog mjesta poslodavac može zaposlenicima te ustanove koji imaju ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme i ispunjavaju uvjete tog radnog mjesta ponuditi prelazak na upražnjeno radno mjesto izmjenom ugovora o radu bez raspisivanja javnog natječaja,
- u slučaju sporazumnog prelaska zaposlenika između ustanova u kulturi čiji je osnivač Grad Zagreb, u kojima su zaposlenici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, uz pristanak zaposlenika ustanove čiji je osnivač Grad Zagreb,
- prilikom reorganizacije, napredovanja i promjene sistematizacije,
- ako to proizlazi iz odredaba posebnih zakona (Zakona o muzejima ili drugi mjerodavni zakoni)
- na određeno vrijeme, u slučaju zamjene privremeno nenazočnog zaposlenika koji se nalazi na bolovanju, kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, ali ne dulje od 90 dana.
U slučajevima iz stavka 4. alineje 3. i 4. ovog članka Upravno vijeće daje prethodnu suglasnost za sklapanje ugovora o radu bez raspisivanja javnog natječaja na obrazloženi prijedlog ravnatelja.
Ugovor o radu je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Članak 5.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom o radu (dalje u tekstu: Zakon) nije drukčije određeno.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na način određen Zakonom.
Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Članak 6.
Poslodavac i zaposlenik mogu sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, pod uvjetima i u trajanju kako je to propisano odredbama Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22).
Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu sukladno odredbama 17, 17.a, 17. b i 17. c. kao i drugim mjerodavnim odredaba Zakona o radu.
Članak 7.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom.
Članak 8.
Ocjenu o potrebi sklapanja ugovora o radu donosi ravnatelj u skladu s godišnjim planom i programom rada Poslodavca.
Sklapanju ugovora o radu prethodi javni natječaj sukladno članku 4. ovog Pravilnika.
U javnom natječaju navodi se naziv radnog mjesta, vrsta radnog odnosa i trajanje radnog vremena, posebni uvjeti koje mora ispunjavati kandidat, rok do kojeg se primaju prijave i rok u kojem će prijavljeni kandidati biti obaviješteni o izboru.
Odluku o izboru između prijavljenih kandidata donosi tijelo ovlašteno Statutom.
Na temelju odluke o izboru, ugovor o radu s izabranim kandidatom sklapa ravnatelj.
Kandidate koji nisu izabrani Poslodavac o tome pisano izvješćuje i vraća im dostavljenu izvornu dokumentaciju u roku od 8 dana od dana izbora.
Članak 9.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku sukladno odredbama Zakona o radu. Ugovor o radu najmanje sadrži podatke o:
1. strankama i njihovu osobnom identifikacijskom broju te prebivalištu, odnosno sjedištu
2. mjestu rada, a ako zbog prirode posla ne postoji stalno ili glavno mjesto rada ili je ono promjenjivo, podatak o različitim mjestima na kojima se rad obavlja ili bi se mogao obavljati
3. nazivu radnog mjesta, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
4. datumu sklapanja ugovora o radu i datumu početka rada
5. tome sklapa li se ugovor na neodređeno ili na određeno vrijeme te o datumu prestanka ili očekivanom trajanju ugovora u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme
6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, o načinu određivanja trajanja toga odmora
7. postupku u slučaju otkazivanja ugovora o radu te o otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, o načinu određivanja otkaznih rokova
8. brutoplaći, uključujući brutoiznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodacima te ostalim primicima za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo
9. trajanju radnog dana ili tjedna u satima
10. tome ugovara li se puno radno vrijeme ili nepuno radno vrijeme
11. pravu na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, ako ono postoji
12. trajanju i uvjetima probnog rada, ako je ugovoren.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 2. ovoga članka, poslodavac i radnik mogu ugovoriti pravo radnika da slobodno odredi svoje mjesto rada.
(3) Umjesto podataka iz stavka 1. točaka 6. do 9., 11. i 12. ovoga članka, može se u ugovoru o radu, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim se uređuju ta pitanja.
Članak 10.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan zaposleniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve uglavke propisane člankom 9. ovog Pravilnika.
2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu
Članak 11.
Ugovor o radu može sklopiti svaka osoba koja je navršila petnaest godina života.
Malodobnik s petnaest godina života ili stariji od petnaest godina života, osim maloljetnika koji pohađa obavezno osnovno obrazovanje, može sklopiti ugovor o radu samo uz ovlaštenje zakonskog zastupnika.
Članak 12.
Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa zaposlenik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu zaposlenik dolazi u dodir.
Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti zaposlenika na liječnički pregled, a obvezan je to učiniti ako je prethodno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za određene poslove propisano zakonom i drugim propisom a zaposlenik nema važeću svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti.
Članak 13.
Nazivi radnih mjesta s popisom i opisom poslova i posebnim uvjetima za sklapanje ugovora o radu radi obavljanja određenih poslova radnih mjesta utvrđeni su Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Poslodavca u skladu sa zakonom i drugim propisima.
3. Probni rad
Članak 14.
Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad može trajati najviše:
- do mjesec dana za poslove za koje se traži niža stručna sprema;
- do dva mjeseca za poslove za koje se traži srednja stručna sprema;
- do četiri mjeseca za poslove za koje se traži viša stručna sprema;
- do šest mjeseci za poslove za koje se traži visoka stručna sprema ili više.
Probni se rad, iznimno, može produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je zaposlenik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje 10 dana.
Kod sporazumnog prelaska zaposlenika u drugu ustanovu u kulturi nije potrebno ugovarati probni rad.
Članak 15.
Probni rad zaposlenika prati ravnatelj ili osoba koju ravnatelj za to ovlasti.
Ukoliko do posljednjeg dana probnog rada nema pisanih primjedbi na rad zaposlenika, smatra se da je isti zadovoljio na probnom radu.
.
Članak 16.
Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom radu mora biti obrazložen u pisanom obliku.
Ako otkaz iz stavka 1. ovoga članka Xxxxxxxxxx ne dostavi zaposleniku najkasnije posljednjega dana probnoga rada, smatrat će se da je zaposlenik na probnom radu zadovoljio.
III. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD I PRIPRAVNIŠTVO
Članak 17.
Poslodavac će omogućiti zaposleniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
Zaposlenik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.
Tijekom obrazovanja za potrebe Poslodavca zaposleniku pripadaju sva prava kao da je radio, u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.
Međusobna prava i obveze između zaposlenika koji je upućen na obrazovanje i Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom u skladu s Pravilnikom i ugovorom o radu.
Članak 18.
Ugovor o radu može se zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalni rad za koji se školovao.
Pripravnici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži srednja stručna sprema, viša stručna sprema ili visoka stručna sprema.
Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najviše:
- do 3 mjeseca za poslove za koje se traži srednja stručna sprema,
- do 6 mjeseci za poslove za koje se traži viša stručna sprema,
- do 9 mjeseci za poslove za koje se traži visoka stručna sprema.
Na pripravnikov zahtjev pripravnički se staž može skratiti za jednu trećinu, ako Poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.
Za vrijeme pripravničkog staža pripravniku pripada plaća u visini od 85 % od najniže osnovne plaće za radno mjesto za koje je sklopio ugovor o radu.
Ako je posebnim zakonom odnosno podzakonskim propisima nije utvrđena obveza, trajanje i način provođenja pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita, pripravnik polaže stručni ispit sukladno tim propisima.
Pripravnik mora imati mentora te dobiti plan i program osposobljavanja.
Odlukom Poslodavca utvrđuje se program osposobljavanja pripravnika, trajanje pripravničkog staža, te se imenuje mentor pripravniku.
Članak 19.
Ako je posebnim zakonom utvrđena obveza, trajanje i način provođenja pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita, pripravnik polaže stručni ispit sukladno tim propisima.
Pripravniku koji ne položi stručni ispit može se redovno otkazati radni odnos.
IV. RADNO VRIJEME
1. Puno radno vrijeme
Članak 20.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana, a na poslovima koji zahtijevaju drukčiji raspored radnog vremena radni se tjedan može rasporediti u šest radnih dana.
Početak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena na određenim poslovima, u skladu s godišnjim planom i programom rada, utvrđuje pisanom odlukom poslodavac, uz obvezu da se savjetuje s radničkim vijećem.
Poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena.
2. Nepuno radno vrijeme
Članak 21.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada narav i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na kojima rade zaposlenici s pravom na kraće radno vrijeme.
Ukoliko narav i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.
Zaposlenici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao zaposlenici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Ako ugovorom o radu nije drukčije utvrđeno, zaposlenicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos.
3. Skraćeno radno vrijeme
Članak 22.
Na poslovima na kojima se niti uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenika ne može zaštititi od štetnog utjecaja, radno se vrijeme skraćuje razmjerno štetnom utjecaju radnih uvjeta na zaposlenikovo zdravlje i radnu sposobnost.
Poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuju se posebnim propisom.
4. Prekovremeni rad
Članak 23.
Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka zaposlenik je obvezan raditi prekovremeno do deset sati tjedno.
O uvođenju prekovremenog rada ravnatelj je obvezan zaposleniku dostaviti pisani zahtjev najkasnije jedan dan unaprijed.
Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga članka, u slučaju kada je prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršenja procesa rada čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu, zamjene nenazočnog zaposlenika u procesu rada u neprekidnom trajanju i drugim sličnim slučajevima, zaposlenik je obvezan raditi prekovremeno na usmeni zahtjev koji je Poslodavac dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.
Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati zaposlenikova rada iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom ne mogu uklopiti u godišnje zaduženje zaposlenika.
.
Članak 24.
Prekovremeni rad ne može se odrediti:
- malodobnom zaposleniku,
- roditelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege teže hendikepiranog djeteta.
Samo uz pisanu izjavu zaposlenika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi prekovremeno trudnica, roditelj djeteta do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca te zaposlenik iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu, osim u slučaju više sile.
Izjava o pristanku na prekovremeni rad dostavlja se ravnatelju.
5. Preraspodjela radnog vremena
Članak 25.
Zbog naravi posla i zahtjeva godišnjeg programa rada Poslodavca, radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja zaposlenik radi dulje a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.
O preraspodjeli odlučuje ravnatelj, a u skladu s obvezama iz godišnjeg plana i programa rada te godišnjim zaduženjem i strukturom radnog vremena zaposlenika, uz obvezu da se o tome savjetuje s radničkim vijećem.
Radno vrijeme preraspodijeljeno u skladu sa stavkom 2. ovoga članka tijekom godine ne može biti prosječno dulje od 40 sati tjedno.
Preraspodijeljeno radno vrijeme, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati
tjedno.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog
vremena može trajati najduže četiri mjeseca.
Umjesto uvećavanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, zaposlenik može koristiti slobodne radne dane, tako da za jedan sat prekovremenog rada ima pravo na jedan i pol sat slobodno.
6. Raspored radnog vremena
Članak 26.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pravilu, u pet radnih dana, a na poslovima koji zbog svoje naravi zahtijevaju drugačiji raspored radnog vremena, radni tjedan raspoređen je u šest radnih dana.
Trajanje dnevnog radnog vremena određuje se u skladu s godišnjim planom i programom rada Poslodavca.
Članak 27.
Početak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena na određenim poslovima u skladu s godišnjim planom i programom rada, utvrđuje pisanom odlukom ravnatelj, uz obavezu savjetovanja sa radničkim vijećem.
O rasporedu i promjeni radnog vremena ravnatelj će obavijestiti zaposlenika tjedan dana unaprijed, osim u slučaju uvođenja prekovremenog rada.
V. ODMORI I DOPUSTI
1. Stanka
Članak 28.
Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
U pravilu, vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka poslodavac ne može odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, poslodavac će zaposleniku omogućiti da dnevno radi toliko kraće ili mu to vrijeme preraspodijeliti i omogućiti da ga koristi kao slobodne radne dane.
2. Dnevni odmor
Članak 29.
Dnevni odmor, tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, iznosi najmanje 12 sati neprekidno.
3. Tjedni odmor
Članak 30.
Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 24 sata neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 29. Pravilnika.
Tjedni odmor zaposlenik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje
slijedi.
Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora iz stavka 1. i 2. ovoga
članka, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.
Ako se tjedni odmor radi potreba posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, može se koristiti naknadno, prema odluci poslodavca.
Zaposleniku se, u svakom slučaju, treba osigurati za svaki radni tjedan korištenje tjednog odmora u razdoblju koje ne može biti duže od dva tjedna.
4. Godišnji odmor
Članak 31.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na četiri tjedna (20 radnih dana), koliko iznosi Zakonom o radu određeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima kako slijedi:
1. s obzirom na složenost poslova:
- zaposlenicima VSS 4 dana
- zaposlenicima VŠS 3 dana
- zaposlenicima SSS 2 dana
- zaposlenicima NSS 1 dan
2. s obzirom na dužinu radnog staža:
- od 5 do 10 godina radnog staža 1 dan
- od 10 do 15 godina radnog staža 2 dana
- od 15 do 20 godina radnog staža 3 dana
- od 20 do 25 godina radnog staža 4 dana
- od 25 do 30 godina radnog staža 5 dana
- od 30 do 35 godina radnog staža 6 dana
- od 35 i više godina radnog staža 7 dana
3. s obzirom na radne uvjete:
- rad na poslovima s otežanim ili posebnim radnim
uvjetima 3 dana
- rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima
određenim zakonom 2 dana
4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku
s jednim malodobnim djetetom 2 dana
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku
za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan
- samohranom roditelju malodobnog djeteta 3 dana
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na drugu
djecu 3 dana
- osobi s invaliditetom 3 dana
5. prema doprinosu na radu:
- ako ostvaruje natprosječne rezultate rada 2 dana
Pod pojmom zaposlenika s invaliditetom i djeteta s invaliditetom u smislu ovog članka smatraju se zaposlenici i djeca sa statusom osobe s invaliditetom definiranim Zakonom o Registru osoba s invaliditetom.
Zaposlenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca.
Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 2. ovog članka.
Zaposlenik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora sukladno odredbama članka 78. stavaka 1. i 2. Zakona o radu.
Iznimno od odredbe članka 78. stavka 2. Zakona o radu, zaposlenik koji odlazi u mirovinu ima pravo na puni godišnji odmor za tu kalendarsku godinu.
Članak 32.
Maloljetni zaposlenici, slijepi zaposlenici i zaposlenici donatori organa te zaposlenici koji rade na poslovima na kojima ih, ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja, imaju pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora, ako to pravo ne ostvaruju primjenom kriterija iz članka 31. Pravilnika.
Članak 33.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani određeni zakonom te dani plaćenog dopusta i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik.
Članak 34.
Plan korištenja godišnjih odmora utvrđuje Poslodavac uz prethodno savjetovanje sa zaposleničkim vijećem.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine te o rasporedu obavještava zaposlenike.
Zaposlenik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela osim ako se s Poslodavcem drugačije ne dogovori.
Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna / 10 radnih dana u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna / 10 radnih dana.
Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti Poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana ranije.
Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zaposlenik može prenijeti i iskoristi u sljedećoj kalendarskoj godini pod uvjetima iz članka 84. Zakona o radu.
Članak 35.
Prigodom određivanja vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, Poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama zaposlenika te, u tom smislu, prikupiti njihove prijedloge.
Članak 36.
Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora Poslodavac dostavlja zaposleniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršavanja osobito važnim, neodgodivih službenih poslova, a na temelju poslodavčeve odluke.
Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, u visini određenoj Kolektivnim ugovorom.
Drugim se troškovima smatraju oni izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
5. Plaćeni dopust
Članak 37.
Zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima:
- sklapanja braka ili životnog partnerstva | 5 radnih dana |
- rođenje, udomljenje ili posvojenje djeteta, za svako dijete | 5 radnih dana |
- smrti supružnika, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalnog životnog partnera, roditelja, xxxxx, xxxxxx, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka | 5 radnih dana |
- smrti brata ili sestre, djeda ili xxxx, te roditelja supružnika, izvanbračnog druga ili životnog partnera, neformalnog životnog partnera | 2 xxxxx xxxx |
- selidbe u istom mjestu stanovanja | 2 radna dana |
- selidbe u drugo mjesto stanovanja | 3 radna dana |
- kao dobrovoljni davatelj krvi | 2 radna dana |
- teške bolesti djeteta, supružnika, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalnog životnog partnera ili roditelja | 3 xxxxx xxxx |
- polaganja stručnog ispita prvi put | 7 radnih dana |
- sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima i obrazovanju za potrebe radničkog vijeća, sindikalnog rada i drugo | 2 radna dana |
- prirodne nepogode koja je neposredno zadesila zaposlenika | 5 radnih dana |
Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.
U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno nakon davanja krvi, a u nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaćenog dopusta koristit će se naknadno, prema odluci poslodavca.
Zaposlenici imaju pravo na plaćeni dopust za svako dobrovoljno darivanje krvi navedeno u stavku 1. alineji 7. ovog članka, ali najviše do 4 puta godišnje.
Članak 38.
Zaposlenik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
- za svaki ispit po predmetu 2 dana i
- za završni rad 5 dana.
Članak 39.
Zaposlenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
- za svaki ispit po predmetu 1 dan i
- za završni rad 2 dana.
Članak 40.
Zaposlenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.
Ako okolnost iz članka 24. ovoga ugovora nastupi u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), zaposlenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio na bolovanju, osim za smrtni slučaj i dobrovoljno davanje krvi.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.
6. Neplaćeni dopust
Članak 41.
Zaposleniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće prouzročiti teškoće u obavljanju Poslodavčeve djelatnosti, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to:
-za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi najmanje 5 dana
-za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi i
na fakultetu najmanje 10 dana
-za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima najmanje 5 dana
-za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja, posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika,
informatičko obrazovanje i dr.) najmanje 2 dana
Ako to okolnosti zahtijevaju, zaposleniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u trajanju duljem od 30 dana.
Članak 42.
U slučaju da za vrijeme neplaćenog dopusta do 30 dana zaposlenik ostvari pravo na produženo osiguranje, Poslodavac će mu nadoknaditi troškove toga osiguranja.
Članak 43.
Za vrijeme neplaćenog dopusta zaposleniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.
VI. ZAŠTITA PRIVATNOSTI ZAPOSLENIKA
Članak 44.
Poslodavac smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama podatke o zaposlenicima samo ako je to određeno zakonom ili drugim propisom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.
Poslodavac prikuplja i vodi sljedeće podatke o zaposlenicima sukladno propisima o evidencijama u području rada:
1. ime i prezime zaposlenika,
2. osobni identifikacijski broj (OIB),
3. spol,
4. dan, mjesec i godinu rođenja,
5. državljanstvo,
6. o radnoj dozvoli (posjedovanje i trajanje), ako je zaposlenik stranac i ako je posjedovanje iste obavezno,
7. prebivalište ili uobičajeno boravište,
8. o završenom obrazovanju i drugim oblicima stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad (stečena školska ili stručna sprema te određena razina visokog obrazovanja sukladno propisima o visokom obrazovanju),
9. dan sklapanja ugovora o radu, odnosno dan izdavanja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu,
10. dan početka rada,
11. naziv posla, odnosno narav i vrsta rada koje zaposlenik obavlja,
12. naznaku je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme te očekivano trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme,
13. vrijeme trajanja probnog rada, ako je ugovoreno,
14. trajanje pripravničkog staža, ako je ugovoreno te vrijeme i rezultat polaganja stručnog ispita, ako je isti predviđen i obavljen,
15. trajanje rada u inozemstvu, država i mjesto rada, u slučaju upućivanja zaposlenika u inozemstvo,
16. naznaku radi li se o poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i kako se to povećanje računa,
17. naznaku radi li se o poslovima na kojima zaposlenik može raditi samo nakon prethodnog i redovitog utvrđivanja radne sposobnosti za njihovo obavljanje,
18. mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
19. tjedno radno vrijeme (puno ili nepuno), odnosno propisano skraćeno radno vrijeme u satima,
20. ukupni mirovinski staž do početka rada kod Poslodavca,
21. vrijeme mirovanja radnog odnosa te vrijeme rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta ili korištenja drugih prava sukladno posebnom propisu,
22. dan prestanka radnog odnosa,
23. razlog prestanka radnog odnosa,
24. vrijeme za koje će Xxxxxxxxxx uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje za zaposlenike koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.
Poslodavac u evidenciji iz stavka 2. ovog članka nije obvezan voditi podatke koji kod zaposlenika ne postoje.
Podatke iz stavka 2. ovoga članka Poslodavac unosi u evidenciju o zaposlenicima iz odgovarajuće dokumentacije ili na temelju posebnih propisa, a zaposlenik je u tu svrhu Poslodavcu obvezan pravodobno dostaviti potrebnu osobnu dokumentaciju ili isprave.
Osim podataka iz stavka 2. ovog članka, Poslodavac je dužan voditi i druge od zaposlenika ili od nadležnog tijela prijavljene podatke od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom (korištenje prava po osnovi trudnoće, status roditelja, status posvojitelja, profesionalne bolesti, ozljede na radu, profesionalne nesposobnosti za rad, neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti, invalidnost, za zaposlenike koji rade u nepunom radnom vremenu podatak o drugom poslodavcu ili poslodavcima kod kojih zaposlenik radi u nepunom radnom vremenu i slično).
Zaposlenici su dužni o svakoj promjeni podataka navedenih u stavku 2. i 5. ovoga članka obavijestiti Poslodavca odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana nastanka promjene.
Članak 45.
Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o zaposlenicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama.
Odluku o prikupljanju, obrađivanju uporabi i dostavljanju osobnih podataka o zaposlenicima i imenovanju zaposlenika koji je ovlašten nadzirati ispravnost uporabe tih podataka, donijeti će Poslodavac uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.
VII. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE
1. Plaća
Članak 46.
Poslodavac će zaposleniku za obavljeni rad isplatiti plaću koja se sastoji od:
- osnovne plaće,
- dodatka na plaću za rad u posebnim situacijama,
- stimulativnog dodatka ako je to predviđeno posebnom odlukom Poslodavca i ako su za to osigurana posebna sredstva.
Plaću zaposlenika čine osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem je zaposlenik zaposlen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.
Pod radnim stažem u smislu prava na uvećanje plaće iz stavka 2. ovog članka smatra se radni staž ostvaren temeljem rada za koji su plaćeni doprinosi i koji se prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja.
U radni staž za uvećanje plaće iz stavka 2. ovog članka računa se i radni staž ostvaren u inozemstvu, pod uvjetom da se isti u Republici Hrvatskoj prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja, odnosno ako je tako regulirano međunarodnim ugovorima (sporazumima) Republike Hrvatske i drugih država ili se radi o stažu ostvarenom u zemljama Europske unije odnosno Europskog gospodarskog prostora nakon 1. srpnja 2013.
Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.
Članak 47.
Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i uobičajeni učinak predstavlja zbroj umnoška osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem zaposlenik radi i dodatka na radni staž.
Članak 48.
Za odobreni broj zaposlenika kojima se plaća osigurava iz sredstava proračuna Grada Zagreba utvrđuje se osnovica za izračun osnovne mjesečne plaće u bruto iznosu 608,15 eura.
Visinu osnovice za svaku sljedeću kalendarsku godinu predstavnici radnika i poslodavca će dogovoriti temeljem:
- postotka porasta prosječne bruto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz tekuće godine u kojoj se donosi proračun za sljedeću godinu, u odnosu na prosječnu bruto plaću djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine;
- indeksa potrošačkih cijena za ista razdoblja i
- proračunskih ograničenja.
Članak 49.
Visinu osnovice za svaku sljedeću kalendarsku godinu predstavnici radnika i poslodavca će dogovoriti temeljem:
- postotka porasta prosječne bruto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz tekuće godine u kojoj se donosi proračun za sljedeću godinu, u odnosu na prosječnu bruto plaću djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine;
- indeksa potrošačkih cijena za ista razdoblja i
- proračunskih ograničenja.
Članak 50.
Ako se Poslodavcu iz sredstava proračuna Grada Zagreba ne osiguravaju sredstva za plaće za sve zaposlenike, Poslodavac može, ovisno o ostvarenom vlastitom prihodu i drugim izvorima sredstava, utvrditi osnovicu za izračun osnovne mjesečne plaće u iznosu manjem od iznosa utvrđenog člancima 48. i 49. ovog pravilnika.
Članak 51.
Zaposleniku pripada dodatak na radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5 % od prvog dana sljedećeg mjeseca, u odnosu na mjesec stjecanja prava.
Dodatak za radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta iz članka 33. ovoga ugovora pomnoži s 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.
Članak 52.
Plaća se isplaćuje za razdoblje koje čini kalendarski mjesec.
Xxxxx se isplaćuje do 15. dana u mjesecu za protekli prethodni mjesec. Prigodom isplate plaće poslodavac će zaposleniku uručiti pisani izračun plaće.
Na zaposlenikov zahtjev poslodavac je obvezan iz zaposlenikove plaće obustavljati i podmirivati povremene zaposlenikove obveze prema trećim osobama, ako se njihovo dospijeće podudara s dospijećem plaće.
.
Članak 53.
Zaposlenik može primati plaću i druga primanja preko tekućeg računa banke prema osobnom odabiru.
Banku iz stavka 1. ovoga članka zaposlenik može promjeniti jedanput godišnje.
Prije promjene banke iz stavka 1. ovoga članka zaposlenik je dužan pribaviti i predati suglasnost banke u kojoj je imao otvoren tekući račun.
Članak 54.
Najniži koeficijenti složenosti poslova pojedinih radnih mjesta zaposlenika određuju se kako
slijedi:
POSLOVI KOEFICIJENTI
1.1. | RAVNATELJ (VSS) | 4,67 |
2.1. | MUZEJSKI SAVJETNIK (VSS) | 3,39 |
KNJIŽNIČARSKI SAVJETNIK (VSS) | ||
MUZEJSKI PEDAGOG – SAVJETNIK (VSS) | ||
DOKUMENTARIST - SAVJETNIK (VSS) | ||
2.2. | XXXX XXXXXX (VSS) | 2,84 |
VIŠI MUZEJSKI PEDAGOG (VSS) | ||
XXXX XXXXXXXXXX (VSS) | ||
VIŠI DOKUMENTARIST (VSS) | ||
VODITELJ MARKETINGA (VSS) | ||
2.3. | STRUČNI SURADNIK ZA MARKETIG I | 2,52 |
ODNOSE S JAVNOŠĆU (VSS) | ||
KUSTOS (VSS) |
VIŠI STRUČNI SURADNIK
STRUČNI SURADNIK NA PROJEKTU MUZEJSKI PEDAGOG (VSS) DOKUMENTARIST (VSS) RESTAURATOR (VSS) DIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR (VSS) INFORMATIČAR (VSS)
2.4. VIŠI MUZEJSKI TEHNIČAR (SSS,VŠS) 2,42 VIŠI PREPARATOR (SSS, VŠS)
2.5. MUZEJSKI TEHNIČAR (SSS) 2,05 PREPARATOR (SSS)
OPĆI POSLOVI KOEFICIJENTI
3.1. VODITELJ (ŠEF) RAČUNOVODSTVA (VSS) | 2,90 |
TAJNIK USTANOVE (VSS) | |
3.2. SEKRETARICA- KORESPONDENT (VŠS) | 2,42 |
3.3. VOZAČ-DOMAR (SSS) | 2,05 |
3.4. KNJIGOVOĐA (SSS) | 2,05 |
BLAGAJNIK (SSS) | |
3.5. MANIPULANT-DOSTAVLJAČ (NSS) | 1,51 |
3.6. PORTIR (NSS) | 1,42 |
3.7. ČISTAČICA (NSS) | 1,40 |
OSTALI POSLOVI | |
KOEFICIJENT | |
ZAPOSLENIK VSS | 2,52 |
ZAPOSLENIK VŠS | 2,42 |
ZAPOSLENIK SSS | 1,80 |
ZAPOSLENIK NSS | 1,32 |
U tekstu ovoga pravilnika pod pojmom visoka stručna sprema (VSS) podrazumijeva se završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, kao i visoka stručna sprema koju je zaposlenik stekao sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske)
Pod pojmom viša stručna sprema (VŠS) podrazumijeva se završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine, odnosno viša stručna sprema koju je zaposlenik stekao sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Članak 55.
Za zaposlenika koji ima niži stupanj stručne spreme od određenoga u članku 54. ovoga pravilnika za poslove radnog mjesta na koje je raspoređen, Poslodavcu se iz sredstava proračuna Grada Zagreba osigurava najviši koeficijent propisan za poslove stručne spreme koju zaposlenik ima.
Ako zaposlenik iz stavka 1. ovoga članka ima viši stupanj stručne spreme od određenog u članku 54. ovoga pravilnika, za njega će se primijeniti najniži koeficijent propisan za poslove stručne spreme koju zaposlenik ima.
Članak 56.
Za obavljanje poslova voditeljstva pripadajući koeficijent zaposlenika određen člankom 54. ovoga pravilnika uvećat će se kako slijedi:
- voditeljima zbirki i odjela za 10%;
- voditeljima stručne grupe poslova i radionica za 5%.
Članak 57.
Za postignuti akademski stupanj, ako je u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili s djelatnošću poslodavca i ako akademski stupanj, stručni odnosno akademski naziv nije uvjet za radno mjesto na kojem zaposlenik radi, pripadajući koeficijent zaposlenika određen člankom 38. ovoga ugovora uvećat će se kako slijedi:
- ako zaposlenik ima stručni naziv magistar (mr.), odnosno akademski naziv sveučilišni specijalist (univ. spec.) i sveučilišni magistar struke (univ. mag.) | za 5 %, |
- ako zaposlenik ima akademski stupanj magistra znanosti/umjetnosti koji je stečen prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju | 8 %; |
- ako zaposlenik ima akademski stupanj doktora znanosti/umjetnosti | 15 %. |
U ostvarivanju prava iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka, akademski stupanj doktora znanosti koji je zaposlenik stekao prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju izjednačen je s akademskim stupnjem doktora znanosti/umjetnosti utvrđenim Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine 107/07 i 118/12).
Članak 58.
Stažom kod istoga poslodavca smatra se neprekidni staž proveden u ustanovama kulture kojima je osnivač Grad Zagreb, bez obzira na promjenu ustanove.
U odnosu na ona prava koja su vezana uz neprekidni radni staž (jubilarna nagrada i dodaci iz članka 59. ovog Pravilnika), neće se smatrati kako je radni staž zaposlenika prekinut ukoliko između dva radna odnosa nije proteklo više od 8 dana.
Za neprekidni radni staž ostvaren kod Poslodavca pripadajući koeficijent zaposlenika određen člankom 54. ovoga pravilnika uvećat će se kako slijedi:
- za navršenih 20 do 29 godina 4%;
- za navršenih 30 do 34 godine 8%;
- za navršenih 35 i više godina 10%.
Neprekidnim radnim stažem kod istoga poslodavca smatra se radni staž proveden u ustanovama kulture kojima je osnivač Grad Zagreb, bez obzira na promjenu ustanove.
Članak 59.
Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika u obračun plaća, ako to zahtijeva zaposlenik.
2. Dodaci na plaće
Članak 60.
Osnovna plaća zaposlenika povećava se za sate rada ostvarene u posebnim situacijama:
- za rad noću 50%
- za prekovremeni rad 50%
- za rad nedjeljom 35%
- smjenski rad za sate odrađene u drugoj smjeni 5%
- za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata 10%
Ako zaposlenik radi na blagdane, Uskrs i za neradne dane utvrđene zakonom, ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Dodaci na plaću iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.
Članak 61.
Noćnim se radom ne smatra radno vrijeme od 22,00 do 23,00 sata, ako je potrebno za završetak generalnih pokusa i izvršavanje programa u okviru redovne djelatnosti Poslodavca.
Članak 62.
Prekovremenim se radom priznaju samo sati zaposlenikova rada ostvareni za više od 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom ne mogu uklopiti u godišnje zaduženje zaposlenika.
O preraspodjeli odlučuje poslodavac, a u skladu s obvezama iz godišnjeg plana i programa rada te godišnjim zaduženjem i strukturom radnog vremena zaposlenika, uz obvezu da se o tome savjetuje s radničkim vijećem.
Radno vrijeme preraspodijeljeno u skladu sa stavkom 2. ovoga članka tijekom godine ne može biti prosječno dulje od 40 sati tjedno.
Preraspodijeljeno radno vrijeme, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati
tjedno.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog
vremena može trajati najduže četiri mjeseca.
Umjesto uvećavanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, zaposlenik može koristiti slobodne radne dane, tako da za jedan sat prekovremenog rada ima pravo na jedan i pol sat slobodno.
Članak 63.
Za sate rada provedene u obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada, osnovna plaća zaposlenika uvećava se za 5 %.
Članak 64.
Poslovi iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se na temelju jedinstvene procjene pravnog subjekta ovlaštenog za procjenu sukladno pozitivnim zakonskim propisima.
Članak 65.
Za ostvarene rezultate zaposleniku se može isplatiti novčana nagrada sukladno Pravilniku o nagrađivanju poslodavca.
3. Naknada plaće
Članak 66.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je na radu za razdoblje u kojem ne radi, zbog:
- korištenja godišnjeg odmora,
- plaćenog dopusta,
- prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje,
- drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili ovim pravilnikom. Prigodom isplate naknade plaće Poslodavac će zaposleniku uručiti pisani izračun naknade
plaće.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposlenika isplaćuje se naknada plaće u visini njegove prosječene mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije.
Članak 67.
Za rad u zaposleničkom vijeću predstavnik zaposlenika ima pravo na naknadu plaće za broj sati utvrđen zakonom ili sporazumom između Poslodavca i zaposleničkog vijeća u visini prosječne satnice ostvarene za sate rada u mjesecu za koji mu pripada nakanada.
Članak 68.
Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja prvih 42 dana, za invalide rada prvih sedam dana, pripada mu naknada plaće u visini 85 % od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječan iznos zaposlenikove plaće u zadnja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.
Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog sebe 43 dana i duže, za invalide rada osam dana i duže, pripada mu razlika između naknade za bolovanje koju prima od Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje i naknade u visini od 85 % prosječnog iznosa plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.
Ako je zaposlenik na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu, pripada mu naknada u visini 100 % od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječan iznos zaposlenikove plaće isplaćen u zadnja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.
Ako su radnici odsutni s rada zbog utvrđene privremene nesposobnosti za rad jer su oboljeli od bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, zbog sumnje da boluju ili su bili u kontaktu s osobama oboljelim od te bolesti, odnosno dolaze iz područja zahvaćenog bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, pripada im razlika između naknade za bolovanje koje primaju od Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade plaće u visini 85 % prosječnog iznosa plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.
Članak 69.
Naknada plaće koju zaposleniku isplaćuje Xxxxxxxxxx, isplaćuje se zajedno s plaćom.
Članak 70.
Prilikom isplate plaće, naknade plaće i otpremnine Poslodavac je dužan zaposleniku uručiti obračun iz kojega je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i otpremnine.
VIII. DRUGA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA
REGRES
Članak 71.
Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da regres za korištenje godišnjeg odmora za 2023. iznosi 200,00 eura.
O visini regresa će Ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu i ugovoriti Dodatkom ovom ugovoru.
Ako se Dodatak iz stavka 2. ovoga članka ne potpiše do donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu, regres iznosi onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Grada Zagreba i sindikata.
Regres iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se u cijelosti, jednokratno, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.
Zaposlenik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovoga članka razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.
OTPREMNINA
Članak 72.
Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od triju prosječnih neto plaća isplaćenih po zaposleniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.
Članak 73.
Prigodom odlaska u mirovinu, zaposlenicima koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili ostvaren određeni mirovinski staž uz suglasnost gradonačelnika Grada Zagreba.
Osnivač poslodavca može posebnom odlukom utvrditi uvjete i iznos stimulativne otpremnine za zaposlenike koji prije navršenih 65 godina života podnesu zahtjev za prestanak ugovora o radu zbog ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.
Isplata otpremnine iz stavka 2. ovoga članka i isplata otpremnine iz članka 72. ovoga ugovora međusobno se isključuju.
POMOĆ
Članak 74.
Obitelj zaposlenika ima pravo na pomoć u slučaju:
- smrti zaposlenika koji izgubi život u obavljanju ili u povodu obavljanja rada | 2 prosječne mjesečne neto plaće i troškove pogreba |
- smrti zaposlenika | u visini neoporezivog iznosa i troškove pogreba |
Prosječna mjesečna neto plaća iz stavka 1. alineje 1. je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.
Pod obitelj zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka smatraju se zakonski nasljednici prvog i drugog nasljednog reda.
Pod troškovima pogreba iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do iznosa dviju prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposleniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.
Članak 75.
Zaposlenici, u slučaju smrti supružnika, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalnog životnog partnera, djeteta ili roditelja, očuha ili maćehe, imaju pravo na pomoć u visini neoporezivog iznosa
Članak 76.
Zaposlenik ima pravo na pomoć, prema svakoj osnovi, jednokratno u slučaju:
- nastanka teškog invaliditeta zaposlenika | 1.000,00 eura |
- nastanka teškog invaliditeta djeteta ili supružnika, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalnog | 400,00 eura |
životnog partnera zaposlenika | |
- za rođenje ili posvojenje svakog djeteta zaposlenika | 664,00 eura |
- za uklanjanje posljedica prirodne nepogode | u visini stvarnih troškova nastale štete, a najviše do visine jedne prosječne mjesečne neto plaće. |
Prosječna mjesečna neto plaća iz prethodnog stavka je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposleniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.
Pod pojmom teškog invaliditeta smatra se invaliditet koji predstavlja osnovu za upis u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
Nastanak teškog invaliditeta zaposlenika, supružnika i maloljetnog djeteta utvrđuje se dostavom pravomoćnog rješenja nadležnog tijela sukladno posebnim propisima.
Ako su oba roditelja zaposlena kod poslodavca, pravo na isplatu pomoći za rođenje djeteta ima samo roditelj preko kojega je dijete zdravstveno osigurano.
Članak 77.
Djeci zaposlenika nestalog ili poginulog u Domovinskom ratu isplatit će se, jedanput godišnje, dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine.
Članak 78.
Radi pokrića troškova liječenja, odnosno pokrića troškova prilikom nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koja su prema preporuci nadležnog liječnika specijalista iz sustava javnog zdravstva, po pravilima medicinske struke prijeko potrebiti i nenadomjestivi (bez mogućnosti zamjene ili korištenja drugog pomagala, odnosno lijeka, odobrenog od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) za zaposlenika, malodobno dijete, punoljetno dijete kojem je rješenjem nadležnog tijela utvrđena potpuna i trajna nesposobnost za samostalni život i rad sukladno posebnim propisima ili supružnika, a pokriće troškova nije odobreno od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, zaposlenici imaju pravo, jedanput godišnje, na pomoć u visini stvarnih troškova, a do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.
Članak 79.
Djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece zaposlenika koji je izgubio život u obavljanju rada, mjesečno će se isplatiti pomoć:
- za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječne mjesečne neto - plaće isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine;
- za dijete do završenoga osmog razreda osnovne škole 70% prosječne mjesečne neto - plaće isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine;
- za dijete do redovno završene srednje škole, odnosno za redovnog studenta, 90% prosječne mjesečne - neto plaće isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.
DNEVNICA I NAKNADA TROŠKOVA PUTOVANJA
Članak 80.
Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.
Zaposleniku upućenom na službeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na način i pod uvjetima utvrđenima propisima o izdacima za službena putovanja u inozemstvo za korisnike državnog proračuna, a do visine iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.
TERENSKI DODATAK
Članak 81.
Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka zaposlenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
Puni iznos terenskog dodatka dnevno iznosi, najmanje, iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.
Xxxxxxxx se dodatak zaposleniku isplaćuje najkasnije posljednji dan u mjesecu, za sljedeći
mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.
NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT
Članak 82.
Zaposleniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta Poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta Poslodavca.
Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi, najmanji, iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.
Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.
NAKNADA ZA TROŠAK PRIJEVOZA
Članak 83.
Zaposlenici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u krugu od 50 kilometara.
Naknada troškova javnog mjesnog prijevoza u mjestu rada svim zaposlenicima osigurava se kupnjom godišnje karte za mjesni javni prijevoz.
Mjesni prijevoz u mjestu rada je prijevoz na području Grada Zagreba te se prijevoz može osigurati kupnjom godišnje karte Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET), HŽ putničkog prijevoza (HŽ) ili jedinstvene karte ZET-HŽ.
Kupnja jedinstvene godišnje karte ZET-HŽ je moguća samo u slučaju ako je za dolazak do lokacije rada potrebno koristiti prijevoz oba prijevoznika, a korištenje kojih je ujedno i vremenski najprihvatljiviji prijevoz za zaposlenika.
Naknada troškova međumjesnoga javnog prijevoza svim zaposlenicima koji imaju prebivalište, odnosno boravište izvan mjesta rada, osigurava se kupnjom godišnje karte za mjesni javni prijevoz u mjestu rada i isplatom 80 % iznosa stvarnih troškova međumjesnog javnog prijevoza, prema cijeni karte međumjesnog javnog prijevoza od mjesta prebivališta do krajnje stanice mjesnog javnog prijevoza, odnosno do prve stanice s kojom je povezan međumjesni i mjesni prijevoz u mjestu rada.
Visina troškova međumjesnog prijevoza dokazuje se, za svaku proračunsku godinu, potvrdom o cijeni koštanja godišnje karte za međumjesni javni prijevoz, odnosno, ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, potvrdom o cijeni koštanja mjesečne karte za međumjesni javni prijevoz.
Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena zaposlenika te vrijeme čekanja od završetka radnog vremena do polaska redovite linije prema
prebivalištu odnosno boravištu zaposlenika ne prelazi 45 minuta, a u slučaju potrebe za presjedanjem, vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta.
Ako postoji više mogućnosti prijevoza koji ispunjavaju navedene uvjete iz stavka 7. ovog članka, zaposlenici ostvaruju pravo na isplatu 80 %-tnog novčanog iznosa povoljnije (jeftinije) godišnje, odnosno ako ne postoji godišnja karta, mjesečne karte.
Iznimno od stavka 2. - 5. ovoga članka, naknada troškova prijevoza za dolazak na posao i s posla ne ostvaruje se za dane godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada zaposlenik nije u obvezi dolaska na posao, i to:
- za mjesni prijevoz u mjestu rada, ako nije u obvezi dolaska na posao duže od 2 mjeseca uzastopce,
- za međumjesni prijevoz ukoliko nije u obvezi dolaska na posao više od dva dana uzastopce u kom slučaju će se isplata ostvariti razmjerno broju dana provedenih na radu.
Na pisani zahtjev zaposlenika - člana simfonijskog orkestra ili člana orkestra i zaposlenika s 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno zaposlenika koji imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60 ili više posto, poslodavac je dužan zaposleniku isplatiti novčani iznos vrijednosti godišnje karte za mjesni javni prijevoz u mjestu rada, odnosno novčani iznos u visini 80 % iznosa stvarnih troškova međumjesnog javnog prijevoza.
Udaljenost se u smislu ovoga članka utvrđuje na temelju kartografske podloge Google Maps putem stranice xxxxx://xxx.xxxxxx.xxx/xxxx, i to kao najkraća automobilska ruta sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom), a u slučaju računanja udaljenosti iz stavka 1. ovoga članka, kao pješačka ruta sa suvremenom pješačkom stazom koja omogućava sigurno kretanje pješaka.
Zaposlenici su dužni na zahtjev poslodavca, a u svrhu utvrđivanja troškova prijevoza, dokazati mjesto stvarnog stanovanja na adresi koju su prijavili poslodavcu.
NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG
AUTOMOBILA
Članak 84.
Ako je zaposleniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu troškova u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.
SISTEMATSKI PREGLED I OSIGURANJE
Članak 85.
Zaposlenici imaju svake 2 godine pravo na sistematski pregled, u pravilu prema mjestu rada.
Sistematski pregledi iz stavka 1. ovoga članka provode se s ciljem zaštite zdravlja te se nalazi i uvjerenja dobivena tim pregledom ne mogu koristiti u svrhu provjere i utvrđivanja radne sposobnosti službenika i namještenika.
Zaposlenici moraju biti kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.
JUBILARNA NAGRADA
Članak 86.
Zaposlenicima se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad kod istog poslodavca za navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina u visini iznosa na koji se, prema propisima, ne plaća porez.
O visini jubilarne nagrade će Ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu i ugovoriti Dodatkom ovom ugovoru.
Ako se Dodatak iz stavka 2. ovoga članka ne potpiše do donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu, jubilarna nagrada iznosi onoliko koliko je bila zadnja isplata jubilarne nagrade u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Grada Zagreba i sindikata.
Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.
DAR ZA DJECU
Članak 87.
Ugovorne su strane suglasne da će poslodavac zaposlenicima za svako dijete mlađe od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se dar isplaćuje, u prigodi Dana svetog Xxxxxx, isplatiti, najviše, iznos na koji se prema propisima ne plaća porez.
O visini iznosa koji se isplaćuje u prigodi Dana svetog Xxxxxx će ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu i ugovoriti Dodatak Kolektivnom ugovoru.
Ako se Dodatak iz stavka 2. ovoga članka ne potpiše do donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu, iznos koji se isplaćuje u prigodi Dana svetog Xxxxxx iznosi onoliko koliko je bila zadnja isplata koja proizlazi temeljem ugovora između Grada Zagreba i sindikata.
U slučaju da su oba roditelja, posvojitelja ili skrbnika zaposleni kod poslodavca, sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se jednom od roditelja, posvojitelja ili skrbnika, prema pisanoj izjavi koju potpisuju oba roditelja, posvojitelja ili skrbnika.
Ako roditelji, posvojitelji ili skrbnici ne postignu sporazum, svakom se roditelju, posvojitelju ili skrbniku isplaćuje pola iznosa iz stavka 1. ovoga članka.
DODATAK ZA BOŽIĆNE BLAGDANE
Članak 88.
Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da jednokratni dodatak - božićnica za 2023. iznosi 200,00 eura.
O visini jednokratnog dodatka - božićnice će Ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu i ugovoriti Dodatkom Kolektivnom ugovoru.
Ako se Dodatak iz stavka 2. ovoga članka ne potpiše do donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu, jednokratni dodatak - božićnica iznosi onoliko koliko je bila zadnja isplata jednokratnog dodatka - božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Grada Zagreba i sindikata.
DAR U NARAVI
Članak 89.
Zaposlenicima će se za Uskrs dati dar u naravi vrijednost kojega iznosi 80,00 eura.
Članak 89. a) NAKNADA ZA PREHRANU
Članak 73.
Zaposleniku pripada mjesečna naknada za prehranu koja se utvrđuje u iznosu od 66,36 eura mjesečno.
NAKNADA NA OSNOVI IZUMA I TEHNIČKOG UNAPREĐENJA
Članak 90.
Zaposleniku pripada pravo na naknadu za izum i tehničko unapređenje.
Naknada iz stavka 1. ovoga članka može biti određena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog učinka izuma i tehničkog unapređenja.
Naknada mora biti razmjerna učinku koji Poslodavac ima od izuma ili tehničkog unapređenja, odnosno učinku koji se stvarno može očekivati, s time da mora iznositi najmanje 10% vrijednosti ostvarenog ili očekivanog učinka.
O naknadi iz prethodnih stavaka ovoga članka zaposlenik i Poslodavac zaključit će poseban
ugovor.
Članak 91.
Prava iz članaka 71. do 90. ovoga pravilnika ostvaruju se jednako kao prava zaposlenika u Gradskoj upravi Grada Zagreba ali ne u iznosu manjem od onog iznosa koji je dogovoren ovim kolektivnim ugovorom.
NOVČANE NAGRADE
Članak 92.
Za ostvarene radne rezultate zaposleniku može se isplatiti nagrada, u slučajevima predviđenima pravilnikom o nagrađivanju poslodavca i ako su za tu namjenu osigurana posebna sredstva.
Kriteriji za isplatu nagrade odredit će se pravilnikom o nagrađivanju koji će se donijeti uz savjetovanje s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom koji je preuzeo prava i ovlasti radničkog vijeća, uz suglasnost gradonačelnika.
Zaposlenik ostvaruje pravo na isplatu novčane nagrade za radne rezultate, sukladno poreznim propisima do iznosa na koji se ne plaća porez.
IX. ZAŠTITA ZDRAVLJA I DOSTOJANSTVA ZAPOSLENIKA
Članak 93.
Zaposleniku kojemu nedostaje najviše pet godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu ne može se, bez njegova pristanka, redovito otkazati ugovor o radu, osim u slučaju otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem zaposlenika.
Članak 94.
Naknada plaće koja zaposleniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene smanjene sposobnosti zbog nastanka invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može biti manja od iznosa osnovne plaće na radnom mjestu na kojem je do tada bio raspoređen.
Članak 95.
Zaposleniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugim odgovarajućim poslovima za vrijeme zaposlenja (članak 174. stavak 3. točke od 2. do 4. Zakona o mirovinskom osiguranju Narodne novine 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11, 114/11, 76/12, 112/13,
133/13, a u vezi s člankom 175. stavkom 5. Zakona o mirovinskom osiguranju Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), koji je to pravo
stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, prema propisima do 31. prosinca 1998., pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.
Članak 96.
Kada se tijekom zaposlenikova radnog vijeka njegova radna sposobnost smanji zbog godina starosti, općega zdravstvenog stanja, fizičke ili psihičke iscrpljenosti, ozljede na radu, invaliditeta, profesionalnih i drugih bolesti, a do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje mu pet godina staža ili godina života, poslodavac mu može osigurati povoljnije uvjete rada (lakši posao, rad na jednostavnijim poslovima i sl.) bez smanjivanja plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.
Članak 97.
Poslodavac ima obvezu stvoriti uvjete rada kojima će štititi zdravlje i omogućiti siguran rad zaposlenika.
Poslodavac je dužan poduzeti sve zakonske mjere za zaštitu života te sigurnost i zdravlje zaposlenika, uključujući njegovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu i pružanje informacija o poduzetim mjerama zaštite na radu.
Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u skladu s posebnim propisima.
Članak 98.
Svaki je zaposlenik odgovoran za vlastitu sigurnost i zdravlje i za sigurnost i zdravlje drugih zaposlenika na koje utječu njegovi postupci na poslu.
Zaposlenik je u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti Poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost, te provoditi druge propisane ili mjere koje je utvrdio Poslodavac.
Zaposlenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge zaposlenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je, prema posebnim propisima ili pravilima struke, bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.
Članak 99.
Poslodavac smije osobne podatke o zaposlenicima prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom o radu ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
Osobni podaci iz stavka 1. ovoga članka koje je potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, utvrđeni su člankom 44. ovoga pravilnika.
Članak 100.
Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija zaposlenika, a osobito na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.
Članak 101.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo zaposlenika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti sa zakonskim propisima tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Članak 102.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema zaposlenicima uzrokovano nekim od temelja iz članka 100. ovoga pravilnika, a ima cilj i stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Za izraze "uznemiravanje" i "spolno uznemiravanje" koristi se zajednički izraz "uznemiravanje".
Članak 103.
Uznemiravanjem u tijeku rada i u vezi s radom smatraju se osobito:
- upotreba nepriličnih izraza i tona u ophođenju;
- uvrede, prijetnje i omalovažavanja;
- namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad ili pak davanje dezinformacija;
- dodjeljivanje nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili nedodjeljivanje zadataka;
- neprimjerni tjelesni kontakt spolne naravi;
- nedolični prijedlozi spolne i druge naravi;
- negativno isticanje određenog zaposlenikovog obilježja, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sustava;
- seksističko ponašanje kojima se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt.
Članak 104.
Zaposlenik je dužan, prigodom obavljanja poslova svojega radnog mjesta, ponašati se i postupati na način kojim ne uznemirava te, u granicama svojih ovlasti, spriječiti uznemiravanje od drugih zaposlenika i trećih osoba.
Članak 105.
Poslodavac je dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Osobu iz stavka 1. ovog članka ravnatelj imenuje uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom s pravima i obvezama radničkog vijeća sindikata potpisnika ako imaju članove zaposlene u ustanovi.
Ako se radničko vijeće odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća ne očituje ili ako odbije prijedlog u roku od 8 dana od dostavljenog prijedloga, ravnatelj može samostalno imenovati osobu iz stavka 1. ovog članka.
Podaci o osobi ovlaštenoj za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva objavljuju se na mrežnoj stranici ustanove, a uključuju ime i prezime te kontakt ovlaštene osobe.
U svrhu stvaranja ozračja tolerancije, razumijevanja i poštovanja dostojanstva zaposlenika, poslodavac će voditi posebnu brigu o informiranju zaposlenih o zaštiti dostojanstva radnika te o edukaciji ovlaštenih osoba.
Članak 106.
Postupak zaštite dostojanstva zaposlenika pokreće se podnošenjem usmene ili pisane pritužbe poslodavcu ili ovlaštenoj osobi. O usmenoj pritužbi sačinjava se zapisnik.
Pritužba sadržava:
- podatke o podnositelju pritužbe;
- podatke o osobi koja vrši neželjeno ponašanje;
- kratak opis povrede dostojanstva zaposlenika (trajanje, učestalost i sl.);
-navođenje dokaza (svjedoci, pisana dokumentacija, izvještaj i sl.) ukoliko postoje;
- potpis podnositelja pritužbe, mjesto i datum.
Poslodavac je dužan o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva zaposlenika obavijestiti ovlaštenu osobu.
Ovlaštena osoba dužna je primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva zaposlenika.
Iznimno iz stavka 4. ovog članka, poslodavac će primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika ako:
- je ovlaštena osoba odsutna;
- se radi o pritužbi same ovlaštene osobe ili na samu ovlaštenu osobu;
- ako zaposlenik određen za rješavanje pritužbi ne riješi pritužbu u propisanom roku ili ako to ovlaštena osoba izričito zatraži od poslodavca.
Ovlaštena osoba dužna je, odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dostave pritužbe, pozvati zaposlenika protiv kojeg je podnijeta pritužba, da se o pritužbi očituje, te po potrebi druge osobe koje imaju saznanja o događaju. O očitovanju zaposlenika sastavlja se zapisnik koji taj zaposlenik i ovlaštena osoba supotpisuju. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva zaposlenika su tajni.
U provođenju postupka ovlaštena osoba mora poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastanka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Članak 107.
Ako ovlaštena osoba utvrdi da postoji neželjeno ponašanje zaposlenika, predlaže poslodavcu, ovisno o svakom pojedinom slučaju, poduzimanje mjera kao što su:
- usmeno upozorenje zaposleniku za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje;
- pisano upozorenje zaposleniku za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje;
- promjene u organizaciji rada kako bi se izbjegla zajednička fizička prisutnost zaposlenika koji je uznemiravan i zaposlenika za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje.
Ako poslodavac u roku propisanom Zakonom o radu ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, zaposlenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio sudsku zaštitu pred nadležnim sudom.
Članak 108.
Sve osobe koje rade kod Poslodavca u bilo kojem svojstvu dužne su surađivati s ovlaštenom osobom, odazvati se njenom pozivu te joj priopćiti podatke važne za utvrđivanje činjenica u postupku zaštite dostojanstva radnika.
U postupku rješavanja pritužbe ovlaštena osoba mora sve radnje, uključujući prikupljanje izjava radnika i drugih osoba, provoditi na način kojim se jamči tajnost postupka i zaštita privatnosti svake osobe, imajući pri tome na umu da ne šteti poslovanju Poslodavca.
Članak 109.
O postupku utvrđivanja uznemiravanje sastavlja se zapisnik na temelju kojega ovlaštena osoba, ako je utvrdila uznemiravanje, predlaže mjere zaštite dostojanstva.
Članak 110.
Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi zaposlenici u odnosu na ponašanje svojih nadređenih ili podređenih, suradnika i svake treće osobe s kojom zaposlenici dođu u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.
Članak 111.
Za slučaj da je prijavljeno uznemiravanje od strane osobe koja nije u radnom odnosu kod Poslodavca, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim zaposlenikom, ovlaštena osoba može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja, predložiti Poslodavcu sljedeće mjere:
- pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će, u slučaju ponovnog uznemiravanja, poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu zaposlenika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem;
- o uznemiravanju obavijestiti poslodavca prijavljene osobe i predložiti poduzimanje konkretnih mjera kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.
X. PRESTANAK UGOVORA O RADU
1. Načini prestanka ugovora o radu
Članak 112.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću radnika
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
3. kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
4. sporazumom radnika i poslodavca
8. danom dostave obavijesti poslodavcu o pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
9. otkazom
10. odlukom nadležnog suda.
2. Sporazum o prestanku ugovora o radu
Članak 113.
Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:
- podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu
- datum prestanka ugovora o radu
Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju zaposlenik i ravnatelj.
3. Otkaz ugovora o radu
Članak 114.
Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i zaposlenik.
Članak 115.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
- ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
- ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
- ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika) ili
- ako zaposlenik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom
radu).
Članak 116.
Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu zaposleniku ako utvrdi da je zaposlenik povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:
- neizvršavanja ili nesavjesnoga, nepravodobnog i nemarnog izvršavanja radnih obveza;
- neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se remeti rad ili organizacija rada poslodavca;
- nedopuštenog korištenja poslodavčevih sredstava;
- povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta;
- odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili općim aktom poslodavca;
- zloupotrebe položaja ili prekoračenja ovlasti;
- nanošenja znatnije štete;
- nepropisanog i nekorektnog odnosa prema zaposlenicima ili njihovog šikaniranja;
- uznemiravanja i spolnog uznemiravanja;
- zloupotrebe korištenja bolovanja.
.
Članak 117.
Radi kršenja obveza iz članka 116. ovoga Pravilnika poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrđenima člankom 116. Zakona o radu.
Članak 118.
Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, Poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete zaposlenika.
Članak 119.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem zaposlenika, Poslodavac je dužan zaposlenika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka povreda tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
3.2. Xxxxxxxx otkaz zaposlenika
Članak 120.
Zaposlenik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.
Ako otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se zaposlenik i poslodavac ne dogovore drukčije.
3.3. Izvanredni otkaz
Članak 121.
Poslodavac i zaposlenik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Članak 122.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Članak 123.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem ili radom zaposlenika Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
3.4. Neopravdani razlozi za otkaz
Članak 124.
(1) Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
(2) Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
(3) Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
3.5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka
Članak 125.
Otkaz mora imati pisani oblik.
Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad zaposlenika, radni odnos tom zaposleniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.
4. Otkazni rok
Članak 126.
Ako otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se zaposlenik i poslodavac ne dogovore drukčije.
U slučaju redovitog otkaza poslodavca, otkazni rok određen je ovisno o vremenu provedenom u radnom odnosu kod Poslodavca i traje najmanje:
- dva tjedna, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,
- mjesec dana, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno jednu
godinu,
- mjesec dana i dva tjedna, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo
neprekidno dvije godine,
- dva mjeseca, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno pet
godina,
- dva mjeseca i dva tjedna, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo
neprekidno deset godina,
- tri mjeseca, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno dvadeset
godina.
Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka zaposleniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom
odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je zaposlenik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.
Zaposlenik kojemu se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.
Članak 127.
Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Ako zaposlenik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga roka, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
5. Otpremnina
Članak 128.
Zaposlenik kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekinutoga rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem zaposlenika, ima pravo na otpremninu u visini jedne njegove prosječne neto mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža kod poslodavca.
Otpremnina iz stavka 2. ovoga članka isplaćuje se najkasnije 15 dana nakon prestanka radnoga
odnosa.
XI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 129.
Zaposlenik koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.
Ako Poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva zaposlenika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji xxx xxxxxxxx, zaposlenik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Rokovi iz stavka 1. i 2. ne odnose se na potraživanja naknade štete ili druga novčana potraživanja iz radnih odnosa i na postupak zaštite dostojanstva radnika.
Članak 130.
Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa, osim odluka za koje je Statutom i Pravilnikom određeno da ih donosi ravnatelj, donosi Upravno vijeće.
O zahtjevu za zaštitu prava zaposlenika odlučuje Upravno vijeće.
Članak 131.
Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza zaposlenika obavlja se, u pravilu, neposrednim uručivanjem zaposleniku.
Zaposlenik će svojim potpisom na primjerku odluke ili dostavnici i naznakom dana primitka potvrditi obavljenu dostavu akta.
Zaposleniku se odluka može dostaviti i preporučeno putem pošte na adresu koju je prijavio Poslodavcu kao i na adresu elektroničke pošte kreiranu od strane administratora poslodavca za poslovne svrhe.
U slučaju odbijanja primitka ili nepoznate adrese zaposlenika, dostava se može obaviti isticanjem odluke na oglasnoj ploči Poslodavca.
Istekom roka od 8 dana od dana isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostava obavljena. Ako zaposlenik ima punomoćnika, dostava se obavlja osobi koja je određena za punomoćnika.
Članak 132.
Odluke Poslodavca koje se dostavljaju zaposleniku trebaju sadržavati uputu o pravu na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava ili naznaku da je odluka konačna.
XII. RADNIČKA VIJEĆA, SINDIKATI I SKUP ZAPOSLENIKA
Članak 133.
Poslodavac će, ako zaposlenici odluče utemeljiti radničko vijeće, osigurati potrebne uvjete za rad radničkog vijeća.
Pobliži uvjeti za rad radničkog vijeća mogu se urediti sporazumom između radničkog vijeća i Poslodavca.
Ravnatelj je odgovoran za pravodobno dostavljanje podataka radničkom vijeću u slučajevima kad je zakonom propisana obveza obavješćivanja, prethodnog savjetovanja ili pribavljanja suglasnosti radničkog vijeća na određene odluke.
Članak 134.
Ako radničko vijeće nije izabrano, sva njegova ovlaštenja i prava preuzima sindikalni povjerenik, o čemu odlučuje sindikat u ustanovi.
Članak 135.
Radničko vijeće odnosno ravnatelj, ako ono nije osnovano, je dužan najmanje dvaput godišnje sazvati skup svih radnika kod Poslodavca radi obavješćivnja i rasprave o stanju i razvoju ustanove te o radu zaposleničkog vijeća.
Skup radnika saziva se u rokovima utvrđenim godišnjim planom i programom rada Poslodavca.
Skupovi radnika mogu se održati po lokacijama ili smjenama ako je to povoljnije glede nesmetanog odvijanja programa rada ustanove.
XIII. NAKNADA ŠTETE
1. Odgovornost zaposlenika
Članak 136.
Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
Ako štetu uzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
Ako je više zaposlenika uzrokovalo štetu kaznenim (krivičnim) dijelom s umišljanjem, za štetu odgovaraju solidarno.
Članak 137.
Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.
Procjena vrijednosti oštećene stvari vrši se putem vještačenja.
Članak 138.
Naknada štete određuje se u paušalnom iznosu od 66,36,eura, ako je prouzrokovana:
1. izazivanjem nereda ili fizičkim napadom na drugog zaposlenika u vrijeme rada,
2. zakašnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,
3. neopravdanim izostankom s rada,
4. zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja sredstvima za rad,
5. nemarnim obavljanjem poslova,
6. prestankom rada prije isteka otkaznog roka.
Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom iz stavka 1. mnogo veća od utvrđenog iznosa naknade, Poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.
Članak 139.
Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac, dužan je Xxxxxxxxxx naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Članak 140.
Naknada štete iz članka 107. stavka 1. Zakona o radu i članka 136. Pravilnika smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da zaposlenik do sada nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta ukloni:
- ako se šteta, u cijelosti ili djelomično, može ukloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove ili
- ako je zaposlenik u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila ili
- ako se radi o osobi s invaliditetom, starijem zaposleniku, samohranom roditelju ili skrbniku, ili ako se radi o manjoj šteti.
Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka može iznositi najmanje 20%, a zaposlenika se može u cijelosti osloboditi od naknade štete.
2. Odgovornost poslodavca
Članak 141.
Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je dužan zaposleniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je Xxxxxxxxxx uzrokovao zaposleniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
Naknada plaće koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom štete.
3. Zastara potraživanja za naknadu štete
Članak 142.
Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine i teče od dana saznanja za štetu i počinitelja.
U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala.
Kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja.
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 143.
Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnim pločama Poslodavca. Pravilnik se dostavlja članovima radničkog vijeća odnosno sindikalnom povjereniku.
Članak 144.
Izmjene i dopune Pravilnika donose se na način propisan Zakonom za njegovo donošenje.
Članak 145.
Stupanjem na snagu Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o radu od 23.srpnja 2014.godine te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu od 22.12. 2014., 17. 12. 2015., 15. 11. 2017.,
14.2.2019. godine.
KLASA: 011-04/23-01/01 URBROJ: 677-23-1
Zagreb, 19.6.2023.
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog prirodoslovnog muzeja:
Xxx.xxxx.xxx. Xxxxxxxx Xxxxx, dipl.ing.arh.
Ovaj Pravilnik o radu objavljen je na oglasnim pločama poslodavca dana 20.6.2023. godine, te stupa na snagu dana 28.6.2023. godine.
Ravnateljica: prof. xx.xx. Xxxxxxx Xxxxxxxx
Ovaj Pravilnik o radu dostavljen je sindikalnom povjereniku dana 15.6. 2023. godine.
Sindikalni povjerenik:
Xxxxx Xxxxxx