DOKUMENTACIJA O NABAVI
Vodovod i odvodnja Cetinske Krajine d.o.o.
126. brigade Hrvatske vojske, 21 230 Sinj OIB: 81685682389
(dalje u tekstu: „Naručitelj“)
DOKUMENTACIJA O NABAVI
Za projekt sufinanciran od EU
POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE SINJ
DOGRADNJA UPOV-A NA 3. STUPANJ PROČIŠĆAVANJA KAPACITETA 26 000 ES I IZGRADNJA POGONA ZA SUŠENJE I STABILIZACIJU MULJA
KNJIGA 3
Zahtjevi naručitelja
Evidencijski broj javne nabave: 14/2019 n.v.v.
Sinj,listopad 2019. godine
POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE SINJ
DOGRADNJA UPOV-A NA 3. STUPANJ PROČIŠĆAVANJA KAPACITETA 26 000 ES I IZGRADNJA POGONA ZA SUŠENJE I STABILIZACIJU MULJA Ev.
Xx.xxx.:14/2019 n.v.v.
KNJIGA 3
ZAHTJEVI NARUČITELJA
Ova je knjiga jedan dio kompleta od pet (5) knjiga koji se sastoji od:
Knjiga 1 | Upute gospodarskim subjektima i obrasci |
Knjiga 2 | Ugovorna dokumentacija |
Knjiga 3 | Zahtjevi Naručitelja |
Knjiga 4 | Troškovnik |
Knjiga 5 | Podaci za projektiranje i nacrti |
Knjiga 3: Zahtjevi Naručitelja Stranica 1 od 261
SADRŽAJ:
1.2 Prednost pojedinih dijelova Zahtjeva Naručitelja 16
1.3 Prednost dokumentacije o nabavi 16
2. POSEBNI ZAHTJEVI NARUČITELJA 17
2.2.2 Radovi obuhvaćeni Ugovorom 18
2.2.3 Lokacija Projekta Sinj općenito 19
2.2.4 Općeniti opis Projekta Sinj 19
2.2.5 Tijela nadležna za komunalnu i drugu infrastrukturu na području Projekta 23
2.3 Opseg radova uključenih u Ugovor 24
2.3.1 Izrada projektne dokumentacije i istražni radovi 26
2.3.2 Građenje i Pokusni rad 27
2.3.3 Ishođenje Uporabne dozvole i Tehnički pregled 29
2.3.4 Razdoblje odgovornosti za nedostatke 29
2.4.2 Vlasništvo nad zemljištem 30
2.4.3 Postojeće građevine i infrastruktura na lokaciji Postrojenja 30
2.4.4 Posebni uvjeti zaštite nepokretnog kulturnog dobra na području Gradilišta 30
2.5.2 Radovi koji mogu imati utjecaj na vodna tijela 31
2.5.3 Instalacije komunalnih tvrtki, uprave za ceste i drugih tijela 32
2.5.5 Postupci u izvanrednim situacijama 33
2.5.6 Opasne tvari na Gradilištu 33
2.5.7 Održavanje pristupnih putova 33
2.5.8 Pristup pružatelja usluga u izvanrednim situacijama 34
2.5.9 Osiguranje / kontrola kvalitete 34
2.6 Pravo pristupa na Gradilište i operativni troškovi postojećeg dijela Postrojenja 36
2.8 Podaci o influentu i opći zahtjevi za Postrojenje 36
2.8.2 Zahtjevi za efluent, mulj i otpad predtretmana 39
2.8.3 Zahtjevi za kakvoću zraka 41
2.8.5 Procjena utjecaja na okoliš i lokacijska dozvola 43
2.8.6 Gravitacijsko tečenje 43
2.8.7 Zaštita od eksplozivne atmosfere 43
2.8.8 Opći zahtjevi za opremu koja se ugrađuje u Postrojenje 44
2.8.9 Opći zahtjevi za materijale koji se ugrađuju u Uređaj 46
2.9 Procedure vezane za projektnu dokumentaciju 46
2.9.1 Odgovornost nad projektnom dokumentacijom 46
2.9.3 Izjave o metodama izgradnje i montaže 46
2.9.4 Plan izvođenja radova 47
2.9.5 Organizacijska struktura 48
2.9.7 Fotografski i video zapisi 48
2.9.8 Administracija i sastanci 49
2.10 Projekti koje je izradio i dozvole koje je xxxxxxx Naručitelj 49
2.11 Projekti koje će izraditi i dozvole koje će ishoditi Izvođač 49
2.11.1 Ovlašteni projektanti i potvrđivanje projekata 49
2.11.2 Izrada Glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola 50
2.11.3 Xxxxxx Xxxxxxxxxx projekata 51
2.11.4 Izrada projekata izvedenog stanja 51
2.11.5 Priručnici o rukovanju i održavanju 51
2.11.6 Ishođenje Uporabne dozvole 52
2.11.7 Pregled dokumentacije koju je dužan izraditi Izvođač 52
2.12 Xxxxxxxx za Postrojenje 54
2.12.1 Zahtjevi Naručitelja u svezi funkcionalnosti postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 56
2.12.2 Ulazni i izlazni kolektor 57
2.12.3 Jedinica za prihvat sadržaja septičkih jama 58
2.12.4 Zahtjevi Naručitelja za zahvate na postojećem mehaničkom predtretmanu 58
2.12.6 Mimovod biološkog tretmana 67
2.12.7 Osnovni pokazatelji za proračun biološkog pročišćavanja (SBR i CAS) 67
2.12.8 Ulazni podaci za dimenzioniranje biološkog pročišćavanja 67
2.12.9 Zahtjevi za biološku obradu (SBR) 68
2.12.10 Zahtjevi za biološku obradu (CAS) 70
2.12.11 Obrada viška biološkog mulja 72
2.12.12 Ponovna upotreba pročišćene vode za tehnološke potrebe 77
2.12.13 Obrada onečišćenog zraka 77
2.12.14 Xxxxxxxx za mjerenja 79
2.13 Zahtjevi za nadzorno-upravljački sustav (NUS) i upravljanje tehnološkim procesom 86
2.13.2 Koncept automatizacije 87
2.13.3 Moduli upravljanja i optimiranja procesa 88
2.13.4 Centralna kontrolna jedinica 88
2.13.6 Udaljeni terminal NUS-a 90
2.13.7 Nacrti izvedenog stanja i priručnici 96
2.13.8 Arhiviranje laboratorijskih podataka 96
2.14 Zahtjevi za spoj Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda na cestovnu infrastrukturu, vodoopskrbu, plinoopskrbu, električnu energiju i telekomunikacije te za internu infrastrukturu Postrojenja 96
2.14.1 Pristupna prometnica 96
2.14.2 Opskrba pitkom vodom 96
2.14.3 Opskrba električnom energijom 96
2.14.4 Zahtjevi za električne ormare 102
2.14.5 Elektroničke komunikacije 103
2.14.6 Sustav zaštite od požara 104
2.14.7 Odvodnici prenapona 104
2.14.8 Kompenzacija jalove energije 105
2.14.9 Zaštita od previsokog dodirnog napona 106
2.14.10 Mjerna oprema 107
2.14.11 Elektro oprema u EX zonama 107
2.14.12 Preporuke za trasiranje cijevne infrastrukture unutar lokacije Postrojenja 108
2.15 Zahtjevi za zgrade, rezervne dijelove i maziva 108
2.15.1 Upravna zgrada 108
2.15.2 Pogonske zgrade 110
2.15.3 Građevine za natkrivanje finih sita, grubih sita te crpnog okna i kanala crpki 112
2.15.4 Grijanje, hlađenje, ventilacija i sanitarna potrošna topla voda (PTV) upravne zgrade 112
2.15.5 Rezervni dijelovi i maziva 114
2.16 Xxxxxxxx za laboratorij, analitičku i terensku opremu 115
2.16.1 Laboratorij 115
2.16.2 Laboratorijska oprema 115
2.16.3 Terenska oprema 120
2.17 Zahtjevi za trajno uređenje terena lokacije Postrojenja 121
2.17.1 Unutarnje prometnice i parkirališta 121
2.17.2 Sustav odvodnje otpadne vode na lokaciji uređaja i odvodnja oborinske vode 122
2.17.3 Odvodni sustav za tehnološke potrebe 122
2.17.4 Ograda uređaja 122
2.17.5 Ulazna vrata 123
2.17.6 Krajobrazno uređenje 123
2.17.7 Nadgledanje područja Postrojenja 123
2.17.8 Elektroinstalacija vanjske rasvjete - osvjetljenje područja Postrojenja 124
2.17.9 Osvjetljenje područja uređaja 124
2.17.10 Označavanje 125
2.18 Zahtjevi za uređenje Gradilišta 126
2.18.1 Ploče/natpisi i informativne ploče 126
2.18.2 Radno vrijeme za radove 126
2.18.3 Smještaj za Izvođača 126
2.18.4 Smještaj za Inženjera 126
2.18.5 Urednost Gradilišta 127
2.18.6 Sanitarije i zbrinjavanje otpada 128
2.18.7 Privremena opskrba vodom i električnom energijom 128
2.19 Dodatni zahtjevi 128
2.19.1 Pričuvni sustav opskrbe električnom energijom Postrojenja 128
2.19.2 Pričuvni sustav napajanja NUS i kontrolnog sustava 129
2.19.3 Kablovi i okna 129
2.19.4 Spoj na telekomunikacijsku mrežu 129
2.20 Nadzor i testiranja 129
2.20.1 Općenito 129
2.20.2 Nadzor i testiranje izvan lokacije Postrojenja 130
2.21 Testovi po Dovršetku, Pokusni rad, Xxxxx osoblja Naručitelja i Xxxxxxxxxxx 130
2.21.1 Općenito 130
2.21.2 Testovi po Dovršetku 131
2.21.3 Pokusni rad Postrojenja 134
2.21.4 Praćenje, uzorkovanje i analize 137
2.21.5 Zahtjevi za dokazivanje jamčenih operativnih troškova Postrojenja 137
2.21.6 Ispitivanje nakon završetka pokusnog rada 143
2.21.7 Obuka osoblja Naručitelja 144
2.21.8 Obveze Izvođača i Naručitelja prije Preuzimanja 147
2.21.9 Cjelovitost rezervnih dijelova i potrošnog materijala i popravci 148
2.21.10 Preuzimanje 148
2.21.11 Obveze Izvođača i Naručitelja nakon izdavanja Potvrde o preuzimanju 149
3. OPĆE TEHNIČKE SPECIFIKACIJE 149
3.1 Općenito – građevinski radovi 149
3.1.1 Uvod 149
3.1.2 Popis primjenjivih normi i zakona RH 150
3.1.3 Norme na Gradilištu 150
3.1.4 Pitanja koja nisu pokrivena normama 150
3.1.5 Visine i kote terena 150
3.1.6 Veličine 151
3.1.7 Obilježavanje radova 151
3.1.8 Istražni radovi 151
3.1.9 Korištenje eksplozivnih i drugih opasnih supstanci 152
3.1.10 Mjere opreza 152
3.2 Materijali i radovi 152
3.2.1 Opći uvjeti 152
3.2.2 Pripremni radovi 152
3.2.3 Zemljani radovi 152
3.2.4 Postavljanje geotekstila i geomreža 152
3.2.5 Zaštita ravnih površina i pokosa 153
3.2.6 Tesarski radovi i radovi na skeli 153
3.2.7 Armaturni radovi 154
3.2.8 Beton 154
3.2.9 Zidarski radovi 156
3.2.10 Izolacijski radovi 156
3.2.11 Bravarski radovi 156
3.2.12 Prijevoz sirovih materijala na gradilištu 156
3.2.13 Geotehnički radovi 156
3.2.14 Montažerski radovi – vodoopskrbne cijevi 157
3.2.15 Montažerski radovi – odvodne cijevi 157
3.2.16 Metalni radovi 157
3.3 Radovi rušenja i čišćenja 162
3.3.1 Odobrenje 162
3.3.2 Privremene ograde i barijere 162
3.3.3 Uvjeti vezani za radove na prometnicama 163
3.3.4 Čišćenje gradilišta 163
3.3.5 Zaštite 163
3.3.6 Cestovna oprema 163
3.3.7 Eksplozivna sredstva 163
3.3.8 Nasipavanje terena i uređenje površina 163
3.3.9 Zaštita postojećih građevina 164
3.3.10 Zasipavanje i zatvaranje napuštenih cijevi 164
3.4 Zgrade 164
3.4.1 Općenite odredbe 164
3.4.2 Krovovi 164
3.4.3 Vanjski zidovi 164
3.4.4 Unutarnji izgled 165
3.5 Radovi na cestama 165
3.6 Radovi na izvedbi obaloutvrde 165
3.7 Ostali elementi 165
3.7.1 Pritisak vode 165
3.7.2 Zaštita iskopa od prodiranja vode 166
3.7.3 Metode izvođenja iskopa 166
3.7.4 Dodatna istraživanja na gradilištu 166
3.7.5 Izvješće o istražnim radovima 167
3.7.6 Uklanjanje površinskog sloja zemlje 167
3.7.7 Sondažna jama 168
3.7.8 Pregledi od strane Inženjera 168
3.7.9 Križanje s vodotocima 168
3.7.10 Crpljenje vode 168
3.7.11 Iskopi u skladu s pravcima i visinskim kotama 168
3.7.12 Testovi podzemnih voda 169
3.7.13 Testovi formiranja visinskih kota 169
3.7.14 Uklanjanje viška iskopanog materijala 169
3.7.15 Dodatna iskopavanja 169
3.7.16 Iskopi za cijevi 169
3.7.17 Ručno zbijanje posteljice 169
3.7.18 Nasipavanje 170
3.7.19 Pokrovni materijal i potporne građevine 170
3.8 Ograđivanje i uređenje površina 170
3.8.1 Dokumentacija 170
3.8.2 Materijali 170
3.8.3 Postavljanje ograde i kapija 171
3.8.4 Uređenje okoliša 171
3.9 Općenito – strojarski radovi 174
3.9.1 Obuhvat 174
3.10 Podmazivanje, ležajevi i metode pogona 174
3.10.1 Podmazivanje 174
3.10.2 Mjenjači 174
3.10.3 Brtvljenje 175
3.10.4 Brtveni pojas 175
3.10.5 Podmazivanje 175
3.11 Podešavanje strojeva 176
3.11.1 Izgradnja temelja za strojeve i podešavanje strojeva 176
3.11.2 Zaštita na strojevima 176
3.11.3 Oprema za podizanje 177
3.12 Xxxxxxxxxx, podizanje, demontiranje, buka i vibracija 179
3.12.1 Poravnanje 179
3.12.2 Podizanje 179
3.12.3 Rastavljanje 179
3.12.4 Buka 179
3.12.5 Vibracije 180
3.13 Vijci, matice, podložne pločice i spojni materijali 180
3.14 Ventili i zasuni 181
3.14.1 Opći zahtjevi 181
3.14.2 Klizni ventili 182
3.14.3 Zaporni ventili 183
3.14.4 Leptirasti ventili 183
3.14.5 Kuglasti ventili 184
3.14.6 Membranski ventili 184
3.14.7 Xxxxxxxxxxxx ventili 184
3.14.8 Odzračno dozračni ventili 185
3.14.9 Redukcijski ventili 186
3.14.10 Ručni zasuni 186
3.14.11 Obilježavanje ventila i cjevovoda 188
3.14.12 Elektromehanički pogoni ventila 188
3.14.13 Nosači cjevovoda i ventila 189
3.15 Nadzemni metalni spremnici 190
3.15.1 Općenito 190
3.15.2 Manometri 190
3.15.3 Spremnici za vodu pod tlakom 190
3.15.4 Čelični spremnici obloženi staklom 191
3.15.5 Sekcijski spremnici od čelika obloženog epoksijem 194
3.15.6 Poklopci i krovovi 194
3.16 Elektromotori 194
3.16.1 Općenito 194
3.16.2 Izolacija 195
3.16.3 Termorezistori 195
3.16.4 Ležajevi 195
3.16.5 Grijači protiv kondenzacije 195
3.16.6 Razvodne kutije 196
3.16.7 Oznake 196
3.17 Završna obrada metala 196
3.17.1 Specifikacije 196
3.17.2 Toksičnost 197
3.17.3 Boja na bazi olova 197
3.17.4 Sjajne površine 197
3.17.5 Priprema 197
3.17.6 Završno bojanje 197
3.17.7 Skladištenje 197
3.17.8 Nanošenje boje 197
3.17.9 Galvanizirane površine 198
3.17.10 Priprema površina 198
3.17.11 Boje 198
3.17.12 Xxxxxx xxxxxxx za peć 198
3.17.13 Premaz epoksijem stapanjem 198
3.17.14 GRP obloga i zaštite 199
3.17.15 Smetnje 199
3.17.16 Zaštitni sustav 199
3.18 Crpke 200
3.18.1 Općenito 200
3.18.2 Centrifugalne crpke za otpadne vode 201
3.18.3 Centrifugalne crpke 203
3.18.4 Potopljene crpke 205
3.18.5 Progresivne kavitacijske crpke 207
3.18.6 Vijčane (spiralne) crpke 209
3.18.7 Crpke za doziranje kemikalija 210
3.18.8 Okovi crpke i pomoćni dijelovi 211
3.19 Hlađenje i ventilacija 211
3.19.1 Sustavi ventilacije s ventilatorima 211
3.19.2 Klimatizacijski sustav ventilacije 212
3.19.3 Glavni ventilacijski odvodi 213
3.20 Staze, stepenice ljestve i ograde 213
3.20.1 Općenito 213
3.20.2 Rukohvati 214
3.20.3 Stubišta i staze 215
3.20.4 Ljestve 216
3.20.5 Podovi od otvorene mreže i perforiranog lima 217
3.21 Zavarivanje 217
3.21.1 Općenito 217
3.21.2 Zavarivanje ugljičnog čelika 218
3.21.3 Zavarivanje nehrđajućeg čelika 218
3.22 Pocinčavanje 218
3.23 Prijenosni vatrogasni aparati 219
3.23.1 Opis 219
3.23.2 Namotaji protupožarnog crijeva 219
3.24 Samostojeći generatori 220
3.24.1 Općenito 220
3.24.2 Opći raspored 220
3.24.3 Diesel motor 220
3.24.4 Sinkroni generator 220
3.24.5 Oprema generatora 220
3.24.6 Upravljanje generatorom 221
3.25 Ispitivanja 222
3.25.1 Općenito 222
3.25.2 Ispitivanja kod proizvođača 223
3.25.3 Završno testiranje - prije puštanja u pogon i puštanje u pogon 225
3.26 Općenito – elektroradovi 226
3.26.1 Radni uvjeti 227
3.26.2 Elektromagnetska kompatibilnost 227
3.26.3 Dokumentacija 227
3.26.4 Okruženje 228
3.26.5 Ožičenje 228
3.26.6 Uzemljenje 234
3.26.7 Vanjska oprema 236
3.26.8 Tvornički izrađeni sklopovi (FBA) za niskonaponske razvodne kutije, kontrolne centre motora i upravljačke ploče 236
3.26.9 Unutarnje ožičenje ploča 238
3.26.10 Osigurači 241
3.26.11 Programibilni logički kontroleri - PLC 241
3.26.12 Kvar napajanja, automatsko ponovno pokretanje 242
3.26.13 Zaštita od groma 242
3.26.14 Indikacijski instrumenti 242
3.26.15 Oznake 243
3.26.16 Stop – Isključi/ Izolacija 243
3.27 Opće tehničke specifikacije za radove na implementaciji mjerne opreme, automatizacije i NUS-a 243
3.27.1 Automatizacija i NUS 243
3.27.2 Svrha opreme 243
3.27.3 Mjerni instrumenti, kontrola i automatizacija 244
3.27.4 Hardver dispečerskog sustava 245
3.27.5 Dijelovi sustava daljinskog upravljanja 246
3.27.6 Upravljanje alarmima 249
3.27.7 Povijesne informacije 250
3.27.8 PLC oprema 252
3.27.9 Komunikacije 253
3.27.10 Dokumentacija za održavanje 254
3.27.11 Isporuka i ugradnja 255
3.27.12 Povrat podataka sustava 256
3.27.13 Potrošni materijal 256
3.27.14 Rezerve i oprema za testiranje 256
3.28 Instrumentacija (AMC) 256
3.28.1 Općenito 256
3.28.2 Mjerenje protoka 256
3.28.3 Mjerenje razine 257
3.28.4 Otopljeni kisik 258
3.28.5 Suspendirane tvari u miješanoj tekućini (MLSS) 258
3.28.6 Temperatura 258
3.28.7 Mjerenje mutnoće 259
3.28.8 Uređaj za praćenje pokrovnog mulja 259
3.28.9 Mjerači tlaka i pH vrijednosti 259
3.28.10 Zaštita od groma 260
3.28.11 Jedinice 260
3.29 Provjere radova Izvođača 262
3.29.1 Općenito 262
3.29.2 Certifikati testiranja i dokumentacija 263
3.29.3 Električna oprema 263
3.30 Završna ispitivanja 266
3.30.1 Općenito 266
3.30.2 Elektroispitivanje 266
4. ZAKONI I NORME 269
4.1 Zakoni 269
4.2 Norme 269
Ovi Zahtjevi Naručitelja biti će čitani zajedno s Xxxxx i Posebnim uvjetima Xxxxxxx, Xxxxxxxx i svim drugim dokumentima koji su dio Xxxxxxx o radovima odnosno koji čine Ugovor o radovima (u daljnjem tekstu: “Ugovor”).
1.2 Prednost pojedinih dijelova Zahtjeva Naručitelja
U slučaju nejasnoća ili proturječnosti između Zahtjeva naručitelja u dijelovima, vodeći raspored će biti:
poglavlje 2. pa poglavlje 3.
1.3 Prednost dokumentacije o nabavi
U slučaju nejasnoća ili suprotnosti između tehničkih zahtjeva i specifikacija koje su sadržane u ovim Zahtjevima Naručitelja u odnosu na ponudu Izvođača, tehnički zahtjevi i specifikacije u Zahtjevima Naručitelja uvijek imaju prednost.
2. POSEBNI ZAHTJEVI NARUČITELJA
Za sve nacionalne norme kojima su prihvaćene europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utvrdila europska normizacijska tijela, odnosno nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifikacije, a koje su navedene u ovoj dokumentaciji, sukladno članku 209. ZJN 2016 priznaju se „jednakovrijedne“.
U ovoj knjizi DON navedena su tehnička pravila koja opisuju predmet nabave pomoću hrvatskih odnosno europskih odnosno međunarodnih normi. Ponuditelj treba ponuditi predmet nabave u skladu s normama iz dokumentacije o nabavi ili jednakovrijednim normama. S toga za svaku navedenu normu navedenu pod dotičnom normizacijskom sustavu dozvoljeno je nuditi jednakovrijednu normu, tehničko odobrenje odnosno uputu iz odgovarajuće hrvatske, europske ili međunarodne nomenklature, tj. smatra se da je navođenje bilo koje od normi na bilo kojem mjestu u ovoj DON popraćeno izrazom
„ili jednakovrijedno“.
Napominje se kako se dokazivanje usklađenosti provodi u fazi izgradnje, odnosno Izvođač na gradilištu mora imati zakonom propisanu gradilišnu tehničku i obračunsku dokumentaciju (građevinski dnevnik) kao i dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određene Zakonom o gradnji (NN 153/13 s izmjenama i dopunama), posebnim propisom i glavnim projektom ili odabranom ponudom.
2.2.1 Okvir Projekta
Projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Sinj (dalje: Projekt Sinj) se sufinancira sredstvima EU. Sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju od 2014./2020. (NN 92/14) i Uredbom o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta" (NN 107/14, 23/15) određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata nakon stjecanja punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije određeno je Upravljačkim tijelom, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) određena je kao Revizijsko tijelo, Ministarstvo financija određeno je kao Tijelo za ovjeravanje, posredničko tijelo razine 1 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, posredničko tijelo razine 2 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. – Hrvatske vode, korisnik projekta i Naručitelj je VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE d.o.o. Sinj.
Sva navedena nacionalna tijela imaju obvezu kontrolirati Projekt Sinj i s tog osnova pristup svim informacijama. Revizijska i druga kontrolna tijela Europske komisije također imaju obvezu kontrolirati Projekt Sinj i time pristup svim informacijama.
Hrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni zadatak kontrolirati Projekt Sinj, te sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju od 2014./2020. (NN 92/14) imaju obvezu obavljanja kontrola jesu li robe, radovi, usluge koji su financirani stvarno isporučeni, jesu li izdatci koje je korisnik prikazao stvarno nastali, te udovoljavaju li nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije tijekom cijelog razdoblja provedbe i trajanja projekta:
• Provedba, odnosno kontrola provedbe mjera vidljivosti i informiranja, osiguravanje pravilne provedbe ovih mjera od strane korisnika,
• Provjere isporuka i prihvatljivosti izdataka projekta, te obavljanje administrativnih provjera i provjera na terenu,
• Dostava informacija o provjerenim izdacima nacionalnim tijelima,
• Nadziranje napretka projekta i izvještavanje o istome,
• Provjera eventualnih sumnji na nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera,
• Osiguravanje korištenja posebnog računovodstvenog sustava od strane korisnika za provedbu
projekta, i ostalo.
Ugovor o dogradnji UPOV-a na 3. stupanj pročišćavanja kapaciteta 26 000 ES i izgradnja pogona za sušenje istabilizaciju mulja (dalje u tekstu: Postrojenje) jedan je od dva paralelna i istovremena ugovora o radovima u okviru Projekta Sinj i to:
Ugovor | Opis | Uvjeti ugovora | Financiranje | Napomena |
Ugovor 1 | Rekonstrukcija i dogradnja vodoopskrbnog sustava, proširenje postojeće mreže odvodnje i sanacija postojećeg sustava odvodnje | FIDIC crvena knjiga | Kohezijski fond (KF) | Paralelan zaseban ugovor |
Ugovor 2 | Dogradnja UPOV-a na 3. stupanj pročišćavanja kapaciteta 26000 ES i izgradnja pogona za sušenje i stabilizaciju mulja | FIDIC žuta knjiga | KF | Ovaj ugovor |
Ovaj te ugovor pod 1 realizirat će se paralelno. Ne postoji izravna poveznica između ovog i ugovora
pod 1.
Vođenje i nadzor nad provedbom ovog ugovora definirano je posebnim ugovorom (FIDIC Inženjer, u nastavku: Inženjer).
Eventualnu koordinaciju između ugovora br. 1 te ovog ugovora vodi Inženjer.
2.2.2 Radovi obuhvaćeni Ugovorom
Od Izvođača se zahtijeva da isporuči Naručitelju potpuno funkcionalan i ispitan dograđeni UPOV uključujući i izgradnju pogona za sušenje i stabilizaciju mulja sa svom potrebnom infrastrukturom kapaciteta 26.000 ES, trećeg stupnja pročišćavanja (dalje u tekstu: Postrojenje).
Radovi uključuju projektiranje, ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti, nabavu, izgradnju, dovršenje, testove po dovršetku (testiranja prije puštanja u rad, testiranja pri puštanju u rad, pokusni rad), tehnički pregled, obuku osoblja Naručitelja, ishođenje uporabne dozvole, dokazivanje jamčenog operativnog troška Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda te sve vezane poslove uključivo pripremne terenske radove.
Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda će se temeljiti na tehnologiji aktivnog mulja i to:
• Protočni sustav gdje se različite faze biološkog pročišćavanja i taloženje viška mulja provodi u
zasebnim bazenima (konvencionalni postupak, CAS) ili
• Šaržni sustav gdje se svi procesi, uključujući naknadno taloženje mulja, odvijaju u jednom bazenu (SBR postupak).
Izvođač je dužan projektirati i izgraditi Postrojenje sukladno informacijama, zahtjevima i tehničkim
specifikacijama danim u ovoj Dokumentaciji o nabavi.
Dimenzije, raspored, tlocrt/pozicioniranje te oznake građevina danih u nacrtima u Knjizi 5 ove Dokumentacije o nabavi su indikativni te daju koncept koji je pripremio Naručitelj. U granicama područja budućeg Postrojenja, Izvođač je slobodan projektirati, pozicionirati i dimenzionirati različite elemente Postrojenja na način koji Izvođač drži najboljim, uvažavajući uvjete iz ove Dokumentacije o nabavi, posebice iz ovih Zahtjeva Naručitelja.
2.2.3 Lokacija Projekta Sinj općenito
Područje obuhvata projekta podrazumijeva „aglomeraciju Sinj“ t.j. područje grada Sinja koji se sastoji od slijedećih naselja: grad Sinj, Brnaze, Glavice, Karakašica i Suhač. Osim navedenih naselja, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Sinj opsluživati će i područje „aglomeracije Otok“.
2.2.4 Općeniti opis Projekta Sinj
Cjelokupni projekt Sinj sastoji se od pet segmenata: o Poboljšanje postojećeg vodoopskrbnog sustava o Sanacija postojećeg sustava odvodnje o Proširenje postojeće mreže odvodnje o Dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
o Poboljšanja uvjeta i opreme za upravljanje sustavima vodoopskrbe i odvodnje
Predmet ovog nadmetanja je dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda III. stupnja na području aglomeracije Sinj i aglomeracije Otok uz pomoć sufinanciranja Kohezijskog fonda te nacionalnih sredstava.
Sukladno zahtjevima pročišćavanja vezano na veličinu priključene aglomeracije i recipijent pročišćenih otpadnih voda postojeći uređaj, koji je „prvog stupnja pročišćavanja“, potrebno je nadograditi na „treći stupanj pročišćavanja.“
Kako bi uređaj mogao funkcionirati biti će potrebno napraviti preinake na postojećim objektima tehnologije i pratećim objektima uređaja. Postojeći mehanički tretman otpadnih voda prilagoditi će se novim projektiranim uvjetima za buduće razdoblje u skladu sa predviđenim priključenjem korisnika na sustav odvodnje.
Fazna izgradnja Postrojenja nije predviđena i uređaj će se odmah dograditi za maksimalni kapacitet od
26.000 ES.
2.2.4.1 Postojeće stanje sustava vodoopskrbe
Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o. skrbi o vodouslužnom području koje se prostire na ukupnoj površini od 776,3 km2 i obuhvaća potrošače na području Gradova Sinja i Trilja, te Općina Otok, Dicmo i Hrvace.
Vodouslužno područje po upravljanjem Vodovoda i odvodnje cetinske krajine d.o.o.
Fakturirana voda | oko 2 400 000 m3/godina |
Vodoopskrbni sustavi | Ruda (dio), Xxxxxxx, Xxxxxxx |
Broj priključaka | oko 14 000 |
Stupanj priključenosti | oko 97 % |
Vodoopskrbna mreža | 340 km |
Opskrba naselja Sinj, Trilj, Otok, Dicmo i dio naselja Hrvace vrši se iz sustava Ruda i Kosinac. Dio općine Hrvace opskrbljuje se iz sustava Xxxxxxx.
Problemi u vodoopskrbnoj mreži
• Gubici na vodoopskrbnoj mreži su cca 50%
• Starost mreže na području gdje je koncentriran najveći broj stanovnika je cca 35 godina.
• Objekti i oprema glavnih objekata sustava - vodospreme i crpne stanice, djelomično su u lošem stanju te zahtijevaju sanaciju/rekonstrukciju kako bi se poboljšala kvaliteta i sigurnost usluge.
Postojeći vodoopskrbni sustav na području uslužnog područja VIOCK
2.2.4.2 Postojeće stanje usluge odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Danas na području Grada Sinja postoji djelomično izgrađena mreža odvodnje otpadnih voda (područje Sinja) i uređaj sa mehaničkim stupnjem pročišćavanja. Sustav je pod upravljanjem javnog komunalnog društva Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o.
Sustav javne odvodnje grada Sinja s oko 22 000 m kolektora glavne i sekundarne mreže, ima i rasteretne građevine s reguliranim koritima za odvodnju oborinskih i preljevnih voda u potok Goručicu, a zatim i 12 km dug lateralni kanal na desnom zaobalju Sinjskoga polja koji vode odvodi u Cetinu kod
Trilja.
Uređaj za pročišćavanje (mehanički stupanj pročišćavanja) otpadnih voda aglomeracije Sinj smješten je na lokaciji uz vodotok Goručicu cca 1,0 km od njenog utoka u lateralni kanal.
Postojeće stanje odvodnje na području Sinja
Stopa priključenosti unutar aglomeracije prije projekta:
Naselja/Stanovnici | Udio | Stan. 2017 | Priklj. 2017 | Priključenost 2017 (%) |
Brnaze | 100% | 3 203 | 0 | 0% |
Glavice | 85% | 3 210 | 0 | 0% |
Karakašica | 70% | 449 | 0 | 0% |
Sinj | 100% | 11 547 | 7 668 | 66% |
Suhač | 50% | 276 | 0 | 0% |
AGLOMERACIJA SINJ | 18 684 | 7 668 | 41% |
Glavni nedostaci:
- Priključenost: prema definiranom obuhvatu aglomeracije potrebno je osigurati zadovoljavajući stupanj priključenosti korisnika na sustav odvodnje. U današnjem stanju procjenjuje se stupanj
priključenosti za naselje Sinj na oko 66%, što na razini aglomeracije daje stopu priključenja od 41%.
- Funkcionalnost mreže: pojedini dijelovi sustava su u lošem stanju te zahtijevaju sanaciju, potrebno je dovesti sustav do pune funkcionalnosti uz zadovoljenje standarda zaštite ljudi i imovine, te
sigurnosti odvođenja oborinskih i sanitarnih otpadnih voda.
- Funkcionalnost UPOV-a: postojeći stupanj pročišćavanja za aglomeraciju Sinj (> 15 000 ES) sa
ispuštanjem u osjetljivo područje nije u skladu s Direktivom o odvodnji i pročišćavanju komunalnih
otpadnih voda.
- Kvaliteta upravljanja sustavom odvodnje: potrebno je modernizirati upravljanje sustavom odvodnje uspostavom digitalnog katastra (GIS), te sustavnim praćenjem i održavanjem građevina odgovarajućom opremom i uređajima.
2.2.5 Tijela nadležna za komunalnu i drugu infrastrukturu na području Projekta
Popis nadležnih tijela dan je u tablici u nastavku:
Upravljanje vodama | Hrvatske vode VGO za slivove južnog Jadrana Xxxxxxxxxx 00, 21000 Split |
Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda | Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o. 126. brigade Hrvatske vojske 13 21230 Sinj |
Državne ceste | Hrvatske ceste Vončinina 3, 10000 Zagreb |
Županijske i lokalne ceste | Županijska uprava za ceste Split Ruđera Boškovića 22, 21000 Split |
Distribucija i opskrba električnom energijom | Elektrodalmacija Split - HEP ODS d.o.o. Poljička cesta 73, 21000 Split |
Prijenos električne energije | Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Kupska 4, Zagreb |
Telekomunikacije | Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije Jurišićeva 13, Zagreb |
Gospodarenje otpadom | Čistoća Cetinske krajine d.o.o. 126. brigade Hrvatske vojske 13 21230 Sinj |
2.3 Opseg radova uključenih u Ugovor
Opseg radova Izvođača uključuje, ali nije ograničen na slijedeće:
• Projektiranje i svi potrebni istražni i terenski radovi, uključivo ishođenje svih potrebnih dozvola i suglasnosti za dogradnju Postrojenja o Izrada izmjena i/ili dopuna postojećeg Idejnog projekta i/ili izrada novih Idejnih projekata
o Provedba svih potrebnih istražnih i terenskih radova
▪ Geodetski radovi i usluge
▪ Geotehnički istražni radovi i usluge o Izrada Glavnih projekata
o Izrada svih potrebnih Izvedbenih projekta za građenje o Izrada Projektata izvedenog stanja
• Dogradnja i rekonstrukcija Postrojenja uključivo ishođenje uporabnih dozvola o Građenje
o Xxxxxxx po dovršetku uključivo pokusni rad Postrojenja s obukom osoblja Naručitelja za rad s Postrojenjem s dokazivanjem jamčenih operativnih troškova Postrojenja tijekom pokusnog rada
• Otklanjanje nedostataka tijekom Razdoblja odgovornosti za nedostatke
Predmet ugovora je nadogradnja postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na treći stupanj, kapaciteta 26 000 ES i izgradnja pogona za sušenje i stabilizaciju mulja.
U funkciji su sada postojeći objekti uređaja za pročišćavanje:
1. Gruba rešetka
2. Kišni retencijski bazen
3. Ulazna CS
4. Fine rešetke
5. Pjeskolov/mastolov
6. Mjerač protoka
7. Stanica za prihvat septika
8. Trafostanica
9. Upravna zgrada
10. Radionica
Zahvat predviđen ovim projektom uključuje slijedeće modifikacije postojećih objekata:
• Zamjena sve postojeće opreme kao što su crpke, gruba rešetka, fine rešetke, most sa zgrtačem, oprema pjeskolova i mastolova, oprema na postojećoj stanici za prihvat sadržaja septičkih jama te elektrostrojarska oprema na kišnom retencijskom bazenu
• Automatizacija rada crpki
• Korekcija na pjeskolovu – promjena radnog režima i volumena pjeskolova (prilagodba
pjeskolova za projektirane dotoke na UPOV)
• Natkrivanje postojećih objekata rešetki (11-gruba rešetka, 12-fine rešetke)
• Izrada pokrova crpnog okna i kanala crpki
• Postojeća upravna zgrada biti će reorganizirana, opremljena i uređena za potrebe nadograđenog uređaja za pročišćavanje
• Izgradnju i implementaciju postojeće i nove opreme u nadzorno-upravljački sustav (NUS)
• Zamjenu dotrajalih postojećih opločnika, rubnjaka, betonskih i asfaltnih površina koji ostaju u upotrebi, a koji nisu u ispravnom stanju, sanaciju hidroizolacije u upravnoj zgradi te zamjenu kompletne krovne konstrukcije i pokrova na upravnoj zgradi
Objekt predviđen za uklanjanje:
10. Radionica
Izvođač će projektirati i izgraditi Postrojenje prema jednom od dozvoljenih postupaka pročišćavanja pri čemu je, ovisno o primjenjenoj tehnologiji, predviđeno izgraditi sljedeće objekte:
13. Egalizacijski spremnik za prihvat septika (ako je primjenjivo)
14. Filter za obradu zraka
15. Razdjelno okno
16. Anaerobni/anoksični bazen (ako je primjenjivo)
17. Aeracijski bazen (ako je primjenjivo)
18. Sekundarne taložnice (ako je primjenjivo)
19. Crpna stanica povratnog i viška mulja
20. Okno za miješanje mulja
21. Uguščivaći mulja
22. Crpna stanica mulja (transport u stabilizaciju)
23. Bazeni za aerobnu stabilizaciju mulja s mješačima i sustavom aeracije
24. Crpna stanica mulja (transport na polja za sušenje)
25. Polja za sušenje mulja za potrebe aglomeracija Sinj i Otok
26. Retencija procjedne vode sa crpnom stanicom
27. Zgrada puhala, elektroormara i agregata
28. Radionica, spremište i prostor za doziranje
29. Mjerač protoka na izlazu
30. Crpna stanica s grubom rešetkom za dotok iz Otoka i kolektora jug
• Taložno okno na dolaznom cjevovodu
• Natkriveno spremište za skladištenje masti
• Mimovod biološkog tretmana (od mehaničkog tretmana do ispusnog kanala)
Predviđeno je biološko i djelomično kemijsko uklanjanje fosfora.
• Dio fosfora uklanja se izuzimanjem viška mulja (redovno uklanjanje)
• Dio se uklanja biološkim procesima pojačanog uklanjanja (korištenje anaerobnog volumena /
ciklusa SBR-a bioreaktora)
• Preostali dio fosfora koji je potrebno ukloniti do zadovoljenja standarda pročišćene vode (2
mg/l) uklanja se kemijskim taloženjem
Postupak obrade mulja će uključivati izdvajanje viška biološkog mulja, ugušćivanje mulja, stabilizaciju u
bazenima za aerobnu stabilizaciju te transport na polja za ozemljavanje mulja.
Pristup lokaciji Postrojenja je izveden u produžetku odvojka prometnice iz naselja Brnaze u naselju Šabići Donji. Udaljenost ulaza na Postrojenja od odvojka sa glavne ceste D1 u Brnazama je 800 m.
Spoj na postojeću infrastrukturu izveden je u koridoru prometnice.
Prometnice na Postrojenju će se sastojati od minimalno slijedećih cjelina:
• Izgradnja dodatnih internih asfaltiranih prometnica i parkirališta;
• Prakiralište s 10 parkirnih mjesta
2.3.1 Izrada projektne dokumentacije i istražni radovi
2.3.1.1 Idejni projekti
• Lokacijska dozvola za Postrojenje je ishođena temeljem Idejnog projekta i dana u knjizi 5 ove
Dokumentacije o nabavi.
• Izvođač je dužan izraditi izmjene i/ili dopune ili novi Idejni projekt Postrojenja sukladno DON u cijelosti i ishoditi novu Lokacijsku dozvolu ili izmjene i dopune postojeće sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i Zakonu o gradnji (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i ostalim važećim zakonima i propisima. Svi vezani postupci i troškovi su odgovornost Izvođača. Izvođaču je dopušteno definirati kroz izmjenu/dopunu ili novu lokacijsku dozvolu etapnost građenja (sukladno Zakonu o prostornom uređenju)
• Izmjene i/ili novi idejni projekt Izvođača mora biti odobren od strane Inženjera i Naručitelja.
2.3.1.2 Istražni i terenski radovi za Postrojenje
2.3.1.2.1 Geodetski radovi i usluge
Izvođač je dužan o svom trošku provesti sve nužne geodetske radove kako bi izradio svu projektnu dokumentaciju i ishodio sve potrebne dozvole. Geodetski projekt Postrojenja je sastavni dio Idejnog projekta Postrojenja koji je pripremio Naručitelj.
2.3.1.2.2 Geotehnički istražni radovi i usluge
• Izvođač je dužan o svom trošku, u opsegu radova na projektiranju izraditi relevantne geotehničke podloge (na temelju postojećih i dodatnih geotehničkih istraživanja) za sve objekte Postrojenja. Geotehnički dio istražnih radova i projektiranja uključuje, ali nije ograničen, na:
o definiranje potrebnih karakteristika materijala za nasipavanje terena,
o proračun uzgona za sve ukopane objekte, o proračun temeljenja za sve objekte, o proračun slijeganja za sve objekte, o zaštitu građevne jame za sve ukopane objekte UPOV-a.
2.3.1.3 Glavni projekti i ishođenje građevinske/ih dozvole/a za Postrojenje
• Izvođač će izraditi Glavni projekt i ishoditi Građevinsku dozvolu. U slučaju faznog građenja, Izvođač će za svaku od faza ishoditi posebnu građevinsku dozvolu (prema podjeli faznosti u Lokacijskoj dozvoli). Svi vezani postupci i troškovi su odgovornost Izvođača.
• Svi troškovi vezani uz izradu projekata i ishođenje dozvola uključujući sve pristojbe, idu na teret
Izvođača.
• Svi troškovi vezani uz kontrolu projekata, sukladno Pravilniku o kontroli projekata (NN 32/14), idu na teret Naručitelja.
• Sva projektna dokumentacija za ishođenje građevinskih dozvola mora biti usklađena sa
zahtjevima Zakona o gradnji (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i podzakonskih akata.
• U glavnom projektu Postrojenja, Izvođač je dužan definirati Pokusni rad sukladno zahtjevima
Zakona o gradnji (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i ovoj DON u cijelosti.
• Svi Glavni projekti Izvođača moraju biti odobreni od strane Inženjera i Naručitelja.
2.3.1.4 Izvedbeni projekti Postrojenja
• Obzirom na kompleksnost Postrojenja, Izvođač je dužan izraditi sve Izvedbene projekte za Postrojenje. Izvođač je dužan na gradilištu imati izvedbene projekte za do tada izvedene dijelove Postrojenja i građevinske i druge radove koji su u tijeku sa svim eventualnim izmjenama i dopunama.
• Izvedbeni projekti moraju biti odobreni od strane Inženjera i Naručitelja.
2.3.1.5 Projekti izvedenog stanja Postrojenja
• Izvođač će izraditi projekte izvedenog stanja uključivo geodetske snimke izvedenog stanja.
• Projekti izvedenog stanja se izrađuju na način da se izrađeni izvedbeni projekti dopunjuju sa
svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima.
• Projekti izvedenog stanja Izvođača moraju biti odobreni od strane Inženjera i Naručitelja.
2.3.2 Građenje i Pokusni rad
2.3.2.1 Građenje
• Izvođač će izvesti sve radove temeljem Glavnih i Izvedbenih projekata odnosno temeljem Građevinskih dozvola.
• Izvođač će provesti pokusni rad Postrojenja sukladno zahtjevima ove Dokumentacije o nabavi
u cijelosti.
2.3.2.2 Testovi po dovršetku
Izvođač će minimalno provesti sva ispitivanja sukladno Zahtjevima Naručitelja.
Izvođač je dužan provesti sva dodatna ispitivanja sukladno zahtjevu Inženjera i Naručitelja.
Izvođač je dužan dostaviti dokaze o sukladnosti za svu opremu izdane od strane nadležnih institucija.
Izvođač je dužan obavijestiti Inženjera i Naručitelja najmanje 21 dan unaprijed o datumu početka svakog od Testova po dovršetku.
2.3.2.2.1 Ispitivanja i dokazi kvalitete ugrađene opreme prije puštanja u rad
Po završetku građevinskih radova i instalacije opreme, Izvođač će ako je ispravno ugradio i ispitao funkcionalnost sve ugrađene opreme, obavijestiti pisanim putem Inženjera da je spreman za provedbu ispitivanja ugrađene opreme prije puštanja u rad.
Izvođač je dužan provesti ispitivanje prije puštanja u rad, sukladno Programu ispitivanja i puštanja u rad
definiranog Glavnim projektom Postrojenja.
Sva ispitivanja ugrađene opreme se provode u 3 koraka: (1) na suho, (2) s čistom vodom (tehnološkom)
i (3) s otpadnom vodom.
Za potrebe provedbe ispitivanja opreme prije puštanja u rad Izvođač je dužan:
• Osigurati stručno i kvalificirano osoblje za provedbu ispitivanja.
• Osigurati da prilikom provedbe ispitivanja Inženjer ima na uvid Upute proizvođača opreme koja
se ispituje, kao i potrebne dokaze kvalitete i ocjene sukladnosti iste.
• Osigurati svu potrebnu mjernu opremu kojom se dokazuje funkcionalnost opreme do ispunjavanja uvjeta ispitivanja.
• Osigurati za ispitivanu opremu potrebna maziva, goriva i električnu energiju.
2.3.2.2.2 Prespoj novoizgrađenog dijela Postrojenja na postojeći dio
Izvođač je svoje aktivnosti građenja dužan pripremiti tako da je za vrijeme građenja novog dijela Postrojenja omogućen rad dijela Postrojenja koji je već izgrađen (I stupanj pročišćavanja) i koji će raditi za vrijeme izgradnje novog dijela Postrojenja (III stupanj pročišćavanja).
Prilikom rekonstrukcije ili dorade opreme na pojedinoj liniji postojećeg dijela Postrojenja, u funkciji će biti druga linija, čime će biti omogućen kontinuirani rad Postrojenja (I stupanj pročišćavanja).
Prespoj izvodi Izvođač. Prije, a i za vrijeme izvođenja prespoja novoizgrađenog dijela Postrojenja na postojeći dio Izvođač je odgovoran za poduzimanje svih potrebnih aktivnosti kao i za način postupanja s otpadnim vodama. Izvođač je dužan Inženjeru na vrijeme dostaviti opis i plan izvođenja radova prilikom prespoja te zatražiti odobrenje.
Nakon što se uspješno izvrši prespoj Izvođač može započeti pokusni rad.
2.3.2.2.3 Pokusni rad Postrojenja
Sva testiranja predviđena u razdoblju pokusnog rada se izvode kako je navedeno u glavnom projektu i građevinskoj dozvoli, sukladno važećem Zakonu o gradnji (posebice članak 143., NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i u Programu testiranja tijekom Testova po dovršetku.
Tijekom pokusnog rada Inženjer ima pravo prisustvovati svim operativnim aktivnostima i aktivnostima održavanja, cilj kojih je optimizirati funkciju i rad cijelog Postrojenja.
Ispitivanja funkcionalnosti opreme pri puštanju u rad
Izvođač je dužan provesti ispitivanja funkcionalnosti opreme pri puštanju u rad sukladno Zahtjevima Naručitelja.
Pokusni rad u svrhu dokazivanja Ugovorom zahtijevanih parametara
Izvođač je dužan provesti pokusni rad sukladno ovim Zahtjevima Naručitelja. U okviru pokusnog rada Postrojenja će se provesti ispitivanja s ciljem dokazivanja jamčenih operativnih troškova za Postrojenje.
Obuka osoblja Naručitelja, uključivo sva potrebna tehnička dokumentacija za rad
Za vrijeme trajanja Pokusnog rada Izvođač je dužan izvršiti obuku osoblja Naručitelja i dostaviti svu dokumentaciju za rukovanje i održavanje svih građevina koje su predmet ovog Ugovora prema ovim Zahtjevima Naručitelja. Zahtjevi za obuku osoblja Naručitelja su dani u poglavlju 2.21.7.
2.3.3 Ishođenje Uporabne dozvole i Tehnički pregled
Izvođač je dužan nakon uspješno provedenog Pokusnog rada Postrojenja izraditi i dostaviti pisani izvještaj o provedenom pokusnom radu koji uključuje rezultate svih ovom DON traženih ispitivanja. Ukoliko ispitivanja provodi tvrtka, zavod, laboratorij i sl., ista mora biti akreditirana za takvo ispitivanje od za to ovlaštenog tijela prema sjedištu države u kojoj je registriran.
Izvještaj o provedenom Pokusnom radu Izvođača mora biti odobren od strane Inženjera i Naručitelja.
Izvođač je odgovoran za pripremu sve dokumentacije potrebne za Tehnički pregled sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i ostalim važećim zakonima i propisima.
Izvođač je dužan prisustvovati Tehničkom pregledu sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i ostalim važećim zakonima i propisima.
2.3.4 Razdoblje odgovornosti za nedostatke
Izvođač je dužan otkloniti sve nedostatke tijekom Razdoblja odgovornosti za nedostatke sukladno Zahtjevima Naručitelja.
2.4.1 Lokacija i pristup
Ukupna površina ograđenog platoa Postrojenja je 31.603 m2 što predstavlja dovoljnu površinu za smještaj svih planiranih objekata prema svakoj varijanti, kao i prostora za privremeno odlaganje mulja.
Građevine su smještene unutar zahvata prema tehnološkom rješenju. Od granice parcele su udaljene min 5,0 m. Povezane su mrežom internih prometnica. Plato Postrojenja (nakon dogradnje) bit će smješten na katastarskim česticama 270, 272, 275 , 276 i 278 k.o. Brnaze.
Lokacija Postrojenja priključena je na javnu prometnu površinu i osiguran je kontinuiran i nesmetan
pristup svih vozila neophodnih za funkcioniranje, održavanje i uporabu Postrojenja.
2.4.2 Vlasništvo nad zemljištem
Građevinska čestica na kojem se nalazi današnji uređaj kao i predviđeni prostor za proširenje uređaja u vlasništvu su grada Sinja.
2.4.3 Postojeće građevine i infrastruktura na lokaciji Postrojenja
U Sinju je izgrađen i u pogonu uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Uređaj je smješten na lokaciji uz vodotok Goručicu cca 1,0 km od njenog utoka u lateralni kanal. Uređaj je izgrađen kao 1. Faza projekta Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - Sinj I. etapa izgradnje, glavni projekt (1456/2001, Hidroprojekt
- ing). Projektirani kapacitet uređaja u izvedenoj fazi je 15 000 ES sa mehaničkim pročišćavanjem otpadne vode. Uređaj ima ugrađene slijedeće objekte: gruba automatska rešetka, kišni retencijski bazen, ulazna crpna stanica, fine rešetke, pjeskolov i mastolov, mjerač protoka, stanicu za prihvat septika, trafostanicu, upravnu zgradu i radionicu. Izvođač je dužan projektirati i nadograditi Postrojenje sukladno informacijama, zahtjevima i tehničkim specifikacijama danim u ovoj Dokumentaciji o nabavi.
Recipijent pročišćenih otpadnih voda sadašnjeg uređaja je vodotok Goručica. Za buduće Postrojenje predviđeno je odvođenje pročišćenih otpadnih voda u rijeku Cetinu. Ispusni cjevovod do recipijenta nije dio ovog zahvata.
Postojeći infrastrukturni priključci
• Pristupna cesta - izgrađena i stavljena u funkciju u sklopu 1. faze izgradnje UPOV-a. U okviru dogradnje;
• Vodovodni priključak – izgrađen i stavljen u funkciju u sklopu 1. faze izgradnje UPOV-a. U okviru dogradnje;
• Telefonski priključci – izgrađen i stavljen u funkciju u sklopu 1. faze izgradnje UPOV-a. U okviru dogradnje;
• Kanalizacijski priključak i ispust u Goručicu – izgrađen i stavljen u funkciju u sklopu 1. faze
izgradnje UPOV-a. U okviru dogradnje;
• Priključak na elektroenergetsku mrežu – izgrađen i stavljen u funkciju u sklopu 1. faze izgradnje
UPOV-a.
2.4.4 Posebni uvjeti zaštite nepokretnog kulturnog dobra na području Gradilišta
Ukoliko se tijekom izvođenja radova nadzora uoče arheološka nalazišta, biti će potrebno provesti zaštitna arheološka iskopavanja i ispitivanja prema uputama arheologa koje se obavljaju uz odobrenje Konzervatorskog odjela. Izvođač je dužan pridržavati se svih navedenih uvjeta pri projektiranju i izgradnji UPOV-a.
Svi zemljani radovi tijekom izgradnje Uređaja, izgradnje pristupne prometnice i ostale kabelske i cijevne infrastrukture moraju se izvoditi pod nadzorom i prema uputama arheologa. Svi troškovi arheološkog nadzora i zaštitnih arheoloških iskapanja i ispitivanja idu na trošak Naručitelja.
2.5.1 Zaštita od oštećenja
Sve neophodne pripremne radnje biti će poduzete kako bi se onemogućilo stvaranje nepotrebne štete na autocestama, cestama, nekretninama, zemljištu, stablima, korenju, usjevima, granicama i drugim značajkama te uređajima u vlasništvu komunalnih tvrtki, uprave za ceste i drugih tijela.
Na mjestima gdje je dio radova u blizini, ide preko ili ispod infrastrukture komunalnih tvrtki, uprave za ceste ili drugih tijela, potrebno je osigurati neophodne oslonce. Radovi koji se izvode u blizini, preko ili ispod infrastrukture komunalnih tvrtki, uprave za ceste ili drugih tijela će biti izvedeni na način koji je predviđen tako da se izbjegnu oštećenja, curenje ili druge opasnosti, te kako bi se osigurao neometan rad.
Naručitelj i komunalna tvrtka, uprava za ceste ili drugi vlasnik instalacija će, ukoliko dođe do toga, biti izvješten ako se otkrije curenje ili oštećenje te će Izvođač bilo koji oštećeni vod popraviti ili zamijeniti.
Izvođač će u potpunosti vratiti u prvobitno stanje o svome trošku i na odobrenje Inženjera bilo koju
štetu izazvanu njegovim izvođenjem radova.
Štete uključuju sve aktivnosti koje mogu dovesti do oštećenja okoliša poput odlaganja otpada, goriva ili ulja te oštećenja izazvana na postojećim građevinama uzrokovane Izvođačevim aktivnostima.
Izvođač će zaštititi sve podzemne i nadzemne objekte od oštećenja, neovisno da li se iste nalaze unutar obuhvata Gradilišta prema odobrenju Naručitelja. Na mjestima gdje je potrebno ukloniti postojeće zidove, ograde, kapije, garaža, objekte, ili bilo koje druge konstrukcije s ciljem pravilnog izvođenja, iste je potrebno vratiti u prvobitno stanje na zadovoljstvo vlasnika nekretnine, korisnika i Inženjera. Izvođač će ukloniti i zamijeniti takve manje strukture poput ograda, poštanskih sandučića i znakova bez dodatne kompenzacije od strane Naručitelja. Ove konstrukcije će biti zamijenjene tako da je njihovo stanje najmanje jednako dobro kao i njihovo originalno stanje.
Ukoliko postoje građevine koje će onemogućiti izvođenje radova kako su projektirani, Xxxxxxx će izvijestiti Inženjera o predloženim izmjenama te će izvesti prihvatljive modifikacije kako bude potrebno na odobrenje Inženjera.
2.5.2 Radovi koji mogu imati utjecaj na vodna tijela
Izvođač će dostaviti pisanu obavijest Inženjeru 14 dana prije početka bilo kojeg dijela radova koji može imati utjecaja na vodna tijela, rezervoare, bunare, vodonosnike ili vodozahvatna područja.
Vodotoci koji uključuju odvodne kanale s površina ili cesta u okviru Gradilišta će biti održavani u
efektivnom radnom stanju cijelo vrijeme.
Sve praktične mjere će biti poduzete s ciljem sprječavanja taloženja mulja ili drugog materijala, na onečišćenje ili oštećenje bilo kojeg postojećeg vodnog tijela, rezervoare, bunare, vodonosnike ili vodozahvatna područja uslijed aktivnosti Izvođača ili čina vandalizma. Ovakve mjere uključuju korištenje pjeskolova kako bi se smanjio unos suspendiranih tvari.
Ukoliko nije drugačije navedeno u ugovoru, potrebno je ishoditi odobrenja za sve privremene ispuste ili križanja s vodnim tijelima od strane nadležnih tijela, te će radovi biti izvedeni u skladu s zahtjevima iz odobrenja.
Sva građevinska mehanizacija i vozila koja predstavljaju opasnost po vodna tijela će biti uklonjena s Gradilišta.
2.5.3 Instalacije komunalnih tvrtki, uprave za ceste i drugih tijela
Prije projektiranja ili početka iskopavanja, potrebno je uspostaviti kontakt sa svim nadležnim institucijama (vidi poglavlje 2.2.5) i svim drugim vlasnicima infrastrukturnih vodova kako bi se osigurale zadovoljavajuće informacije o točnoj poziciji (pravac i dubina) svih postojećih instalacija koji mogu imati utjecaja ili biti pod utjecajem aktivnosti Izvođača.
Izvođač će se kroz (1) obilazak terena i (2) pregled dokumentacije o nabavi i postojeće projektne dokumentacije upoznati s položajem svih postojećih vodova kao što su odvodi, telefonske i električne linije i stupovi, vodovodne cijevi, kanalizacijske cijevi i slično, prije nego počne svaki iskop ili drugi rad koji može utjecati na postojeće vodove.
Veza se daje na projekte izvedenog stanja postojećeg dijela Postrojenja koje će Izvođaču ustupiti Naručitelj, kao i dokumenta koji čine sastavni dio Knjige 5 Dokumentacije o nabavi.
Izvođač će biti odgovoran za sve štete na cestama, odvodnim jarcima, cijevima, kablovima ili bilo kojim vodovima s kojima je bio upoznat ili mogao biti upoznat kroz obilazak terena i pregled dokumentacije, a koje je izazvao on ili njegov Podizvođač i mora popraviti svaku takvu štetu na svoj trošak i na potpuno zadovoljstvo Inženjera što je prije moguće, ali u svakom slučaju unutar Roka dovršetka.
Naručitelj će biti izvješten unaprijed o izmještanju ili uklanjanju komunalnih vodova a što može biti neophodno ili posljedica predloženih metoda izvođenja radova.
Izvođač će biti odgovoran za izvođenje izmještanja ili uklanjanje komunalnih vodova osim ako vlasnik instalacija izričito ne želi osobno da ih izvede. Izmještanje ili uklanjanje komunalnih vodova će biti izvedeno od strane Izvođača u skladu sa zahtjevima vlasnika instalacija. Izvođač će pružiti punu podršku vlasniku instalacija ukoliko isti sam odluči izvesti radove na izmještanju ili uklanjanju vodova.
Izvođač će pripremiti nacrte svih instalacija i uređaja na koje je naišao. Na nacrtu je potrebno označiti razlike između dostavljenih informacija od strane komunalne tvrtke i uprave za ceste i stvarne situacije. Ukoliko se pronađu instalacije koje nisu označene kao postojeće u Ugovoru onda će Izvođač o istome predati pisanu obavijest Inženjeru.
Ne daje se jamstvo na preciznost ili potpunost informacija o postojećim komunalnim vodovima koje su navedene u ugovoru.
Izvođač će posjedovati adekvatne detektore kablova i cijevi za lociranje podzemnih vodova te odgovarajuće osoblje obučeno za korištenje istih. Svaki detektor će biti korišten u skladu s uputama proizvođača.
Boja korištena za privremeno označavanje infrastrukturnih vodova će biti nepostojana te će vremenom nestati ili će biti oprana vodom i tvrdom četkom.
2.5.4 Prometni zahtjevi
Izvođač će poštivati regulativu Republike Hrvatske te najbolje stručne prakse u svezi mjera sigurnost prometa.
Prije početka radova na prometnicama ili autocestama, odnosno radova koji će imati utjecaj na iste, predložene metode rada, uključujući posebne prometne zahtjeve, će biti dogovorene i potvrđene u pisanoj formi od strane Naručitelja i uprave za ceste te policije.
Svi radovi na izgradnje na ili u neposrednoj blizini autocesta ili cesta će biti izvedeni u suradnji s ovlaštenim tijelima za autoceste/ceste te policijom. Naručitelj će biti informiran o zahtjevima ili dogovorima sa upravom za ceste i policijom.
Gdje je potrebno napraviti privremeni obilazak ili zatvaranje postojeće ceste, nogostupa ili pješačke staze, uslijed izvođenja radova, potrebno je osigurati i održavati alternativno rješenje koje će biti u funkciji sve dok ne bude moguće ponovno korištenje postojećih cesta i staza.
Gdje su potrebne rampe, one će biti osigurane i održavane prema standardu koji u svakom pogledu odgovara klasi prometnih i pješačkih zahtjeva korištenja.
Sve opravdani koraci će biti poduzeti s ciljem prevencije taloženja blata i sličnih ostatak sa vozila koja ulaze i izlaze s Gradilišta na površine susjednih cesta i pješačkih staza, te će takvi materijali biti promptno uklonjeni.
Pristup vozilima u izvanrednim situacijama će biti održavan sve vrijeme.
Gdje je nemoguće izbjeći prometovanje samo jednom kolnom trakom, Izvođač će osigurati odgovarajući sustav kontrole prometa u dogovoru s Inženjerom.
Radovi će biti planirani i izvršeni na način da se osigura da su sve odgovarajuće obavijesti predane u predviđenom roku, te da se može uspostaviti odgovarajuća suradnja s upravom za ceste.
U slučaju primjene ograničenih sati rada, svi iskopi na dijelovima autocesta na kojima se primjenjuju restrikcije će biti zatrpani i formirani u privremeno stanje ili pokriveni s cestovnom pločom gdje to ovlašteno tijelo za ceste dozvoli.
2.5.5 Postupci u izvanrednim situacijama
Izvođač će na odobrenje Inženjera definirati način postupanja gdje bi radna snaga, materijali i oprema mogli u kratkom roku biti angažirani, izvan normalnih radnih sati, da izvedu neophodne aktivnosti u izvanrednim situacijama, a koje su vezane uz radove na izgradnji Postrojenja.
Izvođač će osigurati ažuriran popis adresa i telefonskih brojeva osoblja koje je trenutno odgovorno za
organiziranje radova u izvanrednim situacijama.
Izvođač će biti svjestan svi relevantnih procedura a koje uključuju procedure poslodavca koje su trenutno na snazi za upravljanje izvanrednim situacijama.
2.5.6 Opasne tvari na Gradilištu
Opasne tvari neće biti prisutne na Gradilištu, niti korištene s bilo kojom svrhom ili sadržane u radovima bez prethodne pisane suglasnosti Inženjera, ukoliko nije drugačije definirano ugovorom. Sve neophodne licence će biti ishođene.
Herbicidi ili pesticidi korišteni u svezi izvođenja radova na izgradnji Postrojenja moraju biti u skladu s važećim zakonima te smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije te uputama koje su dane od strane Inženjera.
2.5.7 Održavanje pristupnih putova
Izvođač će održavati sve javne i privatne pristupne putove i rute na Gradilištu za koje ima dozvolu da koristi tijekom izvršenja ugovora te će ih ostaviti u istom stanju kako ih je zatekao na početku ugovora.
Izvođač će počistiti prosutu zemlju, šljunak ili drugi strani materijal koji je nastao kao rezultat građevinskih aktivnosti na kraju svakog dana.
Izvođač će poduzeti sve razumne korake kako bi se spriječilo napuštanje vozila s Gradilišta i raznošenje blata ili drugih ostataka na površine susjednih cesta ili pješačkih staza, te će ukloniti promptno sve takve
materijale. Čišćenje će uključivati ispiranje s vodom, četkanje, te korištenje radnika za ručno čišćenje po potrebi kako bi se osigurao standard usporediv s susjednim ulicama koje nisu pod utjecajem radova.
2.5.8 Pristup pružatelja usluga u izvanrednim situacijama
Izvođač će unaprijed obavijestiti Vatrogasce i Policiju prije zatvaranja bilo koje ulice ili dijela ulice, te se neće pristupiti zatvaranju prije nego Inženjer da odobrenje. Vatrogasci i policija će biti obaviješteni kako ulice budu ponovno pohodne za vozila izvanrednih službi. Metode usvojene za izvođenje radova će biti odabrane tako da imaju minimalnu vezu s pristupnim rutama Vatrogasaca i Policije i da ne sprječava njihov pristup u bilo koje vrijeme.
Izvođač će ostaviti svoj kontakt telefon tijekom noćnih sati lokalnom uredu policije kada se izvode radovi javnim površinama.
2.5.9 Osiguranje / kontrola kvalitete
2.5.9.1 Općenito
Sustav osiguranja kvalitete koji pokriva sve aspekte ugovora i radova biti će implementiran, dokumentiran i održavan od strane Izvođača tijekom ispunjenja Ugovora. Sustav će biti u skladu s prepoznatim međunarodnim Standardom osiguranja kvalitete.
Izvođač će predati Plan osiguranja kvalitete (POK) te Planove kontrole (PK) za radove koji su sadržani u ugovoru, gdje će se navesti sve bitne i kritične aktivnosti za kontrolu, provjeru i testiranje kako bi se ispunili zahtjevi sustava osiguranja kvalitete.
2.5.9.2 Plan osiguranja kvalitete (POK)
POK će najmanje pokriti slijedeća pitanja:
• Osoblje Izvođača i upravljačka organizacija na projektu, plan upravljanja i organizacija
osiguranja kvalitete.
• Sustav upravljanja dokumentacijom Izvođača za izvođenje Radova koji će također uključiti njegove podizvođače i dobavljače.
• Metode osiguranja da se samo važeći i odobreni dokumenti koriste za izvođenje Radova.
• Metode zapisivanja izmjena i dopuna dokumentacije.
• Metoda upravljanja nabavom.
• Kontrola materijala i izrade, usklađivanje popravaka i korištenih materijala, procedure za
korektivne mjere, itd.
Osoba zadužena za sustav osiguranja kvalitete Izvođača će biti ovlaštena i kvalificirana da donosi odluke u svezi pitanja osiguranja kvalitete te će u POK-u biti jasno naznačena. Osobe koje provode kontrolu i testiranje kvalitete biti će neovisne od onih koje izvode ili nadgledaju Radove.
2.5.9.3 Planovi kontrole (PK)
Izvođač će predati Inženjeru na odobrenje svoj detaljno izrađeni PK za sva nastojanja i mjere osiguranja kvalitete Radova ili dijelova Radova. Takav PK će biti prezentiran Inženjeru ne kasnije od jednog tjedna prije početka Radova ili odobrenog dijela Radova. PK će uključivati kontrolu navedenu u Ugovoru kao i sve druge uobičajene ili specifične kontrole koji Izvođač smatra neophodnim kako bi se osigurala kvaliteta Radova. PK će za svaku kontrolnu aktivnost opisati vrstu, metodu, kriterij za odobrenje, dokumentaciju te tko je odgovoran za provođenje te aktivnosti. Ukoliko Inženjer ne odobri PK koji je dostavljen, u tom slučaju će PK biti dopunjen i ponovno predan na odobrenje. Naknadne izmjene u svezi aktivnosti na osiguranju kvalitete neće uzrokovati promjene u dogovorenim rokovima ili ugovornoj cijeni.
2.5.9.4 Kontrola i dokumentacija Izvođača
Tijekom perioda trajanja Ugovora, Izvođač će, na zadovoljstvo Inženjera, dokumentirati da su Radovi sukladni zahtjevima osiguranja kvalitete koji su predviđeni Ugovorom ili odobreni tijekom perioda trajanja Ugovora. Stoga, na osnovu odobrenog POK i PK, Izvođač će tijekom izvođenja Radova provesti i dokumentirati kontrolu kvalitete te sukladnost s dogovorenim zahtjevima. Kontrola kvalitete Izvođača ne ograničava njegovu odgovornost za Xxxxxx u skladu s Ugovorom. Ukoliko Inženjer, tijekom trajanja Ugovora, ukaže da Izvođač treba produžiti aktivnosti na kontroli ili dokumentiranju istih, Izvođač će poštovati pisane instrukcije Inženjera s ovim ciljem o svom trošku te u dogovorenom roku za izvršenje ovih aktivnosti.
2.5.9.5 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova
Sve aktivnosti kontrole navedene u Planu kontrole će biti dokumentirane. PK i svi drugi problemi koji su vezani uz POK sustav će biti čuvani i vođeni od strane Izvođača u sustavu pohrane POK dokumenata, koji će biti čuvan na Gradilištu tijekom trajanja Ugovora. Na osnovu POK i PK Izvođač će izraditi neophodne obrasce za registraciju, dnevnike rada, te popise za provjeru, itd. prije početka Radova. Svi takvi dokumenti će na sebi imati osnovne informacije, datum i potpis osobe ovlaštene za vođenje dokumentacije. Osnovne informacije će najmanje sadržati: ime projekta, broj aktivnosti kako je to navedeno u PK, vrijeme i mjesto kontrolne aktivnosti. Inženjer će imati potpuni pristup sustavu pohrane dokumenata te će bez prethodne najave moći provesti kontrolu kvalitete.
2.5.9.6 Dokumentacija pri dostavi
U vrijeme dostavljanje materijala i opreme, Izvođač će predati slijedeću dokumentaciju Inženjeru u dva
originalna primjerka i dvije ovjerene kopije:
• Sve isprave o sukladnosti, certifikate, dokumente o testiranju i sl.;
• Sve dokumenti koji potvrđuju izvođenje kontrole i testiranja a u skladu s Ugovorom ;
• Identifikacijski popis s poveznicama između dokumenata te materijala i opreme.
2.5.9.7 Nakon završetka
Tijekom Razdoblja odgovornosti za nedostatke otklanjanje nedostataka koje bude izvodio Izvođač će
biti predmet istih uvjeta osiguranja kvalitete kao i tijekom redovnog izvođenja Radova.
2.5.9.8 Posebni zahtjevi Naručitelja vezano uz beton od kojeg se izvode spremnici
Za izgradnju spremnika vode ili mulja, Naručitelj postavlja zahtjev da isti budu izvedeni kao AB građevine. Za projektiranje i izgradnju takvih građevina, beton koji se koristi će udovoljavati slijedećim zahtjevima:
• Razred vodootpornosti: VDP 2 ili VDP 3 prema HRN EN 12390-8 ili jednakovrijednoj normi
• Razred tlačne čvrstoće za konstruktivne elemente min. C 30/37 prema HRN EN 206-1 ili jednakovrijednoj normi
• Razredi izloženosti: sukladno HRN EN 206-1 ili jednakovrijednoj normi određuje Izvođač
glavnim projektom
2.6 Pravo pristupa na Gradilište i operativni troškovi postojećeg dijela Postrojenja
Naručitelj će dati Izvođaču pravo pristupa Gradilištu sukladno članku 2.5 Općih i Posebnih uvjeta Ugovora. Za pravo pristupa će biti izrađen protokol, tj zapisnik o predaji koji će biti usuglašen i ovjeren od strane Naručitelja, Izvođača i Inženjera.
Tijekom izgradnje i pokusnog rada će Izvođač biti odgovoran za upravljanje postojećim dijelovima Postrojenja. Funkcionalnost mora biti osigurana sukladno poglavlju 2.12.1. U tom će periodu Naručitelj snositi sve operativne troškove postojećih dijelova Postrojenja, dok će ostali troškovi (npr. električna energija i voda za potrebe Gradilišta) biti zasebno mjerena te plaćana od strane Izvođača. Izvođač će za te potrebe na privremenim priključcima gradilišta na vodne usluge, elektroenergetiku izvesti zasebna mjerenja za potrebe razdvajanja iznosa koje snose Naručitelj, odnosno Izvođač.
Također, Xxxxxxx će tijekom pokusnog rada plaćati sve operativne troškove dograđenog dijela Postrojenja za što će također osigurati adekvatna mjerenja potrošnje.
Na području izgradnje Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda Naručitelj je proveo geotehničke istražne radove u okviru pripreme projektne dokumentacije i ove Dokumentacije o nabavi.
Elaborat geotehničkih istražnih radova je priložen u knjizi 5 ove Dokumentacije o nabavi.
Izvođač može koristiti rezultate geotehničkih istraživanja te je dužan provesti dodatna geotehnička istraživanja gdje to ocijeni potrebnim o vlastitom trošku. Geotehnička istraživanja, radovi, projektiranje i nadzor će biti provedeni u skladu s HRN EN 1997-1:2012 / NA: 2012 ili jednakovrijednoj normi, HRN EN 1997-1:2012 ili jednakovrijednoj normi, HRN EN 1997-2:2012 ili jednakovrijednoj normi.
2.8 Podaci o influentu i opći zahtjevi za Postrojenje
2.8.1 Podaci o influentu
2.8.1.1 Opterećenje onečišćenjem
Opterećenje onečišćenjem mjerodavno za dimenzioniranje čitavog Postrojenja prikazano je u tablicama dolje. Specifične vrijednosti pojedinih parametara opterećenja, a obzirom na ukupno opterećenje izraženo u ekvivalent stanovnicima, definirano je prema normi ATV-DVWK-A 198E.
BPK5 | ESBPK | g/x.XX | 60.0 |
KPK | ESKPK | g/x.XX | 120.0 |
Suspendirana tvar | ESST | g/x.XX | 70.0 |
TKN | ESTKN | g/x.XX | 11.0 |
Ukupni fosfor | ESTP | g/x.XX | 1.8 |
Nitrati | ESNO3 | g/x.XX | 0.0 |
Specifično opterećenje 1 ES
Ukupno biološko opterećenje od stanovnika proizlazi iz broja stanovnika i specifičnog opterećenja 1 ES
(1 stanovnik na sustavu odvodnje = 1 ES).
Proračun opterećenja prikupljenog septičkog mulja izvršen je uz pretpostavku koncentracije septičkog
mulja:
BPK | CBPK | mg/l | 5 000.0 |
KPK | CKPK | mg/l | 15 000.0 |
ST | CST | mg/l | 10 000.0 |
TKN | CTKN | mg/l | 500.0 |
TP | CTP | mg/l | 150.0 |
NO3-N | CNO3 | mg/l | 100.00 |
Koncentracija otpadnih tvari u septičkom mulju
Proračun opterećenja industrije izvršen je na temelju procijenjene količine otpadne vode industrije i maksimalnih dozvoljenih koncentracija u otpadnoj vodi prema Pravilniku o dopuštenim graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16).
BPK | CBPK | mg/l | 250.0 |
KPK | CKPK | mg/l | 700.0 |
ST | CST | mg/l | 20.0 |
TKN | CTKN | mg/l | 50.0 |
TP | CTP | mg/l | 10.0 |
NO3-N | CNO3 | mg/l | 10.00 |
Koncentracija otpadnih tvari u industrijskoj otpadnoj vodi
Osim navedenog opterećenje u ukupno biološko opterećenje je uključeno i opterećenje od povratnog toka nadmuljne vode iz procesa zgušnjavanja i stabilizacije mulja.
Procijenjene koncentracije povratnog toka su proračunate sa slijedećim vrijednostima:
BPK | CBPK | mg/l | 1 000.00 |
KPK | CKPK | mg/l | 2 000.00 |
ST | CST | mg/l | 0.00 |
TKN | CTKN | mg/l | 500.00 |
TP | CTP | mg/l | 50.00 |
NO3-N | CNO3 | mg/l | 0.00 |
Koncentracija otpadnih tvari u povratnom toku nadmuljne vode
|
| ||||||||||
(1) | (2) | (3) | (4)=(2)+(3) | (5)=(1)+(4) | (6) | (7) | (8)=(5)+(6)+(7) | ||||
Količine otpadne vode | |||||||||||
Norma odvodnje | qS | l/ES.d | 117.3 | 240.0 | 12.0 | 126.0 | 118.6 | 60.0 | 109.0 | ||
Biokemijsko opterećenje (ES) | ES | 22000 | 2000 | 2000 | 4000 | 26000 | 2080 | 28080 | |||
Otpadna voda | QS | qs*ES | m3/d | 2580.6 | 480.0 | 24.0 | 504.0 | 3084.6 | 125 | 3085 | |
Teret otpadnih tvari | |||||||||||
BPK | mBPK | ES*ESBPK | kg/d | 1320.0 | 120.0 | 120.0 | 240.0 | 1560.0 | 124.8 | 0.0 | 1684.8 |
KPK | mKPK | ES*ESKPK | kg/d | 2640.0 | 336.0 | 360.0 | 696.0 | 3336.0 | 249.6 | 0.0 | 3585.6 |
ST | mST | ES*ESST | kg/d | 1540.0 | 9.6 | 240.0 | 249.6 | 1789.6 | 0.0 | 0.0 | 1789.6 |
TKN | mTKN | ES*ESTKN | kg/d | 242.0 | 24.0 | 12.0 | 36.0 | 278.0 | 62.4 | 0.0 | 340.4 |
TP | mTP | ES*ESTP | kg/d | 39.6 | 4.8 | 3.6 | 8.4 | 48.0 | 6.2 | 0.0 | 54.2 |
NO3-N | mNO3 | ES*ESNO3 | kg/d | 0.0 | 4.8 | 2.4 | 7.2 | 7.2 | 0.0 | 0.0 | 7.2 |
Teret otpadnih tvari u dotoku na UPOV
Ponuditelji su dužni svojim projektom osigurati potpunu funkcionalnost Postrojenja i ispunjavanje svih traženih parametara (efluent, mulj, buka, zrak) u rasponu od minimalnog do maksimalnog
opterećenja Postrojenja.
2.8.1.2 Hidrauličko opterećenje
Hidrauličko opterećenje mjerodavno za dimenzioniranje biološke obrade otpadne vode na
Postrojenju:
Sliv | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | |
Tip | Mješoviti | Razdjelni | Razdjelni | Razdjelni | Razdjelni | Procjedna voda | ||
Sinj centar | Glavice/Sinj | Brnaze | Otok | Rezerva | Ozemljavanje | Ukupno | ||
Broj ljudi | ES | 5800 | 9200 | 3000 | 3000 | 1000 | 0 | 22000 |
Učvršćeni prostor | ha | 29.6 | 0.0 | 0.0 | 0.0 | 0.0 | 0.0 | 29.6 |
Norma odvodnje stanovnici | l/st.dan | 117.3 | ||||||
Srednji sušni dotok od stanovnika | l/s | 7.87 | 12.49 | 4.07 | 4.07 | 1.36 | 29.9 | |
Industrija dnevni dotok | ES | 1000 | 300 | 800 | 0.0 | 0.0 | 2100 | |
Industrija srednji dnevni dotok | l/s | 2.9 | 0.8 | 2.1 | 0.0 | 0.0 | 5.8 | |
Industrija maksimalni dnevni dotok | l/s | 6.8 | 1.4 | 4.9 | 0.0 | 0.0 | 13.1 | |
Infiltracija | l/s | 5.4 | 6.6 | 3.1 | 2.0 | 0.7 | 17.8 | |
Srednji dnevni dotok | l/s | 16.16 | 19.94 | 9.26 | 6.11 | 2.04 | 53.5 | |
Maksimalni sušni dotok | l/s | 24.0 | 26.7 | 14.1 | 8.1 | 2.7 | 75.7 | |
Kišni dotok | l/s | 79 | 26.7 | 14.1 | 8.1 | 2.7 | 7.0 | 137.7 |
Na postojeću crpnu stanicu UPOV-a dolazi dotok iz mješovitog sliva grada Sinja. Dotok razdjelnih slivova Sinj i Glavice, Brnaza i Otoka dovodi se putem CS direktno u kanal finih rešetki. Tako da se razlikuju kapaciteti ulaznih crpki i ukupno hidrauličko opterećenje UPOV-a. Procjedne vode sa polja za ozemljavanje (7 l/s) dovode se na početak biološkog tretmana.
Ulazna crpna stanica | Fine rešetke/pjeskolov | Biološki tretman UPOV | |||||||
Sliv | Qsr | Qmax | Kišni dotok | Qsr | Qmax | Kišni dotok | Qsr | Qmax | Kišni dotok |
l/s | l/s | l/s | l/s | l/s | l/s | l/s | l/s | l/s | |
Grad Sinj mješovito | 16.16 | 24.0 | 79 | 16.2 | 24.0 | 79 | 16.2 | 24.0 | 79.0 |
Grad Sinj razdjelno | 19.9 | 26.7 | 26.7 | 19.9 | 26.7 | 26.7 | |||
Otok | 6.1 | 8.1 | 8.1 | 6.1 | 8.1 | 8.1 | |||
Brnaze/PZ Kukuzovac | 9.3 | 14.1 | 14.1 | 9.3 | 14.1 | 14.1 | |||
Rezerva | 2.0 | 2.7 | 2.7 | 2.0 | 2.7 | 2.7 | |||
Ocjedna voda s polja | 7.0 | ||||||||
Ukupno | 16.2 | 24.0 | 79.0 | 53.5 | 75.7 | 130.7 | 53.5 | 75.7 | 137.7 |
Odabrani hidraulički kapacitet | 80.0 | 140.0 | 140.0 |
Pregled dotoka prema udjelu UPOV-a (ulazna CS/Rešetke/biološki tretman)
2.8.2 Zahtjevi za efluent, mulj i otpad predtretmana
2.8.2.1 Zahtjevi za kakvoću efluenta
U Hrvatskoj su zahtjevi za efluent definirani Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). Isti zahtjevi su usklađeni sa zahtjevima Direktive o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC).
Granične vrijednosti za ispuštanje pročišćene otpadne vode iz predmetnog Postrojenja u recipijent prikazane su u sljedećoj tablici:
Pokazatelj | Granična (maksimalna dozvoljena) vrijednost | Najmanji postotak smanjenja opterećenja |
Suspendirane tvari | 35 mg/l | 90% |
BPK5 (20 °C) | 25 mg O2/l | 70% |
KPKCr | 125 mg O2/l | 75% |
Ukupni dušik (N-uk) | 15 mg/l | 70% |
Ukupni fosfor (P-uk) | 2 mg/l | 80% |
Izvođač će jamčiti da će se pročišćavanjem otpadnih voda na Postrojenju dobiti efluent koji zadovoljava tražene granične vrijednosti.
Rad Postrojenja bit će ispitan tijekom pokusnog rada (vidi poglavlje 2.21.3).
2.8.2.2 Zahtjevi za mulj
Obrada mulja, ovisno o mogućnostima zbrinjavanja, predviđena je kroz slijedeće faze obrade mulja:
• stabilizacija
• sušenje mulja (na poljima za ozemljavanje)
Predvidjeti stabilizaciju mulja prema konvencionalnoj ili SBR tehnologiji koja je primjerena za veličinu
Postrojenja od 26000 ES.
Sušenje mulja odvija se prirodnim putem na poljima za ozemljavanje (vidi poglavlje 2.12.11.1) sa biljkama (sludge reed beds). Očekivani izlazni sadržaj suhe tvari u mulju nakon sušenja, a prije zbrinjavanja je 50%.
2.8.2.3 Zahtjevi za otpade predtretmana
Sav otpad nakon ispiranja mora zadovoljiti uvjete za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada pri čemu parametri kakvoće otpada moraju biti usklađeni sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 14/19) i Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19).
2.8.2.3.1 Zahtjevi za izdvojeni pijesak
Pokazatelj | Zahtijevana vrijednost |
Suha tvar | ≥ 50% |
NAPOMENA: Zahtjevi se odnose na isprani pijesak.
2.8.2.3.2 Zahtjevi za otpad grube rešetke, finog sita i stanice za prihvat sadržaja septičkih jama
Pokazatelj | Zahtijevana vrijednost |
Suha tvar | ≥ 50% |
2.8.2.3.3 Zahtjevi za otpad mastolova | |
Pokazatelj | Zahtijevana vrijednost |
Sadržaj vode u flotatu | ≤ 55% |
2.8.3 Zahtjevi za kakvoću zraka
2.8.3.1 Zahtjevi za kakvoću zraka na granici Postrojenja
Parametri kakvoće zraka mjereni na granicama područja Postrojenja će biti usklađeni s regulativom RH, između ostalog sa:
• Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18)
• Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17)
• Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17).
Izvođač će jamčiti da će emisija u zrak sa Postrojenja biti takva da kakvoća zraka na granicama
Postrojenja ne prelazi vrijednosti prikazane u nastavku:
Granične vrijednosti kakvoće zraka mjerene na granici područja Postrojenja | |
Amonijak | 100 μg/m3 (vrijeme usrednjavanja - 24 sata) |
Sumporovodik (H2S) | 7 μg/m3 (vrijeme usrednjavanja - 1 sat) 5 μg/m3 (vrijeme usrednjavanja - 24 sata) |
Merkaptani | 3 μg/m3 (vrijeme usrednjavanja - 24 sata) |
2.8.3.2 Zahtjevi za graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima u radnom okolišu
Izvođač će projektirati i izvesti Postrojenje poštujući odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09, 75/13). Prilogom su I. navedenog pravilnika utvrđene granične vrijednosti izloženosti (GVI) opasnim tvarima pri radu koje mogu biti prisutne u radnom okolišu ili su rezultat bilo kakve radne aktivnosti ili procesa koji uključuje korištenje kemikalije te kratkotrajne granične vrijednosti izloženosti (KGVI) koje su više od graničnih vrijednosti izloženosti.
Sve će zatvorene prostorije Postrojenja u kojima se mogu naći radnici Postrojenja biti izvedene na način da se spriječi izlaganje radnika opasnim tvarima iznad definiranih graničnih vrijednosti izloženosti (GVI i KGVI).
Za sve će prostorije u kojima se očekuju značajnije koncentracije opasnih tvari (prijem septika, mehanička obrada otpadne vode, dehidracija mulja i sl.) Izvođač ugraditi sustav kontinuiranog mjerenja kritičnih parametara (npr. amonijak, sumporovodik i sl.) i alarmiranja (zvučnog i svjetlosnog) u slučaju prekoračenja GVI. Sustav kontinuiranog mjerenja će biti povezan u centralni NUS Postrojenja.
2.8.4 Zahtjevi za buku
Buka izmjerena na granicama područja Postrojenja te u radnom okruženju mora biti usklađena sa sljedećim Hrvatskim zakonima:
• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18),
• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) i
• Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08).
Izvođač je dužan uzeti u obzir zahtjeve koji se odnose na buku iz Lokacijske dozvole te Studije utjecaja na okoliš (ukoliko je primjenjivo).
Izvođač će pripremiti tehnička rješenja za prevenciju buke i uznemiravanja, sukladno Studiji utjecaja na okoliš i Hrvatskim zakonima, kako je prethodno navedeno.
2.8.4.1 Buka na granici područja tijekom rada Postrojenja
Izvođač će garantirati da razine buke koju proizvodi Postrojenje neće premašiti sljedeće granične
vrijednosti:
Granične vrijednosti buke tijekom rada Postrojenja na granicama područja Postrojenja1 | |
Razine buke tijekom dana | 65 dB(A) |
Razine buke tijekom noći | 50 dB(A) |
2.8.4.2 Buka Gradilišta
Izvođač će garantirati da razine buke tijekom izgradnje Postrojenja neće premašiti sljedeće granične
vrijednosti:
Granične vrijednosti buke tijekom izgradnje Postrojenja na granicama područja Postrojenja | |
Razina buke | 65 dB(A) |
U razdoblju 08:00 – 18:00 | 70 dB(A) |
O slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke tijekom izgradnje, Izvođač je obvezan pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, Inženjera i Naručitelja, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik.
2.8.4.3 Zaštita radnika
Izvođač će projektirati Postrojenje na način da ni u kojim uvjetima razina buke ne pređe granične vrijednosti definirane Direktivama 2003/10/EC i 2002/49/EC te Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) i Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08), tako da se dodatna zaštita radnika od buke tehničkim sredstvima ne traži.
1 Sukladno čl. 5 (Tablica 1.) Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), Zona buke 3. (Zona mještovite, pretežito stambene namjene)
2.8.5 Procjena utjecaja na okoliš i lokacijska dozvola
Prilikom projektiranja Izvođač mora uvažiti sve zahtjeve navedene u Rješenju nadležnog Ministarstva o procjeni utjecaja na okoliš Postrojenja i Rješenja o provedenom postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Navedena Rješenja se nalaze u knjizi 5 ove Dokumentacije o nabavi.
Nadalje, Izvođač će uvažiti sve zahtjeve i uvjete navedene u postojećoj lokacijskoj dozvoli. Lokacijska
dozvola je dana u knjizi 5 ove Dokumentacije o nabavi.
2.8.6 Gravitacijsko tečenje
Izvođač će projektirati i izvesti Postrojenje na način da se crpljenje vode smanji na najmanju moguću mjeru, korištenjem gravitacijskog tečenja kroz Postrojenje.
Izvođač će osigurati da ispuštanje efluenta u recipijent bude omogućeno i pri visokim vodostajima rijeke Cetine. Ispuštanje efluenta mora biti osigurano i kod vodostaja 100-godišnjeg povratnog razdoblja rijeke Cetine.
2.8.7 Zaštita od eksplozivne atmosfere
U sklopu projekta, Izvođač će izraditi studiju eksplozivne atmosfere i ishoditi svu potrebnu dokumentaciju, dozvole i suglasnosti. Primjenom primarnih mjera, Izvođač će što je više moguće smanjiti područja koja su ugrožena eksplozivnom atmosferom. Izvođač će definirati ugrožena područja i ugraditi adekvatnu zaštitu jedino ukoliko dokaže da problem (rizik) nije moguće riješiti na neki drugi način, primjerice, ugradnjom odgovarajućeg ventilacijskog sustava.
Za područja na kojima postoji mogućnost eksplozije, Izvođač će predvidjeti sve mjere potrebne kako bi se eksplozija izbjegla te smanjili efekti eksplozije, ako do nje dođe. Također, Izvođač će u područjima za koje se procijeni postojanje eksplozivne atmosfere, ugraditi adekvatnu opremu (u tzv. S izvedbi).
Sustavi zaštite i oprema u potencijalno eksplozivnim područjima će biti usklađena s ATEX 95 i važećim hrvatskim zakonima. Izvođač će osigurati da sva oprema bude dostavljena s ispravom o sukladnosti proizvođača opreme.
Sukladno Direktivi 99/92/EC i važećim hrvatskim zakonima Izvođač je dužan definirati na kojim lokacijama postoji rizik od eksplozije, klasificirati i zonirati opasna područja, te navesti sve mjere koje Naručitelj (odnosno onaj tko bude upravljao Postrojenjem) treba provesti kako bi se zaštitilo osoblje koje će raditi na Postrojenju.
Izvođač će izraditi Studiju zaštite od eksplozivne atmosfere, koja sadrži najmanje sljedeće informacije:
• Procjena rizika od eksplozije
• Mjere zaštite od eksplozije Definiranje zona opasnosti
• Održavanje minimalnih zahtjeva.
Informacije će se podijeliti na organizacijske mjere (obuka radnika, itd.) i tehničke mjere (mjere zaštite
od eksplozije).
Izvođač je također dužan pridržavati se odredbi važećeg hrvatskog zakonodavstva, posebno, ali ne isključivo sljedećeg:
• Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13, 14/14, 32/19),
• Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim
atmosferama (NN 33/16),
• Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) i
• Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06, 106/07).
Nadležna institucija za ova pitanja u Republici Hrvatskoj jest Agencija za prostore ugrožene
eksplozivnom atmosferom (Ex-Agencija, xxxx://xxx.xx-xxxxxxxx.xx/).
2.8.8 Opći zahtjevi za opremu koja se ugrađuje u Postrojenje
Osnovne postavke Zahtjeva Naručitelja vezane uz opremu koja se ugrađuje u Uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda
U daljnjem tekstu specificirani su osnovni zahtjevi Naručitelja vezani uz tehnološki proces i opremu koja će se ugraditi u Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
Naručitelj ističe sljedeće:
• niti jedan od zahtjeva vezan uz tehnološko rješenje Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ne podrazumijeva primjenu postupaka koji su, na bilo koji način, zaštićeni (patent ili sl.). Zahtjevi vezani uz tehnološko rješenje su, u cijelosti, nezaštićeni i ne daju prednost (ne favoriziraju) bilo kojem od mogućih Izvođača. Zahtjevi vezani uz tehnološko rješenje definiraju isključivo osnovne postavke Uređaja, a detalji izvedbe prepušteni su Izvođaču, uz pridržavanje Zahtjeva Naručitelja (daljnji tekst),
• niti jedan od zahtjeva Naručitelja koji se odnose na opremu koja će se ugraditi u Uređaja (pojedinačno ili u cjelini) ne daje prednost (ne favorizira) jednog proizvođača predmetne opreme. Zahtjevima je definiran isključivo tip opreme te minimalni tehničko-tehnološki zahtjevi. Za svaku pojedinu sastavnicu (opremu) koja se ugrađuje u Uređaja Naručitelju je poznato više proizvođača koji u cijelosti zadovoljavaju postavljene zahtjeve.
Dakle, Zahtjevi Naručitelja definiraju minimalnu razinu tehničko-tehnoloških rješenja i kvalitete, kako procesa tako i opreme koja će se ugraditi u Uređaja. Nadalje, zahtjevima se postiže i sukladnost s ostalom dokumentacijom ishođenom u prethodnom postupku planiranja gradnje Uređaja (Prostornoplanska dokumentacija, okolišni dokumenti, posebni uvjeti i sl.).
Osim gore navedenog , Naručitelj drži potrebnim pojasniti i razloge vezane uz zahtjeve za unificiranje pojedine opreme koja se ugrađuje u Uređaj:
• ugradnja opreme istog proizvođača smanjit će mogućnost incidentnih situacija koje su posljedica kvara. Naime, interventni privremeni popravci do strane operativnog osoblja Uređaja (do popravka od strane ovlaštenog servisera) bit će mogući samo u slučaju istovjetnosti opreme. Izvođač je obvezan obučiti djelatnika Naručitelja za ovakve popravke, a što bi bilo nemoguće u slučaju ugradnje opreme više proizvođača;
• Naručitelj će, nedvojbeno, morati dobaviti i osnovne originalne (proizvođačke) rezervne dijelove za ugrađenu opremu. Naime, u slučaju kvara Naručitelj ne može čekati isporuku od strane prizvođača budući da bi to moglo rezultirati zastojem u radu Uređaja (ekološki incident). Samim tim, troškovi rada Uređaja bi se značajno povećali;
• Oprema koja se ugrađuje u pojedine linije pročišćavanja čini nedjeljive funkcionalne cjeline
(npr. mehanički predtretman). Kvar na jednom segmentu ovih cjelina izravno utječe na svu
„nizvodnu“ opremu i za posljedicu ima kvarove/nepravilan rad koji nije obuhvaćen garancijama proizvođača.
U cilju jeftinijeg i jednostavnijeg održavanja Naručitelj zahtijeva od Izvođača unificiranje opreme koja će se ugraditi u Postrojenje.
Izvođač je obvezan pridržavati se slijedećih zahtjeva Naručitelja:
1. Sve centrifugalne crpke koje se ugrađuju u Postrojenje moraju biti proizvedene od istog proizvođača,
2. Sva puhala i kompresori koji se ugrađuju u Postrojenje moraju biti proizvedeni od istog proizvođača,
3. Sve vijčanoekscentrične crpke koje se ugrađuju u Postrojenje moraju biti proizvedene od istog proizvođača,
4. Sve dozirne crpke koje se ugrađuju u Postrojenje moraju biti proizvedene od istog proizvođača,
5. Svi aeratori koji se primjenjuju u biološkom procesu pročišćavanja moraju biti proizvedeni od istog proizvođača,
6. Sve mehaničke mješalice, a koje se ugrađuju u Postrojenje moraju biti proizvedene od istog proizvođača
7. Gdjegod postoji više paralelnih procesnih linija u Postrojenju, u sve linije će biti ugrađena
istovjetna oprema.
8. Sva mjerna oprema koja se ugrađuje u Postrojenje može biti proizvedena od najviše dva (2) proizvođača.
Za svu opremu koja zahtjeva pojačeno održavanje i servise, a ne može se ukloniti ljudskom rukom Izvođač će osigurati servisne pruge izrađene od konstrukcijskog čelika St37, prebojane s epoksi premazom, uključivo s dizalicom nosivosti prema težini odabrane opreme koju je potrebno iznositi radi servisa (definira Izvođač). Lanci, vodilice i kuke za podizanje moraju biti izrađeni od čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno.
Za svu opremu koja će biti ugrađena u Postrojenje i/ili isporučena u okviru ovog Ugovora, Izvođač će osigurati ispunjavanje slijedećih uvjeta:
• Vrijeme odziva servisa od dana obavijesti ovlaštenom servisu: Vrijeme odziva na lokaciju Postrojenja najkasnije do kraja slijedećeg radnog dana tijekom razdoblja valjanosti jamstva na pojedinu opremu. Izvođač će Naručitelju po ugradnji opreme dostaviti informacije o predloženom servisu (npr. naziv i sjedište ovlaštenog servisera i sl.). Servis mora imati sjedište u RH sa najmanje 5 godina iskustva i
• Vrijeme popravka od dana obavijesti ovlaštenom servisu: Maksimalno pet (5) dana u slučaju
kvarova tijekom razdoblja valjanosti jamstva na pojedinu opremu.
Izvođač je dužan pridržavati se zahtjeva vezanih uz unificiranje neovisno o gore navedenoj opremi ukoliko je zahtjev za unificiranje, u bilo kojem obliku, naveden u daljnjem tekstu Dokumentacije o nabavi kao zahtjev Naručitelja.
2.8.9 Opći zahtjevi za materijale koji se ugrađuju u Uređaj
Budući da materijali koji se ugrađuju u Uređaj značajno utječu na trajnost Uređaja, Naručitelj postavlja određene zahtjeve. Navedeni zahtjevi se odnose na cjevovode, poklopce, kanalice, rešetkaste podove i sl. Zahtjevi se ne odnose na dijelove Uređaja koji su definirani Xxxxxxxxxx Naručitelja u daljnjem tekstu.
Zahtjevi Naručitelja:
• Nije dopuštena ugradnja niskolegiranih čelika neotpornih na koroziju čak niti u slučaju kada je predviđena površinska zaštita (pocinčavanje, antikorozivni premazi i sl.), osim u slučaju kada je to izričito dopušteno ili zahtijevano.
• Dopuštena je ugradnja materijala otpornih na koroziju, primjerice visokolegiranih čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno, EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno te polimernih materijala, primjerice FRP (armirana plastika), HDPE (polietilen visoke gustoće) i sl. Polimerni materijali obvezno moraju biti zaštićeni od djelovanja UV zraka te otporni na temperaturne promjene (ljeto/zima). Izvođač je slobodan definirati vrstu materijala koji će se ugraditi u Uređaj osim u slučaju kada je vrsta materijala već definirana Zahtjevima Naručitelja,
• U slučaju da postoji mogućnost lokalne izloženosti materijala određenim korozivnim elementima/spojevima (npr. kloridi, sulfidi, sumporovodik, amonijak), Izvođač će konzultirati Inženjera vezano uz mogućnost primjene pojedinog materijala.
2.9 Procedure vezane za projektnu dokumentaciju
2.9.1 Odgovornost nad projektnom dokumentacijom
Odgovornost nad projektnom dokumentacijom je propisana člankom 5.1 Općih i Posebnih uvjeta Ugovora (vidi knjigu 2 DON).
2.9.2 Ishođenje dozvola
Izvođač će biti odgovoran za ishođenje svih potrebnih dozvola za projekte koje je sam izradio, ako je to zahtijevano od odgovarajućih nadležnih (državnih ili lokalnih) tijela te će iste uzeti u obzir pri izradi vremenskog plana izvođenja radova i plana i rasporeda projektiranja te će snositi vezane troškove.
Dokumentacija uključujući nacrte će biti potpisana od strane odgovarajuće ovlaštenih projektanata i pripremljena tako da se može biti pojedinačno provjerena (verificirana) u skladu s Hrvatskim zakonima o gradnji, a posebno sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i Zakonu o gradnji (NN 153/13 s izmjenama i dopunama).
2.9.3 Izjave o metodama izgradnje i montaže
Izjave o metodama izgradnje i montaže će biti pripremljene kao osnovni elementi radova te će biti predane Inženjeru na odobrenje najmanje 28 dana prije početka planiranih aktivnosti.
Izjave o metodama izgradnje i montaže će uzeti u obzir sve zahtjeve i restrikcije koje proizlaze iz ugovora. Svaka izjava o predloženim metodama će sadržati korak po korak specifičnih radova ili aktivnosti s opisima, datumom, vremenom i trajanjem svakog koraka. Izjave će biti upotpunjene
skicama, dijagramima ili drugim informacijama koje mogu biti neophodne kako bi se osiguralo jasno
razumijevanje metoda i važnosti svakog koraka ili radova ili aktivnosti. Izjave o metodama građenja i montaže će sadržati najmanje:
a) Metode rada.
b) Predložena mehanizacija koja će biti korištena
c) Mjere kontrole buke i vibracija.
d) Radne sate.
e) Raspored skladišnih prostora na Gradilištu.
f) Izvore materijala.
g) Načine rukovanja i skladištenja rasutih materijala i otpada.
h) Rute prijevoza.
i) Organizacija Gradilišta.
j) Mjere kontrole prašine.
k) Detalji u svezi privremene rasvjete.
l) Detalji u svezi pripremnih radova.
m) Detalji svih odlagališta.
n) Održavanje i čišćenje cesta na lokaciji.
o) Procedure sigurnosti i procjena rizika.
p) Pristupi pješacima, lakšima vozilima i vozilima hitnih službi.
q) Predložene metode rušenja.
Izjave o metodama će sadržavati i mjere pri radovima u blizini postojećih vodotoka i s podzemnom
vodom.
2.9.4 Plan izvođenja radova
Izvođač će prije uspostave svakog od gradilišta izraditi Plan izvođenja radova. Plan izvođenja radova potrebno je izraditi u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18). Sadržaj Plana izvođenja radova će biti u skladu s Dodatkom IV. Spomenutog Pravilnika, a uvažavajući važeću regulativu RH i EU iz područja zaštitu na radu.
Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na sigurnost i zdravlje radnika mora biti unesena u Plan izvođenja radova. Također, Xxxxxxx će u pogledu plana izvođenja radova poštivati naloge koordinatora
XX imenovanog od strane Naručitelja o potrebi izrade usklađenja plana izvođenja radova sa svim promjenama na gradilištu o svom trošku.
Izvođač će, o svom trošku, angažirati koordinatora zaštite na radu s položenim stručnim ispitom za
obavljanje poslova koordinatora zaštite na radu.
2.9.5 Organizacijska struktura
U roku od 14 dana nakon početka radova, Xxxxxxx će predati inženjeru detalje vezane uz inženjera Gradilišta i ostalo ključno osoblje uključujući opise posla, adrese, 24 sata raspoložive brojeve telefona i brojeve faksa. Inženjer će biti žurno obaviješten o bilo kakvim izmjenama navedenih podataka.
2.9.6 Xxxxxxxxx plan
Detaljni vremenski plan Izvođača će biti pripremljen koristeći računalni programski paket pogodan za rad s Windows operativnim sustavom, a u dogovoru s Inženjerom te će plan sadržavati:
a) Detaljni plan radova na ugovoru koji jasno prikazuje aktivnosti i zadatke te prikazuje razdoblja trajanja projektiranja, ishođenja odobrenja, nabavke i ugradnje opreme, Privremenih i Stalnih radova, testiranja, pokusnog rada, puštanja u pogon i drugih sličnih aktivnosti s navedenim
ključnim datumima i kritičnim putem.
b) Dijagram resursa specifično vezan, ali ne i ograničen, aktivnostima prikazanim u vremenskom
planu.
2.9.7 Fotografski i video zapisi
Fotografski i video zapisi će biti napravljeni tijekom izvođenja radova na slijedećoj osnovi:
a) Prije izvođenja radova, zajedničko snimanje Gradilišta će biti dogovoreno i izvedeno od strane Inženjera i Predstavnika Izvođača.
b) Fotografije svakog objekta uključujući šahtove će biti načinjene po izvođenju Postrojenja.
c) Fotografije svih spojeva na postojeće kanalizacijske cjevovode će biti načinjene prije i nakon
spajanja.
d) Fotografije svih postojećih objekata koji su predmet modifikacije ili rekonstrukcije će biti načinjene prije i nakon izvođenja radova.
e) Fotografije montaže betonskog čelika svakog pojedinog objekta prije betoniranja. Ove fotografije će činiti dio dokumenata izvedenog stanja.
f) Fotografije instalacija u temeljima svakog pojedinog objekta prije betoniranja. Ove fotografije
će činiti dio dokumenata izvedenog stanja.
g) Dva kompleta fotografija i video zapisa će biti dostavljena Inženjeru, zajedno s digitalnim datotekama. Fotografije će biti visoke rezolucije, u boji te minimalne veličine 150mm x 100mm ili sl. Fotografije će biti odgovarajuće imenovane, datirane i kodirane u numeričkom nizu.
2.9.8 Administracija i sastanci
Izvođač je dužan prisustvovati na tjednim sastancima o napretku Radova, preuzimanju i puštanju u pogon Postrojenja. Sastanci će biti planirani unaprijed.
2.10 Projekti koje je izradio i dozvole koje je xxxxxxx Naručitelj
Naručitelj je izradio Idejni projekt Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u svrhu ishođenja lokacijske dozvole te ishodio lokacijsku dozvolu. Lokacijska dozvola s pripadnim posebnim uvjetima je dana u knjizi 5 ove DON.
Objekt | Lokacijska dozvola | Građevinska dozvola |
Nadogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Sinj na treći stupanj, kapaciteta 26000 ES | KLASA: UP/I-350-05/17-01/000020 Urbroj: 2181/1-11-00-05/01-170008 Sinj, 04.10.2017. godine | Ishođenje dužnost Izvođača |
2.11 Projekti koje će izraditi i dozvole koje će ishoditi Izvođač
Dokumentacija Izvođača će biti izrađena u formatu i stilu koji je prihvatljiv Inženjeru.
Izvođač će pripremiti plan dostave dokumentacije u roku od 20 dana nakon potpisa Xxxxxxx. Plan dostave dokumentacije će navesti naziv dokumentacije prema Ugovoru s planiranim datumima izrade. Plan dostave dokumentacije će navesti koji dokumenti će biti predani na pregled i odobrenje te koji će biti samo predmet pregleda kako je gore navedeno.
Izvođač će predati Inženjeru dvije tiskane kopije i dva CD/DVD medija s primjercima sve tehničke
dokumentacije koja se predaje na pregled.
Registar nacrta i dokumentacije će biti čuvan i kontinuirano ažuriran od strane Izvođača. Kopija registra će biti predana Inženjeru svaki puta kad su nacrt ili dokument predani.
2.11.1 Ovlašteni projektanti i potvrđivanje projekata
Svi projekti (i prateća dokumentacija) koje izrađuje Izvođač moraju biti izrađeni od strane ovlaštenih inženjera: arhitektonskih, građevinskih, strojarskih, elektro, geodetskih, koji su članovi odgovarajuće Hrvatske komore inženjera.
U slučaju da projektnu dokumentaciju izrađuje strana tvrtka/inženjer, Izvođač je dužan provesti postupak nostrifikacije projekata kako bi se osigurala njihova usklađenost s hrvatskim propisima, normama i pravilima struke sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i Zakonu o gradnji (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i Pravilniku o nostrifikaciji projekata (NN 98/99, 29/03). Postupak nostrifikacije podrazumijeva da je projektna dokumentacija pripremljena od strane inozemne tvrtke/inženjera predana osobi ovlaštenoj za nostrifikaciju prije podnošenja zahtjeva za izdavanjem dozvola. Izvođač je, u tom slučaju, dužan ishoditi pismeni dokaz o nostrifikaciji projektne dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvola.
Ukoliko Izvođač tijekom procesa nostrifikacije projektne dokumentacije zaprimi komentare od osobe ovlaštene za nostrifikaciju, Izvođač je dužan uzeti u obzir sve primjedbe i načiniti odgovarajuće preinake u projektnoj dokumentaciji.
Izvođač je za izradu projektne dokumentacije dužan angažirati stručnjake koji su definirani u knjizi 1 DON i ponudi Izvođača te sve ostale potrebne stručnjake za projektiranje i izvođenje radova obzirom na predmet Ugovora. Pregled/izrada idejnog projekta Postrojenja
Lokacijska dozvola za Postrojenje ishođena je temeljem idejnog projekta kojeg je priredio Naručitelj. Izvođač se obvezuje pregledati idejni projekt te izraditi svoju projektnu dokumentaciju sukladno ovim Zahtjevima Naručitelja i Dokumentaciji o nabavi u cijelosti. Svi projekti Izvođača moraju biti odobreni od strane Inženjera i Naručitelja.
U slučaju da Izvođač izradi izmjene i dopune idejnog projekta i lokacijske dozvole, Izvođač je dužan kontaktirati nadležna upravna tijela, ishoditi potrebnu dokumentaciju od nadležnih upravnih tijela, izvesti dodatne topografske, hidrografske i geotehničke istražne radove, ako su potrebni, kako bi podnio zahtjev za ishođenje izmjena i dopuna lokacijske dozvole temeljem vlastitog projekta te ishoditi Izmjenu i dopunu lokacijske dozvole. Svi troškovi vezani uz dodatne istražne radove, projektiranje i ishođenje dozvola, uključivo pristojbe, idu na teret Izvođača. Novi idejni projekt ili izmjena i dopuna istog kojeg izrađuje Izvođač, mora biti u skladu sa mjerama zaštite okoliša danim u relevantnom rješenju u Knjizi 5 ove Dokumentacije o nabavi.
Izmjene idejnog projekta ili lokacijske dozvole i suglasnosti nadležnih tijela se ne smatraju valjanim
razlogom za produljenje roka dovršetka.
Idejni projekt kao podloga za ishođenje izmjena i dopuna lokacijske dozvole mora biti u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 20/17) i Zakonom o gradnji (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i ostalim važećim zakonima i propisima, te mora sadržavati detaljan opis postupka, proračune tehnoloških procesa, zahtjeve za potrošnjom električne energije i kemikalija, arhitektonski, građevinski, strojarski i elektro projekt. Svi projekti Izvođača moraju biti odobreni od strane Inženjera i Naručitelja.
Idejni projekt mora biti izrađen u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju idejnog projekta (NN
55/14).
2.11.2 Izrada Glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola
Izvođač će izraditi glavni/e projekt/e za sve radove potrebne za ishođenje građevinske/ih dozvola za
izgradnju Postrojenja.
Svi troškovi vezani uz izradu projekata i ishođenje dozvola idu na teret Izvođača. Svi troškovi vezani uz reviziju projekata (sukladno Pravilniku o kontroli projekata (NN 32/14), kao i sve pristojbe tijekom ishođenja dozvola idu na teret Naručitelja. Kontrola projekata u smislu navedenog Pravilnika koju bi provodili ovlašteni revidenti angažirani od strane Izvođača se neće smatrati mjerodavnom.
Sva projektna dokumentacija za ishođenje građevinskih dozvola mora biti usklađena sa zahtjevima hrvatskog Zakona o gradnji (NN 153/13 s izmjenama i dopunama) i važećih podzakonskih akata.
U glavnom projektu Postrojenja, Izvođač je dužan predvidjeti i obrazložiti pokusni rad, bitne zahtjeve koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada. Navedeno mora biti u skladu s ovim Zahtjevima Naručitelja, posebice odredbama o pokusnom radu danim u poglavlju 2.21.3.
U okviru izrade glavnih projekata, Izvođač će izraditi i Planove izvođenja radova sukladno odredbama
poglavlja 2.9.4.
Glavni projekti moraju biti izrađeni u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17).
2.11.3 Xxxxxx Xxxxxxxxxx projekata
Izvođač je obvezan izraditi Izvedbene projekte koji su potrebni za građenje, tj. izvedbu radova za sve
objekte koji su predmet ovog Ugovora.
Svi troškovi izrade izvedbenih projekata idu na teret Izvođača.
2.11.4 Izrada projekata izvedenog stanja
Izvođač će izraditi projekte izvedenog stanja za sva Postrojenja. Projekti izvedenog stanja se definiraju kao izvedbeni projekti građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima.
Svi troškovi izrade projekata izvedenog stanja idu na teret Izvođača.
2.11.5 Priručnici o rukovanju i održavanju
Izvođač će izraditi priručnike za svaku posebnu cjelinu tehnološkog procesa Postrojenja s opisom rada te načinom upravljanja i graničnim vrijednostima mjernih veličina.
Izvođač će izraditi Priručnike o rukovanju i održavanju. Priručnici će sadržavati informacije vezane uz rad i održavanje svih elemenata sustava s pripadnom opremom.
Izvođač će izraditi i dati na uvid privremene verzije Priručnika o rukovanju i održavanju i održavanje prije početka Testova po Dovršetku.
Priručnici moraju uključivati slijedeće:
• Funkcioniranje opreme, normalne radne karakteristike i granične uvjete;
• Montaža, instalacija, centriranje, prilagodba i upute za provjeru;
• Upute za puštanje u pogon elektro i strojarske opreme, uobičajen i normalan režim rada, regulaciju i nadzor, isključivanje i hitne situacije, te opis postupaka otklanjanja kvarova;
• Upute za podmazivanje i održavanje;
• Vodič za otkrivanje smetnji/kvara kod procesa i opreme, uključivo one uzrokovane promjenom kakvoće otpadne vode. Pomoćna oprema također mora biti obuhvaćena;
• Liste dijelova i predviđeni rok trajnosti potrošnih dijelova;
• Osnovne nacrte, presjeke te skice montaže; inženjerske podatke i sheme montaže;
• Ispitni podaci i krivulje pogona, gdje je to primjenjivo; Upute za izmjenu algoritma rada u PLC-ima i NUS-u.
Radne verzije Priručnika moraju se dostaviti Inženjeru na odobrenje u tiskanom obliku i digitalnom formatu. Tiskani primjerci moraju biti uvezani u tvrde korice te odgovarajuće označeni. Sve ostala upute i drugi podaci, uključivo nacrte i dijagrame, moraju biti otisnute na papiru A4 formata u standardnoj rezoluciji. Sve radne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti dostavljene na hrvatskom jeziku.
Tiskani primjerak konačne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti uvezan i dostavljen u čvrstim, trajnim koricama, sa pregledom sadržaja i odgovarajućim indeksiranjem, kao dio dokumentacije za pokusni rad, te će također biti podložan odobrenju Inženjera.
Konačne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti dostavljene na hrvatskom jeziku, u tiskanom primjerku te digitalnom formatu prije početka pokusnog rada.
2.11.6 Ishođenje Uporabne dozvole
Izvođač je odgovoran za pripremu sve dokumentacije potrebne za ishođenje Uporabne dozvole za Postrojenje. Izvođač je obvezan staviti sve podatke na raspolaganju svim relevantnim nadležnim institucijama, pripremiti traženu dokumentaciju i podatke, potrebne dokaze o sukladnosti i dokumentaciju za opremu izdanu od strane nadležnih hrvatskih institucija, gdje je to potrebno, te osigurati sav rad, opremu, materijal i usluge potrebne za provjeru i nadzor radova tijekom Tehničkog pregleda. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi Naručitelj.
Svi elementi za ishođenje uporabne dozvole moraju biti usklađeni sa zahtjevima Zakona o gradnji (NN
153/13 s izmjenama i dopunama).
Svi troškovi usklađivanja, traženih od strane članova povjerenstva za Tehnički pregled, a u cilju ishođenja uporabne dozvole, idu na teret Izvođača.
2.11.7 Pregled dokumentacije koju je dužan izraditi Izvođač
U nastavku je prikazana tablica s popisom dokumentacije koju je dužan izraditi Izvođač. Izvođač će izraditi, ali se ne i ograničiti na, sve navedene dokumente u broju primjeraka kako je definirano tablicom. Osim navedenog, Izvođač je dužan izraditi svu dokumentaciju potrebnu sukladno važećoj regulativi RH za potrebe ishođenja svih potrebnih dozvola, suglasnosti i sl. Svu dokumentaciju navedenu u tablici dolje, Izvođač je dužan dostaviti na hrvatskom jeziku.
Projekti i dokumentacija moraju biti izrađeni na način kako je definirano Općim i posebnim Uvjetima Ugovora (Knjiga 2 DON: članak 5.1 Opće obveze projektiranja - Posebni uvjeti i članka 5 Projekti – Opći uvjeti). Projektna dokumentacija mora biti izrađena u skladu sa RH regulativom.
Br. | Dokument | Opis |
A | Projekti / Dokumentacija / Nacrti | U skladu s hrvatskim zakonima, ali uključujući najmanje: |
A1.1 | Procjena postojećeg Idejnog projekta Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda | Procjena ulaznih podataka i koncepta, normative i standard koncepcije idejnog rješenja i nacrta |
A1.2 | Geotehnički/ geodetski Izvještaj za Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda | Izvješće o interpretaciji podataka koje je dao Naručitelj i bilo koja daljnja istraživanja/izviješća, ako su potrebna |
A1.rev. | Izmjena i dopuna Idejnog projekta Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i zahtjev za izmjenom i dopunom Lokacijske dozvole ili novi idejni projekt | Sva dokumentacija potrebna za ishođenje izmjena i dopuna Lokacijske dozvole ili novu lokacijsku dozvolu |
A2 | Glavni projekt za građevinsku dozvolu | |
A2.1 | Dodatni elementi | Lokacijska dozvola, ispunjavanje osnovnih uvjeta za rad, dodatna geodetska i geotehnička istraživanja |
A2.2 | Arhitektonski projekt | Svi arhitektonski projekti objekata i krajobraznog i hortikulturnog uređenja lokacije Postrojenja |
A2.3 | Tehnološki projekt (ili elaborat tehničko-tehnološkog rješenja) | Detaljni tehnološki proračuni i sheme |
A2.4 | Građevinski projekt | Građevinski projekti svih objekata s dimenzioniranjem cijelog tehnološkog procesa |
A2.5 | Strojarski projekt | Svi strojarski elementi i oprema vezana uz tehnološki proces, bioplin, grijanje, hlađenje i ventilaciju i sl. |
A2.6 | Elektro projekt | Elektro projekti svih objekata koji uključuju izradu jednopolnih shema električne instalacije rasvjete, utičnica, gromobranske instalacije, instalacije pogona i instalacije automatike za NUS |
A2.7 | Geotehnički projekt | Projekt nasipavanja terena, temeljenje objekata Postrojenja i zaštita građevnih jama |
A2.8 | Elaborat zaštite na radu | |
A2.9 | Elaborat zaštite od požara s klasifikacijom ugroženosti prostora od eksplozivne atmosfere | |
A2.10 | Projekt prometnica | Sve prometnice i pješačke površine |
Br. | Dokument | Opis |
A2.11 | Projekt zaštite od buke | Projekt zaštite od buke kojim se osigurava postizanje najviše dopuštene razine buke koja se na granici parcele javlja kao posljedica djelovanja izvora buke predmetnog zahvata iznose 65 dB(A) danju odnosno 50 dB (A) noću |
A2.12 | Elaborat usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša | Elaborat mora biti izrađen od strane pravne osobe koja ima suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i sadržavati prikaz načina na koji su u Glavni projekt ugrađene mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša iz Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš |
A2.13 | Elaborat o sprječavanju širenja neugodnih mirisa u okoliš | Elaboratom utvrditi osiguravaju li predviđene tehničke mjere pročišćavanja zraka ventilacijskog sustava da izvan granica zahvata ne dolazi do pojave neugodnih mirisa. |
A2.14 | Plan upravljanja neugodnim mirisima | U Planu opisati organizacijske mjere kojima se osigurava sprječavanje širenja neugodnih mirisa s lokacije uključivo i efikasan rad sustava ventilacije i uklanjanja neugodnih mirisa. Dokument izraditi prema smjernicama nadležnih tijela Ujedinjenog Kraljevstva vezanim za problematiku neugodnih mirisa (engl. Odour management plan). |
A2.15 | Plan izvođenja radova | Za sve radove na izgradnji Postrojenja |
A2.16 | Glavni projekt zgrada | Arhitektura, temeljenje, konstrukcija, HVAC, elektrotehnički, vodovod i kanalizacija, manipulativne površine i sl. |
A.3. | Izvedbeni projekt | |
A3.1 | Građevinski projekt | Armatura i oplata, konstruktivni elementi, infrastruktura itd. |
A3.2 | Arhitektonski projekt | Izvedbeni detalji objekata |
A3.3 | Strojarski projekt | Detaljni nacrti opreme i spojnih elemenata |
A3.4 | Elektro projekt | Elektro projekti svih objekata koji uključuju izradu shema vezivanja električne instalacije rasvjete, utičnica, gromobranske instalacije, instalacije pogona i instalacije automatike za NUS |
A3.5 | Projekt prometnica | Izvedbeni projekt svih prometnica i pješačkih površina |
A3.6 | Izvedbeni projekt zgrada | Arhitektura, temeljenje, konstrukcija, HVAC, elektrotehnički, vodovod i kanalizacija, manipulativne površine i sl. |
A4 | Izvedeno stanje | Nakon izgradnje izrađuje se snimka izvedenog stanja objekata od strane ovlaštenog geodetskog inženjera te projekt izvedenog stanja |
A4.1 | Geodetski snimak izvedenog stanja | |
A4.2 | Projekt izvedenog stanja | Sadražj kao izvedbeni projekt |
B | Programski dokumenti | |
B.1 | Raspored dostave projekata | Detaljan raspored projektiranja s bitnim datumima za predaju i odobrenje dokumenata |
B.2 | Detaljni program | Implementacija svih aktivnosti s izvještajima o napretku i bitnim datumima za predaju i odobrenje dokumenata |
Br. | Dokument | Opis |
B.3 | Program kontrole i ispitivanja tijekom gradnje i Testova po dovršetku | Uključivo metode testiranja materijala, faza izgradnje te postrojenja i opreme, kakvoće efluenta, zraka, mulja i buke te način dokazivanja sukladnosti Postrojenja traženim zahtjevima |
B.4 | Elaborat za prijavu pokusnog rada | Sadržaj elaborata propisan je člankom 143. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17), stavak 3., točke 1-4 |
C | Izvješća | |
C.1 | Izvješća o napretku | |
C.2 | Podaci o osoblju i opremi Izvođača | |
D | Rukovanje i održavanje i obuka | |
D.1 | Priručnici o rukovanju i održavanju | |
D.2 | Popis i raspored Rezervnih dijelova | |
D.3 | Plan obuke osoblja Naručitelja |
NAPOMENA: Svi projekti moraju biti isporučeni i u elektronskom obliku u otvorenom formatu (primjerice tekstualni dijelovi u .doc ili .xls formatu, a nacrtna dokumentacija u .dwg formatu, elektro sheme u .eplan formatu i slično).
Izvođač je slobodan projektirati i izvesti postupak pročišćavanja otpadnih voda na način koji smatra najprikladnijim u okviru ovih Zahtjeva Naručitelja, sukladno ulaznim podacima o hidrauličkom opterećenju i opterećenju onečišćenjem i zahtjevima za kakvoću efluenta, mulja i otpada predtretmana te zahtjevima vezanim uz kakvoću zraka i buku.
Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda biti će projektirano, izgrađeno i upravljano na temelju na
tehnologije aktivnog mulja i to kao:
• Protočni sustav gdje se različite faze biološkog pročišćavanja i taloženje viška mulja provodi u
zasebnim bazenima (konvencionalni postupak - CAS) ili
• Šaržni sustav gdje se svi procesi, uključujući naknadno taloženje mulja, odvijaju u jednom
bazenu (SBR postupak).
Drugi postupci pročišćavanja nisu dopušteni.
Tehnološki gledano, zahvati na Postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda se sastoje najmanje od:
• Zamjena sve postojeće opreme kao što su crpke, gruba rešetka, fine rešetke, most sa zgrtačem, oprema pjeskolova i mastolova, oprema na postojećoj stanici za prihvat sadržaja septičkih jama te elektrostrojarska oprema na kišnom retencijskom bazenu
• Automatizacija rada crpki
• Korekcija na pjeskolovu – promjena radnog režima i volumena pjeskolova (prilagodba
pjeskolova za projektirane dotoke na UPOV)
• Natkrivanje postojećih objekata rešetki (11-gruba rešetka, 12-fine rešetke)
• Izrada pokrova crpnog okna i kanala crpki
• Postojeća upravna zgrada biti će reorganizirana, opremljena i uređena za potrebe nadograđenog uređaja za pročišćavanje
• Izgradnju i implementaciju postojeće i nove opreme u nadzorno-upravljački sustav (NUS)
• Zamjenu dotrajalih postojećih opločnika, rubnjaka, betonskih i asfaltnih površina koji ostaju u upotrebi, a koji nisu u ispravnom stanju, te zamjenu kompletnog krovišta i pokrova na upravnoj zgradi
Objekt predviđen za uklanjanje:
10. Radionica
Objekti predviđeni za izgradnju jesu:
31. Egalizacijski spremnik za prihvat septika
32. Filter za obradu zraka
33. Razdjelno okno
34. Anaerobni/anoksični bazen (ako je primjenjivo prema projektu Izvođača)
35. Aeracijski bazen (ako je primjenjivo prema projektu Izvođača)
36. Sekundarne taložnice (ako je primjenjivo prema projektu Izvođača)
37. Crpna stanica povratnog i viška mulja
38. Okno za miješanje mulja
39. Uguščivaći mulja
40. Crpna stanica mulja (transport u stabilizaciju)
41. Bazeni za aerobnu stabilizaciju mulja s mješačima i sustavom aeracije
42. Crpna stanica mulja (transport na polja za sušenje)
43. Polja za sušenje mulja za potrebe aglomeracija Sinj i Otok
44. Retencija procjedne vode sa crpnom stanicom
45. Zgrada puhala, elektroormara i agregata
46. Radionica, spremište i prostor za doziranje
47. Mjerač protoka na izlazu
48. Crpna stanica s grubom rešetkom za dotok iz Otoka i kolektora jug
• Taložno okno na dolaznom cjevovodu
• Natkriveno spremište za skladištenje masti
• Mimovod biološkog tretmana (od mehaničkog tretmana do ispusnog kanala) Izgradnja
prometnica i parkirališta
Prometnice na Postrojenju će se sastojati od minimalno slijedećih cjelina:
• Izgradnja dodatnih internih asfaltiranih prometnica i parkirališta;
• Prakiralište s 10 parkirnih mjesta
Sve navedene cjeline moraju biti izvedene i opremljene kako je opisano u ovim Zahtjevima Naručitelja.
Osim navedenih elemenata, Izvođač je dužan izvesti i ostale objekte kako su definirani ovim Zahtjevima Naručitelja.
Izvođač je dužan osigurati mogućnost puštanja u rad i isključivanja iz rada jedne ili više linija obrade
otpadne vode, linije mulja ovisno o hidrauličkom opterećenju i opterećenju onečišćenjem.
Izvođač je dužan omogućiti najviši mogući stupanj automatiziranog pogona pročišćavanja otpadnih
voda i procesa obrade mulja.
Za pristup ljudstvu na visoke objekte (bioaeracijske bazene, taložnike i sl.), Izvođač je dužan ugraditi isključivo montažna stubišta izrađena iz nehrđajučeg čelika (primjena ljestvi u tu svrhu nije dozvoljena).
Postrojenje mora biti izvedeno tako da se može uzeti reprezentativni uzorak prije i nakon pročišćavanja otpadnih voda. Ispitivanje kvalitete vode će se obavljati na uzorcima razmjernim protoku ili vremenu (kompozitni uzorak), prikupljenim tijekom 24 - satnog razdoblja na stalno obilježenim mjestima na izlazu iz uređaja, odnosno na ulazu u uređaj. Uzorkovanje će se obavljati svakih sat vremena. Na taj način će se utvrditi učinkovitost rada Postrojenja. Mjerač količine pročišćene otpadne vode treba postaviti na izlazu iz Postrojenja.
Podovi u svim objektima Postrojenja u kojima se nalazi elektrostrojarska oprema (kompresorska stanica, dehidracija mulja, skladišta, radione, skladištenje i priprema kemikalija i sl.) moraju se nalaziti barem 0,5 m iznad površine terena. Svi mjerni uređaji također trebaju biti izdignuti iznad površine terena kako ne bi bili oštećeni u slučaju pojave velikih voda.
Postrojenje će Xxxxxxx projektirati i izgraditi na način da se spriječi njegovo plavljenje od velikih voda
rijeke Cetine kroz ispusni cjevovod.
2.12.1 Zahtjevi Naručitelja u svezi funkcionalnosti postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
Planirani zahvati na UPOV-u obuhvaćaju dogradnju biološkog dijela uređaja za pročišćavanje i izgradnju linije mulja, dok postojeći obilazni/ispusni cjevovod ostaje u funkciji.
Obzirom da je dio radova u okviru Ugovora i zamjena opreme i sl. na postojećem mehaničkom predtretmanu, za vrijeme izvođenja tih radova će sav dotok otpadne vode biti preusmjeren u obilazni cjevovod koji se preko mehaničke obrade ispušta u recipijent. Radovi na zamjeni opreme moraju biti koncipirani na način da se vrijeme trajanja ispuštanja nepročišćene otpadne vode svede na apsolutni minimum, a čemu će Izvođač dati posebnu pažnju u svojoj projektnoj dokumentaciji.
Po početku izvođenja radova, odgovornost za funkcionalnost postojećeg mehaničkog uređaja preuzima Izvođač. Vlasnik demontirane opreme je Naručitelj, skladištenje demontirane opreme će Xxxxxxx izvesti na lokaciji Postrojenja.
Količine otpadnih voda i opterećenje onečišćenjem nisu pod utjecajem sezonskih varijacija kao što je opisano u poglavljima Error! Reference source not found. i Error! Reference source not found.. strojenje za pročišćavanje otpadnih voda biti će projektirano i izgrađeno uvažavajući opterećenja dana u navedenim poglavljima i to kako slijedi:
• Izvođač je dužan uzeti u obzir ulazna hidraulička opterećenja i opterećenja onečišćenjem te postići traženu kakvoću efluenta (kao što je definirano u poglavlju 2.8.2.1) u svakoj situaciji.
• Izvođač će pri projektiranju Postrojenja težiti najnižim mogućim troškovima pogona i održavanja, prvenstveno u pogledu potrošnje električne energije i kemikalija.
• Izvođač je dužan osigurati mogućnost puštanja u rad i isključivanja iz rada jedne ili više linija obrade otpadne vode i linije mulja ovisno o hidrauličkom opterećenju i opterećenju onečišćenjem.
• Izvođač je dužan omogućiti najviši mogući stupanj automatiziranog pogona pročišćavanja otpadnih voda, procesa obrade mulja te ostalih dijelova postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, uključivo i procese koji nisu u direktnoj funkciji pročišćavanja otpadnih voda.
2.12.2 Ulazni i izlazni kolektor
2.12.2.1 Dovodni kolektori
Položaj dovodnih kolektora prikazan je na nacrtima u Knjizi 5 ove Dokumentacije o nabavi.
Dovodni kolektori na Postrojenje dolaze sa sjeverne strane. Iz smjera zapada, sa sjeverne strane vodotoka Goručica dolazi kolektor Φ700 mm koji dovodi otpadne vode iz centralnog i južnog dijela grada Sinja. Kolektor dovodi otpadne vode iz mješovitog i dijela fekalnih sustava grada Sinja.
Iz pravca sjevera dolazi kolektor Φ1100 mm koji dovodi otpadne vode iz mješovitog sustava sjeveroistočnog dijela grada. Otpadne vode koje dolaze tim kolektorom rasterećuju se na kišnom preljevu. Preljevne vode se ispuštaju u vodotok Goručica, dok se sušni dotok i prigušeni kišni dotok vode do spoja sa kolektorom Φ700mm.
Nakon spojnog okna dolazni kolektor na Postrojenje putem dvije cijevi Φ500 mm ovješenih na most preko vodotoka Goručica dolazi na Postrojenje.
Gravitacijski dotok iz Sinja sa preljevne građevine pred UPOV-om se zadržava u funkciji dovoda otpadnih voda iz mješovitog sustava Sinja.
Planirana je izgradnja nove crpne stanice „Uređaj“ (nije dio ovog zahvata) koja dovodi otpadne vode (razdjelni sustavi) tlačnim cjevovodom u kanal rešetki UPOV-a. Tlačni cjevovod dolazi sa sjeverne strane UPOV-a preko potoka Goručica.
Planirana je izgradnja nove crpne stanice na lokaciji UPOV-a (dio ovog zahvata) koja dovodi otpadne vode iz naselja Brnaze i aglomeracije Otok (razdjelni sustavi) i dijela grada Sinja (sliv kolektora Goručica).
Izvođač mora u okviru katastarske čestice postrojenja sve dovodne kolektore na Postrojenje uklopiti u svoje tehničko rješenje što predviđa izgradnju i eventualnu rekonstrukciju dovodnih kolektora na čestici Postrojenja. Pri tome mora dinamiku izgradnje dovodnih kolektora po čestici Postrojenja uskladiti- iskordinirati s dinamikom Ugovora 1 Rekonstrukcija i dogradnja vodoopskrbnog sustava, proširenje postojeće mreže odvodnje i sanacija postojećeg sustava odvodnje, prema poglavlju 2.2.1.
Podatak za projektiranje spoja novog dijela Postrojenja na postojeći:
Mjerni kanal s mjeračem protoka prema razdjelnom okna ima kotu dna 300,17 m.n.m.
2.12.2.2 Ispusni cjevovodi
Pročišćena voda se cjevovodom odvodi u recipijent rijeku Cetinu. Predviđen je gravitacijski cjevovod Ø600 mm dužine 4.000 m, a zatim tlačni cjevovod Ø500 mm dužine 1.500 m. Izvođač je dužan projektirati i izvesti ispusni cjevovod do granice parcele Postrojenja sukladno idejnom projektu. Ispusni cjevovod izvan parcele Postrojenja nije predmet ovog zahvata.
Podatak za projektiranje ispusnog cjevovoda (do granice parcele) nalazi se u Knjizi 5: Situacija MJ 1:1000
(nacrt 3.1) i Uzdužni presjek MJ 1:2000/100 (nacrt 4.1).
2.12.3 Jedinica za prihvat sadržaja septičkih jama
Uz otpadne vode prikupljene sustavom odvodnje, na Postrojenju će se također pročišćavati sadržaj septičkih i sabirnih jama kućanstva koja neće biti spojena na sustav odvodnje. Postojeći uređaj ima stanicu za prihvat sadržaja septičkih jama. Stanicu je potrebno dovesti u stanje potpunog automatskog rada (elektronske kartice, NUS, …) te izgraditi egalizacijski spremnik za prihvat septika.
Oprema stanice za prihvat sadržaja septičkih jama mora sadržavati:
• Finu rešetku sa otvorima svijetle širine maksimalno 6 mm montirane u samostojeći spremnik,
• Automatski sustav za transport izdvojenog otpada s fine rešetke pomoću pužnih transportera ili hidrauličkim transportnim kanalom do jedinice za ispiranje otpada,
• Sustav za prikupljanje eventualno isteklog septičkog otpada (tijekom spajanja/odspajanja cisterne ili ekscesnog razlijevanja). Istekli otpad je potrebno spojiti s mehaničkim predtretmanom. Potrebno je osigurati ispiranje linije prikupljenog isteklog otpada tehnološkom vodom (perforirane cijevi po obodu kanala ili slicno). Ispiranje će uključivati operater, po potrebi,
• Rad jedinice za prihvat mulja iz septičkih jama mora biti nadziran i imati mogućnost zapisa slijedećih informacija:
• Identifikaciju vozača vozila
• Ukupnu količinu dovezenog mulja
• Datum i vrijeme
• Podaci se prenose i evidentiraju u NUS.
• Svi dijelovi stanice za prihvat sadržaja septičkih jama moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno, EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno.
2.12.4 Zahtjevi Naručitelja za zahvate na postojećem mehaničkom predtretmanu
Opseg radova Izvođača uključuje projektiranje, izgradnju, dobavu i instalaciju dijelova postojećeg mehaničkog predtretmana sukladno zahtjevima u daljnjem tekstu. Uz svu traženu zamjenu opreme, kao obveza Izvođača se podrazumijevaju i potrebni prateći građevinski radovi. Također, sve cjeline mehaničkog predtretmana će Izvođač uključiti u centralni NUS Postrojenja. Sva oprema koja se uklanja iz postojećeg UPOV-a ostaje u vlasništvu Naručitelja. Izvođač je dužan istu uskladištiti unutar granica izgradnje.
2.12.4.1 Taložno okno
Na dolaznom cjevovodu, neposredno prije grube rešetke predviđena je izgradnja taložnog okna. Vanjske dimenzije okna su 3x2 m. Dubina taložnika je 1m ispod nivelete cijevi. Okno treba imati revizijski poklopac u cijeloj dužini i širini radi mogućnosti uklanjanja nakupljenog materijala.
2.12.4.2 Grube rešetke
Projektom je predviđena zamjena postojeće grube rešetke, izgradnja sustava za ispiranje otpada sa rešetke te natkrivanje grube rešetke izgradnjom objekta. Sklop grube rešetke treba biti zatvoren, a kanali pokriveni punim pločama. Izvođač će osigurati odsisavanje onečišćenog zraka iz grube rešetke i objekta grube rešetke te njegovo pročišćavanje. Svrha tome je sprječavanje širenja neugodnih mirisa koji se najčešće razvijaju upravo na objektima rešetki. Zrak iz ovog objekta pročišćava se na filteru za obradu zraka.
Krupni otpad se treba odstraniti ugradnjom automatske grube rešetke sa razmakom rešetki od 30 mm u kanal prije ulaza u crpnu stanicu Postrojenja. Širina kanala bit će određena glavnim projektom.
Izvođač je dužan pridržavati se slijedećih zahtjeva za grube rešetke:
• Građevinski, objekt grube rešetke mora biti projektiran s minimalno 2 kanala i to:
o kanal u kojem će biti ugrađena automatska gruba rešetka,
o by-pass s ugrađenom ručnom grubom rešetkom (razmak rešetki 30 mm) za slučaj kvara/remonta automatske grube rešetke.
• Kanal u kojem će biti ugrađena automatska gruba rešetka mora biti opremljen zapornicama na ručni pogon na početku i kraju kanala, koje se koriste u slučaju zastoja ili kvara na automatskoj gruboj rešetki.
• Ugrađena gruba rešetka mora minimalno zadovoljavati kapacitet jednak maksimalnom protoku. Prilikom dimenzioniranja kanala i opreme grube rešetke Izvođač mora uzeti u obzir postotak blokirane površine grube rešetke (ovisno o tipu i proizvođaču grube rešetke) te projektnim rješenjem svesti na minimum pojavu uspora vode koji nastaje u kanalu ispred grube rešetke. Zahtijevani protok grube rešetke će biti u mogućnosti ostvariti i pri blokiranosti 20% površine rešetke.
• Sve grube rešetke (postojeće i novoprojektirane) će biti svijetlog otvora (širine) 30 mm.
• Postojeća automatska gruba rešetka koja će se mijenjati mora biti opremljena automatskim sustavom za ispiranje otpadnog materijala, kompaktiranje i odlaganje materijala u kontejner te treba biti predviđena za prihvat otpada s drugih grubih rešetki s crpnih stanica iz mreže i UPOV-
a. Otpad nakon ispiranja po parametrima mora zadovoljavati uvjete za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada prema važećem pravilniku.
• Materijal izdvojen na gruboj rešetki se odlaže u beskonačne vreće pa u pocinčani kontejner zapremnine 5 m3. Izvođač je dužan isporučiti minimalno 2 kontejnera od pocinčanog čelika. Kontejneri moraju biti opremljeni kotačima.
• Grube rešetke i zapornice moraju biti izrađene od nehrđajućeg čelika tipa AISI 316 ili bolji.
• Rad automatske grube rešetke u automatskom radu upravljan je razlikom razine vode ispred i
iza rešetke (koje je potrebno mjeriti ultrazvučnim mjeračima nivoa).
• Grube rešetke moraju imati pripadajući elektro ormar za upravljanje i PLC koji mora biti
povezan s centralnim NUS-om.
• Izvođač je dužan u prostoriji gdje su smještene grube rešetke osigurati minimalnu temperaturu od 10°C kao zaštitu od smrzavanja.
2.12.4.3 Ulazna crpna stanica
Na objektu postojeće crpne stanice predviđeno je natkrivanje crpnog okna i kanala crpki pokrovima radi
kontrole širenja neugodnih mirisa. Također je predviđena zamjena postojećih crpki.
2.12.4.4 Crpna stanica otpadne vode iz Brnaza i Otoka
Projektom je predviđena izgradnja crpne stanice na parceli UPOV-a.
• Crpna stanica prihvaća otpadne vode iz tri razdjelna sliva:
• Brnaze – sliv kolektora Jug
• Podsustav Otok
• Kolektor Gorućica
Crpna stanica transportira otpadnu vodu iz navedenih slivova do finih rešetki UPOV-a.
Na ulazu u crpnu stanicu ugraditi grubu rešetku otvora 30 mm sa automatskim čišćenjem (košarastog tipa). Rešetka je opremljena automatikom i mehanički izdvaja grubi otpad i odlaže ga u spremnik otpada. U slučaju nepredviđenog začepljenja rešetke omogućen je tok prelijevanjem preko rešetke sa minimalnim usporom na dovodnom kanalu. Za grubu rešetku vrijede tehnički uvjeti navedeni u točki 2.12.4.2.
2.12.4.5 Kišni retencijski bazen
Postojeći kišni retencijski bazen se ne mijenja u građevinskom smislu nego se samo zamjenjuje
postojeća elektrostrojarska oprema.
2.12.4.6 Fina sita
Projektom se predviđa zamjena postojećih finih rešetki. Predviđena je izgradnja objekta koji natkriva fine rešetke (od crpki do pjeskolova). Natkrivanje je predviđeno radi kontrole širenja neugodnih mirisa. Zrak iz objekta se pročišćava na uređaju za obradu zraka. U kanal finih rešetki predviđeno je priključenje cjevovoda za dotok iz CS „Uređaj“ koja dovodi tlačnim cjevovodom dotok iz dijela grada Sinja i Glavica. Osim toga predviđeno je i priključenje tlačnog cjevovoda za dotok iz Brnaza i Otoka.
Predviđeno je bubanjsko fino sito s kompaktorom otpada. Bubanj se počinje okretati kad uzvodna razina otpadnih voda prijeđe određenu granicu zbog začepljenja površine bubnja. Time se otpad podiže i odlaže u centralno postavljen žlijeb. Uklanjanje otpada sa sita olakšavaju zgrtač i raspršivač. Pužni transporter u žlijebu okreće bubanj i transportira otpad sa sita kroz cijev pod nagibom. Nakon ove aktivnosti, otpad je dehidriran, kompaktiran i odložen u prijenosni spremnik.
Izvođač će ugraditi dvije paralelne jedinice istovjetnog pojedinačnog kapaciteta jednakog maksimalnom protoku. Obveza Izvođača jest i eventualna prilagodba postojećih kanala. Prilikom dimenzioniranja
kanala i opreme fine rešetke Izvođač mora uzeti u obzir postotak blokirane površine fine rešetke (ovisno o tipu i proizvođaču) te projektnim rješenjem svesti na minimum pojavu uspora vode koji nastaje u kanalu ispred fine rešetke. Zahtijevani protok fine rešetke će biti u mogućnosti ostvariti i pri blokiranosti 20% površine fine rešetke.
Zahtjevi Naručitelja za fina sita:
- fina rešetka/sito, perforirano. Promjer svijetlog otvora perforacije treba biti ≤ 5,0 mm,
- kanali moraju biti opremljeni zapornicama na ručni pogon na početku i kraju kanala, koje se koriste u slučaju zastoja ili kvara na automatskoj finoj rešetki,
- sustav za transport izdvojenog otpada s fine rešetke/sita pomoću pužnih transportera ili hidrauličkim transportnim kanalima do jedinice za ispiranje otpada,
- fine rešetke moraju biti opremljene automatskim sustavom za ispiranje,
- fina rešetka mora biti opremljena transporterom za automatsko odlaganje izdvojenog materijala u kontejner,
- materijal izdvojen na finoj rešetki se odlaže u beskonačne vreće pa u vodonepropusne kontejnere namijenjene za transport volumena 1 m3. Izvođač je dužan isporučiti minimalno 3 kontejnera od pocinčanog ili odgovarajuće antikorozivno zaštićenog čelika. Kontejneri moraju biti opremljeni za transport van zgrade i utovar na vozilo-samopodizač,
- rad automatskih finih rešetki u automatskom radu upravljan je razlikom razine vode ispred i iza fine rešetke koje je potrebno mjeriti ultrazvučnim mjeračima nivoa čija je ugradnja također obveza Izvođača,
- izvođač je dužan u prostoriji gdje su smještene fine rešetke osigurati minimalnu temperaturu od 10 °C kao zaštitu od smrzavanja,
- priključak za odsisavanje onečišćenog zraka,
- ukoliko su predviđeni interni preljevi unutar predtretmana (sito) isti će biti zatvoreni elektromotornim zapornicama (ventilima) koji se otvaraju samo u slučaju vrlo visokog nivoa. Uključivanje preljeva će biti registrirano u NUS-u, uz obvezno alarmiranje dežurnog operatera,
- svi dijelovi uređaja moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno uključivo kompletnu finu rešetku/sito. Obveza se ne odnosi na dijelove koji zbog svoje funkcije ne mogu biti izrađeni od metala, već od polimernih ili sličnih materijala, npr. četke i sl.,
- Izvođač će osigurati servisne pruge izrađene od konstrukcijskog čelika St37, prebojane s epoksi premazom, uključivo s mačkom (dizalicom) nosivosti prema težini odabrane opreme koju je potrebno iznositi radi servisa (definira Izvođač). Lanci, vodilice i kuke za podizanje moraju biti izrađeni od čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno.
U sklopu rekonstrukcije Izvođač će prekriti i kanale sita poklopcima s prozirnom revizijom kako bi se omogućio vizualni nadzor prostora ispred finog sita te će osigurati odsisavanje i obradu onečišćenog zraka.
Izvođač će izvršiti i demontažu postojeće opreme bez oštećivanja iste. Nakon demontaže Xxxxxxx će opremu isprati i predati Naručitelju na daljnje postupanje, odnosno uskladištiti će istu unutar granica izgradnje.
2.12.4.7 Postojeći aerirani pjeskolov-mastolov
Postojeći pjeskolov-mastolov ostaje u funkciji, kao armirano betonska građevina. Izvođač će ugraditi kompletnu novu hidrotehničku opremu (mostni zgrtač, crpke, cjevovode, ventile i dr.) te uklopiti upravljanje u središnju SCADA-u Postrojenja.
Na objektu pjeskolova predviđena je samo zamjena postojeće opreme. Predviđena je prilagodba postojećeg objekta smanjenjem radnog volumena pjeskolova kako bi se prilagodilo vrijeme zadržavanja. Duljina postojećeg pjeskolova je 27 m. Planirano je smanjenje dužine pjeskolova na 17 m. Planirano vrijeme zadržavanja je 10-20 min. Predviđeno je zamijeniti postojeći most sa zgrtačem kako bi mogao funkcionirati sa smanjenim dimenzijama pjeskolova, poprečno i uzdužno. Na samom sustavu vodilica mosta biti će dodane dodatne vodilice na zidu (horizontalne) kako bi se izbjeglo izbacivanje iz ležišta. Konstrukciju zgrtača treba izvesti kao laku konstrukciju tako da masa zgrtača ne prelazi 1.500 kg.
Za skladištenje masti na lokaciji UPOV-a predviđena je upotreba natkrivenog spremišta – tankvane.
Skladište je smješteno na asfaltiranu površinu u blizini okna za prihvat masti.
Zahtjevi Naručitelja:
- Pjeskolov-mastolov mora imati puhalo za distribuciju zraka. Izvođač je dužan ugraditi najmanje jedno (1) radno i jedno (1) rezervno puhalo kapaciteta dostatnog za pjeskolov-mastolov. Puhala su predviđena i za ospkrbu zraka na mamut pumpe za crpljenje pijeska.
- Pjeskolov-mastolov će biti opremljen mosnim zgrtačem pijeska. Pijesak se crpi u klasirer pijeska koji ima i funkciju automatskog ispiranja te se pužnim transporterom odlaže u standardni kontejner zapremnine od 5 ili 7 m3. Učinkovitost separacije klasirera će biti min. 90% za veličinu čestica od 0,20 mm. Izvođač je dužan isporučiti minimalno 2 kontejnera od pocinčanog ili odgovarajuće antikorozivno zaštićenog čelika. Kontejneri moraju biti opremljeni
za transport van zgrade i utovar na vozilo-samopodizač. Otpad nakon ispiranja po parametrima mora zadovoljavati uvjete za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada prema važećem pravilniku.
- Masnoće se odstranjuju u uzdužnu komoru za skupljanje masti, odvojenu pomoću potopnih lamela. Masti se prikupljaju pomoću zgrtača u spremnik. Iz spremnika se crpe pomoću ekscentrične crpke u beskonačne vreće u standardni kontejner zapremnine min. 1,1 m3. Izvođač je dužan isporučiti minimalno 2 kontejnera od pocinčanog čelika. Kontejneri moraju biti opremljeni za transport van zgrade i utovar na vozilo-samopodizač. Alternativno, masnoće se mogu prikupljati u metalne bačve i skladištiti u tankvani.
- Sva hidromehanička oprema mora biti izrađena od nehrđajućeg čelika AISI 316 ili boljeg.
- Za aerirani pjeskolov-mastolov mora biti osiguran automatski rad. Pjeskolov-mastolov mora
imati pripadajući elektro ormar za upravljanje i PLC koji mora biti povezan s NUS-om.
- Materijal mostnog zgrtača EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili
jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
- Na tračnice mosnog zgrtača Izvođač će ugraditi sustav grijanja kao zaštitu protiv smrzavanja
tijekom razdoblja niskih temperatura.
- Sve crpke antikorozivno zaštićene (keramički premaz min. 250 μm), crpke pijeska zaštićene od
abrazije,
- Sustav precrpljivanja pijeska treba biti prilagođen klasireru s ispiranjem (nova oprema),
- Sve zapornice, ventili i ostali zaporni organi u elektromotornoj izvedbi s mogućnošću ručnog otvaranja/zatvaranja, materijal izrade EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
- Materijal cjevovoda EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno.
2.12.4.8 Ispiranje izdvojenog pijeska
Pijesak nastao na aeriranom pjeskolovu dovodi se na obradu na klasirer pijeska s ispiranjem organskih sadržaja. Ugradnja novog klasirera je obveza Izvođača. Specifični zahtjevi za klasirer pijeska s ispiranjem su:
- Zahtijeva je ugradnja 1 (jednog) samostojećeg klasirera pijeska s ispiranjem za prihvat i obradu
izdvojenog materijala s dvije linije kompaktnog predtretmana
- Klasirer pijeska s ispiranjem organskih sadržaja mora sadržavati:
• konični dio klasirera pijeska za primarno odvajanje pijeska od vode
• cilindrični dio za ispiranje pijeska od organskih primjesa pomoću fluidiziranog sloja
• pužnicu za iznošenje ispranog pijeska u prihvatni kontejner
• sondu za mjerenje količine pijeska u fluidiziranom sloju
• elektromotorni mješač za održavanje fluidiziranog sloja
• elektromotorni zasun za periodičko ispuštanje organskog materijala
• magnetni ventil na priključku vode za fluidizirani sloj, magnetni ventil je prilagođen radu s djelomično pročišćenom vodom
- Svi dijelovi klasirera pijeska s ispiranjem moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno uključivo kućište, mješač i pužni transporter
- pijesak se odlaže u standardne kontejnere V = 5,0 m3. Izvođač će osigurati za objekt kompaktnog uređaja minimalno 2 takva kontejnera
- Sustav ispiranja pijeska mora biti omogućen putem vode iz javnog vodoopskrbnog sustava i sustava tehnološke vode proizvedene iz efluenta Postrojenja.
2.12.4.9 Jedinica za ispiranje otpada grube rešetke, finih rešetki/sita i stanice za prihvat septičkih jama i taložnog okna
Radi smanjenja troškova zbrinjavanja te poboljšanja kvalitete nastalog otpada, otpad nastao na automatskim rešetkama, finim sitima kompaktnog predtretmana i stanici za prihvat sadržaja septičkih jama dodatno će se obrađivati pranjem i presanjem u posebnom uređaju. Izvođač mora ugraditi minimalno 1 (jednu) jedinicu za ispiranje otpada.
Specifični zahtjevi za poziciju ispirača otpada su:
- Ispirač otpada je samostojeći uređaj
- Ispiranje otpada mora biti omogućeno putem vode iz javnog vodoopskrbnog sustava i sustava tehnološke vode proizvedene iz efluenta Postrojenja.
- Sastoji se od prihvatnog korita opremljenog sustavom intenzivnog miješanja smjese otpada i vode minimalne snage min. 3,5 kW
- Perforirane ploče za ocjeđivanje vode perforacija ≤ 6 mm
- Odvojeni elektromotorni pogoni sustava intenzivnog miješanja i prese ispranog otpada
- Elektromotornog zasuna za ispust ocijeđene vode
- Pužnog transportera s presom za iznošenje ispranog otpada
- Presanje se odvija u zoni presanja s dodatnim pranjem pomoću automatskih ventila i sapnica prilagođenih za rad s pročišćenom otpadnom vodom
- Ispirač će biti opremljen tlačnim koničnim cijevima za dodatno presanje i usmjeravanje ispranog i presanog otpada u prihvatni kontejner. Na završetak konične cijevi će biti postavljen nastavak za uvrećavanje otpadnog materijala u kontinuirane vreće od biorazgradivog materijala
- Svi dijelovi ispirača otpada moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno uključivo korito i pužnicu za otpadni materijal
- Automatski ventil za dovod dodatne vode za ispiranje, automatski ventil prilagođen za rad s djelomilno pročišćenom otpadnom vodom – samo u slučaju da je dovodni sustav sirovog materijala pomoću sustava pužnih transportera
Transport izdvojenog otpada (gruba rešetka, fine rešetke/sita i stanice za prihvat septičkih jama) do
jedinice za ispiranje otpada
Izvođaču je omogućeno da samostalno odabere način transporta izdvojenog otpada sa automatske grube rešetke, finih sita i prihvatne stanice za septičke jame. Prilikom odabira obratiti posebnu pažnju na uvjete servisnog pristupa pojedinoj opremi. Specifični zahtjevi za pojedini sustav transporta su:
Pužni transporteri
- Izvode se kao koritasti transporteri sa segmentnim demontažnim poklopcima, minimalni promjer pužnice 273 mm (DN 250), a opremljeni su:
• temeljni ispust procjedne vode na najnižoj točki korita transportera, minimalno DN50
• Protusmjernim noževima za sprječavanje nakupljanja otpada na izlaznom dijelu
transportera
• prihvatnim koritima sa gumenim brtvama na priključnim mjestima sirovog otpada
- Minimalni kut ugradnje transportera je 5° gledano s horizontalne osi
- Svi dijelovi transportera otpada moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno uključivo korito i pužnicu za otpadni materijal te pripadajući nosači.
Prikaz transportnog sustava pomoću pužnih transportera će Izvođač dostaviti u nacrtima objekta predtretmana u okviru glavnog projekta s jasno prikazanom dispozicijom pojedine opreme s naglaskom na osiguranje dovoljno mjesta za servisne radove.
Hidraulička korita
- Izvode se korita za hidraulički gravitacijski transport izdvojenog otpada pomoću dovoljne količine vode. Korita su izrađena s demontažnim segmentnim poklopcima, minimalna veličina korita 168 mm (DN 150), a sadrže:
• Automatske ventile za dovod tehnološke vode za hidraulički transport za pojedine segmente korita; broj ventila i njihovu lokaciju odabire Izvođač prema vlastitom rješenju
- Svi dijelovi hidrauličkih korita za transport otpada moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno uključivo korito te pripadajući nosači.
Prikaz transportnog sustava pomoću hidrauličkih korita će Izvođač dostaviti u nacrtima objekta
predtretmana u glavnom projektu s jasno prikazanom dispozicijom rješenja s naglaskom na osiguranje
dovoljno mjesta za servisne radove. Također, Izvođač će u glavnom projektu priložiti proračun hidrauličkog transporta po pojedinim segmentima te navesti ukupne količine vode koja se dovodi na pojedini uređaj za pranje otpada. Izvođač će u glavnom projektu dokazati da je odabrana oprema za pranje otpada dosatatnog kapaciteta za prihvat proračunate količine vode za hidraulički transport.
2.12.4.10 Zahtjevi za nadzorno-upravljački sustav mehaničkog predtretmana
Radi pojednostavljenja uvjeta održavanja i servisiranja opreme svom opremom predtretmana upravljat će se iz centralnog NUS-a. Posebni zahtjevi naručitelja vezani uz to su:
- Uz pojedinu opremu Izvođač će ugraditi lokalne upravljačke prekidače za odabir rada ručno/automatski, pogon unaprijed te pogon unazad, odnosno prekidače za otvaranje/zatvaranje slijedećih pogona:
• Automatsku grubu rešetku
• Fina sita, horizontalni transporter, zgrtač masti te crpka pijeska
• Fine rešetke i elektromotornog zasuna stanice za prihvat sadržaja septičkih jama.
• Mješača, elektromotornog zasuna i pužnice klasirera pijeska s ispiranjem organskih sadržaja
• Mješača, elektromotornog zasuna i pužnice uređaja za ispiranje otpada sa
predtretmana
• Pužnice i visokotlačne crpka mikrosita. Viskotlačna crpka ne mora biti opremljena
sklopnikom za rad unazad
• Transportere ili automatske ventile za sustave transporta izdvojenog materijala na predtretmanu
- Izvođač će izvršiti programiranje automatskog rada prema naputcima proizvođača opreme.
2.12.5 Egalizacija
Tehnološki korak egalizacije nije obvezan, već ovisi o tehničko-tehnološkom rješenju Izvođača. U slučaju da je ista sastavni dio rješenja, ispunjavati će zahtjeve navedene u nastavku ovog poglavlja.
Opseg posla Izvođača uključuje projektiranje, izvedbu, nabavu, dopremu i ugradnju egalizacijskog bazena, pregrada, preljeva sa svom pripadajućom opremom, crpkama, ventilima, cijevima, kablovima i elektro povezivanje.
Osnovna zadaća egalizacijskih bazena jest kompenziranje vršnih neravnomjernosti dotoka, a zbog optimalnog dimenzioniranja nizvodnog dijela procesa pročišćavanja.
Zahtjevi Naručitelja za objekt:
- egalizacijski bazeni su pokrivene armirano-betonske građevine,
- egalizacijski bazen može biti podijeljen u više sekcija (definira Izvođač),
- svaki dio egalizacijskog bazena treba biti moguće u cijelosti ispraznit te isprati od eventualno zaostalih nečistoća,
- Izvođač će izvesti razvod perforiranih cijevi po zidovima bazena, minimalno 0,2 m iznad maksimalnog nivoa otpadne vode, a koji će omogućiti povremeno ispiranje zidova i uklanjanje nečistoća,
- utok vode u bazene će biti zacijevljen, a cijev produljena do pridnene zone bazena (potopljena),
a zbog sprečavanja prskanja i isplinjavanja spojeva neugodnog mirisa,
- Izvođač mora izvesti i odgovarajuće preljeve kako slijedi:
• preljev iz jedne sekcije u drugu,
• incidentni preljev iz svake sekcije u preljevni sustav UPOV-a, a koji će biti uvijek zatvoren (elektromotorna zapornica ili ventil) i viši od preljeva radne sekcije. Incidentni preljev otvara se isključivo u slučaju vrlo visokog nivoa,
- prostor egalizacijskog bazena će se odsisavati te pročišćavati onečišćeni zrak - u egalizacijskom bazenu predvidjeti makroaeraciju.
Zahtjevi Naručitelja za opremu:
- Izvođač će osigurati odgovarajuće miješanje sekcija egalizacijskog bazena ugradnjom propelernih mješalica. Sustavi mješanja sekcija su međusobno neovisni. Osnovni zahtijevi vezani uz mješače:
• specifična snaga miješanja ≥ 15 W/m3,
• materijal propelera poliuretan ili nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno
ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
• Osovina i mehanička brtva – nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili
EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
• Elektrokabel umetnut u gumenu cijev ili otporana na utjecaj prisutnih faktora korozije,
• Motažni pribor, vodilice i dr. – nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
- otpadna voda iz egalizacijskog bazena transportira se prema bazenima biološke obrade na daljnje pročišćavanje
- transport otpadne vode mora biti izveden na način da je moguće jednako opteretiti pojedine linije biološkog pročišćavanja
- u slučaju transporta otpadne vode crpljenjem, Naručitelj postavlja slijedeće zahtjeve:
o Svaki biološki modul opskrbljuje 1 (jedna) crpka, dakle, minimalni broj radnih crpki je jednak broju modula. Osim radnih crpki Izvođač će ugraditi i po 1 (jednu) rezervnu crpku za svaku radnu crpku.
o spoj svake crpke i pojedinog biološkog modula bit će izveden zasebnim cjevovodom, o napojne crpke biološkog pročišćavanja obvezno rade s promijenjivim kapacitetom dobave (frekventna regulacija),
o ujednačeno opterećenje bioloških modula postiže se regulacijom rada napojnih crpki, a na osnovu izmjerenih vrijednosti protoka pojedine crpke. Rad crpki reguliran je automatski (NUS),
o Osnovni zahtjevi vezani uz materijale crpki:
▪ Radno kolo i ostali dijelovi crpke koji su u dodiru s otpadnom vodom će biti premazane keramičkim premazom, debljina keramičkog premaza minimalno 400 mikrona,
▪ Osovina i mehanička brtva – nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
▪ Elektrokabel umetnut u gumenu cijev ili otporana na utjecaj klorida,
▪ Motažni pribor, vodilice i dr. – nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
- Detalji vezani uz mjernu opremu prikazani su u poglavlju 2.12.14.2.
2.12.6 Mimovod biološkog tretmana
Opseg posla Izvođača uključuje projektiranje, izvedbu, nabavu, dopremu i izgradnju mimovoda biološkog tretmana s pripadajućim oknima i opremom.
Osnovna zadaća mimovoda biološkog tretmana je rasterećenje u slučaju akcidenta. Rasterećenje je regulirano zapornicama na početnom i završnom oknu mimovoda. Mimovod odvodi otpadnu vodu nakon mehaničkog tretmana do ispusnog kanala (okno iza mjerača protoka na izlazu).
Sve zapornice i druga oprema će biti izrađeni od nehrđajućeg čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno.
2.12.7 Osnovni pokazatelji za proračun biološkog pročišćavanja (SBR i CAS)
Postrojenje je, kao cjelina, definirano kako slijedi:
• maksimalno opterećenje 26.000 ES,
• vršni sušni dotok 270 m3/h,
• vršni kišni dotok 500 m3/h,
• maksimalno hidrauličko opterećenje (sušno) 4.620 m3/d, maksimalno hidrauličko opterećenje (kišno) 9.240 m3/d.
Biološko pročišćavanje sastoji se od min. 2 (dvije) biološke linije koje funkcioniraju neovisno jedna o drugoj.
2.12.8 Ulazni podaci za dimenzioniranje biološkog pročišćavanja
Izvođač je obvezan, tijekom izrade vlastitih proračuna, pridržavati se vrijednosti navedenih u tablici u
nastavku.
ULAZNE VELIČINE | |
Opis | Vrijednost |
Opterećenje, max | 26.000 ES |
Opterećenje, KPK, (120 g O2/ES*dan) | 3.120 kg O2/dan |
Opterećenje, BPK5, (60 g O2/ES*dan) | 1.560 kg O2/dan |
Suspendirane tvari, (70 g/ES*dan) | 1.820 kg/dan |
Ukupni dušik, TN, (11 g/ES*dan) | 286 kg N/dan |
Ukupni fosfor, TP, (1,8 g/ES*dan) | 46,8 kg P/dan |
NAPOMENA: u proračun je potrebno uključiti i tzv. unutarnje opterećenje (povratne vode od ugušćivanja i dehidracije viška biološkog mulja ukoliko je primjenjivo). Navedeno opterećenje definira Izvođač sukladno vlastitom projektnom rješenju.
Dodatni zahtjevi Naručitelja vezani za parametre tehnološkog procesa biološkog pročišćavanja su dani
u tablici u nastavku.
TEHNOLOŠKI POKAZATELJI | |
Opis | Vrijednost |
Koncentracija aktivnog mulja (MLSS) | ≤ 4,0 g/l |
Starost mulja pri maksimalnom opterećenju i maksimalnoj produkciji viška mulja | bioaeracijski bazen: min. 12 dana |
ukupno s naknadnom stabilizacijom: min. 25 dana | |
Tip denitrifikacije – CAS | prethodno spojena |
Tip denitrifikacije – SBR | intremitirajući (anoksična razdoblja tijekom podfaze reakcije) |
Sukladno gore navedenom, Izvođač je obvezan izvršiti svoje proračune biološkog pročišćavanja sukladno ulaznim veličinama navedenim u prethodnim dvjema tablicama (Ulazne veličine i Tehnološki pokazatelji), izmjena zadanih vrijednosti nije dopuštena.
2.12.9 Zahtjevi za biološku obradu (SBR)
2.12.9.1 Proračun biološkog pročišćavanja
Izvođač će dimenzionirati postupak biološkog pročišćavanja u svom glavnom projektu temeljem važeće
norme ATV-DVWK-A 131 i DWA M 210.. Minimalni broj modula (linija) je 2 (dva).
Osim gore navedenog Izvođač je dužan pridržavati se slijedećih zahtjeva Naručitelja, a bez obzira na
rezultate proračuna:
- starost mulja definira Izvođač sukladno vlastitom proračunu, ali ne smije biti manji od 20 dana (uključujući i naknadnu stabilizaciju),
- proračunska koncentracija aktivnog mulja (MLSS) u bioreaktoru ne smije biti viša od 4,0 g/l,
2.12.9.2 Zahtjevi za SBR ciklus
Izvođač je slobodan predvidjeti SBR cikluse prema vlastitom tehničko-tehnološkom rješenju.
2.12.9.3 SBR – osnovni zahtjevi
Biološki tretman će omogućavati redukciju BPK5, KPK, suspendiranih tvari, dušika i fosfora i uključivati će slijedeće:
- aerobni proces oksidacije (redukcije) organskog onečišćenja (BPK5, KPK),
- redukciju suspendiranih tvari, - proces denitrifikacije, - redukciju fosfora.
U normalnim uvjetima, uključivo normalne varijacije protoka, onečišćenja, temperature otpadne vode i meteoroloških uvjeta, kompletna obrada otpadnih voda će biti u potpunosti odrađena u SBR reaktorima.
Biološka obrada obuhvaća min 2 (dva) međusobno neovisna i jednaka SBR reaktora.
Višak mulja uklanja se iz bioreaktora vijčanoekscentičnom ili centrifugalnom crpkom, a koja istovremeno služi i za djelomično ili potpuno pražnjenje bioreaktora (isključivanje biološkog modula zbog potrebe pražnjenja).
Početno precrpljivanje tijekom pražnjenja SBR reaktora obvezno je provesti kroz liniju obrade viška mulja, a zbog sprečavanja prekomjernog opterećenja ostatka Postrojenja suspendiranom tvari (aktivnim muljem).
Jedna crpka može opsluživati oba SBR reaktora, ali dopušteno je predvidjeti i veći broj crpki. Za xxxxx
radnu crpku potrebno je predvidjeti i min. jednu (1) istovjetnu rezervnu crpku.
2.12.9.4 SBR reaktori
Opseg radova Izvođača uključuje projektiranje, izgradnju, dobavu i ugradnju SBR reaktora sukladno zahtjevima u daljnjem tekstu, a što obuhvaća i, primjerice, kanale, cjevovode, ventile/zapornice za cjevovode/dovodne kanale i sve pripadajuće objekte, opremu i instrumentaciju.
Zahtjevi Naručitelja:
- minimalni broj SBR reaktora je 2 (dva),
- SBR reaktor je armirano betonska građevina,
- sustav aeracije – pridnena mehanička aeracija hiperboličkim aeratorima uz dobavu zraka
puhalima ili difuzorski sustav aeracije uz dobavu zraka puhalima,
- miješanje – u sklopu sustava aeracije (aerator/mješač) ili odvojeni sustavi aeracije i mješanja. miješanje zrakom nije dopušteno,
- aeracijski elementi (difuzori) i mješalice odnosno aeratori/mješalice ne smiju biti fiksirani za dno bazena (SBR reaktora). U slučaju potrebe (servis, popravak i sl.) aeracijski elementi (difuzori) i mješalice odnosno aeratori/mješalice podižu se i servisiraju/popravljaju bez pražnjenja bazena,
- učinkovitost sustava aeracije ne smije biti niža od 2,0 kg O2/kWh u čistoj (vodovodnoj) vodi.
- osnovni zahtjevi vezani uz materijale pridnenih mehaničkih aeratora/mješača:
• kompozit (FRP), nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI
316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
• osovina - nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L)
ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
• nosivi okvir i sl. – ugljični čelik premazan epoksidnim premazom ili odgovarajućom
polimernom ili keramičkom zaštitom,
• razvod zraka – nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno, fleksibilne sekcije od polimernih materijala otpornih na povišenu temperaturu i djelovanje medija, - osnovni zahtjevi vezani uz materijale difuzorskih aeratora:
• vrsta materijala – slobodan izbor Izvođača,
• razvod zraka - nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno, fleksibilne sekcije od polimernih materijala otpornih na povišenu temperaturu i djelovanje medija,
• minimalno 4 međusobno neovisne „grane“ aeracije, a koje se mogu isključiti iz sustava aeracije te podići (izvaditi) iz aeracijskog bazena u slučaju potrebe (servis, zamjena aeracijskih elemenata i sl.). Izvođač je, u sklopu glavnog projekta obvezan detaljno opisati
postupak izvlačenja (vađenja) iz bazena te specificirati potrebnu opremu. Dobava i montaža predmetne opreme je obveza Izvođača.
- osnovni zahtjevi vezani uz dekanter:
• svi dijelovi dekantera moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedan ili boljeg,
• spuštanje i podizanje telskopskog preljeva obavlja se pomoću elektromotornog pogona, a unutar zadanih granica između minimalne i maksimalne razine vode u bazenu, minimalni promjer cijevi preljeva treba iznositi 300 mm.
Dobava zraka za potrebe procesa vrši se puhalima. Opći zahtjevi vezani uz puhala su:
- tip puhala – vijčana,
- svaki modul biološkog pročišćavanja opremljen je s min. jednim (1) radnim puhalom. Osim radnih puhala, obveza Izvođača je i ugradnja minimalnog jednog (1) rezervnog puhala za cijelo biološko pročišćavanje,
- sva puhala pogonjena putem frekventne regulacije,
- ugrađena zaštita protiv buke (maksimalna razina buke u prostoriji puhala ≤ 74 dB).
2.12.10 Zahtjevi za biološku obradu (CAS)
2.12.10.1 Proračun biološkog pročišćavanja
Izvođač će dimenzionirati postupak biološkog pročišćavanja u svom glavnom projektu temeljem
predloška (radnog lista) izdanog od DWA (Deutsche Vereinigung für Wasserwirtschaft, Abwasser und
Abfall e.V.) DWA-A 131. Minimalni broj modula (linija) je 2 (dva).
Osim gore navedenog Izvođač je dužan pridržavati se slijedećih zahtjeva Naručitelja, a bez obzira na
rezultate proračuna:
- starost mulja definira Izvođač sukladno vlastitom proračunu, ali ne smije biti manji od 20 dana (uključujući i naknadnu stabilizaciju),
- proračunska koncentracija aktivnog mulja (MLSS) u bioreaktoru ne smije biti viša od 4,0 g/l,
2.12.10.2 CAS – osnovni zahtjevi
Biološki tretman će omogućavati redukciju BPK5, KPK, suspendiranih tvari, dušika i fosfora i uključivati će slijedeće:
- aerobni proces oksidacije (redukcije) organskog onečišćenja (BPK5, KPK) i nitrifikaciju,
- redukciju suspendiranih tvari,
- proces denitrifikacije, prethodno spojena, - redukciju fosfora.
U normalnim uvjetima, uključivo normalne varijacije protoka, onečišćenja, temperature otpadne vode i meteoroloških uvjeta, kompletna obrada otpadnih voda će biti u potpunosti odrađena u bioreaktorima.
Biološka obrada obuhvaća min 2 (dva) međusobno neovisna i jednaka bioaeracijska bazena i sekundarne taložnice.
Višak mulja uklanja se iz sekundarnih taložnica vijčanoekscentičnom ili centrifugalnom crpkom.
2.12.10.3 Zahtjevi za CAS
Opseg radova Izvođača uključuje projektiranje, izgradnju, dobavu i ugradnju sustava bioreaktor/sekundarna taložnica sukladno zahtjevima u daljnjem
tekstu, a što obuhvaća i, primjerice, kanale, cjevovode, ventile/zapornice za cjevovode/dovodne kanale i sve pripadajuće objekte, opremu i instrumentaciju.
Zahtjevi Naručitelja:
- pojam linija (modul) podrazumijeva cjelinu koja se sastoji od bioreaktora i sekundarne taložnice, te ugrađenu opremu koja omogućuje rad svake linije u potpunosti neovisno o drugim linijama,
- pojam bioreaktor podrazumijeva prethodno spojenu denitrifikacijsku (anoksičnu) zonu i
nitrifikacijsku (aerobnu) zonu,
- minimalni broj linija (bioreaktor i sekundarna taložnica) je 2 (dva),
- bioreaktor i sekundarna taložnica su armirano betonske građevine,
- konstrukcijskim rješenjem će se omogućiti pražnjenje linije (bioreaktor i sek. taložnica) u
cijelosti,
- sustav aeracije – pridnena mehanička aeracija (fini mjehurići) uz dobavu zraka puhalima
(obvezno) ili difuzorska aeracija uz dobavu zraka puhalima,
- miješanje – u sklopu sustava aeracije (aerator/mješač) ili odvojeni sustavi aeracije i mješanja. Miješanje zrakom nije dopušteno,
- ostali tipovi aeracije nisu dopušteni (plivajuća, površinska aeracija i sl.),
- aeratori i mješalice odnosno aeratori/mješalice ne smiju biti fiksirani za dno bazena, - osnovni zahtjevi vezani uz materijale pridnenih mehaničkih aeratora/mješača:
• kompozit (FRP), nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI
316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
• osovina - nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
• nosivi okvir i sl. – ugljični čelik premazan epoksidnim premazom ili odgovarajućom polimernom ili keramičkom zaštitom,
• razvod zraka - nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno, fleksibilne sekcije od polimernih materijala otpornih na povišenu temperaturu i djelovanje medija, - osnovni zahtjevi vezani uz materijale difuzorskih aeratora:
• vrsta materijala – slobodan izbor Izvođača,
• razvod zraka - nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno, fleksibilne sekcije od polimernih materijala otpornih na povišenu temperaturu i djelovanje medija,
• minimalno 4 (četiri) međusobno neovisne „grane“ aeracije, a koje se mogu isključiti iz sustava aeracije te podići (izvaditi) iz aeracijskog bazena u slučaju potrebe (servis, zamjena aeracijskih elemenata i sl.). Izvođač je, u sklopu glavnog projekta obvezan detaljno opisati postupak izvlačenja (vađenja) iz bazena te specificirati potrebnu opremu. Dobava i montaža predmetne opreme je obveza Izvođača.
Dobava zraka za potrebe procesa vrši se puhalima. Opći zahtjevi vezani uz puhala su:
- tip puhala – vijčana,
- svaki modul biološkog pročišćavanja opremljen je s min. jednim (1) radnim puhalom. Osim radnih puhala, obveza Izvođača je i ugradnja minmalnog jednog (1) rezervnog puhala za cijelo biološko pročišćavanje,
- ugrađena frekventna regulacija, ugrađena zaštita protiv buke (maksimalna razina buke u
prostoriji puhala ≤ 74 dB).
2.12.11 Obrada viška biološkog mulja
2.12.11.1 Ulazne količine
Prilikom dimenzioniranja objekata i opreme biljne digestije (ozemljavanje) viška biološkog mulja Izvođač treba voditi računa da će se u sklopu Postrojenja obrađivati i višak biološkog mulja UPOV-a Trilj. Stoga Izvođač treba projektirati i izgraditi sve objekte koji će omogućiti prihvat, obradu (ako je primjenjivo) te sustav transporta do polja za ozemljavanje.
Predviđene količine viška biološkog mulja, a za koje je potrebno dimenzionirati polja za ozemljavanje
su:
UPOV | ES |
Sinj | 26.000 |
Trilj | 6.000 |
2.12.11.2 Obrada viška biološkog mulja – osnovni zahtjevi
Obrada viška biološkog mulja obuhvaća slijedeće cjeline:
- crpljenje viška mulja ,
- naknadnu aerobnu stabilizaciju mulja,
- spremnik viška mulja,
- crpljenje viška mulja do polja za biljnu digestiju (ozemljavanje),
- strojno ugušćivanje viška mulja,
- spremnik ugušćenog mulja,
2.12.11.3 Crpljenje viška mulja (SBR)
Opseg radova Izvođača obuhvaća projektiranje, izgradnju, dobavu i ugradnju sustava crpljenja viška mulja sukladno zahtjevima u daljnjem tekstu, a što obuhvaća i, primjerice, crpke, ventile, cjevovode i sve pripadajuće objekte, opremu i instrumentaciju.
Zahtjevi Naručitelja za sustav crpljenja viška mulja:
- minimalni broj crpki viška mulja je 2, a od kojih svaka opslužuje maksimalno 2 SBR reaktora.
Potreban broj rezervnih crpki je 2,
- kapacitet crpke – definira Izvođač,
- tip crpke – vijčanoekscentrična ili centrifugalna, - osnovni zahtjevi vezani uz materijale crpki:
• metalni dijelovi u kontaktu s medijem – nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
• ugradnja izvan bazena – „suha izvedba“ ili potopljene „mokra izvedba“.
2.12.11.4 Crpljenje viška mulja (CAS)
Opseg radova Izvođača obuhvaća projektiranje, izgradnju, dobavu i ugradnju sustava crpljenja viška mulja sukladno zahtjevima u daljnjem tekstu, a što obuhvaća i, primjerice, crpke, ventile, cjevovode i sve pripadajuće objekte, opremu i instrumentaciju.
Zahtjevi Naručitelja za sustav crpljenja viška mulja:
- minimalni broj crpki viška mulja je 2, a od kojih svaka opslužuje jednu liniju (modul). Potreban broj rezervnih crpki je min. 2,
- kapacitet crpke – definira Izvođač,
- tip crpke – vijčanoekscentrična ili centrifugalna, - osnovni zahtjevi vezani uz materijale crpki:
• metalni dijelovi u kontaktu s medijem – nehrđajući čelik EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno,
• ugradnja izvan bazena – „suha izvedba“ ili potopljene „mokra izvedba“.
2.12.11.5 Naknadna aerobna stabilizacija mulja
Naknadna aerobna stabilizacija mulja je obvezan korak u liniji mulja, neovisno o odabranoj tehnologiji pročišćavanja otpadnih voda. Vrijeme zadržavanja mulja u naknadnoj aerobnoj stabilizaciji, koncentraciju mulja i ostale procesne parametre definira Izvođač svojim tehničko-tehnološkim rješenjem uz uvjet da je minimalna starost mulja 20 dana. Napominje se kako je aerobnu stabilizaciju mulja dopušteno vršiti u istom objektu koji ima svrhu spremnika viška mulja
Zahtjevi Naručitelja:
- Broj bazena za naknadnu aerobnu stabilizaciju mora biti min. 2 (dva),
- Nije dopuštena primjena sustava (elemenata) aeracije koji su osjetljivi na izloženost sunčevoj svijetlosti, velikim temperaturnim razlikama (ljeto/zima) i sl.. Metode konzerviranja/zaštite opreme koje podrazumijevaju demontažu (djelomičnu ili u cijelosti) i vađenje opreme iz bazena nisu dopuštene,
- Ugradnja mjerne opreme u bazene naknadne aerobne stabilizacije (razina, koncentracija kisika i koncentracija aktivnog mulja – MLSS) je obvezna.
2.12.11.6 Spremnik viška mulja
Opseg radova Izvođača obuhvaća projektiranje, izgradnju, dobavu, izgradnju i opremanje spremnika viška mulja sukladno zahtjevima u daljnjem tekstu, a što obuhvaća i, primjerice, crpke, ventile, sustav ispiranja, cjevovode i sve pripadajuće objekte, opremu i instrumentaciju.
Spremnik viška mulja će biti izveden kao armirano-betonska građevina. Spremnik mora biti pokriven te opremljen za odsisavanje onečišćenog zraka. U spremnik je potrebno ugraditi sustav intermitentnog miješanja/prozračivanja u svrhu homogeniziranja smjese mulj/voda i prevencije pojave anaerobnih uvjeta, a potrebnu količinu za prozračivanje/miješanje definira Izvođač.
Zahtjevi Naručitelja:
- korisni volumen spremnika viška mulja definira Izvođač,
- Spremnik viška mulja, ako se izvodi kao zaseban objekt od aerobne stabilizacije mulja, mora biti
opremljen odgovarajućom mješalicom koja sprečava taloženje mulja u spremniku
- konstruktivno, spremnik viška mulja će biti riješen tako da bude moguće pražnjenje u
potpunosti,
- točka usisa napojne crpke strojnog ugušćivača će biti u produbljenju spremnika viška mulja,
- napojne crpke ugušćivanja su vijčanoekscentrične, dopuštena ugradnja vertikalnih crpki ili ugradnja u „suhoj izvedbi“ (izvan spremnika). Minimalni broj napojnih crpki je 1 radna + 1 rezervna, računato po jedinici strojnog ugušćivanja,
- po obodnim zidovima spremnika Izvođač će ugraditi perforirane cijevi koje će omogućiti povremeno ispiranje zidova spremnika tehnološkom vodom. Sustav pranja uključuje se ručno, a ugrađuje se iznad predviđenog maksimalnog nivoa mulja u spremniku,
2.12.11.7 Ugušćivanje mulja
Napominje se kako je korak ugušćivanja mulja opcijski, odnosno Izvođač svojim tehničko-tehnološkim rješenjem definira potrebu za korakom ugušćivanja mulja obzirom da se konačna obrada mulja vrši na biljnim poljima.
U slučaju da Izvođač smatra kako je korak ugušćivanja mulja potreban prije apliciranja mulja na biljna polja, opseg radova Izvođača obuhvaća projektiranje, izgradnju, dobavu i ugradnju sustava ugušćivanja viška mulja sukladno zahtjevima u daljnjem tekstu, a što obuhvaća i, primjerice, ugušćivače, crpke, ventile, cjevovode i sve pripadajuće objekte, opremu i instrumentaciju.
Zahtjevi Naručitelja:
- ugrađuje se min. 1 (jedan) strojni ili gravitacijski ugušćivač sa svom pratećom opremom.
- potreban stupanj ugušćivanja definira Izvođač,
- ostalu prateću opremu (xxxxx, cjevovode i sl.) definira Izvođač, - doziranje flokulanta
nije predviđeno.
2.12.11.8 Spremnik ugušćenog mulja
Napominje se kako je korak ugušćivanja mulja opcijski, odnosno Izvođač svojim tehničko-tehnološkim rješenjem definira potrebu za korakom ugušćivanja mulja obzirom da se konačna obrada mulja vrši na biljnim poljima.
U slučaju da Izvođač smatra kako je korak ugušćivanja mulja potreban prije apliciranja mulja na biljna polja, opseg radova Izvođača obuhvaća projektiranje, izgradnju, dobavu i ugradnju spremnika ugušćenog mulja sukladno zahtjevima u daljnjem tekstu, a što obuhvaća i, primjerice, spremnik, mješalicu, ventile, cjevovode i sve pripadajuće objekte, opremu i instrumentaciju. Spremnik je pokriven te opremljen za odsisavanje onečišćenog zraka. U spremnik je potrebno ugraditi sustav intermitentnog miješanja/prozračivanja u svrhu homogeniziranja smjese mulj/voda i preveniranja pojave anaerobnih uvjeta.
Zahtjevi Naručitelja:
- spremnik ugušćenog mulja je armirano-betonska građevina volumena koji određuje Izvođač vlastitim proračunom,
- kapacitet spremnika ugušćenog mulja će zadovoljiti zahtjev za pohranom dvodnevne količine viška mulja pri vršnom opterećenju (minimalno). Izvođaču je dopušteno povećati volumen spremnika, sukladno vlastitom proračunu, ukoliko predviđeni volumen nije dovoljan za pohranu dvodnevne količine ugušćenog mulja,
- konstruktivno, spremnik viška mulja će biti riješen tako da bude moguće pražnjenje u
potpunosti,
- točka usisa napojnih crpki sustava strojne dehidracije (ako je primjenjivo) će biti u produbljenju spremnika ugušćenog mulja.
- napojne crpke ugušćivanja su vijčanoekscentrične ili centrifugalne. Minimalni broj napojnih crpki je 1 radna + 1 rezervna, računato po jedinici strojne dehidracije,
- po obodnim zidovima spremnika Izvođač će ugraditi perforirane cijevi koje će omogućiti povremeno ispiranje zidova spremnika tehnološkom vodom. Sustav pranja uključuje se ručno, a ugrađuje se iznad predviđenog maksimalnog nivoa mulja u spremniku,
2.12.11.9 Radno vrijeme obrade viška biološkog mulja
Izvođač će predvidjeti automatsko izdvajanje viška biološkog mulja, a koje će se bazirati na izmjerenim procesnim veličinama.
Precrpljivanje viška mulja bit će automatsko, bez ograničenja radnog vremena i/ili definiranja razdoblja tijekom dana. Ovaj zahtjev vrijedi u slučaju precrpljivanja viška mulja iz spremnika viška mulja ili naknadne stabilizacije.
U slučaju da Izvođač predvidi ugušćivanje ili se pokaže potreba za radom pričuvne linije (ugušćivanje/dehidracija) obrada viška mulja vršit će se kroz 5 dana/tjedno. Tijekom vikenda neće biti obrade viška mulja, a što Izvođač treba uzeti u obzir prilikom dimenzioniranja spremnika, opreme i dr.
2.12.11.10 Polja za ozemljavanje mulja
Odabrana varijanta naknadne obrade mulja je sušenje na poljima za biljnu digestiju (ozemljavanje).
Ozemljavanje se odvija na poljima uz upotrebu odgovarajućih vrsta biljaka, primjerice trski.
Opseg radova Izvođača obuhvaća projektiranje, izgradnju, dobavu i ugradnju potrebne opreme za proces obrade viška biološkog mulja biljnom digestijom (ozemljavanje). U sklopu izvođenja radova Izvođač će odabradi i odgovarajuću biljnu vrstu, a koja je prilagođena lokalnim klimatskim uvjetima.
Zahtjevi Naručitelja za biljna polja:
- Maksimalno površinsko opterećenje biljnih polja je 60 kg ST/m2*god,
- Kapacitet biljnih polja mora zadovoljiti razdoblje od 10 godina,
- Najmanji broj biljnih polja je 10 (deset). Sve sekcije su konstruktivno istovjetne, a potrebno je i
dimenzijski ih uskladiti što je više moguće uvažavajući prostorna ograničenja,
- Između svih sekcija će Izvođač izvesti servisne makadamske putove,
- Biljna polja su u potpunosti vodonepropusna, a procjedne i oborinske vode potrebno je
odvoditi do ulazne crpne stanice i pročišćavati,
- Mulj se precrpljuje na odabranu (radnu) sekciju kroz 24 h, a nakon čega se precrpljivanje nastavlja na slijedeću sekciju. Promjena radne sekcije („rotiranje“ nakon 24 h) je automatsko i kontrolirano je SCADA-om Postrojenja,
- Raspršivanje viška mulja po površini polja mora biti jednoliko s minimalno 6 pravilno raspoređenih strana (4 kuta i 2 na sredini duže stranice polja). Debljina sloja nanesenog mulja u bilo kojoj točki biljnog polja ne smije, nakon 12 sati od završetka raspršivanja, biti veća od 20 mm,
- Smjesa vode i mulja ne smije se zadržavati u sustavu raspršivanja zbog mogućeg zamrzavanja tijekom zime odnosno širenja neugodnih mirisa tijekom ljeta,
- Bilo kakva emisija neugodnih mirisa nije dopuštena. U slučaju pojave neugodnih mirisa Izvođač mora osigurati odgovarajuću obradu zraka, a koja će pročistiti onečišćeni zrak do graničnih vrijednosti zadanih važećim propisima (navedeno u DON-u),
- Izvođač mora uzgojiti biljnu kulturu prije puštanja Postrojenja u rad i apliciranja viška biološkog
mulja na biljna polja,
- Izvođač mora osigurati mogućnost natapanja (zalijevanja) biljnih polja tijekom ljetnih mjeseci,
Zahtjevi Naručitelja za eventualno potrebnu obradu viška mulja prije odlaganja na biljna polja:
- Izvođač će, sukladno vlastitom rješenju, definirati karakteristike i eventualno potrebnu obradu (pripremu) viška mulja Postrojenja prije odlaganja na polja,
- Izvođač će, sukladno vlastitom rješenju, definirati eventualnu obradu (pripremu) viška mulja (ugušćeni mulj) UPOV-a prije odlaganja na polja,
- Izvođač će, sukladno vlastitom rješenju, definirati eventualnu obradu (pripremu) viška mulja
(dehidrirani mulj) UPOV-a prije odlaganja na polja,
- Svi predviđeni, eventualno potrebni objekti i oprema, bit će dimenzionirani za maksimalno opterećenje, sukladno količinama navedenim u ovim Zahtjevima Naručitelja i prema proračunima Izvođača,
- Bilo kakva emisija neugodnih mirisa iz objekata obrade (pripreme) viška mulja nije prihvatljiva. U slučaju moguće emisije neugodnih mirisa Izvođač mora predvidjeti i odgovarajuću odradu zraka.
Zahtjevi Naručitelja za košnju i postupanje s odumrlom biljnom masom:
- Izvođač mora odabrati biljnu vrstu koja zahtjeva minimalno održavanje i najviše jednu košnju godišnje, po završenoj sezoni vegetacije,
- Izvođač će osigurati da prilikom košnje ne bude direktnog kontakta djelatnika s biljnom masom (strojno košenje). Nadalje, izvršit će i prilagodbu sustava raspršivanja mulja strojnom košenju,
- Izvođač će predvidjeti plato/objekt za privremeno skladištenje pokošene biljne mase u blizini biljnih polja. Xxxxx/objetk treba biti zaštićen od atmosferskih utjecaja (kiša, vjetar i sl.) i prilagođen strojnoj manipulaciji otpadom.
Zahtjevi Naručitelja za sanitarno-higijenske i zdravstvene uvjete:
- Izvođač će definirati potrebne sanitarno-higijenske zahtjeve koji su nužni za siguran rad operativnog osoblja u blizini ili u biljnim poljima. Nadalje, Izvođač će sugerirati eventualno potrebne dodatne mjere zdravstvene zaštite operativnog osoblja (dodatna cijepljenja i/ili sl.),
- Izvođač će definirati zonu sanitarne zaštite (ograđeni prostor) između biljnih polja i površina s javnim pristupom odnosno poljoprivrednim površinama,
- Prostor biljnih polja mora biti u potpunosti ograđen, a da bi se spriječio ulaz neovlaštenih osoba na površinu biljnih polja. Dimenzije oka ograde trebaju biti takve da onemoguće prolaz glodavaca do biljnih polja,
Zahtjevi Naručitelja, ostali:
- Za pristup svim sekcijama polja za ozemljavanje Izvođač će izvesti servisne putove. Servisni putovi će biti širine ne manje od 3,0 m, izvesti će se kao uvaljani drobljeni kamen na planiranu i uvaljanu posteljicu. Prije nasipanja kamena na uvaljanu zemljanu posteljicu, polaže se geotekstil. Debljina sloja kamena neće biti manja od od 30 cm u uvaljanom stanju. Nagib prometnice je dvostrani prema zemljanim bankinama.
2.12.12 Ponovna upotreba pročišćene vode za tehnološke potrebe
Opseg radova Izvođača obuhvaća projektiranje, izgradnju, dobavu i ugradnju sustava ponovne upotrebe pročišćene vode sukladno zahtjevima u daljnjem tekstu, a što obuhvaća i, primjerice, spremnik pročišćene vode, hidrofore, i sve pripadajuće cjevovode, ventile, ostale objekte i opremu te potrebnu instrumentaciju. Pročišćena otpadna voda koristit će se kao tehnološka voda za pranje opreme i objekata u tehnološkom procesu.
2.12.12.1 Spremnik pročišćene (tehnološke) vode
Zahtjevi Naručitelja:
- spremnik pročišćene vode je armirano-betonska građevina ukupnog korisnog volumena koji će zadovoljiti potrebe za tehnološkom vodom,
- u slučaju primjene SBR tehnologije, pročišćena voda se izdvaja iz SBR reaktora u fazi dekantiranja, a u slučaju primjene CAS tehnologije, pročišćena voda se izdvaja iz preljeva sekundarnih taložnica
- svi cjevovodi, zapornice i druga oprema će biti izrađeni od visokolegiranog čelika EN 1.4307
(AISI 304L) ili jednakovrijedno,
- u spremniku pročišćene vode ugraditi će se mjerenje razine vode.
Izvođač će predvidjeti i priključak vodovodne vode za punjenje spremnika pročišćene vode, za slučaj kvara primarnog sustava tehnološke vode. Spoj vodovodne vode na spremnik pročišćene vode treba biti izveden na način da se spriječi mogućnost prodora pročišćene otpadne vode u sustav vodovodne vode. Nadopuna vodovodnom vodom će biti automatski regulirana mjerenjem razine vode u spremniku pročišćene vode.
2.12.12.2 Sustav otpreme tehnološke vode
Zahtjevi Naručitelja:
- hidroforski sustav otpreme vode za korištenje će biti kapaciteta koji će definirati Izvođač uvažavajući i potrebu za zalijevanje polja za ozemljavanje mulja u ljetnim mjesecima, - minimalni broj jedinica je 2 (radna + rezervna),
- radni tlak u sustavu određuje Izvođač,
- rad hidrofora reguliran je frekventnom regulacijom.
2.12.13 Obrada onečišćenog zraka
Opseg radova Izvođača obuhvaća projektiranje, izgradnju, dobavu i ugradnju sustava za pročišćavanje onečišćenog zraka sukladno zahtjevima u daljnjem tekstu, a što obuhvaća i, primjerice, sustave za pročišćavanje onečišćenog zraka, ventilatore i sve pripadajuće cjevovode, ventile, ostale objekte i opremu te potrebnu instrumentaciju.
Dopušteni postupci pročišćavanja onečišćenog zraka su:
- Otapanje/razgradnja nosioca neugodnog mirisa tzv. mokrim postupkom ("mokri scrubbing").
- Obrada onečišćenog zraka pomoću bioloških ili kemijskih filtera Ostale tehnologije pročišćavanja nisu dopuštene.
Sustav za pročišćavanje onečišćenog zraka potrebno je primijeniti za sljedeće cjeline:
- Objekta finih rešetki,
- Objekta grube rešetke,
- Ulazne crpne stanice,
- Crpne stanice septičkog otpada,
- Okana za egalizaciju septičkog otpada,
Ukoliko se Izvođač odluči na zatvoreni tip spremnika za stabilizaciju mulja tada je otpadni zrak sa spremnika također potrebno odvesti na uređaj za obradu zraka.
Izvođač će projektirati i izvesti jednu ili više zasebnih jedinica obrade onečišćenog zraka.
Svi glavni izvori onečišćenog zraka biti će pokriveni obradom onečišćenog zraka. Obrada onečišćenog zraka mora biti tako izvedena da se ispune zahtjevi kvalitete zraka definirani točkom 1.8.3. ove knjige. Sukladno vlastitom projektnom rješenju, Izvođač će tehnološkim proračunom definirati pozicije obuhvaćene obradom onečišćenog zraka, zahtjeve za ventilacijom uvažavajući sve potrebne rizike. Isto tako, tehnološkim proračunom prikazati će sve elemente proračuna tehnološkog procesa, opreme i medija/kemikalija vezane za odabrani tehnološki postupak obrade onečišćenog zraka
Opći zahtjevi Naručitelja:
- Hidrotehnička oprema iz koje se mogu širiti neugodni mirisi će biti zatvorena i opremljena priključcima za odsisavanje,
- Kanali će biti prekriveni punim pločama,
- Spremnici će biti pokriveni punim pločama,
- Poklopci revizionih okana će biti plinotijesni,
- Sustav odsisavanja unutrašnjosti objekta neovisan je o sustavu odsisavanja procesnih pozicija u kojima se može očekivati značajna koncentracija nosioca neugodnih mirisa (kanali, oprema, bazeni, kontejneri).
2.12.13.1 Mokri postupak
Zahtjevi Naručitelja:
- Postupak se temelji na vodenoj adsorpciji i/ili razgradnji nosioca neugodnih mirisa na
polimernoj ispuni kontaktnog reaktora. U recirkulacijsku otpinu doziraju se odgovarajuće kemikalije koje pospješuju adsorpciju ili razgradnju (lužina, kiselina, oksidans), - Zahtijevaju se minimalno 2 (dva) kontaktna reaktora:
• "kiseli" reaktor u kojem se uklanjaju lužnati spojevi dušika, "alkalni" reaktor u kojem se uklanjaju kiseli spojevi sumpora, - Kontaktni reaktor sastoji se od:
• Spremnika recirkulacijske otopine za pranje zraka,
• Doziranja potrebnih kemikalija,
• Sustava recirkulacije i raspršivanja otpine za pranje zraka,
• Distribucije onečišćenog zraka,
• Polimerne ispune površine ≥ 200 m2/m3 (poboljšanje adsorpcije),
• Hvatača kapljica,
• Mjerno-regulacijske opreme,
- Sustav obrade koristi vodovodnu vodu koja će biti omekšana (neutralna ionska izmjena), a zbog sprečavanja čepljenja sustava raspršavanja i inkrustiranja polimerne ispune,
- Kemikalije se smještaju u zasebnom dijelu objekta, Izvođač će predvidjeti i izvesti sigurnosni
volumen (tankvana) i onemogućiti miješanje kemikalija u slučaju oštećenja spremnika,
- Odsisni ventilator će biti promijenjivog kapaciteta (frekventna regulacija),
- Materijal ventilacijskog sustava i kontaktnih reaktora te sva ugrađena oprema će biti otporna
na korozivno djelovanje lokalne atmosfere i kemikalije.
2.12.13.2 Obrada zraka biološkim postupkom – biofilter
Zahtjevi Naručitelja:
- Zahtjeva se minimalno jedna jedinica za obradu onečišćenog zraka
- Za vlaženje biomase koristi se tehnološka voda
- Omogućen je sustav odvodnje ocijeđene vode iz ispune biofiltra
- Dimenzioniranje i tehničko—tehnološko rješenje dati će Izvođač
2.12.14 Xxxxxxxx za mjerenja
Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda će biti opremljeno sa kontinuiranim mjerenjima, diskretnim mjerenjima i opremom za kontrolu procesa. Sva oprema koja je smještena izvan grijanih/klimatiziranih prostora mora biti funkcionalna u granicama vanjske temperature od -20 do +50°C.
Mjerna oprema mora imati strujnu petlju (4-20 mA) ili drugi prikladni komunikacijski protokol i mora
biti spojena sa pripadajućim PLC-om koji je povezan s NUS-om.
Gdje je primjenjivo, sonde i transmiteri moraju doći u odvojenoj varijanti, moraju biti opremljene sa učvršćenjima izrađenim od nehrđajućeg čelika EN 1.4307 (AISI 304L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4404 (AISI 316L) ili jednakovrijedno ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti) ili jednakovrijedno ili polimernih materijala. Mjerna oprema će imati prikaz mjerene vrijednosti na LCD zaslonu u neposrednoj blizini mjernog mjesta. LCD zasloni će biti zaštićeni od utjecaja vremenskih uvjeta. Svi kablovi će biti postavljeni u zaštitnim kanalicama, cijevima ili obujmicama.
2.12.14.1 Kontinuirana (in-line) mjerenja
Sva kontinuirana mjerna oprema mora biti fiksirana na zaštitno postolje koje će spriječiti turbulenciju i štetu. Gdje je primjenjivo, pribor za montažu će biti izveden iz nerhrđajućeg čelika. Sustav mjerenja će uključiti, minimalno, elemente navedene u slijedećim i tablicama. Osim navedenog opsega sustava mjerenja, Izvođač je obvezan poštivati i ostale zahtjeve Naručitelja vezano uz pojedinačnu mjernu opremu.
U cilju otklanjanja bilo kakvih nejasnoća vezanih uz mjernu opremu Naručitelj će definirati pojmove koji će biti korišteni u daljnjem tekstu:
2.12.14.2 Minimalni opseg mjerne opreme
Popis mjerne opreme i zahtjevi Naručitelja navedeni u daljnjem tekstu obvezni su za Izvođača i predstavljaju minimalni opseg mjerne opreme neovisno. Izvođač je slobodan ugraditi i dodatnu mjernu opremu koja je potrebna prema njegovom tehničko-tehnološkom rješenju.
MJERNA OPREMA – GRUPA A | ||||
Red. broj | Mjerenje | Pozicija | Min. zahtijevan broj, ukupno | Napomena |
1. | pH vrijednost | prijem septika | 1 | -- |
Temperatura | -- | integrirano u pH sondu ili zasebno | ||
Mjerenje vodljivosti | 1 | sonda |
2. 3. | Mjerenje vodljivosti | Ulazna crpna stanica | 1 | sonda |
Suspendirana tvar | 1 | sonda | ||
Redoks potencijal (ORP) | 1 | sonda | ||
Mjerenje razine | 1 | ultrazvuk ili radar | ||
Suspendirana tvar | u egalizacijskom bazenu za septik (ako je primjenjivo) ili nakon meh. predtretmana | ako postoji egalizacija | ugradnja egalizacijskog bazena ovisi o tehničko tehnološkom rješenju Izvođača | |
Mjerenje razine | ||||
pH vrijednost | ||||
Mjerenje vodljivosti | ||||
3. | Ukupni organski ugljik (TOC) – analizator | uzvodno od biološke obrade | 1 | |
4. | Otopljeni kisik (O2) | svaki SBR reaktor odnosno bioaeracijski bazen | Jednak broju bioloških modula kod SBR tehnologije, 2 po biološkom modulu kod CAS | -- |
Redoks potencijal (ORP) | Jednak broju bioloških modula | |||
Temperatura, integrirano u ORP sondu | Jednak broju bioloških modula | |||
Suspendirana tvar | Jednak broju bioloških modula | |||
Nitrati | Jednak broju bioloških modula | ion selektivna (ISE) sonda | ||
Amonijak | Jednak broju bioloških modula | ion selektivna (ISE) sonda | ||
Fosfati | Jednak broju bioloških modula | analizator (žuta ili plava metoda) | ||
5. | Suspendirana tvar | spremnik viška mulja | jednako broju sprenika | -- |
Razina mulja | jednako broju sprenika | |||
6. | Otopljeni kisik (O2) | naknadna aerobna stabilizacija | Jednako broju bazena stabilizacije mulja | -- |
Zahtjevi Naručitelja vezano uz Mjernu opremu – grupa A:
A) Sonda pH vrijednosti
- metoda mjerenja – elektrokemijsko, digitalna diferencijalna pH elektroda,
- materijal elektrode – platina (Pt) ili srebrni klorid (Ag/AgCl),
- opis rada – xxxxxxxxxx xxxxxxxx,
- mjerni raspon – 0 – 14 (minimalni raspon, veći raspon dopušten),
- tip senzora – digitalni,
- temperaturno područje rada -15 do 80°C,
- integrirani temperaturni senzor (temperaturna kompenzacija i očitanje temperature), -
materijal sonde / montažnog pribora – staklo / PTFE.
B) Sonda vodljivosti
- metoda mjerenja – Induktivna,
- materijal elektrode – PEEK,
- opis rada – xxxxxxxxxx xxxxxxxx,
- mjerni raspon – 2 μS/cm … 2000 mS/cm – (minimalni raspon, veći raspon dopušten),
- tip senzora – digitalni,
- integrirani temperaturni senzor (temperaturna kompenzacija i očitanje temperature),
- temperaturno područje rada -2 do 50°C,
- integrirani temperaturni senzor (temperaturna kopenzacija i očitanje temperature),
- materijal montažnog pribora – visokolegirani čelik min. kvalitete EN 1.4404 (316L) ili
jednakovrijedno.
C) Sonda suspendirane tvari
- metoda mjerenja – optička, IR (infracrveno, infrared) sa 2 svjetlosna izora,
- opis rada – xxxxxxxxxx xxxxxxxx,
- tvornički kalibrirana,
- mjerni raspon – 0 – 50 g/l (minimalni raspon, veći raspon dopušten),
- tip senzora – digitalni,
- temperaturno područje rada -5 do 50°C,
- čišćenje sonde – automatsko, komprimiranim zrakom,
- materijal sonde i optičkog prozora – visokolegirani čelik min. kvalitete EN 1.4404 (316L) ili
jednakovrijedno / tvrdo staklo (Sapphire).
D) Sonda redoks potencijala (ORP)
- metoda mjerenja – elektrokemijsko, digitalna diferencijalna ORP elektroda,
- materijal elektrode – platina (Pt) ili srebro/srebrov klorid (Ag/AgCl),
- opis rada – xxxxxxxxxx xxxxxxxx,
- mjerni raspon od -1500 mV do +1500 mV (minimalni raspon, veći raspon dopušten),
-
osjetljivost ± 0,5 mV,
- tip senzora – digitalni,
- temperaturno područje rada -15 do 80°C (minimalni raspon, veći raspon dopušten),
- integrirani temperaturni senzor (temperaturna kopenzacija i očitanje temperature),
- materijal sonde i montažnog pribora – sonda od stakla, a montažni pribor visokolegirani čelik
min. kvalitete EN 1.4404 (316L) ili jednakovrijedno.
E) Xxxxxxxx za analizator ukupnog organskog ugljika u cjelini (TOC):
- analizator ili analizatori mogu biti višekanalni,
- u sklopu isporuke analizatora (jednog ili više) Izvođač će isporučiti i ugraditi i sustav dopreme
uzorka do analizatora,
- u analizator će biti ugrađen (integriran) sustav za oksidaciju,
- max. 0,25 – min. 500 mg C/l (minimalni mjerni raspon),
- metoda mjerenja – IR (infracrveno, infrared) mjerenje CO2 nakon visokotemperaturne oksidacije,
- automatska kalibracija i samočišćenje,
- maksimalni interval između dvije analize ≤ 15 min. (uključivo i čišćenje)
F) Sonda za otopljeni kisik O2
- metoda mjerenje – optički (luminisencija)
- Opis rada – xxxxxxxxxx xxxxxxxx
- mjerni raspon od 0 mg O2/l – 20 mg O2/l (minimalni raspon, veći raspon dopušten),
- preciznost, u rasponu 0 – 12 mg O2/l → 0,01 mg O2/l ili , ± 1% od mjerne vrijednosti u rasponu
12 – 20 mg O2/l → ± 2% od mjerne vrijednosti
- Ponovljivost točnosti mjerenja, ± 0,5% od mjerne vrijednosti
- tvornički kalibrirana, bez kalibracije u radu,
- temperaturno područje rada -5 do 55 oC,
- materijal sonde i montažnog pribora – visokolegirani čelik min. kvalitete EN 1.4571 (316Ti) ili
jednakovrijedno.
G) Sonda razine mulja
- Metoda mjerenja – ultrazvučno
- Opis rada – xxxxxxxxxx xxxxxxxx
- Mjerni raspo od 0,3 do 10 m (minimalni raspon, veći raspon dopušten),
- Mjerna rezolucija – 3 mm kod udaljenosti 3 m
- temperaturno područje rada -1 do 50 oC
- zaštita – IP68
- materijal sonde / brisača – ABS i epoksi plastika / brisač guma
-
H) Sonda nitrata NO3-N
- metoda mjerenja – Ion selektivna (ISE)
- opis rada - xxxxxxxxxx xxxxxxxx,
mjerni raspon od 0,1 mg/l - 1000 mg/l nitratnog i nitritnog dušika, izraženo kao zbrojna vrijednost (minimalni raspon, veći raspon dopušten),
- mjerna preciznost - ± 5% od mjerne vrijednosti ±0,2 mg/l
- vrijeme odziva - < 2 min
- tvornički kalibrirana, bez kalibracije u radu,
- čišćenje sonde – automatsko, komprimiranim zrakom,
- temperaturno područje rada od2 do 40 °C (minimalni raspon, veći raspon dopušten), -
materijal sonde / montažnog pribora - Polioksimetilen) POM / plastika PP.
I) Sonda amonijak NH4-N
- metoda mjerenja – Ion selektivna (ISE)
- opis rada - xxxxxxxxxx xxxxxxxx,
- mjerni raspon od 0,1 mg/l - 1000 mg/l amonijaka (minimalni raspon, veći raspon dopušten),
- vrijeme odziva - < 2 min
- mjerna preciznost - ± 5% od mjerne vrijednosti ±0,2 mg/l
- tvornički kalibrirana, bez kalibracije u radu,
- ugrađen automatski brisač komprimiranim zrakom,
- temperaturno područje rada od 2 do 40 °C (minimalni raspon, veći raspon dopušten), -
materijal sonde / montažnog pribora - Polioksimetilen) POM / plastika PP.
J) Analizator fosfata (PO4-P)
- metoda mjerenja – fotometrijska (žuta ili plava metoda (plava po ISO 6878 ili jednakovrijednoj
normi))
- opis rada – uzorak se do analizatora dovodi crpkom ili drugi odgovarajući način,
- analizator mora biti dvokanalni,
- priprema uzorka – definira Izvođač uz uvjet da je priprema uzorka automatska, a filter i ostali dijelovi pripreme uzorka moraju imati ugrađeno samočišćenje,
- podesivi interval analiza, interval između dvije analize 8 minuta, podesivo > 10 min (žuta
metoda ili 11 minuta, podesivo > 11 min (plava metoda),
- automatsko čišćenje analizatora, definira proizvođač uz uvjet kontinuirano točnih mjerenja,
- automatska kalibracija standardnom otopinom,
- montaža – prilagođen montaži (postavljanju) izvan objekta,
- mjerni raspon od 0,5 do 20 mg/l (žuta metoda) ili 0,05 do 10 mg/l (plava metoda),
- preciznost 2% od mjerene vrijednosti
- Ponovljivost točnosti mjerenja, ± 2% + 0,01 mg/l (ppm) (plava metoda) ili ± 2% + 0,05 mg/l (ppm) (žuta metoda)
-
- Maximalna potrošnja reagensa 115 µl po mjerenje (žuta metoda) ili 50 µl po mjerenju (plava
metoda)
- Maximalna količina uzorka za analizu 22 ml po mjerenju
- temperaturno područje rada do 40 oC (temperatura uzorka),
- temperaturno područje rada od -15 do 35 oC (temperature okoliša).
- Materijal kučišta – Plastika ASA+PC
K) Sonda mutnoće
metoda mjerenja – optička, IR (infracrveno, infrared) sa 2 svjetlosna izvora,
- opis rada – xxxxxxxxxx xxxxxxxx,
- tvornički kalibrirana,
- mjerni raspon – 0 – 4000 FTU, (minimalni raspon, veći raspon dopušten),
- tip senzora – digitalni,
- temperaturno područje rada do 50 oC,
- čišćenje sonde – automatsko, komprimiranim zrakom,
- materijal sonde i montažnog pribora – visokolegirani čelik min. kvalitete EN 1.4571 (316Ti) ili
jednakovrijedno.
MJERNA OPREMA – GRUPA B | |||
Mjerenje protoka | |||
Red. Br. | Pozicija | Metoda mjerenja/tip | Min. zahtijevan broj, kom. |
1. | Protok sadržaja septičkih i sabirnih jama (prijem septika) prema postrojenju | magnetno-indukcijski | 1 |
2. | Prema SBR reaktorima/bioaeracijskim bazenima | prema rješenju Izvođača | jednak broju bioloških modula |
3. | Protok viška mulja | prema rješenju Izvođača | jednak broju bioloških modula |
4. | Protok viška mulja prema poljima za ozemljavanje | prema rješenju Izvođača | 1 |
5. | Protok vodovodne vode kada se koristi u tehnološke svrhe | magnetno-indukcijski | 1 |
Mjerenje razine | |||
Red. Br. | Pozicija | Metoda mjerenja/tip | Min. zahtijevan broj, kom. |
6. | Razina vode u biološkim bazenima (SBR reaktori) | Ultrazvučno, radarski ili hidrostatski | jednak broju bioloških modula |
7. | Spremnik stabilizacije muljamulja | ultrazvučno ili hidrostatski | Jednako broju bazena stabilizacije mulja |
Zahtjevi Naručitelja vezano uz Mjernu opremu – grupa B:
-
- tip i materijal izrade mjernih uređaja te montažnog i ostalog pribora opisan je u poglavljima
3.28.2 i 3.28.3.
2.12.14.3 Diskretna (off-line) mjerenja
Mjesta uzorkovanja i oprema će biti minimalno izvedena, tj. ugrađena na slijedećim lokacijama:
• Na ulazu u Postrojenje, tj. između rešetki i pjeskolova-mastolova
• Na izlazu iz Postrojenja (kontrolno mjerno okno)
Uzorkovanje otpadne vode na različitim lokacijama definiranim gore će biti omogućeno sa automatskim kompozitnim uzorcima proporcionalno protoku i vremenu. Uzorkivači će imati mogućnost automatskog izrađivanja kompozitnog uzorka iz 24 pod-uzorka. Uzorci će biti ohlađeni.
Izvođač će omogućiti da sve točke uzorkovanja na Postrojenju imaju otvoreni dio sa prihvatljivim
sigurnim pristupom za uzimanje uzoraka.
Mjesta za ručno uzorkovanje će biti izvedena na adekvatnim mjestima. Zahtjevi Naručitelja, uz gore navedeno:
- metoda uzorkovanja – vakuum ili perilsatička crpka,
- broj i volumen boca – 24 x 1000 ml, plastične
- ugrađeno hlađenje na 4 °C
- volumen uzorka – 20 … 350 ml (minimalno, dopušteno više), - visina dizanja uzorka – 8
metara ili više,
- broj programa uzorkovanja – 4 (minimalno, više dopušteno),
- kućište – visokolegirani čelik min. kvalitete EN 1.4404 (316L) ili jednakovrijedno ili ASA+PVC VO,
- kućište od dva odvojena dijela, posebno dio za uzorke od upravljačkog dijela
- temperaturno područje rada -2°C do 40 oC,
- Ulazi: 2 x analogni, 2 x digitalni (minimalno, dopušteno i vise)
- Izlazi: 2 x digitalni () , 2 x analogni (4-20 mA) (više dopušteno)
- Komunikacijski protokol: EtherNet/IP, Webserver + RJ45, ili Modbus RS485, Webserver + RJ45
2.13 Zahtjevi za nadzorno-upravljački sustav (NUS) i upravljanje tehnološkim procesom
2.13.1 Općenito
Osnovna koncepcija nadzorno upravljačkog sustava se bazira na tome da je u svakom daljinski nadziranom objektu, elektro-energetika i pripadna lokalna automatika sa svom pripadnom mjernoizvršnom opremom funkcionalno povezana sa sustavom nadzora i daljinskog upravljanja.
Upravljanje radom Postrojenja u automatskom radu je preko PLC-a smještenog u centralnom upravljačkom ormaru u okviru NUS-a. Izvođač ukoliko njegova tehnologija to zahtjeva može lokaciju PLC-a distribuirati po pojedinim tehnološkim sklopovima Postrojenja, ali svi moraju biti spojeni na NUS Postrojenja kao jedinstveni sustav upravljanja.
Za potrebe održavanja u ručnom režimu rada predvidjeti mogućnost pokretanja i zaustavljanja pojedinih dijelova Postrojenja (gruba i fina rešetka, kompaktni mehanički uređaj, stanica za prijem septika te svi oni pogoni koje prema svom rješenju Xxxxxxx smatra potrebnim) preko lokalnog upravljačkog ormarića s tipkalima.
Sustav NUS-a treba biti potpuno „otvoren“, tj. omogućavati prihvat svih elemenata Postrojenja koji će biti izvedeni u okviru ovog Ugovora, kao i naknadna proširenja Postrojenja.
Glavni centar NUS-a će se nalaziti na lokaciji Postrojenja. Osim glavnog NUS-a sustav će imati i mogućnost prosljeđivanja informacija prema drugim službama ili dežurnim voditeljima.
Izvođač je u smislu praćenja i upravljanja tehnološkim procesom dužan svu već postojeću strojarsku i elektro opremu (odnosi se i na onu opremu koju ne ugrađuje) obuhvatiti u nadzorno upravljački sustav cijelog Postrojenja.
2.13.2 Koncept automatizacije
Upravljački sustav će funkcionirati na tri razine, kako slijedi:
Razina 1 | Ručno upravljanje - operater uključuju/isključuje pojedinu opremu ili tehnološku cjelinu neovisno o postavljenim režimima automatskog rada. Bez obzira na uključeni ručni režim rada NUS treba moći spriječiti moguća oštećenja opreme, a koje bi bile posljedice ručnog režima rada, primjerice rad crpki „u suho“ i sl. |
Razina 2 | Automatsko upravljanje prema unaprijed definiranim vremenskim razdobljima (biološko pročišćavanje) i drugim procesnim parametrima – unaprijed definirano trajanje pojedinih faza ili procesa pročišćavanja otpadnih voda, obrade viška biološkog mulja i dr., primjerice trajanja faza ciklusa, doba dana i trajanje izdvajanja viška mulja, protok i trajanje recirkulacija, doziranja flokulanta i sl. |
Razina 3 | Automatsko upravljanje prema izmjerenim procesnim veličinama – Postrojenjem u potpunosti upravlja NUS koji samostalno definira režim rada i trajanje pojedinih faza procesa pročišćavanja te ostalih procesnih veličina, primjerice protoka, aeracije, doba dana i trajanje izdvajanja viška mulja, podešavanje starosti mulja, dozirnu količinu polielektrolita i sl. |
NUS (SCADA) treba biti u potpunosti dostupna operateru za bilo kakve izmjene režima rada, u smislu podešavanja (izmjene) procesnih veličina, trajanja pojedinih podfaza i sl. operater (voditelj) UPOV-a treba moći, u svakom trenutku, samostalno izmijeniti pojedine parametre rada UPOV-a.
Izvođač je obvezan postaviti isključivo ograničenja kojima se štiti oprema od mogućih kvarova ili oštećenja, za sve režima rada, a u dogovoru i uz suglasnot Naručitelja.
Bilo kakva druga ograničenja samostalne promjene režima rada UPOV-a i vođenja, podešavanja rada UPOV-a i sl., a koja bi zahtijevala angažman Izvođača nakon primopredaje UPOV-a Naručitelju nisu dopuštena.
Svi PLC-ovi NUS-a koji se postavljaju u pojedinim objektima ostvarivati će komunikaciju s nadređenim komandnim centrom Postrojenja iz kojeg se daljinski nadzire i upravlja svim objektima uključenim u NUS.
Komunikacija između PLC-ova će biti omogućena putem optičkih kablova ili putem etherneta te je potrebno riješiti kompletnu povezanost između objekata Postrojenja koristeći DTK zdence.
Izvođač će izraditi sve algoritme rada pojedinih PLC-ova prema zadanim parametrima u ovisnosti o
procesima. Izradit će i kompletnu programsku aplikaciju za vizualizaciju spomenutih procesa u SCADAi.
Izvođač će osigurati autonomni rad pojedinih PLC-ova, tj. osigurati će da kvar jednog PLC-a ne utječe
negativno na rad ostalih.
Digitalni ulazi u PLC prihvaćaju se iz postrojenja kao beznaponski kontakti s napajanjem za napon 24V DC, tj. "sink" varijanta, što znači da razmjena informacija funkcionira i u slučaju nestanka mrežnog napona.
Digitalni izlazi izdaju se iz PLC-a kao relejni izlazi s prihvatljivim naponom na kontaktima 5-265V, 50Hz, a napajanje dolazi iz postrojenja, tj. "source" varijanta.
Analogni ulazi i izlazi se prihvaćaju kao standardni strujni signal 4-20 mA.
Za direktnu komunikaciju sa opremom za mjerenje parametara ili upravljanjem s frekvencijskim pretvaračima kao i sa optičkim komunikacijskim modemom, u konfiguraciji PLC-a dodatno je potrebno imati i komunikacije module (optičke pretvornike, modem za korištenje "Ethernet" komunikacije, modul za RS 232/RS 485 komunikaciju).
U nastavku se navode minimalni zahtjevi upravljanja koje će biti proširene i međupovezane od strane Izvođača kako bi se osigurao potpuno automatski rad čitavog Postrojenja. Kod sve opreme pogonjene motorima, bilježiti će se sati rada.
2.13.3 Moduli upravljanja i optimiranja procesa
Zadaća modula upravljanja i optimiranja procesa jest obrada rezultata izmjerenih mjernom opremom specificiranom u poglavlju 2.12.14 te opitimizacija procesa pročišćavanja. Predviđena je ugradnja četri vrste modula, a osnovni zahtjevi naručitelja su:
- Modul nitrifikacijske/denitrifikacije:
• Optimiranje redukcije dušika, temeljem trenutnog opterećenja (amonijak, nitrat), ocjenjuje mjerene koncentracije i stope promjena, proračunava potrebne procesne parametre (intenzitet aeracije, recirkulaciju i dr.) te dostavlja proračunate podatke u centralni NUS (SCADA) na izvršenje,
• Automatski ocjenjuje/kontrolira interne procese mjernih instrumenata te automatski aktivira zamjenske strategije u slučaju greške na mjernim instrumentima, - Modul redukcije fosfora:
• Regulira doziranje (potrošnju) precipitanta fosfora. Proračun potrebne količine precipitanta temelji se na stvarno izmjerenim vrijednostima. Proračunate podatke u centralni NUS (SCADA) na izvršenje (reguliranje dozirne količine precipitanta),
• Automatski ocjenjuje/kontrolira interne procese mjernih instrumenata te automatski aktivira zamjenske strategije u slučaju greške na mjernim instrumentima, - Modul starosti mulja:
• Proračunava količinu mulja koju je potrebno ukloniti (iscrpiti) kao višak mulja, a kako bi se održala potrebna (zadana, željena) starost mulja. Izračun se provodi temeljem izmjerenih vrijednosti te izračuna koji uzima u obzir i ostale parametre koji utječu ili mogu utjecati na produkciju viška mulja (temperature, zadana minimalna starost mulja, min. i max. koncentracija aktivnog mulja (MLSS), sadržaj fosfora, protok crpke viška mulja),
• Automatski ocjenjuje/kontrolira interne procese mjernih instrumenata te automatski
aktivira zamjenske strategije u slučaju greške na mjernim instrumentima,
NAPOMENA: svaka linija biološkog pročišćavanja vodi se kao zasebna cjelina. Režimi rada pojedinih linija pročišćavanja mogu se razlikovati ovisno o izmjerenim vrijednostima.
2.13.4 Centralna kontrolna jedinica
Centralna kontrolna jedinica će biti smještena u upravnoj zgradi Postrojenja u upravljačkoj sobi. Iz centralne kontrolne jedinice, operater će imati kompletan pregled Postrojenja.
Centralna kontrolna jedinica će biti opremljena s dva osobna računala za upravljanje NUS-om.
Računala će se odabrati u dogovoru s Naručiteljem i Inženjerom na način da se odabere najnovija generacija koja je dostupna na tržištu u kompletu s pripadajućim operativnim sustavom.
Svako računalo će biti opremljeno s dva monitora, IPS matrica, dijagonale min. 27“ LED, minimalne
rezolucije 2560x1440.
Računala će biti umrežena i funkcionirati u redundantnom režimu rada.
Računala će dijeliti jedan laserski pisač u boji, rezolucije min. 600 px/inč, A4/A3 veličina ispisa, opremljen za mrežni rad, razdvojeni toneri za crnu i ostale boje.
U slučaju ispada jednog nadzornog računala, uslijed potpune redundancije pri tome se misli na programsku i sklopovsku redundanciju, sve funkcije nadzora i upravljanja ostaju aktivne u potpunosti na drugom računalu.
Podaci primljeni iz nadziranog sustava spremaju se na računala, a po ponovnom uključenju računala
obavlja se sva potrebna sinkronizacija podataka.
U slučaju ispada oba nadzorna računala mjerni podaci iz sustava privremeno se pohranjuju u memoriju komunikacijskog PLC-a smještenih u NUS-u. Pri ponovnom uspostavljanju rada barem jednog operatorskog računala komunikacijski PLC predaje pohranjene podatke trenutno aktivnom računalu, koje ih trajno pohranjuje. Komunikacijski PLC mora osigurati privremeno pohranjivanje podataka za sve podatke u minimalnom trajanju 24h.
Sustav računala u NUS-u centra će izvršavati slijedeće osnovne programske cjeline:
• prikupljanje svih podataka iz Postrojenja (izmjerene vrijednosti, signalizacije i dr.),
• slanje komandnih poruka i naredbi,
• prikupljene mjerne vrijednosti u redovnim ciklusima pohranjuje, tvoreći bazu podataka za
daljnje obrade,
• obrađuje podatke iz baze podataka, te rezultate objavljuje u vremenskoj domeni u tabelarnom
i grafičkom obliku.
2.13.5 NUS
Izvođač će izraditi NUS koji mora biti odobren od strane Inženjera i Naručitelja. NUS se sastoji od izrade programskih algoritama u svakom postavljenom PLC-u i izrade slika za svaki dio postrojenja u programskoj aplikaciji za vizualizaciju (SCADA).
Izvođač će u dogovoru s Inženjerom i Naručiteljem izraditi slike u SCADA-i, definirati slijedeće:
• Prihvaćanje, spremanje i obrada pohranjenih informacija koji u centralnu postaju stižu iz pojedinih objekata te se pohranjuju u datoteke (digitalna stanja te analogna mjerenja koje centralna postaja prima iz pojedinih perifernih postaja).
• Alarmiranje zvučnim, svjetlosnim i pisanim alarmom u slučaju prijema nekog alarmnog stanja.
• Obrada, pohrana i ispis prikupljenih informacija iz sustava, kao i radnji koje su poduzete u
samom komandnom centru. Mora biti omogućeno da se odabiru podaci koji će biti ispisivani.
• Alfanumerički i grafički prikaz prikupljenih podataka iz sustava će biti prikazan na LCD monitoru. Grafički način će se koristiti za prikaz sustava (signalizacije, mjerenja - prikazani su grafičkim simbolima koji shematski prikazuju sve relevantne uređaje iz postrojenja), dok se alfanumerički način koristi za prikaz listi, tabela, alarmnih stanja i bitnih podataka iz sustava. Grafički prikazi moraju biti obvezno podijeljeni u više segmenata odnosno slika. Od cjelokupne slike za cjeloviti sustav s osnovnim informacijama o tome da li je objekt u normalnom radu ili se javila neka greška. Svi ostali prikazi bili bi pojedinačni po pojedinim objektima ili po grupama tehnološko povezanih objekata s detaljnim prikazom svih funkcija. U prikazima pojedina slika sastoji se od fiksnih i varijabilnih simbola, te tekstova numeričkih podataka. Varijabilni simboli i tekstovi mijenjaju svoj izgled u ovisnosti o informacijama prikupljenih iz sustava, tj. o stanju
pridruženih informacija. Fiksni simboli služe za povezivanje elemenata sustava u logičku tehnološku cjelinu.
• Izmjenu postojećih i stvaranje novih prikaza koji služe korisnicima da prilikom eventualnih promjena u konfiguraciji mjerno-regulacijsko-upravljačke opreme mogu mijenjati grafičke prikaze, mjerne vrijednosti i sustavne parametre za pojedine uređaje.
• Automatski rad na bazi algoritama automatskog rada uz mogućnost promjene rada od strane dežurnog operatera na način slanja daljinskih naredbi u Postrojenje. Unos naredbi je moguć posredstvom tastature ili miša na simbol uređaja kojim se želi upravljati, čime se otvara "prozor" s odgovarajućim odabirom za izdavanje naredbi.
Svi algoritmi koji se mogu riješiti na nivou PLC-a će se riješiti na tom nivou, dok se samo algoritmi na nivou sustava rješavaju na nivou komandnog centra, što osigurava veću pouzdanost, budući da u slučaju prekida komunikacije, ispada komandnog centra svi objekti i nadalje bez ikakvih smetnji funkcioniraju normalno, i to u automatskom režimu.
Kompletna programska podrška za PLC-e, SCADA-e i protokoli komuniciranja moraju biti potpuno "otvoreni", tj. dostupni Naručitelju u svrhu naknadnih izmjena i dopuna, te će ista biti dostavljena Naručitelju.
Izvođač će isporučiti i razvojne programske alate koje je koristio za izradu pri programiranju PLC i SCADA-e.
Cjelovito sučelje NUS-a te sve slike SCADA-e moraju biti na hrvatskom jeziku.
Rad SCADA sustava mora biti stabilan i neovisan o udaljenim sučeljima.
Sustav NUS-a mora biti izrađen na način, da omogućava normalan rad UPOV-a i sustava odvodnje tj. NUS-a sa prisustvom operatera 24/7 u glavnom komandnom centru, dok u komandnom centru odvodnje (CUPOV) samo jednu smjenu radnih dana (5 dana u tjednu).
Cijelo vrijeme rada NUS-a mora biti osigurano javljanje alarmnih poruka odgovornim osobama, putem slanja SMS poruka, odnosno omogućen uvid u rad cjelokupnog postrojenja putem WEB SCADA aplikacije (dislociran nadzor).
Radove na NUS sustavu i komunikacijskoj mreži treba prilagoditi potrebama postojećeg NUS sustava
koji za vrijeme radova mora biti neometan.
Prilikom izbora opreme u udaljenim objektima treba poštivati postojeće stanje izgrađenosti sustava, želje za širenje postojećeg sustava, te iz razloga efikasnog i učinkovitog održavanja, potrebno je izabrati opremu jednakovrijednu i sukladnu do sada korištenoj opremi ili bolju.
2.13.6 Udaljeni terminal NUS-a
2.13.6.1 Općenito
U budućem nadzornom sustavu potrebno je predvidjeti lokalne PLC uređaje na svim predmetnim objektima (kolektori, crpne stanice, RO, druge UPOV-e na distributivnom području Naručitelja) te ih povezati s glavnim nadzornim centrom. Programska podrška za vizualizaciju procesa predviđena je za grafički prikaz stanja mjernih mjesta (lokacija) sustava odvodnje pomoću PC računala u nadzornom centru koji se uspostavlja na lokaciji koju odredi Naručitelj. SCADA aplikacija mora biti projektirana tako da na što jednostavniji način omogućava osoblju uvid u stanje na cijelom sustavu odvodnje, upravljanje, te definiranje postavki automatskog rada na razini objekata.
Programibilni logički kontroleri (u nastavku PLC) obrađuju podatke prikupljene mjernom opremom te upravljaju izvršnim elementima temeljem zadanog programa. PLC se sastoji od procesora, napajanja, komunikacijskog modula te potrebnog broja digitalnih i analognih ulaza i izlaza. Sustav treba imati mogućnost rada lokalno (upravljanje isključivo s lokacije) ili daljinsk (upravljanje iz nadzornoupravljačkog centra). Pri lokalnom radu mora se moći upravljati ručno (osoba na lokaciji uklapa i isklapa uređaje bez ikakvog automatskog rada) i automatski (objektom upravlja PLC po zadanom programu). U slučaju prekida u komunikaciji između PLCa i SCADA aplikacije također se mora osigurati siguran rad sustava. Signali s mjernih i regulacijskih uređaja ugrađenih na lokacijama (daljinskim stanicama) se lokalno povezuju s PLC-om koji je zadužen za komunikaciju s NUS-om. NUS prikuplja podatke s PLC uređaja sa svih lokacija, prikazuje ih, obrađuje te šalje upravljačke naredbe prema PLCovima. Kako bi se osigurala ispravnost prikaza očitanih podataka, pouzdano upravljanje daljinskim stanicama u nadzorno upravljačkom centru te osiguralo ispravno vođenje sustava odvodnje, nužno je komunikacijski povezati sve objekte. Potrebno je predvidjeti komunikacijsku mrežu, osigurati da komunikacija zadovoljava uvjete brzine, sigurnosti, otpornosti na vanjske smetnje i utjecaje te omogućiti ekonomski isplativ prijenos podataka. Pod pojmom sigurnosti podrazumijeva se osim kvalitete prijenosa i nemogućnost upada u sustav izvan dozvoljenog kruga korisnika.
2.13.6.2 Nadzorna računala i program u centru NUS-a
U upravnoj zgradi planirano je ugraditi dva računala s nadzornim programima za nadzor i upravljanje radom sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda - aglomeracija Sinj, Trilj, Otok i Hrvace. Predviđeno je ugraditi najnoviju generaciju računala dostupnih na tržištu, s operativnim sustavom, s LED monitorima min. 27“ dijagonale, te ih opremiti pisačem i besprekidnim izvorom napajanja (UPS) u slučaju prekida napajanja. Računala će biti umrežena i funkcionirati u redundantnom režimu rada. U slučaju ispada jednog nadzornog računala uslijed potpune redundancije (pri tome se misli na programsku i sklopovsku redundanciju) sve funkcije nadzora i upravljanja ostaju aktivne u potpunosti na drugom računalu. Podaci primljeni iz nadziranog sustava spremaju se na računala, a po ponovnom uključenju računala obavlja se sva potrebna sinkronizacija podataka. U slučaju ispada oba nadzorna računala mjerni podaci iz sustava privremeno se pohranjuju u memoriju komunikacijskog PLC-a. Pri ponovnom uspostavljanju rada barem jednog operatorskog računala komunikacijski PLC predaje pohranjene podatke trenutno aktivnom računalu, koje ih trajno pohranjuje. Komunikacijski PLC mora osigurati privremeno pohranjivanje podataka za sve podatke u minimalnom trajanju od 24 sata. Sa nadzornih računala UPOV-a potrebno je realizirati prijenos podataka te uspostaviti nadzor nad UPOVom u Centru poduzeća VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE d.o.o. SINJ. Nakon montiranja računala i izrade programske podrške u konačnici je potrebno na oba računala centra NUS-a u redudantnom režimu rada imati nadzor i upravljanje sa svim objektima (crpne stanice i UPOV-i) aglomeracije Sinj, Trilj, Otok i Hrvace. Na navedenim nadzornim računalima predviđena je instalacija programske podrške koja je namijenjena nadzoru i upravljanju (prikupljanje podataka i njihova prezentacija komunikacija, prikupljanje, obrada, prikazivanje trenutnog stanja objekta, kreiranje izvješća, arhiviranje podataka, statistička obrada prikupljenih podataka, zvučna upozorenja, zadavanje parametara itd.) postrojenja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda – predmetnih aglomeracija. Programski paket (SCADA centra NUS) mora imati odgovarajuće karakteristike te sadržavati cjeline kako je navedeno.
Programski paket (SCADA centra NUS) mora se isporučiti instaliran na tvrdom disku računala (HDD) i biti će podijeljen u cjeline koje moraju odraditi slijedeće:
1. Naslovna stranica
Ova stranica s prikazanim imenima paketa proizvođača i autora namijenjena je čekanju na prijavu
operatera.
2. Trend dijagrami
Ova cjelina služi za prikaz prikupljenih podataka u obliku dijagramskih krivulja. Svaki dijagram može sadržavati više tehnološki poveznih krivulja. Broj dijagrama ovisi o potrebama aplikacije i može ih biti više. Vrijeme prikupljanja podataka po dijagramu ovisi o tehnološkim potrebama, a može biti fiksno terminski (npr. dan) ili može biti povezano s tehnološkim procesom. Uz prikaz aktualnih dijagrama, moguć je i pregled prethodno zaključenih dijagrama (tzv. analiza). Dijagram koji se pregledava može se tiskati na printeru u obliku izvješća.
3. Animacija pogona
Pod "pogonom" se podrazumijeva tehnološki proces u pojedinom objektu nad kojim se nadzor obavlja. Ova cjelina je namijenjena za vizualni prikaz i animaciju stanja objekta. Prikaz se vrši grafičkim simbolima i tekstom. Animacija se sastoji od prikaza mjernih veličina brojevima, bar dijagramima, krivuljama te bojom koja označava stanje objekta. Slika može biti više, a najčešće se kreira osnovna slika cijelog objekta i više slika pojedinih dijelova
(zoom pogled). Ova cjelina je važna za operatera kojemu je vrlo lako uočiti gdje postoji problem na objektu jer je isti označen uočljivom bojom u trenutku njegove pojave.
4. Lista aktivnih alarma
Kada na objektu nastanu incidentne situacije (tzv. alarmna stanja) zadatak ove cjeline je da ih u obliku liste prikaže operateru. U listi se nalaze opisana sva nedopuštena stanja koja su trenutno aktualna. Ova lista se može tiskati na tiskaču radi lakše intervencije na udaljenom objektu. Zadatak ove cjeline je i da kontrolira vrijeme kada je alarm uočen, tj. kada je operater primio na znanje incidentnu situaciju.
5. Alarmne granice
Alarmna vrijednost može biti definirana kao numerička veličina. Numeričke veličine imaju dozvoljeni radni opseg (npr. razina vode). Izlaskom van radnog opsega nastaju alarmna stanja (npr. voda će se preljevati ako je iznad dozvoljene razine). Približavanje ovim graničnim uvjetima rada možemo proglasiti upozoravajućim uvjetima. Da bi se definirali ovi granični uvjeti rada kreirana je ova cjelina. Tu su tabelarno prikazane sve numeričke veličine koje imaju dozvoljeni radni opseg, a operater ih može podešavati shodno promjenama u tehnološkoj proceduri (npr. hladnjača više ne skladišti meso, već prelazi na banane). Treba napomenuti da su ove tabelarne vrijednosti (visoka alarmna granica, visoki nivo upozorenja, niski nivo upozorenja i niska alarmna granica) prvenstveno vezane za nadzorni sustav, tj. u normalnom tehnološkom procesu ne bi smjeli biti dosegnuti.
6. Parametri upravljanja
Kada je nadzorni sustav spregnut s upravljanim objektom (bilo samostalno, bilo preko programibilnog automata) ova cjelina omogućava da se promijene bitni parametri u algoritmu upravljanja. Promjena parametara je potencijalno opasan zahvat, pa je ova operacija dostupna samo ovlaštenim operaterima.
7. Izvješće o događajima
Ova cjelina vrši tabelarni prikaz svih događaja na objektu i nadzornom sustavu kronološkim redom. Ovih tablica može biti i više zavisno o tehnološkom procesu (tj. o cjelinama unutar njega). Kao i kod trend dijagrama, i ovdje je vrijeme prikupljanja događaja kreirano zavisno o tehnološkim potrebama. Uz prikaz aktualnih događaja omogućena je i analiza ranije prikupljenih izvješća, kao i tiskanje istih.
8. Statistika
Da bi se povećala učinkovitost rada neophodno je kroz duži vremenski period pratiti statističke podatke o radu objekta, te nakon analize podešavati parametre u algoritmu upravljanja. Da bi se ovaj postupak olakšao u programskom paketu se realizira cjelina koja obavlja statističku obradu. Rezultati analize se prikazuju u tablicama (jednoj ili više njih). Omogućen je i pregled prethodnih (već zaključenih) analiza kao i tiskanje istih.
9. Održavanje sustava
U toku rada kreiraju se izvješća (trend dijagrami, događaji, statistika) te se ovi gomilaju na disku. Ovo može uzrokovati usporavanje rada paketa, a u krajnjem slučaju i onemogućiti rad te se arhiviraju zastarjela izvješća. Arhiviranje u ovom slučaju znači prebacivanje zaključenih izvješća na diskete. Na ovaj način je omogućeno da se sva izvješća trajno pohrane, a ujedno se oslobađa prostor na disku za brži i lakši rad programskog paketa.
10. Lista operatera
Da bi operater mogao raditi s programskim paketom mora biti definiran u tablici operatera. Svaki operater; osoba koja je ovlaštena da radi s paketom; ima određene ovlasti unutar paketa, da bi se zaštitio objekt nadzora od neodgovornih postupaka. Jedan od operatera je povlašten, jer ima pravo mijenjati listu operatera (brisati bivše operatere, dodavati nove, mijenjati im ovlaštenja). Svaki operater je identificiran svojim imenom i svojom šifrom. Ime operatera je javno (zna ga povlašteni operater, a mogu ga znati i ostali operateri), dok je šifra tajna i poznata je samo operateru kojem pripada. Da bi operater mogao raditi sa paketom mora se prijaviti. Ova operacija zahtijeva unos imena pod kojim se operater vodi te njegove šifre. Svaka akcija (pa i prijava operatera) unutar paketa se pamti u izvješćima. Na ovaj način je zaštićen objekt i nadzor od neovlaštenog pristupa podacima. Svaki operater posjeduje jedno ili više ovlaštenja za rad programskim paketom. Osnovno ovlaštenje je prijava u nadzor i praćenje stanja na objektu. Ovo ovlaštenje ima svaki operater. Ovim mu je omogućen pristup svim podacima koje programski paket prikazuje, tiskanje proizvoljnog izvješća i prihvat alarmnih obavijesti. Posebno ovlaštenje se daje za pohranu i brisanje dosad prikupljenih izvješća na drugo mjesto, prekid rada programa i pregled liste aktivnih operatera. Navedena aplikacija mora omogućiti Web pregled i analizu trenutnog stanja pogona, pregled i analizu događaja po objektima u određenom vremenskom razdoblju, grafički prikaz mjernih veličina u određenom vremenskom razdoblju, statističku analizu po objektima u određenom vremenskom razdoblju, administriranje korisnika aplikacija.
2.13.6.3 Oprema za komunikaciju
Za komunikaciju svih objekata aglomeracije Sinj, Trilj, Otok i Hrvace predviđeno je koristiti internu radio vezu i zajedno s njom GPRS vezu. Radi sigurnosti nužno je na svim objektima koristiti paralelno (redudantno) radio i GPRS vezu na način da u slučaju kvara jedne veze objekt nastavi komunicirati drugom vezom. Kao što je prije opisano poduzeće Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o. posjeduje komunikacijski sustav za vodoopskrbni sustav koji je baziran na internoj radio i GPRS vezi. Novo ugrađena oprema mora biti kompaktibilna s postojećim uređajima za komunikaciju u vodoopskrbnom sustavu poduzeća.
Drugi uvjet prilikom projektiranja i izvedbe sustava za komunikacijsku opremu je taj da komunikacijska oprema na svim objektima aglomeracije Sinj, Trilj, Otok i Hrvace (posebno se odnosi na radio i GPRS modeme) mora biti ista (isti tip i proizvođač) odnosno kompaktibilna na svim objektima u aglomeraciji. Za objekte aglomeracije Sinj, Trilj, Otok i Hrvace je predviđeno da komuniciraju s Centrom i Podcentrom sustava, te međusobno putem radio i GPRS veze. Prenose se svi raspoloživi podaci iz postrojenja.
Razmjenu podataka između objekata i Centra ili Podcentra sustava inicira objekt ili Centar odnosno Podcentar. Veza je po uspostavi stalno aktivna, tj. Centar odnosno Podcentar ima trenutno ažurne podatke.
Radijska mreža osigurava slijedeće:
- PLC u objektu inicira komunikaciju prema centru ili drugom PLC-u kad se ostvare potrebni uvjeti. Na primjer ukoliko se u objektu pojavi neko alarmno stanje ili promjena stanja poruka se šalje u centar i to je tzv. spontani način rada.
2.13.6.4 Tehnički zahtjevi za radio mrežu
Za povezivanje objekata vodovodnog sustava u jedinstveni NUS vodoopskrbe poduzeća Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o. treba koristiti vlastitu radijsku mrežu za prijenos podataka korištenjem radiomodema ESTEEM 192C. Na osnovu Pravilnika o podjeli i korištenju frekvencija za prijenos podataka i daljinsko upravljanje potrebno je koristiti frekventni opseg 440 - 470 Mhz (valno područje 0.7m). Navedeni uređaj treba objedinjavati funkcije modema i radijske postaje s mikroprocesorskom kontrolom radijske komunikacije i serijske (RS-232C i RS-422) asinkrone komunikacije s upravljačkonadzornom opremom. Koristiti simpleksni radijski kanal, tj. za prijam i odašiljanje koristiti istu frekvenciju.
Prijenos podataka potrebno je realizirati kao paketnu komunikaciju što ovoj vrsti mreža daje veliku fleksibilnost. Podaci se dijele u “pakete” kojima se nadodaje adresa i ostali potrebni podaci te redundantni bitovi za otkrivanje grešaka. Prije nego počne odašiljati pakete radio modem se na prijemu trbea „uvjeriti“ da je kanal slobodan, tj. da neki drugi radio modem koji je u mreži ne odašilje svoje pakete.
Dužina paketa se određuje ovisno o konkretnim potrebama korisnika, od 1 do 1010 bajta informacija.
Zaštita podataka potrebno je ostvariti s četiri razine koje definirati korisnik (adresa učesnika u mreži, identifikacija mreže, radna frekvencija i brzina prijenosa). U slučaju da je potrebna veća razina zaštite podataka radio modemi trebaju imati mogućnost rada s asinkronim Data Encryption Standard (DES) kodnim uređajima.
Uređaj treba imati internu digipiter funkciju koja dozvoljava korisniku da poveća doseg mreže na način da “produžuje” prijenos preko najviše 3 radio modema kako bi dosegao krajnji radio modem na nepovoljnoj lokaciji. Radiomodemi trebaju imati mogućnost rada kao krajnje postaje, kao repetitorske postaje ili kao obje istovremeno.
2.13.6.5 Pakiranje prijenos i princip rada radio modema
Za prijenos podataka potrebno je odabrati paketni način prijenosa sa sljedećim karakteristikama:
- komunikacija računala radio putem brzinom do 4800 boda na jednoj jedinoj prijenosnoj
frekvenciji;
- mogućnost do 253 učesnika;
- s potpunom zaštitom radio mreže i podataka;
- s mogućnošću posredovanja podataka između dva učesnika preko ostalih učesnika, ukoliko nije moguća direktna veza;
- otpornost na radio smetnje.
Radiomodem treba imati mogućnost provjere slobodnog kanala tako da prije početka odašiljanja na prijemu provjeri da je kanal slobodan, tj. da neki drugi radiomodem koji je u mreži nije na predaji. Kada se paket odašilje, svi radio modemi u dometu i na istoj frekvenciji detektiraju signale, ali paket prima samo onaj radio modem na kojega je paket adresiran.
2.13.6.6 GPRS komunikacija
Za povezivanje objekata vodovodnog sustava poduzeća Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o u jedinstveni NUS, a radi sigurnosti veze, potrebno je koristiti redundantni komunikacijski kanal putem GPRS mreže nekog od dostupnih GSM operatora na području Republike Hrvatske.
2.13.6.7 Xxxxxxxx kompatibilnosti
- Sva novougrađena komunikacijska oprema i programska podrška mora biti kompatibilna i usuglašena s postojećom opremom u sustavu vodoopskrbe i programskom podrškom Korisnika (VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE d.o.o. SINJ), te se za projektiranje i ugradnju iste mora dobiti suglasnost od Korisnika.
- Instalacija nove programske podrške i opreme ne smije ugroziti funkcionalnost rada centra i podcentra SDNU-a vodoopskrbe (komunikaciju, nadzor i upravljanje radom ostalih objekata kanalizacijskog sustava koje isti nadziru).
- Sve elektrotehničke instalacije moraju se izraditi u skladu s važećim hrvatskim normama i
zakonima.
2.13.6.8 Ugradnja opreme
Izvođač na UPOV-u Sinj treba montirati i pustiti u rad opremu podcentra NUS-a za daljinski nadzor i upravljanje sustava aglomeracije Sinj, Trilj, Otok i Hrvace u nadležnosti poduzeća Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o. Sinj što uključuje fizičku montažu opreme i njeno međusobno spajanje, instalaciju programske podrške, parametriranje i testiranje funkcionalnosti, te obuku korisnika postrojenja.
Oprema koju je u sklopu NUS-a potrebno projektirati i ugraditi na lokaciji UPOV-a:
- radijalna (štapna) antena za frekventni opseg 440-470 MHz. | 1 kom |
- stup za antenu s odgovarajućim nosačima za pričvršćivanje na zid | 1 kpl |
- arestor, zaštita od atmosferskog pražnjenja - koaksijalni kabel (50 Ω) s konektorima za povezivanje modema, | 1 kom |
arestora i antene - kabel s odgovarajućim konektorima za vezu između | 1 kpl |
nadzornog računala i radio modema - oprema za spoj nadzornog računala centra NUS-a na internetsku | 1 kpl |
mrežu - uređaj za besprekidno napajanje komunikacijskih uređaja, | 1 kpl |
230V, 50Hz, 620VA - redne utičnice s pripadnim kabelom i prenaponskom zaštitom za | 1 kom |
napajanje komunikacijskih uređaja - radio-modem s ulazom RS-232C ili Ethernet, izlaz UHF radio signal (0,7 m), mikroprocesorska kontrola razmjene | 1 kpl |
podataka, napajanje 12-15V, programska podrška za komunikaciju | 1 kom |
2.13.7 Nacrti izvedenog stanja i priručnici
Izvođač će Naručitelju u tiskanom i digitalnom obliku predati sve nacrte izvedenog stanja. Sve upute također potrebno je predati u oba oblika koja moraju biti na hrvatskom jeziku.
Izvođač će pripremiti i unutar NUS-a postaviti sustav koji će imati mogućnost prikaza svih nacrta izvedenog stanja, priručnika o rukovanju i održavanju.
Pristup svoj navedenoj dokumentaciji će biti omogućen putem standardnih internetskih preglednika. Pristup dokumentima će biti omogućen „drill-down“ metodom i omogućavati će operateru pristup svim relevantnim nacrtima (u izvornom formatu i DWF/PDF formatu) i priručnicima (u izvornom formatu i PDF formatu) za svu opremu.
2.13.8 Arhiviranje laboratorijskih podataka
Svi laboratorijski podaci, dobiveni u lokalnom laboratoriju ili podaci za regulatorne potrebe će biti skladišteni u bazi podataka centralne kontrolne jedinice te će biti dostupni za potrebe terndiranja podataka i izradu izvješća.
2.14 Xxxxxxxx za spoj Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda na cestovnu
infrastrukturu, vodoopskrbu, plinoopskrbu, električnu energiju i telekomunikacije te
za internu infrastrukturu Postrojenja
2.14.1 Pristupna prometnica
Lokacija Postrojenja priključena je na javnu prometnu površinu i osiguran je kontinuiran i nesmetan pristup svih vozila neophodnih za funkcioniranje, održavanje i uporabu Postrojenja. Pristupna cesta je asfaltirana. Sve nove manipulativne površine, interne prometnice i parkirališta u sklopu Postrojenja, biti će asfaltirani.
2.14.2 Opskrba pitkom vodom
Izvođač će procijeniti tražene količine za vodoopskrbu Postrojenja koje je predmet Ugovora te će izgraditi vodomjerno okno i izvesti spoj na vodoopskrbni cjevovod sukladno posebnim uvjetima koje će izdati javnopravno tijelo nadležno za vodoopskrbu.
Svi troškovi i pristojbe za spajanje idu na teret Izvođača.
2.14.3 Opskrba električnom energijom
2.14.3.1 Postojeće stanje
Na lokaciji postojeće 1. faze izgradnje UPOV-a ''Sinj'' izgrađena je i stavljena u funkciju transformatorska stanica u vlasništvu Naručitelja i HEP-a, snage 400 kVA.
Za potrebe dogradnje Postrojenja, Izvođač će utvrditi uvjete priključenja obzirom na potrebe za električnom energijom i snositi sve eventualne vezane troškove. Prema idejnom projektu Naručitelja, ukupna potrebna snaga iznosi 342 kW, uključivo rezervu od 10 kW.
Za potrebe elektroenergetskog napajanja svih trošila na UPOV-u je u krugu uređaja izgrađena trafostanica 400/230V sa instaliranim jednim transformatorom 250 kVA. TS je smještena na lokaciji Postrojenja te je predviđeno da se pomoću nje napajaju svi potrošači UPOV Sinj.
Za rezervno napajanje u slučaju nestanka električne energije ugrađen je diesel-elektroagregat koji je
smješten u postojećoj upravnoj zgradi.
2.14.3.2 Obveze Izvođača
Izvođač je dužan platiti naknadu za priključnu snagu. Naknada za priključnu snagu se naplaćuje na jedan od dva slijedeća načina:
• ukoliko su stvarni troškovi priključenja Postrojenja (prema tehničko-tehnološkom rješenju Izvođača) manji od nominalne naknade u iznosu od 1.350 HRK/kW + PDV, Izvođač je dužan platiti naknadu u nominalnom iznosu umnoškom instalirane snage Postrojenja (umanjene za 41 kW postojeće zakupljene snage) i spomenute tarife ili
• ukoliko su stvarni troškovi priključenja Postrojenja (prema tehničko-tehnološkom rješenju Izvođača) veći od nominalne naknade u iznosu od 1.350 HRK/kW + PDV, Izvođač je dužan platiti naknadu u iznosu stvarnih troškova priključenja.
Za dogradnju Postrojenja koja je predmet ovog Ugovora, Izvođač će izvesti potpuno novi sustav NN napajanja, pri čemu se ne zadire u postojeći sustav NN razvoda za postojeće potrošače. Pri tome će se napajanje izvesti iz postojeće trafostanice u koju će se ugraditi novi transformator, dok će se za rezervno napajanje ugraditi novi diesel-elektro agregat koji će podmiriti sve potrošače dograđenog i ostalog dijela Postrojenja. U tu svrhu će se u postojeći NN ormar trafostanice ugraditi jedna nova glavna sklopka za izvod prema agregatskoj stanici, a druga za napajanje novog uređaja za kompenzaciju jalove energije. Također će se i postojeći izvod za napajanje postojećih trošila opremiti novom glavnom sklopkom. Sve 3 sklopke su opremljene okidačem za daljinski isklop, te se na taj način jednim tipkalom postavljenim na samoj trafostanici može isključiti kompletan niski napon.
2.14.3.3 Agregatska postaja
Za rezervno napajanje u slučaju nestanka električne energije za dograđene elemente Postrojenja, Izvođač će ugraditi novi automatski diesel-elektroagregat odgovarajuće snage u zvučno izoliranoj prostoriji, sa ugrađenim dnevnim spremnikom goriva autonomije od 24 sata. Xxxxxx agregat će se smjestiti u okviru građevine s puhalima. Diesel agregat i njegove funkcije također će biti uključene u nadzorno upravljački sustav (NUS).
U svom projektu Izvođač će osigurati da za nijedan od procesa pogođenih nestankom struje nije potrebna ručna intervencija nakon što napajanje preuzme dizelski generator i nakon što se ponovo uspostavi normalno napajanje.
Projektom je potrebno predvidjeti sve potrebne zaštite koje je potrebno ugraditi za opisani način rada, a koje se odnose na štićenje agregata i štićenje distribucijske mreže.
2.14.3.4 Pogon hidromehaničke opreme
Pokretanje elektromotornih pogona odnosno startanje/zaustavljanje elektromotornih pogona
predviđeno je na način kako slijedi:
• Za sve elektromotore pomoću uređaja za meko pokretanje i zaustavljanje (softstarter)
• Za elektromotore koji zahtjevaju regulaciju broja okretaja pomoću frekvencijskog pretvarača.