Contract

Na temelju članka 26. Zakona o radu („Narodne Novine” br. 93/14), članka 41. stavka 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ( „Narodne Novine” br. 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 56. i 91. Statuta Dječjeg vrtića Pčelica, nakon prethodnog savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Pčelica na svojoj 19. sjednici održanoj 02.prosinca 2016. godine donijelo je

PRAVILNIK O RADU

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) Dječji vrtić Pčelica Vrgorac kao poslodavac ( u daljnjem tekstu: Vrtić) uređuje izbor radnika i zasnivanje radnog odnosa, plaće i novčane naknade, organizaciju i uvjete rada, prestanak radnog odnosa, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika, mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja u vezi s radnim odnosima u Vrtiću.

Vrtiću.

Članak 2.

Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju na sve radnike zaposlene u

U smislu ovog Pravilnika radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja

određene poslove za Vrtić.

Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju i na fizičke osobe koje su kao članovi upravnog vijeća ili u drugom svojstvu sukladno odredbama posebnog zakona pojedinačno i samostalno, ili zajedno i skupno, ovlaštene voditi poslove u Vrtiću, a koje su sa Vrtićem sklopile ugovor o radu za obavljanje određenih poslova, osim onih odredbi kojima se uređuju pitanja radnog vremena, stanke, dnevnog i tjednog odmora te prestanka ugovora o radu, u slučaju da su ova pitanja na drukčiji način uređena ugovorom o radu sklopljenim između tih osoba i Vrtića.

Članak 3.

U slučaju da su prava i obveze koji su predmet uređenja ovog Pravilnika drukčije uređena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, Zakonom o radu, ili drugim zakonom i propisom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije određeno drukčije.

Članak 4.

Radnik je obvezan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu s Vrtićem, sukladno pravilima struke i uputama ravnatelja ili drugih radnika koje ovlasti ravnatelj, usavršavati svoje znanje i vještinu, štititi poslove i interese Vrtića i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koje proizlaze iz organizacije rada u Vrtiću, a Vrtić je obvezan radniku za obavljeni rad isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.

Članak 5.

Izrazi koji se u ovom Pravilniku koriste, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

II RADNICI VRTIĆA

Članak 6.

Stručni radnici u Vrtiću su ravnatelj, odgojitelji, zdravstveni voditelj i stručni suradnici (pedagog, defektolog-logoped).

Radnici iz stavka 1. ovog članka pored općih uvjeta, moraju imati odgovarajuću stručnu spremu prema odredbama Zakona i Pravilnika o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću te položen stručni ispit.

Ostali radnici u Vrtiću su: voditelj računovodstva, glavni kuhar, ekonom, pomoćni kuhar, i spremačica – pralja (dalje u tekstu: ostali radnici).

Radnici iz stavka 3. ovog članka, pored općih uvjeta, moraju imati i odgovarajuću stručnu spremu prema odredbama Pravilnika o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću.

Članak 7.

Radni odnos u Vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

Radni odnos u Vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.

Radni odnos u Vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

Radni odnos u Vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.

Ako osoba u radnom odnosu u Vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, Vrtić kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju Vrtić, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

Ako Vrtić kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u Vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.

Osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od

prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, ne može obavljati poslove u Vrtiću niti kao vanjski suradnik Vrtića.

U Vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.

Radni odnos u Vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu.

III ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U VRTIĆU

Sklapanje ugovora o radu

Članak 8.

O potrebi zapošljavanja novih radnika u Vrtiću odluku donosi Upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja Vrtića (dalje u tekstu: ravnatelj) uz suglasnot Osnivača.

Članak 9.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako zakonom ili ovim Pravilnikom nije drukčije određeno.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je skopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 10.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Vrtić s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu mora navesti.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovog članka.

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 11.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Propust ugovornih strana da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost ugovora.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku ili ako radniku nije izdana pisana potvrda o sklopljenom ugovoru prije početka rada smatra se da je s radnikom sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme.

Vrtić je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana o isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

Svaki ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljneom ugovoru o radu, mora sadržavati podatke o:

− strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu,

− mjestu rada,

− nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

− danu početka rada,

− očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

− trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo,

− otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik odnosno Vrtić,

− osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

− trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto podataka iz stavka 5. alineja 6.,7.,8. i 9. ovoga članka može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili ovaj Pravilnik koji uređuju ta pitanja.

Ravnatelj i radnik u okviru uvjeta rada, kada za to imaju interes, mogu sklopiti aneks ugovora kojim mijenjaju pojedine odredbe ugovora o radu.

Članak 12.

Prije stupanja radnika na rad, ravnatelj ili osoba koju on odredi je dužna omogučiti radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima te ga je dužna upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Članak 13.

Radni odnos u Vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. Odluku o objavi natječaja donosi upravno vijeće.

Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama Vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

Članak 14.

U natječaju mora biti jasno istaknuto da se za radno mjesto ravnopravno mogu javiti osobe oba spola

Članak 15.

Iznimno od članka 13. radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:

– kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana,

– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana.

Članak 16.

Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.

Sa navedenom osobom sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci.

Članak 17.

Odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa donosi Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.

Iznimno, u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj.

Članak 18.

Sudionike natječaja koji nisu izabrani, ravnatelj Vrtića o tome izvješćuje i vraća im dokumentaciju.

Članak 19.

Odgojitelji i stručni suradnici u dječjim vrtićima koji imaju zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme mogu, iz opravdanih razloga, koje utvrđuju upravna vijeća dječjih vrtića, u Vrtiću zasnovati radni odnos bez natječaja.

Članak 20.

Ravnatelj je dužan obavijestiti radnike koji su zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli u Vrtiću sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Ravnatelj će radnicima koji su zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 21.

Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti ravnatelja o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Članak 22.

Potrebnu zdravstvenu sposobnost za rad u Vrtiću osoba koja traži zaposlenje dokazuje ispravama samo ovlaštene zdravstvene ustanove.

Nitko u Vrtiću ne može stupiti u radni odnos prije zdravstvenog pregleda prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Provjera radnih sposobnosti

Članak 23.

Vrtić ima pravo provjere radnih sposobnosti radnika i odlučuje u kojim će se oblicima provjeravanje provoditi (psihološki testovi, pisani radovi, razgovori i dr.).

Prethodno provjeravanje sposobnosti obavlja ravnatelj odnosno povjerenstvo ili radnik Vrtića kojega ravnatelj za to opunomoći.

Povjerenstvo odnosno radnik dostavlja ravnatelju pisano izvješće o radnim i drugim sposobnostima osobe koja traži zaposlenje.

Probni rad

vijeće.

Članak 24.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Odluku o potrebi za probnim radom i vrijeme trajanja probnog rada donosi Upravno

Probni rad radnika prati ravnatelj ili osoba odnosno povjerenstvo, koje za to

opunomoći ravnatelj.

Članak 25.

Za vrijeme probnog rada Vrtić može obaviti procjenu rada radnika tijekom proteklog mjeseca odnosno proteklih mjeseci i ocijeniti njegov rad pozitivnom ili negativnom ocjenom.

Ukoliko rad radnika bude ocijenjen negativnom ocjenom, Vrtić je ovlašten radniku radni odnos otkazati i to bez ikakvih dodatnih obavještenja ili obrazloženja.

Članak 26.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.

Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana.

Pripravnici

Članak 27.

Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik u Vrtiću zasniva radni odnos kao pripravnik.

Pripravnički staž traje godinu dana.

Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u Vrtiću.

Rok iz stavka 4. ovoga članka ne teče za vrijeme porodnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i vojne službe.

Prava i obveze Vrtića i odgojitelja i stručnih suradnika pripravnika iz stavka 1. ovoga članka uređuju se ugovorom o radu.

Članak 28.

Stažirati i polagati stručni ispit imaju pravo i obvezu odgojitelji i stručni suradnici i to:

1. pripravnici, zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme s punim radnim vremenom

2. pripravnici, zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom

3. pripravnici s radnim iskustvom

4. pripravnici volonteri

5. radnici u drugim ustanovama, trgovačkim društvima koji na temelju ugovornog odnosa s vrtićem ostvaruju odgojno- obrazovnu djelatnost u svojoj struci (vanjski suradnici).

Članak 29.

Pripravnik u predškolskom odgoju i obrazovanju je odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva u struci.

Pripravnikom iz stavka 1. ovog članka smatra se i odgojitelj i stručni suradnik koji je, prije nego što se zaposlio u Vrtiću, na poslovima i zadaćama odgojitelja i stručnog suradnika, stekao najmanje 12 mjeseci radnog iskustva u svojoj struci izvan vrtića.

Pripravnik volonter u predškolskom odgoju i obrazovanju je odgojitelj i stručni suradnik koji, na temelju sklopljenog ugovora ili sporazuma s Vrtićem, ostvaruje program pripravničkog staža.

Članak 30.

Vrtić može radi pripremanja za polaganje stručnog ispita primiti odgojitelja ili stručnog suradnika na rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Volonterski rad ne može trajati dulje od pripravničkog staža. S osobom primljenom na volonterski rad ravnatelj je dužan sklopiti ugovor u pisanom obliku.

Na osobu koja je primljena na volonterski rad primjenjuju se odredbe ovoga Pravilnika osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći, nadoknadi plaće i prestanku ugovora o radu.

Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi Upravno vijeće.

Stažiranje pripravnika

Članak 31.

Stažiranje pripravnika i pripravnika volontera (u daljem tekstu - pripravnika) ostvaruje se na temelju programa koji predlaže Povjerenstvo za stažiranje, a donosi ga ovlašteno stručno tijelo vrtića (odgojiteljsko vijeće).

Zadaća je Povjerenstva izraditi prijedlog programa stažiranja, pružati pripravniku pedagošku, metodičku i svaku drugu pomoć te pratiti njegovo napredovanje.

Članak 32.

Povjerenstvo za stažiranje čine:

- ravnatelj Vrtića u svojstvu predsjednika

- mentor pripravnika

- stručni suradnik Vrtića. Povjerenstvo imenuje ravnatelj Vrtića.

Sadržaj i način rada Povjerenstva propisuje se Poslovnikom o radu povjerenstva za stažiranje, kojeg donosi nadležno ministarstvo.

Evidenciju o ostvarivanju programa pripravničkog staža, u pravilu, vodi mentor.

IV RADNO VRIJEME

Raspored radnog vremena

Članak 33.

Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama ravnatelja.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu ravnatelja za obavljanje poslova ako se pokaže takva potreba, pri čemu se radnik ne

nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio ravnatelj.

Radno vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu ravnatelja smatra se radnim vremenom neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio ravnatelj ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Radnik je dužan započeti s radom u određeno vrijeme i ne smije ga završtiti prije isteka tog vremena.

Radnik za trajanja radnog vremena može napustiti radni prostor Vrtića samo uz dopuštenje ravnatelja.

Članak 34.

Dnevno radno vrijeme radnika raspoređuje se jednokratno ili dvokratno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana od ponedjeljka do petka.

Članak 35.

Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.

Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

Raspored radnog vremena utvrđuje se Godišnjim planom i programom rada Vrtića, u skladu s odlukama Osnivača i općim aktima Vrtića.

Ako raspored radnog vremena nije utvrđen na način iz stavka 3. ovoga članka, o rasporedu radnog vremena odlučuje ravnatelj pisanom odlukom.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine, te tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik može raditi najviše do šezdeset sati tjedno, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, uključujući prekovremeni rad.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.

Nejednaki raspored radnog vremena može se kolektivnim ugovorom urediti kao ukupan fond radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ograničenja iz stavaka

6. i 7. ovoga članka, ali ukupan fond sati, uključujući i prekovremeni rad, ne može biti veći od prosječnih četrdeset pet sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca.

Razdoblje iz stavaka 8. i 9. ovoga članka može se kolektivnim ugovorom ugovoriti za razdoblje od šest mjeseci.

Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika može se promijeniti samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.

Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika već odgovara njegovu ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, poslodavac će tom radniku, tijekom preostalog utvrđenog razdoblja naložiti prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.

Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat će se prekovremenim radom.

Razdoblja godišnjeg odmora i privremene spriječenosti za rad ne uračunavaju se u razdoblje od četiri mjeseca, odnosno šest mjeseci iz stavaka 8., 9. i 10. ovoga članka.

Raspored radnog vremena, odnosno raspored radnih obveza radnika sukladno stavku

3. ovoga članka utvrđuje ravnatelj pisanom odlukom.

Ravnatelj mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

Puno radno vrijeme

Članak 36.

Puno radno vrijeme radnika Vrtića iznosi 40 sati tjedno.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je Vrtić radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.

Nepuno radno vrijeme

Članak 37.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom će se sklopiti kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijevaju rad u punom radnom vremenu.

Radne obveze radnika koji radi u nepunom radnom vremenu, ravnatelj može rasporediti u petodnevni radni tjedan ili u određene dane u tjednu.

Rad radnika u nepunom radnom vremenu izjednačuje se s radom u punom radnom vremenu kod ostvarivanja prava na odmor između dva uzastopna radna dana, tjedni odmor, trajanje godišnjeg odmora i plaćenog dopusta te prava koja se temelje na trajanju radnog odnosa u Vrtiću

Članak 38.

Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno

Radnik iz stavka 1. ovog članka, a čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti ravnatelja o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.

Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Ravnatelj je dužan razmotriti zahtjev radnika koji radi puno radno vrijeme za promjenu i sklapanje ugovora o radu u nepunom radnom vremenu, kao i radnika koji radi u nepunom radnom vremenu za sklapanje ugovora o radu u punome radnom vremenu, ako u Vrtiću postoje mogućnosti za takvu promjenu rada.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 39.

Kada narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja, koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom razdoblja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Ravnatelj je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljno radno vrijeme.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Članak 40.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.

Iznimno, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Članak 41.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.

Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

Prekovremeni rad

Članak 42.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev ravnatelja dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Iznimno, ako priroda prijeke potrebe onemogućava ravnatelja da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev ravnatelj je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te ostali radnici određeni Zakonom o radu, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave ravnatelju pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

V ODMORI I DOPUSTI

Odmor (stanka) i dnevni odmor

Članak 43.

Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1.ovog članka ubraja se u radno vrijeme.

Vrijeme korištenja odmora određuje ravnatelj, aktom iz članka 35. stavka 15. ovoga Pravilnika.

Kada radni proces ne dopušta prekid rada zbog korištenja odmora, radniku će se skratiti dnevno radno vrijeme za 30 minuta.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Tjedni odmor

Članak 44.

Dani tjednog odmora radnika su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi subotom i nedjeljom, osigurat će mu se tijekom sljedećeg tjedna korištenje neiskorištenog tjednog odmora.

Dan tjednog odmora iz stavka 2. ovoga članka određuje ravnatelj.

Godišnji odmor

Članak 45.

U svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna, a maloljetni radnik 5 tjedana, s tim da se trajanje godišnjeg odmora dužeg od 4 tjedna za svakog pojedinog radnika, utvrđuje prema kriterijima iz ovoga Pravilnika.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa u Vrtiću.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan u stavku 2. ovoga članka , ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 46. ovoga Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora

Izračun godišnjeg odmora

Članak 46.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 4 tjedna odnosno 20 radnih dana odnosno 5 tjedana odnosno 25 radnih dana, koliko iznosi Zakonom određeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema sljedećim mjerilima.

- za svakih 5 godina radnog odnosa – 2 dana

- za obavljanje poslova za koje je potrebna visoka ili viša stručna školska sprema – 4

xxxx

- za obavljanje poslova za koje je potrebna srednja školska ili stučna sprema – 2 dana

- roditelj za svako dijete mlađe od 7 godina – 2 dana

- roditelj za svako dijete mlađe od 14 godina – 1 dan

- roditelj djeteta sa teškoćama u razvoju temeljem riješenja – 3 dana

- radnik koji uzdržava teško oboljelog člana uže obitelji – 2 dana

- branitelj – 1 dan

- dobrovoljni darivatelj krvi – 2 dana

- samohrani roditelj sa dijetetom do 7 godina starosti – 2 dana

- samohrani roditelj sa dijetotom preko 7 godina starosti – 1 dan

Broj radnih dana godišnjeg odmora prema stavku 1. ovog članka može iznositi najviše 30 dana.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani, neradni dani propisani zakonom i vrijeme privremene nesposobnosti za rad utvrđeno od strane ovlaštenog liječnika primarne zdrastvene zaštite.

Članak 47.

Radnik koristi godišnji odmor prema planu korištenja godišnjih odmora.

Ako radnik koristiti godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i ravnatelj drukčije ne dogovore.

O planu korištenja godišnjeg odmora ravnatelj se treba savjetovati sa sindikalnim povjerenikom najkasnije do 01. lipnja tekuće godine, a raspored korištenja godišnjeg odmora donijeti najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

O rasporedu i trajanju godišnjeg odmora radnika ravnatelj izvješćuje radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.

Radnik može jedan dan godišnjeg odmora koristiti prema osobnom odabiru pod uvjetom da o tome pisano izvijesti ravnatelja najmanje tri dana ranije.

Kolektivni godišnji odmor provodi se na temelju Odluke Upravnog vijeća u skladu s anketama roditelja.

Članak 48.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u tekućoj kalendarskoj godini u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 47. stavka 2. ovoga Pravilnika radnik može koristiti u istoj godini nakon prestanka razloga spriječenosti ili neiskorišteni dio godišnjeg odmora prenijeti i koristiti u idućoj godini najkasnije do 30. lipnja.

Radnik ne može u iduću kalendarsku godinu prenijeti dio neiskorištenog godišnjeg odmora kada mu je u tekućoj kalendarskoj godini omogućeno korištenje toga dijela godišnjeg odmora.

Godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, a iznimno do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

O korištenju dijela godišnjeg odmora ili nekorištenju dijela godišnjeg odmora odlučuje ravnatelj posebnom odlukom.

mjesto.

Članak 49.

Obavijest o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora dostavlja se radniku na radno

Ako se radnik privremeno ne nalazi na radnom mjestu, obavijest iz stavka 1. ovoga

članka dostavlja mu se na adresu prebivališta ili boravišta.

Naknada za godišnji odmor

Članak 50.

Prilikom prestanka ugovora o radu Xxxxx je obvezan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cjelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmor, a naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Radnik koji je svoje pravo korištenja godišnjeg odmora iskoristio za tekuću godinu kod prethodnog poslodavca, nema pravo zahtijevati korištenje godišnjeg odmora u Vrtiću.

Članak 51.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Plaćeni dopust

Članak 52.

Radnik ima tijekom kalendarske godine pravo na dopust uz nadoknadu plaće do osam radnih dana u slučaju:

- sklapanja braka 5 dana

- sklapanja braka djeteta 3 dana

- rođenja djeteta 3 dana

- porođaj člana uže obitelji 2 dana

- smrt supružnika, djeteta, roditelja, očuha, xxxxxx,

- posvojenika, posvojitelja ili unuka 5 dana

- selidbe u istom mjestu stanovanja 1 dana

- selidbe u drugu mjesto stanovanja 2 dana

- teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja 3 dana

- većih oštećenja ili uništenja materijalnih dobara

- kao posljedica elementarnih nepogoda 3 dana

- stučnog školovanja ili stučnog osposobljavanja

(stručni ispit ili slično) 4 dana

- nastupanja na kulturnim ili sporstkim priredbama 2 dana

- obavljanja ne odgodivih poslova ili smrti člana šire obitelji 1 dan

- odaziva na poziv sudskih i upravnih tijela 1 dan

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima

i obrazovanju za sindikalne aktivnosti 2 dana

- dragovoljnom darivatelju krvi za svako darivanje krvi 2 dana Radnik koji želi koristiti plaćeni dopust dužan je podnijeti pisani zahtjev sa potrebnim

dokazima najkasnije tri dana prij namjeravnog korištenja plaćenog dopusta.

U slučaju dragovoljnog darivanja krvi, dani plaćenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno nakon darivanje krvi.

O zahtjevu radnika za korištenje plaćenog dopusta iz stavka 1. ovog članka odlučuje ravnatelj pisanom odlukom.

Neplaćeni dopust

Članak 53.

Radniku se može na njegov pisani zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Neplaćeni dopust odobrava ravnatelj.

Kod razmatranja zahtjeva za neplaćeni dopust ravnatelj je dužan voditi računa o naravi posla, obvezama i interesima Vrtića.

Za trajanja neplaćenog dopusta ugovor o radu privremeno prestaje, a radnikova prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju.

S prvim danom neplaćenog dopusta radnika se odjavljuje s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Ako se radnik u skladu s odlukom o neplaćenom dopustu pravodobno ne vrati na rad u Vrtić, ravnatelj ga treba pisano izvijestiti o gubitku prava rada u Vrtiću.

Zaštita majčinstva, porodni dopust

Članak 54.

Na zaštitu majčinstva, porodni dopust i ostala prava roditelja, odnosno posvojitelja, primjenjuju se odredbe Zakona o radu.

Članak 55.

Na zaštitu radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad te njihova prava, primjenjuju se odredbe Zakona o radu.

VI PLAĆA I NAKNADA PLAĆE

Članak 56.

Osnovna bruto-plaća radnika utvrđuje se umnoškom koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice.

Do potpisivanja kolektivnog ugovora sa sindikatima osnovicu za obračun mjesečne plaće kao i koeficijent složenosti pojedinog radnog mjesta, koja su utvrđena Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Vrtića, utvrđuje se u skladu s odredbama Uredbe o nazivu radnih mjesta i koeficijenta složenosti poslova u javnim službama i Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijetima složenosti poslova u javnim službama.

Osnovna plaća isplaćuje se za ostvareni ugovorni opseg rada.

Za radna mjesta utvrđena Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Vrtića utvrđuju se ovi koeficijenti:

RADNO MJESTO	KOEFICIJENT
RAVNATELJ - VSS	1,920
RAVNATELJ -VŠS	1,688
DEFEKTOLOG- LOGOPED (s položenim stučnim ispitom)	1,325
DEFEKTOLOG- LOGOPED (bez stučnog ispita)	1,124
PEDAGOG (s položenim stučnim ispitom)	1,325
PEDAGOG (bez stučnog ispita)	1,124
ZDRAVSTVENI VODITELJ	1,235
ZDRAVSTVENI VODITELJ (bez položenog stučnog ispita)	0,984
ODGOJITELJ – MENTOR (s položenim stučnim ispitom)	1,337
ODGOJITELJ – POČETNIK (bez stučnog ispita)	0,984
ODGOJITELJ VŠS (s položenim stučnim ispitom)	1,235
ODGOJITELJ VSS (s položenim stučnim ispitom)	1,325
VODITELJ RAČUNOVODSTVA VSS	1,232
VODITELJ RAČUNOVODSTVA VŠS	1,086
GLAVNI KUHAR	0,824
POMOĆNI KUHAR	0,601
EKONOM	0,824
SPREMAČICA-PRALJA	0,601

Članak 57.

Plaća i naknada plaće isplaćuje se u novcu

Osnovna plaća radnika uvećava se za 0,5 posto po godini radnog staža, ali najviše do 20 posto.

Osnovna plaća radnika uvećat će se za svaki sat rada i to: za rad noću, za rad blagdanom i neradnim danima, za prekovremeni rad, za rad nedjeljom, za rad u drugoj smjeni, za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata, u skladu s posebnim propisima.

Ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodaci iz stavka 3. ovoga članka se kumuliraju, osim ako je državni blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom, nedjelja.

Vrtić će radniku isplatiti plaću nakon obavljenog rada jedanput za prethodni mjesec.

Članak 58.

Vrtić će isplatiti radniku naknadu plaće:

- za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u visini prosječne mjesečne plaće iz prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

- za vrijeme privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti do 42 dana, 85 posto plaće iz prethodnog mjeseca, a nakon 42 dana prema propisima o zdravstvenom osiguranju

- za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti u iznosu 100 posto plaće

- za dane blagdana i neradne dane određene zakonom u iznosu plaće

- za trajanja plaćenog dopusta u iznosu plaće

- za vrijeme prekida rada do kojega je došlo bez njegove krivnje u iznosu plaće

- za vrijeme prekida rada do kojega je došlo zbog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja radnika u iznosu plaće.

Članak 59.

Naknada plaće iz članka 58. ovoga Pravilnika isplaćuje se radniku u vrijeme isplate plaće prema članku 57. stavku 3. ovoga Pravilnika.

Članak 60.

Vrtić će isplatiti radniku dodatke na plaću te novčane naknade (otpremnina kod odlaska u mirovinu, naknada za bolovanje duže od 90 dana, dnevnica za službeni put, terenski dodatak, korištenje osobnog automobila, pomoć u slučaju bolesti, pomoć u slučaju smrti članova obitelji, potpora zbog invalidnosti, dar djetetu, jubilarne nagrade, božićnica, odvojeni život od obitelji itd.) do iznosa koji osigura i s kojim je suglasan osnivač Vrtića.

Zaposlenik koji ima više od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada ima pravo na naknadu troška prijevoza na posao i s posla.

Zaposlenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada nema pravo na naknadu troška prijevoza na posao i s posla.

Naknada za troškove prijevoza isplaćuje se zajedno sa isplatom plaće za prethodni mjesec. Iznos naknade za prijevoz na posao i s posla umanjuje se sukladno danima kada zaposlenik nije radio.

Zaposleniku koji ima više od 2 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili više od 2 km od mjesta rada do mjesta stanovanja isplaćuje mu se naknada u visini od 0,75 kn po prijeđenom kilometru.

Članak 61.

Računovodstvo Vrtića dužno je radniku najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, nadoknade plaće ili druge novčane nadoknade dostaviti obračun iz kojega je razvidno kako su utvrđeni iznosi plaće, nadoknade plaće ili druge novčane nadoknade.

Članak 62.

Ako Vrtić na dan dospjelosti ne isplati plaću, nadoknadu plaće ili drugu novčanu nadoknadu ili ih ne isplati u cijelosti, računovodstvo Vrtića je dužno do kraja mjeseca u kojem su dospjele rečene novčane isplate, uručiti radniku obračun iznosa koji mu je Vrtić bio dužan isplatiti.

Računovodstvo Vrtića će na zahtjev i u skladu s uputama sindikata obračunavati i iz plaće radnika ustezati sindikalnu članarinu i uplaćivati ju na račun sindikata samo uz prethodnu pisanu suglasnost radnika.

Pisanu suglasnost iz stavka 2. ovoga članka sindikat ili radnik dužan je dostaviti računovodstvu Vrtića.

VII PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 63.

Ugovor o radu prestaje:

− smrću radnika

− istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme

− kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, ako se Vrtić i radnik drukčije ne dogovore

− dostavom pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad

− sporazumom radnika i Vrtića

− otkazom

− odlukom nadležnog suda.

obliku.

Članak 64.

Sporazum radnika i Vrtića o prestanku ugovora o radu mora biti sklopljen u pisanom

Prestanak radnog odnosa odgojitelja i stručnih suradnika

Članak 65.

Odgojitelj i stručni suradnik kojem se tijekom radnog staža u Vrtiću naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njegovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.

Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi Upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja.

Odgojitelju i stručnom suradniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos u Vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.

Ako se stručnim nalazom nadležne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije medicine rada potvrdi da je radna sposobnost odgojitelja ili stručnog suradnika bitno narušena, Upravno vijeće donosi odluku kojom se odgojitelj ili stručni suradnik oslobađa rada

s djecom te ga, ako postoji mogućnost, raspoređuje na radno mjesto prema preostalim radnim sposobnostima.

Odgojitelju i stručnom suradniku, koji odbije raspored prestaje radni odnos u Vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.

Članak 66.

Odgojitelju i stručnom suradniku prestaje radni odnos:

- ako Upravno vijeće utvrdi da odgojitelj i stručni suradnik ne ostvaruju odgojno- obrazovni program sukladno zakonu i propisu donesenom na temelju zakona,

- ako ne položi stručni ispit u propisanom roku,

- i u drugim slučajevima utvrđenim ovim Pravilnikom i Zakonom o radu.

Otkaz

Članak 67.

Ugovor o radu mogu otkazati obje ugovorne strane. Otkaz ugovora o radu može biti redoviti i izvanredni.

Članak 68.

Radnik može redovito otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći razloge za otkaz.

U slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu, radnik je obvezan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.

Redoviti otkaz

Članak 69.

Vrtić može redovito otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

− prestanka potrebe za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)

− ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)

− ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),

− ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Članak 70.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Osobitno teške povrede obveza

Članak 71.

Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa, zbog kojih Vrtć može otkazati ugovor o radu, smatraju se naročito ove povrede obveza iz radnog odnosa:

1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravovremeno ili nemarno izvršavanje obveza iz radnog odnosa,

2. uznemiravanje i spolno uznemiravanje,

3. nezakonito raspolaganje sredstvima,

4. nesvrsishodno i neodgovorno korištenje xxxxxxx Xxxxxx,

5. povreda propisa o zaštiti od požara, eksplozije, elementarnih nepogoda i od štetnog djelovanja otrovnih i drugih opasnih tvari,

6. zloupotreba položaja ili prekoračenje danog ovlaštenja,

7. odavanje poslovne, službene ili druge tajne koju je radnik saznao na radu ili u vezi s radom,

8. zloupotreba prava korištenja bolovanja,

9. povreda propisa i nepoduzimanje mjera radi zaštite radnika, zaštite sredstava rada i životne okoline,

10. povreda propisa o obrani i zaštiti,

11. ometanje drugog radnika u radu,

12. nezakonito otuđenje xxxxxxx Xxxxxx,

13. neovlaštena posluga sredstvima koja su dana radnicima za izvršavanje njihovih poslova,

14. dolazak na rad pod utjecajem alkohola ili drugog omamljujućeg sredstva ili uzimanje alkohola odnosno drugog omamljujućeg sredstva tijekom radnog vremena,

15. izazivanje nereda ili tuče u prostorijama Vrtića,

16. neopravdano izostajanje s posla,

17. protupravno pribavljanje materijalne koristi na štetu Vrtića,

18. kazneno djelo izvršeno na radu ili u svezi s radom,

19. neizvršavanje zakonskih, ugovornih ili drugih obaveza zbog kojih je prijetilo nastupanje ili je nastupila materijalna ili druga šteta za Vrtić,

20. nedopušten ulazak u poslovne prostorije Vrtića,

21. obavljanje rada kojim se konkurira Vrtiću,

22. organiziranje ili sudjelovanje u štrajku na način protivan zakonu, kolektivnom ugovoru ili Pravilniku,

23. podnošenje netočnog obračuna troškova službenog putovanja,

24. neovlašteno korištenje opreme (hardware) ili programa (software) Vrtića,

25. nepristojno ponašanje radnika prema poslovnim partnerima ili drugim radnicima,

26. iznošenje ili prenošenje netočnih podataka o xxxx Xxxxxx, čime se nanosi šteta ugledu,

27. davanje netočnih podataka važnih za donošenje odluka u Vrtiću,

28. odbijanje odgode odnosno prekida korištenja odmora koji je u slučaju prijeke potrebe zatražio ravnatelj Vrtića,

29. neopravdano odbijanje izvršenja naređenog posla,

30. onemogućavanje ovlaštenog radnika u provođenju inventure, revizije ili drugog oblika interne kontrole,

31. netočno evidentiranje podataka o radu s namjerom pribavljanja sebi ili drugoj osobi imovinske koristi,

32. samovoljno napuštanje rada.

Članak 72.

Ako je Vrtić poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu ( otkaz zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga) otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim radnim mjestima zaposliti drugog radnika.

Ako u roku iz stavka 1. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, Vrtić je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Izvanredni otkaz

Članak 73.

Vrtić i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i intresa ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka, stranka koja izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Postupak prije otkazivanja

Članak 74.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Vrtić je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Vrtića da to učini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Vrtić je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Vrtića da to učini.

Članak 75.

Otkaz mora biti u pisanom obliku i mora biti obrazložen.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje, a otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza (primjena pravila o dostavi pismena prema Zakonu o upravnom postupku).

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio

obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Otkazni rok

Članak 76. U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok iznosi:

− dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno manje od jedne godine

− mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno jednu godinu

− mjesec dana i dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno dvije godine

− dva mjeseca ako je radnik u radnom odnosu u Vrtću proveo neprekidno pet godina

− dva mjesec i dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu u Vrtću proveo neprekidno deset godina

− tri mjeseca ako je radnik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno dvadeset godina.

Radniku koji je u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno dvadeset godina, otkazni rok iz stavka 1. alineja 6. ovoga članka povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavcima 1.i 2.ovoga članka .

Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, Vrtić je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Za vrijeme trajanja otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

U slučaju kada radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može bit duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

Članak 77.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na otkaz primjenjuju se i na slučaj kada Vrtić otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik prihvati ponudu Vrtića, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi Vrtić, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

U slučaju otkaza iz stavka 1. ovoga članka rok od 15 dana u kojem radnik, koji smatra da mu je Vrtić povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može zahtijevati od Vrtića ostvarenje tog prava, teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Vrtić, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Otpremnina

Članak 78.

Radnik kojem Xxxxx otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa u Vrtiću.

Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u Vrtiću.

Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2.ovoga članka ne može bit veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, ako zakonom ili drugim propisom nije određeno drukčije.

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava

Članak 79.

Vrtić je dužan u roku od 8 dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i o trajanju radnog odnosa.

Vrtić je dužan u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

U potvrdi iz stavka1. i 2. ovoga članka Vrtić ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

VIII ZAŠTITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 80.

Radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, može u roku do 15 dana od dana dostave akta kojim je možebitno povrijeđeno pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, podnijeti Upravnom vijeću zahtjev za zaštitu prava.

Ako raspolaže relevantnim podacima u svezi sa zahtjevom radnika, Upravno vijeće će o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučiti u roku do 15 dana od dana primitka zahtjeva.

Članak 81.

Kada Upravno vijeće utvrdi da je radnikov zahtjev za ostvarivanje prava nerazumljiv ili nepravodoban, zahtjev će odbaciti.

Članak 82.

Ako ne postupi prema članku 81. ovoga Pravilnika, odlučujući o zahtjevu, Upravno vijeće može:

- zahtjev odbiti kao neosnovan

- zahtjevu udovoljiti i osporavani akt izmijeniti ili poništiti

- zahtjevu udovoljiti i osporavani akt ukinuti i donijeti novi akt, odnosno ukinuti i vratiti predmet na ponovno odlučivanje.

IX DOSTAVLJANJE PISMENA

Članak 83.

Pismena u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa dostavljaju se radniku neposredno na radnome mjestu, uz potpis kojim radnik potvrđuje primitak pismena, te naznaku datuma prijema pismena.

Kada radniku pismeno nije dostavljeno na radno mjesto, treba mu pismeno dostaviti poštom na njegovu adresu. U slučaju odbijanja prijama pismena kod poštanske dostave ili nepoznate adrese radnika, dostavljanje će se obaviti isticanjem pismena na oglasnoj ploči Vrtića.

Kada je pismeno istaknuto na oglasnoj ploči Vrtića, dostavljanje se smatra obavljenim istekom roka od dva dana od dana isticanja pismena.

X ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 84.

Upravno vijeće i ravnatelj imaju obvezu zalagati se za osiguravanje uvjeta rada kojima će se štititi zdravlje i omogućiti redovan rad radnika i djece Vrtića.

U svezi sa stavkom 1. ovoga članka u Vrtiću će se održavati prostorije, uređaji, oprema, sredstva i pomagala i pristup radnom mjestu te primjenjivati mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i osposobljavati radnike za rad na siguran način.

Ravnatelj je dužan radnike redovno izvješćivati o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, opasnih tvari, sredstava za rad i opreme te osigurati da ista u svakom trenutku bude ispravna.

Članak 85.

Radnik je dužan pridržavati se pravila o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.

Radnik je dužan brinuti se za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i za sigurnost i zdravlje drugih radnika s kojima je neposredno vezan u procesu rada te djece i drugih osoba koje borave u Vrtiću.

Članak 86.

Prigodom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan izvijestiti ravnatelja o okolnostima koje mogu utjecati na obavljanje ugovornih poslova.

Odgovornost za propuštanje iz stavka 1. ovoga članka snosi radnik.

Članak 87.

Radnik treba pravodobno dostaviti tijelima Vrtića odgovarajuće osobne podatke i isprave za ostvarivanje prava iz radnog odnosa.

Štetne posljedice nepravodobne dostave podataka iz stavka 1. ovoga članka snosi

radnik.

Tijela Vrtića ne smiju bilo kojim mjerama tražiti od radnika dostavljanje osobnih

podataka koji su u možebitnoj vezi s ostvarivanjem prava drugih radnika u Vrtiću.

Članak 88.

Osobne podatke o radnicima može prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ravnatelj ili radnik Vrtića kojega za to ravnatelj pisano opunomoći.

Radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom radnik je obvezan Vrtiću dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u području rada, kao i podatke: za obračun poreza iz dohotka, prireza, određivanje osobnih odbitaka, o školovanju, zdravstvenom stanju i invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s

prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva kao i podatke o članovima obitelji radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Ostali radnikovi osobni podaci mogu se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećima samo uz njegovu prethodnu pisanu suglasnost.

Članak 89.

Radnici Vrtića tijekom rada trebaju poštovati dostojanstvo drugih radnika i ne smiju ih tjelesno ili verbalno, odnosno spolno uznemiravati.

Pod uznemiravanjem radnika Vrtića smatra se svako protupravno činjenje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povrjedu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredjivo okruženje.

Pod spolnim uznemiravanjem radnika Xxxxxx smatra se svako verbalno, neverbalno ili tjelesno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povrjedu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Članak 90.

Svako radnikovo uznemiravanje ili spolno uznemiravanje drugih radnika predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 91.

O obvezi poštovanja dostojanstva radnika i zabrani uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ravnatelj je dužan upozoriti radnike putem oglasne ploče u Vrtiću.

Članak 92.

Pritužbe vezane uz zaštitu radnika prima ravnatelj ili radnik Vrtića kojeg ravnatelj za to ovlasti.

Kada ravnatelj ili osoba koju on ovlasti za primanje ili rješavanje pritužaba vezanih za zaštitu dostojanstva radnika neposredno uoči da neki od radnika Vrtića uznemirava ili spolno uznemirava druge radnike, dužan ga je upozoriti na povrede obveza iz radnog odnosa.

Ako radnik nastavi s ponašanjem iz stavka 2. ovoga članka, ravnatelj ga je dužan udaljiti s radnog mjesta, odnosno s mjesta kršenja radnih obveza, a prema potrebi i iz prostora Vrtića.

Članak 93.

Radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan, treba podnijeti pritužbu ravnatelju.

U skladu s pritužbom radnika ravnatelj je dužan u roku do osam dana od dana dostave pritužbe provesti postupak i utvrditi istinitost činjenica o uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

Radnik za kojega postoji osnovana sumnja da je uznemiravao ili spolno uznemiravao druge radnike, dužan je ravnatelju istinito u potpunosti iznijeti okolnosti počinjenja djela za koje se tereti.

Odbijanje radnika da postupi prema stavku 3. ovoga članka smatra se radnikovom povredom obveza iz radnog odnosa.

Članak 94.

Kada utvrdi radnikovo skrivljeno ponašanje u vezi s uznemiravanjem ili spolnim uznemiravanjem drugih radnika Vrtića ravnatelj treba u zavisnosti od težine povrede obveza

iz radnog odnosa izdati radniku upozorenje zbog skrivljenog ponašanja ili mu redovito odnosno izvanredno otkazati ugovor o radu.

Članak 95.

Osobni podaci radnika koji su utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika predstavljaju tajnu i ne smiju se priopćavati trećima.

Članak 96.

Radnik zbog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja za koje ne može očekivati da će mu ravnatelj zaštititi dostojanstvo, može prekinuti rad, ako je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome izvijestio Vrtić u roku do osam dana od dana prekida rada.

XI ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 97

U Vrtiću je zabranjena diskriminacija u svim pojavnim oblicima.

Pod pojavnim oblicima iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, zapošljavanja, napredovanja, profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije.

Članak 98.

Pod izravnom diskriminacijom razumijeva se stavljanje u nepovoljniji položaj osoba na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkoga ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog i obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja i spolne orijentacije.

Pod neizravnom diskriminacijom razumijeva se naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa prema kojoj se osobe stavljaju u nepovoljniji položaj po osnovi iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim kada se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem te primjerenim i nužnim sredstvima za njihovo postizanje.

Članak 99.

Dužnost je svih tijela i radnika Vrtića pratiti i upozoravati na bilo koji oblik nastanka izravne ili neizravne diskriminacije.

Članak 100.

Uz pristanak osobe koja je možebitna žrtva diskriminacije u Vrtiću, tijela Vrtića dužna su prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju pučkom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljima.

Kada pravobranitelji iz stavka 1. ovoga članka to zahtijevaju, tijela Vrtića dužna su im u roku do 15 dana od dana primitka zahtjeva dostaviti sve podatke i tražene isprave u svezi s diskriminacijom.

XII EVIDENICJA O RADNICIMA I RADNOM VREMENU

Članak 101.

Vrtić je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni i o radnom vremenu radnika, sukladno važećem Pravilniku.

Članak 102.

Osim podataka iz članka 101. ovoga Pravilnika Vrtić je dužan voditi i druge od radnika ili od nadležnog tijela prijavljene podatke od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom (trudnoća, majčinstvo, očinstvo, dojenje djeteta, status samohranog roditelja, status posvojitelja, profesionalna bolest, ozljeda na radu, profesionalna nesposobnost za rad, neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, invalidnost, obveze uzdržavanja koje terete radnika, za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu podatke o drugom poslodavcu ili poslodavcima kod kojih radnik radi u nepunom radnom vremenu i slično).

Evidencija o radnicima vode se pisano na papiru ili u elektroničkom obliku, sukladno posebnim propisima.

Članak 103.

Svaku promjenu podataka koju Vrtić unosi temeljem izjave, obavijesti i slično ili temeljem osobnih dokumenata ili isprava, radnik je dužan prijaviti Vrtiću odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

XIII POSLOVNA TAJNA

Članak 104.

Svi zaposleni u vrtiću dužni su čuvati kao poslovnu tajnu sve informacije i podatke koje saznaju u tijeku obavljanja poslova i radnih zadataka, a koja su značajna za poslovanje.

U slučaju nepridržavanja odredbi iz stavka 1.ovoga članka radniku može prestati radni odnos, a ujedno će biti obvezan na naknadu nastale štete prema općim propisima obveznog prava.

XIV NAKNADA ŠTETE

Članak 105.

Bez dopuštenja ravnatelja radnik Vrtića ne smije za sebe ili drugu osobu obavljati poslove sredstvima ili opremom Vrtića.

Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnjom nepažnjom prouzroči štetu Vrtiću, dužan je nastalu štetu nadoknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao, uz naznaku da ukoliko se ne može utvrditi dio štete koji je uzrokovao svaki pojedini radnik, svi su radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakom dijelovima.

Članak 106.

Visina štete određuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene isprave, odnosno knjigovodstvene vrijednosti stvari na kojima je počinjena šteta.

Ako se šteta ne može odrediti prema stavku 1. ovoga članka, šteta će se odrediti procjenom vrijednosti oštećene stvari. Procjena vrijednosti oštećene stvari utvrdit će se vještačenjem.

Članak 107.

Radnik je dužan nadoknaditi štetu u paušalnom iznosu od 500,00 kuna u slučaju:

- neopravdanog izostanka s rada

- nemarnog obavljanja poslova

- prestanka rada prije isteka otkaznog roka kada ima obvezu raditi

- nestručnog ili nepažljivog rukovanja sredstvima za rad

- zakašnjavanja na posao, izlaska s posla za vrijeme rada ili napuštanja rada prije isteka radnog vremena

- izazivanja tučnjave ili fizičkog napada na dijete, drugog radnika ili osobe koje borave u Vrtiću

- ometanja jednog ili više radnika u obavljanju radnih obveza

- kršenja odredaba kućnoga reda.

Ako Vrtić utvrdi da je nastala šteta veća od iznosa iz stavka 1. ovoga članka, zahtijevat će nadoknadu u visini stvarno nastale štete.

Članak 108.

Vrtić će djelomično ili potpuno osloboditi radnika od plaćanja nadoknade štete ako šteta nije učinjena namjerno, ako radnik do tada nije uzrokovao štetu, ako je poduzeo sve da se šteta otkloni ili bi se radnik zbog isplate nadoknade našao u osobito teškom socijalnom ili materijalnom položaju.

Članak 109.

Ako radnik na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnjom nepažnjom prouzroči štetu trećoj osobi, a tu je štetu nadoknadio Xxxxx, radnik je dužan Vrtiću vratiti iznos koji je on isplatio trećoj osobi.

Članak 110.

Postupak u svezi s utvrđivanjem i naplatom štete vodi ravnatelj.

Ako radnik ne nadoknadi nastalu štetu dragovoljno, ravnatelj treba protiv radnika pokrenuti postupak za prisilnu nadoknadu štete.

Članak 111.

Radnik ima pravo na nadoknadu štete od Vrtića ako pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, odnosno ako mu Vrtić prouzroči štetu povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

Nastalu štetu iz stavka 1. ovoga članka Vrtić će nadoknaditi prema općim propisima obveznog prava.

XV RADNIČKO VIJEĆE, SINDIKAT I SKUP RADNIKA

Članak 112.

Vrtić će u okviru mogućnosti i u dogovoru sa osnivačem osigurati radničkom vijeću prostor, sredstva i druge uvijete potrebne za nesmetan rad.

Ako radnici ne utemelje radničko vijeće, Vrtić će iste uvijete iz stavka 1. ovog članka osigurati za rad sindikalnom povjereniku zaposlenom u Vrtiću koji se ravnatelju Vrtića pisano očitovao o preuzimanju prava i dužnosti radničkog vijeća.

Ako u Vrtiću djeluju dva ili više sindikata, a ne sporazumiju se o sindikalnom povjereniku koji će imati položaj radničkog vijeća, ravnatelj treba osigurati uvjete iz stavka 1. ovog članka samo sindikalnom povjreniku koji dostavi zapisnik i odluku iz koje je razvidno da je izabran za preuzimanje prava i obveza radičkog vijeća.

Članak 113.

Za izvješćivanje radničkog vijeća o podatcima propisanim zakonom i savjetovanje s radničkim vijećem o namjeri donošenja pojedinih općih i pojedinačnih akata ovlašten je ravanatelj.

Članak 114.

Pobliži uvjeti za rad radničkog vijeća mogu se urediti sporazumom između radničkog vijeća i ravnatelja uz prethodnu suglasnost upravnog vijeća.

Ako je radničko vijeće utemeljeno suprotno zakonu ili je kod provođenja izbora za radničko vijeće bilo teškog kršenja odredaba zakona koje je utjecalo na rezultate izbora, ravnatelj je dužan pokrenuti postupak za poništenje izbora.

Ako radničko vijeće ili član radničkog vijeća prekrši obveze koje ima prema zakonu odnosno drugom propisu, ugovoru ili sporazumu, ravnatelj je dužan pokrenuti postupak raspuštanja radničkog vijeća ili isključenja pojedinog člana radničkog vijeća.

Članak 115.

Skup radnika čine svi radnici Vrtića.

Skup radnika saziva radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća uz prethodno savjetovanje s ravnateljem, vodeći pri tome računa da se odabirom vremena i mjesta održavanja skupa radnika ne remeti redovito obavljanje djelatnosti Vrtića.

Ako u Vrtiću nije utemeljeno radničko vijeće ili nema sindikalnog povjerenika s ovlastima radničkog vijeća, skup radnika dužan je sazivati ravnatelj.

Kada je u vrtiću utemeljeno radničko vijeće, ravnatelj može sazvati skup radnika ne osporavajući radničkom vijeću pravo na sazivanje skupa radnika i vodeći računa da se time ne ograničavaju ovlasti radničkog vijeća.

Kod postupanja prema stavcima 3. i 4. ovog članka ravnatelj je dužan savjetovati se s radničim vijećem.

XVI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 116.

Na sve odnose između radnika i Vrtića, koji nisu uređeni ovim Pravilnikom, primjenjuju se odredbe Zakona o radu i drugih propisa i ostalih općih akata Vrtića kojim se uređuju prava i obveze radnika i Vrtića.

Članak 117.

Ovaj Pravilnik može se mijenjati i dopunjavati samo na način i u skladu sa Zakonom i drugim propisima koji uređuju materiju radnih odnosa.

Članak 118.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu od 08.05.2015.godine.

Članak 119.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči Vrtića.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA XXXX XXXXX

KLASA: 601-07/16-03-03 URBROJ: 2195/00-000-00-00-00

Vrgorac, 02. prosinca 2016. godine

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Dječjeg vrtića Vrgorac 07.prosinca 2016.godine, te stupio na snagu 15.prosinca 2016. godine.

RAVNATELJICA:

Xxxx Xxxxxxxx

Ovaj Pravilnik je dostavljen sindikalnim povjerenicima dana 18. Studenog 2016.godine. Xxxxxxxx Xxxxx Xxxxxxxx ,sindikalni povjerenik             .

Xxxxxxx Xxxxxx, sindikalni povjerenik                .

Na temelju članka 26. Zakona o radu („Narodne Novine“ br. 93/14), članka 41. stavka

2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne Novine“ br. 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 56. i 91. Statuta Dječjeg vrtića Pčelica, nakon prethodnog savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Pčelica na svojoj 42. sjednici održanoj 17. svibnja 2018. godine donijelo je

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O RADU

Članak 1.

U Pravilniku o radu Dječjeg vrtića Pčelica Vrgorac, KLASA: 601-07/16-03-03, URBROJ: 2195/00-000-00-00-00 od 02. prosinca 2016. godine u članku 56. stavak 3. mijenja se i glasi Radno mjesto koeficijent

POMOČNI KUHAR 0,700

SPREMAČICA 0,700

Članak 2.

Sve ostale odredbe Pravilnika iz čl. 1. ove Odluke ostaju na snazi i dalje

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Vrtića

KLASA: 601-05/18-01-9 URBROJ: 2195/00-000-00-00/1

Vrgorac, 17. svibnja 2018. godine

Predsjednik Upravnog vijeća

Xxxx Xxxxx

Na temelju članka 26.Zakona o radu (NN br. 93/14), članka 41. stavka 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju( NN br. 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 56. i 91. Statuta Dječjeg vrtića Pčelica Vrgorac, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Pčelica na svojoj 44. sjednici održanoj 19. rujna 2018. godine donijelo je

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O RADU

Članak 1

U Pravilniku o radu Dječjeg vrtića Pčelica Vrgorac, KLASA : 601-07/16-03-03, URBROJ: 2195/00-000-00-00-00 od 02. prosinca 2016. godine u članku 6. stavak 1. mijenja se i glasi

Stručni radnici u Vrtiću su ravnatelj, odgojitelji, zdravstveni voditelj i stručni suradnici ( pedagog, defektolog-logoped i edukacijski rehabilitator)

Članak 2

U pravilniku iz članka 1. ove Odluke u članku 56. stavak 3. dodaje se:

Radno mjesto koef

Edukacijski rehabilitator ( s položenim stručnim ispitom) 1.325

Edukacijski rehabilitator ( bez stručnog ispita) 1.124

Članak 3

U pravilniku iz članka 1. ove Odluke u članku 34. stavak 2. mijenja se i glasi: Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na šest radnih dana od ponedjeljka do subote

Članak 4

Sve ostale odredbe Pravilnika iz čl. 1. ove odluke ostaju na snazi i dalje

Članak5

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči vrtića

KLASA: 601-05/18-01-10 URBROJ: 2195/00-000 00-00/1

Vrgorac, 19. rujna 2018. god Predsjednik Upravnog vijeća Xxxx Xxxxx

Na temelju članka 26.Zakona o radu (NN br. 93/14), članka 41. stavka 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju( NN br. 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 56. i 91. Statuta Dječjeg vrtića Pčelica Vrgorac, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Pčelica na svojoj 6. sjednici održanoj 26. kolovoza 2019. godine donijelo je

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O RADU

Članak 1

U Pravilniku o radu Dječjeg vrtića Pčelica Vrgorac, KLASA : 601-07/16-03-03, URBROJ: 2195/00-000-00-00-00 od 02. prosinca 2016. godine u članku 6. stavak 3. mijenja se i glasi

Ostali radnici u Vrtiću su :voditelj računovodstva, glavni kuhar, ekonom, pomoćni kuhar, spremačica i stručni koordinator temeljem projekta „ Pčelicino novo ruho“ (dalje u tekstu: ostali radnici)

Članak 2

U pravilniku iz članka 1. ove Odluke u članku 56. stavak 3. dodaje se:

Radno mjesto koef.

Stručni koordinator, temeljem projekta „Pčelicino novo ruho“ VSS 1.325

Stručni koordinator, temeljem projekta „Pčelicino novo ruho“ VŠS 1.235

Članak 3

Sve ostale odredbe Pravilnika iz čl. 1. ove odluke ostaju na snazi i dalje

Članak 4

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči vrtića

KLASA: 601-05/19-01/23 URBROJ: 2195/01-222-01-19-1

Vrgorac, 26. kolovoza 2019. god Predsjednik Upravnog vijeća Xxxx Xxxxx