Contract
D.O.O.’’VODOVOD I KANALIZACIJA’’ HERCEG NOVI
Na osnovu Člana 181, Člana 182 stav 3 i Člana 184 stav 4 Zakona o radu (’’Sl.list CG’’ br.74/19, 08/21 i 59/21, 68/21, 145/21); Člana 2 Opšteg kolektivnog ugovora (’’Sl.list CG’’ br.150/22); Člana 2 Xxxxxxxx kolektivnog ugovora za stambeno-komunalnu djelatnost (’’Sl.list CG’’ br.02/12 , 32/12 i 93/23) , Odbor direktora D.O.O.’’Vodovod i kanalizacija’’ Herceg Novi , Izvršni direktor D.O.O. ’’Vodovod i kanalizacija’’ Herceg Novi i Sindikalna organizacija D.O.O. ’’Vodovod i kanalizacija’’ Herceg Novi , zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
DOO’’VODOVOD I KANALIZACIJA’’ HERCEG NOVI
I . OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu . Ugovor), uređuju se prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u D.O.O.’’Vodovod i kanalizacija’’ Herceg Novi ( u daljem tekstu : Zaposleni), i Društva sa ograničenom odgovornošću ’’Vodovod i kanalizacija’’ Herceg Novi
(u daljem tekstu : Poslodavac), kao i međusobni odnosi potpisnika ovog Ugovora u skladu sa Zakonom o radu, Opštim i Granskim kolektivnim ugovorom, a posebno :
radni odnosi;
zaštita na radu;
zarade, naknade i druga primanja;
odmori i odsustva;
odgovornost zaposlenih;
uslovi za rad sindikata;
prava i obaveze zaposlenih za vrijeme štrajka;
informisanje zaposlenih.
Član 2.
Na prava, obaveze i odgovornosti koje nisu uređene ovim Ugovorom, primjenjivaće se odgovarajuće odredbe Zakona o radu, Opšteg i Xxxxxxxx kolektivnog ugovora, Zakona o zaštiti na radu i Statuta Poslodavca.
Član 3.
Poslodavac je u obavezi da sa Zaposlenim zaključi Ugovor o radu, na osnovu odredbi iz ovog Ugovora.
II . ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Član 4.
Radni odnos kod Poslodavca zasniva se u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Poslodavca , kojim se utvrđuju opšti i posebni uslovi potrebni za rad na xxx mjestima.
Zasnivanje radnog odnosa vrši se putem javnog oglasa. Uslovi iz oglasa moraju biti identični uslovima utvrđenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Poslodavca.
Član 5.
Sa licem koje zasniva radni odnos, prije stupanja na rad , poslodavac zaključuje Ugovor o radu u pisanom obliku.
Ugovorom o radu uređuju se prava, obaveze i odgovornosti Zaposlenog i Poslodavca u skladu sa Zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i opštim aktima Poslodavca.
Izmjene ugovorenih uslova rada vrše se Aneksom ugovora o radu na osnovu ponude za zaključenje aneksa ugovora o radu.
Član 6.
Poslodavac po potrebi može zaključiti i druge vrste ugovora o radu u skladu sa Zakonom.
Probni rad
Član 7.
Probni rad, kao poseban uslov rada, utvrđuje se aktom o sistematizaciji radnih mjesta Poslodavca i ne može se utvrditi u trajanju dužem od šest mjeseci.
Obavljanje poslova za vrijeme probnog xxxx xxxxx Komisija koju formira i imenuje Izvršni direktor.
Komisija iz stava 2 ovog člana sastavljena je od xxxx xxxx imaju najmanje isti stepen stručne spreme određene vrste zanimanja kao i zaposleni koji je na probnom radu.
Komisija dostavlja Izvršnom direktoru svoje mišljenje o rezultatima probnog rada, u roku utvrđenom Odlukom o njenom formiranju.
Zaposleni za vrijeme trajanja probnog xxxx xxx sva prava i obaveze iz radnog odnosa, u skladu sa poslovima radnog mjesta koje obavlja.
Pripravnici
Član 8.
Pripravnik zasniva radni odnos na određeno vrijeme pod uslovima i na način utvrđen Zakonom.
Pripravnički staž utvrđuje se prema kvalifikaciji nivoa obrazovanja u trajanju :
za VI I VII nivo kvalifikacije obrazovanja – 9 mjeseci
za ostale nivoe kvalifikacije – 6 mjeseci
Pripravnički staž se produžava u slučaju odsustva xx xxxx zbog privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju i porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva.
Član 9.
Izvršni direktor Društva donosi poseban program , uz saradnju i konsultacije sa neposrednim rukovodiocem i odjeljenjem kadrovskih poslova, o stručnom osposobljavanju pripravnika za samostalan rad u stepenu stručne spreme koju ima.
Izvršni direktor Društva određuje zaposlenog koji će usmjeravati, organizovati i pratiti osposobljavanje pripravnika.
III . PRAVA ZAPOSLENIH
Član 10.
Zaposleni se raspoređuju na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi, radnim sposobnostima i stečenim znanjem, a u skladu sa Zakonom o radu i Ugovorom o radu.
Član 11.
U zavisnosti od potrebe organizacije i xxxxxxx xxxx Zaposleni može biti raspoređen na drugi odgovarajući posao koji odgovara stepenu i vrsti njegove stručne spreme, nivou obrazovanja i zanimanja u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom.
Zaposleni se može privremeno rasporediti na radno mjesto za koje se zahtjeva niži xxxxxx stručne spreme od one koju on ima, bez njegove saglasnosti.
Zaposleni xx xxxxx da obavlja poslove iz stava 2 ovog Člana dok te okolnosti traju, a u slučaju zamjene odsutnog zaposlenog najduže do 30 radnih xxxx.
Zaposleni koji je raspoređen u smislu stava 2 ovog člana ima pravo na zaradu xxxx xx imao na radnom mjestu na xxxx xx do tada radio, ako je to za njega povoljnije.
Odredba iz stava 2 ovog člana ne može se primjeniti ukoliko postoji zaposleni sa nižom stručnom spremom, odnosno ista se primjenjuje samo u slučaju da nema izvršioca sa nižim stepenom stručne spreme.
Član 12.
Zaposleni ima pravo i obavezu stalnog stručnog usavršavanja i osposobljavanja u skladu sa
potrebama Poslodavca, a u skladu sa planom osposobljavanja i usavršavanja koji donosi Izvršni direktor.
IV . RADNO VRIJEME
Član 13.
Puno radno vrijeme Zaposlenog u D.O.O.’’Vodovod i kanalizacija’’ Herceg Novi, definisano je Zakonom i iznosi 40 časova u radnoj nedjelji.
Član 14.
Odluku o rasporedu radnog vremena, preraspodjeli radnog vremena, skraćenom radnom vremenu i uvođenju rada dužeg od punog radnog vremena donosi nadležni organ Poslodavca.
Poslodavac xx xxxxx da xxxxxx xxxxxx odluku o rasporedu radnog vremena zaposlenih i njihov raspored po smjenama, ako je kod Poslodavca organizovan rad po smjenama.
Član 15.
U pojedinim organizacionim cjelinama Poslodavca sa specifičnim uslovima xxxx xxxx se organizovati rad u smjenama.
Ukoliko je rad u smjenama organizovan, Poslodavac xx xxxxx da obezbijedi zamjenu smjena tako da Zaposleni ne može raditi noću neprekidno duže od jedne radne nedjelje i da prosječno vrijeme bude 40 časova u radnoj nedjelji.
Član 16.
Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti kada to zahtjeva priroda posla, djelatnosti, organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena i izvršenje određenih poslova u utvrđenim rokovima.
Član 17.
Radno vrijeme Zaposlenog može trajati i duže od punog radnog vremena - prekovremeni rad, ako se odgovarajućom organizacijom rada i rasporedom radnog vremena ne može završiti iznenada povećan obim posla, shodno Opštem kolektivnom ugovoru i Zakonu o radu.
Član 18.
Zaposleni xx xxxxx xx xxxx duže od punog radnog vremena, pored slučajeva utvrđenih Zakonom, i u slijedećim slučajevima :
ako se radi o poslovima i zadacima koji se moraju završiti u roku, a ne mogu se završiti radom zaposlenih u redovnom radnom vremenu;
ako se poslovi obavljaju na terenu a xxxx završetak se nije mogao predvidjeti, i koji ne trpe odlaganje ili prekidanje zbog moguće materijalne štete;
ako je neophodno obezbijediti kontinuirani rad opreme i kapaciteta čije bi obustavljanje izazvalo velike štete Poslodavcu i korisniku usluga;
ako je neophodno zamjeniti iznenadno odsutnog radnika u procesu xxxx xxxx neprekidno traje.
Član 19.
Odluku o uvođenju rada dužeg od punog radnog vremena donosi Izvršni direktor ili od njega ovlašćeno lice.
Izuzetno, kada to razlozi hitnosti nalažu, rad duži od punog radnog vremena može se uvesti i usmenom odlukom neposrednog rukovodioca, s xxx što je Poslodavac xxxxx da pisanu odluku o tome naknadno uruči Zaposlenom, a najkasnije pet xxxx xxxxx izvršenog prekovremenog rada.
Poslodavac xx xxxxx da vodi evidenciju o broju Zaposlenih koji su radili duže od punog radnog vremena, i o broju časova prekovremenog rada pojedinačno za svakoga Zaposlenog, za šta su odgovorni neposredni rukovodioci.
Član 20.
Rad duži od punog radnog vremena ne odnosi se na :
zaposlenu za vrijeme trudnoće;
zaposlenu sa djetetom mlađim od 3 godine života;
zaposlene mlađe od 18 xxxxxx xxxxxx;
zaposlene kojima bi po nalazu nadležnog organa za ocjenu zdravstvene sposobnosti takav rad mogao da pogorša zdravstveno stanje.
Samohrani roditelj koji ima dijete mlađe od 7 xxxxxx xxxxxx ili dijete koje je sa posebnim potrebama ili invaliditetom, može da radi duže od punog radnog vremena samo na osnovu njegovog pismenog pristanka.
Član 21.
Rad koji se obavlja u vremenu od 22 do 06 časova narednog xxxx, smatra se noćnim radom i predstavlja poseban uslov rada, za ostvarivanje prava iz radnog odnosa
Rad noću ne mogu obavljati :
zaposlena radnica za vrijeme trudnoće;
zaposlena radnica sa djetetom mlađim od 3 godine života;
zaposleni mlađi od 18 xxxxxx xxxxxx;
zaposleni kojima bi po nalazu nadležnog organa za ocjenu zdravstvene sposobnosti takav rad mogao da pogorša zdravstveno stanje.
Samohrani roditelj koji ima dijete mlađe od 7 xxxxxx xxxxxx ili dijete koje je sa posebnim potrebama ili invaliditetom, može da radi noću samo na osnovu njegovog pismenog pristanka.
V . ODMORI I ODSUSTVA
Član 22.
Zaposleni ima pravo na dnevni odmor u toku rada u trajanju od 30 minuta, koji se ne može se koristiti na početku i na kraju radnog vremena.
Član 23.
Zaposleni ima pravo na nedjeljni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ukoliko radi na xxx nedjeljnog odmora, xxxx mu se obezbijediti xxxxxxxx xxx x xxxx naredne radne nedjelje.
Član 24.
Zaposleni ima pravo na godišnji odmor u svakoj kalendarskoj godini .
O vremenu korišćenja godišnjeg odmora odlučuje Izvršni direktor, na osnovu Plana korišćenja godišnjih odmora, uz prethodnu konsultaciju sa Rukovodiocem odjeljenja i Zaposlenim.
Poslodavac xx xxxxx da Rješenje o korišćenju godišnjeg odmora dostavi Zaposlenom najkasnije do 30 xxxx prije datuma određenog za početak korišćenja godišnjeg odmora.
Izuzetno iz stava 3 ovog člana, Rješenje o korišćenju godišnjeg odmora može se dostaviti i u kraćem roku, ako se saglase Poslodavac i Zaposleni.
Poslodavac može da izmjeni vrijeme određeno za korišćenje godišnjeg odmora ako to zahtjevaju potrebe xxxxxxx xxxx, najkasnije pet radnih xxxx prije datuma određenog za korišćenje godišnjeg odmora, uz saglasnost Zaposlenog.
Izuzetno xx xxxxx 5 ovog člana, u slučaju više sile saglasnost Zaposlenog nije potrebna.
Član 25.
Pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora radna nedjelja se računa kao 5 radnih xxxx.
Dužina trajanja godišnjeg odmora utvrđuje se prema :
godinama radnog staža, i to :
do 5 xxxxxx--------------------------- 21 xxxxx xxx;
od 5 do 10 xxxxxx ------------------ 22 xxxxx xxxx;
od 10 do 15 xxxxxx------------------ 24 xxxxx xxxx;
od 15 do 20 xxxxxx ------------------26 radnih xxxx;
od 20 do 25 xxxxxx ------------------28 radnih xxxx;
od 25 do 30 xxxxxx -----------------30 radnih xxxx;
preko 30 xxxxxx ---------------------32 xxxxx xxxx.
Zdravstvenom stanju i socijalnim uslovima :
Invalidi rada -------------------- dodatna 3 xxxxx xxxx;
Roditelji sa djetetom sa posebnim potrebama ili invaliditetom-- dodatna 3 xxxxx xxxx;
Xxxxxxxxx roditelji sa djetetom do 15 xxxxxx starosti -- dodatna 2 xxxxx xxxx.
Uslovima i složenosti poslova radnog mjesta – dodatna 2 xxxxx xxxx.
Član 26.
Zaposleni se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se može uskratiti pravo na godišnji odmor.
Godišnji odmor se može koristiti u dva dijela.
Ako zaposleni koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio koristi u trajanju od najmanje 10 radnih xxxx neprekidno u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. xxxx naredne godine.
Zaposleni koji nije iskoristio godišnji odmor u toku tekuće godine, xxxx xxx odmor iskoristiti najkasnije do 30. Xxxx xxxxxxx godine, na osnovu člana 85 Zakona o radu.
Ukoliko u toku korišćenja godišnjeg odmora kod Zaposlenog nastupi spriječenost za rad po propisima o zdravstvenoj zaštiti, to vrijeme se ne računa u vrijeme trajanja godišnjeg odmora, te zaposleni ima pravo da po povratku na rad nastavi korišćenje godišnjeg odmora, ali da ga iskoristi najkasnije do isteka 15 mjeseci po okončanju godine u kojoj je stekao pravo na godišnji odmor.
Plaćeno odsustvo
Član 27.
Zaposleni ima pravo da odsustvuje xx xxxx uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo), na osnovu podnijetog zahtjeva , pored slučajeva utvrđenih Zakonom i u sledećim slučajevima :
stupanje u brak ----------------------------5 radnih xxxx;
rođenje djeteta ---------------------------- 5 radnih xxxx;
smrti člana uže porodica ---------------- 7 radnih xxxx;
smrti srodnika izvan uže porodice ----- 2 xxxxx xxxx;
xxxxx bolesti člana uže porodice ------- 7 radnih xxxx;
zaštite i otklanjanja posledica u domaćinstvu prouzrokovanih elementarnim nepogodama--------------------------------3 xxxxx xxxx;
učestvovanje u radno-proizvodnim takmičenjima------2 xxxxx xxxx;
učestvovanja u sindikalnim, kulturnim,sportskim ili drugim javnim manifestacijama od nacionalnog ili međunarodnog značaja -------------------3 xxxxx xxxx ;
korišćenja prevencije radne invalidnosti i rekreativnog odmora ------5 radnih xxxx
selidba zaposlenog na području istog naseljenog mjesta----------------2 xxxxx xxxx;
selidba zaposlenog iz jednog u drugo naseljeno mjesto ----------------3 xxxxx xxxx;
polaganje stručnog ispita --------------- 5 radnih xxxx;
njega djeteta sa smetnjama i teškoćama u razvoju ----------------------3 xxxxx xxxx;
dobrovoljno davanje krvi----------------2 xxxxx xxxx;
dobrovoljno davanje ćelija, tkiva ili organa ---prema medicinskoj dokumentaciji
Članom uže porodice, u pogledu prava korišćenja plaćenog odsustva iz stava 1 ovog člana, smatraju se : bračni ili vanbračni drug, djeca (bračna,vanbračna,usvojena ili pastorčad), braća, sestre, roditelji, usvojilac i staratelj.
Srodnikom izvan uže porodice, u pogledu prava korišćenja plaćenog odsustva iz stava 1 ovog člana, smatraju se srodnici do trećeg stepena krvnog srodstva i do drugog stepena tazbinskog srodstva.
Plaćeno odsustvo se može koristiti isključivo u vrijeme kada predviđeni slučaj dogodio.
Zaposleni xx xxxxx da se pismeno obrati ovlašćenom organu i podnese potreban dokaz opravdanosti odsustva, jer će se u suprotnome smatrati da je neopravdano odsustvovao sa posla, osim ako je razlog opšte poznat.
Neplaćeno odsustvo
Član 28.
Zaposleni ima pravo na neplaćeno odsustvo xx xxxx u toku kalendarske godine u slučajevima :
njega člana uže porodice uslijed xxxxx bolesti----------------do 60 xxxx;
liječenje o sopstvenom trošku ----------------------------------do 60 xxxx;
gradnja kuće ili stana, ukoliko rješava stambeno pitanje---do 30 xxxx;
učestvovanje u kulturnim, sportskim ili drugim javnim manifestacijama- do 30 xxxx;
i u drugim slučajevima kada postoji saglasnost Zaposlenog i Poslodavca.
Poslodavac može na zahtjev zaposlenog omogućiti odsustvovanje duže od 60 xxxx ukoliko to ne remeti proces rada.
Prekid rada bez krivice zaposlenog
Član 29.
Zaposleni ima pravo za naknadu zarade u visini od 80% zarade koju bi ostvario redovnim radom za mjesec za koji se vrši isplata zarada, i to :
za vrijeme prekida xxxx xxxx je nastao bez krivice Zaposlenog ;
za vrijeme čekanja na raspored na druge poslove ;
za vrijeme čekanja na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, kao i za vrijeme dok prekvalifikacija i dokvalifikacija traje;
nedostatka ili bitnog smanjenja obima posla;
u slučaju elementarne nepogode ili više sile;
drugi problemi u poslovanju.
Odluku o privremenom odsustvu donosi Izvršni direktor. Odluka treba da sadrži: razlog za prekid rada, trajanje i visinu naknade zarade.
Prekid xxxx xxxx trajati do prestanka okolnosti zbog kojih je uvedeno, a najduže četiri mjeseca u toku kalendarske godine.
Za vrijeme privremenog odsustva Zaposlenom pripada zarada u visini od 80% osnovne zarade zaposlenog.
VI . ZARADE, NAKNADE I DRUGA PRIMANJA
Član 30.
Zarada Zaposlenog sastoji se od :
zarade za izvršeni rad i vrijeme provedeno na radu u propisanim uslovima rada- osnovna zarada;
uvećanja zarade po osnovama Xxxxxxxx kolektivnog ugovora ;
zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu i
naknade zarada.
Član 31.
Osnovna zarada po grupama poslova utvrđuje se ovim Ugovorom za puno radno vrijeme i standardni učinak.
Osnovna zarada ne može biti niža od iznosa dobijenog množenjem obračunske vrijednosti koeficijenta kod Poslodavca i koeficijenta xxxxx poslova iz Člana 36 ovog Ugovora (Tabela 1).
Član 32.
Obračunska vrijednost koeficijenta za prosječno 174 časa na mjesečnom nivou utvrđuje se u iznosu od minimum 90,00 € bruto.
Obračunsku vrijednost koeficijenta u bruto iznosu čine neto najniža cijena rada, porez na dohodak i doprinosi na teret Zaposlenog, a startni dio zarade čine topli obrok i 1/12 regresa za prosječno 174 časova u mjesecu.
Član 33.
Zarada Zaposlenog u bruto iznosu utvrđuje se po formuli :
Zarada = Startni dio zarade + Koeficijent složenosti (uvećan za minuli rad) x Obračunska vrijednost koeficijenta , xxxx xx definisana Sporazumom o utvrđivanju obračunske vrijednosti koeficijenta i startnog xxxxxx xxxxxx (Sl.list CG br.80/10), i Uputstvom za obračun zarada (Sl.list Službeni list Crne Xxxx", br. 008/22, 020/22, 035/23).
Član 34.
Obračunska vrijednost koeficijenta za prosječno 174 časova rada u mjesecu utvrđuje se posebnim sporazumom u postupku pregovaranja potpisnika ovog Ugovora, pri čemu se polazi od :
ostvarene realizacije usluga (fakturisana realizacija);
obima naplaćene realizacije i ocjene iste na poslovne rezultate;
dinamike xxxxxxx i rashoda Poslodavca u mjesecu u kojem se vrši isplata zarada;
broja zaposlenih;
rasta troškova života ;
rast stope inflacije;
dostignutog nivoa zarada i njihovog odnosa prema zaradama kod drugih poslodavaca u istoj privrednoj grani.
Član 35.
Sindikat i Poslodavac mogu formirati pregovaračko tijelo od jednakog broja članova za utvrđivanje obračunske vrijednosti koeficijenta, saglasno Članu 34 ovog Ugovora.
Postupak pregovora po zahtjevu za promjenu obračunske vrijednosti koeficijenta xxxx biti okončan najkasnije u roku od 30 xxxx od xxxx predlaganja promjene.
Član 36.
Ovim Kolektivnim ugovorom utvrđuju se koeficijenti za utvrđivanje osnovne zarade, po osnovu potrebne stručnosti, odgovornosti i složenosti poslova, i
to:
Tabela 1
Ovim kolektivnim ugovorom utvrđuju se koeficijenti složenosti za utvrđivanje zarade, i to:
Nivo kvalifikacije obrazovanja
|
Koeficijent složenosti |
NK i Prvi nivo - podnivo jedan I/1 kvalifikacija stečena završetkom dijela programa osnovnog obrazovanja (završennajmanje prvi ciklus osnovnog obrazovanja ili program funkcionalnog opismenjavanja); - stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimum jednim kreditom CSPK-a |
6,70
|
|
6,80
|
Drugi nivo II - kvalifikacija nižeg stručnog obrazovanja (120 kredita CSPK-a); - stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimum jednim kreditom CSPK-a. |
7,20
|
Treći nivo III - kvalifikacija srednjeg stručnog obrazovanja (180 kredita CSPK-a); - stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimum jednim kreditom CSPK-a. |
7,50
|
Četvrti nivo - podnivo jedan IV/1 -
kvalifikacija srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja (240
kredita CSPK-a); |
7,90
|
Četvrti nivo - podnivo dva IV/2 Kvalifikacija majstor (60 kredita CSPK-a) |
8,10
|
Pet nivo V -
kvalifikacija višeg stručnog obrazovanja
(120 kredita CSPK-a); |
8,40
|
Xxxxx nivo VI -
kvalifikacija visokog obrazovanja
(180 kredita CSPK-a); |
9,30
|
Sedmi nivo - podnivo jedan VII/1 -
kvalifikacija visokog obrazovanja (240, 180+60, 300, odnosno
360 kredita CSPK-a); i CSPK-a. |
10,20
|
Sedmi nivo - podnivo dva VII/2 -
kvalifikacija visokog obrazovanja (180+120 ili 240+60 kredita
CSPK-a);
|
10,60
|
Osmi nivo VIII -
kvalifikacija visokog obrazovanja (300+180 kredita CSPK-a); |
11,10
|
Član 37.
Koeficijenti složenosti za sva radna mjesta iz akta o sistematizaciji radnih mjesta kod Poslodavca, rangiraju se na osnovu složenosti i odgovornosti poslova koji se obavljaju, tako da ne mogu biti niži od odgovarajućih koeficijenata iz člana 36 ovog Ugovora (Tabela 1).
Član 38.
U okviru stručne spreme izvršeno je razvrstavanje radnih mjesta na osnovu razlika složenosti poslova u okviru iste xxxxx i istog stepena stručne spreme, imajući u vidu opise poslova, složenost, ovlašćenja i odgovornosti koja su utvrđena za obavljanje pojedinih poslova, kao i određenog nivoa rukovođenja u organizacionim cjelinama.
Član 39.
Za svako radno mjesto na kome se rad obavlja pod uslovima težim od uobičajenih i na xxxx xx povećana odgovornost na poslu, koeficijent složenosti se uvećava po sljedećim grupama (najviše dvije xxxxx) elemenata, i to po osnovu:
uticaja okoline (klima, buka, vibracije, zračenja, vlaga, štetni gasovi i mirisi, biološke štetnosti) – od 0,30 do 0,50;
fizičkih i tehničkih naprezanja (opterećenje čula, teži fizički napori sa mogućim posljedicama za zdravlje, rad sa opasnim materijama) – od 0,50 do 1,00;
opasnosti po zdravlje i život na radnom mjestu (opasnost od alata ili predmeta rada, od transportnih sredstava, otpada, eksplozije, električne energije, vrućih predmeta, nagrizajućih materijala) – od 0,50 do 1,50;
odgovornosti na radu, u zavisnosti od nivoa kvalifikacija obrazovanja ili zvanja:
NK, I i II nivo kvalifikacije obrazovanja – od 0,20 do 2,00,
III, IV i V nivo kvalifikacije obrazovanja – od 0,40 do 2,00,
VI, VII i VIII nivo kvalifikacija obrazovanja – od 0,60 do 2,50,
sekretar, zamjenik direktora, pomoćnik direktora, savjetnik direktora – od 1,00 do 2,50,
izvršni direktor – od 1,60 do 3,00;
rukovođenja ili koordiniranja:
manjim organizacionim cjelinama do 15 zaposlenih – od 0,10 do 0,60,
srednjim organizacionim cjelinama od 16 do 30 zaposlenih – od 0,40 do 0,80,
većim organizacionim cjelinama preko 30 zaposlenih – od 0,70 do 1,20.
Član 40.
Vrednovanje radnih mjesta sa koeficijentom složenosti i uvećanjima zarada po svim kriterijumima utvrđeno je u tabelarnom pregledu- šemi opisa i koeficijenata xxxx xx sastavni dio akta o sistematizaciji Poslodavca.
Uvećanje zarada
Član 41.
Zarada Zaposlenog uvećava se po času :
za rad noću (između 22 časa i 06 časova narednog xxxx)----------------50%
za rad na xxx državnog i vjerskog praznika--------------------------------150%
za prekovremeni rad ----------------------------------------------------------50%
za pripravnost ------------------------------------------------------------------10%
za rad nedjeljom ---------------------------------------------------------------80 %
za dvokratni rad ----------------------------------------------------------------10%
U slučaju xxxx xx Zaposleni ispunio uslove za uvećanje zarade po više osnova iz stava 1 ovog člana , procenti povećavanja se sabiraju.
Pripravnost zaposlenog određuje se u skladu sa Opštim kolektivnim ugovorom.
Ostvarivanje uvećanja zarada iz stava 1 ovog člana predmet su posebne kontrole xx xxxxxx Sektora za ekonomske poslove.
Član 42.
Zarada Zaposlenog uvećava se za svaku započetu godinu radnog staža (minuli rad) :
do 10 xxxxxx ------------------------------------------------------------------0,50%
od 10 do 20 xxxxxx-----------------------------------------------------------0,75%
preko 20 xxxxxx --------------------------------------------------------------1,00%
Zarada organa rukovođenja
Član 43.
Zarada Izvršnog direktora utvrđuje se posebnim Ugovorom o xxxx xxxx Izvršni direktor zaključuje sa Odborom direktora.
Posebnim ugovorom Izvršni direktor utvrđuje zaradu Zaposlenima sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima.
Izvršni direktor posebnim ugovorom xxxx xxx utvrditi zaradu zaposlenom xxxx je rad od posebnog značaja.
Rezultati rada
Član 44.
Rezultati rada Zaposlenog iskazuju se u odnosu na postavljene normative-standarde rada, odnosno planove i program rada.
Po osnovu rezultata rada, u skladu sa utvrđenim normativima, standardima, planovima i programima, Poslodavac može uvećati ili umanjiti zaradu Zaposlenog u iznosu od 5% do 30%, na predlog organizatora xxxxxxx xxxx na odgovarajućem nivou, uz potrebnu dokumentaciju.
Ako nisu utvrđeni normativi i kriterijumi za vrijednovanje ostvarenih rezultata rada smatra se da je Zaposleni ,za radno vrijeme provedeno na radu, ostvario normalan radni učinak.
Zaposleni xxxx biti na vrijeme upoznat sa mjerilima i normativima za vrijednovanje ostvarenih učinaka, ukoliko su utvrđeni, kao i kriterijuma za utvrđivanje rezultata rada i stimulativnog dijela koji mu po xxx osnovu pripada.
Naknada zarade
Član 45.
Zaposlenom pripada naknada zarade za vrijeme odsustvovanja xx xxxx u visini 100% njegove zarade po času, kao da je na radu :
za dane državnih i vjerskih praznika, u skladu sa Zakonom ;
za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora ;
za vrijeme plaćenog odsustva ;
za vrijeme odazivanja na poziv državnih organa ;
za vrijeme stručnog usavršavanja i osposobljavanja po zahtjevu Poslodavca ;
za dane odsustvovanja xx xxxx po osnovu učešća u radu organa Poslodavca, organa Sindikata, državnih i drugih organa u svojstvu člana istih, odnosno po njihovom pozivu;
za vrijeme privremene nesposobnosti uzrokovane profesionalnom bolešću, odnosno nesreće na poslu;
za vrijeme odbijanja da radi kada nisu sprovedene propisane mjere zaštite na radu ;
za vrijeme otkaznog roka u xxxx xx zaposleni oslobođen obaveze da radi.
Član 46.
Za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanja), Zaposlenom pripada naknada zarade u visini od 90% od osnova za naknadu utvrđenu zakonom, osim u slučajevima predviđenim zakonom u kojima se ova naknada isplaćuje u visini od 100% od osnova za naknadu.
Naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad prouzrokovane povredom na radu i profesionalnom bolešću, izolovanja zbog kliconoštva, zbog davanja krvi, tkiva i organa, za vrijeme održavanja trudnoće,liječenja hemofilije, cistične fibroze,epilepsije, multiple skleroze, malignih oboljenja, lica sa invaliditetom i lica sa mentalnim oboljenjima, kao i liječenja drugih stanja i bolesti u skladu sa Zakonom, obezbijeđuje se u visini od 100% od osnova za naknadu.
Xxxxx za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad je prosjek osnovne zarade uvećane po osnovu vremena provedenog na radu za svaku započetu godinu radnog staža, xxxx xx Xxxxxxxxx ostvario u posljednjih 12 mjeseci koje prethode mjesecu u kojem je nastupila privremena spriječenost za rad.
Član 47.
Naknadu zarade do 60 xxxx privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti i drugih vidova spriječenosti , obračunava i isplaćuje Poslodavac iz sopstvenih sredstava, a nakon toga ovu naknadu obračunava i isplaćuje Poslodavac uz refundaciju Xxxxx zdravstva Poslodavcu, xxxx xx to regulisao Zakon.
Naknada zarade po osnovu privremene spriječenosti za vrijeme održavanja trudnoće, obezbijeđuje se od prvog xxxx privremene spriječenosti za rad iz sredstava Xxxxx zdravstva.
Druga primanja
Član 48.
Poslodavac Zaposlenom može isplatiti i druga primanja u zavisnosti od finansijskih mogućnosti.
Član 49.
Poslodavac Zaposlenom može isplatiti naknadu za zimnicu u visini do 3 obračunske vrijednosti koeficijenta kod Poslodavca.
Član 50.
Poslodavac, ukoliko ostvaruje dobit u poslovanju i uredno izmiruje sve svoje obaveze, isplaćuje Zaposlenom otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini deset minimalnih xxxx xxxxxx na nivou države, odnosno kod Poslodavca, ako je to povoljnije za zaposlenog.
Otpremnina iz stava 1 ovog člana isplaćuje se danom odlaska u penziju, odnosno danom prestanka radnog odnosa.
Član 51.
U slučaju proglašenja tehnološkog viška, zaposlenom se isplaćuje otpremnina na osnovu člana 87 ovog Ugovora.
Član 52.
Ukoliko je Zaposlenom prestao radni odnos uslijed sporazuma sa Poslodavcem, Poslodavac može isplatiti na ime otpremnine iznos u visini koju sporazumom utvrde Poslodavac i Zaposleni, na osnovu Člana 88 ovog Ugovora.
Poslodavac xx xxxxx da Zaposlenom, u slučaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja xxxx xx zaposleni ostvario do xxxx prestanka radnog odnosa u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.
Otpremnina iz stava 1 ovog Xxxxx isplaćuje se najkasnije u roku od 30 xxxx od xxxx prestanka radnog odnosa.
Član 53.
Povodom radnog jubileja Poslodavca i Zaposlenog, kao i za posebno angažovanje i rezultate rada Zaposlenog, Zaposlenima se dodjeljuju nagrade.
Radnim jubilejom Xxxxxxxxxx smatra se njegov neprekidni rad kod Poslodavca i nagrada se isplaćuje u visini :
za 10 xxxxxx - dvije obračunske vrijednost koeficijenta ;
za 20 xxxxxx - četiri obračunske vrijednosti koeficijenta ;
za 30 xxxxxx - šest obračunske vrijednosti koeficijenta ;
za 40 xxxxxx – osam obračunskih vrijednosti koeficijenta.
Odluku o vrsti i visini nagrade Zaposlenom za posebno angažovanje i rezultate rada donosi Poslodavac u saradnji sa Sindikalnom organizacijom, vodeći računa da iznos nagrade bude ekvivalentan vremenu provedenom na radu.
Sindikalna organizacija dostavlja Poslodavcu prijedlog za dodjelu nagrade Zaposlenom povodom radnog jubileja.
Naknada povećanih troškova
Član 54.
Poslodavac Zaposlenom nadoknađuje povećane troškove koji su u funkciji izvršenja poslova, ako to na drugi način nije obezbijeđeno, i to:
dnevnicu za službeno putovanje u zemlji u visini od 20% obračunske vrijednosti koeficijenta, s xxx što se putni troškovi i troškovi noćenja priznaju u cijelosti prema priloženim računima, a po prethodnom odobrenju Izvršnog direktora ;
dnevnicu za službeno putovanje u inostranstvu, u iznosu i na način propisan od nadležnog organa ;
naknadu troškova u visini od 25% cijene litra benzina po pređenom kilometru, ukoliko Zaposleni , uz saglasnost Poslodavca koristi svoj automobil u službene svrhe ;
naknadu troškova prevoza na posao i sa posla u visini cijene prevoza u javnom saobraćaju.
Član 55.
U zavisnosti od vremena provedenog na službenom putu, zaposlenom pripada :
cijela dnevnica - za svaka 24 časa ;
- za ostatak vremena od 12-24 časa ;
xxxxxxxx dnevice - za vrijeme preko 8 časova, a do 12 časova.
Zaposleni na službenom putovanju u svakom slučaju ostvaruje pravo na naknadu u visini stvarnih troškova i xxxxx xx da Poslodavcu dostavi dokaze.
Član 56.
Poslodavac može isplatiti naknadu učenicima i studentima na praktičnom radu kod Poslodavca koja iznosi 30% najniže zarade kod Poslodavca.
Član 57.
Zaposlenom, odnosno njegovoj porodici, Xxxxxxxxxx obezbijeđuje novčanu pomoć u slučaju :
duže ili teže bolesti i zdravstvene rehabilitacije zaposlenog ili člana njegove uže porodice, a najviše do 40 obračunskih vrijednosti koeficijenta kod Poslodavca;
nabavke lijekova i liječenja Zaposlenog ili člana njegove uže porodice do visine izdatka za ove namjene, a najviše do 40 obračunskih vrijednosti koeficijenta kod Poslodavca ;
smrti člana uže porodice u visini najmanje dvije minimalne neto zarade kod Poslodavca isplaćene u prethodnom periodu od 6 (šest) mjeseci;
smrti Zaposlenog kada se njegovoj porodici isplaćuje iznos od najmanje četiri minimalne neto zarade kod Poslodavca, isplaćene u prethodnom peridu od 6 (šest) mjeseci;
Za slučaj smrti Xxxxxxxxxx, novčana pomoć se može isplatiti samo jednom članu uže porodice, a u skladu sa Članom 27, stav 2 ovog Ugovora.
Za ostvarivanje prava na naknadu iz stave 1 ovog člana, zaposleni xx xxxxx da poslodavcu priloži odgovarajuće dokaze, osim ako je razlog opštepoznat.
VII . OBRAČUN ZARADA I NAKNADA
Član 58.
Poslodavac prilikom isplate zarade, odnosno naknade zarade, svakom Zaposlenom daje pismeni obračun zarade, koji sadrži :
mjesečnu zaradu zaposlenog ;
uvećanja zarade, po vrstama koje proizilaze iz ovog Ugovora ili Ugovora o radu ;
zaradu po osnovu ostvarenih rezultata rada (stimulativni dio) ;
naknadu zarada po vrstama ;
druga primanja iznad iznosa utvrđenih ovim Ugovorom ;
bruto zaradu ;
iznos poreza na zaradu ;
iznose plaćenih doprinosa po vrstama ;
neto xxxxxx ;
obustave xx xxxx zarade po vrstama ;
neto zaradu za isplatu.
Poslodavac na obračunskoj listi može iskazati i naknade troškova po vrstama, u skladu sa ovim Ugovorom.
Prilikom isplate zarada, poslodavac xx xxxxx da Zaposlenom uruči obračun zarade.
Poslodavac koji na xxx dospjelosti nije mogao da isplati zaradu ili je ne isplati u cjelini, xxxxx xx da do xxxxx mjeseca u kojem je dospjela isplata zarade Zaposlenom uruči obračun zarade xxxx xx bio xxxxx da isplati.
Član 59.
Zarade, odnosno naknade se isplaćuju u novcu.
Poslodavac prilikom isplate zarada, odnosno naknada, istovremeno vrši uplatu poreza i doprinosa na zarade.
Ukoliko izmjenom zakonskih propisa dođe do smanjenja ili povećanja poreskih xxxxx xx lična primanja Zaposlenih, Poslodavac xx xxxxx da efekte takvog smanjenja ili uvećanja usmjeri na zarade, odnosno naknade zaposlenih u skladu sa Zakonom.
Član 60.
Poslodavac isplaćuje zaradu Zaposlenom najmanje jedanput mjesečno i to po pravilu do 10-og u mjesecu, za prethodni mjesec.
Zarada se može isplaćivati u dva dijela.
Izuzetno iz stava 1 ovog Člana, potpisnici ovog Ugovora će sporazumno izmijeniti režim isplate zarade za određeni mjesec, odnosno mjesece, ako za to postoje opravdani razlozi, a naročito ako nastupe finansijske poteškoće kod Poslodavca , kao i u drugim nepredviđenim slučajevima, o čemu zaključuju poseban protokol.
VIII . ZAŠTITA ZAPOSLENIH
Član 61.
Poslodavac xx xxxxx da xxxxxx poseban akt o zaštiti na xxxx xxxxx, u skladu sa Zakonom i drugim propisima, uređuje pitanja iz zaštite na radu.
Član 62.
Zaposleni ima pravo na bezbijednost i zaštitu zdravlja na radu, u skladu sa Zakonom, Opštim kolektivnim ugovorom, ovim Ugovorom i drugim opštim aktima kojima se uređuje i organizuje zaštita na radu kod Poslodavca.
Poslodavac xx xxxxx da organizuje rad kojim se obezbijeđuje zaštita života i zdravlja Zaposlenog, da Zaposlenog bliže upozna sa uslovima rada, mjerama zaštite na radu, opštim aktima zaštite na radu i da svakog Zaposlenog osposobi za bezbijedan rad.
Poslodavac xx xxxxx da konsultuje Sindikalnu organizaciju o mjerama zaštite i sigurnosti na radu, kao i uvođenju novih tehnologija.
Poslodavac xx xxxxx da kolektivno osigura zaposlene od poslijedica nesretnog slučaja na poslu i van posla, xxx x xxxxxx smrti uslijed bolesti, po sprovedenoj zakonskoj proceduri uz učešće predstavnika Sindikata.
Član 63.
Zaposleni xx xxxxx da se pridržava mjera zaštite na radu i da poslove i zadatke svog radnog mjesta obavlja sa pažnjom i datim upustvima radi zaštite svog zdravlja i života, kao i zdravlja i života drugih zaposlenih, imovine i prirodne sredine.
Zaposleni ima pravo i dužnost da se prije raspoređivanja na radno mjesto upozna sa propisanim mjerama zaštite na radu u vezi sa poslom xxxx xxxxx da obavlja, kao i sa organizacijom i sprovođenjem zaštite na radu.
Zaposleni može da odbije da radi određene poslove ako mu prijeti opasnost po život i zdravlje, iz razloga što nisu sprovedene mjere zaštite na radu.
Član 64.
Sindikalna organizacija ima pravo da Poslodavcu predlaže mjere preduzimanja i poboljšanja zaštite na radu Zaposlenih.
Član 65.
Zaposleni invalid xxxx xxxx nije mogao da se rasporedi na odgovarajuće radno mjesto može se uputiti na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.
IX . POVREDE RADNIH OBAVEZA
Član 66.
Zaposleni koji se na radu ne pridržavaju obaveza propisanih Zakonom, ovim Ugovorom i Ugovorom o radu, ili ne postupaju u skladu sa odlukama i uputstvima Poslodavca, odgovorni su za povrede radnih obaveza.
Povrede radnih obaveza mogu biti lakše i teže.
Povrede radnih obaveza mogu nastati činjenjem ili nečinjenjem zaposlenog.
Mjere za povrede radnih obaveza
Član 67.
Za povrede radnih obaveza Zaposlenom se može izreći jedna od sljedećih mjera :
Novčana kazna ;
Opomena;
Uslovni prestanak radnog odnosa;
Prestanak radnog odnosa.
Novčana kazna i opomena mogu se izreći za lakše povrede radnih obaveza.
Uslovni prestanak radnog odnosa, kao i prestanak radnog odnosa može se izreći za težu povredu radnih obaveza.
Član 68.
Zaposleni može biti privremeno udaljen sa posla, odnosno radnog mjesta (suspenzija), u slučaju :
ako je protiv njega pokrenut postupak zbog teže povrede radne obaveze za xxxx xx predviđeno izricanje mjere prestanka radnog odnosa;
ako je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela učinjenog na radu ili u vezi xx xxxxx;
ako je protiv zaposlenog pokrenut postupak zbog krivičnog djela korupcije;
ako ugrožava život drugih Zaposlenih.
Član 69.
Zaposleni može biti privremeno udaljen sa radnog mjesta na kojem radi i raspoređen na drugo radno mjesto kod Poslodavca, u slučaju:
ako bi njegovo prisustvo i rad na ranijem radnom mjestu otežavao proces rada;
ako je zatečen u vršenju teže povrede radne obaveze.
Član 70.
Udaljenost sa radnog mjesta ili udaljenost sa jednog radnog mjesta i raspoređivanje na drugo radno mjesto može trajati najduže do konačnosti odluke o utvrđivanju odgovornosti za povrede radne obaveze, odnosno do isteka roka zastarjelosti za pokretanje i vođenje postupka za utvrđivanja odgovornosti.
Član 71.
Zaposleni koji se nalazi u pritvoru xxxx biti privremeno udaljen sa radnog mjesta od xxxx izricanja mjere pritvora, dok pritvor traje.
Za vrijeme trajanja privremenog udaljenja xx xxxx Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini jedne trećine prosječne zarade kod Poslodavca, a ako izdržava porodicu ,u visini od jedne polovine prosječne zarade kod Poslodavca, za poslednja tri mjeseca.
Naknada za vrijeme trajanja pritvora se isplaćuje na teret organa koji je odredio pritvor.
Ako je protiv Zaposlenog obustavljen postupak ili ako je pravosnažnom presudom oslobođen ili tužba odbijena, Zaposlenome pripada naknada zarade u visini razlike između iznosa naknade primljene po osnovu stava 2 ovog člana i punog iznosa akontacije ličnog dohodka, kao da je bio na radu.
Lakše povrede radnih obaveza
Član 72.
Za lakše povrede radnih obaveza može se izreći ; opomena i novčana kazna u visini do 20% mjesečne zarade Zaposlenog ostvarene u mjesecu u xxxx xx odluka izrečena u trajanju od jednog do tri mjeseca.
Lakše povrede radnih obaveza su :
dolazak na rad sa zakašnjenjem preko 30 minuta, koji se ponavlja ;
neopravdano napuštanje radnog mjesta u toku ili prije isteka radnog vremena ;
neopravdani izostanak xx xxxx dva radna xxxx x xxxx mjeseca ;
korišćenje odsustva xx xxxx zbog bolesti, odnosno liječenja suprotno propisanim zdravstvenim mjerama;
neblagovremeno izvršavanje radnih zadataka ukoliko su posledice manjeg značaja za Poslodavca;
nekvalitetno izvršavanje radnih zadataka uslijed nemarnosti Zaposlenog ;
nepostupanje po internim upustvima donijetim xx xxxxxx Xxxxxxxxxx;
neovlašteno izdavanje radnih naloga bez težih posledica;
davanje netačnih podataka koji su od uticaja za donošenje odluke nadležnog organa Poslodavca;
neopravdano odbijanje saradnje sa drugim zaposlenim bez posledica za Poslodavca;
nedolično ponašanje prema ostalim zaposlenima (svađe,uvrede i sl.);
neprofesionalan odnos prema strankama, saradnicima i drugim zaposlenima;
obavljanje privatnog posla za vrijeme radnog vremena;
nečuvanje ili uništavanje dokumentacije Poslodavca prije isteka roka utvrđenog za njeno čuvanje Zakonom;
neprijavljivanje povrede radne obaveze, odnosno štete xxxx xx učinio Zaposleni ili prouzrokovao drugi Zaposleni;
nepostupanje u skladu sa propisima o zaštiti i zdravlju na radu;
izazivanje nereda u radnim prostorijama bez većih posledica;
neblagovremeno dostavljanje podataka i dokumenata na zahtjev nadležnog organa Poslodavca i drugih organa;
svaka druga radnja kojom je povrijeĎena neka radna obaveza, a koja nije predviĎena xxx xxxx povreda radnih obaveza.
Teže povrede radnih obaveza
Član 73.
Za teže povrede radnih obaveza može se izreći mjera: novčana kazna u visini od 20% ili 30% mjesečne zarade zaposlenog ostvarene u mjesecu u xxxx xx odluka izrečena, u trajanju od jednog do četiri mjeseca, uslovnog prestanka radnog odnosa, kao i mjera prestanka radnog odnosa.
Teže povrede radnih obaveza su :
nesavjesno i neovlašćeno pružanje usluga iz domena poslovanja Poslodavca;
neovlašćeno smanjenje iznosa zaduženja korisnika usluga po izdatim fakturama-računima;
falsifikovanje isprava uslijed kojih je nastupila šteta po Poslodavca;
gubljenje povjerljive dokumentacije i drugih materijala;
zloupotreba položaja ili prekoračenje datog ovlašćenja koje je prouzrokovalo teže posljedice za Poslodavca i Zaposlene;
davanje neistinitih podataka ili falsifikovanje ličnih dokumenata Zaposlenog prilikom zasnivanja radnog odnosa sa Poslodavcem;
netačno evidentiranje rada u namjeri da sebi ili drugom zaposlenom obezbijedi povoljnije učešće na povećanje osnovne zarade po osnovu rezultata rada;
zloupotreba radne obaveze u namjeri da se za sebe ili drugog pribavi imovinska korist ili drugom nanese šteta;
neovlašćeno davanje informacija drugim licima ili javnosti u vezi finansijskog stanja kod Poslodavca;
pronevjera ili krađa imovine Poslodavca;
direktno ili indirektno neprijavljivanje štete nastale kod Poslodavca, kao i prikrivanje oštećenja ili uništenja imovine Poslodavca, čija vrijednost prelazi šest najnižih cijena rada kod Poslodavca;
nepreduzimanje potrebnih mjera za obezbijeđivanje imovine Poslodavca, odnosno nesavjestan odnos prema imovini, uslijed čega xx xxxxx do znatne materijalne štete;
neprijavljivanje ili neblagovremeno prijavljivanje kvarova na uređajima i drugim sredstvima Poslodavca;
zloupotreba prava korišćenja bolovanja, odnosno bavljenje drugom radnom aktivnošću za vrijeme bolovanja;
dolaženje na posao pod dejstvom alkohola ili opojnih droga, odnosno opijanje ili korišćenje opojnih droga u toku rada;
neopravdano izostajanje sa posla tri xxxxx xxxx uzastopno, odnosno xxxxx radnih xxxx sa prekidima u roku od tri mjeseca;
samovoljno napuštanje radnog mjesta;
izricanje novčane kazne za povredu radnih obaveza uzastopno dva ili više puta u periodu od godinu xxxx;
spriječavanje i ometanje rada inspektora, odnosno neobezbijeđivanje traženih podataka i dokumenata u postupku inspekcijske kontrole;
ometanje funkcije kontrole koju izvršni direktor organizuje preko Zaposlenog sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima;
namjerno ometanje jednog ili više zaposlenih u procesu rada, čime se izrazito otežava izvršavanje radnih obaveza što prouzrokuje teže posljedice za Poslodavca i Zaposlene;
psihičko zlostavljanje ili ponižavanje drugog zaposlenog, Sa ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta (mobing).
nepostupanje po odluci o privremenom raspoređivanju na druge poslove i radne zadatke;
pomaganje,podstrekivanje, direktno ili indirektno omogućavanje nastanka štete Poslodavcu;
izazivanje nereda ili tuče kod Poslodavca;
primanje i davanje mita ,poklona i drugih pogodnosti,osim uobičajenih, u vezi xx xxxxx drugim licima na štetu Poslodavca ili posredovanje u tome;
svaka radnja koja ima elemente krivičnog dijela ili privrednog prestupa, ako je to
utvrđeno pravosnažnom odlukom nadležnog organa.
Postupak utvrđivanja odgovornosti
Član 74.
Postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze Zaposlenih utvrđeni su u skladu sa Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom i neposredno se primjenjuju kod Poslodavca.
Postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze može da pokrene direktor saznanjem da je učinjena povreda ili na osnovu inicijative, koju može da pokrene svaki zaposleni.
Član 75.
Direktor xx xxxxx da u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja da je učinjena povreda radne obaveze ili prihvatanja inicijative iz prethodnog člana, dostavi zaposlenom xxxxxx upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze.
Zaposleni ima pravo da se o upozorenju izjasni u roku od 15 xxxx od xxxx dostavljanja upozorenja.
Ako se zaposleni ne izjasni u roku iz prethodnog stava ovog člana, smatra se da je saglasan sa navodima sadržanim u upozorenju.
U slučaju da zaposleni zahtjeva u roku od pet xxxx od xxxx dostavljanja upozorenja, usmeno izjašnjenje, direktor xx xxxxx da mu obezbijedi mogućnost izjašnjenja.
U postupku za utvrđivanje odgovornosti i usmenog izjašnjenja Zaposlenog direktor xx xxxxx da omogući učešće predstavnika sindikalne organizacije, ukoliko to zahtjeva zaposleni.
Ako je povredom radne obaveze xxxxxxx xxxxx poslodavcu, donosi se i odluka o naknadi štete ili se daje inicijativa nadležnom organu za pokretanje postupka za naknadu štete.
Član 76.
Odluku o izrečenoj mjeri za povredu radne obaveze iz člana 67. Ovog Ugovora izriče Izvršni direktor.
Odlukom može da se obustavi postupak, zaposleni oslobodi odgovornosti ili oglasi odgovornim uz izricanje mjere za povredu radne obaveze.
O odgovornosti Izvršnog direktora odlučuje organ koji ga postavlja.
Član 77.
Odluka Izvršnog direktora o izrečenoj mjeri za povredu radne obaveze je konačna.
Protiv konačne odluke iz stava 1 ovog člana zaposleni može prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom, podnijeti predlog za mirno rješavanje spora pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred Centrom za alternativno rješavanje sporova, u roku od 15 xxxx od xxxx dostavljanja odluke.
Ako se radni spor ne riješi pred organima iz stave 1 ovog člana, zaposleni može pokrenuti spor pred pred nadležnim sudom.
Pokretanje postupka iz stava 2 i 3 ovog člana ne odlaže izvršenje odluke iz stava 1 ovog člana, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 78.
Pokretanje postupka za utvrđivanje povrede radne obaveze zastarjeva u roku od tri mjeseca od xxxx saznanja za povredu radne obaveze i učinioca.
Ukoliko povreda radne obaveze sadrži elemente krivičnog djela, pokretanje postupka zastarijeva istekom šest mjeseci od xxxx saznanja za povredu radne obaveze i učinioca, odnosno istekom roka zastarjelosti za to krivično djelo.
Vođenje postupka za utvrđivanje povrede radne obaveze zastarjeva istekom tri mjeseca od xxxx pokretanja postupka za utvrđivanje povrede radne obaveze.
Izrečena disciplinska mjera ne može se izvršiti ako je proteklo 30 xxxx od xxxx pravosnažnosti odluke kojom je ona izrečena, a nije započeto njeno izvršenje.
Član 79.
O izrečenim mjerama za povredu radnih obaveza vodi se evidencija kod Poslodavca.
Ako Zaposleni u roku od dvije godine od xxxx pravosnažnosti odluke kojom je izrečena novčana kazna, opomena i uslovni prestanak radnog odnosa ne učini povredu radne obaveze, izrečena mjera se briše iz evidencije.
X . PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Član 80.
Radni odnos prestaje:
po sili zakona;
sporazumom između zaposlenog i poslodavca;
otkazom ugovora o radu xx xxxxxx poslodavca ili zaposlenog.
Član 81.
Radni odnos prestaje po sili zakona:
Navršavanjem xxxxxx xxxxxx i staža osiguranja, shodno predviđenim odredbama Zakona o radu, ako se Poslodavac i Zaposleni drugačije ne sporazumiju, danom dostavljanja konačne odluke Zaposlenom;
ako je na način propisan zakonom utvrđeno da je kod Zaposlenog došlo do gubitka radne sposobnosti - danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti;
ako mu je po Zakonu, odnosno pravosnažnoj odluci suda ili drugog organa zabranjeno da obavlja određene poslove, a ne može se rasporediti na druge poslove - danom dostavljanja pravosnažne odluke;
ako zbog izdržavanja kazne zatvora odsutan xx xxxx duže od šest mjeseci - danom stupanja na izdržavanje kazne;
ako mu je izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od šest mjeseci i zbog toga xxxx da bude odsutan xx xxxx - danom početka primjenjivanja te mjere;
usljed stečaja ili likvidacije, odnosno u svim drugim slučajevima prestanka rada Poslodavca u skladu sa Zakonom;
Istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;
Smrću zaposlenog.
Član 82.
Zaposleni koji navrši godine predviđene odredbama Zakona o xxxx xxxx da nastavi da radi, ako je to neophodno za obavljanje određenog posla, na osnovu pisane odluke nadležnog organa poslodavca, odnosno poslodavca.
Zaposleni može da nastavi da radi i poslije navršenih xxxxxx xxxxxx, predviđenim odredbama Zakona o radu ako nije navršio 15 xxxxxx xxxxx osiguranja, do ispunjenja tog uslova.
Član 83.
Kada radni odnos prestaje sporazumom Poslodavca i Zaposlenog, zaključuje se u pisanoj formi.
Sporazum proizvodi pravno dejstvo od xxxx ovjere kod notara, suda ili organa lokalne uprave.
U slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa Poslodavac može Zaposlenom isplatiti otpremninu.
Član 84.
Radni odnos, odnosno ugovor o xxxx xxxx prestati otkazom xx xxxxxx zaposlenog.
Otkaz ugovora o xxxx xxxx podnijeti roditelj ili staratelj zaposlenog mlađeg od 18 xxxxxx xxxxxx.
Otkaz ugovora o radu, zaposleni xx xxxxx da dostavi poslodavcu u pisanom obliku, prethodno ovjeren kod notara, suda ili organa lokalne uprave, najmanje 15 xxxx prije xxxx koji xx xxxxx xxx xxx prestanka radnog odnosa.
Član 85.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu Zaposlenom, ako za to postoji opravdani razlog, i to:
zbog neostvarivanja rezultata xxxx xxxx su utvrđeni Kolektivnim ugovorom, aktom Poslodavca ili Ugovorom o radu, u periodu koji ne može biti kraći od 30 xxxx;
ako je njegovo ponašanje takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca zbog razloga predviđenih Zakonom o radu;
zbog nepoštovanja obaveza koje su predviđene Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu, xxxx xxxx biti usaglašen sa Zakonom i Kolektivnim ugovorom;
ako je njegovo ponašanje takvo da ne može nastaviti rad kod Poslodavca u slučajevima propisanim Zakonom i Kolektivnim ugovorom ili aktom Poslodavca, xxxx xxxx biti usaglašen sa Zakonom i Kolektivnim ugovorom;
ako odbije da zaključi anex ugovora o radu;
ako je zloupotrijebio pravo na odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad;
u drugim slučajevima, predviđenih Zakonom.
Opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, ne smatraju se razlozi predviđeni odredbama Zakona o radu.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu Zaposlenom u slučaju tehničko tehnoloških ili restruktualnih promjena usljed kojih je prestala potreba za njegovim radom, te u xxx slučaju zaposleni ima pravo na isplatu otpremnine iz čl.87 ovog Ugovora.
Član 86.
Nakon pribavljenog mišljenja Sindikata, odnosno predstavnika Zaposlenih i Xxxxxx za zapošljavanje, Poslodavac xx xxxxx da xxxxxx program mjera za rješavanje viška zaposlenih.
Program iz stava 1 ovog člana sadrži naročito:
razloge prestanka potrebe za radom zaposlenih;
kriterijume za utvrđivanje zaposlenih za čijim xx xxxxx prestala potreba;
ukupan broj zaposlenih za čijim radom prestaje potreba;
broj, kvalifikacionu strukturu, godine starosti i staž osiguranja zaposlenih za čijim radom prestaje potreba i poslove koje obavljaju;
mjere za zapošljavanje: raspored na druge poslove kod istog poslodavca u stepenu stručne spreme zaposlenog, raspored kod drugog poslodavca u stepenu stručne spreme zaposlenog, uz njegovu saglasnost, stručno osposobljavanje, prekvalifikacija ili dokvalifikacija za rad na drugo radno mjesto kod istog ili drugog poslodavca i druge mjere u skladu sa kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
Kriterijumi iz stava 2 xxxxx 2 ovog člana ne mogu biti u suprotnosti sa odredbama Zakona koje se odnose na zabranu diskriminacije zaposlenih.
Program iz stava 1 ovog Člana donosi nadležni organ Poslodavca, odnosno Poslodavac.
Poslodavac nije xxxxx da donosi program iz stava 1 ovog člana ako xx xxxxx do prestanka potrebe za radom Zaposlenih, ukoliko Poslodavac utvrdi da će zbog tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena doći do prestanka potrebe za radom zaposlenih na neodređeno vrijeme u broju manjem od cenzusa utvrđenog Zakonom, već xx xxxxx je da o tome xxxxxx obavijesti tog Zaposlenog, najkasnije pet xxxx prije donošenja odluke o prestanku radnog odnosa.
Otpremnina
Član 87.
Zaposlenom za čijim xx xxxxx prestala potreba, a nije mu obezbijeđeno niti jedno pravo iz člana 86 , stav 2, xxxxx 5 ovog Ugovora, Poslodavac xx xxxxx da isplati otpremninu u visini od najmanje jedne njegove mjesečne prosječne zarade bez poreza i doprinosa u prethodnom polugodištu za svaku godinu rada kod tog Poslodavca, odnosno jednu mjesečnu prosječnu zaradu bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori, ako je to povoljnije za Zaposlenog.
Otpremnina iz stava 1 ovog člana, pod uslovom da poslodavac ostvaruje dobit u poslovanju i uredno izmiruje sve svoje obaveze, ne može biti niža od 14 bruto zarada zaposlenog ili 14 prosječnih bruto zarada u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga šta je povoljnije za zaposlenog.
Zaposlenom licu sa invaliditetom koji je proglašen tehnološkim viškom, a nije mu obezbijeđeno ni jedno od prava predviđenih programom iz člana 86, stav 2, xxxxx 5 ovog Ugovora, Poslodavac xx xxxxx da isplati otpremninu:
najmanje u visini 24 prosječne zarade, ako je invalidnost prouzrokovana povredom xxx xxxx ili bolešću;
najmanje u visini 36 prosječnih zarada, ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću.
Visina otpremnine iz stava 2 ovog člana, za zaposleno lice sa invaliditetom utvrđuje se na osnovu prosječne zarade poslodavca, ako je to za njega povoljnije.
Član 88.
Prilikom sporazumnog raskida Ugovora o radu, odnosno prestanka rada Zaposlenog, Poslodavac može da isplati otpremninu Zaposlenom u visini od 12 prosječnih xxxx xxxxxx u prethodnom polugodištu kod Poslodavca .
Sticanje prava na otpremninu iz stava 1 ovog Člana, ne može ostvariti Zaposleni koji je u radnom odnosu kod Poslodavca manje od 3 godine, kao ni Zaposleni koji za manje od 3 godine xxxxx pravo na starosnu penziju.
Član 89.
Zaposlenom koji je ostvario pravo na otpremninu prestaje radni odnos, odnosno otkazuje se Ugovor o radu, danom xxxx xx isplata izvršena.
XI . PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH ZA VRIJEME ŠTRAJKA
Član 90.
Zaposleni imaju pravo na štrajk radi zaštite svojih profesionalnih i ekonomskih interesa po osnovu rada, u skladu sa Zakonom.
Zaposleni organizuju štrajk pod uslovima, na način i u vrijeme koji su utvrĎeni Zakonom o štrajku.
Zaposleni samostalno slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku.
Štrajk xx xxxx najaviti u pismenoj formi najkasnije 5 xxxx prije početka.
Sindikat se uzdržava od štrajka ako se sve odredbe ovog Ugovora prema Zaposlenima izvršavaju.
Član 91.
Štrajk se može organizovati kod Poslodavca i kao štrajk upozorenja , xxxx xxxx trajati najduže jedan sat, a xxxx xx najaviti najkasnije 24 časa prije njegovog početka.
Član 92.
Odluka o stupanju u štrajk i štrajk upozorenja kod Poslodavca donosi nadležni organ ovlašćene organizacije Sindikata ili više od polovine zaposlenih kod Poslodavca.
Član 93.
Štrajkački odbor i predstavnici Poslodavca dužni su da sporazumno pokušaju da riješe xxxxxxx xxxx, od xxxx najave štrajka i za vrijeme trajanja štrajka.
Član 94.
Štrajkački odbor i Zaposleni koji učestvuju u štrajku dužni su da štrajk organizuju i vode prema odredbama Zakona, a posebno na način kojim se :
ne ugrožava bezbijednost lica i imovine, kao ni zdravlje ljudi ;
onemogućava nanošenje neposredne materijalne štete većih razmjera ;
ne može spriječavati Poslodavca da koriti i raspolaže sredstvima kojima obavlja djelatnost ;
ne smiju spriječavati Zaposlene koji ne učestvuju u štrajku.
Član 95.
Zaposleni u djelatnosti Poslodavca xxxx bi prekid rada izazvao štete većih razmjera i posljedice za korisnike usluga Poslodavca, mogu započeti štrajk ako se obezbijedi minimum xxxxxxx xxxx.
Minimum xxxxxxx xxxx utvrđuje Izvršni direktor pri čemu je obavezan da uzme u obzir predloge i mišljenja Sindikata.
Zaposlene koji su dužni da rade u toku štrajka određuje Izvršni direktor.
Član 96.
Organizovanje štrajka i učešće u štrajku ne predstavljaju povredu radne obaveze i ne podliježu disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti, niti može imati za posljedicu prestanak radnog odnosa, ukoliko se štrajk organizuje i vodi i obezbjeđuje minimum xxxxxxx xxxx u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom.
Član 97.
Organizatori štrajka i učesnici u štrajku koji ne organizuju štrajk u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom, ne mogu uživati zaštitu utvrđenu Zakonom i ovim Ugovorom.
Zaposleni koji učestvuju u štrajku ostvaruju osnovna prava iz radnog odnosa, osim prava na zaradu. Zaposleni koji xx xxxxx xx xxxx za vrijeme trajanja štrajka, radi obezbjeđivanja minimuma xxxxxxx xxxx, shodno Zakonu o štrajku, ima pravo na zaradu srazmjerno vremenu provedenom na radu.
Sindikat i Poslodavac su saglasni da se Zaposlenom, ukoliko je do štrajka došlo krivicom Poslodavca, isplaćuje naknada zarade u skladu sa ovim Ugovorom.
XII . USLOVI ZA RAD SINDIKATA
Član 98.
Sindikalna organizacija samostalno odlučuje o načinu njenog zastupanja kod poslodavca.
Sindikalna organizacija može imenovati ili izabrati jednog sindikalnog predstavnika koji će je zastupati.
Poslodavac xx xxxxx da sindikalnom predstavniku omogući pravovremeno ostvarivanje prava, u smislu stava 2 ovog člana, i pristup podacima za ostvarivanje tog prava.
Sindikalni predstavnik xx xxxxx da obavlja sindikalne aktivnosti na način xxxx xxxx uticati na efikasnost poslovanja poslodavca.
Sindikalna organizacija je dužna da obavijesti poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika.
Član 99.
Poslodavac obezbjeđuje Xxxxxxxxx uslove za efikasno obavljanje sindikalnih aktivnosti kojima se štite interesi i prava Zaposlenih.
Član 100.
Poslodavac može, po zahtjevu Sindikata obezbijediti profesionalno obavljanje funkcije sindikalnog povjerenika, s xxx xx xxxxxx, neknade i ostala primanja padaju na teret Poslodavca.
Poslodavac i Sindikat međusobna prava i obaveze iz stava 1 ovog člana uređuju posebnim sporazumom.
Član 101.
Poslodavac Sindikatu za vršenje sindikalnih aktivnosti, pored uslova utvrđenih Zakonom i Opštim kolektivnim ugovorom, obezbjeđuje :
pravo na učešće na lokalnom nivou, nivou Crne Xxxx i u međunarodnim sindikalnim aktivnostima;
pravo na nepovredivost sindikalnih prostorija, sindikalne pošte i telefonskih razgovora;
pravo na zaštitu sindikalnih fondova i sindikalne imovine od intervencija javnih vlasti;
pravo na pristup medijima;
pravo na dobrovoljno pristupanje postupku mirnog rješavanja radnih sporova;
pravo Zaposlenih na obrazovanje i osposobljavanje.
Član 102.
Poslodavac omogućava Sindikatu da pokreće inicijative, podnosi zahtjeve i prijedloge, da zauzima stavove, bude informisan o pitanjima koja su od bitnog značaja za profesionalni i ekonomski interes Zaposlenih.
Poslodavac razmatra mišljenja i predloge Sindikata prije donošenja odluke od bitnog značaja za profesionalne i ekonomske interese Zaposlenih, a posebno u vezi pitanja koja se tiču politike radne snage, kolektivnog otpuštanja radnika uslijed tehnološko ekonomskih, restrukturalnih i drugih promjena, profesionalne osposobljenosti i dr.
Poslodavac zajedno sa Sindikatom odlučuje o socijalnim pitanjima koja se odnose na viši standard zaposlenih i stambenu problematiku.
Poslodavac i reprezentativni sindikat zajednički vrše analitičku procjenu radnih mjesta prilikom izrade akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, na osnovu čega određuju koeficijente složenosti za svako radno mjesto u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorima.
Član 103.
Poslodavac Sindikatu uručuje pozive sa materijalima, radi prisustvovanja predstavnika Sindikata sjednicama odgovarajućih organa, odnosno tijela na kojima se razmatraju njegova mišljenja, prijedlozi, inicijative i zahtjevi.
Poslodavac predstavnicima Sindikata dostavlja informacije i druge podatke od značaja za rad Sindikata, odnosno za ostvarivanje prava zaposlenih i omogućava isticanje obavještenja Sindikata u prostorijama Poslodavca koje su za to određene.
Član 104.
Poslodavac prilikom isplate mjesečne zarade, odnosno zarade naknade Zaposlenog koji je član Sindikata, na žiro račun Sindikata uplaćuje iznos od 1,0 % na obračunate neto zarade koji se, kao povećani trošak u funkciji kvalitetnog izvršavanja poslova, namjenski koristi za prevencije radne invalidnosti, pozajmice zaposlenima, rekreativni odmor zaposlenih, kao i investicije iz tog osnova.
Poslodavac xx xxxxx da prilikom isplate mjesečne zarade, odnosno zarade naknade Zaposlenog koji je član Sindikata, na žiro račun posebnog xxxxx Reprezentativnog sindikata na nivou Crne Xxxx uplaćuje iznos od 0,2 % na obračunatu zaradu, na osnovu člana 30 Opšteg kolektivnog ugovora i člana 37 Xxxxxxxx kolektivnog ugovora za stambeno-komunalnu djelatnost.
O uslovima i načinu organizovanja rekreativnog odmora Zaposlenih, Poslodavac i Sindikat se mogu posebno sporazumjeti.
O realizaciji sredstava iz stava 1 ovog Xxxxx Xxxxxxxx obavještava Izvršnog direktora najkasnije do kraja novembra tekuće godine.
Član 105.
Poslodavac obezbjeđuje da se sredstva koja zaposleni članovi Sindikata izdvajaju za sindikalnu članarinu od zarade, odnosno od naknade zarade, uplaćuju na odgovarajući žiro račun Sindikalne organizacije.
Poslodavac može i na drugi način iz svojih xxxxxxx finansijski pomoći rad Xxxxxxxxx.
Član 106.
Aktivnosti Sindikata vrše se tako da ne idu na štetu redovnog funkcionisanja Poslodavca, a ni radne discipline.
Član 107.
Predstavnik Sindikalne organizacije i predstavnik Zaposlenih, za vrijeme obavljanja sindikalnih aktivnosti i šest mjeseci nakon prestanka sindikalnih aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost u vezi sa obavljanjem sindikalnih aktivnosti, proglašen kao zaposleni za čijim xxxxx xx prestala potreba, raspoređen na drugo radno mjesto kod istog ili drugog poslodavca u vezi sa obavljanjem sindikalnih aktivnosti ili na drugi način doveden u nepovoljniji položaj, ukoliko postupa u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Poslodavac ne može stavljati u povoljniji ili nepovoljniji položaj predstavnika Sindikalne organizacije ili predstavnika Zaposlenih zbog članstva u Sindikatu ili njegovih sindikalnih aktivnosti.
IV . ZAVRŠNE ODREDBE
Član 108.
Ovaj Xxxxxx zaključuje se na neodređeno vrijeme, a smatra se zaključenim kada ga potpišu predstavnici Poslodavca i Sindikalne organizacije.
Važenje ovog Ugovora može prestati sporazumom svih učesnika ili otkazom Ugovora, u cjelosti ili djelimično.
Otkaz ovog Ugovora ,u cjelosti ili djelimično, podnosi se u pismenoj formi, uz pismenu najavu tri mjeseca prije otkaza, sa obrazloženjem i xxxx da sadrži predlog novih odredbi.
Otkaz Ugovora može se podnijeti najranije po isteku šest mjeseci od xxxx zaključivanja.
U slučaju otkaza, Xxxxxx se primjenjuje do zaključivanja novog Kolektivnog ugovora, a najduže šest mjeseci od xxxx podnošenja otkaza.
Učesnici su dužni xx xxxxxxxx pregovaranja započnu najkasnije u roku od 15 xxxx od xxxx podnošenja otkaza.
Član 109.
Svaka ugovorena strana može pokrenuti zahtjev za izmjene i dopune ovog Ugovora, a predlog izmjena i dopuna podnosi se u pisanoj formi.
Izmjene i dopune ovog Ugovora vrše se aneksom, na način i po postupku kao za njegovo zaključivanje.
Član 110.
Ugovor stupa na snagu danom njegovog potpisivanja xx xxxxxx predstavnika ugovornih strana.
Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaje da važi Pojedinačni kolektivni ugovor DOO’’Vodovod i kanalizacija’’ Herceg Novi, od 10.07.2015. godine.
Član 111.
Ovaj Kolektivni ugovor zaključen xx xxxx _____________godine.
Predsjednik Odbora direktora Izvršni direktor
DOO “Vodovod i kanalizacija”H.Novi DOO “Vodovod i kanalizacija”H.Novi
Xxxxxx Xxxxxxxxxx mr Xxxx Xxxxx
_____________________________ _____________________________
Predsjednik Sindikalne organizacije
DOO “Vodovod i kanalizacija”H.Novi
Xxxx Xxxxxxx
___________________________________
34