DOKUMENTACIJA O NABAVI RADOVA

	VREMENSKI PLAN	112
	PLAN OSIGURANJA KVALITETE (POK) I PLANOVI KONTROLE (PK)	113
	PROMETNO TEHNOLOŠKI ELABORAT	115
	DOZVOLE I SUGLASNOSTI ZA RADOVE	116
	PLAN IZVOĐENJA RADOVA	116
	SIGURNOSNE PROCEDURE	116
	PLAN IZVOĐENJA RADOVA	120
	PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA	120
	IZJAVE O METODAMA IZGRADNJE I MONTAŽE	122
	ELABORAT POSTOJEĆEG STANJA OBJEKATA	122
	2.2.2.4 DOKUMENTACIJA IZVEDENOG STANJA	123
	2.2.2.5 PRIRUČNICI O RUKOVANJU I ODRŽAVANJU	123
	2.2.3 PREGLED DOKUMENTACIJE	124
	2.2.4 DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU	124
	2.2.4.1 XXXXXXXXXXX DNEVNIK	124
	2.2.4.2 GRAĐEVINSKA KNJIGA	125
	2.2.4.3 DOKUMENTACIJA PRI DOSTAVI MATERIJALA I OPREME	125
	2.3 SASTANCI, IZVJEŠTAJI I KORESPONDENCIJA	125
	2.3.1 SASTANCI	126
	2.3.1.1 POČETNI SASTANAK	126
	2.3.1.2 SASTANCI O NAPREDOVANJU RADOVA – TJEDNI/MJESEČNI	126
	2.3.2 IZVJEŠTAJI I KORESPONDENCIJA	126
	2.3.2.1 KOPIRANJE KORESPONDENCIJE	126
	2.3.2.2 IZVJEŠTAJ O NAPRETKU	126
	MJESEČNI IZVJEŠTAJI O NAPRETKU	126
	FOTODOKUMENTACIJA	127
	2.3.3 SMJEŠTAJ ZA INŽENJERA	127
3	IZVOĐENJE RADOVA	129
	3.1 UVJETI IZVOĐENJA RADOVA NA GRADILIŠTU	129
	3.1.1 OPĆENITO	129
	3.1.2 GRADILIŠTE	129
	3.1.3 IZRADA GRADILIŠNIH PRIKLJUČAKA	130
	3.1.4 PRAVO NA PRISTUP I OMETANJE DRUGOG POSJEDA	131
	3.1.5 OSIGURANJE STABILNOSTI POSTOJEĆIH OBJEKATA	132
	3.1.6 ISKOLČENJE	134
	3.1.7 IZMJEŠTANJE I ZAŠTITA POSTOJEĆIH INSTALACIJA	134
	3.1.8 PRISTUPNI PUTOVI I PRIVREMENE DEPONIJE	136
	3.1.9 OSIGURANJE PROLAZA LOKALNOG STANOVNIŠTVA	137

3.1.10 ZBRINJAVANJE VIŠKA MATERIJALA, GRAĐEVINSKOG OTPADA I POTENCIJALNOG OPASNOG OTPADA 137

3.2 ZAHTJEVI ZA UREĐENJE GRADILIŠTA 138

3.2.1 SMJEŠTAJ ZA IZVOĐAČA 138

3.2.2 UREDNOST GRADILIŠTA 138

3.2.3 SANITARIJE I ZBRINJAVANJE OTPADA 138

3.3 TESTOVI PO DOVRŠETKU I PREUZIMANJE 138

3.3.1 OPĆENITO 138

3.3.2 OPSEG ISPITIVANJA 139

3.3.3 LABORATORIJ ZA ISPITIVANJE MATERIJALA 139

3.3.4 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI GRAVITACIJSKIH CJEVOVODA 139

3.3.5 TLAČNE PROBE TLAČNIH KANALIZACIJSKIH CJEVOVODA 140

3.3.6 TLAČNE PROBE VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA 140

3.3.7 CCTV INSPEKCIJA 140

3.3.8 ISPIRANJE I DEZINFEKCIJA VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA 141

3.3.9 OBUKA OSOBLJA ZA UPRAVLJANJE 141

3.3.10 PREUZIMANJE XX XXXXXX NARUČITELJA I IZDAVANJE POTVRDE O PREUZIMANJU 141

3.3.11 ODGOVORNOSTI NAKON IZDAVANJA POTVRDE O PREUZIMANJU 142

3.3.11.1 ODGOVORNOSTI IZVOĐAČA 142

3.3.11.2 ODGOVORNOSTI NARUČITELJA 142

3.3.11.3 RAZDOBLJE OBAVJEŠTAVANJA O NEDOSTACIMA 143

4 OPĆI I POSEBNI TEHNIČKI UVJETI IZVOĐENJA RADOVA 144

4.1 XXXXXXXXXXX RADOVI 144

4.1.1 PRIPREMENI RADOVI 144

4.1.1.1 OPĆENITO 144

4.1.1.2 ISKOLČENJE OBJEKATA GRAĐEVINE 145

4.1.1.3 ČIŠĆENJE XXXXXX 148

4.1.1.4 UKLANJANJE POSTOJEĆIH VODOVODNIH I KANALIZACIJSKIH CJEVOVODA I OKANA 151

4.1.2 ZEMLJANI RADOVI 152

4.1.2.1 OPĆENITO 152

4.1.2.2 ISKOP HUMUSA 153

4.1.2.3 ŠIROKI ISKOP 154

4.1.2.4 ISKOP ROVA 160

4.1.2.5 PRIJEVOZ I ODLAGANJE MATERIJALA 166

4.1.2.6 UREĐENJE TEMELJNOG TLA 167

4.1.2.7 IZRADA NASIPA I ZATRPAVANJE GRAĐEVINSKIH JAMA 171

4.1.2.8 IZRADA POSTELJICE 180

4.1.2.9 IZRADA NOSIVOG SLOJA OD MEHANIČKI ZBIJENOG ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA 184

4.1.2.10 IZRADA PODLOGE CIJEVI 190

4.1.2.11 IZRADA OBLOGE CIJEVI 191

4.1.2.12 ZATRPAVANJE KANALA I OSTALIH ISKOPA 192

4.1.2.13 STABILIZACIJA TLA GEOSINTETICIMA 194

4.1.2.14 PRECRPLJIVANJE UZVODNIH DOTOKA OTPADNE VODE 194

4.1.2.15 POLAGANJE CJEVOVODA METODOM BUŠENJA 195

4.1.3 BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI 196

4.1.3.1 OPIS RADOVA 196

4.1.3.2 MATERIJALI 196

4.1.3.3 PROIZVODNJA BETONA I UVJETI MANIPULIRANJA U PROCESU PROIZVODNJE 201

4.1.3.4 IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 203

4.1.3.5 ARMATURA 211

4.1.3.6 REZANJE POSTOJEĆEG BETONSKOG ZASTORA 213

4.1.3.7 KONTROLNE XXXXX 214

4.1.4 ASFALTERSKI RADOVI 214

4.1.4.1 OPĆENITO 214

4.1.4.2 IZRADA ASFALTNIH SLOJEVA PO VRUĆEM POSTUPKU VALJANJEM 217

4.1.4.3 REZANJE ASFALTA 222

4.1.4.4 GLODANJE (FREZANJE) ASFALTA 223

4.1.5 ZIDARSKI RADOVI 223

4.1.5.1 UVOD 223

4.1.5.2 MORTOVI 224

4.1.5.3 VODONEPROPUSNI PREMAZ 224

4.1.5.4 IZRADA KINETE 225

4.1.5.5 CEMENTNI NAMAZI 225

4.1.5.6 IZRADA BETONSKIH OPLOČNIKA 225

4.1.5.7 IZRADA KAMENIH KLUPČICA 226

4.1.5.8 LIČENJE UNUTRAŠNJIH I VANJSKIH POVRŠINA 226

4.1.6 OBRTNIČKI RADOVI 226

4.1.6.1 BRAVARSKI RADOVI 226

4.1.6.2 LIČILAČKI RADOVI (BRAVARIJA) 233

4.1.6.3 IZOLATERSKI RADOVI 234

4.1.6.4 KAMENOREZAČKI RADOVI 235

4.1.6.5 KROVOPOKRIVAČKI RADOVI 237

4.1.6.6 IZRADA TERACO PODA 237

4.1.6.7 UGRADNJA METALNOG GEODETSKOG REPERA 238

4.1.6.8 UGRADNJA UREĐAJA ZA ODVLAŽIVANJE ZRAKA 238

4.1.6.9 UGRADNJA PLOČE OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA 238

4.1.6.10 UGRADNJA PROFILIRANE GUMENE TRAKE ZA BRTVLJENJE 238

4.1.6.11 IZRADA DILATACIJE 238

4.1.6.12 POSTAVLJANJE PODNIH XXXXXXX 239

4.1.6.13 UGRADNJA STOLARIJE 239

4.1.7 KANALIZACIJSKI RADOVI 240

4.1.7.1 OPIS 240

4.1.7.2 GRAVITACIJSKI KANALI - CIJEVI I SPOJNICE 240

4.1.7.3 GRAVITACIJSKI KANALI – OKNA 246

4.1.7.4 MEĐUSOBNO SPAJANJE KANALIZACIJSKIH KOLEKTORA 251

4.1.7.5 KUĆNI PRIKLJUČCI - KANALIZACIJA 252

4.1.7.6 TLAČNI CJEVOVOD - CIJEVI I SPOJNICE 253

4.1.7.7 TLAČNI CJEVOVOD – LUKOVI 258

4.1.7.8 POLAGANJE CIJEVI ZA ZAŠTITU OPTIČKOG XXXXXX ZA POTREBE SDNU SUSTAVA 258

4.1.7.9 BETONSKE KANALICE ZA ODVODNJU OBORINSKIH VODA 259

4.1.7.10 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI CRPNIH STANICA 260

4.1.7.11 PROVJERA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI CRPNIH STANICA 260

4.1.7.12 SANACIJA CJEVOVODA 261

4.1.8 VODOVODNI RADOVI 263

4.1.8.1 OPIS 263

4.1.8.2 IZVOĐENJE 264

4.1.8.3 JEDINICA MJERE I JEDINIČNA CIJENA 265

4.1.8.4 ISPITIVANJE 265

4.1.8.5 ISPIRANJE I DEZINFEKCIJA CJEVOVODA 269

4.1.8.6 KUĆNI PRIKLJUČCI - VODOOPSKRBA 270

4.1.9 ZAVRŠNI RADOVI 271

4.1.9.1 UREĐENJE I ČIŠĆENJE XXXXXX PO ZAVRŠETKU RADOVA 271

4.1.9.2 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI VODNIH XXXXXX VODOSPREME 271

4.1.9.3 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI BAZENA CRPNE STANICE I RETENCIJSKIH BAZENA 272

4.1.10 RADOVI NA MIKROTUNELIRANJU 272

4.2 STROJARSKI RADOVI 276

4.2.1 OPĆI TEHNIČKI UVJETI 276

4.2.1.1 MJERNE JEDINICE 276

4.2.1.2 PRIMIJENJENI STANDARDI 276

4.2.1.3 MATERIJALI 276

4.2.1.4 ZAVARENI SPOJEVI 276

4.2.1.5 NEMETALI 277

4.2.1.6 ELEKTROMATERIJALI 277

4.2.1.7 PAKIRANJE I TRANSPORT 277

4.2.1.8 DOKUMENTI 278

4.2.1.9 STANDARDIZACIJA	279
4.2.1.10 INSTALACIJSKI MATERIJAL	279
4.2.1.11 ALATI	280
4.2.1.12 PRIČUVNI DIJELOVI	280
4.2.1.13 NATPISNE PLOČICE	280
4.2.1.14 STROJARSKA OPREMA	280
4.2.1.15 ODLJEVCI	282
4.2.1.16 ZAŠTITA OD POKRETNIH DIJELOVA	282
4.2.1.17 PODMAZIVANJE	282
4.2.1.18 KOROZIJA I EROZIJA	283
4.2.1.19 ISPITIVANJA	283
4.2.1.20 PLAN KVALITETE	283
4.2.1.21 ISPITIVANJA U TVORNICI	283
4.2.1.22 ISPITIVANJA NA GRADILIŠTU	283
4.2.1.23 PRIVREMENI RADOVI	284
4.2.1.24 PROVJERA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI STROJARSKOG DIJELA POSTROJENJA, ODRŽAVANJE	I
OBUKA	284
4.2.2 POSEBNI TEHNIČKI UVJETI	284
4.2.2.1 UVOD	284
4.2.2.2 CRPNI AGREGATI I MJEŠAČI	285
4.2.2.3 OPREMA ZA MEHANIČKO PROČIŠĆAVANJE	289

AUTOMATSKA REŠETKA 289

RUČNA REŠETKA - KOŠARA 289

SPIRALNA PREŠA 289

4.2.2.4 VENTILI I ZASUNI 290

NOŽASTI ZASUNI S ELEKTROMOTORNIM POGONOM 291

ZASUNI (ELIPTIČNI, OVALNI) 291

NEPOVRATNI VENTILI 292

ŽABLJE ZAKLOPKE 292

ODZRAČNO DOZRAČNI VENTILI 292

4.2.2.5 SPOJNI KOMADI 293

MONTAŽNO DEMONTAŽNI KOMADI 293

4.2.2.6 ZAPORNICE 293

4.2.2.7 FAZONSKI KOMADI 294

FAZONSKI KOMADI U KANALIZACIJSKOJ CRPNOJ STANICI 294

FAZONSKI KOMADI U OKNIMA KANALIZACIJSKOG TLAČNOG CJEVOVODA 295

FAZONSKI KOMADI NA VODOOPSKRBNIM CJEVOVODIMA 295

FAZONSKI KOMADI NA PEHD VODOOPSKRBNIM CJEVOVODIMA 295

4.2.2.8 MJERNA OPREMA 296

ELEKTROMAGNETSKI MJERAČ PROTOKE 296

HIDROSTATSKA XXXXX ZA MJERENJE RAZINE 297

MANOMETAR S MANOMETARSKOM SLAVINOM 297

4.2.2.9 DIZALICE 297

MOSNE DIZALICE 297

GREDNE DIZALICE 298

4.2.2.10 PROTUPOŽARNI HIDRANTI 298

4.3 ELEKTROTEHNIČKI RADOVI 300

4.3.1 OPĆENITO 300

4.3.1.1 MJERNE JEDINICE 300

4.3.1.2 PRIMIJENJENI STANDARDI 300

4.3.1.3 MATERIJALI 300

4.3.1.4 ELEKTROMATERIJALI 300

4.3.1.5 PAKIRANJE I TRANSPORT 301

4.3.1.6 DOKUMENTI 301

4.3.1.7 STANDARDIZACIJA 303

4.3.1.8 INSTALACIJSKI MATERIJAL 303

4.3.1.9 ALATI 303

4.3.1.10 PRIČUVNI DIJELOVI 303

4.3.1.11 NATPISNE PLOČICE 304

4.3.1.12 OZNAČAVANJE OPREME, XXXXXX I VODIČA 304

4.3.1.13 PLAN KVALITETE 304

4.3.1.14 ISPITIVANJA U TVORNICI 304

4.3.1.15 ISPITIVANJA NA GRADILIŠTU 304

4.3.1.16 ELEKTROTEHNIČKI RADOVI NA OBJEKTU 305

4.3.1.17 PROVJERA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI, ODRŽAVANJE I OBUKA ELEKTRO TEHNIČKOG DIJELA POSTROJENJA 305

4.3.2 OPĆI TEHNIČKI UVJETI 306

4.3.2.1 OPĆI TEHNIČKI UVJETI ZA IZVOĐENJE INSTALACIJE 306

4.3.2.2 TEHNIČKI PODACI ZA IZVOĐENJE ELEKTROINSTALACIJE 307

4.3.2.3 TEHNIČKI UVJETI ZA IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE SUSTAVA ZAŠTITE XX XXXXX 309

4.3.3 POSEBNI TEHNIČKI UVJETI 313

4.3.3.1 NAZIVNI NAPONI 313

4.3.3.2 NAZIVNA FREKVENCIJA 313

4.3.3.3 SUSTAVI NAPAJANJA 313

4.3.3.7 ELEKTRIČNA OPREMA 315

4.3.3.8 PRIKLJUČNI KABEL 315

4.3.3.9 KABELI I PRIBOR 315

4.3.3.10 CIJEVI 316

4.3.3.11 KABELSKI KANALI	317
4.3.3.12 UZEMLJENJE	317
4.3.3.13 HIDRAULIČKA ELEKTROMJERNA OPREMA	317
4.3.3.14 DETEKTORI OTVORENOSTI	318
4.3.3.15 RASVJETA	319
4.3.3.16 UTIČNICE	319
4.3.3.17 RAZVODNI ORMARI	319
4.3.3.18 ELEKTRONIČKE KOMPONENTE	322
4.3.3.19 ODVODNIK PRENAPONA	323
4.3.3.20 NISKONAPONSKI PREKIDAČI	323
4.3.3.21 INSTALACIJSKI PREKIDAČI	324
4.3.3.22 SKLOPNICI	324
4.3.3.23 OSIGURAČI	324
4.3.3.24 ZAŠTITNI UREĐAJ DIFERENCIJALNE STRUJE	325
4.3.3.25 ELEMENTI ZA KOMPENZACIJU XXXXXX XXXXX	325
4.3.3.26 SHUNTOVI	325
4.3.3.27 NISKONAPONSKI STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI	325
4.3.3.28 POMOĆNI I VREMENSKI RELEJI	326
4.3.3.29 GREBENASTE SKLOPKE	326
4.3.3.30 POKAZNI INSTRUMENTI	326
4.3.3.31 SIGNALNE SVJETILJKE I TIPKALA	327
4.3.3.32 MJERNI PRETVORNICI	327
4.3.3.33 UNIVERZALNI PROCESNI DISPLEJ	327
4.3.3.34 SOFT STARTERI	328
4.3.3.35 FREKVENTNI PRETVARAČ	329
4.3.3.36 TELEMETRIJSKA OPREMA	330
4.3.3.37 PROGRAMABILNI LOGIČKI KONTROLER (PLC)	330
4.3.3.38 PLC PROGRAM KANALIZACIJSKE CRPNE STANICE I RAZMJENA INFORMACIJA SA	SCADA-OM 332
4.3.3.39 SVJETLOVODNI ETHERNET PREKLOPNIK (SWITCH)	355
4.3.3.40 SVJETLOVODNI RAZDJELNICI	355
4.3.3.41 SVJETLOVODNI KABELI	356
4.3.3.42 POPIS PRIČUVNIH DIJELOVA	359
4.3.3.43 REZERVNO NAPAJANJE OBJEKTA	359
4.3.3.44 KATODNA ZAŠTITA	360
4.3.3.45 AKTIVNI FILTER	360
4.3.4 ZAŠTITA I/ILI IZMJEŠTANJE EKI	361
4.3.4.1 OPĆENITO	361
4.3.4.2 IZRADA KABELSKE KANALIZACIJE (EKI)	361

4.4 ARHEOLOŠKI RADOVI 370

4.4.1 OPIS 370

4.4.2 JEDINICA MJERE I JEDINIČNA CIJENA 370

Napomena:

Predmetne tehničke specifikacije izrađene su za potrebe EU Projekta poboljšanja vodno komunalne infrastrukture Aglomeracije Split - Solin, sustav odvodnje i vodoopskrbe na području xxxxx Xxxxxx - rekonstrukcija i dogradnja.

Za potrebe izgradnje vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava dijela naselja Rupotina i Put stare Salone u Solinu Izvođač xx xxxxx koristiti samo odredbe na koje se poziva Troškovnik izvođenja radova te općenite uvjete za izvođenje predmetnih radova.

1 OPIS PROJEKTA

1.1 Institucionalni okvir provedbe Projekta

Projekt Izgradnja sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Split - Xxxxx xx sufinancira sredstvima EU Kohezijskih fondova kroz Operativni program za konkurentnost i koheziju 2014 – 2020 (u daljnjem tekstu: Projekt).

Kao sastavni dio Projekta Izgradnja sustava poboljšanja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Split – Solin predviđena je rekonstrukcija i optimizacija postojećeg sustava vodoopskrbe, izgradnja vodoopskrbne mreže u dijelovima naselja bez izgrađenog odgovarajućeg sustava vodoopskrbe, izgradnja novog dovoda vode sa izvora rijeke Jadro, rekonstrukcija i optimizacija postojećeg sustava odvodnje, izgradnja objekata spoja jedinstvenog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, Izgradnja sustava odvodnje u naseljima bez izgrađenog sustava odvodnje te izgradnja uređaja II. stupnja pročišćavanja na lokaciji postojećeg uređaja za pročišćavanje „Stupe“ s ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda u Jadransko more (Brački kanal).

Sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj (NN 92/14) i Uredbi o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog xxxxx, Europskog xxxxx za regionalni razvoj i Kohezijskog xxxxx, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta" (NN 107/14, 23/15) određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog xxxxx, Europskog xxxxx za regionalni razvoj i Kohezijskog xxxxx relevantna za provedbu ovog projekta:

● Koordinacijsko tijelo: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,

● Tijelo za ovjeravanje za provedbu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija": Ministarstvo financija,

● Tijelo za reviziju za provedbu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija": Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije,

● Upravljačko tijelo za provedbu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija": Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,

● Posredničko tijelo razine 1 za relevantan prioritet: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,

● Posredničko tijelo razine 2 za relevantan prioritet: Hrvatske vode,

Naručitelj Projekta je Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split, Biokovska 3, 21000 Split.

Sva navedena nacionalna tijela imaju obvezu kontrole Projekta Izgradnja sustava poboljšanja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Split - Solin i s tog osnova pristup svim informacijama.

Revizijska i druga kontrolna tijela Europske komisije također imaju obvezu kontrole Projekta Izgradnja sustava poboljšanja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i s tog osnova pristup svim informacijama.

Hrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni zadatak kontrole Projekta Izgradnja sustava poboljšanja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Split - Xxxxx, xx sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/14) i Uredbi o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog xxxxx, Europskog xxxxx za regionalni razvoj i Kohezijskog xxxxx, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta" (NN 107/14, 23/15) imaju obvezu obavljanja kontrola jesu li robe, radovi, usluge koji su financirani stvarno isporučeni, jesu li izdaci koje je korisnik prikazao stvarno xxxxxxx, xx udovoljavaju li nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije tijekom cijelog razdoblja provedbe i trajanja Projekta, a s ciljem provjere korištenja europskih sredstava prije isplate istih prema korisniku projekta. Ove provjere naročito se odnose na:

● Provjere isporuka i prihvatljivosti izdataka Projekta, te obavljanje administrativnih provjera i provjera na terenu,

● Dostava informacija o provjerenim izdacima nacionalnim tijelima,

● Nadziranje napretka Projekta i izvještavanje o istome,

● Provedbu, odnosno kontrolu provedbe mjera vidljivosti i informiranja, osiguravanje pravilne provedbe ovih mjera xx xxxxxx korisnika,

● Provjera eventualnih sumnji na nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera,

● Osiguravanje korištenja posebnog računovodstvenog sustava xx xxxxxx Korisnika za provedbu Projekta, i ostalo.

Radovi koji su predmet ove sastoji se od podkomponenti:

Radovi uključuju i:

− izradu izvedbenih projekata i projekata izvedenog stanja,

− provedbu testova po dovršetku, uključivo s provedbom tehničkog pregleda, te

− uklanjanje skrivenih nedostatka u zakonskom garantnom roku

sve prema „Uvjetima ugovora o građenju” prvo izdanje 1999 izdano od Međunarodne federacije inženjera konzultanata (FIDIC) u hrvatskom prijevodu izdano od Hrvatske udruge konzultanata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Udruge konzultantskih društava u graditeljstvu po projektima Naručitelja (dalje u tekstu: FIDIC Crvena knjiga).

1.2 Lokacija Projekta

Projekt je lociran u Republici Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji te obuhvaća izgradnju/rekonstrukciju/dogradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda aglomeracije Split - Solin odnosno gusto naseljeno područje Grada Splita

Splitsko-dalmatinska županija se prostire na 14.106,40 km2, od čega na površinu xxxx otpada 9.576,40 km2, a na površinu kopna 4.523,64 km2 (8% površine Hrvatske). Prema prvim rezultatima popisa stanovništva 2011.god. ukupan broj stanovnika u Županiji iznosi 455.242. Sjedište Županije je u Splitu. Županija obuhvaća 16 gradova i 39 općina, odnosno 55 jedinica lokalne samouprave. Na sjeveru graniči s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovačko-neretvanskom županijom, na zapadu sa Šibensko-kninskom županijom, a na jugu seže do granice teritorijalnog xxxx Republike Hrvatske. Županija obuhvaća i otoke Čiovo, Drvenik, Drvenik mali, Šoltu i okolne otoke, Brač i okolne otoke, Hvar, Šćedro, Paklene otoke, Vis, Biševo te otok Sv. Andrija i okolne otoke.

Općenito se može reći da je Županija niske nastanjenosti, pretežito disperzirane izgrađenosti prostora, izuzev županijskog sjedišta i priobalnog pojasa, koji predstavlja veliku vrijednost za budući razvitak županije. U Županiji xx xxxx izražen stupanj urbanizacije i iznosi 66,9% u 40 naselja gradske strukture, a u ostalih 319 naselja živi 33,0% županijskog stanovništva.

Položaj Splitsko-dalmatinske županije

Grad Split kao županijsko središte xxxxx xx veoma dinamičan trgovački i prometni centar s trgovačkom i putničkom lukom. Iz Splita se komunicira sa svim županijskim naseljima na kopnu i na otocima i jednostavno se prometno povezuje s drugim mediteranskim lukama kao i mnogim zračnim lukama u svijetu.

Na području Grada Splita trenutno živi više od 178.192 stanovnika, i po veličini je drugi grad u Hrvatskoj. Split je administrativni, sveučilišni, kulturni i sve više turistički centar regije i makroregije.

Grad Solin nalazi se sjeveroistočno od Splita, s xxxxx xx urbanistički gotovo srastao. Okružen je planinama Kozjak i Mosor, a kroz njega protječe rijeka Jadro. Prema posljednjem popisu Xxxxx xxx 24.282 stanovnika.

Općina Dugopolje je izrazito krški prostor smješten sa sjeverne strane Xxxxxx xxxx ju odvaja od primorske strane.

Najveće je polje, smješteno podno samih sjevernih padina Mosora, istoimeno xxxx polje po kojemu je Dugopolje i dobilo ime. Sa sjeverne strane polja, cijelom njegovom dužinom, na malo uzdignutu terenu, prostire se naseljeno mjesto Dugopolje. Prema posljednjem popisu Općina Dugopolje ima 3.537 stanovnika.

Xxxx xx naselje i općina u Splitskom zaleđu. Nastalo je podno srednjovjekovne tvrđave. U sastavu općine nalazi se 9 naselja, to su: Brštanovo, Dugobabe, Klis, Konjsko, Korušce, Nisko, Prugovo, Veliki Broćanac i Vučevica. Prema posljednjem popisu Općina Xxxx xxx 4.864 stanovnika.

Podstrana se smjestila na području od rijeke Žrnovnice, pa sve do Mutograsa podno brda Peruna, oko 6 km uz obalu u pravcu sjeverozapad - jugoistok. Naselje se dijeli na nekoliko dijelova: Gornja Podstrana, Xxxxxxx, Grljevac, Miljevac, Mutogras, Strožanac i Sveti Xxxxxx. Prema posljednjem popisu Općina Podstrana ima 9.245 stanovnika.

1.3 Obuhvat aglomeracije

Konačne granice aglomeracije definirane su u odnosu na koncentraciju stanovništva (gustoća naseljenosti), koncentraciju privrednih aktivnosti, dovoljnu koncentraciju navedenih kriterija da bi se komunalne otpadne vode xxxxx učinkovito prikupljati i pročišćavati zahtijevanim stupnjem pročišćavanja.

Obuhvat aglomeracije Split-Solin

Naselja na području analiziranog područja koja su zadovoljila sve kriterije uvrštena su u obuhvat aglomeracije. To su sljedeća naselja: Split, Solin, Vranjic, Podstrana, Stobreč, Kamen, Žrnovnica, Srinjine, Kučine, Mravince, Klis, Dugopolje i Koprivno.

Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije

1.4 Tijela nadležna za komunalnu i drugu infrastrukturu na području Projekta

Popis nadležnih tijela xxx je u tablici u nastavku:

Upravljanje vodama	Hrvatske vode, VGO za slivove južnoga Jadrana Xxxxxxxxxx 00, 00000 Xxxxx
Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda	Vodovod i kanalizacija d.o.o. Biokovska 3, 21000 Split
Državne ceste	Hrvatske ceste Vončinina 3, 10000 Zagreb
Županijske i lokalne ceste	Županijska uprava za ceste na području Splitsko- dalmatinske županije Ruđera Boškovića 22, 21000 Split
Distribucija i opskrba električnom energijom	HEP ODS d.o.o., DP Elektrodalmacija Split Poljička cesta 73, 21000 Split
Telekomunikacije	Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije Ulica Roberta Frangeša Xxxxxxxxxx 0, 00000 Xxxxxx,
Opskrba plinom	EVN Croatia plin d.o.o.

Kopilica 5A 21000 Split

1.5 Meteorološke i klimatološke značajke

1.5.1 Kvaliteta zraka

Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija tvore jedinstvenu zonu HR05.

Izuzmemo li Grad Split koji ima specifične emisijske izvore (xxxxxxx i cestovni promet) i industrijske izvore te je i zbog svoje veličine proglašen aglomeracijom područje srednje i južne Dalmacije ima slične karakteristike s obzirom na razinu onečišćenja. Na svim postajama lokalne mreže u Splitsko-dalmatinskoj županiji zrak je bio I kategorije, odnosno I kategorije uvjetno1 za mjerene onečišćujuće tvari.

1.5.2 Xxxxx i meteorološki podaci

Cijela Splitsko-dalmatinska županija nalazi se u zoni jadranskog tipa mediteranske klime (semiaridni tip klime). Jadransko more, kao prirodni rezervoar relativno xxxxx vode s temperaturom od 10°C do 26°C, najvažniji je indikator klimatskih karakteristika na širem području Županije. Klimu karakteriziraju vruća i suha ljeta, blage i vlažne zime te veliki broj sunčanih sati (iznad 2500) i izražena vjetrovitost (iznad 100 xxxx godišnje s jakim i u prosjeku više od 30 xxxx s olujnim vjetrom). Veliki broj vedrih i sunčanih xxxx i temperature koje rijetko padnu ispod nule karakteriziraju klimu i priobalnog i otočnog dijela županije s xxx razlikom da priobalni dio karakterizira xxxxx xxxx količina oborine u hladno xxxx xxxxxx. Planinske barijere priobalja priječe veći utjecaj mediteranske klime na „zagorsko” područje. Stoga se u unutrašnjosti zaobalnog područja, na područjima na kojima mediteranska xxxxx nema utjecaja zbog prirodnih barijera, javljaju elementi kontinentalne, a u najvišim područjima i planinske klime.

1.5.3 Temperatura

Split ima neznatan broj studenih (temperatura tijekom svih 24 sata niža od 0°C) i hladnih xxxx (xxxx xxxx se temperatura zraka barem jednom tijekom xxxx spusti ispod 0°C) tijekom godine, dok ledenih xxxx (dani xxxx xx najniža temperatura ispod -10°C) uopće nema. Broj toplih i vrućih xxxx (dani u xxxxxx xx temperatura zraka tijekom 24 sata barem jednom jednaka ili veća od 25°C tj. 30°C) je znatan. Srednje dnevne temperature zraka na Splitskom području tijekom više od 4 mjeseca su iznad 20°C, a srednja dnevna temperatura od 15°C neprekidno traje tijekom više od 6 mjeseci. Srednje dnevne temperature iznad 10°C javljaju tijekom više od 9 mjeseci.

1.5.4 Oborine

Oborinski režim na području Splita ima sve karakteristike maritimnog sredozemnog kišnog tipa. U ljetnim mjesecima (lipanj-kolovoz) padne manje od 15% godišnjih količina oborine, tako da ljetna polovica godine oskudijeva s kišom što često izaziva ljetne suše.

Srednja godišnja količina oborine iznosi oko 820 mm (razdoblje 1995.-2012. 822 mm, razdoblje 1961.-1990. 825 mm), no ona varira od preko 1100 mm (2010. bilježi 1126 mm), do ispod 550 mm (tijekom 2003. zabilježeno je 521 mm).

Količina oborine se postupno povećava od otoka prema obali, a također se povećava i s nadmorskom visinom.

1 Uvjetna kategorizacija dodjeljuje se ako je obuhvat podataka o onečišćujućoj tvari bio manji od 90%, a veći od 75% (npr. 24 satna usrednjavanja koncentracija SO2 napravljen tijekom 310 xxxx)

1.5.5 Vjetar

Područje Splitsko-dalmatinske županije je izrazito vjetrovito područje. Na području Splita tijekom godine ima u prosjeku više od 100 xxxx x xxxxx vjetrom (od 6 do 8 Bf), a s olujnim vjetrom (preko 62 km/sat) više od 30 xxxx.

Bura i jugo su dominantni vjetrovi i mogu puhati tijekom cijele godine, dok tijekom ljeta najčešće puše osvježavajući maestral. Bura donosi hladno ali xxxx x xxxxx vrijeme. Olujnoj buri, koja se češće pojavljuje zimi, posebno je izloženo obalno područje, a maksimalni udari bure mogu biti i veći od 48,5 m/s. Xxxx xx u prosjeku nešto slabijeg intenziteta, a donosi kišu i sparno vrijeme. Jugo također može zapuhati olujnom jačinom, a udari po snazi mogu dostići xxxxx bure.

1.5.6 Insolacija i naoblaka

Insolacija je relativno visoka na cijelom području Splitsko-dalmatinske županije (prosječno ima preko 2300 sunčanih sati), no najviša je u otočnom području (Hvar ima godišnje preko 2700 sunčanih sati). Split xxxxx među najsunčanije gradove sjevernog i srednjeg Mediterana. Trajanje insolacije u tijeku godine iznosi 2.673 sati ili u prosjeku 7.3 sata dnevno, u srpnju čak preko 12 sati dnevno. Najmanja insolacija je u prosincu kada iznosi u prosjeku 3.5 sata dnevno.

Broj od preko 100 vedrih xxxx (xxx sa srednjom dnevnom naoblakom manjom od 2/8) i samo oko 75 oblačnih xxxx (xxx sa srednjom dnevnom naoblakom većom od 6/8) govori u prilog navedenim podacima.

1.5.7 Ostalo

Srednja godišnja relativna vlaga na području Splita iznosi oko 60%. Snijeg, mraz i magla rijetke su pojave. Ako iz desetgodišnjeg niza (2003.-2012.) izdvojimo 2012. godinu u kojoj se javilo 16 xxxx sa snježnim pokrivačem ≥ 1 cm, xxxx xx prosjek xxxxx xxxx sa snježnim pokrivačem ≥ 1 cm 0,375.

U „zagorskom“ području snježni pokrov xx xxxxx češća pojava, no ni tamo se ne zadržava dulje od 4 do 7 xxxx, a debljina mu uglavnom ne prelazi 10 cm. Tu su češće pojave tuče, koja se najčešće javlja od srpnja do rujna i šteti kulturama, posebno vinogradima.

1.6 Inženjersko-geološke karakteristike xxxxxx

Detaljniji podaci o geološkim i geotehničkim karakteristikama područja prikazani su u geotehničkim projektima koji su navedeni u Knjizi 3 ove DON, točka 1.8.

Navedena dokumentacija dostupna je na uvid u prostorijama Naručitelja, sukladno Knjizi 1 ove DON, točka 24. Popis svih elaborata i projekata su navedeni u Knjizi 5.

1.7 Postojeće stanje sustava

1.7.1 Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Split - Solin

Postojeća kanalizacija na području grada Splita uglavnom je mješovitog tipa. Iznimke predstavljaju rubni i noviji podsustavi, npr. područje Žnjana, Dračevca i Mejaša u Splitu kao i područje xxxxx Xxxxxx xxxx xx građeni kao razdjelni tip kanalizacije.

Trenutno su na području aglomeracije Split-Solin u funkciji dva osnovna uređaja za pročišćavanje otpadnih voda:

UPOV Stupe, koji se sastoji od sljedećih dijelova:

- xxxxx i xxxx xxxxxxx

- aerirani pjeskolov/mastolov,

- objekt za prihvat sadržaja septičkih jama,

- sustav ventilacije i eliminiranja neugodnih mirisa s biofiltrima,

- trafostanica s alternativnim izvorom napajanja – diesel generatorom

- podmorski ispust

XXXX Xxxxxxxxxx Xxxx, koji se sastoji od:

- xxxxx i xxxx xxxxxxx

- crpna stanica

- podmorski ispust

Otpadne vode južnog dijela splitskog poluotoka prikupljaju se i kanalizacijskim sustavom odvode do lokacije

Katalinića Brig gdje je izgrađen mehanički dio UPOV-a Katalinića Brig (xxxxx i fina rešetka) i crpna stanica s ispustom u Brački kanal putem podmorskog ispusta.

Otpadne vode sjevernog i istočnog xxxxxx xxxxx Splita, xxxxx Xxxxxx, općina Klis, Dugopolje i zapadnog dijela općine Podstrana prikupljaju se i kanalizacijskim sustavom odvode do UPOV-a Stupe sa ispustom u Brački kanal putem podmorskog ispusta. Cjelovit koncept kanalizacijskog sustava, kao dugoročno rješenje odvodnje otpadnih voda na ovom području, usvojen je Idejnim rješenjem "Kanalizacijski sustav Split-Solin" iz 1988. god. Prema usvojenom konceptu sve otpadne vode s ovog područja objedinjuju se sustavom kolektora i crpnih stanica na jedinstveni uređaj za pročišćavanje Stupe, lociran kod TTTS-a u Stobreču, odakle se nakon pročišćavanja dugim podmorskim ispustom ispuštaju u Brački kanal.

Veći dio općine Podstrana ima izgrađen kanalizacijski sustav. Zapadni dio općine priključen je na sustav odvodnje Split-Solin, dok se otpadne vode istočnog dijela općine zasebnim podmorskim ispustima bez prethodnog pročišćavanja ispuštaju u more Bračkog kanala.

1.7.2 Vodoopskrba aglomeracije Split - Solin

Na području aglomeracije Split-Solin, izvorišta koja služe za vodoopskrbu su najvećim dijelom izvor rijeke Jadro, vodozahvat rijeke Žrnovnice, te vodozahvati Kosinac i Xxxx xx rijeci Cetini za potrebe Općine Dugopolje, te vodozahvat u sklopu HE Zakučac na rijeci Cetini u sklopu sustava "Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis" za podsustav Srinjine tj. naselja u istočnoj zoni područja Grada Splita. Vodoopskrba gradova Split i Solin ovisi o zahvatu vode na izvoru rijeke Jadro. Izvor rijeke Jadro predstavlja najizdašniji zahvaćeni krški izvor na području Splitsko- dalmatinske županije, odnosno aglomeracije Split-Solin. Vodopravnom dozvolom dozvoljeno je zahvaćanje

2.000 l/s, odnosno 31.000.000 m3/god. Vodoopskrbni sustavi općina Klis i Dugopolje opskrbljuju se vodom iz grupnog vodovoda Sinjske Krajine.

Žrnovnica se pitkom vodom opskrbljuje pomoću kaptaže glavnog izvora rijeke Žrnovnice, koji se nalazi oko 2 km sjeveroistočno od naselja Žrnovnica na koti od 77 m.n.m. U tijeku je rekonstrukcija vodovoda Žrnovnica i njegovo pripojenje u sustav Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split, odnosno opskrba naselja Žrnovnica vodom iz Jadra.

Za transport vode od izvora Jadra služe Dioklecijanov i Splitski kanal. Oba kanala xx xxxxx protežu od izvora Jadra do crpne stanice Ravne Njive u gradu Splitu. Kroz kanale voda teče gravitacijski sa slobodnim vodnim licem a na krajnjoj nizvodnoj točki kanala višak vode se ispušta preko preljeva u more.

Vodoopskrbna mreža grada Splita dio je regionalnog sustava Split-Solin-Kaštela. Trenutna koncepcija vodoopskrbnog sustava realizirana je u prvoj etapi Integralnog projekta „EKO- Kaštelanski zaljev, poboljšanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava“ xxxx xx obuhvatila izgradnju CS Kunčeva Greda Nova i CS Ravne Njive - xxxx xx zamijenila dotadašnje CS Kopilica i CS Ravne Njive (stara) dok je dovod vode do crpnih stanica ostao gravitacijski putem kanala. Prva etapa izgradnje xxxxx xx za cilj dopremiti dovoljne količine vode do potrošača u sustavu Split-Solin-Kaštela, a uz to i riješiti dio tadašnjih značajnih tehničkih nedostataka objekata i poteškoća u radu.

CS Ravne Njive opskrbljuje četiri visinske vodoopskrbne zone grada Splita, svaku sa svojim referentnim vodospremnikom. Ukupna dužina vodoopskrbne mreže iznosi oko 400.000 m.

Vodoopskrba Solina odvija se putem četiri crpne stanice koje crpe vodu iz Splitskog dovodnog kanala. Ukupna dužina vodoopskrbne mreže Solina iznosi oko 130.000 m.

Vodoopskrbna mreža općina Klis i Dugopolje opskrbljuje se vodom iz grupnog vodovoda Sinjske Krajine. Podsustav Xxxx Dugopolje-Klis pokriva općine Dugopolje i Klis. Opskrba se vrši preko Vodospreme Vučipolje. Ukupna dužina vodoopskrbne mreže Zagore u dijelu koji se nalazi unutar aglomeracije Split-Solin iznosi oko

60.000 m.

Vodoopskrba aglomeracije Split-Solin, izuzev područja općina Klis i Dugopolje i naselja Žrnovnica, vitalno je ovisna o izdašnosti i kvaliteti vode na izvoru Jadra. Dioklecijanov i Splitski kanal čine osnovicu sustava i protežu se od izvora Jadra do CS Ravne Njive. Xxxxx xxxxxx se bez zaštite i nadzora proteže kroz privatne parcele, vrtove i preko prilaznih puteva, stoga xx xxxx koja gravitacijski teče kroz kanale, trajno izložena vanjskom zagađenju. Kao posljedica opisanog kanalskog transporta vode, na izvoru Jadra se zahvaćaju xxxx količine vode od onih koje se crpe u sustav, xxxxx dio zahvaćene vode se preljeva u more kod CS Ravne Njive.

Opskrbljenost stanovništva na području aglomeracije Split- Xxxxx xx na zadovoljavajućoj razini osim na sljedećim područjima: Žrnovnica, Donja Rupotina u Solinu, naselje Balići u Dugopolju, naselje Mihaljevići u općini Xxxx xx naselja Gornja Podstrana i Strožanac u Podstrani gdje je potrebno izgraditi ili dograditi vodoopskrbnu mrežu. Na dijelu viših područja tlačnih vodoopskrbnih zona u satima najveće potrošnje dolazi do nedostatnih tlakova pa se može reći da kvaliteta vodoopskrbe nije zadovoljavajuća.

1.8 Radovi obuhvaćeni Ugovorom

1.8.1 Rekonstrukcija i dogradnja sustava odvodnje i vodoopskrbe na području Xxxxx Xxxxxx

1.8.1.1 SOLIN - VODOOPSKRBA (UKLJ. CJELINE ODVODNJE k-MM I k-RP2) CJEVOVODI

Tablični prikaz projektiranih cjevovoda:

REDNI BROJ	IME CJEVOVODA	PROFIL	DULJINA	POLOŽAJ
REDNI BROJ	IME CJEVOVODA	(mm)	(m)	POLOŽAJ
1.1.	PRVI DIO CJEVOVODA V-DFB1	800	2650,55	Xxxxx Xxxxxx Xxxxxxx, Kaštelanska ulica, Xxx Xxxxx Xxxxxx, Put Majdana
	odvojak	200	20,00	Xxx Xxxxx Xxxxxx
1.2.	DRUGI DIO CJEVOVODA V-DFB1	800	814,66	Cesta Xxxxxx Xxxxxxx, Kaštelanska ulica, Xxx Xxxxx Xxxxxx, Put Majdana
	odvojak	200	15,00	Put Majdana
2.	V-PM1	200	1.567,54	Marka Marulića, Put Majdana
	odvojak	100	6,00	Put Majdana
3.	V-KG	110	333,66	Kunčeva greda
4.	V-KU	110	309,13	Kučine
5.	V-MR	110	245,62	Mravince
6.	V-DPP	110	178,70	Ulica don Xxxxx Xxxxxx-zapadni dio
7.	V-DR	150	296,71	Dračevac
	odvojak	100	12,00	Dračevac
8.	V-SP	200	129,83	Krizanje Splitske i Vranjičkog puta
9.	V-VK	200	675,31	Vranjicka kava
10.	V-KPKIV_VK	200	194,61	Povezivanje ulice kralja Xxxxx Xxxxxxxxx XX sa Vranjičkom kavom
11.	V-DFB2	150	170,14	Xxx Xxxxx Xxxxxx
	odvojak	100	12,00	Xxx Xxxxx Xxxxxx
	odvojak	100	12,00	Xxx Xxxxx Xxxxxx
12.	V-AS	150	602,68	Ante Starčevića (Donja Rupotina)
13.	V-KT	150	1.284,49	Fra Xxxx Xxxxxxx, Kneza Trpimira (Donja Rupotina)
	odvojak	100	12,00	Kneza Trpimira
14.	V-GR1	160	661,08	Gornja Rupotina
15.	V-GR2	160	503,83	Gornja Rupotina

Detaljni opis projektiranih cjevovoda:

1. Vodoopskrbni cjevovod V-DFB1 (izgradnja)

Izvodi sa iz profila 800 mm, u ukupnoj dužini od 3465.20 m, za radni tlak od 10 bara.

Odvojci vodoopskrbnog cjevovoda V-DFB1 izvode se iz profila 200 mm, u ukupnoj dužini od cca 35 m, za radni

tlak od 10 bara.

Budući da postojeći cjevovod Solin – Kaštela profila 800(700) mm na području Solina ima velike gubitke vode, što je dokazano i koncepcijskim rješenjem, a zbog njegove starosti i nemogućnosti adekvatne sanacije na većem dijelu trase cjevovoda (cjevovod uglavnom prolazi po privatnim parcelama), projektira se novi cjevovod V-DFB1 profila 800 mm koji će stari cjevovod na području Solina zamijeniti u potpunosti. Funkcija novog cjevovoda ostaje ista kao i kod starog cjevovoda, a to je da opskrbljuje vodom crpne xxxxxxx Xxxxx i Sv Kajo, te da služi za tranziciju vode prema Kaštelama.

Cjevovod V-DFB1 se projektira od mjesta priključka na postojeću zasunsku komoru koja se smjestila cca 150 m sjeverozapadno od križanja Kaštelanske ulice i ceste Franje Tuđmana, pa sve do postojeće crpne stanice Kunčeva greda gdje se priključuje na postojeću zasunsku komoru koja se smjestila sjeverno od crpne stanice.

Budući da se radi o važnom cjevovodu koji se izvodi na velikom potezu, ovim projektom se daje mogućnost izvođenja cjevovoda u dva dijela te se i xxx projektirani cjevovod dijeli na dva dijela:

Prvi dio cjevovoda V-DFB1 i Drugi dio cjevovoda V-DFB1

1.1. Prvi dio cjevovoda V-DFB1

Izvodi sa od duktila sa profilom 800 mm, u ukupnoj dužini od 2650.55 m, za radni tlak od 10 bara.

Odvojak prvog dijela cjevovoda V-DFB1 (spajanje projektiranog cjevovoda V-DFB1 i CS Kajo) se izvodi od duktila sa profilom 200 mm, u dužini od 20 m i za radni tlak od 10 bara.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeću zasunsku komoru koja se smjestila cca 150 m sjeverozapadno od križanja Kaštelanske ulice i ceste Xxxxxx Xxxxxxx. Da bi se mogao izvesti priključak na postojeću zasunsku komoru potrebno je napraviti otvor na južnom AB zidu. Također, da bi se mogla izvesti ugradnja i montaža projektiranog leptirastog zasuna profila 800 mm potrebno je demontirati i maknuti ploču postojeće komore. Nakon izvedenog priključka potrebno je ponovno montirati odnosno sanirati AB ploču postojeće komore te zatvoriti višak otvora na postojećem južnom zidu i to na način da se osigura vodonepropusnost postojeće komore. Dalje, cjevovod se proteže u smjeru juga po putu sa kojeg se izlazi na cestu Franje Tuđmana, zatim ulazi u cestu Franje Tuđmana u pravcu istoka te se vodi po sjevernom dijelu prometnice, prelazi u Kaštelansku ulicu u pravcu sjevera te se vodi po istočnoj strani prometnice, ulazi u ulicu xxx Xxxxx Xxxxxx u pravcu istoka te se vodi po južnoj strani prometnice, prelazi u ulicu Put Majdana u pravcu istoka te se vodi po južnoj strani prometnice gdje završava u projektiranoj zasunskoj komori u blizini osnovne škole don Xxxxx Xxxxxx u Solinu. U Kaštelanskoj ulici u stacionaži 0+292.26 potrebno je izvesti prolaz kroz postojeću galeriju. Da bi se mogao izvesti prolaz kroz galeriju potrebno je izvesti prodore u AB zidovima galerije na način da se može provuči čelična zaštitna cijev profila 1016 mm, debljine stijenke 10 mm. Nakon postavljanja čelične zaštitne cijevi provlači se pomoću distancera provodna cijev. Višak otvora oko zaštitne cijevi se zatvara na način da se osigura vodonepropusnost postojeće galerije. Na mjestu gdje se cjevovod treba priključiti na postojeću crpnu stanicu CS Kajo, preko postojećeg cjevovoda profila 200 mm, izvodi se projektirana zasunska xxxxxx ZK3 u stacionaži 1+476.60 sa odvojkom profila 200 mm.

Odvojak profila 200 mm se povezuje sa postojećim cjevovodom profila 200 mm pomoću projektirane zasunske komore ZK4. Također se daje mogućnost da se sa regulacijom zasuna ZK4 u projektiranoj komori omogući dobava vode na crpnu stanicu ili preko projektiranog cjevovoda ili preko postojećeg cjevovoda profila 700 mm, ukoliko se u budućnosti pokaže potreba za xxx. Neposredno uz projektiranu zasunsku komoru ZK3 u stacionaži 1+482.14 izvodi se prolaz kroz postojeći galeriju. U galeriji cjevovod se treba provući između postojećeg vodovoda i kanalizacije. Budući da je vertikalni razmak između postojećeg vodovodnog cjevovoda i kanalizacije cca 80 cm, kod samog izvođenja prolaza vidjet će xx xx xx će se trebati lokalno napraviti rekonstrukcija postojeće kanalizacije u vertikalnom smislu kako bi se omogućio prolaz projektiranog vodovodnog cjevovoda. Duž same trase, na najnižim i najvišim mjestima projektiraju se zasunske komore sa zračnim ventilima i muljnim ispustima te sekcijskim zasunima. Pred kraj trase projektiranog cjevovoda, na križanju ulica xxx Xxxxx Xxxxxx i Put Majdana, biti će potrebno izvesti prolaz projektiranog cjevovoda ispod postojećeg cjevovoda profila 700 mm koji ostaje u funkciji za cijelo vrijeme izvođenja radova. Otežavajuća okolnost kod izvođenja tog prolaza xx x xxxxxx projektiranog cjevovoda koja xx xxxx uvjetovana visinom postojećeg cjevovoda profila 700 mm i postojeće kanalizacije koja također ostaje u funkciji.

Na križanju ulice Put Majdana i ulice Zgon (područje na kojem se nalazi stara crpna xxxxxxx Xxxxx koja nije u funkciji) postojeći cjevovod prelazi iz profila 700 mm u profil 800 mm. Nedaleko od tog mjesta, u ulici Put Majdana u smjeru istoka to jest na kraju prvog dijela cjevovoda V-DFB1 izvest će se projektirana zasunska ZK7 u stacionaži 2+650.55 s kojom će se izvesti spajanje projektiranog cjevovoda sa postojećim cjevovodom profila 800 mm. Sa izvođenjem projektirane zasunske komore ZK7 završava prvi dio cjevovoda V-DFB1. Nakon što se

izvede kompletno prvi dio cjevovoda V-DFB1, pomoću projektirane zasunske komore ZK7 će se omogućiti prespajanje postojećeg cjevovoda profila 800 mm na prvi dio izgrađenog cjevovoda V-DFB1.

Budući da se kod izvođenja cjevovoda zauzima velika prometna površina, biti će potrebno na određenim dionicama cjevovoda izvesti regulaciju prometa tokom radova.

Duž trase cjevovoda potrebno je izvesti zaštitu građevinskih jama i rova za polaganje cijevi to jest zaštitu okolnih objekata od urušavanja. Zaštita građevnih jama, rova i okolnih objekata od urušavanja obrađena je i obuhvaćena u Geotehničkom projektu.

1.2. Drugi dio cjevovoda V-DFB1

Izvodi sa od duktila sa profilom 800 mm, u ukupnoj dužini od 814.66 m, za radni tlak od 10 bara.

Odvojak drugog dijela cjevovoda V-DFB1 se izvodi sa profilom 200 mm (križanje Put Majdana i Kliškog puta), u dužini od cca 15 m i za radni tlak od 10 bara.

Cjevovod kreće iz projektirane zasunske komore u ulici Put Majdana u blizini osnovne škole don Xxxxx Xxxxxx u Solinu, to jest xx xxxxx prvog dijela cjevovoda V-DFB. Dalje se proteže po ulici Put Majdana u pravcu istoka te se proteže po južnoj i po sjevernoj strani prometnice, a na cca 150 m istočno od “Šuplje crkve” se lomi prema jugu, prolazi ispod rijeke Jadro, ulazi u put kojim se izlazi na ulicu Xxxxx Xxxxxxxx, na križanju sa ulicom Marka Marulića se lomi prema istoku, te se po ulici Marka Marulića u smjeru istoka na sjevernoj strani prometnice spaja na postojeću zasunsku komoru sjeverno od C.S. Kunčeva greda.

Na mjestu gdje se cjevovod treba priključiti na postojeću crpnu stanicu XX Xxxxx, preko postojećeg cjevovoda profila 200 mm (križanje Put Majdana i Kliškog puta), izvodi se projektirana zasunska xxxxxx ZK1 sa odvojkom profila 200 mm u stacionaži 0+056.21. Odvojak profila 200 mm izvpdi se iz duktila u duljini od 12 m, te se priključuje na postojeći cjevovodom profila 200 mm, koji povezuje postojeći cjevovod profila 800 mm sa XX Xxxxx, u projektiranoj zasunskoj komori ZK2. U zasunskoj komori ZK2 daje se mogućnost da se sa regulacijom zasuna omogući dobava vode na crpnu stanicu ili preko projektiranog cjevovoda ili preko postojećeg cjevovoda profila 800 mm, ukoliko se u budućnosti pokaže potreba za xxx. Duž same trase, na najnižim i najvišim mjestima projektiraju se zasunske komore sa zračnim ventilima i muljnim ispustima te sekcijskim zasunima.

Na području gdje projektirani cjevovod treba proći ispod potoka Kamenica, izvodi se od stacionaže 0+263.86 do stacionaže 0+284.17 bušenje metodom mikrotuneliranja ispod xxxxxx xx utiskivanjem armirano betonskih zaštitnih cijevi za utiskivanje profila 1200 mm.

Od stacionaže 0+331.60 do stacionaže 0+486.84, zbog male visine nadsloja, izvodi se zaštita cjevovoda sa zaštitnom AB pločom iznad njega.

Na području gdje projektirani cjevovod treba proći ispod rijeke Jadro, izvodi se od stacionaže 0+579.45 do stacionaže 0+611.01 bušenje metodom mikrotuneliranja ispod rijeke sa utiskivanjem armirano betonskih zaštitnih cijevi za utiskivanje profila 1200 mm.

Pred kraj drugog dijela cjevovoda V-DFB1 izvodi se u stacionaži 0+812.03 projektirana zasunska xxxxxx ZK6 pomoću koje će se omogućiti prespajanje vode iz crpne stanice Kunčeva greda sa postojećeg cjevovoda 800 mm na projektirani cjevovod. Također se daje mogućnost da se sa regulacijom zasuna u projektiranoj komori omogući dobava vode iz crpne stanice u projektirani i postojeći cjevovod, ukoliko se u budućnosti pokaže potreba za xxx.

Cjevovod završava u stacionaži 0+814.66 u postojećoj zasunskoj komori gdje se priključuje na postojeći cjevovod profila 800 mm. Da bi se mogao izvesti priključak na postojeću zasunsku komoru potrebno je napraviti otvor na sjevernom AB zidu. Također, da bi se mogla izvesti ugradnja i montaža projektiranih priključnih fazonskih komada potrebno je demontirati i maknuti ploču postojeće komore. Nakon izvedenog priključka potrebno je ponovno montirati odnosno sanirati AB ploču postojeće komore te zatvoriti višak otvora na postojećem sjevernom zidu i to na način da se osigura vodonepropusnost postojeće komore.

Budući da se kod izvođenja cjevovoda zauzima velika prometna površina, biti će potrebno na određenim dionicama cjevovoda izvesti regulaciju prometa tokom radova.

2. Vodoopskrbni cjevovod V-PM1 (izgradnja)

Izvodi sa od duktila sa profilom 200 mm, u ukupnoj dužini od 1567.54 m, za radni tlak od 10 bara.

Odvojak cjevovoda V-PM1 u blizini križanja Put Majdana i ceste prema Klisu izvodi se od duktila sa profilom 100

mm, u dužini 6 m i za radni tlak od 10 bara.

Projektirani cjevovod profila 200 mm služi kao zamjena za stari i dotrajali postojeći gravitacijski cjevovod kojim se sada opskrbljuje vodom područje obuhvata. Osim za opskrbu vodom stanovništva i male industrije, cjevovod služi i za protupožarnu zaštitu duž kojeg su raspoređeni nadzemni hidranti i to na cca 150 m. Cjevovod je osim za svrhu opskrbe vodom i protupožarnu zaštitu projektiran i za opskrbu vodom budućeg sportsko rekreacijskog centra koji se prema UPU-u predviđa na južnoj strani od predmetnog cjevovoda.

Cjevovod kreće od priključka na postojeći cjevovod profila 200 mm u ulici Xxxxx Xxxxxxxx koji se smjestio ispred C.S. Kunčeva greda. Dalje se proteže po ulici Xxxxx Xxxxxxxx po južnoj strani prometnice u smjeru istoka. Iz Ulice Xxxxx Xxxxxxxx prelazi u ulicu Put Majdana kojom se vodi u smjeru istoka po sredini prometnice sve do kraja cjevovoda koji završava sa projektiranim nadzemnim hidrantom na cca 300 jugozapadno od zahvata vode na izvoru rijeke Jadro.

Duž cjevovoda se izvode zasunske komore sa zračnim ventilima, muljnim ispustima i sekcijskim zasunima.

Na odvojku prema Klisu se izvodi zasunska xxxxxx xx priključkom za spoj sa projektiranim cjevovodom profila 100 mm. Projektirani cjevovod profila 100 mm nije dio ovog projekta već se obrađuje u drugom projektu koji također xxxxx u aglomeraciju Split-Solin. Negdje na polovici trase projektiranog cjevovoda izvodi se rekonstrukcija postojećeg cjevovoda profila 200 mm koji xx xxxx ukloniti zbog prevelikog zauzimanja koridora ulice Put Majdana kako bi xx xxxxx izvesti projektirane instalacije (planirani vodovod DN 1200, vodovod V-PM1 i kanal k-MM) koje su dio ovog projekta. Na križanju postojećeg cjevovoda profila 200 mm i projektiranog cjevovoda profila 200 mm izodi se u stacionaži 0+724.99 zasunska xxxxxx ZK2 s kojom će se povezati sjeverni dio postojećeg cjevovoda sa projektiranim. Također na stacionaži 0+958.82 izvodi se zasunska xxxxxx ZK3 sa ogrankom prema sjeveru koji će poslužiti kao priprema za kućne priključke na xxx području.

Xxx položaj projektiranog cjevovoda, te njihovo vođenje prikazani su u prilozima ovog projekta (situacija, uzdužni presjek, normalni poprečni presjek).

Budući da se kod izvođenja cjevovoda zauzima velika prometna površina, biti će potrebno na određenim dionicama cjevovoda izvesti regulaciju prometa tokom radova.

3. Vodoopskrbni cjevovod V-KG (izgradnja)

Izvodi sa od PEHD-a sa profilom 110 mm, u ukupnoj dužini od 333.66 m, za radni tlak od 10 bara.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeći cjevovod profila 200 mm u projektiranoj zasunskoj komori ZK 1 koja se smjestila u sjevernom dijelu ulice Marka Marulića. Cjevovod dalje prelazi prometnicu u smjeru juga te ulazi u ulicu Kunčeva Greda gdje se vodi uz projektirani kanal k-MM1 koji je također dio ovog projekta. Xxx položaj projektiranih cjevovoda, te njihovo vođenje prikazani su u prilozima ovog projekta (situacija, uzdužni presjek, normalni poprečni presjek).

Namjena mu je opskrba vodom stanovništva područja obuhvata cjevovoda, te protupožarna zaštita zbog koje se duž njegove trase raspoređuju nadzemni hidranti i to na cca 150 m. Xx xxxxx cjevovoda se izvode zasunske komore sa zračnim ventilom i muljim ispustom.

4. Vodoopskrbni cjevovod V-KU (izgradnja)

Izvodi sa od PEHD-a sa profilom 110 mm, u ukupnoj dužini od 309,13 m, za radni tlak od 10 bara.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeći cjevovod profila 100 mm istočno od groblja u Kučinama. Cjevovod se dalje vodi u smjeru juga po zapadnoj strani prometnice te na skretanju prometnice u pravcu zapada proteže se u pravcu zapada po sjevernom dijelu prometnice. Završava sa projektiranim nadzemnim hidrantom.

Također cjevovod služi i za protupožarnu zaštitu područja obuhvata cjevovovoda preko nadzemnih hidranata koji su raspoređeni duž trase cjevovoda na cca 150 m udaljenosti.

Odmah iza priključka na postojeći cjevovod smješta se u stacionaži 0+002.56 projektirana zasunska xxxxxx ZK1 u kojoj se smješta reducir ventil za snižavanje i regulaciju tlaka koji na početku zahvata iznosi 10 bara. Na xxx xxxxx xxxx xx morati ugrađivati posebno za svaki kućni priključak reducir ventil za sniženje i regulaciju tlaka.

5. Vodoopskrbni cjevovod V-MR (rekonstrukcija)

Izvodi sa od PEHD-a sa profilom 110 mm, u ukupnoj dužini od 245.62 m, za radni tlak od 10 bara.

Postojeći cjevovod je star i dotrajao te se radi njegova rekonstrukcija sa novim cjevovodom profila 100 mm. Namjena mu je opskrba pitkom vodom stanovništva na području obuhvata cjevovoda, te protupožarna zaštita područja obuhvata cjevovovoda preko nadzemnih hidranata koji se raspoređuju duž trase cjevovoda na cca 150

m udaljenosti.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeći cjevovod profila 100 mm u projektiranoj zasunskoj komori ZK1 koja se smjestila u sjevernom dijelu prometnice Ljudevita Gaja u Mravincima. Dalje se proteže u pravcu istoka po sjevernoj strani prometnice, te se na cca 40 m od početka zahvata lomi u pravcu juga i prelazi u ulicu Xxxx Xxxxxxxxxx u Mravincima. Po ulici Xxxx Xxxxxxxxxx se vodi u smjeru juga i to po zapadnoj strani prometnice. Završava na mjestu xxxxx xx postojećim cjevovodom profila 100 mm u projektiranoj zasunskoj komori ZK4.

Osim rekonstrukcije samog cjevovoda radi se i rekonstrukcija postojećih zasunskih xxxxxx za spajanje postojećih vodovodnih ogranaka, izvedbu zračnog ventila, te rekonstrukcija postojećih kućnih priključaka.

6. Vodoopskrbni cjevovod V-DPP (izgradnja)

Izvodi sa od PEHD-a sa profilom 110 mm, u ukupnoj dužini od 178.70 m, za radni tlak od 10 bara.

Namjena mu je opskrba pitkom vodom stanovništva na području obuhvata cjevovoda, te protupožarna zaštita područja obuhvata cjevovovoda preko nadzemnog hidranta.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeći cjevovod profila 100 mm u postojećoj zasunskoj komori koja se smjestila u sjevernom dijelu prometnice don Xxxxx Xxxxxx. Dalje se proteže u pravcu istoka te završava sa projektiranim nadzemnim hidrantom.

7. Vodoopskrbni cjevovod V-DR (izgradnja)

Izvodi sa od duktila sa profilom 150 mm, u ukupnoj dužini od 296.71 m, za radni tlak od 10 bara.

Odvojak cjevovoda V-DR, u stacionaži cjevovoda 0+008.15 u kojoj se izvodi zasunska xxxxxx ZK1, izvodi se sa profilom 100 mm, u dužini od 12 m i za radni tlak od 10 bara.

Izvodi xx xxx sistemski cjevovod za optimizaciju sustava vodoopskrbe na području obuhvata. Budući da se sa njime povezuju dvije vodoopskrbne zone sa različitim tlakovima u mreži na njemu se u sklopu zasunske komore ZK1 izvodi zasun kojim će se povezivati dvije zone samo u slučaju potrebe za xxx.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeći cjevovod profila 150 mm u postojećoj zasunskoj komori koja se smjestila u južnom dijelu prometnice Dračevac nedaleko od brze ceste Xxxxx-Xxxx. Dalje se proteže u pravcu istoka te završava na spoju sa postojećim cjevovodom profila 150 mm u postojećoj zasunskoj komori na križanju ulica Dračevac. Vodi se po južnom dijelu prometnice, te prije samog priključka na postojeći cjevovod profila 150 mm prelazi u sjeverni dio prometnice.

Xx xxxxx cjevovoda se izvodi zasunska komore sa zračnim ventilom i muljnim ispustom. Također se sa njim pokriva i protupožarna zaštita preko nadzemnih hidranata koji se raspoređuju na svakih cca 150 m.

8. Vodoopskrbni cjevovod V-SP (rekonstrukcija)

Izvodi sa od duktila sa profilom 200 mm, u ukupnoj dužini od 129.83 m, za radni tlak od 10 bara.

Postojeći cjevovod na xxx području je star i dotrajao te proizvodi velike gubitke u mreži. Iz tog razloga radi se njegova rekonstrukcija u vidu projektiranog cjevovoda profila 200 mm.

Namjena mu je povezati opskrbu pitkom vodom područja Vranjica sa Splitskim područjem preko postojećeg cjevovoda profila 200 mm na koji se priključuje. Također se sa rekonstrukcijom cjevovoda stari cjevovod miče iz područja prodajnog centra Gramat, ukida se priključak prema njemu jer xxx centar ima xxx xxxxx priključak sa svoje sjeveroistočne strane.

Također na početku zahvata kod ulaza u Gramat će biti potrebno napraviti prespoj postojećeg cjevovoda prema projektiranim sa novim FF komadom.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeći cjevovod profila 200 mm u postojećoj zasunskoj komori koja se smjestila na sjevernoj strani prometnice Vranjički put kod ulaza u prodajni centar Građa. Dalje se proteže u pravcu istoka po sjevernoj strani prometnice do križanja Vranjičkog puta i Splitske ulice. Dalje prelazi u Splitsku ulicu i završava na njenoj istočnoj strani na spoju sa postojećim cjevovodom profila 200 mm u projektiranoj zasunskoj komori.

Xx xxxxx cjevovoda se izvodi zasunska xxxxxx xx zračnim ventilom i muljnim ispustom.

9. Vodoopskrbni cjevovod V-VK (rekonstrukcija)

Izvodi sa od duktila sa profilom 200 mm, u ukupnoj dužini od 675.31m, za radni tlak od 10 bara.

Postojeći cjevovod na xxx području je star i dotrajao te proizvodi velike gubitke u mreži. Iz tog razloga radi se njegova rekonstrukcija u vidu projektiranog cjevovoda profila 200 mm. Projektira se i zasunska xxxxxx xx priključkom prema sjeveru za spoj sa projektiranim cjevovodom V-KPKIV_VK . Zajedno sa projektiranim cjevovodom povezije se područje Vranjica sa Splitskom vodoopskrbnom zonom (Visoka xxxxx). Xxxx Xxxxxx xxxxx to jest vodospremnik ima približno istu visinu vodnog xxxx xxx i zona Sutikva stara preko koje se Vranjic također opskrbljuje sa vodom. Na temelju te činjenice se omogučava povezivanje tih dviju zona, te će se na xxx xxxxx i poboljšati kvaliteta vodoopskrbnog sustava na području Vranjica.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeći cjevovod profila 200 mm u postojećoj zasunskoj komori koja se smjestila na sjevernoj strani prometnice Vranjički put. Dalje se proteže u pravcu sjevera te prelazi u Vranjičku kavu. Po Vranjičkoj kavi se proteže u smjeru zapada i to po južnoj strani prometnice. Završava na spoju sa postojećim cjevovodom profila 200 mm u projektiranoj zasunskoj komori ZK3.

Sa projektiranim cjevovodom se pokriva i protupožarna zaštita preko nadzemnih hidranata koji se raspoređuju na svakih cca 150 m.

Xx xxxxx cjevovoda se izvodi i zasunska xxxxxx xx zračnim ventilom.

10. Vodoopskrbni cjevovod V-KPKIV_VK (izgradnja)

Izvodi sa od duktila sa profilom 200 mm, u ukupnoj dužini od 194.61 m, za radni tlak od 10 bara.

Projektirani cjevovod zajedno sa projektiranim cjevovodom V-VK služi za poboljšanje vodoopskrbnog sustava na području Vranjica.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeći cjevovod profila 200 mm u projektiranoj zasunskoj komori ZK1 koja se smjestila na sjeveru Krešimirove ulice u Vranjicu. Dalje se proteže u pravcu juga po istočnoj strani prometnice te završava na mjestu xxxxx xx projektiranim cjevovodom V-VK u Vranjičkoj kavi.

Sa projektiranim cjevovodom se pokriva i protupožarna zaštita preko nadzemnih hidranata koji se raspoređuju na svakih cca 150 m. Xx xxxxx cjevovoda se izvodi i zasunska komore sa zračnim ventilom.

11. Vodoopskrbni cjevovod V-DFB2 (izgradnja)

Izvodi sa od duktila sa profilom 150 mm, u ukupnoj dužini od 170.14 m, za radni tlak od 10 bara.

Odvojci cjevovoda V-DFB2 izvode se sa profilom 100 mm, svaki u dužini od 12 m i za radni tlak od 10 bara. Služi za služi za opskrbu pitkom vodom stanovništva na području obuhvata cjevovoda.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeći cjevovod profila 150 mm koji se smjestio u južnom dijelu ulice xxx Xxxxx Xxxxxx. Dalje se vodi u smjeru zapada po južnoj bankini prometnice te se u stacionaži 0+006.81 lomi u smjeru sjevera. Prelazi u bankinu sjevernog dijela ulice xxx Xxxxx Xxxxxx, vodi se u pravcu istoka te završava na mjestu xxxxx xx postojećim cjevovodom profila 150 mm. Na početku zahvata u stacionaži 0+06.81 izvodi se odvojak unutar zasunske komore ZK1 za spoj na postojeći cjevovod profila 100 mm.

Na sredini zahvata izvodi se odvojak unutar zasunske komore ZK2 za spoj sa postojećim cjevovodom profila 100 mm.

Također cjevovod služi i za protupožarnu zaštitu područja obuhvata cjevovovoda preko nadzemnih hidranata koji su raspoređeni duž trase cjevovoda na cca 150 m udaljenosti.

12. Vodoopskrbni cjevovod V-AS (izgradnja)

Izvodi sa od duktila sa profilom 150 mm, u ukupnoj dužini od 602.68 m, za radni tlak od 16 bara.

U blizini priključka na postojeći cjevovod profila 300 mm, projektira se u stacionaži 0+010.01 zasunska xxxxxx ZK1 sa priključkom za projektirani cjevovod V-KT. Unutar te komore za cjevovod V-AS i V-KT izvodi se po jedan reducir ventil s kojim će se smanjiti i izregulirati ulazni tlak od 10 bara. Budući da se cjevovod na svom južnom dijelu treba spojiti na cjevovod druge zone u kojoj je izmereni tlak od 9,5 bara, xx xxxx spomenutim reducir ventilom za cjevovod V-AS će se izregulirati tlak za adekvatan spoj. Funkcioniranje postojeće vodoopskrbne mreže Xxxxxx xx dosta složeno te se zbog toga na mnogim mjestima pojavljuju nepovoljni tlakovi za opskrbu stanovništva sa vodom. Na xxx dionicama vodoopskrba stanovništva vodom je rješena na način da svaka kuća ima svoj reducir ventil unutar kućnog priključka. Tako će se i vodoopskrba stanovništva vodom predmetnog područja rješiti na isti način.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na postojeći cjevovod profila 300 mm u postojećoj zasunskoj komori koja se smjestila na križanju ulice fra Grge Martića i ulice Ante Starčevića. Dalje se proteže u pravcu juga po ulici Ante Starčevića i to po njenoj zapadnoj strani. Završava na mjestu xxxxx xx postojećim cjevovodom profila 100

mm u postojećoj zasunskoj komori na križanju xxxxx xxxxx Xxxxx xx ulicom Ante Starčevića.

Sa projektiranim cjevovodom se pokriva i protupožarna zaštita preko nadzemnih hidranata koji se raspoređuju na svakih cca 150 m. Na cjevovodu xxx postoje zasunske komore xx xxxxxx se povezuje projektirani cjevovod sa postojećim vodovodnim ograncima.

13. Vodoopskrbni cjevovod V-KT (izgradnja)

Izvodi sa od duktila sa profilom 150 mm, u ukupnoj dužini od 1284.49 m, za radni tlak od 10 bara.

Odvojak cjevovoda V-KT, u blizini spoja projektiranog cjevovoda sa postojećim cjevovodom na području Klisa, izvodi se od duktila sa profilom 100 mm, u dužini od cca 12 m i za radni tlak od 10 bara.

Za cjevovod V-XX xxx i za cjevovod V-AS u početnoj zasunskoj komori predviđen je reducir ventil za snižavanje i regulaciju tlaka u mreži. Sa cjevovodom se povezuju dvije vodoopskrbne zone (zona Voljak i xxxx Xxxx) te se zbog različitih hidrauličkih karakteristika spomenutih zona na granici između Solina i Klisa postavlja se u stacionaži 0+939.24 zasunska prekidna xxxxxx ZK6 s kojom će se razdvojiti opskrba vodom cjevovoda i to na način da će cjevovod xxxx xxxxx u Xxxxx dobivati vodu iz zone Voljak a cjevovod xxxx xxxxx u Xxxx xx dobivati vodu iz zone Klis. Samo u slučaju potrebe za xxx će se te dvije zone povezati preko otvaranja zasuna u prekidnoj komori. Xx xxxxx cjevovoda se izvodi zasunska xxxxxx xx zračnim ventilom, muljnim ispustom i sekcijskim zasunom, te zasunske komore za povezivanje projektiranog cjevovoda sa lokalnim postojećim cjevovodima.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na projektirani cjevovod V-AS profila 150 mm u projektiranoj zasunskoj komori koja se smjestila na križanju ulice fra Grge Martića i ulice Ante Starčevića. Dalje se proteže u pravcu sjevera po ulici fra Xxxx Xxxxxxx i to po njenoj zapadnoj strani. Cjevovod dalje prelazi u ulicu kneza Xxxxxxxx, vodi se u pravcu sjeveroistoka po sjeverozapadnoj strani prometnice. Cjevovod završava na području općine Klis gdje prelazi sa sjeverne xxxxxx xxxxx kneza Xxxxxxxx u južnu te se spaja sa postojećim cjevovodom profila 100 mm.

Također se sa cjevovodom pokriva i protupožarna zaštita preko nadzemnih hidranata koji se raspoređuju na svakih cca 150 m. Zbog visokog tlaka na području Klisa, kućni priključci koji će se spojiti na projektirani cjevovod morati će imati reducir ventile.

14. Vodoopskrbni cjevovod V-GR1 (izgradnja)

Izvodi sa od PEHD-a sa profilom 160 mm, u ukupnoj dužini od 661.08 m, za radni tlak od 10 bara. Služi za opskrbu pitkom vodom stanovništva na području obuhvata cjevovoda.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na projektiranu hidroforsku stanicu unutar postojeće vodospreme Rupotina. Dalje se vodi u smjeru juga po istočnoj strani ulice put Blaca te se na cca 100 m od početka zahvata lomi prema sjeveru. Nakon cca 150 m ulazi u koridor buduće ulice prema UPU Gornja Rupotina te se dalje vodi u smjeru istoka. Na križanju ulica put Bobana lomi se prema jugu i dalje se nastavlja voditi po istočnoj strani prometnice. U xxx dijelu se vodi uz projektiranu kanalizaciju xxxx xx također dio ovog projekta. Završava sa projektiranom zasunskom komorom ZK5.

Također se sa projektiranim cjevovodom pokriva i protupožarna zaštita preko nadzemnih hidranata koji se raspoređuju na svakih cca 150 m.

Xx xxxxx cjevovoda se izvodi zasunska komore sa zračnim ventilom i muljnim ispustom. Osim spomenutih zasunskih xxxxxx izvodi se i zasunska xxxxxx ZK4 sa priključkom za spoj projektiranog cjevovoda V-GR2.

Cjevovod xx xxxxxxxx smjestio iznad postojeće vodospreme Rupotina iz kojeg dobiva vodu, te se iz tog razloga unutar postojeće vodospreme ugrađuje hidroforska stanica s kojom će se omogućiti dobava vode na područje obuhvata i za opskrbu stanovništva vodom i za protupožarnu zaštitu.

15. Vodoopskrbni cjevovod V-GR2 (izgradnja)

Izvodi sa od PEHD-a sa profilom 160 mm, u ukupnoj dužini od 503.83 m, za radni tlak od 10 bara. Služi za opskrbu pitkom vodom stanovništva na području obuhvata cjevovoda.

Cjevovod kreće od mjesta priključka na projektirani cjevovod V-GR1 profila 160 mm u projektiranoj zasunskoj komori koja se smjestila na križanju ulica put Bobana. Dalje se proteže u pravcu sjevera po ulici put Bobana i to po njenoj istočnoj strani. Na križanju sa ulicom Nad Rupotinom vodi se po ulici Nad Rupotinom u smjeru istoka i to po sjevernoj strani prometnice. U xxx dijelu se vodi uz projektiranu kanalizaciju xxxx xx također dio ovog projekta. Završava sa projektiranim nadzemnim hidrantom.

Također se sa projektiranim cjevovodom pokriva i protupožarna zaštita preko nadzemnih hidranata koji se raspoređuju na svakih cca 150 m. Xx xxxxx cjevovoda se izvodi zasunska xxxxxx xx zračnim ventilom.

1.1. Hidroforska stanica unutar postojeće vodospreme Rupotina

Projektom je potrebno osigurati urednu vodoopskrbu Gornje Rupotine, gdje je najviša kota xxxxxx 284 m. n. m. Pod urednom vodoopskrbom podrazumijeva se osiguranje požarne protoke od 10,0 l/s i minimalni tlak od 2,5 bara.

Da bi se zadovoljili svi uvjeti, nužno je izvesti hidroforsku stanicu takvog kapaciteta koji će zadovoljiti prethodno nevedene uvjete. Hidroforska stanica smještena je xx xxxxxx u istočnom dijelu postojeće zasunske komore vodospreme Rupotina. Hidroforsko postrojenje se priključuje na dovodno-odvodni cjevovod DN 250 mm od vodospreme Rupotine.

Hidroforsko postrojenje se sastoji od dva crpna agregata, montirana na zajedničko postolje. Postrojenje se isporučuje s temeljnim okvirom od inoxa, koje se sidri u betonski temelj. Na usisima crpki su ugrađeni zasuni i vibracijska vilica, a na tlačnim izlazima nepovratni ventili, zasuni, tlačni senzori, manometri i membranski kotlić zapremnine 100 l. Svaka crpka ima frekventni pretvarač. Uređaj se isporučuje s osiguranjem xx xxxx na suho. Elektromotor treba imati ugrađenu termičku zaštitu.Usisna i tlačna cijev (na postolju) su od inoxa. Fazonski komadi su izrađeni od duktilnog lijeva i čelika. Zasuni ispred crpnih agregata su stalno u otvorenom položaju osim kod remonta i popravaka.

Budući da se montažom hidroforske stanice prekida put za komunikaciju sa xxx dijelom zasunske komore, u sklopu hidroforske stanice se projektiraju stepenice pomoću kojih će se komunikacija opet ostvariti. Sa stepenicama se premoščuje postojeći cjevovod DN 250 mm iz kojeg hidrofor dobiva vodu, a izvode se iz inoxa. Na cjevovodu DN 250 se ugrađuje zasun. Xxxx xx zatvoren kada crpke xxxx xxx u slučaju kvara crpke zasuni DN 80 prema crpkama se zatvaraju a zasun DN 250 se otvara. Tako se omogućava u izvarednim situacijama, xxxx xx hidroforsko postrojenje izvan funkcije, direktan protok iz dovodo-opskrbnog cjevovoda DN 250 mm.

Svi elementi automatskog rada hidroforske stanice nadzirati će se putem sustava daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU). Prijenosni put su svjetlovodni kabeli u posebno izgrađenoj KK. Hidroforska stanica će se spojiti na SDNU izgradnjom nove KK do spoja s postojećom EKI.

Hidroforska postaja nema stalnu posadu. Osnovne funkcije se izvode automatski, a manje osjetljive ručnom manipulacijom.

Postrojenje se sastoji od dvije identične crpke sljedećih značajki:

- Q = 36,0 m³/h (jedna crpka je 18,0 m³/h)

- Hmano = 70,0 m

- maksimalna snaga elektromotora, N=5,5 kw

- frekvencija 50 Hz

Crpke mogu raditi obje istovremeno.

Hidroforsko postrojenje može raditi u režimima:

- daljinski (upravljanje iz nadzornog centra)

- automatski lokalno (upravljanje PLC-om smještenim u RO-KOM)

- ručno

Izbor režima rada lokalno ili daljinski je grebenastom preklopkom unutar ormara. U lokalnom radu se drugom grebenastom preklopkom bira automatski ili ručni rad. Pri ručnom radu se trećom preklopkom bira da li radi crpka 1, crpka 2 ili su obje isključene. U slučaju kad crpna stanica ne može komunicirati s nadzornim sustavom, XX xxxx u lokalnom, automatskom režimu. PLC upravlja stanicom na osnovi podataka o tlaku koje dobiva od sentora tlaka. Obzirom na unaprijed određenu vrijednost tlaka, PLC će pokrenuti jednu od crpki, te ju zaustaviti nakon postizanja prije određen maksimalne vrijednosti. U slučaju kvara PLC-a, remonta ili sl. hidroforskim postrojenjem moguće je upravljati i ručno. Režim rada se prebaci na lokalno (preklopka lokalno-daljinski) I ručno (preklopka ručno-automatski). Crpka odabrana za rad pokrenuti će se pritiskom na tipkalo START odabrane crpke. Crpka će raditi sve dok se ne stisne tipkalo STOP. Crpka neće moći raditi u slučaju pojave grešaka: zaštita xx xxxx na suho (vibracijska vilica) i prorada termičke zaštite. U slučaju da je nema vode u dolaznoj cijevi, vibracijska vilica onemogućava pokretanje crpki, kao što to čine i signali s nadzornog releja (pregrijavanje motora), bez obzira na komandu start crpke. Za upuštanje pogonskih motora crpki koriste se regulatori frekvencije. Predviđa se pričuvno napajanje PLC-a, mjerne i komunikacijske opreme pomoću akumulatora, sa pripadajućim punjačem i mjerenjem napona akumulatora, te modulom besprekidnog napajanja.

1.2. ZASUNSKE KOMORE

Rasplet cjevovoda unutar zasunskih xxxxxx izvesti će se sa fazonskim komadima od duktilnog lijeva za odgovarajuće nazivne tlakove a iznimno od čeličnih cijevi za nestandardne dimenzije fazonskih komada. Spojevi fazonskih elemenata sa cijevima izvest će se pomoću tipskih fazonskih komada, a tip fazonskog komada ovisi o materijalu priključnih cijevi.

Da bi projektirani cjevovodi ispravno funkcionirali, na njima su predviđeni zasuni, zračni ventili, muljni ispusti, nadzemni hidranti. Muljni ispusti su predviđeni u najnižim točkama, tj. konkavnim lomovima, koje su uglavnom bile diktirane konfiguracijom xxxxxx te visinskim položajem postojećih instalacija.

Na lokalno najvišim točkama, tj. konveksnim lomovima se predviđa izvedba okana zračnih ventila, preko kojih će se cjevovodi odzračivati.

Cjevovod će se opremiti i odgovarajućim brojem sekcijskih zasuna radi lakše manipulacije sustavom tijekom eksploatacije, a na mjestima planiranih i postojećih vodoopskrbnih mreža za naselja izvest će se okna ogranaka. U projektiranim oknima je predviđena ugradnja leptirastih zatvarača za profile cjevovoda Ø 800 mm dok je za manje profile predviđena ugradnja EV (kratkih) zasuna, čime se omogućuje kontrola u slučaju eventualnih kvarova, izvedbe novih ogranaka i priključaka. Kontrola zatvarača i zasuna vrši se preko ručnih kola. Svi zasuni i fazonski komadi su s prirubnicama prema HRN EN 1092-2.

Popis projektiranih zasunskih xxxxxx po cjevovodima nalazi se u sljedećim tablicama:

1.1. CJEVOVOD "PRVI DIO CJEVOVODA V-DFB1" - Ø 800 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+232,3	MULJNI ISPUST I SEKCIJSKI ZASUN
ZK2	0+967,54	ZRAČNI VENTIL I SEKCIJSKI ZASUN
ZK3	1+476,60	MULJNI ISPUST I SEKCIJSKI ZASUN, TE ODVOJAK Ø 200 mm PREMA CS SVETI KAJO
ZK4	1+476,60	PRIKLJUČAK ODVOJKA Ø 200 mm NA POSTOJEĆI Ø 200 mm PREMA CS SVETI KAJO
ZK5	1+907,35	ZRAČNI VENTIL I SEKCIJSKI ZASUN
ZK6	2+556,32	MULJNI ISPUST I SEKCIJSKI ZASUN
ZK7	2+650,55	ZRAČNI VENTIL I SEKCIJSKI ZASUN, TE SPOJ PROJEKTIRANOG CJEVOVODA Ø 800 mm SA POSTOJEĆIM Ø 800 mm

1.2. CJEVOVOD "DRUGI DIO CJEVOVODA V-DFB1" - Ø 800 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+056,21	ODVOJAK Ø 200 mm PREMA XX XXXXX
ZK2	0+056,21	PRIKLJUČAK ODVOJKA Ø 200 mm NA POSTOJEĆI Ø 200 mm PREMA XX XXXXX
ZK3	0+141,81	MULJNI ISPUST
ZK4	0+329,86	ZRAČNI VENTIL
ZK5	0+579,45	MULJNI ISPUST I SEKCIJSKI ZASUN
ZK6	0+812,03	SPOJ PROJEKTIRANOG CJEVOVODA Ø 800 mm SA POSTOJEĆIM Ø 800 mm

2. CJEVOVOD V-PM1 - Ø 200 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+422,9	MULJNI ISPUST
ZK2	0+724,99	PRIKLJUČAK POSTOJEĆEG ∅ 200
ZK3	0+958,82	ODVOJAK ∅ 100
ZK4	1+092,65	PRIKLJUČAK ZA ∅ 100 OD KLISA
ZK5	1+327,3	ZRAČNI VENTIL

3. CJEVOVOD V-KG - DN 110 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+000,00	SPOJ NA POSTOJEĆI CJEVOVOD ∅ 200
ZK2	0+070,97	MULJNI ISPUST
ZK3	0+253,36	ZRAČNI VENTIL

4. CJEVOVOD V-KU - DN 110 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+002,56	REDUCIR VENTIL

5. CJEVOVOD V-MR - DN 110 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+000,00	SPOJ NA POSTOJEĆI CJEVOVOD ∅ 100
ZK2	0+064,15	ZRAČNI VENTIL I PRIKLJUČAK ZA POSTOJEĆE OGRANKE
ZK3	0+131,78	PRIKLJUČAK ZA POSTOJEĆE OGRANKE
ZK4	0 + 245,62	SPOJ NA POSTOJEĆI CJEVOVOD ∅ 100 I PRIKLJUČAK ZA POSTOJEĆE OGRANKE

6. CJEVOVOD V-DPP - DN 110 mm

NEMA ZASUNSKIH XXXXXX

7. CJEVOVOD V-DR - Ø 150 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+008,15	PREKIDNA XXXXXX I ODVOJAK ∅ 100
ZK2	0+121,87	ZRAČNI VENTIL
ZK3	0+242,11	MULJNI ISPUST

8. CJEVOVOD V-SP - Ø 200 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+129,83	SPOJ NA POSTOJEĆI CJEVOVOD ∅ 200

9. CJEVOVOD V-VK - Ø 200 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+070,68	SPOJ SA PROJEKTIRANIM CJEVOVODOM V- KPKIV_VK
ZK2	0+161,49	ZRAČNI VENTIL
ZK3	0+675,31	SPOJ SA POSTOJEĆIM CJEVOVODOM ∅ 200

10. CJEVOVOD V-KPKIV_VK - Ø 200 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+000.00	SPOJ NA POSTOJEĆI CJEVOVOD ∅ 200
ZK2	0+127,04	ZRAČNI VENTIL

11. CJEVOVOD V-DFB2 - Ø 150 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+006,81	ODVOJAK ∅ 100 ZA SPOJ NA POSTOJEĆI ∅ 100
ZK2	0+087,98	ODVOJAK ∅ 100 ZA SPOJ NA POSTOJEĆI ∅ 100

12. CJEVOVOD V-AS - Ø 150 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+010,01	REDUCIR VENTIL
ZK2	0+304,30	PRIKLJUČAK POSTOJEĆEG CJEVOVODA
ZK3	0+429,17	PRIKLJUČAK POSTOJEĆEG CJEVOVODA

13. CJEVOVOD V-KT - Ø 150 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+022,44	ZRAČNI VENTIL
ZK2	0+177,46	MULJNI ISPUST
ZK3	0+422,97	SEKCIJSKI ZASUN
ZK4	0+704,22	ZRAČNI VENTIL
ZK5	0+718,03	MULJNI ISPUST
ZK6	0+939,24	PREKIDNA XXXXXX
ZK7	1+235,29	ODVOJAK ∅ 100
ZK8	1+235,29	ODVOJAK CJEVOVODA V-VK

14. CJEVOVOD V-GR1 - DN 160 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+104,48	MULJNI ISPUST
ZK2	0+261,05	ZRAČNI VENTIL
ZK3	0+331,35	PRIKLJUČAK ZA PLANIRANI CJEVOVOD ∅ 100
ZK4	0+556,84	PRIKLJUČAK PROJEKTIRANOG CJEVOVODA V-GR2
ZK5	0+661,08	PRIPREMA ZA PLANIRANI CJEVOVOD

15. CJEVOVOD V-GR2 - DN 160 mm

Oznaka	Stacionaža	Tip komore
ZK1	0+192,69	ZRAČNI VENTIL

1.3. KABELSKA KANALIZACIJA ZA SDNU

Izgradnja kabelske kanalizacije (KK) za SDNU podrazumijeva cijevi 2 x DN 50 mm (PN 16, unutra nazubljene) koje će većim dijelom biti postavljene u zajedničkom rovu s vodovodnim cijevima, uz poštivanje propisanih razmaka. Kabelska kanalizacija (KK) za SDNU projektira se u duljini od L= 120 m. Položaj projektirane KK prikazan je u Mapi 2 u situaciji 1.23. u grafičkim prilozima.

U KK će se položiti svjetlovodni kabeli za potrebe telemetrije. Polaganje svjetlovodnih xxxxxx xx biti obrađeno posebnim projektom – glavnim projektom SDNU (sustava daljinskog nadzora i upravljanja). Nova KK se spaja na postojeću, već izgrađenu EKI tako da se svi objekti mogu povezati na SDNU.

2. POLOŽAJ CJEVOVODA I IZBOR VRSTE CJEVOVODA

2.1. POLOŽAJ CJEVOVODA

Pri koncipiranju i trasiranju cjevovoda se moralo poći od činjenice da je u dijelovima grada u xxxxxx xx vođena trasa već izgrađena električna, elektrokomunikacijska i vodovodna mreža te odvodnja na xxxx xx priključena većina domaćinstava. Na xxx xxxxx, situativno vođenje trase vodoopskrbnih cjevovoda xx xxxx uvjetovano tlocrtnom skučenosti, jer su u ili pored postojećih prometnica (kako lokalnih, tako i županijskih), moglo bi se reći u jako širokom pojasu, zauzimajući i lijevu i desnu stranu prometnica, već položene instalacije vodovodne mreže, podzemne instalacije plina, EKI instalacija, podzemni elektroenergetski vodovi (srednje i niskonaponski), kao i cestovni jarci. Na xxx xxxxx nije ostalo puno izbora za postavljanje novog vodovoda koji je s jedne strane skučen položajem xxxx navedenih instalacija, a xx xxxxx xxxxxx ogradama i zidovima oko privatnih posjeda.

Cjevovodi i pripadajuća okna su najvećim dijelom položeni unutar koridora javnih prometnih površina, a samo iznimno u privatnim parcelama, sve unutar koridora koji predstavlja obuhvat zahvata u prostoru. Osim toga, cjevovodi su postavljeni, gdje god to postojeće instalacije dozvoljavaju, na 1 m xx xxxx postojećih prometnica. Cjevovodi su položeni na min dubini od 1,2 m računajući od tjemena cijevi do xxxx xxxxxx (prometnica, zelena površina, plato...), osim u iznimnim slučajevima gdje xx xxxxxx vodovoda bila uvjetovana mjestima križanja s postojećom kanalizacijom ili drugim vodovima. Ukoliko xx xxxxxx nadsloja između tjemena cijevi i xxxxxx manja od 1m vodovod se uvlači u PVC zaštitnu cijev koja se obetonira betonom C20/25. Visinsko vođenje xxxxx xx u najvećoj mjeri bilo uvjetovano mjestima križanja predmetnog cjevovoda s postojećim vodovodom, postojećom odvodnjom, te križanjima s ostalim postojećim podzemnim instalacijama kao što su EE i EKI vodovi.

2.2. DIMENZIONIRANJE

Prema koncepcijskom rješenju i studiji izvedivosti za projektirane cjevovode odabrani su sljedeći profili cjevovoda:

IME CJEVOVODA	PROFIL
IME CJEVOVODA	(mm)
PRVI DIO CJEVOVODA V-DFB1	800
PRVI DIO CJEVOVODA V-DFB1 - ODVOJAK	200
DRUGI DIO CJEVOVODA V-DFB1	800
DRUGI DIO CJEVOVODA V-DFB1 - ODVOJAK	200
V-PM1	200
V-PM1 - odvojak	100
V-KG	110
V-KU	110
V-MR	110
V-DPP	110
V-DR	150
V-DR - odvojak	100
V-SP	200
V-VK	200
V-KPKIV_VK	200
V-DFB2	150
V-DFB2 - odvojak	100
V-DFB2 - odvojak	100
V-AS	150
V-KT	150
V-KT - odvojak	100
V-GR1	160
V-GR2	160

Budući da predmetni cjevovodi imaju i protupožarnu zaštitu xxxx xx potrebno izraditi Elaborat zaštite od požara. Elaborat zaštite od požara izradila xx Xxxxxxx Xxxxxx, dipl. ing. arh. (Flamit d.o.o., Zagreb, broj elaborata: 550217, listopad 2016.). Podaci iz Elaborata zaštite od požara poslužili xx xxx podloga za izradu ovog projekta. Hidrauličkim proračunom unutar ovog Glavnog projekta dokazani su navedeni profili cjevovoda. Simulacija je vršena za maksmalnu dnevnu potrošnju uključivo dnevnu varijaciju potrošnje preuzetu iz koncepcijskog modela. Potom je na istom modelu dodana i požarna potrošnja od 10 l/s u trajanju od dva sata na svakoj od obrađenih lokacija, u skladu s pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/2006). Proračunom je dokazano da su tlakovi na mjerodavnim - hidraulički najnepovoljnijim hidrantima i čvorovima iznad 2,5 bara, u skladu s pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/2006).

Za proračun mjerodavnih količina vode za dimenzioniranje vodoopskrbnih cjevovoda za naselje Solin preuzeta je norma potrošnje iz „Studije izvedivosti Split-Solin“ i iznosi 133 l/xxxx/d.

Proračun gubitaka tlaka proveden je na računaru programom “Epanet”, xxxxx xxxx navedenim ulaznim podacima.

2.3. ODABRANE CIJEVI

Za vodovodne cjevovode koriste se cijevi od duktilnog lijeva, te cijevi od PEHD-a.

Cijevi od duktilnog lijeva su za pitku vodu prema HRN EN 545, s naglavkom te unutarnjom oblogom od cementnog morta i s vanjskom antikorozivnom zaštitom xx xxxx-aluminija (85Zn - 15%Al) u sloju s minimalnom masom od 400gr/m2 te s dodatnim epoksidnim slojem. Način spajanja cjevovoda je na naglavak, gumenom brtvom, npr. TYTON spojem xxxx xxxxx u kategoriju fleksibilnih spojeva. Ovakav spoj ima u praksi za većinu situacija prednost nad krutim i polukrutim spojevima. Zbog te pogodnosti nije predviđena ugradnja lukova na lomovima trase do 6°, jer se ti lomovi mogu savladati samim spojevima (na dvije cijevi po 3°). Očekivani srednji vijek trajanja duktilnih cijevi je 80 xxxxxx. Sve cijevi su na naglavak i ravan kraj, a spaja ih se gumenom brtvom. Montaža je jednostavna, ali xx xxxx u svemu izvesti prema uputama proizvođača.

Cijevi od PEHD - cijevi od polietilena visoke gustoće su sa minimalnom kvalitetom PE 100, PN 10 S8/SDR 17 za pitku vodu sukladno HRN EN 12201, ISO 4427. Spajanje cijevi od polietilena visoke gustoće vrši se na dva načina:

1. Rastavljivi spojevi

2. Nerastavljivi spojevi

Rastavljivi spojevi primjenjuju se kod spajanja cijevi na fazonske komade i armature i omogućavaju mehaničku vezu elemenata kojima se čvrstoća i nepropusnost postiže pritezanjem vijaka. Za manje promjere cijevi upotrebljavaju se metalne spojnice sa prirubnicom, koje se zaštićuju antikorozivnim premazima. Između spojnice i prirubnice fazonskog komada ili armature umetne se gumeni prsten a spoj se učvrsti ravnomjernim pritezanjem vijaka.

Nerastavljivi spojevi se postižu zavarivanjem cijevi. Samo zavarivanje cijevi je moguće izvesti na nekoliko načina (zavarivanje sa vrućim plinom, grijanim elementom, elektrospojnicama i dr.). Prilikom zavarivanja cijevi potrebno je pridržavati se uputstava proizvođača cijevi i to da cijevi moraju biti zaštićene od direktnog utjecaja sunčevih zraka. Zavarivanje se ne smije vršiti na temperaturama nižim od +3 stupnja i višim od +30 stupnjeva. Drugi kraj cijevi je potrebno zatvoriti da se smanji vrijeme zagrijavanja i sl. Cijev xxxx mirovati sve dok se spoj ne ohladi, a ne smije se izvrgavati hidrauličkim pritiscima xxx nekoliko sati nakon toga (najbolje do drugog xxxx). Preporuča se da se PEHD cijevi spoje odnosno zavare pored rova i da se potom ohlađene polože u rov obzirom da su temperaturne deformacije ovakvih cijevi znatno xxxx xx npr. vodovodnih cijevi od lijevanog željeza ili čeličnih cijevi. Kod sučeonog zavarivanja čelne površine krajeva cijevi prethodno se zagriju pomoću grijaće ploče a zatim se određenom silom međusobno spoje bez dodataka dodatnog materijala. Ovakvo zavarivanje izvodi se pomoću uređaja za zavarivanje, koji se sastoji od kontrolne jedinice, xxxxx s dva para čeljusti, te grijaće ploče.

Ovim projektom spajanje PEHD cijevi, te PEHD cijevi sa PEHD fazonskim komadima (PEHD koljeno, PEHD kapa, PEHD redukcija i sl.) predviđeno je elektrozavarivanje sa elektrospojnicama.

Pojedini fazonski komadi unutar zasunskih xxxxxx cjevovoda V-DFB1 profila 800 i V-PM1 profila 1200 mm treba izvesti od čelika. Čelične cijevi su spiralno zavarene za radni tlak od 10 bara, prema HRN EN 10224, od čelika S235 s unutarnjom oblogom od cementnog morta DIN 2460, vanjska obloga od polietilena DIN 30670. Spajanje čeličnih cijevi vrši se zavarivanjem. Osim fazonskih komada, od čelika je potrebno izvesti čeličnu zaštitnu cijev na cjevovodu “Prvi dio cjevovoda V-DFB1” koja prolazi kroz postojeću galeriju.

Dio cjevovoda „Drugi dio cjevovoda V-DFB1“ koji prolazi ispod potoka Kamenica i rijeke Jadro uvlači se u armirano betonske zaštitne cijevi profila 1200 mm. Između provodne (duktilne) i zaštitne (armiranobetonske) cijevi nalaze se distanceri na udaljenosti od 1 m. Armiranobetonske zaštitne cijevi su potisne cijevi koje se upotrebljavaju kod mikrotuneliranja. Profil cijevi je DN 1200 mm, pojedinačne dužine L=3,0 m uključujući kratke i ležišne cijevi u skladu s standardom EN 1916, sa ugrađenim niplama za ubrizgavanje betonita. Debljina stjenke min s = 145 mm. Daljni zahtjev za beton: min B 45 wu; vodocementni faktor < 0.5; xxxxxx prodiranja vode < 3 cm. Klinovi i ravni završetci cijevi moraju imati brtvene priključnice. Vanjski prstenovi od nehrđajučeg čelika, prstenovi za prijenos tlaka od mekanog drva bez čvorova moraju biti postavljeni na dubini spoja unutarnjeg brtvila, elastomerni brtveni prsten prema DIN 4060. Unutarnje brtvljenje pomocu elastomernog brtvenog prstena u skladu s DIN 4060. Brtveni prsten xxxx biti ugrađen s prstenom za prijenos tlaka prema uputama proizvođača. Brtveni spojni elementi moraju biti pažljivo izrezani i spojeni zajedno.

Fazonski komadi hidroforske stanice unutar postojeće vodospreme Rupotina izvode se od duktila i nehrđajućeg

čelika (INOX-a). Nehrđajući čelik (INOX-a) je oznake oznake X 6 CrNiTi 1810 slijedećeg sastava po DIN- 17440/85, (Č 4572) :

C - 0,08 max; Cr - 17,0-19,0; Ni - 9,0 – 12,0; Mn - 1,0 max;

P - 0,045 max; S - 0,03 max; Ti - 5x %C do 0,8

s granicom razvlačenja 200 N/mm2 i vlačnom čvrstoćom od 500-730 N/mm2. Cijevi su šavne prema DIN 2463 (φ v = 6 – 1016 mm) ili bešavne prema DIN 2462 (φ v = 6 – 406,4 mm). Prirubnice su za tlak od 10 bara i dimenzija i oblika prema DIN-2576/75.

Kod cjevovoda u uzdužnom smjeru i uslijed unutarnjeg tlaka može doći do uzdužnih pomaka, čija posljedica može biti poremećaj brtvljenja spojeva i potpuno razdvajanje cjevovoda. Radi toga će biti potrebno preko upornih betonskih blokova učvrstiti cjevovod na svim zavojima, ograncima i krajevima, koji uzdužne sile, odnosno, rezultante xxxx prenose sa cjevovoda na sraslo tlo.

3. OPIS TEHNOLOGIJE IZVEDBE

3.1. PRIPREMNI RADOVI

Prije početka radova na izgradnji cjevodovoda moraju se obaviti i završiti pripremni radovi o kojima ovisi pravodoban početak i ispravan tijek izgradnje bez zastoja.

Pripremni radovi se sastoje od slijedećih poslova:

I. - obnova iskolčenja trase cjevodovoda i objekata;

II. - osiguranje pristupnih puteva do trase cjevodovoda, tamo gdje isti nisu položeni u cesti;

III. - čišćenje trase cjevovoda od šiblja i drugog raslinja;

IV. - uređenje gradilišta

Obnova iskolčenja trase cjevovoda xxxx xx precizno instrumentom provesti prema projektu te xxx prilikom treba obnoviti kolčiće za oznaku i pločice sa oznakama. Sva mjesta horizontalnih i vertikalnih skretanja trase cjevovoda moraju se označiti stalnim oznakama na terenu. Obnovljenu trasu treba snimiti instrumentom, izračunati snimljene podatke te kartirati snimljenu trasu.

Pristupni putevi do trase cjevodovoda se moraju osigurati u svrhu dopreme materijala i opreme za izvedbu. Za pristup do trase cjevovoda se mogu koristiti postojeće prometnice, a ako takve ne postoje xxxx xx osposobiti privremeni radni pristup. Izvoditelj radova xxxx o svom trošku navedene postojeće prometnice ili privremene radne pristupe do trase cjevovoda dovesti u takvo stanje da ih može koristiti za potrebe gradnje. Duž trase cjevovoda izvoditelj radova xxxx o svom trošku osposobiti radni put za dovoz materijala i opreme, te za radno kretanje mehanizacije koja se upotrebljava prilikom izvedbe. Nakon dovršenja radova izvoditelj xxxx o svom trošku popraviti korištene prometnice i dovesti ih u prvobitno stanje, a isto tako xxxx o svom trošku xxxxx xxxxx duž trase cjevovoda dovesti u prvobitno stanje i osposobiti ga za prvobitnu namjenu.

Prijekopi, do kojih dolazi zbog geoloških uvjeta ili primjene mehanizacije kod izvedbe, moraju biti ukalkulirani u jediničnu cijenu i neće se posebno plaćati. Sve prijekope Izvođač xx xxxxx sanirati prije montaže cijevi, tako da će ih popuniti sitnim materijalom i nabiti vibronabijačima. Sanaciju prijekopa Xxxxxxx xx xxxxx predvidjeti i ukalkulirati u jediničnu cijenu planiranja xxxxx x xxxx se posebno priznavati.

Postojeće ograde od suhozida i žičane ograde treba na nekim mjestima maknuti (stvarno stanje će se utvrditi prema prilikama na terenu, a uz odobrenje nadzornog inženjera), te ih ponovo izgraditi nakon završetka radova.

3.2. ZEMLJANI RADOVI

Način iskopa i osiguranja rovova i građevinskih jama, te ugroženih objekata uz trasu obuhvaćeni su i obrađeni u geotehničkom projektu.

Nakon rezanja i razbijanja asfaltnog i betonskih kolnika, pošto je vodovod najvećim dijelom položen u prometnicama te zbog blizine već postavljenih instalacija, iskapat će se strojno, osim na mjestima gdje se cjevovod približava temeljima stupova postojećih elektroenergetskih instalacija, te na mjestima križanja s postojećim instalacijama, gdje će biti ručni iskopi. Ove iskope izvesti prema uvjetima vlasnika instalacija i nacrtima priloženim u projektu.

Iskop u stijeni će se izvoditi rovokopačem na čijem se kraju montira udarna glava ("pick hammer“).

Prema uputama iskazanim u geotehničkom projektu iskopi za rovove u prometnicama izvode se sa vertikalnim iskopom, te se razupiru oplatom sa razuporama. Na xxx dijelovima trase predviđa se razupiranje 100% površine bočnih strana iskopa vodovodnog rova. Izvoditelj prilikom iskopa xx xxxxx provesti sve potrebne i odgovarajuće zaštitne mjere kako ne bi došlo do obrušavanja materijala koje bi xxxxx ugroziti sigurnost radnika i opreme, stabilnost ugroženih objekata, xxx x xxxx izvedbu radova. Iskopi u zelenoj površini do dubine 2.0 m

izvesti će se kosim zasijecanjem stranica bokova, s maksimalnim nagibom iskopa 2:1.

Kod odstranjivanja oplate potrebno je obratiti pozornost na to da zasipni materijal stvori odgovarajući spoj sa sraslim tlom na stranici iskopa.

S obzirom da će se radovi izvoditi najvećim dijelom u javnim prometnicama s nemogućnošću odlaganja iskopanog materijala u okolišu, dinamika izgradnje treba biti takva, da se iskopani materijal, xxxx xxxx biti upotrijebljen za zatrpavanje (prema opisu u troškovniku), odmah odvozi na deponij i dovozi materijal za zatrpavanje s privremenog deponija, kako bi se nesmetano mogao odvijati promet. Materijal od raskopanog kolovoza ako trasa cjevovoda vodi prometnicom, će se odijeliti od ostalog iskopanog materijala. Kapaciteti za utovar moraju biti usklađeni sa kapacitetom prijevoza i ugradbe materijala. Suvišni materijal xxxx xx odvesti na prethodno dogovoreno mjesto. Odvezeni materijal se na za to određenom mjestu treba razastrijeti u slojevima debljine do 30 cm i nakon razastiranja treba ga poravnati.

Iskop rova za izvedbu cjevovoda se radi po obilježenoj xxxxx xx kote određene uzdužnim presjekom, s oblikom i širinom prema detaljnom nacrtu. Rov xxxx biti iskopan s pravilno odsječenim bočnim stranama i dnom. Rubovi iskopanog rova ne smiju se opterećivati nikakvim materijalom u širini od najmanje jedan metar. Bočne strane rova moraju biti ravne, a dno isplanirano na ±3 cm, prema kotama iz projekta.

Svakodnevno prije početka rada, a naročito poslije kišnog vremena i mraza te nakon dužeg prekida rada, moraju se pregledati bočne strane iskopanog rova i poduzeti eventualno potrebne mjere osiguranja.

Silaz u rov xxxx xx omogućiti postavom propisanih ljestvi. Mosnice koje služe za prijelaz ljudi ili za prijevoz ručnih kolica preko rova, preko gomila zemlje itd., moraju biti dovoljno jake i na krajevima osigurane od pomicanja. Prijelazi preko rova ili jama dubljih od 2 m moraju se ograditi sigurnim ogradama. Svi načini izvedbe rova prikazani su u grafičkim prilozima (br. priloga.12, mapa 2)

Nakon dovršenog iskopa rova za cjevovode, treba obilježiti mjesta objekata xx xxxxx cjevovoda te izvršiti potreban iskop proširenja i produbljenja rova veličine i oblika prema detaljnim nacrtima i opisima kako bi se stvorio xxxxxxxx xxxxxxx za izvedbu navedenih objekata.

Dno iskopanog rova za cjevovode treba isplanirati na kote određene uzdužnim presjekom. Prije ugradnje treba svaku cijev pažljivo pregledati i provjeriti njezinu ispravnost. Prije polaganja cijevi xxxx xx instrumentom provjeriti izrađena posteljica, te se prema potrebi moraju izvršiti korekcije, a u skladu sa projektom danim kotama i padom u uzdužnom presjeku.

Cjevovodi će biti postavljeni na min. dubini od 1,2 m računajući od tjemena cijevi do xxxx xxxxxx (prometnica, zelena površina, plato...), osim u iznimnim slučajevima gdje xx xxxxxx vodovoda bila uvjetovana mjestima križanja s postojećom kanalizacijom ili drugim vodovima. Na mjestima križanja s postojećim komunalnim instalacijama iste se trebaju propisno zaštititi od oštećenja. Zaštitu treba izvesti uz odobrenje i stručni nadzor vlasnika postojećih instalacija. Ukoliko se za vrijeme iskopa naiđe na neku podzemnu instalaciju obavezno obavijestiti nadležno komunalno poduzeće kojem instalacija pripada.

Preporuča se prije početka radova izvršiti provjeru visine postojećeg vodovoda na mjestima priključenja.

3.2.1. RAD U SUHOM

Pri iskopu voditi računa o postojećoj infrastrukturi da ne dođe do oštećenja ili uništenja iste i po potrebi, u područjima prolaza komunalnih instalacija, iskope obavljati ručno. Izvođač nema pravo na razliku u cijeni iskopa nastalu uslijed ovakvih izmjena.

Prije početka montaže cijevi, treba ugraditi posteljicu za cijevi debljine min. D/10+10 cm, od sitnog materijala, granulacije 4-16 mm. Nakon polaganja cijevi na posteljicu, za cjevovode profila 100 do 200 mm, rov se zasipa istim materijalom do 30 cm iznad tjemena cijevi uz najmanji Ms=20 MN/m2. Za cjevovode profila 800 i 1200 mm, te cjevovode koji su u zajedničkom rovu sa cjevovodima profila 800 i 1200 mm, rov se zasipava sa sitnim materijalom do 30 cm iznad tjemena cijevi sa granulacijom 4-32 mm. Cijevi za kabelsku kanalizaciju za SDNU, te ostale cijevi koji su u zajedničkom rovu sa kabelskom kanalizacijom, polažu se na posteljicu i zatrpavaju do visine od 30 cm iznad tjemena cijevi sa sitnim materijalom granulacije 4-8 mm. Spojevi cijevi se ne zatrpavaju do uspješno izvedene tlačne probe. Prilikom zatrpavanja ovim materijalom treba isti pažljivo, ručno, nabijati.

Dalje se rov zatrpava zamjenskim materijalom 25-120 mm s najmanjim modulom stišljivosti Ms= 60 MN/m2 u asfaltnoj cesti i makadamu.

Zatrpavanje se vrši materijalom od iskopa na dionicama trasiranim u zelenoj površini i platou izvan prometnice. Iznimno kada u iskopu nema dovoljno odgovarajućeg materijala, Izvođač xx xxxxx dovesti materijal iz pozajmišta i ugraditi zamjenski materijal odgovarajuće frakcije.

Do visine 50 cm iznad tjemena cijevi nabijati se smije samo bočno, a nakon te visine nabijati xx xxxx po cijeloj širini rova. Zatrpavati se ne smije humusom, materijalom dobivenim raskapanjem kolovoza, xxx xxxx smrznutim materijalom. Zatrpavanje xx xxxx izvesti tako da nakon završetka slijeganja zatrpani rov niti na jednom mjestu ne bude niži od okolnog xxxxxx pa u tu svrhu treba prilikom zatrpavanja rovu dati odgovarajuće nadvišenje.

Zatrpavanje se radi u slojevima debljine do 30 cm uz zbijanje laganim nabijačima.

Napominje se da prije zatrpavanja cjevovoda i tlačne probe moraju biti izbetonirana osiguranja cjevovoda na horizontalnim i vertikalnim zavojima.

3.2.2. RAD U MOKROM

Svi projektirani cjevovodi koji se nalaze u pojasu gdje postoji mogućnost njihove ugradnje pod vodom, rov za te dijelove trasa razlikuje se xx xxxx za cjevovode u suhom.

Kod cjevovoda pod utjecajem vode, ugrađuje se posteljica od sitnog materijala, granulacije zrna 4-16 mm. Na nju se postavlja geotekstil (300 g/m2 ) i njime se oblaže rov do visine od 30 cm iznad tjemena cijevi kako voda ne bi isprala zasip od sitnog materijala. Nakon polaganja cijevi, ista se zasipa sitnim materijalom 4-16 mm do 30 cm iznad tjemena cijevi uz najmanji Ms=20 MN/m2. Na svakih 3,0 m udaljenosti na dno rova xx xxxxxx betonski prag od betona C 30/37, dim. 1.6 x 1.0 x 0.5 m (l x š x h) za cjevovod ∅ 800.

U nastavku xx xxxx tablica iskopa i sanacije vodovodnih rovova po cjevovodima.

NAPOMENA:

Nacrti normalnih poprečnih presjeka (NPP-ova) sa opisom sanacije vodovodnih rovova vidljiv je u prilogu br. 12, mapa 2.

Xxxxxxx cjevovoda na koje se odnose pojedini normalni poprečni presjeci prikazane su u prilogu br. 2, mapa 2. Zaštita rova obuhvaćena je i obrađena u geotehničkom projektu

IME	STACIONAŽA		DULJINA	TIP
CJEVOVODA	OD	DO		NPP-a
	(m)	(m)	(m)
PRVI DIO CJEVOVODA V-DFB1,	0+000,00	0+035,04	35,04	B4
Ø 800 mm	0+035,04	0+076,00	40,96	B2
(XXX X. XXXXXX)	0+076,00	0+589,15	513,15	B1
	0+589,15	0+748,59	159,44	B3
	0+748,59	2+357,65	1609,06	B1
	2+357,65	2+457,86	100,21	B3
	2+457,86	2+532,99	75,13	B1
	2+532,99	2+566,00	33,01	B3
	2+566,00	2+597,02	31,02	B7
	2+597,02	2+614,95	17,93	B3
	2+614,95	2+650,55	35,60	B6

DRUGI DIO CJEVOVODA V-DFB1,	0+000,00	0+098,40	98,40	B1
Ø 800 mm	0+098,40	0+263,86	165,46	B3
(PUT MAJDANA)	0+263,86	0+284,17	20,31	BUŠENJE
	0+284,17	0+310,40	26,23	B3
	0+310,40	0+331,60	21,20	B1
	0+331,60	0+471,31	139,71	B10
	0+471,31	0+486,84	15,53	B11
	0+486,84	0+557,37	70,53	B1
	0+557,37	0+567,46	10,09	B3
	0+567,46	0+579,45	11,99	B5
	0+579,45	0+611,01	31,56	BUŠENJE
	0+611,01	0+655,00	43,99	B5
	0+655,00	0+689,37	34,37	B2
	0+689,37	0+764,91	75,54	B9
	0+764,91	0+814,66	49,75	B8


V-PM1 Ø 200 mm	0+000,00	0+223,78	223,78	C1.1
(PUT MAJDANA)	0+223,78	0+568,76	344,98	A2
	0+568,76	0+597,38	28,62	A3
	0+597,38	0+667,35	69,97	A7
	0+667,35	0+732,87	65,52	A3
	0+732,87	0+747,68	14,81	A8
	0+747,68	0+792,87	45,19	A3
	0+792,87	0+829,10	36,23	A3.1
	0+829,10	0+935,86	106,76	A3
	0+935,86	0+953,82	17,96	A8
	0+953,82	1+007,79	53,97	A3
	1+007,79	1+081,32	73,53	A4
	1+081,32	1+099,42	18,10	A3
	1+099,42	1+401,90	302,48	A5
	1+401,90	1+549,91	148,01	A6
	1+549,91	1+567,54	17,63	C1.1

V-DFB2, Ø 150 mm	0+000,00	0+016,68	16,68	C1.1
(XXX XXXXX XXXXXX)	0+016,68	0+113,05	96,37	C5
	0+113,05	0+170,14	57,09	C6

V-KU Ø 100 mm	0+000,00	0+309,13	309,13	C7
(KUČINE)

V-AS, Ø 150 mm	0+000,00	0+602,68	602,68	C1.1
(A. XXXXXXXXXX)

V-KT, Ø 150 mm	0+000,00	0+181,17	181,17	C1.1
(FRA GRGE MARTIĆA	0+181,17	1+235,29	1054,12	C3
I KNEZA TRPIMIRA)	1+235,29	1+284,49	49,20	C6

V-GR1, Ø 150 mm	0+000,00	0+104,48	104,48	C10
(GORNJA RUPOTINA)	0+104,48	0+233,47	128,99	C8
	0+233,47	0+484,78	251,31	C7
	0+484,78	0+661,08	176,30	C9

V-GR2, Ø 150 mm	0+000,00	0+066,31	66,31	C9
(GORNJA RUPOTINA)	0+066,31	0+195,94	129,63	C7
	0+195,94	0+337,70	141,76	C9.1
	0+337,70	0+503,83	166,13	C1.2

V-KG Ø 100 mm	0+000,00	0+333,66	333,66	C9
(KUNČEVA GREDA)

V-VK, Ø 200 mm	0+000,00	0+007,28	7,28	C1.1
(VRANJIČKA KAVI)	0+007,28	0+070,68	63,40	C2
	0+070,68	0+561,43	490,75	C4
	0+561,43	0+675,31	113,88	C1.1

V-KPKIV_VK, Ø 200 mm	0+000,00	0+013,34	13,34	C3
(KRALJA PETRA XXXXXXXXX XX	0+013,34	0+021,08	7,74	C2
- VRANJIČKA KAVA)	0+021,08	0+194,61		C4

V-SP, Ø 200 mm	0+000,00	0+098,66	98,66	C1.1
(SPLITSKA - VRANJIČKOG PUTA)	0+098,66	0+129,83	31,17	C3

V-DR, Ø 150 mm	0+000,00	0+296,71	296,71	C1.1
(DRAČEVAC)

V-DPP, Ø 100 mm	0+000,00	0+178,70	178,70	C7
(XXX XXXXX XXXXXX)

V-MR, Ø 100 mm	0+000,00	0+245,62	245,62	C7
(MRAVINCI)

3.3. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

Na svim horizontalnim lomovima cjevovoda u zemlji predviđena je izrada uporišta od betona C 16/20, dimenzija i oblika prema priloženim nacrtima. Kod izvedbe potrebno je obratiti pažnju da bočna strana na koju se uporište oslanja bude zdrava i pravilno odsječena, kako bi se osigurala površina za ispravno nalijeganje uporišta i prenošenje sile na okolno tlo. Također svi lomovi cjevovoda unutar novih xxxxxx, osigurani su betonskim blokovima od betona C 20/25. Dimenzije betonskih uporišta i blokova određene su temeljem statičkih izračuna priloženih unutar projekta mehaničke otpornosti i stabilnosti (Mapa br. 4).

Izvedba zasunskih xxxxxx predviđena je na mjestima ogranaka odnosno na mjestima gdje je predviđeno prespajanje postojećih cjevovoda na projektirani cjevovod te na mjestima zračnih ventila, muljnih ispusta te sekcijskih zasuna. Budući da se većina zasunskih xxxxxx izvodi u pojasu javne ceste iskop građevnih jama za iste vršiti će se okomitim zasijecanjem stranica (zaštita građevne xxxx od urušavanja obrađena je i obuhvaćena u geotehničkom projektu).

Navedene zasunske komore su npr. predviđene na mjestima međusobnog spajanja cjevovoda i ogranaka, muljnih ispusta, zračnih ventila, sekcijskih zasuna, a pozicioniraju se gdje to slobodni prostor omogućuje (postojeće instalacije). Zasunske komore je potrebno izvesti vodonepropusno. Tlocrtne dimenzije ovise o profilu cjevovoda, a debljine zidova, ploča dna i pokrovnih ploča ovise o rasponu zidova komore, te silama koje se sa cjevovoda prenose na zidove komora na mjestu lomova. Zasunske komore će se izvesti od armiranog betona C30/37 s dodatkom za vodoonepropusnost. Izvođenje zasunskih xxxxxx napraviti će se prema nacrtima oplate i armature (predmet izvedbenog projekta), koji se trebaju izvesti u skladu sa statičkim proračunom (Projekt mehaničke otpornosti i stabilnosti, Mapa br. 4). Ispod armiranog betonskog dna izvodi se podloga od betona C12/15 debljine 10 cm. Nakon izvedbe dna betonom C 30/37 i podložnih blokova u komorama, pristupa se montaži fazonskih komada i armatura prema montažnim nacrtima, nakon čega xx xxxxxxxx izradi oplate i betoniranju zidova komore betonom C 30/37. Time je postignuta xxxxx i vodonepropusna veza na mjestima prolaza fazonskih komada kroz zidove okana. Pokrovne armirano betonske ploče izvode xx xxx monolitne i demontažne. Demontažne ploče se ugrađuju u komorama s većim profilima cjevovoda gdje je zbog veličine fazonskih komada i aramtura nemoguće njihovo spuštanje i vađenje kroz ulazno grlo (60/60 cm). Kod izvedbe ploča s demontažnim dijelom, u svrhu ukrućenja predviđa se ugradnja armiranobetonskih greda. Tako izvedene gornje armiranobetonske ploče oblažu se sa horizontalnom hidroizolacijom. Izolacija se izvodi na potpuno osušenu i ravnu (ali ne i zaglađenu) cementnu glazuru, a sastoji se od temeljnog hladnog premaza “RESITOLA” (HRN U.M3.240) i dva sloja bitumenske hidroizolacijske trake za zavarivanje. Zaštita horizontalne hidroizolacije

izvodi se betonom xxxxx C12/15 u debljini od 5 cm ojačane rabic mrežom.

U oba slučaja (monolitna i demontažna pokrovna ploča), u monolitnom dijelu pokrovne ploče izvodi se ulazni otvor 60/60 cm s ulaznim grlom na koji se ugrađuje lijevano-željezni četvrtasti poklopac nosivosti 400 kN prema HRN EN 124. U slučajevima xxxx xxxxxxxx uvjeti to ne dozvoljavaju (xxxx xxxxxx cjevovoda) poklopci se ugrađuju direktno na armiranobetonsku ploču zbog visinskog smještaja armatura i fazonskih komada unutar xxxxxx. Visinske kote poklopaca usklađene su sa visinskim kotama prometnice odnosno okolnog xxxxxx, no usprkos svemu izvođač se obvezuje da kote poklopaca uskladi sa stvarnim stanjem na terenu. Veličina okna ovisi fazonskim komadima koji se ugrađuju u okno, a svijetla visina komore iznosi 210 cm. U dnu je predviđeno udubljenje 40x40 cm i dubine 40 xx xxxx prikupljanja i crpljenja vode.

Cijevi na mjestima prolaska kroz zid potrebno je obložiti bitumeniziranim užetom od kudelje i obzidati. Za silaz u okno za vrijeme betoniranja u zidove okna ugraditi će se penjalice od pocinčanog okruglog betonskog željeza

∅ 22 mm (26x45cm) razvijene duljine 97 cm.

3.4. IZVEDBA HIDRANATA

Budući da predmetni cjevovodi imaju i protupožarnu zaštitu xxxx xx potrebno izraditi Elaborat zaštite od požara. Elaborat zaštite od požara izradila xx Xxxxxxx Xxxxxx, dipl. ing. arh. (Flamit d.o.o., Zagreb, broj elaborata: 550217, listopad 2016.). Podaci iz Elaborata zaštite od požara poslužili xx xxx podloga za izradu ovog projekta. Za potrebe protupožarne zaštite projektom je predviđena ugradnja nadzemnih hidranata ∅ 100 mm (HRN EN 14384) sa lomljivim stupom, koji se smještaju uz xxxxxx xx nogostup ili neku drugu slobodnu površinu uz cestu ako to lokalni uvjeti dozvoljavaju. Za priključak vatrogasnih cijevi moraju imati dvije B-spojke (HRN Z.C1.672) i jednu A-spojku (HRN Z.C1.671). Između cjevovoda i nadzemnog hidranta ugradit će se zasun ∅ 100 mm sa ugradbenom garniturom i cestovnom kapom.

Oko hidranata smještenih u asfaltnoj površini potrebno je izvršiti sanaciju slojeva postojeće kolničke konstrukcije sa završnim slojem asfalt-betona. Na lokacijama hidranata koji su smješteni na popločenim površinama potrebno je izvršiti vraćanje prethodno izvađenih originalnih ploča na pripremljenu stabiliziranu površinu. Hidranti su predviđeni za radni tlak do 10 bara (osim na cjevovodu V-AS gdje su za radni tlak od 16 bara), a obzidavaju se opekom složenom u suhom. Raspoređeni su na međusobnoj udaljenosti prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara, n.n. br. 8/06.

Nakon uspješne montaže i izvršene tlačne probe- ispitivanje prema normi HRN EN 805 (DIN 4279) - svi hidranti moraju biti adekvatno ispitani (tlak, protok) sukladno važećim propisima i standardima, te o tome pribaviti adekvatni certifikat od ovlaštene ustanove ili poduzeća – pri traženom protoku od 600 l/min tlak u najnepovoljnijem dijelu mreže tj. na mlaznici hidranta ne smije biti manji od 0,25 Mpa (Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, n.n. br. 8/06). Hidranti se izvode prema detaljnom nacrtu.

Tablični prikaz hidranata po cjevovodima:

IME CJEVOVODA	NAZIV HIDRANTA	STACIONAŽA
CJEVOVOD V-DR	NH1	0 + 142.40
CJEVOVOD V-KT	NH1	0 + 009.77
	NH2	0 + 165.34
	NH3	0 + 310.25
	NH4	0 + 443.17
	NH5	0 + 563.07
	NH6	0 + 707.40
	NH7	0 + 843.11
	NH8	0 + 980.67
	NH9	1 + 119.57
	NH10	1 + 284.49
CJEVOVOD V-DFB2	NH1	0 + 071.96
CJEVOVOD V-DFB2	NH2	0 + 170.14
CJEVOVOD V-AS	NH1	0 + 143.24
CJEVOVOD V-AS	NH2	0 + 294.48

	NH3	0 + 451.82
CJEVOVOD V-PM1	NH1	0 + 150.73
	NH2	0 + 304.98
	NH3	0 + 449.14
	NH4	0 + 597.38
	NH5	0 + 747.68
	NH6	0 + 875.55
	NH7	0 + 994.65
	NH8	1 + 138.53
	NH9	1 + 290.39
	NH10	1 + 439.53
	NH11	1 + 567.54
CJEVOVOD V-KPKIV_VK	NH1	0 + 150.40
CJEVOVOD V-VK	NH1	0 + 224.48
	NH2	0 + 374.53
	NH3	0 + 524.63
CJEVOVOD V-MR	NH1	0 + 122.43
CJEVOVOD V-MR	NH2	0 + 243.39
CJEVOVOD V-GR1	NH1	0 + 289.52
	NH2	0 + 508.71
	NH3	0 + 654.80
CJEVOVOD V-GR2	NH1	0 + 087.77
	NH2	0 + 224.28
	NH3	0 + 365.23
CJEVOVOD V-KG	NH1	0 + 168.03
CJEVOVOD V-KG	NH2	0 + 333.66
CJEVOVOD V-KU	NH1	0 + 117.53
CJEVOVOD V-KU	NH2	0 + 309.13
CJEVOVOD V-DPP	NH1	0 + 178.70
CJEVOVOD V-GR2	NH4	1 + 503.83

3.5. PRIPREMA ZA KUĆNE PRIKLJUČE

Kućni priključci nisu predmet građevinske dozvole. Kućne priključke predviđeno je izvesti od PEHD cijevi. Kućni priključci će se izvesti sa profilom DN 40 (5/4"), a na vodoopskrbni cjevovod ugradit će se preko ogrlice sa brzozatvarajućim ventilom s ugradbenom garniturom i cestovnom kapom. Unutar kućnih priključaka obrađuju se i vodomjerna okna.

Prespajanje kućnih priključaka na nove cjevovode može se izvesti tek nakon izvršene tlačne probe te ispiranja i dezinfekcije novoizgrađenih cjevovoda.

Točan broj, duljina i položaj kućnih priključaka bit će definiran izvedbenim projektom, odnosno, u skladu s potrebama i prilikama na terenu prilikom izvedbe.

3.6. TLAČNA PROBA, DEZINFEKCIJE I ISPIRANJE CJEVOVODA

Nakon dovršene montaže cjevovoda i djelomičnog zatrpavanja vrši se ispitivanje cjevovoda na tlak vode po dionicama. Ispitivanje na pritisak je vremenski ograničeno ispitivanje sa pritiskom koji xx xxxx od radnog pritiska. Ispitivanja se dijele na prethodno ispitivanje, glavno ispitivanje i skupno ispitivanje. Cjevovod se ispituje po dionicama, a spojna mjesta između pojedinih dionica ispituju se skupnim ispitivanjem. Ispitivanje se vrši na dionicama dugim do 500 m. Prije punjenja vodom cjevovod xxxx biti učvršćem na krajevima xxxxxxx xxxx se ispituje, a također i svi horizontalni i vertikani lomovi kao i račve moraju biti usidreni kako bi se onemogučilo pomicanje cjevovoda. Također se preporuča da cjevovod pritrpa tako da se ostave slobodni samo spojevi cijevi koji se zatrpavaju nakon uspješno provedene tlačne probe. Prije početka ispitivanja potrebno je iz cijevi ispustiti

sav zrak odnosno potpuno je napuniti vodom. Podupirači na krajevima ispitne dionice mogu se ukloniti tek nakon smanjenja pritiska u cjevovodu na hidrostatski pritisak. Detaljni opis provedbe tlačne probe xxx je u prilogu "Program kontrole i osiguranja kakvoće".

Nakon uspješno provedene tlačne probe pristupa se ispiranju cjevovoda. Ispiranjem se odstranjuju nečistoće na stjenkama koji najčešće vezuju klor. Efikasnost ispiranja mreže može se povećati istovremenim puštanjem vode i upuhivanjem u mrežu komprimiranog zraka. Ispiranje je završeno onda kada iz cijevi počne izlaziti xxxxxx xxxx. Poslije obavljenog ispiranja pristupa se dezinfekciji.

Dezinfekcija cjevovoda izvodi se ubacivanjem klora u dio cjevovoda koji je ograničen zatvaračima i to preko hidranata ili posebno izrađenih priključaka za tu namjenu. Dezinfekcija cjevovoda se izvodi dodavanjem klora pomoću uređaja sa kloniratorom. Najčešće se za dezinfekciju glavnih vodova i mreže koriste slijedeći preparati: natrij hipoklorit (NaClO) , kalcij hipoklorit (Ca(ClO)2), ali u znatno jačoj koncentraciji od one xxxx xx uobičajena za normalno kloriranje. Prilikom dezinfekcije mreže ne smije se koristiti voda te je potrebno na siguran način blokirati potencijalne ispuste ili priključne cjevovode ili ako to nije moguće obavezno je prethodno na prigodan način upozoriti potrošače da će se u određenom vremenu izvršiti dezinfekcija i da u xxx vremenu ne upotrebljavaju vodu.

Ovako napunjenu mrežu treba ostaviti da stoji 24 sata. Poslije tog vremena potrebno je otvoriti sva izljevna mjesta i ispuste uz potiskivanje čiste vode u cijevni sustav kako bi se izvršilo ispiranje xxxxx xxxxx. Ispiranje vršiti sve dok se vrijednost klora ne svede na 0.3-0.5 mg/l. Ispiranje i dezinfekciju izvoditi prema važećim propisima xx xxxxxx ovlaštene ustanove ili poduzeća . Ispravnost vode u toku korištenja kontrolirati će nadležne službe.

Ispitivanje uzoraka vode vrši se poslije dezinfekcije uzimanjem potrebnog broja uzoraka vode za analizu xxxx xx potvrditi njen uspjeh odnosno neuspjeh od čega će zavisiti davanje odobrenja za uporabu vode xx xxxxxx sanitarne službe. U slučaju neuspjeha postupak xx xxxx ponoviti. Ispitivanje vode prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće vrši institucija registrirana za tu djelatnost. Nakon pribavljanja atesta o zdravstvenoj ispravnosti vode vodovodni sustav je pripravan za tehnički pregled.

Posebno se upozorava izvođač da se kod izgradnje cjevovoda pridržava svih važećih propisa o zaštiti na radu.

3.7. SANACIJA KOLNIČKE KONSTRUKCIJE

Trase projektiranih cjevovoda većim dijelom su položene unutar postojećih cestovnih prometnica. Radovima su zahvaćene županijske, lokalne i nerazvrstane ceste. Za potrebe gradnje cjevovoda bit će potrebno izvršiti uklanjanje dijela kolnika tih postojećih prometnica, te njihovu sanaciju nakon izvedbe cjevovoda.

Napominjemo da se na mjestima gdje se iskopi odvijaju u uskim ulicama koje su često omeđene potpornim zidovima upitne kvalitete izvedbe očekuje da će biti ugrožena stabilnost zidova. Tako će se dio zidova trebati sanirati na način da se na xxx lokacijama izvedu novi armirano-betonski zidovi, uz zadržavanje geometrije postojećih.

3.7.1. Sanacija županijskih i lokalnih cesta

Na mjestu iskopa samog kanalskog rova izvodi se zasijecanje, razbijanje i iskop asfalta te iskop mehanički zbijenog nosivog sloja MNS u širini 25 cm većoj od planirane xxxxxx xxxx. Na dijelovima trase gdje se u zajedničkom rovu nalazi više cjevovoda xxxxxx xxxx može zahvaćati cijelu širinu kolnika, pa je u xxx slučajevima prije iskopa potrebno ukloniti cijeli xxxxxx, xx ga naposljetku cijelog i rekonstruirati. Nakon uklanjanja kolnika izvodi se iskop rova i polaganje cjevovoda.

Nakon polaganja cjevovoda rov se zatrpava do posteljice kolničke konstrukcije. Na završnom sloju zasipa, tj. posteljici kolničke konstrukcije potrebno je postići zbijenost Ms ≥ 60MN/m2. Nakon toga se može pristupiti izvedbi kolničke konstrukcije od sljedećih slojeva i svojstava:

- sanacija postojeće asfaltbetonske kolničke konstrukcije županijskih i lokalnih cesta: Habajući sloj asfaltbetona AC11 surf 50/70 4 cm

Nosivi sloj asfaltbetona AC 22 base 50/70 6 cm

Nosivi sloj od mehanički zbijenog zrnatog

kamenog materijala Ø 0-63mm, Ms ≥ 100MN/m2 min 30cm

Na županijskim i lokalnim cestama predviđeno je da se habajući sloj asfaltbena postavlja kontinuirano po cijeloj širini poprečnog presjeka onog traka ceste u kojem se cjevovod izvodi. Xxxx xx na cijeloj širini tog traka potrebno izvesti strojno glodanje postojećeg asfaltnog kolnika. Glodanjem treba ukloniti površinski sloj kolnika debljine 4 cm.

Sanaciju bankine/berme nakon zatrpavanja rova izvesti od sloja mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala Ø 0-63mm, Ms ≥ 80N/m2, debljine sloja 15 cm, poprečnog nagiba 4%.

3.7.2. Sanacija ostalih cesta

Na mjestu iskopa samog kanalskog rova izvodi se zasijecanje, razbijanje i iskop asfalta te iskop mehanički zbijenog nosivog sloja MNS u širini 25 cm većoj od planirane xxxxxx xxxx. Nakon toga se izvodi iskop rova i polaganje cjevovoda. Nakon polaganja cjevoda rov se zatrpava do posteljice kolničke konstrukcije. Na završnom sloju zasipa, tj. posteljici kolničke konstrukcije potrebno je postići zbijenost Ms ≥ 60 MN/m2. Nakon toga se može pristupiti izvedbi kolničke konstrukcije od sljedećih slojeva i svojstava:

- sanacija postojeće asfaltbetonske kolničke konstrukcije nerazvrstanih cesta: Habajući sloj asfaltbetona AC16 surf 50/70 5 cm

Nosivi sloj od mehanički zbijenog zrnatog

kamenog materijala Ø 0-63mm, Ms ≥ 100MN/m2 min 30cm

- sanacija postojeće betonske kolničke konstrukcije:

Betonska ploča C30/37 15 cm

Nosivi sloj od zbijenog zrnatog

kamenog materijala 0-63mm, Ms ≥ 60 MN/m2 min 25 cm

- sanacija postojećeg makadama:

Tucanički makadamski završni sloj 0/16 mm 6 cm

Nosivi sloj od mehanički zbijenog zrnatog

kamenog materijala Ø 0-63mm, Ms≥60 MN/m2 min 30 cm

Na dionicama koje su položene na poljoprivedne i druge neuređene površine, završni slojevi (u debljini od cca 20cm) formiraju se prema postojećem stanju.

3.7.3. Sanacija rova s malim nadslojem

Kod sanacije rova u kolničkoj konstrukciji s nadslojem cijevovoda manjim od 80 cm potrebno izvesti dodatnu zaštitu s montažnom armiranobetonskom pločom debljine 20 cm, C25/30. Ploča se polaže min. 10 cm iznad tjemena cjevovoda. Iznad AB ploče se postavlja nosivi sloj od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala Ø 0-63mm, debljine min. 20 cm i zbijenosti Ms ≥ 100MN/m2. Potom se ugrađuju asfaltbetonski slojevi ovisno o kategoriji ceste xxxx xx već opisano unutar ovog poglavlja i vidljivo u nacrtima grafičkog dijela projekta. Detaljniji prikaz i izračun obrađeni su unutar mape "Proračuna mehaničke otpornosti i stabilnosti" ovog projekta.

Način sanacije pojedinih xxxxxxx xxxxx detaljno je prikazan u grafičkim prilozima ovog projekta.

Kvaliteta svih materijala i radova na pripremi, ugradnji, kontroli i osiguranju kvalitete, xxxx zadovoljiti uvjete navedene u Programu kontrole i osiguranja kakvoće koji je sastavni dio ovog projekta, "Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama, IGH 2001” i "Tehničkim uvjetima za asfaltne kolnike, Hrvatske ceste, lipanj 2015".

3.7.4. TEMELJENJE, IZVEDBA NASIPA I DRENAŽA

U skladu s rezultatima geotehničkih istražnih radova za predmetne potporne zidove određeno xx xxxxxx temeljenje. U skladu s time temelji se izvode kao kaskadno postavljene temeljne ploče. Kaskadnim postavljanjem temelja racionaliziran je iskop građevne xxxx, troškovi zaštite njenih pokosa kao i izgradnje samog objekta. Visinski položaj temelja određen je respektirajući položaj novoprojektiranog vodovoda, visinski položaj postojećih rubova kolnika i reljef okolnog xxxxxx. Temeljne ploče izvode se iz betona razreda čvrstoće C30/37 i armiraju čelikom B500B. Izmjere temeljnih ploča xxxx xx u gornjim tablicama.

Donje plohe temeljnih ploča u smjeru poprečno na os kolnika su horizontalne, a u uzdužnom smjeru visinski prate rub kolnika. Gornje plohe temelja su ispod razine sraslog xxxxxx i min. 50 cm ispod nivelete vodovoda Φ1200 mm. Iskop temeljne xxxx xxxxx obaviti pažljivo pridržavajući se svih uvjeta danih za iskop rova za polaganje predmetnog vodovoda i zaštitu građevne xxxx u svemu prema geotehničkom projektu. Pokos građevnih jama treba očistiti i osigurati od mogućeg odrona tijekom betoniranja, u svemu xxxx xx propisano geotehničkim projektom. Po obavljenom iskopu građevne xxxx xxxxx pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji

postupak ovisi od njegovog zaključka i dogovora s projektantom. Prema mišljenju projektanta geotehničkog projekta očekuje se temeljenje potpornih zidova iznad matične stijene. Stoga se na xxx dijelu, ispod sloja podložnog betona, predviđa zamjena temeljnog tla. Zamjenu izvršiti tamponom granulacije 0-63 mm, u sloju debljine min. 40 cm, na modul zbijenosti Ms≥60 MPa. Ukoliko se iskopom uđe u matičnu stijenu, temeljenje se izvodi na izravnavajućem sloju betona. Sloj izravnavajućeg mršavog betona (C12/15) debljine ≥15 cm, do projektirane visine dna temelja, izvodi se ispod cijelog temelja odmah po odobrenju odgovornog geotehničara. Zatrpavanju temelja može se pristupiti nakon postavljanja hidroizolacije na plohe betona koje će biti u dodiru s nasipom. Građevne xxxx, s vanjske xxxxxx xxxx, zatrpavaju se materijalom iz iskopa xxxx xxxxx dobro nabiti, a površinski sloj (debljine oko 40 cm), do razine sraslog xxxxxx, izvesti od humusa xxxx xxxxx hortikulturno urediti u skladu s okolišem.

GRADIVA

Sva upotrijebljena gradiva i materijali trebaju biti u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije, važećim propisima, normama i pravilima struke. Osnovni zahtjevi na gradiva i njihovu ugradnju su navedeni u Programu kontrole i osiguranja kakvoće te u Posebnim tehničkim uvjetima gradnje. Ovdje se navode preporučene vrijednosti sastava i svojstava betona prema HRN EN 206:

Minimalan broj uzoraka	50- ∞ m3	-	1/200m3 ili 2/proizvodni tjedan	1/200m3 ili 2/proizvodni tjedan
za prihvaćanje
sukladnosti
sukladnosti	0-
	50 m3	-	3	3
Min. zaštitni sloj (mm)		-	50	50
Otpornost na habanje		-	-	-
Vodo-nepro-pusnost		-	-	-
Klasa količine klorida		Cl 1,00	Cl 0,40	Cl 0,40
Dmax agregata (mm)		32	32	32
Razred izloženosti		X0	XC2	XS1, XC4
Razred tlačne čvrstoće		C12/15	C30/37	C30/37
Element konstrukcije		Podložni beton,	Temeljne ploče potpornih zidova	Tijelo zidova

3.7.5. OPREMA

3.7.5.1. Hidroizolacija

Plohe betona koje su u dodiru s tlom treba hidroizolirati bitumenskim premazima. Obratiti pažnju na dobru izolaciju spoja dna zida s temeljem.

3.7.5.2. Prostorne xxxxx

Dilatacijske cjeline potpornog zida međusobno su odvojene prostornim reškama. Njima se osigurava statički neovisno djelovanje pojedinih dilatacijskih cjelina te omogućava širenje, odnosno skupljanje konstrukcije nastalo iz reoloških svojstva betona odnosno temperature. Xxxxxx xxxxx od 2 cm postiže se umetanjem ploča stiropora. Na vanjskoj plohi zida ugrađuju se dilatacijske trake (sve prema standardnom detalju HIMK Spo 1).

3.7.5.3. Kolnička konstrukcija

Kolnička konstrukcija uz potporni zid izvodi se u svemu kako xx xxxx projektom.

3.7.5.4. Zaštitna ograda

Na kruni potpornog zida „Put Majdana 1“ predviđena je ugradnja jednostrane ograde (JO) u svemu prema detalju iz projekta. Zaštitna ograda je tehnička sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha spriječiti klizanje vozila s ceste, odnosno zadržati vozila skrenuta s kolnika.

3.7.6. GRAĐENJE I TEHNOLOGIJA

Uređenje gradilišta i transportni putovi

Uređenje gradilišta xxxx osigurati kako zaštitu kod izvođenja građevinskih radova, tako i očuvanje prirode koliko je to više moguće, što je djelomično već osigurano s izborom tehnologije građenja.

Način izvedbe

Svi elementi potpornih zidova, temeljna ploča i tijelo zida izvode se u monolitnom betonu, na licu mjesta u klasičnoj oplati.

Monitoring u fazi građenja

U fazi građenja je potrebna stalna i prije svega točna geodetska kontrola koju nezavisno vode izvoditelj i nadzor. Osobitu pažnju je potrebno posvetiti i:

- Točnom iskolčenju

- Kvaliteti ugrađenih materijala i tehnoloških postupka

- Izgradnji kvalitetne betonske konstrukcije

- Kvalitetnoj izradi hidroizolacije

- Točnost i sukladnost građenja s nacrtima Oplata tijela zida

Na mjestu potpornog zida, rub kolnika je u tlocrtnoj krivulji, pa samim time i zid. Kako bi se pojednostavila izrada oplate zida moguće je tlocrtnu zakrivljenost zida izvesti po tetivama krivine. Pri tome neka tetive nisu dulje od ~2 m.

5.8. BUŠENJE ISPOD POTOKA KAMENICA I RIJEKE JADRO METODOM MIKROTUNELIRANJA

Za potrebe izvođenja bušenja ispod potoka Kamenica metodom mikrotuneliranja, potrebno je na cjevovodu

„Drugi dio cjevovoda V-DFB1“ izvesti građevinsku jamu u stacionaži 0+263.86, te ciljnu jamu u stacionaži 0+284.17.

Za potrebe izvođenja bušenja ispod rijeke Jadro metodom mikrotuneliranja, potrebno je na cjevovodu „Drugi dio cjevovoda V-DFB1“ izvesti građevinsku jamu u stacionaži 0+579.45, te ciljnu jamu u stacionaži 0+611.01.

Bušenje ispod potoka Kamenica i rijeke Jadro vrši se sa armirano betonskim cijevima unutarnjeg profila 1200 mm. Armiranobetonske zaštitne cijevi su potisne cijevi koje se upotrebljavaju kod mikrotuneliranja. Nakon uvlačenja armirano betonskih cijevi metodom mikrotuneliranja ispod potoka Kamenica i rijeke Jadro u njih se uvlače provodne (duktilne) cijevi DN 800 mm i to preko distancera koji se postavljaju oko provodne cijevi na udaljenosti od 1 m.

5.8.1. OPĆENITI OPIS POSTUPKA MIKROTUNELIRANJA

U ovom dijelu projekta bit će obrađene osnovne postavke primijenjenog postupka mikrotuneliranja, za koji se koristi i naziv "zaštitno bušenje s utiskivanjem cijevi". Pri primjeni izraza "zaštitno bušenje" potrebno je razlikovati princip od primijenjenog tehnološkog načina izvedbe koji se koriste pod zajedničkim tehničkim nazivom.

Snažne hidrauličke preše koriste se za potiskivanje specijalno dizajniranih cijevi kroz tlo s istovremenim odstranjivanjem iskopanog materijala. Metoda omogućava izgradnju prilagodljivog, vodonepropusnog cjevovoda istovremeno s provođenjem iskopa.

Teoretski nema limita vezanih uz duljinu polaganja pojedinih dionica cjevovoda iako praktična inženjerska razmatranja i ekonomičnost građenja i investicija nameću neka ograničenja. Xxxxxxx od nekoliko stotina metara bilo u pravcu ili u krivini danas se izvode rutinski. Nekoliko sustava iskapanja/bušenja je na raspolaganju uključujući ručnu, mehaničku i daljinsku kontrolu.

Otpornost konstrukcije je kompatibilna s ostalim metodama tuneliranja, a osim toga metoda mikrotuneliranja zahtijeva manje prekida od segmentnog tuneliranja te osigurava bolje podupiranje tla.

Metode iskopa su jednostavne kao i u primjeni drugih oblika tuneliranja primjenjujući pri xxx ručni ili strojni način iskopa. Štitovi i bušače xxxxx i metode iskopa mogu omogućiti radove u širokom rasponu uvjeta u tlima. Mikrotuneliranje je, xxxxx naziv za tehniku polaganja cijevi u kojoj se cijev iz polazne građevne xxxx (objekta za smještaj hidraulike, preše i ostale potrebne opreme) tlači i utiskuje kroz šupljinu nastalu kopanjem ili djelovanjem bušače xxxxx xxxx xx dimenzionirana u skladu s vanjskim mjerama cijevi pri čemu xx xxxxxxx između cijevi i xxxxx reducira na minimum.

U pravilu za polaganje cijevi ovom tehnikom, polazne (građevinske) i ciljne građevne xxxx se obično smještaju na lokacijama budućih zasunskih xxxxxx.

5.8.2. Polazno okno (Građevinska jama)

Dimenzije i konstrukcija polazne građevne xxxx variraju u odnosu na specifične zahtjeve opreme xxxx xx ključni faktor u odabiru ekonomičnih dimenzija. Iskopi koji se provode mehaničkom opremom mogu zahtijevati xxxx građevne xxxx od ručnih iskopa, iako se bušenje može provoditi i iz malih revizijskih okana prilagođavajući se tako posebnim okolnostima na samoj lokaciji.

Mjere okna moraju zadovoljiti postavljanje same cijevi, opreme za izvlačenje iskopanog materijala uz ostavljanje slobodnog izlaza iz cijevi za taj materijal.

Na zadnjoj strani okna postavlja se kompaktan zid koji ostaje sve dok se ne prekorači granica nosivosti prirodnog tla iza zida. Potisni zid se konstruira zbog osiguranja uporišta za hidrauličnu prešu. U lošim tlima mogu se upotrijebiti piloti ili druge specijalne konstrukcije koje povećavaju sposobnost uporišnog/potisnog zida.

Na mjestima gdje zbog male dubine nije moguće konstruirati normalni uporišni zid, npr. kroz nasipe, podupora za prešu se osigurava uz pomoć okvirnih konstrukcija postavljenih iznad tla odgovarajućim temeljenjem uz korištenje pilota, temeljnih sidara ili drugih prihvatljivih metoda temeljenja za prenošenje horizontalnih opterećenja.

Elementi opreme podloženi visokom pritisku hidrauličnih preša omogućavaju pouzdano prenošenje potrebne sile za potiskivanje cijevi.

Promjer probijanja i sila potiska mogu varirati ovisno o tehnici i opremi koju izvođač primjenjuje. Kratki udarni elementi s većim brojem međuprostornih elemenata, elementi srednje duljine s kraćom duljinom cijevi ili dugački elementi koji mogu potisnuti punu duljinu cijevi u jednom potezu.

Preša se instalira - montira na vanjski obod cijevi tako da se prvi pritisak postiže trenutno. Za osiguranje ravnomjernog pritiska po obodu cijevi koja se utiskuje predviđa se odgovarajući potisni prsten koji se konstruira u skladu s brojem i veličinom potisnih elemenata koji se koriste. Elementi se povezuju hidrauličkim putem kako bi se osigurao jednaki prijenos pritiska između njih.

Broj upotrebljenih elemenata može varirati u ovisnosti o promjeru cijevi, otpornosti i čvrstoći cijevi koja se utiskuje, duljini dionice i očekivanom/predviđenom trenju.

Početno postavljanje opreme postiže se točnim pozicioniranjem vodilica (šina) unutar polazne građevne xxxx na koje se polažu cijevi. Za održavanje točnosti polaganja cijevi potrebno je koristiti bušaču glavu/štit s mogućnošću upravljanja i čija se pozicija može često provjeravati u odnosu na smjer i visinu fiksne referentne točke.

Za kratke i jednostavne dionice te kontrole provode se uz pomoć tradicionalnih metoda praćenja. Brzi iskopi/bušenja zahtijevaju daljinsku kontrolu i vrhunsku elektroničku kontrolu vođenja uz korištenje lasera i kompjuterske tehnike uz praćenje procesa na monitoru.

5.8.3. Ciljna jama

Ciljna građevna jama xxxx biti takvih dimenzija da se omogući izvlačenje bušaćih štitova i glava.

5.8.4. Bušača glava i obloga

U praksi može bušača glava biti izvedena od jednostavne čelične konstrukcije koja se učvršćuje na prvi komad cijevi i to kao potpuno automatizirana bušača glava s računalnim upravljanjem i sustavom kontrole. Načelno razlikujemo "otvorenu" i "zatvorenu" bušaču glavu:

"Otvorena bušaća glava" - Ne koristi se za tekuća tla ili kod visokih razina podzemnih voda. Kod otvorene bušaće xxxxx tlo xx xxxx ručno i vadi s dizalicom ili izvlači sa čeličnim užetom vezanim za korpu i izvlači van.

"Zatvorena bušača glava" (primjena ovog tipa xxxxx predviđa se u ovom projektu) - Za prilike u rahlim- koherentnim tlima koja nisu pogodna za otvorene bušaće xxxxx, xxxxx rezultati se postižu sa zatvorenim bušaćim glavama kao i u tlima s podzemnom vodom te u problematičnim tlima u kojima se koristi za savladavanje pritiska zemlje. Xxx xxxxx imaju kružni presjek. Kod miješanih glava transport istisnutog materijala se provodi ispiranjem ili vlaženjem. U tlima xxxxx 7 (stijene) su primjenjive xxxxx s tvrdim bušaćim elementima. Najvažniji elementi su cijevni nastavci koji xx xxx zaštitni elementi utiskuju u tlo. U predmetnom sustavu će se završni element cijevi uglaviti izravno ispod xxxxx, ne xxx kod dvostupanjskog sustava kod kojeg se zaštitna cijev polaže kao oplata (ovojnica) koja se zamjenjuje uvlačenjem konačnog cijevnog materijala (tzv. relining). Ova metoda se uglavnom primjenjuje u slučajevima kad se zahtijevaju specijalno oblikovani poprečni presjeci cijevi.

Kao cijevni materijal primjenjuju se armirano betonske cijevi za utiskivanje. Ove cijevi pokazuju odgovarajuću

stabilnost i trajnost za predviđenu uporabu kao cijevi pogodne za guranje pod pritiskom (tlačenje).

Za vrijeme bušenja cijev za bušenje služi kao ulaz iz polaznog okna prema bušaćoj glavi i za izbacivanje iskopanog materijala.

Sami presjek koji će uspješno savladati dostignuti pritisak ovisi o kapacitetu preše i čvrstoći materijala cijevi. Uspješan pritisak preše ovisi o težini cijevi na dionici i o trenju između vanjskog oboda cijevi na cijeloj dionici koja se tlači i tla oko cijevi.

Sa predviđenim armirano betonskim cijevima za utiskivanje može se reducirati obodno trenje. Ako dionica dosegne max. kapacitet preše moguće je primijeniti dvije tehnike:

1. Primjena sredstava za podmazivanje (betonit) u prostor između dvije cijevi može smanjiti otpor na vanjskom obodu

2. Smještanjem međuokana (za smještaj preše) na dionici cjevovoda može se smanjiti dostignuti max. pritisak u polaznom oknu

5.8.5. Duljine bušenja

Načelno je duljina polaganja između dvaju okana (sa prešom i hidraulikom) neograničena, ipak stvarna će duljina biti navedene kroz nekoliko praktičnih graničnih vrijednosti:

o razmakom revizijskih i polaznih okana

o iznošenjem materijala kod dimenzija kanala < 1500 mm Pretežno se odabiru duljine dionica od 80 do 800 m.

U ovom projektu duljine bušenja iznose:

ispod potoka Kamenica - 20.31 m i ispod rijeke Jadro - 31.56m.

5.8.6. Točnost položene cijevi

Točnost polaganja u ovom postupku je vrlo velika a ovisi o dosegu i kvaliteti primijenjene opreme. Oprema s kontinuiranim nadzorom i mogućnošću korekcije dosiže točnost:

vertikalna točnost: ± 25 mm

horizontalna točnost: ± 25 mm

5.8.7. Korištenje podataka za vrijeme bušenja

Slijedeći podaci bilježe se za vrijeme ugradnje i u nekim slučajevima automatski spremaju:

o smjer i visina polaganja

o najveća snaga bušenja glavnog okna i raspoloživih međuokana

o brzina bušenja

o količina uporabljenog potpornog materijala i sredstava za podmazivanje

o količina otopine (mješavina tla i vode za separaciju)

o iskrivljenje

5.8.8. Xxxxxx položene cijevi

Radovi se mogu uspješno provoditi i pri visini nadsloja od samo 1,0 m.

Dubine bušenja ispod potoka Kamenica i rijeke Jadro vidljive su iz priloga projekta.

Polaganje na malim razmacima od postojećih objekata, temeljenja ili ostalih ugradnji zahtijeva odgovarajuće sigurnosne mjere.

5.8.9. Potrebne radne površine

Veličina polazne i ciljne xxxx određena je s nekoliko graničnih vrijednosti:

o promjerom i duljinom pojedine cijevi

o tipom bušaće xxxxx i veličinom najvećeg pojedinog dijela

o veličinom cilindra preše i zahtijevanom veličinom potporne konstrukcije

Oko građevinske xxxx potrebno je na okolnom terenu predvidjeti prostor za kran, kompresore, generatore i za deponiranje istisnutog - iskopanog materijala tako da na veličinu gradilišta utječe nekoliko vrijednosti:

o pomoćni strojevi (kranovi) za uređenje gradilišta, dizalice i strojevi za izvlačenje materijala

o kompresori, elektrogeneratori, hidrauličke naprave, stanice za pripravu mješavine za injektiranje, sustav za odvajanje materijala

o prostor za deponiranje cijevi i istisnutog/iskopanog materijala

Moderna kontejnerska izvedba strojne opreme i domišljatog sustava deponiranja omogućavaju minimalne radne površine već od 15,0 x 4,0 m.

Prosječne provjerene veličine za projektiranje ipak su 20,0 x 20,0 m ili 15,0 x 30,0 m. Definitivne veličine gradilišta odredit će se na temelju konkretne opreme izvođača.

5.8.10. Karakteristike tla

Mikrotuneliranje xx xxxxx od najsigurnijih i najzaštićenijih postupaka polaganja cijevi. Postupak zahtijeva egzaktne prethodne istražne (geomehaničke) radove uz provođenje i poštivanje svih građevinskih mjera (postupaka i propisa).

Odgovarajućom opremom i metodom može se mikrotuneliranje primijeniti u većini uvjeta u tlima, od masivnih stijena do visoko nestabilnih glina, (mulja) i pijeska s visokom razinom podzemne vode.

Za smanjivanje rizika pri gradnji traže se odgovarajući istražni radovi i procjena.

Za određivanje mjera-dimenzija opreme traže se sljedeće informacije (podloge) za uređenje građevne xxxx:

o geološki istražni radovi

o granulometrijski dijagram

o slijeganje tla

o najviši i najniži nivo podzemne vode

o posmična čvrstoća

o poroznost

o koef. procjeđivanja, pritisak podzemne vode

o upozorenje na ev. kontaminirana tla

o upozorenja na moguća agresivna djelovanja tla i podzemne vode

Zaštita građevinske xxxx i ciljne xxxx izvodi se sa žmurjem (talpe) visine 12 m. Kako bi se spriječio prodor vode na mjestu prekida žmurja izvesti će se zavjesa od mlaznoinjektiranih stupnjaka. U vrhu jama je prije započinjanja daljnjeg iskopa potrebno ugraditi razupore od čeličnih profila.

Svi podaci potrebni za bušenje metodom mkrotuneliranja ispod potoka Kamenica i rijeke Jadro, zaštita građevinske i ciljne xxxx tokom izvođenja, kao i xxx opis sa svim potrebnim detaljima obuhvaćen je i obrađen u Geotehničkom projektu.

6. ZAŠTITA INFRASTUKTURE ZBOG PROLAZA CJEVOVODA

Svi radovi unutar zahvata moraju biti izvedeni prema POSEBNIM UVJETIMA GRADNJE, priloženim u lokacijskoj dozvoli u ovom projektu.

Na određenim dijelovima projektiranih cjevovoda xxxx xx do križanja ili paralelnog vođenja s drugim postojećim instalacijama (EKI vodovi, EE vodovi, vodovod, kanalizacija, plinovod, podzemna niskonaponska i visokonaponska mreža). Kod križanja i paralelnog vođenja cjevovoda s postojećim instalacijama svakako će trebati postupiti prema uvjetima nadležnih službi. Ukoliko to tehničko rješenje zahtjeva, moguće je predvidjeti izmještanje legalno postavljenih postojećih instalacija na pojedinim dijelovima trase, a sve u skladu s uvjetima nadležnih institucija.

● Prije početka radova potrebno je zatražiti označavanje trase postojećih instalacija xx xxxxxx nadležnih ustanova (ViK, HT, HEP), s time da je prije toga potrebno na terenu izvršiti iskolčenje trase i okana planiranog vodovoda prema projektu.

● Primopredaja postojećeg stanja treba biti izvršena zapisnički.

● U slučaju xx xxxx svugdje biti moguće poštivati tražene razmake od postojećih instalacija, potrebno je dogovoriti eventualne korekcije trase vodovoda, kanalizacije i traženih razmaka, a isto treba također biti utvrđeno zapisnikom.

● Prilikom izvedbe radova potrebno je da izvoditelj provodi zaštitu postojećih instalacija, pridržava se dogovorenih međusobnih udaljenosti te snosi troškove eventualnih oštećenja instalacija koje su bile evidentirane i označene na terenu.

● Tijekom izvedbe radova potrebno je također zatražiti pregled i stručno mišljenje za izvedbu radova xx xxxxxx nadležnih institucija, a u slučaju da se naišlo na instalacije koje nisu bile pravilno označene.

6.1. ZAŠTITA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA (EKI) U ZONI ZAHVATA

Prema dobivenim službenim podlogama odnosno izjavama od vlasnika elektroničke komunikacijske mreže,

predmetni građevinski zahvat u javnom prostoru (izgradnja cjevovovoda) se paralelno vodi i križa s postojećim elektroničkim komunikacijama (EKI) i to u vlasništvu HT-a d.d., Vipnet-a d.d., Metroneta d.d., Carnet-a te Optime telekom.

Sve dobivene trase EKI xxxxxx ucrtane su u situaciju cjevovoda.

Križanja s EK kabelom su riješena tako što projektirani vodovodni cjevovod prolazi ispod postojećih EK instalacija a XX xxxxx se zaštićuje s polucijevi (prikazano u detaljnom nacrtu br. 11.3., mapa 2).

Legalnost postojeće EKI se, prema odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama dokazuje uporabnom dozvolom ili 'pravom puta', te će se takva EKI izmjestiti prema Projektu izmještanja. Izmještanje postojeće EKI u vlasništvu HT-a d.d. obrađeno je zasebnim glavnim projektom, kojeg je izradila tvrtka Projektni biro Naglić d.o.o., broj projekta 16-121/9, projektant: Xxxxx Xxxx, dipl.ing.el., za investitora Hrvatski Telekom d.d., Roberta Frangeša Xxxxxxxxxx 0, Xxxxxx.

Obveza izmještanja EKI-a koji nema uporabnu dozvolu ili 'pravo puta' pada na teret Operatora korisnika. Nakon završetka xxxxxx xx potrebno sve radne površine vratiti u postojeće stanje.

Tablica mogućih kolizija na temelju službenih podataka:

BROJ POZICIJE	IME CJEVOVODA	LOKACIJA	KOLIZIJE S EKI - HT (m)	KOLIZIJE S EKI -VIP (m)	KOLIZIJE S EKI - METRONET (m)
1	V-KPKIV_VK	Povezivanje ulice kralja Xxxxx Xxxxxxxxx XX sa Vranjičkom kavom	4
2	V-SP	Krizanje Splitske i Vranjičkog puta	22
3	V-MR	Mravince	21
4	V-DFB1 - DRUGI DIO	Ogranak Xxxxx Xxxxxxxx	8
5	V-DFB1 - DRUGI DIO	Put Majdana	2	40
6	V-DFB1 - PRVI DIO	Xxxxxxxxxxx xxxxx	00	90
7	V-DFB1 - PRVI DIO	Xxxxxxxxxxx xxxxx		00
8	V-DFB1 - DRUGI DIO	Put Majdana			50
9	V-AS	Ante Starčevića	6		50
10	V-KT	Kneza Trpimira	34		50
		UKUPNO:	146	150	50

6.2. ZAŠTITA ELEKTROENERGETSKIH INSTALACIJA

Prema raspoloživim službenim podlogama u dijelu trase planirane vodoopskrbne mreže nalazi se izgrađena kabelska mreža 35 Kv, 10(20) kV i 0.4 kV. Prilikom situativnog i visinskog vođenja trase projektiranih cjevovoda poštivale su se minimalne udaljenosti na mjestima križanja i paralelnog vođenja s elektroenergetskim vodovima, a sve u skladu s granskom normom HEP-a (Bilten br. 130 HEP distribucija d.o.o. – Tehnički uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih xxxxxx nazivnog napona 1 kV do 35 kV) xxxx xx navedeno unutar posebnih uvjeta HEP-a (prikazano u detaljnom nacrtu br. 11.2., mapa 2). Minimalni razmaci su sljedeći:

- minimalni vodoravni razmak pri paralelnom polaganju cjevovoda s energetskim kabelom iznosi

0.5 m za opskrbne cjevovode, a 1.5 m za magistralne cjevovode.

- na mjestu križanja okomiti svijetli razmak xxxx iznositi najmanje 0.5 m odnosno 0.3 m ako se radi o priključnim cjevovodima

U iznimnim slučajevima pri paralelnom vođenju na dijelu trasa gdje se xxxx xxxxx postići tražene minimalne udaljenosti (temeljem raspoloživih službenih podoga), izvršiti će se izmicanje i zaštita elektroenergetskih instalacija. Izmještanje postojeće elektroenergetske mreže obrađeno je zasebnim glavnim projektom, kojeg je izradila tvrtka Projektni biro Naglić d.o.o., (broj projekta 17-002/4, projektant: Xxxxx Xxxx, dipl.ing.el., za investitora HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektrodalmacija Split, Poljička cesta 73, 21000 Split).

Tablica kolizija – izvor „Projekt izmještanja i zaštite elektroenergetskih instalacija“

BROJ POZICIJE	IME CJEVOVODA	LOKACIJA	KOLIZIJE S HEP-om (m) SREDNJENAPONSKA MREŽA
1	V-DFB1 - PRVI DIO	Xxx Xxxxx Xxxxxx	720
2	V-MR	Mravince	220
3	V-VK, V-KPKIV_VK	Vranjička kava	200
4	V-DFB1 - DRUGI DIO	Put Majdana	100
		UKUPNO:	1240

6.3. ZAŠTITA PLINSKIH INSTALACIJA

Prilikom postavljanja trase cjevovoda vodilo se računa da se projektirani cjevovodi polažu na način da se poštuju sigurnosne udaljenosti i dubine sukladno „Smjernicama za preporučene i minimalne sigurnosne udaljenosti pri izgradnji plinsko distribucijskog sustava“ u odnosu na izvedene/planirane trase.

6.4. ZAŠTITA POSTOJEĆIH VODOVODA

Na dijelu predmetnog područja postoji čitav niz izvedenih cjevovodakoji će se koristiti i u budućnosti.

Podaci o položaju i profilima postojećih cjevovoda su dobiveni od nadležnog komunalnog tijela. Ipak, zbog česte neusklađenosti podataka iz postojeće dokumentacije i stvarnog stanja na terenu, prilikom izvedbe radova treba provjerit njihov stvarni položaj izvedbom probnih iskopa.

Vodoopskrba potrošača za vrijeme izvođenja radova predviđena je s postojeće vodovodne mreže. Međutim, zbog radova na izvođenju novog vodovoda koji će se odvijati u koridoru postojećih vodovodnih instalacija, za očekivati je oštećenje istih i prekid u vodoopskrbi. Radi osiguranja uredne vodoopskrbe potrošača za vrijeme izvođenja radova, kao i do stavljanja novih cjevovoda u pogon projektom je predviđena izvedba privremenih nadzemnih PEHD cjevovoda DN 225/110/63 mm sa svim potrebnim priključcima za potrošače. Izvedba provizorija vršit će se po pojedinim dionicama cjevovoda, a ovisno o stvarnom stanju na terenu i potrebama gradilišta. Postojeći cjevovodi koji se ošteti tijekom izvođenja radova potrebno je sanirati.

Prije početka radova potrebno je izvršiti sondiranje postojećih cjevovoda, te definirati vodovodni materijal potreban za uklapanje. Sve radove na sondiranju cjevovoda treba vršiti ručno, kako ne bi došlo do oštećenja istih.

6.5. ZAŠTITA POSTOJEĆE KANALIZACIJE

Predmetni vodovodi su najvećim dijelom postavljeni paralelno sa postojećom kanalizacijom, mada se na nekim mjestima nije moglo izbjeći križanje s istima. Niveleta vodovoda je postavljena tako da je vodovod uvijek iznad postojećih i projektiranih kanalizacijskih cjevovoda. Iznimno, gdje se to nije moglo izbjeći, mjesta križanja se osiguravaju betoniranjem vodovodnih cijevi na način da se betonska obloga postavlja na 1,0 m od osi križanja s kanalizacijskim cjevovodom. Cijev će se obetoniirati oblogom xxx. 20 cm iznad i ispod cijevi, betonom xxxxx C20/25 xxxx xx prikazano u detaljnom nacrtu.

6.6. VOĐENJE TRASE UZ HŽ INFRASTRUKTURU

Projektirani cjevovod V-DFB1 prolazi u blizini željezničke pruge M604 Oštarije-Knin-Split na udaljenosti od cca 50 m (prikazano u situaciji u prilogu br. 1.2, mapa 2)

Projektirani cjevovod V-SP prolazi u blizini željezničke pruge na udaljenosti od cca 20 m (prikazano u situaciji u prilogu br. 1.29, mapa 2)

Trase cjevovoda su vođene na način da se odmaknu što xx xxxx moguće xx xxxx usjeka željezničkog kolodvora.

6.7. ARHEOLOŠKI NADZOR PRILIKOM ISKOPA

Duž cijelog prostora nalazi se velik broj zaštićenih kulturnih dobara, poglavito arheoloških nalazišta i zaštićenih arheoloških zona.

Sukladno navedenom, tijekom svih zemljanih radova na predmetnoj izgradnji Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području xxxxx Xxxxxx-rekonstrukcija i dogradnja, potrebno je osigurati arheološki nadzor.

Za potrebe izgradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnog cjevovoda arheološki nadzor potrebno je osigurati

slijedećim lokacijama:

- Prvi dio cjevovoda V-DFB1

- Drugi dio cjevovoda V-DFB1

- Vodoopskrbni cjevovod V-PM1 (izgradnja i rekonstrukcija)

- Vodoopskrbni cjevovod V-KG (izgradnja)

- Vodoopskrbni cjevovod V-DR (izgradnja)

- Vodoopskrbni cjevovod V-AS (izgradnja)

Ukoliko se naiđe na arheološki nalaz ili nalazište nadzor će se proširiti u arheološko istraživanje. Sukladno rezultatima arheoloških radova, nadležni Konzervatorski odjel u Splitu odrediti će daljnje postupanje. Po završetku radova sve površine potrebno je vratiti u prvobitno stanje.

6.8. ZAŠTITA RIJEKE JADRO I BUJICA

Paralelno vođenje i prolaz ispod rijeke Jadro i bujica vodovopskrbnog cjevovoda DN 800 mm projektirano je na temelju posebnih uvjeta Hrvatskih voda.

Uzdužno vođenje trase vodoopskrbnog cjevovoda DN 800 mm uz rijeku Jadru izvodi se izvan čestice javnog vodnog dobra, te je zadovoljena minimalna udaljenost od 3 m od xxxx xxxxxx.

Prolaz cjevovoda DN 800 mm ispod rijeke Xxxxx x xxxxxx Kamenica izvodi se bušenjem metodom mikrotuneliranja sa provlačenjem betonskih zaštitnih cijevi DN 1200 mm kroz koje će se provući provodne vodovodne cijevi DN 800 mm. Betonska zaštitna cijev prolazi ispod dna korita rijeke Xxxxx x xxxxxx Kamenica na udaljenosti većoj od 1.0 m (prikazano u uzdužnom presjeku – prilog br. 2.4., mapa 2), s xxxx xx zadovoljena minimalna udaljenost koja xxxx biti zadovoljena između kote tjemena zaštitne cijevi i dna korita.

6.9. VOĐENJE TRASE U BLIZINI INSTALACIJA U VLASNIŠTVU HOPS-a

POSEBNI UVJETI HOPS-A - HRVATSKI OPERATER PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o.

Prema posebnim uvjetima iz lokacijske dozvole i dobivenim službenim situativnim podlogama postojećih vodova u nadležnosti HOPS d.o.o. i međusobnom usporedbom s projektiranom odvodnjom i vodoopskrbom na području Xxxxx Xxxxxx, utvrđeno je da ne postoje mjesta križanja kao ni mjesta međusobne kolizije.

7. IZVADAK IZ GEOTEHNIČKOG PROJEKTA

Za potrebe izrade Glavnog projekta „SUSTAVA ODVODNJE I VODOOPSKRBE NA PODRUČJU XXXXX XXXXXX – REKONSTRUKCIJA I DOGRADNJA“ izrađen je Geotehnički projekt (Institut IGH d.d., Regionalni centar Split, Odjel za geotehniku, Br. projekta: 73130-047/2016). U sklopu tog projekta obuhvaćena je i obrađena zaštita građevinskih jama za zasunske komore, rovova, ugroženih objekata uz trasu cjevovoda, građevinske i ciljne xxxx za bušenje metodom mikrotuneliranja ispod potoka Kamenica i rijeke Jadro. U nastavku je priložen izvadak iz tog projekta.

7.1. OPĆI UVJETI IZVOĐENJA ROVOVA

Na najvećem dijelu područja sustava odvodnje i vodoopskrbe xxxxx Xxxxxx matična stijena prekrivena je slojem kvartarnih naslaga promjenjive debljine (od 1m do više od 3m).

Iskopi u matičnoj stijeni mogu se oblikovati s nagibom od maksimalno 3:1 do 5:1. U površinskom dijelu iskopa koji se izvodi u nevezanim nasipnim i kvartarnim materijalima potrebno je ublažiti xxxxx xxxxxx do maksimalno 2:1, po potrebi i do 1:1.

Na trasama cjevovoda koji prolaze postojećim ulicama te na svim dionicama gdje xx xxxxxx xxxx kolektora veća od 2,5 m potrebno je predvidjeti podgradu rova hidrauličkom oplatom s pobijanjem odnosno utiskivanjem u tlo, npr. tipa „Xxxxxx“ ili drugim prikladnim tipom oplate s razuporama.

Kada se kolektori izvode u zasipnim materijalima postojećih potpornih zidova i nevezanim kvartarnim naslagama xxxx debljine, podgradu rova hidrauličkom oplatom potrebno je predvidjeti za dubine xxxx xx 2m.

Tip oplate definira se na osnovu horizontalnog tlaka tla (tlak mirovanja tla i dodatni horizontalni tlak od objekta

ili građevinskih strojeva). Oplata xxxx imati razupore!

U slijedećoj tablici dati su osnovni podaci za neke osnovne podtipove oplate:

OPLATA

MAX.

XXXXXX

XXXX

XXX.

SVIJETLI

OTVOR

MAX. TLAK

TLA

DULJINA

XXXXXX

OSNOVNOG

ELEMENTA

VISINA

NASTAVKA

TIP

(mm)

(kN/m2)

(mm)

KS 60

3700

2290

32,9-66,2

2000-3500

2400

1300

KS 100

5800

2290

34,3-97,5

2000-5000

2400/2900

1300

Napomena: Prilikom odabira oplate voditi računa da se dodatno opterećenje od prometa ili objekta (kontaktna naprezanja ispod temelja) xxxx uzeti u obzir ako se oplata nalazi unutar zone koja se rasprostire pod kutom 45° od temelja.

Za potrebe proračuna i odabira odgovarajuće oplate mogu se koristiti slijedeći parametri: γ = 20 kN/m3

c = 0 kN/m2

ϕ = 30˚

koeficijent tlaka mirovanja:

K0 = 1-sinϕ = 0,5

Proračuni kontaktnih naprezanja i odabir oplate prikazani su u geotehničkim proračunima za dubine rovova od

3,0, 4,0 i 5,0m

Izvođač atestima treba dokazati nosivost odabrane oplate sukladno dubini kanala i opterećenju.

Izvlačenje oplate nakon postavljanja cijevi treba izvoditi u visinskim koracima od cca 30 cm, sa paralelnim zasipanjem i zbijanjem nasipa vibronabijačima kako ne bi došlo do relaksacije temeljnog tla i neželjenih deformacija.

Izvedbu rova s podgradom potrebno je predvidjeti i kod iskopa kolektora u uskim ulicama u kojima se javlja problem nedostatka prostora za oblikovanje pokosa u prirodno stabilnim nagibima. Kako bi se smanjila širina pojasa iskopa iskopi u pokrovnim nevezanim materijalima do razine pojave matične stijene izvoditi će se uz podgradu oplatom s obaveznim razupiranjem.

Za manje debljine pokrovnih naslaga (do cca 1-1,5 m) može se koristiti drvena – daščana oplata, uz obavezno razupiranje, a za xxxx debljine pokrovnih naslaga metalna oplata.

Na svim kritičnim dionicama potrebno je predvidjeti kampadni iskop sa sukcesivnom ugradnjom i zatrpavanjem cijevi, uz ograničenje duljine kampade na cca 3 do 6m (duljina cijevi).

Revizijska okna kanalizacijskih kolektora izvode se od PP cijevi promjera Ø625, Ø800 i Ø1000 mm.

Iskopa za revizijska okna izvesti sa proširenjem od cca 40cm u odnosu na gabarite cijevi koje se ugrađuju. S obzirom na male gabarite potrebnih proširenja, na mjestima revizijskih okana iskopi se mogu vršiti po istim uvjetima kao i za rovove kanalizacijskih kolektora.

Ukoliko je zbog dubine ili geološkog sastava potrebno primijeniti podgradu rova oplatom s razupiranjem, treba

voditi računa o položaju razupora kako ne bi smetale kod ugradnje PP okana.

7.2. ISKOPI UZ OBJEKTE I POTPORNE ZIDOVE

Kanalizacijski kolektori su uglavnom locirani na trasama postojećih asfaltnih i makadamskih putova.

Na ovom području građevine su uglavnom novije gradnje (betonske i armiranobetonske), temeljene na dobro

zbijenim nasipnim i kvartarnim materijalima, a mjestimično i na matičnoj stijeni.

S obzirom na relativno dobro stanje postojećih građevina i povoljne uvjete temeljenja, na najvećem dijelu trasa

kolektora ne očekuje se ugrožavanje postojećih građevina radovima na iskopu.

Na pojedinim mjestima gdje su trase kolektora smještene blizu postojećih građevina, potrebno je izvršiti određene mjere osiguranja rova odnosno ugroženih objekata.

Lokacije ugroženih i potencijalno ugroženih stambenih i gospodarskih objekata označene su na situacijama u

prilozima projekta.

7.3. KRITERIJI UGROŽENOSTI OBJEKATA – OPĆI SLUČAJ

Kriterij za utvrđivanje kritične udaljenosti ruba dna rova prema ugroženoj građevini proizlazi iz linije rasprostiranja opterećenja ispod temelja građevine kroz temeljno tlo pod kutem od 45°, uz pretpostavljenu kotu temeljenja na -0,60m ispod razine xxxxxx.

Iz navedenih uvjeta proizlazi izraz za sigurnu udaljenost rova od objekta:

H>D (opći slučaj)

gdje je:

H – horizontalna udaljenost osi rova od vanjskog ruba objekta D – xxxxxx xxxx

7.4. OBJEKTI TEMELJENI NA MATIČNOJ STIJENI

Kod objekata temeljenih na matičnoj stijeni geostatičkim proračunima stabilnosti rova utvrđeno je da je sigurna

udaljenost na kojoj se rov može izvesti bez dodatnih mjera zaštite: H>0,85D (temeljenje na matičnoj stijeni)

Za nepovoljnije slučajeve potrebno je primijeniti neki od sustava zaštite rova, npr. podgrada xxxx XX „L“- elementima ili usidrenom AB gredom.

7.5. OBJEKTI TEMELJENI NA KVARTARNIM NASLAGAMA

Na svim dionicama gdje će se iskopi kanala obavljati kroz kvartarne naslage predviđena je podgrada rova hidrauličkom oplatom s utiskivanjem u tlo. Na onim pozicijama gdje postoji opasnost od ugrožavanja susjednih građevina potrebno je primijeniti dodatne mjere zaštite, kao npr. sustav zaštite uz korištenje mikropilota s naglavnicom.

Proračunom kontaktnih naprezanja i odabirom oplate utvrđena je sigurna udaljenost na kojoj se rov može izvesti uz korištenje hidrauličke oplate, a bez dodatnih mjera zaštite:

H>0,75D (temeljenje u kvartarnim naslagama)

Za nepovoljnije slučajeve potrebno je primijeniti neki od dodatnih sustava zaštite rova, npr. podgrada rova

mikropilotima.

Kod podgrade rovova hidrauličkom oplatom u blizini objekata i potpornih zidova potrebno je koristiti oplatu dostatne nosivosti (ed>90kN/m2 - minimalno dopuštena naprezanja xx xxxxxx proizvođača)

Za svaki od ugroženih i potencijalno ugroženih objekata potrebno je izvršiti dodatne istražne radova, odnosno izvršiti iskop sondažnih jama uz vanjske zidove objekta s ciljem utvrđivanja točnih kota temeljenja, stanja temelja i temeljnog tla, a na temelju čega će se verificirati predviđeni sustav zaštite, odnosno po potrebi prilagoditi projektno rješenje.

U nastavku su opisane predviđene mjere zaštite rova, odnosno osiguranja temelja.

7.6. PODGRADA ROVA ARMIRANOBETONSKIM „L“-ELEMENTOM

Za slučaj iskopa rovova uz objekte i potporne zidove temeljene na matičnoj stijeni ili neposredno iznad nje, projektom je predviđena izvedba podgrade armiranobetonskim „L“-elementom.

Armiranobetonski elementi izvesti će se betonom c30/37 s debljinom stijenki 25cm.

Širina temelja „L“ elementa iznosi 100cm, a visina 150 do 300cm ovisno o dubini kanala. Podgrada će se izvoditi sukcesivno u kampadama duljine do maksimalno 1,5m.

Zaštitu treba izvesti na duljini obostrano proširenoj za cca 2 do 2,5m u odnosu na gabarite ugroženog objekta.

Kako ne bi došlo do pretjeranog potkopavanja objekta, istodobno se smije izvodit svaki treći element podgrade (npr. 1, 4, 7…), a iskopi na susjednoj kampadi mogu započeti tek nakon perioda očvršćivanja betona na prethodno izvedenom dijelu.

Kako bi se ubrzao proces izvedbe podgrade predviđen je polumontažni način izvedbe, na način da se donji dio

„L“-elementa izvede kao predgotovljeni element visine 1,5m, a ostatak elementa do potrebne visine betonira se na licu mjesta.

Predgotovljeni dio „L“-elementa se odmah nakon izvedenog iskopa polaže u izravnavajući sloj svježeg podložnog betona c16/20.

Transport predgotovljenog elementa vrši se uz asistenciju bagera, a težina elementa iznosi 2,1t.

Iskopi uz Ugroženi objekt izvode se subvertikalno, a međuprostor između „L“-elementa i pokosa zapunjava se cementnim mortom.

Kako bi se osigurala stabilnost elementa vrši se razupiranje u vrhu ugrađenog elementa i sidrenje kroz temelj

elementa.

Odabrana su samobušiva IBO sidra R32s nosivosti 280/360kN, duljine 3,0m, koja se ugrađuju s otklonom od 15˚ od vertikale, a za olakšanje izvođenja predlaže se ugradnja uvodnih PVC cijevi Ø100mm prilikom izrade „L“- elementa.

Nakon ugradnje sidro se napinje na projektnu silu od 240kN, a zatim otpušta na 50% sile, odnosno na 120kN. Na svakom „L“-elementu ugrađuju se po dvije razupore i po jedno samobušivo sidro.

Razupore koje se ugrađuju u prvi red trebaju imati nosivost od minimalno 55Kn, a kako bi se spriječilo gnječenje matične stijene uslijed koncentriranog opterećenja na osloncu razupore potrebno je ugraditi podložak minimalne površine 0,16m2 (40x40cm).

Nakon montaže predgotovljenog dijela podgrade, betonira se ostatak stijenke do pune visine i ugrađuje drugi

red razupora.

Gornji red razupora se na suprotnoj strani rova oslanja na metalnu oplatu.

PODGRADA ROVA MIKROPILOTIMA

Kod objekata koji nisu temeljeni na matičnoj stijeni, a kod kojih je odnos udaljenosti rova od objekta i dubine

rova, H/D<0,75 (minimalni omjer za koji je moguće podgradu izvesti hidrauličkom oplatom) potrebno je izvesti

dodatne mjere zaštite rova.

Projektom je predviđena podgrada rova izradom "zavjese" od mikropilota promjera 250mm na osnom razmaku od 35cm.

Promjer pilota (bušenja) iznosi 250 mm, minimalna xxxxxx uklještenja je 2,5 m ispod dna rova, a mikropiloti se

izvode od sitnozrnog betona C30/37.

Zaštitu treba izvesti na duljini obostrano proširenoj za 2,5 do 3m u odnosu na gabarite ugroženog objekta.

Bušotina treba biti privremeno zacjevljena kako bi se spriječilo osipanje rastresitih materijala u bušotinu te moguće zarušavanje. Dužina zacjevljenja odrediti će se na licu mjesta nakon što se izvedu prve bušotine. Xxxxx se ugrađuje kontraktor postupkom od dna bušotine prema vrhu.

Preporuča se u jednom ciklusu izvesti nekoliko bušotina, zatim bušilicu staviti u mirovanje, u bušotine iz istog ciklusa ugraditi beton i armaturu. Poželjno je bušenje susjednih pilota vršiti nakon min. 8-10 sati kako bi se izbjegle moguće negativne implikacije na kvalitetu betona. Zbog toga se predlaže rad u ciklusima sa obaveznom fazom mirovanja bušilice između ciklusa. Također se predlaže dodatak aditiva za ubrzano vezanje pri betoniranju mikropilota.

Nakon izvedbe mikropilota slijedi izrada naglavnice od betona C30/37 širine 0,3 i visine 0,6 m. Naglavnica se izvodi u jednostranoj oplati. Nakon postizanja minimalne čvrstoće može se pristupiti iskopu rova uz korištenje hidrauličke oplate i ugradnju razupora.

Iskop i razupiranje naglavnice i pilota vrši se u kampadama od maksimalno 2m što odgovara duljini panela hidrauličke oplate, a po dubini iskop se vrši u etažama maksimalne visine 200cm uz paralelnu ugradnju razupora. Minimalna xxxx razupiranja na svakoj etaži iznosi 135 kN po m' podgrade.

Kod rovova dubljih od 3m, za prihvat opterećenja uslijed razupiranja na pozicijama razupora potrebno je izvesti

po 2 mikropilota na suprotnoj strani rova.

Redoslijed izvođenja radova

▪ Geodetsko iskolčenje pozicija pilota

▪ Izrada bušotina minimalnog promjera 250 mm. Bušotine moraju biti vertikalne i ravnih stijenki.

▪ Ugradnja armaturnih koševa u bušotine te ispunjavanje bušotina sitnozrnim betonom C30/37

▪ Iskop traka u visini naglavnice i betoniranje u jednostranoj ili dvostranoj oplati

▪ Nakon postizanja minimalne čvrstoće (nakon cca. 7 xxxx) može se pristupiti iskopu rova uz uporabu hidrauličke opate (npr. tipa „Xxxxxx“) sa razupiranjem.

7.7. POSEBNI UVJETI IZVOĐENJA ROVOVA VODOVODA V-DFB1

Najzahtjevniji dio zahvata predstavljaju trase vodovoda Ф800m koje se vode od Kaštelanske ceste na zapadnom kraju trase, ulicom xxx Xxxxx Bulića na središnjem dijelu trase, te ulicama Put Majdana na istočnom dijelu trase sa prolazima ispod potoka Kamenica i rijeke Jadro.

Dubine kanala u koji se polažu cjevovodi varijabilna xx x xxxxx o položaju postojećih instalacija te se kreće u rasponu od 2 do 4,90m u odnosu na površinu xxxxxx.

Najveći dio trase cjevovoda dublji je od 3m, što uz činjenicu da se trase najvećim dijelom vode postojećim prometnicama sa intenzivnim prometom, nužno zahtijeva mjere osiguranja rovova za vrijeme radova (podgrada rova oplatom s razupiranjem).

Iskopi xxxxxx xx biti uglavnom u naslagama nasipa trupa ceste i kvartarnih naslaga te lokalno unutar naslaga matične stijene.

Kako bi se osiguralo kontinuirano odvijanje prometa jednim prometnim trakom, na cijeloj xxxxx vodovoda V- DFB1 potrebno je predvidjeti kvalitetno osiguranje rovova primjenom hidraulične oplate (npr. tip «XXXXXX») s razupiranjem čime bi se smanjila širina pojasa iskopa, a ujedno bi se zaštitili radnici od mogućih odrona.

Iskope je potrebno obavljati sukcesivno na segmentima/kampadama duljine cca 15 do 20 m uz paralelnu ugradbu i zasipanje cjevovoda.

Na onim pozicijama gdje postoji opasnost od ugrožavanja susjednih građevina potrebno je primijeniti sustav zaštite uz korištenje mikropilota s naglavnicom.

Problematičan iskop će biti također na dijelu trase Ф800 mm, V-DFB1 – drugi dio od stac. cca 0+730 do 0+780 gdje trasa prolazi uskom ulicom širine 3.50 do 4.0 m s neposrednom blizinom objekata. Na dijelu ove dionice postoji zasjek xxxx visine na kojem su vidljivi nestabilni blokovi stijene. Nepovoljna činjenica na ovom dijelu trase jeste i ta što će se iskop hidrauličkim čekićem obavljati većim dijelom u čvrstoj matičnoj stijeni s nepovoljnim djelovanjem vibracija na objekte.

Zbog problema s iskopom u stijeni i uskim koridorom preporuča se izvesti zavjesu od bušotina kompresorskim bušenjem kako bi se olakšao iskop hidrauličkim čekićem.

Bušotine se izvode promjera Ø50mm, na osnom razmaku od 30cm, u nagibu od 5:1.

7.8. ZAŠTITA GRAĐEVNIH JAMA ZA POTREBE MIKROTUNELIRANJA

PROLAZ ISPOD JADRA - V-DFB 1 – drugi dio od 0+579 do 0+611

Prolaz ispod rijeke Xxxxx xx predviđen tehnikom mikrotuneliranja s ugradbom zaštitnog plašta od betonskih cijevi te postavkom željeznih cijevi vodovoda.

Zaštitna AB cijev vodovoda je unutarnjeg promjera Ø1200mm.

Duljina mikrotuneliranja iznosi cca 30m.

Za potrebu izvedbe ovog zahvata potrebno je izvesti građevnu jamu xxxx xx se koristiti tijekom izrade proboja uz pomoć hidrauličkih presa, te ciljnu xxxx na suprotnoj obali Jadra.

Građevne xxxx xx dubine 7,30m i tlocrtnih dimenzija cca 10x5m (ulazna jama), odnosno 5x5m (ciljna jama).

Kao rješenje zaštite građevnih xxxx predviđena je ugradnja čeličnog žmurja po obodu građevnih jama, sa minimalnom duljinom talpi od 12 m kako bi se osiguralo potrebno uklještenje kod iskopa xxxx xxxxxx 5 do 6 x. Xxx priprema za izvođenje radova na zabijanju žmurja potrebno je izvesti radni plato od drobljenog kamenog materijala frakcije 0-63mm (tampon), debljine 40cm, Ms,min=40MPa. Radni plato se izvodi na proširenoj površini od 3m u odnosu na tlocrtne gabarite građevnih jama.

Geostatičkim proračunima usvojeno je žmurje Larssen L603 10/10 od čelika S240, duljine 12,0 m. Ovisno o dostupnosti Izvođač može koristiti i žmurje xxxx nosivosti.

Žmurje treba tretirati kao trajno izgubljeno jer njegovo vađenje nakon izvedbe radova vjerojatno neće biti moguće.

Kako bi se osigurala vodotijesnost podgrade i suhi uvjeti rada svo žmurje po obodu građevne xxxx xxxx biti propisno povezano uzdužnim utorima, a u uglovima građevne xxxx tipskim spojnim kutnim elementima.

U vrhu građevne xxxx je prije započinjanja daljnjeg iskopa potrebno ugraditi razupore od čeličnih profila

HEA360, S240.

Razupore se ugrađuju po obodu građevne xxxx sa dodatnom centralnom razuporom u sredini dužeg raspona. Potrebno je izvesti bočna pridržanja čeličnih profila po obodu građevne xxxx na osnim razmacima od maksimalno 2,5 m.

Čelični profili su odabrani na temelju statičkih proračuna za pretpostavljene tlocrtne dimenzije građevne xxxx, a za svako odstupanje (na više) od predviđenih tlocrtnih dimenzija potrebno je dokazati nosivost razupora dodatnim proračunima.

Tek nakon ugradnje razupora može se pristupiti iskopu do razine temeljenja.

Brtvljenje dna građevne xxxx izvesti će se betoniranjem temeljne ploče betonom c30/37 minimalne debljine 50cm. Temeljna ploča debljine 50 cm i podložni sloj betona c16/20 debljine minimalno 50 cm izvode se kontraktor postupkom prije crpljenja podzemne vode.

Sprezanje temeljne ploče i obodnog žmurja izvesti ugradnjom ankera od čelika Ø25mm duljine 1,0m, na osnom

razmaku od 1,2m (svako drugi element žmurja).

Na mjestu prolaska cijevi za mikrotuneliranje ugraditi će se žmurje kraće duljine (do dubine od 2,40m iznad temeljne ploče).

Kako bi se spriječio prodor vode na mjestu prekida žmurja izvesti će se zavjesa od mlaznoinjektiranih stupnjaka (jet-grouting) računskog promjera 60cm i duljine 8m.

Stupnjaci se izvode dvoredno na rasteru 45x45cm.

Za potrebe utiskivanja cijevi potrebno je izvesti uporni zid za razupiranje uz stražnju stijenku građevne xxxx. Pretpostavljene dimenzije zida su 3,0x3,25x0,80m, a stvarne dimenzije definirati će izvođač na temelju odabrane tehnologije utiskivanja.

Pri tome treba voditi računa da kontaktni pritisci razupiranja na žmurje ne prelaze 200kN/m2. U suprotnom treba predvidjeti korištenje dodatnih međustanica za utiskivanje kako bi se smanjila xxxx razupiranja na žmurje. Svi uvjeti zaštite ulazne građevne xxxx (osim razupornog zida za potrebe mikrotuneliranja), primjenjuju se i na ciljnu jamu.

Izvedbeni projekt prolaska cjevovoda ispod rijeke Jadro Izvođač treba prilagoditi odabranoj tehnologiji i opremi

koju planira koristiti.

7.9. PROLAZ ISPOD POTOKA KAMENICA - V-DFB 1 – drugi dio od 0+264 do 0+284

Prolaz vodovoda Ø800 i fekalnog kolektora Ø250 ispod postojećeg mosta preko potoka „Kamenica“ („Ilijin“ potok) je predviđen tehnikom mikrotuneliranja s ugradbom zaštitnog plašta od betonskih cijevi te postavkom vodovodnih i kanalizacijskih cijevi.

Zaštitna AB cijev vodovoda je unutarnjeg promjera Ø1200mm, a fekalnog kolektora Ø500mm.

Duljina mikrotuneliranja iznosi cca 20m.

Za potrebu izvedbe ovog zahvata potrebno je izvesti građevnu jamu xxxx xx se koristiti tijekom izrade proboja uz

pomoć hidrauličkih presa, te ciljnu xxxx na suprotnoj strani mosta.

Ulazna građevna jama tlocrtnih je dimenzija 7,60x5,15m i dubine 7,0m, a ciljna jama je iste dubine i tlocrtnih

dimenzija 4,60x3,40m.

Kao rješenje zaštite građevnih jama predviđena je ugradnja čeličnog žmurja po obodu građevnih jama, sa oslanjanjem na armiranobetonsku ploču koja se izvodi u sklopu brtvljenja dna xxxx.

U vrhu građevne xxxx izvesti će se sustav razupora od čeličnih profila. Usvojen je isti tip zaštite kao u prethodnom poglavlju:

- xxxxxx Xxxxxxx L603 10/10 od čelika S240, duljine 12,0 m

- razupore od čeličnih profila HEA360 od čelika S240

- podbeton c16/20 i temeljna ploča c30/37 za brtvljenje dna debljine 50+50cm

- mlaznoinjektirani stupnjaci računskog promjera 60cm i duljine 8m, na rasteru 45x45cm za sprečavanje prodora vode na mjestu prekida žmurja

S obzirom na nižu razinu podzemne vode neće se vršiti sprezanje temeljne ploče sa žmurjem ugradnjom ankera kako bi se žmurje nakon ugradnje cjevovoda moglo izvaditi.

Svi ostali detalji i uvjeti izvođenja identični su onima za građevne xxxx za potrebe mikrotuneliranja ispod Jadra.

7.10. ZAŠTITA GRAĐEVNIH JAMA ZASUNSKIH XXXXXX ZASUNSKE KOMORE CJEVOVODA Ø100, Ø150 I Ø200

Zasunske komore cjevovoda Ø100, Ø150 i Ø200 tlocrtnih su dimenzija 2,0x2,0m i dubine 2,85m (3,25 m lokalno produbljenje).

S obzirom na relativne male gabarite i težinu zasunskih xxxxxx predlaže se montažni način izgradnje na način da se iste izvedu izvan građevne xxxx, a zatim autodizalicom spuste na predviđeno mjesto ugradnje.

Iskopi građevne xxxx mogu se vršiti bez zaštite s nagibom od maksimalno 3:1 do 5:1 u matičnoj stijeni, a u površinskom dijelu iskopa koji se izvodi u nevezanim nasipnim i kvartarnim materijalima potrebno je ublažiti xxxxx xxxxxx do maksimalno 2:1, po potrebi i do 1:1.

Iskope u dnu građevne xxxx proširiti za cca 60 cm u odnosu na vanjske gabarite zasunskih xxxxxx ukoliko se komore betoniraju na licu mjesta, odnosno za cca 40 cm ukoliko se ugrađuju predgotovljeni elementi.

Prije betoniranja/montaže zasunskih komora, na temeljnu plohu se ugrađuje sloj podložnog betona c12/15

debljine minimalno 10cm.

7.11. ZASUNSKE KOMORE CJEVOVODA Ø800

Građevne xxxx zasunskih xxxxxx vodovoda Ø800 tlocrtnih su dimenzija od 2,0x2,0m do 4,4x4,7m, a xxxxxx građevnih jama iznosi 3,5 do 5,5m.

S obzirom na promjenjiv geološki sastav xxxxxx, prisustvo podzemne vode i potrebu za što manjom uzurpacijom prometnih površina odabrano je rješenje zaštite građevnih jama izvedbom pilotske stijene od mikropilota promjera 250mm, betonom c30/37.

Minimalna xxxxxx bušenja pilota iznosi 3m ispod razine dna građevne xxxx.

Osni razmak pilota ovisno o dubini građevnih jama i prisustvu podzemne vode iznosi 0,30m, 0,35m i 0,45m. Piloti se izvode na osnoj udaljenosti od 15cm od vanjskog lica zida zasunskih xxxxxx, a zidovi xxxxxx xx se izvesti u jednostranoj oplati.

Za građevne xxxx kod kojih je predviđena pojava visoke razine podzemne vode potrebno je izvesti dodatno brtvljenje međuprostora između pilota izvedbom „mini jet-groutinga“, odnosno bušenjem i injektiranjem samobušivih sidara, s promjerom bušaće krune od 100mm.

U vrhu pilota izvodi se armiranobetonska naglavnica presjeka 30x60cm betonom c30/37.

U dnu građevne xxxx izvodi se temeljna ploča debljine 40cm za oslonac pilota i brtvljenje dna građevne xxxx. Ploča se izvodi prije crpljenja podzemne vode kontraktor postupkom.

Temeljnu ploču spregnuti s pilotskom stijenom ugradnjom ankera od čelika Ø19mm duljine 0,75m, na osnom razmaku od 1,0m.Kod građevnih jama manje dubine (do 4,5m), kod kojih se iskopom na kotu temeljenja uđe u matičnu stijenu, nije potrebno izvesti temeljnu ploču, već se temeljenje zasunske komore može izvesti na podložnom sloju betona c16/20 debljine 10-15cm.

U nastavku je priložen tablični popis zasunskih xxxxxx xx dimenzijama i odabranim tipom zaštite.

TABLIČNI PRIKAZ ZAŠTITE GRAĐEVNIH JAMA ZASUNSKIH XXXXXX

PRVI DIO CJEVOVODA

V-DFB1

TLOCRTNE DIMENZIJE

XXXXXX GRAĐEVN E XXXX

DULJINA PILOTA

DODATNO BRTVLJENJE BOKOVA

OSNI RAZMAK PILOTA

TIP ARMATURNO G KOŠA

PILOTA

ZK1	4,0x3,0	4,25	7,25	NE	0,45	TIP 2
ZK2	4,0x3,0	4,25	7,25	NE	0,45	TIP 2
ZK3	4,0x3,0	4,40	7,40	NE	0,45	TIP 2
ZK4	2,0x2,0	3,45	ŠIROKI ISKOP U MATIČNOJ STIJENI U NAGIBU 5:1, U NASIPNIM MATERIJALIMA PODGRADA KANALSKOM OPLATOM
ZK5	4,0x3,0	5,10	8,10	NE	0,30	TIP 1
ZK6	4,1x3,1	6,00	9,00	DA	0,30	TIP 1
ZK7	4,4x4,7	4,25	7,25	DA	0,35	TIP 2

DRUGI DIO CJEVOVODA V-DFB1	TLOCRTNE DIMENZIJE	XXXXXX GRAĐEVN E XXXX	DULJINA PILOTA	DODATNO BRTVLJENJE BOKOVA	OSNI RAZMAK PILOTA	TIP ARMATURNO G KOŠA PILOTA
ZK1	2,9x3,0	4,25	7,25	DA	0,35	TIP 2
ZK2	2,0x2,0	3,45	6,45	DA	0,35	TIP 2
ZK3	2,9x3,0	5,65	8,65	DA	0,30	TIP 1
ZK4	2,9x3,0	4,25	7,25	DA	0,35	TIP 2
ZK5	4,0x3,0	6,30	U SKLOPU GRAĐEVNE XXXX ZA POTREBE MIKROTUNELIRANJA
ZK6	3,3x3,2	5,70	ŠIROKI ISKOP UZ POSTOJEĆU ZK, U MATIČNOJ STIJENI U NAGIBU 5:1, U NASIPNIM MATERIJALIMA PODGRADA KANALSKOM OPLATOM

1.8.1.2 SOLIN ODVODNJA

KANALIZACIJSKA MREŽA - PLANIRANI ZAHVAT

Građevine kanalizacijskog sustava su namijenjene za prikupljanje i transport otpadnih voda. Sastoje se iz glavnih cjevovoda (kolektora), sekundarnih i tlačnih cjevovoda, te crpnih stanica.

Ovaj zahvat obuhvaća neophodne radove na izgradnji kanalizacijske mreže u dijelovima naselja u kojima trenutno nije izgrađena kanalizacijska mreža, redom, kako slijedi:

→ U Solinu, u ulici A.G. Matoša

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-AG1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=197,0

m. Započinje spojem u poljoprivrednoj površini na postojeći kolektor koji vodi iz Mravinaca, uz trasu potoka. Cjevovod se polaže rubom parcele prema sjeveru i ulazi u postojeći betonski put, omogućavajući priključak postojećih kuća uz njega. Uz plastenik izlazi na ulicu, gdje skreće udesno i služi za priključak kuća istočnog dijela ulice.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal kAG1.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=46,0

m. Započinje spojem na kanal k-AG1 u spomenutoj ulici, a služi za priključak kuća zapadnog dijela ulice.

→ U Solinu, u ulicama xxx Xxxxx Xxxxxx, Xxxxx

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm - kanal k-FB1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=255,0 m. Započinje u u ulici Xxxxx spojem na nedavno izgrađeni cjevovod, izlazi na glavnu ulicu, križa se s projektiranim vodovodom Ø150 mm i trasom plinovoda u procesu izgradnje, te se polaže njenom sjevernom stranom. Služi za priključak kuća odvojka sa sjeverne strane glavne ulice.

→ U Solinu, u ulici Grubići

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm - kanal k-FG1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=210,0

m. Započinje spojem na postojeći cjevovod u ulici xxx Xxxxx Xxxxxx, xx xxxxx ulicu Grubići na sjever, a služi za priključak xxxx xx zapadne xxxxxx xxxxx.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm - kanal k-FG1.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=87,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-FG1 pri njegovom početku te ulazi u dvorišne dijelove parcela postojećih kuća kako bi mogao prići s južne strane postojećem objektu uljare, priključak kojega je njegova

primarna namjena, a služi i za priključak kuća koje se ne mogu spojiti na kanal u ulici, zbog guste konfiguracije izgradnje postojećih starih i trošnih objekata.

→ U Solinu, u ulicama xxx Xxxxx Xxxxxx, Barišići

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-FG2. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=236,0

m. Započinje spojem na postojeći cjevovod u ulici xxx Xxxxx Xxxxxx, xx xxxxx ulicu na sjever, a služi za priključak xxxx xx istočne xxxxxx xxxxx. Iza zadnjih kuća u bloku, za potrebe njihovog priključenja, zaokreće u ulicu Barišići i tamo završava.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-FG2.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=76,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-FG2 pri njegovom početku te produžava među kuće s istočne strane kako bi se omogućio njihov priključak.

→ U Solinu, u ulicama xxx Xxxxx Xxxxxx, Put Xxxxxx

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-FR1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=330,0

m. Započinje spojem na postojeći cjevovod u ulici xxx Xxxxx Xxxxxx, xx xx xxxxx s projektiranim vodovodom Ø800 mm i plinovodima u procesu izgradnje te zatim ulazi u ulicu Put Salone, gdje će se na njega priključiti kuće sa sjeverne xxxxxx xxxxx. U nastavku, između okana FR1-12 i FR1-13, križa se s trasom postojećeg Kaštelanskog vodoopskrbnog kanala, zidane izvedbe ojačane betonom, visine otvora 1,2 m. Predviđa se prolaz zaštićene kanalizacijske cijevi ispod vodoopskrbnog kanala. Točna xxxxxx i položaj vodoopskrbnog kanala utvrdit će se u kasnijoj fazi, prilikom izvedbe, njegovim otkopavanjem, te će se, prema potrebi, korigirati niveleta kanalizacijskog cjevovoda i projektno rješenje. Završni dio cjevovoda smješten xx x xxxxx xxx Xxxxx Xxxxxx xx služi za priključenje postojećih kuća, uglavnom s južne xxxxxx xxxxx.

→ U Solinu, u ulici Topini

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-FR2. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=154,0

m. Započinje spojem na postojeći cjevovod u ulici Gašpini, xx xxxxx ulicu Topini na sjever, a služi za priključak kuća s obje xxxxxx xxxxx.

→ U Solinu, u ulici don Xxxxx Xxxxxx

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-FR3. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=50,0 m. Započinje spojem na postojeći cjevovod u ulici don Xxxxx Xxxxxx, xx xxxxx ulicu do predviđenog priključenja cjevovoda koji je predmet zasebne tehničke dokumentacije (Prometnica s infrastrukturnim instalacijama os1, DPU Xxxxx Xxxxxxxxx, tehnička dokumentacija oznake T.D.02-25/13-2, izrađena od Grad invest d.o.o., Split, u prosincu 2013.) Trenutno su u tijeku radovi izgradnje spomenute škole, nakon kojih će uslijediti radovi prema navedenoj tehničkoj dokumentaciji.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 200 mm – kanal k-FR3.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=40,0

m. Započinje u ulici don Xxxxx Xxxxxx, spojem na kanal profila DN 200 mm u sklopu spomenutog projekta prometnice s infrastrukturnim instalacijama. Služi za priključak kuća u odvojku ulice s istočne strane.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 200 mm – kanal k-FR3.2. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=55,0

m. Započinje u ulici don Xxxxx Xxxxxx, spojem na kanal profila DN 200 mm u sklopu spomenutog projekta prometnice s infrastrukturnim instalacijama. Služi za priključak kuća u produžetku ulice prema sjeveru.

→ U Solinu, u ulici Ninčevići

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-FR4. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=113,0

m. Započinje u ulici Braće Xxxxx, spojem na postojeći cjevovod, xx xxxxx ulicu Ninčevići na sjever, a služi za priključak kuća s obje xxxxxx xxxxx.

→ U Solinu, u ulici Hrvatskih žrtava

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-HG1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=76,0 m. Započinje u ulici Hrvatskih žrtava spojem na nedavno izgrađeni cjevovod, nastavlja se strmim dijelom ulice prema sjeveru, te zaokreće udesno kako bi omogućio priključak postojećih kuća.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-HG1.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=44,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-HG1 nakon njegovog strmog dijela te ulazi u izgrađeni dio na zapadnoj strani kako bi omogućio priključak postojećih kuća.

→ U Solinu, u ulici Kneza Trpimira

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-KT1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=62,0 m. Započinje u ulici Kneza Trpimira, spojem na postojeći cjevovod, te ulazi u odvojak glavne ulice, a služi za

priključak preostalih kuća u ulici, poslije prve, već spojene.

→ U Solinu, u ulici M. Marulića

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-MK. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=380,0

m. Započinje u CS Kunčeva Greda, xxxx xx smještena uz zapadni rub, a izvan asfaltirane ceste, ulica M. Xxxxxxxx, na njenom križanju s makadamskim putem, nasuprot ulice Kunčeva Greda. Cjevovod zatim nastavlja ulicom M. Marulića do završetka u blizini vodovodne CS Kunčeva Greda. Putem se na cjevovod priključuju postojeće kuće, uglavnom sa sjeverne xxxxxx xxxxx.

● Tlačni cjevovod profila DN 90 mm – kanal k-MK, tlačni cjevovod CS Kunčeva Greda. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od 243,0 m. Prolazi ulicom M. Marulića i priključuje se na postojeći cjevovod u istoj ulici, čije će okno služiti kao prekidno okno tlačnog cjevovoda.

● Tlačni cjevovod se preklapa (obuhvat) s cjevovodom oborinske odvodnje koji se izvodi u sklopu projekta Uređenje ulice Marka Marulića, prema zasebnoj tehničkoj dokumentaciji oznake P.Z.20/15, izrađene od Moon River j.d.o.o., Hrvace, u srpnju 2015. - poželjno bi bilo koordinirati radove na izgradnji oba cjevovoda kako xx xxxxx ne bi prekopavala više puta.

→ U Solinu, u ulici Kunčeva Greda

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-MK1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=775,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-MK na križanju xxxxx X. Marulića i ulice Kunčeva Greda, xx xxxxx potonju do skupine kuća uz skretanje na novi makadamski put, po kojem je zatim položen prema jugozapadu, do postojećeg potoka u betonskom koritu. Prati zatim trasu potoka, prolazeći ispod njega više puta, te omogućava priključak cijele skupine kuća i zgrada uz potok i uz ulicu Put mira, u kojoj postoji kanalizacija, ali su kuće i zgrade prenisko da bi xx xxxxx priključiti. Visinski odnosi uvjetovali su lokalno duboko polaganje nivelete na dubinu od cca 5,5 m. Izgradnjom ovog i priključnog kanala na značaju dobiva i crpna stanica Kunčeva Greda. Paralelno je dijelom trase položen i projektirani vodovod Ø100 mm.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-MK1.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=361,0 m. Započinje kao odvojak kanala k-MK1 na mjestu skretanja na novi makadamski put uz skupinu kuća, prolazi uz kuće s niže xxxxxx xx se penje na puteljak kojim dolazi do sljedeće skupine kuća u ulici Kunčeva Greda. Ulazi zatim u ulicu i dolazi do zadnjih kuća u blizini Dioklecijanovog vodovoda. Služi za priključak spomenute dvije skupine kuća u xxx dijelu ulice Kunčeva Greda.

→ U Solinu, u ulicama M. Marulića, Put Majdana

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-MM. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=984,0

m. Započinje u CS Put Majdana, xxxx xx smještena uz sjeverni rub, a izvan asfaltirane ceste, ulica Put Majdana. Cjevovod zatim nastavlja ulicom Put Majdana do posljednjih izgrađenih kuća. Putem se na cjevovod priključuju postojeće kuće, uglavnom s južne xxxxxx xxxxx.

● Tlačni cjevovod profila DN 90 mm – kanal k-MM, tlačni cjevovod CS Put Majdana. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od 478,0 m. Prolazi ulicom Put Majdana i priključuje se na na kanal k-XX x xxxxx M. Marulića, čije će završno okno u blizini vodovodne CS Kunčeva Greda služiti kao prekidno okno tlačnog cjevovoda.

● Dijelom trase u istom rovu s gravitacijskim i tlačnim cjevovodom polažu se i projektirani vodovodi Ø1200 mm i Ø200 mm - detaljno opisano u prilogu 1.3.

→ U Solinu, u ulici Put Voljaka

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-PV1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=111,0

m. Započinje u ulici Put Voljaka, spojem na postojeći nedavno izgrađeni cjevovod, na izgrađeno okno predviđeno za odvojak, te se uspinje strmim odvojkom, a služi za priključak xxxxx xxxx pri vrhu odvojka.

→ U Solinu, u ulici Put Blaca

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-RP1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=661,0

m. Započinje u ulici Ante Starčevića, spojem na postojeći cjevovod, na izgrađeno okno predviđeno za odvojak, xx xxxxx ulicu Put Blaca i njene serpentine, omogućavajući xxxxxx priključak kuća s obje xxxxxx xxxxx. Skreće zatim na odvojak prema skupini kuća na sjeverozapadu i omogućava i njihov priključak.

→ U Solinu, u ulicama Put Bobana, Nad Rupotinom

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-RP2. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=557,0

m. Započinje spojem na postojeći cjevovod u ulici Ante Starčevića, na izgrađeno okno predviđeno za

odvojak, xx xxxxx ulicu Put Bobana uzbrdo, omogućavajući xxxxxx priključak kuća s obje xxxxxx xxxxx. Preko strmine izbija zatim na ulicu Nad Rupotinom i završava kod zadnje xxxxx xxxx xx omogućava i njihov priključak. Paralelno sa zadnjim dijelom kanala položen je i projektirani vodovod Ø150 mm.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-RP2.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=61,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-RP2 i služi za priključak kuća u odvojku ulice.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-RP2.2. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=68,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-RP2 i služi za priključak kuća u odvojku ulice. Paralelno s kanalom položen je i projektirani vodovod Ø150 mm.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-RP2.3. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=43,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-RP2 i služi za priključak kuća u xxx dijelu ulice. Paralelno s kanalom položen je i projektirani vodovod Ø150 mm.

→ U Solinu, u ulici Nad Rupotinom

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-RP3. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=120,0

m. Započinje u ulici Ante Starčevića, spojem na postojeći cjevovod, na izgrađeno okno predviđeno za odvojak, xx xxxxx odvojak uzbrdo, omogućavajući xxxxxx priključak kuća s obje xxxxxx xxxxx.

● Zbog situacije na terenu (čestica se koristi kao pristupni put do privatnih parcela s već položenom komunalnom infrastrukturom - vodovod, elektroenergetski kabeli, izgrađeni objekti, potporni i ogradni zidovi) nije bilo drugog rješenja nego položiti trasu kanalizacijskog cjevovoda unutar čestice „javno vodno dobro“ (k.č. 8065, k.o. Solin) u uzdužnom smjeru, na način da se osigura prostor za polaganje svih instalacija, kao i zatvorenog AB korita nove regulacije bujice Ilijino Vrilo. Novo zatvoreno XX xxxxxx svijetlog otvora 1,00 x 1,00 m smješta se uz zapadni rub čestice.

→ U Solinu, u ulici Kroz Smiljanovac

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-SS1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=109,0

m. Započinje u ulici Kroz Smiljanovac, spojem na postojeći cjevovod, te nastavlja istoimenim odvojkom ulice među grupu kuća za čije priključenje služi.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-SS1.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=67,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-SS1 te na kratkom potezu služi za priključak xxxxxx xxxxx kuća na lokaciji Kroz Smiljanovac.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-SS1.2. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=51,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-SS1 te na kratkom potezu služi za priključak xxxxxx xxxxx kuća na lokaciji Kroz Smiljanovac.

→ U Solinu, u Splitskoj ulici

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-SS2. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=65,0 m. Započinje u CS Splitska te na kratkom potezu u istoimenoj ulici služi za priključak postojeće xxxxx xxxx.

● Tlačni cjevovod profila DN 90 mm – kanal k-SS2, tlačni cjevovod CS Splitska. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od 126,0 m. Prolazi istoimenom ulicom i priključuje se na postojeći cjevovod u glavnoj ulici (također Splitska), čije će okno služiti kao prekidno okno tlačnog cjevovoda.

→ U Solinu, u ulici Xxxxx Xxxxx

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-ST. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=420,0 m. Započinje spojem u vrtnom dijelu privatne parcele na postojeći kolektor koji vodi iz Mravinaca, uz trasu potoka. Cjevovod se polaže rubom parcele prema sjeveru, ulazi u postojeći makadamski put, te nastavlja uzbrdo i izbija na asfaltiranu ulicu Xxxxx Xxxxx. Nastavlja ulicom u smjeru istoka do zadnjih kuća, a služi za priključak kuća koje xxx nisu spojene na kanalizaciju na cijelom potezu.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-ST1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=50,0 m. Započinje kao odvojak kanala k-ST nakon što on izbije na makadamski put, a služi za priključak kuća u odvojku koje xxx nisu spojene na kanalizaciju.

→ U Solinu, u ulici Zgon

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-ZG. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=238,0 m. Započinje u ulici Zgon, spojem na postojeći cjevovod, te ulazi u početnom dijelu u grupu kuća kojima omogućava priključak, te prolazeći između njih izbija ponovo na ulicu Zgon. Nastavlja ulicom u smjeru istoka do zadnjih kuća, te omogućava priključak kuća na cijelom xxx potezu.

→ U Mravincima, u ulici A. Xxxxxxxxxx

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-MR1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=167,0

m. Započinje u ulici A. Starčevića, spojem na postojeći cjevovod, te skreće na parcelu puta i prolazi kroz neizgrađene parcele do makadamskog puta. Služi za priključak xxxxx xxxx u nastavku, uz makadamski put.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-MR1.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=65,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-MR1, kada on izbija na spomenuti put, te služi za priključak preostalih kuća grupiranih na lokaciji

→ U Mravincima, u ulici M. Marulića

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-MR2. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=199,0

m. Započinje u CS Mravince, xxxx xx smještena u formiranom platou na jugoistočnom kraju ulice M. Marulića, izvan asfaltirane ceste. Nastavlja zatim istom ulicom uzbrdo, u smjeru sjeverozapada, omogućavajući priključak kuća i zgrada, smještenih pretežno s južne strane.

● Tlačni cjevovod profila DN 90 mm – kanal k-MR2, tlačni cjevovod CS Mravince. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od 178,0 m. Prolazi ulicom M. Marulića u istom rovu s gravitacijskim cjevovodom i priključuje se na postojeći cjevovod uz nogometno igralište u istoj ulici, gdje će postojeće okno služiti kao prekidno okno tlačnog cjevovoda.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-MR2.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=254,0 m. Započinje kao odvojak kanala k-MR2 neposredno uz CS Mravince, te nastavlja kroz teren u smjeru sjevera, da bi opet izbio na ulicu, gdje služi za priključenje nekoliko kuća na lokaciji.

→ U Kučinama, u ulici š. Drage Markovića

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-KC. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=548,0 m. Započinje u CS Kučine, koja je smještena uz rub asfaltirane ceste, ulica š. Drage Markovića. Nastavlja zatim istom ulicom do autobusnog okretišta, te dalje uzbrdo, u smjeru sjevera, omogućavajući priključak kuća, smještenih pretežno s istočne strane.

● Tlačni cjevovod profila DN 90 mm – kanal k-KC, tlačni cjevovod CS Kučine. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od 634,0 m. Prolazi ulicom š. Drage Markovića u istom rovu s gravitacijskim cjevovodom i priključuje se na postojeći cjevovod u istoj ulici, gdje će postojeće okno služiti kao prekidno okno tlačnog cjevovoda.

● Početnih 80-ak m cjevovoda od postojećeg okna priključka preklapa se (obuhvat) s gravitacijskim cjevovodom koji se izvodi u sklopu faze III projekta Mreža fekalne kanalizacije dijela naselja Kučine sa CS Podine-Franina, prema zasebnoj tehničkoj dokumentaciji oznake T.D.04-10/14-G-1, izrađene od Regulacije d.o.o., Split, u lipnju 2014. - poželjno bi bilo koordinirati radove na izgradnji oba cjevovoda kako se cesta ne bi prekopavala više puta.

● Između okana KC-25 i KC-26 zaštićeni gravitacijski i tlačni cjevovod prolaze ispod postojećeg propusta na reguliranom potoku.

→ U Kučinama, u ulici Brig

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-KC1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=225,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-KC ulici š. Drage Markovića, te zatim ulazi u ulicu Brig i nastavlja njome uzbrdo u smjeru sjevera. Završava kod posljednje kuće na vrhu ulice, a služi za priključak kuća s obje njene strane.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-KC1.1. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=40,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-KC1 te na kratkom potezu služi za priključak kuća u odvojku glavne ulice.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-KC1.2. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=65,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-KC1 te na kratkom potezu služi za priključak kuća u odvojku glavne ulice.

● Gravitacijski cjevovod profila DN 250 mm – kanal k-KC1.3. Cjevovod se izvodi u približnoj duljini od L=55,0

m. Započinje kao odvojak kanala k-KC1 te na kratkom potezu služi za priključak kuća u odvojku glavne ulice.

Polaganje i smještaj cjevovoda

Kanalizacijski cjevovodi se izvode otvorenim iskopom u rovu, u skladu s karakteristikama terena i cijevnog materijala. Karakteristike iskopa rova ovise o veličini cjevovoda i njegovom visinskom položaju te geotehničkim karakteristikama terena. Kanalizacijski cjevovodi će biti postavljeni, gdje god to postojeće instalacije dozvoljavaju, u sredini prometne trake. Tlačni i gravitacijski cjevovod će biti položeni u samostalnom ili zajedničkom rovu širine, oblika i dimenzija prema priloženim nacrtima, s prosječnom dubinom nivelete 1,8 m. Uz kanalizacijske cjevovode u zajedničkom rovu se postavlja i kabelska kanalizacija (KK). Cjevovod i KK se polažu na posteljicu od sitnog materijala. Nakon polaganja cijevi na posteljicu one se zatrpavaju sitnim materijalom do

visine 30 cm iznad tjemena cijevi. Zatrpavanje preostalog dijela jarka iznad zasipa sitnog materijala izvest će se materijalom iz iskopa ili zamjenskim materijalom. Tek nakon zatrpavanja cjevovoda zauzeta površina će biti privedena prvobitnoj namjeni.

Trasa kanalizacijskih kolektora položena je na način da omogući priključenje postojećih stambenih i ostalih objekata. Što se tiče visinskog vođenja, trasa uglavnom prati pad terena. Nivelete kolektora položene su tako da minimalni pad nivelete ne iznosi manje od 10 ‰, iz razloga taloženja i zadržavanja materijala, iznimno 5 ‰. Ukoliko se prilikom izvođenja kolektora ukaže takva potreba, moguće je položiti kolektor s minimalnim padom od 3 ‰ na kraćim dionicama ili gdje bi terenske i ostale prilike zahtijevale iznimno duboki iskop. Tlocrtno gledano, zbog uskog koridora lokalnih prometnica, projektirani fekalni kolektori na nekoliko mjesta dolaze u koliziju sa široko vođenim postojećim instalacijama (EKI, vodovod, plinovod, podzemna niskonaponska i srednjenaponska elektroenergetska mreža), tj. doći će do križanja ili paralelnog vođenja, te će prilikom iskopa biti potreban oprez i usklađivanje tih instalacija s trasom fekalnih kolektora. Tijekom izvođenja radova, u slučaju kada će biti potrebno izmjestiti vodoopskrbni cjevovod zbog blizine ili križanja s fekalnim kolektorom, potrebno je osigurati dovod vode do domaćinstava. Kod križanja i paralelnog vođenja cjevovoda s postojećim instalacijama svakako će trebati postupiti prema uvjetima nadležnih službi. Ukoliko to tehničko rješenje zahtjeva, moguće je predvidjeti izmještanje legalno postavljenih postojećih instalacija na pojedinim dijelovima trase, a sve u skladu s uvjetima nadležnih institucija.

Legalnost postojeće EKI se, prema odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama dokazuje uporabnom dozvolom ili 'pravom puta', te će se takva EKI izmjestiti o trošku Investitora prema Projektu izmještanja, koji će biti predmet glavnog projekta. Trošak izmještanja EKI-a koji nema uporabnu dozvolu ili 'pravo puta' pada na trošak Operatora korisnika i mora biti u skladu s dinamikom Izvođača.

Nakon završetka radova je potrebno sve radne površine vratiti u postojeće stanje.

Obuhvat zahvata u prostoru definiran je idejnim projektom, a obuhvaća sve objekte koji su predmet projekta. U dijelu odvodnje obuhvaća izgradnju kanalizacijskih cjevovoda približne ukupne duljine 10.405 m (tlačni i gravitacijski cjevovodi), s pripadnom kabelskom kanalizacijom. Svi predmetni cjevovodi su u pravilu smješteni u javnim prometnim površinama, osim tamo gdje istih nema, a iz tehničkih razloga se drugačije trasa nije mogla voditi.

Obuhvat zahvata u prostoru u dijelu odvodnje obuhvaća i objekte kanalizacijskih crpnih stanica CS Put Majdana, CS Kunčeva Greda, CS Mravince i CS Kučine, za koje su formirane zasebne građevne čestice, te CS Splitska, za koju to nije slučaj.

Kanalizacijski cjevovodi i pripadajuća okna su podzemne građevine i bit će, gdje je to moguće, položeni unutar koridora javnih prometnih površina, a samo iznimno u privatnim parcelama, sve unutar koridora koji predstavlja obuhvat zahvata u prostoru, a definiran je grafičkim prilozima. Kanalizacijski cjevovodi će biti, gdje god je to moguće, postavljeni u sredini postojećeg prometnog traka. Na površini su vidljivi samo poklopci na mjestima okana. Kanalizacijski cjevovodi će cijelom svojom trasom biti položeni u tlo, ispod površine, tj. zauzeta površina će, nakon gradnje, biti privedena prvobitnoj namjeni. Kanalizacijska okna na trasi će se izvesti kao podzemni objekti. Otvori za silazak će biti zatvoreni lijevanoželjeznim poklopcima. Gornja razina otvora će biti položena na razini površine prometnice.

Trase predmetnih cjevovoda su prikazane u grafičkim prilozima. U izvedbenoj dokumentaciji je moguća manja izmjena profila cjevovoda, u skladu s detaljnim hidrauličkim proračunom. Manje izmjene položaja i duljine trasa unutar predviđenog obuhvata zahvata u prostoru se neće smatrati izmjenom lokacijskih uvjeta definiranih u lokacijskoj dozvoli.

Podzemna crpna stanica Splitska je postavljena u javnu prometnu površinu – na kraju slijepe ulice, Splitske, na dovoljnoj udaljenosti od nasipa željezničke pruge, te se uklapa u prethodno opisani način uklapanja u javnu prometnu površinu.

U ovisnosti o vrsti i broju novih instalacija koje se polažu (gravitacijski kolektori, tlačni cjevovodi i KK) te postojećih instalacija (vodovoda, struje i telefona) formirat će se zajednički rov u koji će se smjestiti sve planirane instalacije.

Pristup trasama kanalizacijskih cjevovoda, oknima i crpnoj stanici, za koje je određen obuhvat zahvata u prostoru, riješen je preko postojećih prometnih površina, u kojima su oni većinom smješteni. Manji dio cjevovoda (iznimni slučajevi) nalazi se u privatnim parcelama u neposrednoj blizini postojećih prometnih površina, čime im je također osiguran pristup.

Na novoformiranim katastarskim česticama crpnih stanica predviđeni su platoi za pristup i parkiranje koji se vežu na postojeće prometnice.

Priključenje na javnu kanalizacijsku mrežu

Gravitacijski kolektori

Većina predmetnih kanalizacijskih kolektora se spaja na već izvedene kolektore na prethodno opisanim lokacijama. Dodatno, prema zasebnoj tehničkoj dokumentaciji, a da bi sustav odvodnje funkcionirao (ovo se odnosi na priključenje kanala k-FR3.1 i k-FR3.2) osim izgradnje predmetnih cjevovoda treba biti izvedeno i:

● Prometnica s infrastrukturnim instalacijama os1, DPU Škola Ninčevići, obrađena u sklopu tehničke dokumentacije oznake T.D.02-25/13-2, izrađene od Grad invest d.o.o., Split, u prosincu 2013.

Tlačni cjevovodi

Tlačni cjevovodi će se priključiti na prekidna okna postojećih gravitacijskih kolektora.

Završne napomene

Na obuhvatu zahvata će se elaboratom nepotpunog izvlaštenja formirati pravo služnosti. Za potrebe građenja će se isti obuhvat koristiti u svrhu organizacije građenja i privremenog odlaganja građevinskog materijala. Prema potrebi ovaj će se obuhvat i proširiti kao pojas privremenog uzimanja u posjed zemljišta. Ovo zemljište će se po završetku radova dovesti u prvobitno stanje i vratiti u posjed stvarnim vlasnicima. Sve navedeno se ovdje samo napominje i nije predmet ovog projekta, a u svemu se (nepotpuno izvlaštenje ustanovljenjem služnosti, privremeno uzimanje u posjed susjednog zemljišta, …) treba provoditi u skladu sa Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/2014).

CIJEVI

Za gravitacijske cjevovode se predviđa ugradnja plastičnih PVC kanalizacijskih cijevi za netlačnu sanitarnu kanalizaciju odgovarajućeg profila (DN 200 mm, DN 250 mm). Cijevi se spajaju pomoću naglavka. Odabrane cijevi moraju osiguravati vodonepropusnost, trajnost, mehaničku otpornost i stabilnost, nepropusni način spajanja, brzu montažu i ugradnju.

Cijevi koje se ugrađuju moraju zadovoljiti odredbe norme HRN EN 1401-1:2009: Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 1401-1:2009)

Za tlačne cjevovode (tlačni vod sanitarne kanalizacije) se predviđa ugradba PEHD cijevi profila DN 90 mm, kvalitete PE 100, za NP 10 bara, za spajanje elektro spojnicama. Tjemena nosivost za cijevi je min. 8 kN/m2.

Cijevi koje se ugrađuju moraju zadovoljiti odredbe norme HRN EN 12201-2:2011: Plastični tlačni cijevni sustavi za opskrbu vodom, odvodnju i kanalizaciju -- Polietilen (PE) -- 2. dio: Cijevi (EN 12201-2:2011).

REVIZIJSKA OKNA

Projektom se predviđa ugradnja predgotovljenih revizijskih orebrenih okana od polipropilena (PP) dimenzija Ø 600 mm - Ø 1000 mm ovisno o dubini, broju i profilima priključnih kanala. Kod većih dubina ukapanja (>2,1 m) koriste se okna Ø 1000 mm. Okna promjera Ø 600 mm se ugrađuju na dionicama dubine do 1,3 m, iznimno 1,5

m. Na ostalim dionicama se ugrađuju okna Ø 800 mm.

Montažna okna se sastoje od dna okna i tijela okna s ugrađenim stupaljkama od nehrđajućeg materijala i armiranobetonske pokrovne ploče (prstena) s lijevanoželjeznim poklopcem. Na bazi okna su ugrađena dva ili više priključaka (uljeva i izljev) na koji se priključuju cijevi.

Okna se isporučuju s ravnim dnom i predgotovljenom glatkom kinetom formiranom za sve priključke u dnu okna. Ta montažna vodonepropusna okna postavljaju se na svim mjestima horizontalnih lomova trase, vertikalnih lomova nivelete, ili kaskada na trasi, i na mjestima kućnih priključaka. Prilikom postavljanja okana se vodilo računa da se ista postave na pozicijama koja omogućuju što lakše priključenje što većeg broja kućnih kanalizacijskih priključaka.

Armirano-betonske pokrovne ploče se ne oslanjaju na vertikalnu cijev okna već naliježu na podlogu od drobljenog kamenog materijala koja se prethodno dobro sabije uz nabijanje laganim nabijačima težine 10 kg, do maksimalne sabijenosti (Ms>80 MN/m2 na vrhu zasipa), uz eventualno potrebno vlaženje. Armiranje ploča vrši se prema statičkom proračunu i u dogovoru s projektantom.

Na otvor u armirano betonskoj pokrovnoj ploči postavljaju se lijevanoželjezni okrugli poklopci Ø 60 cm, s pravokutnim ili okruglim okvirom, nosivosti prema prometnoj opterećenosti površine. Samo na oknima koja su postavljena izvan prometnih površina (u terenu) predviđa se ugradnja lijevanoželjeznih okruglih poklopaca Ø 60 cm, nosivosti B125 kN. Poklopci trebaju zadovoljiti uvjete iz norme HRN EN 124, a posebno:

● Ugradnja u pješačke površine, u teren - min. klasa B125, a težina iznosi min. 250 kg/m2.

● Ugradnja u jače opterećene cestovne površine - minimalno klasa D400, dubina ulaganja poklopca u okvir min. 50, a visina okvira "H" min. 100 mm, a težina poklopca iznosi min. 300 kg/m2.

● težina poklopca može biti manja ako su predviđeni poklopci sa zapornom napravom.

Okna treba položiti na podložni sloj od drobljenog kamenog materijala debljine min. 15 cm koji se izvodi na uređenom temeljnom tlu gdje stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak iznosi najmanje 95%, a modul stišljivosti najmanje 25 MN/m2. U podzemnoj vodi izvodi se betonska posteljica debljine 20 cm, kako bi se spriječilo ispiranje podložnog materijala.

Okna se zasipavaju materijalom granulacije 8-32 mm minimalne širine prstena prema nacrtima, cca 50,0 cm. Modul stišljivosti mjeren kružnom pločom treba iznositi 35 MN/m2, a standardni Proctorov postupak treba iznositi 100%.

Tvornički proizvedena montažna okna su samonosiva do dubine od cca 2,0 m, ovisno o konkretno odabranom proizvođaču. U ovom projektu je predviđeno da se okna obetoniravaju ispod dubine od 2,1 m betonom klase C 20/25, prema detalju u projektu, kako bi se spriječilo pucanje okna uslijed naprezanja i izvijanja.

Projektom su predviđena i kaskadna okna, tj. okna za prekid pada, koja služe za sigurno svladavanje prekida pada, ograničavanjem brzine toka vode, a time i smanjenje energije toka vode u kanalima na vrijednost koja je tehnički prihvatljiva. Kaskadna okna su predviđena i na mjestima na kojima je bilo potrebno lokalno spuštanje, tj. produbljivanje nivelete zbog spajanja dublje postavljenih ogranaka na priključni kanal. U običnom revizijskom oknu se mogu izvesti kaskade, tj. prekid pada do max. visine 0,5 m, iznimno 0,8 m.

Na dijelovima jako strmih dionica izvest će se tangencijalna okna s kalotnim dnom, koja dozvoljavaju veće uzdužne padove i veće visine kaskada.

Okna koja se ugrađuju moraju zadovoljiti odredbe sljedećih normi:

● HRN EN 13598-1:2010 – Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 1.dio: Specifikacije za pomoćne spojnice i plitke kontrolne komore (EN 13598-1:2010)

● HRN EN 13598-2:2009: Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 2. dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u području prometnica i duboko ukopane instalacije (EN 13598-2:2009)

● HRN EN 13598-2:2009/Ispr.1:2010 – Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -

- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 2.dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u području prometnica i duboko ukopane instalacije (EN 13598-2:2009/AC:2009)

PRIPREMA ZA KUĆNE PRIKLJUČKE

Priprema za kućne priključke je sastavni dio ovog projekta. Predviđena su dva načina priključivanja. Gdje je to položajno moguće, kućni se priključci izvode spajanjem na revizijska okna na kanalima odvodnje. Gdje nema revizijskog okna dovoljno blizu predviđenom mjestu priključka, predviđa se ugradnja malog PEHD okna ∅600 mm uz rub parcele te priključivanje nekoliko parcela na to okno i zatim transport do najbližeg revizijskog okna. Iznimno, u slučaju nemogućnosti priključenja pojedinog objekta na revizijsko okno na trasi, predvidjeti će se priključenje izravno na cijev, pomoću vodonepropusnog priključka u tjemenu cijevi, pod kutem od 45o prema horizontali. Priprema za kućne priključke podrazumijeva sav cijevni i spojni materijal i okna, do okna kućnog priključka u privatnoj parceli (uključivo).

Priprema za kućne priključke nije predmet građevinske dozvole, a točan broj, duljina i položaj cijevi i okana bit će definiran izvedbenim projektom, odnosno, u skladu s potrebama i prilikama na terenu prilikom izvedbe.

U nastavku slijedi pregledna tablica okana i kućnih priključaka:

KANALIZACIJSKE CRPNE STANICE

Unutar naselja su predviđene crpne stanice za podizanje otpadne vode unutar gravitacijskog sustava, tj. radi osiguranja minimalnih padova i poštivanja kriterija maksimalnih dubina cjevovoda. Dakle, crpnim stanicama se otpadne vode samo podižu u daljnji dio gravitacijske kanalizacije.

Nakon tlačnih vodova koji su kratki, nastavlja se gravitacijsko tečenje. Na dionicama tlačnih cjevovoda nije

dozvoljeno priključenje gravitacijske kanalizacije ili kućnih priključaka.

Projektom su predviđene ukopane crpne stanice s potopljenim crpkama koje osiguravaju precrpljivanje maksimalnog satnog dotoka kao i minimalnu brzinu potrebnu za ispiranje tlačnog voda. Crpne stanice su predviđene s 2 uronjene crpke, jednom radnom i jednom rezervnom (1+1), za koje je predviđen naizmjenični (ciklički) rad iz razloga ujednačenosti pogona i trošenja crpki. Crpke će se spajati na zajednički tlačni vod od nehrđajućeg čelika.

Ispred crpne stanice, prije uljeva u crpni bazen se postavlja okno – okno sa zaštitnom košarom. Unutar dotoka očekuje se i krupni otpad koji bi mogao oštetiti crpke i da bi se to spriječilo potrebno je ugraditi spomenutu zaštitnu košaru, čije redovito čišćenje je jedan od preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja sustava. Iz okna sa zaštitnom košarom voda ulazi, nakon još jednog revizijskog okna, u crpni bazen. Unutar crpnog bazena za potrebe sprečavanja dotoka vode u crpni bazen ugrađuje se pločasti zatvarač - zapornica. U redovitom pogonu ona će biti podignuta, a samo kada se vrši neka intervencija u crpnom bazenu ona će se spustiti.

Crpne stanice nemaju incidentni preljev, s obzirom da u blizini crpnih stanica nema odgovarajućeg recipijenta u koje bi se ispustile otpadne vode. Zbog toga je unutar crpnih stanica predviđen rezervni volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. U slučaju nestanka energije za dulji vremenski razmak predviđeni su prijenosni diesel agregati koji će raditi do dolaska električne energije.

Sve instalacije obrađene su u glavnim projektima elektroinstalacija i katodne zaštite u odgovarajućoj mapi projekta.

Napomena – kanalizacijske crpne stanice čine zajedničku tehničku funkcionalnu cjelinu s kanalizacijskom mrežom i one su predmet ovog glavnog projekta, samo su posebno i detaljno obrađene unutar drugih mapa, redom kako slijedi:

Mapa 5 - Crpna stanica Put Majdana Mapa 6 - Crpna stanica Kunčeva Greda Mapa 7 - Crpna stanica Splitska

Mapa 8 - Crpna stanica Mravince Mapa 9 - Crpna stanica Kučine

a. Crpne stanice Put Majdana, Kunčeva Greda, Mravince, Kučine

Kanalizacijska crpna stanica je predviđena kao ukopani armiranobetonski objekt. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice je 5,1 x 3,0 m, a sastoji se od crpnog bazena i od zasunske komore. Crpna stanica će biti izvedena kao armiranobetonska. Dimenzije crpnog bazena su 2,0 x 2,4 m. Zasunska komora ima dimenzije 2,2 x 2,4 m i dubinu H=2,1 m. Dno i stijenke crpne stanice su predviđene debljine 30 cm. Pokrovna ploča crpne stanice je debljine 30 cm. Crpna stanica se izvodi od armiranog betona C 30/37 u glatkoj oplati s dodacima za vodonepropusnost, tako da nisu potrebni dodatni premazi. Otvori u pokrovnoj ploči pokriveni su poklopcima od inoxa s bravom. Ljestve moraju omogućiti siguran silaz djelatnika za nadzor crpki, pripadnih zatvarača, sondi za uključivanje i elektroopreme koja se nalazi u crpnoj stanici. Ljestve će biti izvedene od nehrđajućeg čelika. Za silazak u crpni bazen zbog dubine se predviđaju ljestve s kliznim osiguračem. Sve armature, fazoni i cjevovodi unutar precrpne postaje su izvedeni od nehrđajućeg čelika.

Upravljački elektroormar je smješten nadzemno, pored objekta, na rubu platoa, gdje će se za njegov smještaj izgraditi betonska nadstrešnica. Stupovi odzrake crpne stanice visine su cca 2,0 m iznad platoa. Ograda oko crpne stanice bit će postavljena po rubu nove parcele, visine cca 1,3 m, s otvorima, tako da neće predstavljati neprozirnu vizualnu barijeru. Prema ulaznom dijelu, s pristupne strane, ograda će biti postavljena do ruba parcele, odnosno do ruba cestovnog zemljišta, te će biti ostavljen otvor za pristup, koji će biti opremljen odgovarajućom zaštitom od neovlaštenog parkiranja.

b. Crpna stanica Splitska

Kanalizacijska crpna stanica je predviđena kao ukopani armiranobetonski objekt. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice je 4,6 x 2,1 m, a sastoji se od crpnog bazena i od zasunske komore. Crpna stanica će biti izvedena kao armiranobetonska. Dimenzije crpnog bazena su 1,5 x 1,5 m. Zasunska komora ima dimenzije 2,2 x 1,5 m i dubinu H=2,1 m. Pokrovna ploča i stijenke crpne stanice su debljine 30 cm. Dno crpne stanice je predviđene debljine 40 cm. Crpna stanica se izvodi od armiranog betona C 30/37 u glatkoj oplati s dodacima za vodonepropusnost, tako da nisu potrebni dodatni premazi. Otvori u pokrovnoj ploči pokriveni su poklopcima za prometno opterećenje u ravnini prometne površine. Ljestve moraju omogućiti siguran silaz djelatnika za nadzor crpki, pripadnih zatvarača, sondi za uključivanje i elektroopreme koja se nalazi u crpnoj stanici. Ljestve će biti izvedene od nehrđajućeg čelika. Za silazak u crpni bazen zbog dubine se predviđaju ljestve s kliznim

osiguračem. Sve armature, fazoni i cjevovodi unutar precrpne postaje su izvedeni od nehrđajućeg čelika.

U neposrednoj blizini CS smještaju se samostojeći razvodni ormari. KPMO s brojilom izvesti će se kao jedan od samostojećih ormara u nizu. Odzračivanje crpne stanice će biti preko otvora u poklopcima.

c. Elektroinstalacija za crpne stanice

Kako je opisano, za armiranobetonske crpne stanice smještene u vlastitim parcelama u neposrednoj blizini CS smještaju se samostojeći razvodni ormari za koje će se izgraditi betonska nadstrešnica. U bočni zid nadstrešnice ugraditi će se KPMO s brojilom.

Za crpnu stanicu CS Splitska u neposrednoj blizini CS smještaju se samostojeći razvodni ormari. KPMO s brojilom izvesti će se kao jedan od samostojećih ormara u nizu.

Svaka kanalizacijska crpna stanica opremljena je s dvije crpke (jedna radna i jedna rezervna, 1+1). Osim za crpke, el. energija je potrebna za mjerne uređaje, te uređaje automatike za nadzor, upravljanje i prijenos informacija. Automatski rad odvijat će se preko PLC-a, a na osnovu hidrauličkih parametara koje će odrediti tehnolog. Radi toga će CS biti opremljena mjernom opremom i senzorima. Osnovna mjerna oprema su mjerač razine tekućine u crpnom zdencu, plovne sklopke i sl. PLC i sva ostala elektrotehnička oprema potrebna za automatski rad i napajanje CS električnom energijom bit će smješteni u samostojećem razvodnom ormariću.

Priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom je trofazni, sljedećih karakteristika:

● kategorija potrošnje i tarifni model: poslovni

● rok priključenja: po dobivanju EES

● način korištenja snage i energije: trajno

● predviđena godišnja potrošnja: prema potrebi

Snaga pojedine crpke unutar CS i priključna snaga za svaku CS iznose kako slijedi:

Mjesto i način priključenja potrebne električne energije za predmetni objekt moraju biti u skladu s posebnim uvjetima nadležnog poduzeća HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.

Svi elementi automatskog rada crpne stanice nadzirati će se putem sustava daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU). Prijenosni put su svjetlovodni kabeli u posebno izgrađenoj KK. Crpne stanice će se spojiti na SDNU izgradnjom nove KK do spoja s postojećom EKI.

KABELSKA KANALIZACIJA ZA SDNU

Izgradnja kabelske kanalizacije (KK) za SDNU podrazumijeva cijevi 2 x DN 50 mm (PN 16, unutra nazubljene) koje će biti postavljene u zajedničkom rovu s kanalizacijskim cijevima, uz poštivanje propisanih razmaka. Planirana je izgradnja kabelske kanalizacije (KK) za SDNU u duljini od cca L= 840 m. Položaj projektirane KK prikazan je u situaciji u grafičkim prilozima.

U KK će se položiti svjetlovodni kabeli za potrebe telemetrije. Na trasi kabela će se predvidjeti potreban broj montažnih betonskih zdenaca za provlačenje istog. Predviđeni su zdenci tlocrtnih dimenzija 60x60 cm ili slično, a rasporedit će se na odgovarajućim razmacima, na svakom naglom skretanju trase te kod svakog objekta. Polaganje svjetlovodnih kabela će biti obrađeno posebnim projektom – glavnim projektom SDNU (sustava daljinskog nadzora i upravljanja). Nova KK se spaja na postojeću, već izgrađenu EKI, tako da se svi objekti mogu povezati na SDNU.

Prije početka polaganja optičkih kabela u PEHD cijevi, Izvođač je dužan izvesti kalibraciju istih. U slučaju da kalibracija pokaže da na pojedinim mjestima polaganje nije moguće, Izvođači radova na polaganju PEHD cijevi dužni su kvar otkloniti i osigurati potpunu prohodnost.

REKAPITULACIJA

Planiranim zahvatom se za sustav odvodnje predviđa:

● izgradnja gravitacijske mreže u duljini od cca L= 8.749 m,

● izgradnja tlačnih cjevovoda u duljini od cca L= 1.656 m,

● izgradnja kanalizacijske crpne stanice Put Majdana,

● izgradnja kanalizacijske crpne stanice Kunčeva Greda,

● izgradnja kanalizacijske crpne stanice Splitska,

● izgradnja kanalizacijske crpne stanice Mravince,

● izgradnja kanalizacijske crpne stanice Kučine,

● izgradnja kabelske kanalizacije (KK) za SDNU u duljini od cca L= 840 m.

OPIS TEHNOLOGIJE IZVEDBE

d. Pripremni radovi

Prije početka radova na izgradnji cjevovoda moraju se obaviti i završiti pripremni radovi o kojima ovisi pravodoban početak i ispravan tijek izgradnje bez zastoja.

Pripremni radovi se sastoje od sljedećih poslova:

- obnova iskolčenja trase cjevovoda i objekata;

- osiguranje pristupnih puteva do trase cjevovoda, tamo gdje isti nisu položeni u cesti;

- čišćenje trase cjevovoda od šiblja i drugog raslinja;

- uređenje gradilišta

Obnova iskolčenja trase cjevovoda mora se precizno instrumentom provesti prema projektu te tom prilikom treba obnoviti kolčiće za oznaku i pločice sa oznakama. Sva mjesta horizontalnih i vertikalnih skretanja trase cjevovoda moraju se označiti stalnim oznakama na terenu. Obnovljenu trasu treba snimiti instrumentom, izračunati snimljene podatke te kartirati snimljenu trasu.

Pristupni putevi do trase cjevovoda se moraju osigurati u svrhu dopreme materijala i opreme za izvedbu. Za pristup do trase cjevovoda se mogu koristiti postojeće prometnice, a ako takve ne postoje mora se osposobiti privremeni radni pristup. Izvoditelj radova mora o svom trošku navedene postojeće prometnice ili privremene radne pristupe do trase cjevovoda dovesti u takvo stanje da ih može koristiti za potrebe gradnje. Duž trase cjevovoda izvoditelj radova mora o svom trošku osposobiti radni put za dovoz materijala i opreme, te za radno kretanje mehanizacije koja se upotrebljava prilikom izvedbe. Nakon dovršenja radova izvoditelj mora o svom trošku popraviti korištene prometnice i dovesti ih u prvobitno stanje, a isto tako mora o svom trošku radni pojas duž trase cjevovoda dovesti u prvobitno stanje i osposobiti ga za prvobitnu namjenu.

Prekopi, do kojih dolazi zbog geoloških uvjeta ili primjene mehanizacije kod izvedbe, moraju biti ukalkulirani u jediničnu cijenu i neće se posebno plaćati. Sve prijekope Izvođač je dužan sanirati prije montaže cijevi, tako da će ih popuniti sitnim materijalom i nabiti vibronabijačima. Sanaciju prijekopa Izvođač je dužan predvidjeti i ukalkulirati u jediničnu cijenu planiranja jarka i neće se posebno priznavati.

Postojeće ograde (od betona, suhozida, žičane ograde, ...) treba na nekim mjestima maknuti (stvarno stanje će se utvrditi prema prilikama na terenu, a uz odobrenje nadzornog inženjera), te ih ponovo izgraditi nakon završetka radova.

e. Zemljani radovi

U pogledu iskopa očekuje se tlo A, B i C kategorije. Nakon rezanja, odnosno razbijanja, asfaltnog, odnosno betonskog kolnika, pošto su cjevovodi najvećim dijelom položen u prometnicama te zbog blizine već postavljenih instalacija, iskapat će se strojno, osim na mjestima gdje se cjevovod približava temeljima stupova postojećih elektroenergetskih instalacija, te na mjestima križanja s postojećim instalacijama, gdje će biti ručni. Ove iskope izvesti prema uvjetima vlasnika instalacija i nacrtima priloženim u projektu.

Iskop će se izvoditi rovokopačem, na čijem se kraju, prema potrebi, montira udarna glava (pick hammer), za iskop u stijeni. Na čitavoj duljini je zbog skučenosti i konstantnog prisustva podzemnih instalacija, te blizine kuća, predviđen iskop okomitih stranica rova, uz razupiranje jarka uz uporabu oplate s razuporama, kao zaštita od zarušavanja. Odabir oplate u svemu se vrši prema proračunima i karakteristikama danima u geotehničkom projektu. Rov pravokutnog ili približno pravokutnog oblika smije se na manjim dubinama, a najdublje do jedan metar, iskapati bez razupiranja ako to čvrstoća zemljišta omogućuje. Iskop na veće dubine smije se obavljati samo uz istovremeno postupno osiguranje i razupiranje bočnih strana rova. To znači da je Izvođač prilikom iskopa na većim dubinama dužan provesti sve potrebne i odgovarajuće zaštitne mjere kako ne bi došlo do obrušavanja materijala koje bi mogle ugroziti sigurnost radnika i opreme, kao i samu izvedbu radova. Osiguranje rova Izvođač u svemu mora vršiti prema proračunima i karakteristikama danima u geotehničkom projektu (izvadak iz geotehničkog projekta dan je i u prilogu 1.3).

S obzirom da će se radovi izvoditi najvećim dijelom u javnim prometnicama s nemogućnošću odlaganja iskopanog materijala u okolišu, dinamika izgradnje treba biti takva, da se iskopani materijal, koji neće biti upotrijebljen za zatrpavanje (prema opisu u troškovniku), odmah odvozi na deponij i dovozi materijal za zatrpavanje s privremenog deponija, kako bi se nesmetano mogao odvijati promet. Materijal od raskopanog kolovoza, ako trasa cjevovoda vodi prometnicom, će se odijeliti od ostalog iskopanog materijala. Kapaciteti za utovar moraju biti usklađeni sa kapacitetom prijevoza i ugradbe materijala. Suvišni materijal mora se odvesti na

prethodno dogovoreno mjesto. Odvezeni materijal se na za to određenom mjestu treba razastrijeti u slojevima debljine do 30 cm i nakon razastiranja treba ga poravnati.

Iskop rova za izvedbu cjevovoda se radi po obilježenoj trasi na kote određene uzdužnim presjekom, s oblikom i širinom prema detaljnom nacrtu. Rov mora biti iskopan s pravilno odsječenim bočnim stranama i dnom. Rubovi iskopanog rova ne smiju se opterećivati nikakvim materijalom u širini od najmanje jedan metar. Bočne strane rova moraju biti ravne, a dno isplanirano na ±3 cm, prema kotama iz projekta.

Na dionicama gdje se u rovu zajedno s cjevovodima nalazi kabelska kanalizacija, izvodi se istaka širine 0,5 m i dubine 0,8 m.

Ispod projektom predviđenih širina jaraka se ne smije kopati - one su baza za obračun iskopa.

Silaz u rov mora se omogućiti postavom propisanih ljestvi. Mosnice koje služe za prijelaz ljudi ili za prijevoz ručnih kolica preko rova, preko gomila zemlje itd., moraju biti dovoljno jake i na krajevima osigurane od pomicanja. Prijelazi preko rova ili jama dubljih od 2 m moraju se ograditi sigurnim ogradama.

Nakon dovršenog iskopa rova za cjevovode, treba obilježiti mjesta objekata na trasi cjevovoda te izvršiti potreban iskop proširenja i produbljenja rova veličine i oblika prema detaljnim nacrtima i opisima kako bi se stvorio slobodan prostor za izvedbu navedenih objekata.

Dno iskopanog rova za cjevovode treba isplanirati na kote određene uzdužnim presjekom. Prije ugradnje treba svaku cijev pažljivo pregledati i provjeriti njezinu ispravnost. Prije polaganja cijevi mora se instrumentom provjeriti izrađena posteljica, te se prema potrebi moraju izvršiti korekcije, a u skladu sa projektom danim kotama i padom u uzdužnom presjeku.

Kod polaganja tlačnog i gravitacijskog cjevovoda u zajedničkom rovu, budući da se cijevi nalaze na različitim dubinama, iskop i postavljanje cijevi se rade sljedećim redoslijedom:

- iskop u punoj širini za oba cjevovoda ili kaskadno

- planiranje i zbijanje dna za gravitacijski cjevovod

- postavljanje i zbijanje posteljice za gravitacijski cjevovod

- postavljanje gravitacijske cijevi

- zatrpavanje i zbijanje gravitacijskog cjevovoda do 30 cm iznad tjemena cijevi, osim na mjestu spojeva

- planiranje i zbijanje dna za tlačni cjevovod

- postavljanje i zbijanje posteljice za tlačni cjevovod

- postavljanje tlačnog cjevovoda

- zatrpavanje i zbijanje tlačnog cjevovoda do 30 cm iznad tjemena cijevi, osim na mjestu spojeva

- zatrpavanje preostalog dijela zamjenskim materijalom uz zbijanje

RAD U SUHOM

Proširenja i produbljenja jarka kod okana su obračunata u odgovarajućoj stavci troškovnika. Eventualno, potrebna proširenja i produbljenja jarka za druge izvanredne svrhe treba odobriti nadzorni inženjer.

Prije početka montaže cijevi, treba ugraditi posteljicu za cijevi debljine 12 (10) cm, od sitnog drobljenog kamenog materijala, granulacije 4-16 (8) mm. Nakon polaganja cijevi na posteljicu, ona se zasipa istim materijalom do 30 cm iznad tjemena cijevi uz najmanji Ms=25 MN/m2 i Sz= 95%. Spojevi cijevi se ne zatrpavaju do uspješno izvedene tlačne probe. Prilikom zatrpavanja ovim materijalom treba isti pažljivo, ručno, nabijati.

Dalje se rov zatrpava materijalom 25-120 mm s najmanjim modulom stišljivosti Ms= 60 MN/m2 i Sz=100% u asfaltnoj cesti, odnosno Ms= 40 MN/m2 i Sz=95% u makadamu.

Zatrpavanje se vrši materijalom od iskopa na dionicama trasiranim van prometnica u zelenoj površini. Na dionicama uz prometnice i ispod prometnica zatrpavanje se radi kvalitetnijim materijalom iz iskopa, osim u slučajevima kada u iskopu nema dovoljno odgovarajućeg materijala, kada je Izvođač dužan dovesti materijal iz pozajmišta i ugraditi zamjenski materijal odgovarajuće frakcije. Ti radovi su obračunati troškovnikom.

Do visine 50 cm iznad tjemena cijevi nabijati se smije samo bočno, a nakon te visine nabijati se mora po cijeloj širini rova. Zatrpavati se ne smije humusom, materijalom dobivenim raskapanjem asfaltnog kolnika. Zatrpavanje se mora izvesti tako da nakon završetka slijeganja zatrpani rov niti na jednom mjestu ne bude niži od okolnog terena pa u tu svrhu treba prilikom zatrpavanja rovu dati odgovarajuće nadvišenje. Zatrpavanje se radi u slojevima debljine do 30 cm uz zbijanje laganim nabijačima.

Napominje se da prije zatrpavanja tlačnih cjevovoda i tlačne probe moraju biti izbetonirana osiguranja tlačnih cjevovoda na horizontalnim i vertikalnim zavojima. Spojevi cijevi se ne zatrpavaju do uspješno izvedene tlačne probe.

RAD U MOKROM

Kod kolektora koji se nalaze u podzemnoj vodi, ugrađuje se posteljica za cijevi debljine 20 cm, od sitnog materijala, granulacije zrna 8-16 mm. Na nju se postavlja geotekstil (300 g/m2) i njime se oblaže rov do visine od 30 cm iznad tjemena cijevi kako voda ne bi isprala zasip od sitnog materijala. Nakon polaganja cijevi, ista se zasipa sitnim materijalom 8-16 mm do 30 cm iznad tjemena cijevi uz najmanji Ms=25 MN/m2 i Sz= 95%. Na svakih 2,0 m udaljenosti na dno rova se spušta betonski prag od betona C 35/45, dim. 0.9x0.2x0.2 m, koji služi za postizanje nivelete.

Napomena: ovisno o cjevovodima koji se polažu te načinu zatrpavanja i obnove cestovnih površina prema kategoriji i tipu prometnice rovovi cjevovoda podijeljeni su u tipove - sve ovo je grafički i tablično prikazano u prilogu Normalni poprečni presjek rova.

Dionice cjevovoda na koje se odnose pojedini normalni poprečni presjeci prikazane su u uzdužnim presjecima u odgovarajućem prilogu.

f. Ispitivanje nepropusnosti

Završno ispitivanje izgrađene kanalizacije na vodonepropusnost, zajedno sa kontrolnim oknima i izvedenim pripremama za kućne priključke „V” ili „Z“ postupkom (ispitivanje vodom ili zrakom) prema normi za Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610, sve u skladu sa Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje, otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11). Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacijskog sustava treba provesti na nezasutom, ali osiguranom dijelu kanalizacije. Cijevi odvodnje pod tlakom se ispituju prema normi HRN EN 805 (točka 11).

Ispitivanje mora vršiti akreditirani laboratorij osposobljen prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025. Osim toga, laboratorij koji vrši ispitivanja mora zadovoljavati i sve ostale potrebne uvjete propisane Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (NN 01/11), odnosno mora imati Rješenje o ispunjavanju posebnih uvjeta sukladno zahtjevu istog Pravilnika.

OBNOVA CESTOVNIH POVRŠINA

Kolnička konstrukcija se obnavlja prema kategoriji prometnice, odnosno prema posebnim uvjetima nadležnih tijela.

Obnova javne ceste – odnosi se na županijske i lokalne ceste u nadležnosti ŽUC Split - predviđena je obnova ceste na način:

1. prvo se izvodi zasijecanje, razbijanje i iskop asfalta te iskop mehanički zbijenog nosivog sloja MNS u širini 25 cm većoj od planirane širine rova,

2. nakon iskopa rova i polaganja cijevi na posteljicu od sitnog drobljenog kamenog materijala, zrna 4- 16 (8) mm, vrši se zatrpavanje sitnim drobljenim kamenim materijalom, zrna 4-16 (8) mm, sa zbijanjem do tražene zbijenosti 25 MN/m2, u visini od 30 cm iznad tjemena cijevi,

3. ostatak rova zatrpava se kvalitetnijim materijalom iz iskopa ili zamjenskim materijalom, zrna 25- 120 mm, u slojevima debljine najviše 30 cm, sa zbijanjem svakog sloja do visine zadnjeg nosivog sloja tražene zbijenosti 60 MN/m2,

4. postavlja se mehanički zbijeni nosivi sloj MNS (tampon) – drobljeni kameni materijal zrna do 63 mm, debljine sloja 30 cm, zbijenosti 100 MN/m2,

5. nad završnim slojem tucanika izvodi se nosivi sloj asfalta AC 22 base (BIT 50/70), debljine 6 cm, do visine 4 cm ispod postojeće nivelete kolnika,

6. ostaci postojećeg završnog sloja vozne trake u kojoj je položen rov uklanjaju se frezanjem,

7. u cijeloj širini vozne trake izvodi se završni sloj od asfalt-betona AC 11 surf (BIT 50/70), debljine 4 cm.

Obnova nerazvrstanih asfaltnih prometnica – kolnička konstrukcija nerazvrstanih cesta (gradske prometnice)

sanirat će se ovisno o širini i broju kolničkih traka. Ceste širine do cca 3,5 m s jednim kolničkim trakom sanirat će se u punoj širini. Na dijelovima trase gdje se u zajedničkom rovu nalazi više cjevovoda širina rova može zahvaćati cijelu širinu kolnika, pa je u tim slučajevima prije iskopa potrebno ukloniti cijeli kolnik, te ga naposljetku cijelog i rekonstruirati. Cesta s dvije prometne trake (šire ceste) sanirat će se u širini potrebnoj za izvedbu rova. Predviđena je obnova ceste na sljedeći način:

1. prvo se izvodi zasijecanje, razbijanje i iskop asfalta te iskop mehanički zbijenog nosivog sloja MNS u širini 25 cm većoj od planirane širine rova (zasijecanje nije potrebno ukoliko se završni sloj izvodi u punoj širini),

4. postavlja se sloj mehanički zbijeni nosivi sloj MNS (tampon) – drobljeni kameni materijal zrna do 63 mm, debljine sloja 25 cm, zbijenosti 80 MN/m2,

5. izvodi se habajući sloj AC 16 surf, 50/70, debljine 5 cm, u širini obnove završnog sloja.

Obnova nerazvrstanih betonskih prometnica – predviđena je obnova ceste na način:

1. prvo se izvodi razbijanje i odvoz postojećeg betona te iskop mehanički zbijenog nosivog sloja MNS u širini rova,

2. nakon iskopa rova i polaganja cijevi na posteljicu od sitnog drobljenog kamenog materijala, zrna 4- 16 mm, vrši se zatrpavanje sitnim materijalom, zrna 4-16 mm, sa zbijanjem do tražene zbijenosti 25 MN/m2, u visini od 30 cm iznad tjemena cijevi,

4. postavlja se sloj mehanički zbijeni nosivi sloj MNS (tampon) – drobljeni kameni materijal zrna do 63 mm, debljine sloja 25 cm, zbijenosti 60 MN/m2,

5. izvodi se betonski kolnik od betona klase C 30/37, debljine 15 cm, po cijeloj širini prometnice.

Obnova makadamskih prometnica – predviđena je obnova ceste na način:

1. nakon iskopa rova i polaganja cijevi na posteljicu od sitnog drobljenog kamenog materijala, zrna 4- 16 mm, vrši se zatrpavanje sitnim materijalom, zrna 4-16 mm, sa zbijanjem do tražene zbijenosti 25 MN/m2, u visini od 30 cm iznad tjemena cijevi,

2. ostatak rova zatrpava se kvalitetnijim materijalom iz iskopa ili zamjenskim materijalom, zrna 25- 120 mm, u slojevima debljine najviše 30 cm, sa zbijanjem svakog sloja do visine zadnjeg nosivog sloja tražene zbijenosti 40 MN/m2

3. postavlja se mehanički zbijeni nosivi sloj MNS (tampon) – drobljeni kameni materijal zrna do 63 mm, debljine sloja 20 cm, zbijenosti 60 MN/m2,

4. izvodi se tucanički makadamski sloj u debljini 6 cm.

Nevezani nosivi sloj od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala – ugrađuje se u svaki od navedenih tipova kolničkih konstrukcija. Za izradu nevezanog nosivog sloja od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala (tampona) mogu se primijeniti:

- prirodni šljunak

- drobljeni kameni materijal

- mješavina prirodnog šljunka i drobljenog kamenog materijala

- mješavina sastavljena iz više frakcija.

Svaki od ovih materijala mora zadovoljavati određene zahtjeve u pogledu:

- fizičko-mehaničkih i mineraloško-petrografskih svojstava samih zrna

- granulometrijskog sastava ukupnog materijala

- nosivosti

- udjela organskih tvari i lakih čestica.

Materijal s ovakvim svojstvima može se dobiti na sljedeće načine:

- izborom prirodnog materijala pravilnog granulometrijskog sastava

- korekcijom granulometrijskog sastava prirodnog materijala dodatkom i miješanjem s

odgovarajućom frakcijom drugog zrnatog materijala

- sastavljanjem iz više frakcija.

Miješanje frakcije za korekciju s osnovnim materijalom ili miješanje više frakcija ne smije se nikako obavljati na mjestu ugradnje na cesti, nego u postrojenju za miješanje ili eventualno pogodnim strojevima u deponiji uz pojačanu kontrolu, kako bi bila zajamčena potrebna homogenost sastava.

Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala može se na uređenoj i pripremljenoj posteljici raditi na dva načina:

- navoženjem zrnatog kamenog materijala, razastiranjem pomožu grejdera i zbijanjem

- razastiranjem zrnatog materijala pomoću razastirača i zbijanjem.

U prvom slučaju dovozi se potrebna količina materijala i razastire grejderom u debljini potrebnoj da se nakon zbijanja dobije sloj projektirane debljine, što se određuje na početku radova. U radu treba paziti na to da ne dođe do segregacije zrnatog materijala. U drugom slučaju radi se razastiračem koji odmah daje sloj jednolične debljine.

Prije zbijanja i u toku zbijanja treba regulirati vlažnost materijala, tako da bude u optimalnim granicama. Zbijanje počinje nakon završenog planiranja i profiliranja. Zbijanje se obavlja vibracijskim sredstvima za zbijanje:

- vibropločama, kompaktorima, vibrovaljcima ili valjcima s gumenim kotačima, posebno ili u kombinaciji.

Zbijanje treba obavljati pažljivo preko cijele površine sloja. Sva mjesta koja eventualno nisu dostupna strojevima za zbijanje treba zbiti u skladu s traženim zahtjevima drugim sredstvima i načinima. Takva mjesta, kao i načine rada, određuje nadzorni inženjer.

Nakon što je nadzorni inženjer primio nosivi sloj od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala, može se pristupiti izradi kolničke konstrukcije.

Dionice cjevovoda na koje se odnose pojedini normalni poprečni presjeci prikazane su u uzdužnim presjecima u odgovarajućem prilogu.

POSEBNI UVJETI GRADNJE I ZAŠTITA POSTOJEĆE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Svi radovi na predmetnoj građevini moraju biti izvedeni prema POSEBNIM UVJETIMA GRADNJE, priloženim u lokacijskoj dozvoli u ovom projektu. U ovom poglavlju dan je pregled posebnih uvjeta koji su ispunjeni u dijelovima projekta koji se bavi odvodnjom.

g. Sustav odvodnje - tehnički uvjeti

POSEBNI UVJETI - VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split

- Okna φ600 mm se prema projektu ugrađuju na dionicama do dubine 1,30 m, iznimno 1,50 m. Na svim ostalim dionicama se prema projektu ugrađuju okna φ800 mm, ili φ1000 mm, ovisno o dubini, broju i profilima priključnih kolektora. Kod većih dubina ukapanja (>2,10 m) se prema projektu ugrađuju okna φ1000 mm;

- Montažna okna su predviđena s predgotovljenom glatkom kinetom. U slučaju kad se priključne cijevi ne spajaju u dno okna nego na određenu visinu, predviđen je spoj u smjeru tečenja. Podest okna predviđen je u padu prema kineti. Vodonepropusnosti po cijeloj visini okna kako bi se spriječilo procjeđivanje vode iz okolnog terena, osigurana je vodonepropusnim materijalom okna i brtvom;

- Trasa kolektora će se prema projektu izvesti u sredini voznog traka da se spriječi prijelaz vozila preko poklopaca zbog klapanja. Dodatno, poklopci okana predviđeni su odgovarajuće težine, odnosno posebne izvedbe, sa specijalnim injektirajućim mortom;

- Predviđena je ugradnja cijevi profila DN 250 mm. Iznimno, na dijelovima planirane kanalizacijske mreže (gdje je predviđen spoj na cijevi manjeg profila) predviđena je ugradnja cijevi profila DN 200 mm;

- Minimalni uzdužni pad kolektora je 1%. Manji uzdužni padovi predviđeni su samo iznimno na kritičnim dionicama gdje veća dubina ukapanja uvjetuje značajno povećanje troškova izgradnje ili ugrožava okolne objekte, uz prethodnu suglasnost nadležnih služni „Vodovoda i kanalizacije“ d.o.o. Split;

- Potrebno umirenje toka na strmim dionicama (I>10%) osigurano je postavljanjem „tangencijalnog“ okna;

- Spojevi kućnih priključaka predviđeni su u revizijskim oknima;

- U oknima se prekid pada izvodi max. visine 0,50 m, iznimno 0,80 m;

- Kanalizacijski kolektori se izvode PVC cijevima s odgovarajućim oknima;

- Priključne cijevi za objekte projektirane su u smjeru tečenja kolektora;

- Crpni bazen i zasunska komora su predviđeni u betonskoj izvedbi;

- Zasunska komora odvojena je od crpnog bazena;

- Minimalni promjeri cjevovoda, nepovratnih ventila i zasuna u crpnom bazenu i zasunskoj komori su DN 80 mm;

- Na ulazu u crpni bazen predviđena je ugradnja zapornice;

- Osigurana je trosatna retencija srednjeg dnevnog dotoka:

- Crpke su predviđene s kontrablok varijantom;

- Oprema u crpnom bazenu i zasunskoj komori predviđena je od nehrđajućeg čelika;

- Crpke su predviđene sa sljedećim – senzori prodora vode u ulje i visoka temperatura namota, povezani na PLC;

- Mjerna opreme predviđena je s obzirom na mjesto ugradnje (crpni bazen, zasunska komora), kao i uvjete koji se javljaju u radu (otpadna voda, plinovi, i dr.);

- U crpne stanice odvodnje ugrađuje se: hidrostatska sonda za otpadne vode, plovne sklopke za otpadne vode koje se postavljaju na dvije točke unutar crpnog bazena, elektromagnetski mjerač protoka s odvojenim senzorom od transmitera (senzor s IP 68), mjernim pretvaračem;

- Fizičko povezivanje objekata predviđeno je svjetlovodnim kabelima. Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti.

NAPOMENA – crpne stanice obrađene su u zasebnim mapama, kako je ranije navedeno.

h. Uvjeti obnove javnih cesta

POSEBNI UVJETI - ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE

- Sanaciju asfaltnih slojeva kolnika predviđena je na način da se izvede presvlačenje asfaltom u cijeloj širini poprečnog presjeka jedne prometne trake kolnika ceste u duljini oštećenja.

- Na mjestu prijelaza ceste kutovi križanja su između 45o i 90o.

- Projektirana dubina kanala u kolniku ceste, od gornje razine instalacija do razine nivelete iznosi najmanje 0,80 metara.

- Nakon polaganja instalacija na odgovarajuću podlogu, te oblaganja instalacija odgovarajućom zaštitom, zatrpavanje kanala izvesti od mehanički stabiliziranog nosivog sloja tucanika u slojevima od 20-30 cm do potpune zbijenosti (Ms = 100 MPa).

- Nad nosivim slojem postavlja se završni sloj od asfaltbetona u duljini oštećenja (6,00 cm AC 22 BASE 50/70 u širini kanala za instalacije + 4,00 cm AC 11 SURF 50/70 na cijeloj širini oštećene prometne trake kolnika ceste nakon izvršenog skidanja/frezanja/postojećeg završnog asfaltnog sloja.

- Uz projektirani način obnove, javna cesta će biti osposobljena za osovinsko opterećenje sukladno čl. 8. Zakonu o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15).

Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti.

i. Uvjeti obnove nerazvrstanih cesta

POSEBNI UVJETI - GRAD SOLIN

Rov u asfaltiranom nogostupu ili kolniku nerazvrstane ceste zatrpava se u slojevima debljine 20-30 cm nevezanim kamenim materijalom (tamponom) u punoj visini kanala, uz nabijanje svakog sloja. Zadnji sloj debljine 5 cm izrađuje se od asfalt-betona s agregatom 0-16 mm, kako je prikazano u odgovarajućim detaljnim nacrtima.

Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti.

j. Vodopravni uvjeti

POSEBNI UVJETI - HRVATSKE VODE

Projektnom dokumentacijom predviđeno je korištenje materijala i opreme za sustav odvodnje koja u potpunosti zadovoljava na uvjet vodonepropusnosti – ugrađuju se cijevi od polivinilklorida - PVC cijevi za netlačnu sanitarnu kanalizaciju DN 250 mm i DN 200 mm i glatke PEHD cijevi DN 90 mm (PE 100) za tlačni cjevovod, te gotova tvornička vodonepropusna PP okna, uz primjenu načina spajanja koji osiguravaju nepropusan i teško rastavljiv spoj. Kućište crpne stanice izvodi se od vodonepropusnog armiranog betona. U odgovarajućem prilogu opisan je način ispitivanja vodonepropusnosti novoizgrađenog sustava.

Sigurnost u radu objekta crpne stanice postiže se ugradnjom rezervnih crpki, opskrbom električnom energijom s dva neovisna izvora te retencijskim prostorom u crpnom bazenu koji u slučaju prestanka opskrbe električnom energijom osigurava volumen dovoljan za prikupljanje otpadnih voda u trajanju od tri sata. Ovime je u ključnu

procesnu opremu sustava za odvodnju uključeno instaliranje rezervnog kapaciteta radi izbjegavanja nekontroliranih preljeva u okoliš. Izgradnjom vodonepropusne podzemne armiranobetonske crpne stanice s potopljenim kanalizacijskim crpkama te ugradnjom ljestvi s vodilicom za silazak u crpnu stanicu i ugradnjom poklopaca od nehrđajućeg čelika s odzrakom u kojoj je ugljeni filter spriječen je negativan utjecaj na okoliš (buka, miris i ispušni plinovi).

Trasa predmetnih instalacija kanalizacije projektirana je tako da ne prolazi u uzdužnom smjeru unutar korita vodotoka: bujica i kanala, odnosno čestice javno vodno dobro. Vođenje trase paralelno sa koritom projektirano je na min. 1,0 m horizontalne udaljenosti od gornjeg ruba korita, odnosno vođenje trase projektirano je na način kojim se neće ugroziti cjelovitost i stabilnost korita i koji će omogućiti redovito održavanje i regulaciju korita.

Iznimno, zbog situacije na terenu (čestica se koristi kao pristupni put do privatnih parcela s već položenom komunalnom infrastrukturom - vodovod, elektroenergetski kabeli, izgrađeni objekti, potporni i ogradni zidovi) nije bilo drugog rješenja nego položiti trasu kanalizacijskog cjevovoda unutar čestice „javno vodno dobro“ (k.č. 8065, k.o. Solin) u uzdužnom smjeru, na način da se osigura prostor za polaganje svih instalacija, kao i zatvorenog AB korita nove regulacije bujice Ilijino Vrilo. Novo zatvoreno AB korito svijetlog otvora 1,00 x 1,00 m smješta se uz zapadni rub čestice.

Na prolazu ispod vodotoka i ispod betonskih propusta cjevovod se zaštićuje betonskom oblogom i podlogom od betona klase C 20/25 debljine 20 cm. Dubina ukapanja je 1,0-1,5 m od tjemena cijevi do dna nereguliranog vodotoka, odnosno, 0,5 m ispod dna reguliranog vodotoka, odnosno betonskih cijevnih propusta.

Radovi se, po mogućnosti, izvode u ljetnim mjesecima za vrijeme niskih vodostaja. Uzvodno od prijelaza se vodotok pregradi nasipom, a prema potrebi vode odvode zacjevljenim by-passom.

Nakon završetka radova dno i pokose vodotoka potrebno je dovesti u prvobitno stanje.

Mjesta, duljine i način izvedbe zaštite prikazani su na odgovarajućim nacrtima uzdužnih profila i detaljnim nacrtima.

Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti.

k. Uvjeti zaštite od požara

POSEBNI UVJETI - MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

U glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete i prikaza mjera zaštite od požara, navedene su norme i propise prema kojima se dokazuje kvaliteta ugrađenih proizvoda i opreme glede zaštite od požara, utvrđene su odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti.

Otpornost na požar i druge zahtjeve koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara projektirani su prema Pravilniku o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara (NN 29/2013, 87/2015).

Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti.

l. Sanitarno-tehnički uvjeti i uvjeti zaštite od buke

POSEBNI UVJETI - MINISTARSTVO ZDRAVLJA

U predmetnoj građevini pri projektiranju su primijenjene odredbe:

- Zakona o predmetima opće uporabe („Narodne novine“ 39/13),

Pri projektiranju i izboru materijala i uređaja koji dolaze u neposredan dodir s vodom-cijevi, bez obzira radi li se o metalnim ili polimernim materijalima su primijenjene odredbe:

- Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom („Narodne novine“ 25/13), a u svezi s Uredbom (EZ) br. 1935/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima namijenjenim neposrednom dodiru s hranom

Pri projektiranju su predviđene mjere za sprečavanje širenja prekomjerne buke od izvedenih poklopaca na oknima, u okoliš, primjenjujući odredbe:

- Zakona o zaštiti od buke („Narodne novine“ br. 30/09, 55/13 i 153/13)

- Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

- Trasa kolektora će se prema projektu izvesti u sredini voznog traka da se spriječi prijelaz vozila preko poklopaca zbog klapanja. Dodatno, poklopci okana predviđeni su odgovarajuće težine, odnosno načina zatvaranja, čime će se spriječiti prekomjerna buka.

Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti.

m. Zaštita HŽ infrastrukture

POSEBNI UVJETI - HŽ INFRASTRUKTURA

U projektu je prikazana udaljenost CS Splitska i pripadajućih cjevovoda u odnosu na prugu M604, s lijeve strane u km cca 320+450. Ulica u kojoj je smještena CS, Splitska, je slijepa, zatvorena na kraju željezničkom prugom M 604 Oštarije - Knin – Split. Građevina je smještena na kraju ulice, a najbliži rub građevine nalazi se na udaljenosti od cca 15 m od osi bližeg kolosijeka željezničke pruge, kako je prikazano na situacijskom građevinskom nacrtu, unutar odgovarajuće mape projekta.

Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti.

n. Zaštita postojeće komunalne infrastrukture

Na određenim dijelovima projektiranih trasa kanala/cjevovoda doći će do križanja ili paralelnog vođenja s drugim postojećim instalacijama (EKI, vodovod, plinovod, podzemna niskonaponska i srednjenaponska elektroenergetska mreža). Kod križanja i paralelnog vođenja cjevovoda s postojećim komunalnim instalacijama svakako će trebati postupiti prema uvjetima vlasnika instalacije.

Ukoliko to tehničko rješenje zahtjeva, moguće je predvidjeti izmještanje legalno postavljenih postojećih instalacija na pojedinim dijelovima trase, a sve u skladu s uvjetima vlasnika instalacije.

- Prije početka radova potrebno je zatražiti označavanje trase postojećih instalacija od strane vlasnika instalacije s time da je prije toga potrebno na terenu izvršiti iskolčenje trase i okana planiranih kanala odvodnje i vodoopskrbnih cjevovoda prema projektu.

- Primopredaja postojećeg stanja treba biti izvršena zapisnički.

- U slučaju da neće svugdje biti moguće poštivati tražene razmake od postojećih instalacija, potrebno je dogovoriti eventualne korekcije trase vodovoda, kanalizacije i traženih razmaka, a isto treba također biti utvrđeno zapisnikom.

- Prilikom izvedbe radova potrebno je da izvoditelj provodi zaštitu postojećih instalacija, pridržava se dogovorenih međusobnih udaljenosti te snosi troškove eventualnih oštećenja instalacija koje su bile evidentirane i označene na terenu.

- Tijekom izvedbe radova potrebno je također zatražiti pregled i stručno mišljenje za izvedbu radova od strane vlasnika instalacije u slučaju da se naišlo na instalacije koje nisu bile pravilno označene.

o. Zaštita elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) u zoni zahvata

POSEBNI UVJETI - HAKOM

Prema dobivenim službenim podlogama odnosno izjavama od vlasnika elektroničke komunikacijske mreže, predmetni građevinski zahvat u javnom prostoru (izgradnja kanala/cjevovoda) se paralelno vodi i križa s postojećom EKI i to Operatora HT-a d.d., Vipnet-a d.o.o., Metroneta d.d., te Optime telekom d.d. Sve dobivene trase EKI kabela ucrtane su u situacije u projektu.

Paralelno vođenje kanala/cjevovoda sa trasom postojećeg EKI-a riješeno je tako da svijetla udaljenost između projektiranog kanala/cjevovoda i EKI bude veća ili jednaka od 0,5 m.

Križanja s EKI su riješena tako što projektirani kanali/cjevovodi prolaze ispod postojećih EKI instalacija, s minimalnim svijetlim razmakom između projektiranog kanala/cjevovoda i EKI bude 30 cm, a EKI kabel se štiti dodatnom mehaničkom zaštitom - oblaganjem mršavim betonom u duljini od 1,5 m na svaku stranu od mjesta križanja, kako je prikazano u odgovarajućem detaljnom nacrtu.

Izmještanje postojeće EKI obrađeno je zasebnim glavnim projektom, kojeg je izradila tvrtka Projektni biro Naglić d.o.o., kako je navedeno u zajedničkom tehničkom opisu.

Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti. Tablica mogućih kolizija na temelju službenih podataka:

p. Zaštita distribucijskih elektroenergetskih instalacija

POSEBNI UVJETI – HEP ODS

Prema raspoloživim službenim podlogama u dijelu trase planirane izgradnje kanala/cjevovoda nalazi se izgrađena podzemna kabelska srednjenaponska (SN) te niskonaponska (NN) elektroenergetska mreža. Prilikom situativnog i visinskog vođenja trase projektiranih kanala/cjevovoda poštovale su se minimalne udaljenosti na mjestima križanja i paralelnog vođenja s elektroenergetskim vodovima, a sve u skladu s granskom normom HEP-a (Bilten br. 130 HEP distribucija d.o.o. – Tehnički uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV) kako je navedeno unutar posebnih uvjeta HEP-a.

Paralelno vođenje kanal/cjevovoda sa trasom postojećim EE instalacijama riješeno je tako da minimalna udaljenost između projektiranog kanala/cjevovoda i EE instalacija bude veća ili jednaka od 0,5 m.

Križanja s EE instalacijama su riješena tako što projektirani kanali/cjevovodi prolaze ispod postojećih EE instalacija, s minimalnim razmakom između projektiranog kanala/cjevovoda i EE instalacija od 50 cm, bez dodatne mehaničke zaštite. Ukoliko je razmak između instalcija manji od 50 cm EE instalacija se štiti dodatnom mehaničkom zaštitom - polaganjem u PVC ili TPE polucijevi i oblaganjem mršavim betonom u duljini od 1,0 m na svaku stranu od mjesta križanja, kako je prikazano u odgovarajućem detaljnom nacrtu.

U iznimnim slučajevima pri paralelnom vođenju na dijelu trasa gdje se nisu mogle postići tražene minimalne udaljenosti (temeljem raspoloživih službenih podloga), izvršiti će se izmicanje i zaštita elektroenergetskih instalacija prema zasebnom projektu.

Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti.

Tablica mogućih kolizija na temelju službenih podataka:

q. Zaštita plinskih instalacija

POSEBNI UVJETI – EVN Croatia Plin d.o.o.

Prilikom postavljanja cjevovoda vodilo se računa da se projektirani cjevovodi polažu na udaljenost 60 cm u slučaju paralelnog vođenja, odnosno, 20 cm u slučaju križanja s plinovodom, sukladno „Smjernicama za preporučene i minimalne sigurnosne udaljenosti pri izgradnji plinsko distribucijskog sustava“ u odnosu na izvedene/planirane trase plinovoda.

Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti.

r. Zaštita postojećih vodovoda

Vodovodne instalacije izvedene su u većini ulica, ali točnih podataka o položaju postojećeg vodoopskrbnih cjevovoda u području zahvata nema. Izgradnja vodovodnih instalacija financirana je uglavnom od strane samih građana i izvedene su bez projektne dokumentacije. Njihov točan položaj potrebno je utvrditi izvedbom probnih šliceva prije početka radova. Dostupni podaci o položaju i profilima postojećih cjevovoda dobiveni su od nadležnog komunalnog poduzeća. Ipak, zbog česte neusklađenosti podataka iz postojeće dokumentacije i stvarnog stanja na terenu, prilikom izvedbe radova treba provjerit njihov stvarni položaj izvedbom probnih šliceva.

Na mjestima gdje se vodovod i kanalizacija križaju sa svijetlim razmakom manjim od 30 cm mjesta križanja se osiguravaju obetoniranjem cijevi, oblogom deb. 20 cm iznad i ispod cijevi, betonom klase C20/25 kako je prikazano u odgovarajućem detaljnom nacrtu.

Vodoopskrba potrošača za vrijeme izvođenja radova predviđena je s postojeće vodovodne mreže. Međutim, zbog radova na izvođenju i nove kanalizacije i novog vodovoda, koji će se odvijati u koridoru postojećih vodovodnih instalacija, za očekivati je oštećenje istih i prekid u vodoopskrbi. Radi osiguranja uredne vodoopskrbe potrošača za vrijeme izvođenja radova, kao i do stavljanja novih cjevovoda u pogon projektom je predviđena izvedba privremenih nadzemnih PEHD cjevovoda DN 110/63 mm sa svim potrebnim priključcima za potrošače. Izvedba provizorija vršit će se po pojedinim dionicama cjevovoda, a ovisno o stvarnom stanju na terenu i potrebama gradilišta. Postojeće cjevovodi koji se ošteti tijekom izvođenja radova potrebno je sanirati. Prije početka radova potrebno je izvršiti sondiranje postojećih cjevovoda, te definirati vodovodni materijal potreban za uklapanje. Sve radove na sondiranju cjevovoda treba vršiti ručno, kako ne bi došlo do oštećenja istih.

s. Prolaz cjevovoda ispod Kaštelanskog vodoopskrbnog kanala

Kanal k-FR1 se između okana FR1-12 i FR1-13 križa s trasom postojećeg Kaštelanskog vodoopskrbnog kanala, zidane izvedbe ojačane betonom, visine otvora 1,2 m. Predviđa se prolaz zaštićene kanalizacijske cijevi ispod vodoopskrbnog kanala. Točna dubina i položaj vodoopskrbnog kanala utvrdit će se u kasnijoj fazi, prilikom izvedbe, njegovim otkopavanjem, te će se, prema potrebi, korigirati niveleta kanalizacijskog cjevovoda i projektno rješenje. Kao i ispod betonskih cijevnih propusta cjevovod se zaštićuje betonskom oblogom i

podlogom od betona klase C 20/25 debljine 20 cm.

Mjesta, duljine i način izvedbe zaštite prikazani su na odgovarajućim nacrtima uzdužnih profila i detaljnim nacrtima.

t. Arheološki nadzor prilikom iskopa

POSEBNI UVJETI - MINISTARSTVO KULTURE

Prema dobivenim posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela u Splitu potrebno je prilikom iskopa osigurati arheološki nadzor na sljedećim lokacijama:

- U Solinu, u ulici A.G. Matoša

- U Solinu, u ulici don Frane Bulića

- U Solinu, u ulicama don Frane Bulića, Put Salone

- U Solinu, u ulici Hrvatskih žrtava

- U Solinu, u ulici Kneza Trpimira

- U Solinu, u ulici M. Marulića, Put Majdana

- U Solinu, u ulici M. Marulića

- U Solinu, u ulici Put Voljaka

- U Solinu, u ulici Kroz Smiljanovac

- U Solinu, u Splitskoj ulici

- U Solinu, u ulici Zgon

- Kanalizacijska crpna stanica Put Majdana

- Kanalizacijska crpna stanica Kunčeva Greda

- Kanalizacijska crpna stanica Splitska

Ukoliko se naiđe na arheološki nalaz ili nalazište nadzor će se proširiti u arheološko istraživanje. Sukladno rezultatima arheoloških radova, nadležni Konzervatorski odjel u Splitu odredit će daljnje postupanje. Po završetku radova sve površine potrebno je vratiti u prvobitno stanje.

Temeljem navedenog ispoštovani su svi primjenjivi posebni uvjeti.

SOLIN – CRPNA STANICA PUT MAJDANA

1. PRIKLJUČAK NA GRADSKU ELEKTRIČNU MREŽU

Crpnu stanicu potrebno je priključiti na trofaznu niskonaponsku električnu mrežu. Karakteristična trošila na objektu su elektromotorni pogoni. Mjerno mjesto nalazit će se u ormariću KPMO smještenom na parceli crpne stanice, u sklopu betonske nadstrešnice elektroormara. Priključna snaga CS Put Majdana iznosi 13,8 kW uz cos fi od 0,95 induktivno do 1.

2. TEHNIČKO RJEŠENJE

Prikupljene otpadne vode iz gravitirajućeg sustava preko dovodnog cjevovoda DN 250 ulaze u armiranobetonsko okno tlocrtnih dimenzija 1,5 x 1,5 m (debljina stijenki zidova 25 cm), smješteno u makadamskom putu uz crpnu stanicu – okno sa zaštitnom košarom. Unutar dotoka očekuje se i krupni otpad koji bi mogao oštetiti crpke i da bi se to spriječilo potrebno je ugraditi spomenutu zaštitnu košaru, čije redovito čišćenje je jedan od preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja sustava. Na otvoru dimenzija 100 x 100 cm postavlja se poklopac 80/80 cm. Poklopac će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u okno.

Iz okna sa zaštitnom košarom voda ulazi, nakon još jednog revizijskog okna, u crpni bazen. Unutar crpnog bazena za potrebe sprečavanja dotoka vode u crpni bazen ugrađuje se pločasti zatvarač za profil DN 250. Detalji pločastog zatvarača i zaštitne košare dio su grafičkih priloga unutar ovog projekta.

Crpna stanica izvodi izvode se od armiranoga betona klase C30/37 s dodatkom aditiva za postizanje vodonepropusnosti. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice je 5,1 x 3,0 m, visine je cca 5,0 m, a sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. U konstruktivnom smislu crpni bazen i zasunska komora čine jednu cjelinu, međusobno kruto povezanu.

Crpna stanica nema incidentni preljev, zbog toga je unutar crpnog bazena predviđen rezervni volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,4 x 2,0 m, a svijetla dubina iznosi H=4,30 m. Dno crpnog bazena je na koti 10,40 m n. m. Debljina zidova je 30 cm, a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je trodijelni otvor dimenzija 3 x 80 x 80 cm za potrebe upravljanja i manipulacije crpkama. Za silazak u crpni bazen predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. Dno crpnog bazena treba izvesti u padu prema crpkama kako ne bi došlo do taloženja tvari u kutovima crpnog bazena. U crpnom bazenu nalaze se crpke – predviđen je režim rada 1+1, tj. jedna radna i jedna rezervna crpka.

Zasunska komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,4 x 2,2 m, a svijetla dubina iznosi H=2,1 m. Dno zasunske

komore je na koti 12,60 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je otvor dimenzija 80 x 80 cm. Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija 40 x 40 x 40 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora izvesti će se u blagom padu prema navedenom produbljenju.

U zasunskoj komori je smješten vod tlačnog cjevovoda sa zasunima, nepovratnim ventilima, mjeračem protoka i mjeračem tlaka. Na zidu između crpnog bazena i zasunske komore su ostavljeni otvori za prolaz cijevi iz crpnog bazena u zasunsku komoru. Dva su otvora za grane usisa od svake predviđene crpke, a jedan otvor je za cijev za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Na zidu zasunske komore je ostavljen otvor u zidu za prolazak zbirnog dijela tlačnog cjevovoda s kotom nivelete cijevi 13,00 m n. m. Svi proboji za cijevi su predviđeni takvog profila da kroz njih može proći cijev s prirubnicom te će se posebnu pažnju trebati posvetiti brtvljenju otvora nakon montaže cijevi kroz prodore. Brtvljenja trebaju biti potpuno vodonepropusna.

Radi poboljšanja vodonepropusnosti sve podove, zidove i stropove crpne stanice potrebno je premazati polimercementnim hidroizolacijskim premazom.

Od vidljivih dijelova na pokrovnoj ploči iznad objekta vidljivi su samo odzračnici, poklopci iznad crpnog bazena i zasunske komore koji su izvedeni od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima. Poklopci će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u objekt.

3. IZVEDBA CRPNE STANICE

Prema geotehničkom elaboratu, na lokaciji crpne stanice dubina pojave matične stijene, odnosno debljina nasipa iznad nje registrirana istražnim bušenjem iznosi 3.50 m. Apsolutna kota pojave matične stijene je 11.20 m n.m. Projektirana kota dna crpne stanice je na 10.40 m n.m., a temeljenja na cca 9.90 m n.m.

S obzirom na planirano znatnije ukopavanje u teren kod formiranja građevne jame, temeljenje građevine izvest će se na naslagama čvrste matične stijene, tj. u cijelosti će se ukloniti sloj nasipa debljine 3.50 m koji je nepodesan za temeljenje.

Deformacijske značajke stijenske mase su vrlo povoljne te se ne predviđa pojava slijeganja i diferencijalnog slijeganja, jer se radi o praktično nestišljivoj podlozi za očekivani stupanj opterećenja od građevina.

Predviđena dubina iskopa je do cca 4,95 m s djelomičnim iskopom u zoni podzemne vode. Stoga je izvršen proračun stabilnosti građevine na djelovanje uzgona, dan u odgovarajućem prilogu.

Izvedba građevne jame, u svemu prema geotehničkom elaboratu i geotehničkoj analizi stabilnosti, provest će se u širokom iskopu strojno, i formirat će se zasjeci visine cca 5 do 6 m. Kosine zasjeka u matičnoj stijeni mogu se izvesti u nagibu do max. 5:1, a gornji dio u nasipu potrebno je ublažiti u nagib do max. 1:1.

Nivo podzemne vode je registriran na koti 2.40 m n.m., te će se dio predviđenih iskopa izvoditi uz prisustvo vode te je unutar građevne jame potrebno predvidjeti crpljenje. Ukoliko nije moguće crpljenje vode zbog većeg dotoka, temeljnu plohu potrebno je izravnati betonom za podvodne radove (MB-30 odnosno C25/30), i to kontraktor postupkom.

Iskopi do predviđene kote temeljenja mogu se izvesti direktno za cca 1.0 m šire u odnosu na gabarite buduće građevine. Podbeton izvesti na proširenoj površini od 15-20 cm u odnosu na rub temelja. Svi elementi za izvedbu ovih radova vidljivi su iz priloženih nacrta i detalja.

S obzirom na to da se očekuje veći dotok vode u građevnu jamu (razina podzemne vode, blizina rijeke Jadro), i da možda neće biti moguće osigurati suhe uvjete rada tehnikom crpljenja, predviđa se izvedba konstrukcije sustavom predgotovljenih sandučastih elemenata, koji se betoniraju uz građevnu jamu te monolitiziraju, i zatim ugrađuju uz pomoć autodizalice velike nosivosti. Potrebno je izraditi monolitni element u visini minimalno do razine podzemne vode u trenutku izvođenja, te ga zatim spustiti u potopljeni dio građevne jame. Ostatak konstrukcije iznad razine podzemne vode može se izvesti klasičnim načinom na licu mjesta u suhim uvjetima. Ovakvim načinom izrade izbjeći će se dodatni troškovi na izradi zaštite građevne jame kao i problemi s mogućim pojačanim dotokom vode u građevnu jamu, te nemogućnosti osiguranja kakvoće armirano-betonske konstrukcije.

Po obavljenom iskopu, građevnu jamu treba pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji postupak ovisi od njegovog zaključka i dogovora s projektantom.

Za izvedbu betonskih radova potrebno je betonsko željezo postaviti i vezati u svemu prema planovima savijanja betonskog željeza o čemu nadzorni inženjer mora obaviti detaljan pregled, nakon kojeg se može započeti sa betoniranjem.

plan o izvedbi ovih radova, iz kojeg se mora vidjeti način betoniranja, receptura o sastavu agregata i pripremu betona ovjerena od strane odgovarajuće stručne ustanove koja je ovlaštena za izdavanje iste, način ugradnje betona, s obzirom na obradu, eventualno dužinu transporta od betonare izvan gradilišta i usklađenje operativnog plana za betoniranje u skladu sa preporukama i zahtjevima opisanim u statičkom dijelu elaborata s obzirom na redoslijed betoniranja koji je neophodan zbog smanjenja utjecaja stezanja betona.

Isto tako izvođač je dužan da za sve promjene u konstruktivnim elementima i načinu izvedbe koje želi promijeniti iz bilo kojeg razloga dobije suglasnost projektanta odnosno nadzornog inženjera.

Svi prekidi (radne reške) kod betoniranja ovih konstrukcija moraju biti solidno izvedeni, sa odgovarajućim utorima, a prije nastavka ove reške moraju se dobro očistiti, ispuhati komprimiranim zrakom i premazati odgovarajućim premazima koji osiguravaju dobru vezu između starog i novog betona. U svaku radnu rešku potrebno je ugraditi traku (PVC ili limenu). Betoniranje se mora obaviti sa ugradbom pomoću tlačnih betonskih crpki radi jednoličnosti smjese uz obavezno nabijanje odgovarajućim pervibratorima.

Po dovršenju betoniranja dna potrebno je provoditi odgovarajuću njegu betona polijevanjem čistom vodom kroz minimum 5 - 6 dana.

Prije početka betoniranja zidova nadzorni inženjer mora pregledati armaturu, provjeriti kvalitetu oplate i predviđene nosače i ukrućenja iste. Betoniranje se mora izvesti putem tlačnog agregata za beton, a nabijanje betona mora se obaviti odgovarajućim pervibratorima, vodeći računa da se ne pomakne ili ošteti armatura. Kod betoniranja zidova potrebno je ugraditi sve fazonske komade u zidove dimenzija i položaja prema detaljnom nacrtu.

Po dovršenju svih radova na izvedbi objekata pristupa se ugradbi opreme, odnosno odgovarajućih fazonskih komada i armatura, položaja, dimenzija i vrsta prema planovima.

Na pokrovnoj ploči će se ostaviti otvori za ulazak i montažu i demontažu crpki. Otvor će se zatvoriti poklopcima od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima. Na pokrovnoj ploči potrebno je ostaviti otvore za montažu odzračnika crpnog bazena i zasunske komore prema nacrtima u projektu.

4. OPREMA CRPNE STANICE

Upravljački elektro ormar je smješten nadzemno, pored objekta, ispod betonske nadstrešnice na platou crpne stanice. Svi elementi automatskog rada crpnih stanica nadzirati će se putem sustava daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU). Elektroinstalacija, uređaji te pripadajuća automatika obrađena je u elektroprojektu koji je sastavni dio ovog glavnog projekta.

Crpna stanica je projektirana tako da ima zadovoljavajući radni volumen (volumen između nivoa uključivanja i isključivanja crpki), kako sa stanovišta dozvoljenog broja uključivanja po satu, tako i sa stanovišta ispiranja tlačnog cjevovoda u što kraćem vremenskom razdoblju, kako bi se spriječilo anaerobno stanje otpadne vode u crpnoj stanici te tlačnom cjevovodu. Gornji radni nivo (nivo uključivanja crpke) nalazi se na dubini od cca 30 cm u odnosu na niveletu dolaznog cjevovoda odnosno dovodne cijevi (ulaznog kanala). Radni volumen stanice treba biti takav da ne dolazi do nedozvoljenog broja uključivanja i isključivanja crpki po satu što može uzrokovati povećanje temperature motora i njegovo brzo ispadanje iz funkcije.

U crpnom bazenu je predviđena ugradnja dvije crpke koje bi radile u režimu 1+1 - jedna radna + jedna rezervna. Kapacitet jedne crpke je Q = 4,0 l/s, a manometarska visina dizanja jedne crpke Hman=18,5 m.

Nazivna snaga jedne crpke je N = 3,0 kW, profil izlaza iznosi Ø32 mm, s proširenjem na Ø50 mm neposredno nakon izlaza. Tlačne grane su profila Ø80 mm, a zbirni tlačni vod je profila Ø80 mm. Na svim tlačnim granama predviđena je, radi zaštite crpki, ugradnja nepovratnog kuglastog ventila i eliptičnog EV zasuna s ručnim kolom da se svaka grana tlačnog cjevovoda može zatvoriti. Nepovratni ventil i eliptični EV zasun se ugrađuju na horizontalnom dijelu grane tlačnog cjevovoda. Eliptični EV zasuni su u redovnom pogonu uvijek otvoreni.

Osim ovih grana kojim su priključene crpke na zbirni dio tlačnog cjevovoda, u zasunskoj komori postoji još jedan vod koji je priključen na zbirni dio tlačnog cjevovoda. Njegova funkcija je pražnjenje tlačnog cjevovoda. Vod je profila Ø80 mm s eliptičnim EV zasunom istog profila na kraju. Eliptični EV zasun je u redovnom pogonu uvijek zatvoren.

Upravljanje i kontrola rada obavlja se pomoću opreme za automatski (po potrebi i manualni rad ) te alarmnog sustava, u skladu s uputama proizvođača i karakteristikama crpne stanice. Ugrađena oprema mora biti otporna na vlagu i korozivno djelovanje vodenih para otpadnih voda. Cjelokupan rad crpne stanice temelji se na utvrđivanju razine vode u crpnom bazenu. Predviđa se mjerenje razine nivo plovcima koji diktiraju radom crpki u odnosu na nivo vode u bazenu. Automatski se rad sastoji iz uključivanja / isključivanja crpki ovisno o razini vode u crpnom bazenu. Crpke se uključuju kod maksimalne razine vode, a isključuju kod minimaIne razine. Automatika svakako obuhvaća i jednoliko radno opterećenje obje crpke tako da naizmjenično uključuje crpke ostavljajući uvijek drugu kao rezervnu.

Automatika također obuhvaća i reagiranje u slučaju kvara pri čemu su moguća tri slučaja:

● punjenje bazena iznad maksimalne radne razine

● pražnjenje ispod minimalne radne razine

● prekid rada crpki

Iznad crpki se izvode tlačni cjevovodi s fazonskim komadima i armaturama od lijevanoga željeza odnosno od nehrđajučeg čelika (INOX-a), za nazivni tlak PN 10 bara. Na mjestu spoja fazona od nehrđajućeg čelika i lijevanoželjeznih armatura, izvodi se zaštita umetanjem spojnih vijaka u polietilenske tuljce i stavljanjem teflonskih podložnih pločica, radi smanjivanja kontakt korozije na mjestu spoja, elektrolitičkim razdvajanjem oba materijala.

Fazoni od inoxa koji prolaze kroz zidove crpnog bazena ugrađuju se prilikom betoniranja dok se u zidovima zasunske komore ostavljaju otvori profila, oblika i položaja prema nacrtima.

Na tlačnom cjevovodu je predviđena ugradnja elektromagnetskog mjerača protoka za otpadnu vodu u zasunskoj komori i mjerača tlaka prije izlaza tlačnog cjevovoda iz komore. Uz svaki uređaj trebaju biti upute za montažu, spajanje na izvor energije i korištenje, obavezno na hrvatskom jeziku, certifikati za svaki dio uređaja i atest za cjelokupan uređaj, te garancija.

Zasunska komora će se ventilirati prirodnim putem. Predviđa se ugradnja dva odzračnika na suprotnim stranama komore.

Ventilacija crpnog bazena bit će prirodna. Predviđa se ugradnja dva odzračnika na suprotnim stranama komore. Za sprečavanje eventualne pojave neugodnih mirisa, u odzračnike crpnog bazena će se ugraditi tipski filtar od aktivnog ugljena. Zamjena filtra vrši se s nivoa terena, demontažom kape odzračnika.

Odzračnici će se izraditi od nehrđajućeg čelika Ø200 mm, s mrežicom u cilju sprečavanja prolaza glodavaca i kukaca.

Održavanje crpne stanice svodi se na redovito održavanje sve opreme, posebice crpki i automatike u skladu s uputama proizvođača. Redovito održavanje obuhvaća i povremeno pražnjenje i čišćenje crpnog bazena te provjeru vodonepropusnosti konstrukcije.

5. PROMETNE POVRŠINE, PLATO I OPLOČENJE

Crpna stanica je smještena uz uz sjeverni rub, a izvan asfaltirane ceste - ulica Put Majdana. Prilaz na plato se uređuje s navedene asfaltirane ceste. Plato se uređuje na terenu u blagom nagibu uz prometnicu.

Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je asfaltirani dio platoa, a kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje na platou, uz vanjski rub platoa prema prometnici postavljaju se preklopni stupići. S ostalih strana parcela se ograđuje žičanom ogradom s pocinčanim stupovima, visine cca 230 cm, koja se uklapa u postojeću ogradu na lokaciji, kako je prikazano u odgovarajućem detaljnom nacrtu.

Plato crpne stanice je u ravnini s postojećim terenom i prati njegov prirodni pad od sjevera prema jugu, prema postojećoj cesti. Dio platoa u kojem je smještena crpna stanica izvodi se s makadamskim završnim slojem.

U zoni oko pokrovne ploče crpne stanice izvesti će se pješačka staza popločenjem od betonskih elemenata sa šupljinama - travnim pločama. Površinu od betonskih elemenata je potrebno obrubiti predgotovljenim upuštenim betonskim rubnjacima dimenzija 8/20 cm, postavljenim na podložni sloj betona. Šupljine betonskih elemenata je nakon postavljanja potrebno zatravniti.

Asfaltirani dio platoa izvest će se kao asfalt-betonska kolnička konstrukcija. Kolnička konstrukcija će biti obrubljena betonskim rubnjacima dimenzija 18/24 cm koji će izvesti upušteni u razinu kolnika. Površinska oborinska odvodnja prometnice osigurati će se uzdužnim i poprečnim nagibima nagibima kolnika i platoa koji su projektirani tako da se oborinska voda podjednako raspršuje u okolni teren.

Ovim projektom definira se kolnička konstrukcija sljedećeg sastava i karakteristika:

KOLNIK – PRISTUP I PARKING:

- Habajući sloj asfaltbetona AC 8 surf BIT 50/70, d = 3 cm

- Nosivi sloj asfaltbetona AC 16 base BIT 50/70, d = 5 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=100 MN/m2, Sz=100%, dmin = 35 cm

- Posteljica od kamenog materijala (završni sloj nasipa), Ms=40 MN/m2, Sz=100% PLATO:

- Tucanički makadamski završni sloj 0/16 mm, d = 6 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=60 MN/m2, Sz=100%, dmin = 30 cm

POPLOČENJE BETONSKIM ELEMENTIMA - TRAVNIM PLOČAMA:

- Betonski elementi - travne ploče C 25/30, 48/32/8, d = 8 cm

- Pijesak zemljovlažne konzistencije d = 5 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=50 MN/m2, dmin = 25 cm

6. GRADIVA

1/200m3

ili

Minimalan broj uzoraka

za prihvaćanje

50-∞ m3

2/proizv

odni tjedan

2/proizv

odni tjedan

sukladnosti

0-50 m3

Min. zaštitni sloj (mm)

Otpornost na habanje

Vodo-nepro-pusnost

Klasa količine klorida

Cl 1,00

Cl 0,40

Dmax agregata (mm)

Razred izloženosti

XC2

XS1, XC4

Razred tlačne čvrstoće

C25/30

C30/37

Element konstrukcije

Podložni beton

Temeljn e ploče

Zidovi

SOLIN – CRPNA STANICA KUNČEVA GREDA

PRIKLJUČAK NA GRADSKU ELEKTRIČNU MREŽU

Crpnu stanicu potrebno je priključiti na trofaznu niskonaponsku električnu mrežu. Karakteristična trošila na objektu su elektromotorni pogoni. Mjerno mjesto nalazit će se u ormariću KPMO smještenom na parceli crpne stanice, u sklopu betonske nadstrešnice elektroormara. Priključna snaga CS Kunčeva Greda iznosi 13,8 kW uz cos fi od 0,95 induktivno do 1.

TEHNIČKO RJEŠENJE

Crpna stanica izvodi izvode se od armiranoga betona klase C30/37 s dodatkom aditiva za postizanje vodonepropusnosti. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice je 5,1 x 3,0 m, visine je cca 5,6 m, a sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. U konstruktivnom smislu crpni bazen i zasunska komora čine jednu cjelinu, međusobno kruto povezanu.

Crpna stanica nema incidentni preljev, zbog toga je unutar crpnog bazena predviđen rezervni volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,4 x 2,0 m, a svijetla dubina iznosi H=4,88 m. Dno crpnog bazena je na koti 5,58 m n. m. Debljina zidova je 30 cm, a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je trodijelni otvor dimenzija 3 x 80 x 80 cm za potrebe upravljanja i manipulacije crpkama. Za silazak u crpni bazen predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. Dno crpnog bazena treba izvesti u padu prema crpkama kako ne bi došlo do taloženja tvari u kutovima crpnog bazena. U crpnom bazenu nalaze se crpke – predviđen je režim rada 1+1, tj. jedna radna i jedna rezervna crpka.

Zasunska komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,4 x 2,2 m, a svijetla dubina iznosi H=2,1 m. Dno zasunske komore je na koti 8,35 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je otvor dimenzija 80 x 80 cm. Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija 40 x 40 x 40 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora izvesti će se u blagom padu prema navedenom produbljenju.

U zasunskoj komori je smješten vod tlačnog cjevovoda sa zasunima, nepovratnim ventilima, mjeračem protoka i mjeračem tlaka. Na zidu između crpnog bazena i zasunske komore su ostavljeni otvori za prolaz cijevi iz crpnog bazena u zasunsku komoru. Dva su otvora za grane usisa od svake predviđene crpke, a jedan otvor je za cijev za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Na zidu zasunske komore je ostavljen otvor u zidu za prolazak zbirnog dijela tlačnog cjevovoda s kotom nivelete cijevi 9,00 m n. m. Svi proboji za cijevi su predviđeni takvog profila da kroz njih može proći cijev s prirubnicom te će se posebnu pažnju trebati posvetiti brtvljenju otvora nakon montaže cijevi kroz prodore. Brtvljenja trebaju biti potpuno vodonepropusna.

Radi poboljšanja vodonepropusnosti sve podove, zidove i stropove crpne stanice potrebno je premazati polimercementnim hidroizolacijskim premazom.

IZVEDBA CRPNE STANICE

Prema geotehničkom elaboratu dubina pojave matične stijene, odnosno debljina nasipa iznad nje registrirana

istražnim bušenjem iznosi 1.0 m. Apsolutna kota pojave matične stijene je 9.50 m n.m. Projektirana kota dna crpne stanice je na 5.58 m n.m. S obzirom na planirano znatnije ukopavanje u teren kod formiranja građevne jame, temeljenje građevine izvest će se na naslagama čvrste matične stijene, tj. u cijelosti će se ukloniti sloj nasipa debljine 1.0 m koji je nepodesan za temeljenje.

Nivo podzemne vode je registriran na koti 5.30 m n.m., te će se predviđenim iskopom eventualno doseći voda u donjem dijelu jame. U kišnom razdoblju zbog većeg vodostaja rijeke Jadro i dotoka zaobalnih voda nivo vode na lokaciji može biti i viši, stoga je izvršen proračun stabilnosti građevine na djelovanje uzgona za razinu min. 1.0 -

1.50 m više od registrirane razine, dan u odgovarajućem prilogu.

U slučaju da tijekom izvođenja radova dođe do pojave dizanja vode unutar građevne jame potrebno je predvidjeti njeno crpljenje. Nakon obavljenog širokog iskopa pozornost treba obratiti na eventualne proširene pukotine bez ispune, jer one mogu biti i dio većeg podzemnog krškog sustava te se u tom slučaju mora pristupiti brtvljenju ili injekcijskim radovima s ciljem anuliranja koncentriranog dotoka podzemne vode.

Izvedba građevne jame, u svemu prema geotehničkom elaboratu i geotehničkoj analizi stabilnosti, provest će se u širokom iskopu strojno. Nakon obavljenog iskopa temelja, te čišćenja temeljne plohe preporuča se njen prijem od strane geologa ili geotehničara, kako bi se moglo odmah intervenirati za slučaj pojave eventualnih anomalija u geološkoj građi terena. Izvedbom širokog iskopa formirat će se zasjeci visine cca 5 do 6 m. Kosine zasjeka u matičnoj stijeni mogu se izvesti u nagibu do max. 5:1, a gornji dio do dubine cca 1 m (u nasipu) potrebno je ublažiti u nagib do max. 1.5:1. Pokos građevnih jama treba očistiti i osigurati od mogućeg odrona tijekom betoniranja. Za predmetnu dubinu iskopa nije nužno vršiti posebno osiguranje s razupiranjem. Preporuča se posebnu pozornost posvetiti tehnologiji iskopa uz korištenje hidrauličkog čekića s potrebom izrade niza bušotina po obodu jame promjera 50 - 75 mm na razmaku 25 - 30 cm čime bi se olakšao iskop te osigurala stabilna građevna jama. Tijekom iskopa preporuča se geološki ili geotehnički nadzor koji bi mogao odmah intervenirati ukoliko se na pojedinim kosinama zasjeka pojave nestabilni blokovi koji bi se mogli zarušiti u građevnu jamu.

Iskope na nivou temeljenja izvesti šire za cca 1.0 m u odnosu na gabarite buduće građevine, kako bi se omogućio nesmetan rad. Potom se vrši planiranje dna građevne jame na kote određene u projektu. Nakon izvedenog iskopa za temelje potrebno je ukloniti ostatke razlomljenog i okršenog materijala sve do čvrste podloge, uz obavezno uklanjanje i čišćenje eventualne glinovite ispune iz pukotina i kaverni, a nastali prostor potrebno je zapuniti podbetonom (MB-20 odnosno C16/20). Podbeton izvesti na proširenoj površini od 15-20 cm u odnosu na rub temelja. Sloj izravnavajućeg podložnog betona (C16/20) debljine cca 10 cm, do projektirane visine dna temelja, izvesti odmah po odobrenju odgovornog geotehničara. Svi elementi za izvedbu ovih radova vidljivi su iz priloženih nacrta i detalja.

Po obavljenom iskopu, građevnu jamu treba pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji postupak ovisi od njegovog zaključka i dogovora s projektantom.

Po dovršenju horizontalne podloge može se pristupiti izvedbi armirano-betonske temeljne ploče. Za izvedbu betonskih radova potrebno je betonsko željezo postaviti i vezati u svemu prema planovima savijanja betonskog željeza o čemu nadzorni inženjer mora obaviti detaljan pregled, nakon kojeg se može započeti sa betoniranjem. Crpna stanica predviđena je u izvedbi od armiranog betona C 30/37 u odgovarajućoj glatkoj oplati. Napominje se izvođaču da je za izradu betona dužan prije početka radova na betoniranju dostaviti odgovarajući operativni plan o izvedbi ovih radova, iz kojeg se mora vidjeti način betoniranja, receptura o sastavu agregata i pripremu betona ovjerena od strane odgovarajuće stručne ustanove koja je ovlaštena za izdavanje iste, način ugradnje betona, s obzirom na obradu, eventualno dužinu transporta od betonare izvan gradilišta i usklađenje operativnog plana za betoniranje u skladu sa preporukama i zahtjevima opisanim u statičkom dijelu elaborata s obzirom na redoslijed betoniranja koji je neophodan zbog smanjenja utjecaja stezanja betona.

Isto tako izvođač je dužan da za sve promjene u konstruktivnim elementima i načinu izvedbe koje želi promijeniti iz bilo kojeg razloga dobije suglasnost projektanta odnosno nadzornog inženjera.

Po dovršenju betoniranja dna potrebno je provoditi odgovarajuću njegu betona polijevanjem čistom vodom kroz minimum 5 - 6 dana.

betona mora se obaviti odgovarajućim pervibratorima, vodeći računa da se ne pomakne ili ošteti armatura. Kod betoniranja zidova potrebno je ugraditi sve fazonske komade u zidove dimenzija i položaja prema detaljnom nacrtu.

Po dovršenju svih radova na izvedbi objekata pristupa se ugradbi opreme, odnosno odgovarajućih fazonskih komada i armatura, položaja, dimenzija i vrsta prema planovima.

OPREMA CRPNE STANICE

Crpna stanica je projektirana tako da ima zadovoljavajući radni volumen (volumen između nivoa uključivanja i isključivanja crpki), kako sa stanovišta dozvoljenog broja uključivanja po satu, tako i sa stanovišta ispiranja tlačnog cjevovoda u što kraćem vremenskom razdoblju, kako bi se spriječilo anaerobno stanje otpadne vode u crpnoj stanici te tlačnom cjevovodu. Gornji radni nivo (nivo uključivanja crpke) nalazi se na dubini od cca 28 cm u odnosu na niveletu dolaznog cjevovoda odnosno dovodne cijevi (ulaznog kanala). Radni volumen stanice treba biti takav da ne dolazi do nedozvoljenog broja uključivanja i isključivanja crpki po satu što može uzrokovati povećanje temperature motora i njegovo brzo ispadanje iz funkcije.

Automatika također obuhvaća i reagiranje u slučaju kvara pri čemu su moguća tri slučaja:

● punjenje bazena iznad maksimalne radne razine

● pražnjenje ispod minimalne radne razine

● prekid rada crpki

Fazoni od inoxa koji prolaze kroz zidove crpnog bazena ugrađuju se prilikom betoniranja dok se u zidovima zasunske komore ostavljaju otvori profila, oblika i položaja prema nacrtima.

Zasunska komora će se ventilirati prirodnim putem. Predviđa se ugradnja dva odzračnika na suprotnim stranama komore.

Odzračnici će se izraditi od nehrđajućeg čelika Ø200 mm, s mrežicom u cilju sprečavanja prolaza glodavaca i kukaca.

PROMETNE POVRŠINE, PLATO I OPLOČENJE

Crpna stanica je smještena uz rub makadamskog puta uz asfaltiranu cestu, ulica M. Marulića. Prilaz na plato se uređuje s navedene asfaltirane ceste. Plato se uređuje na terenu u blagom nagibu uz prometnice.

Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je asfaltirani dio platoa, a kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje na platou, uz vanjski rub platoa prema prometnici postavljaju se preklopni stupići. S ostalih strana parcela se ograđuje ogradom od pocinčanih šupljih čeličnih profila s ispunom, visine 130 cm, kako je prikazano u odgovarajućem detaljnom nacrtu. Svi elementi su izrađeni od pravokutnih cijevi i međusobno su zavareni. Zaštita od korozije je izvedena vrućim pocinčavanjem i bojanjem završnom zelenom bojom. Debljina pocinčavanja iznosi 85 μm.

Plato crpne stanice je u ravnini s postojećim terenom i prati njegov prirodni pad od sjeveroistoka prema jugozapadu, prema postojećem makadamskom putu. Dio platoa u kojem je smještena crpna stanica izvodi se s makadamskim završnim slojem.

Asfaltirani dio platoa izvest će se kao asfalt-betonska kolnička konstrukcija. Kolnička konstrukcija će biti obrubljena betonskim rubnjacima dimenzija 18/24 cm koji će izvesti upušteni u razinu kolnika. Površinska oborinska odvodnja osigurat će se uzdužnim i poprečnim nagibima kolnika i platoa koji su projektirani tako da se oborinska voda podjednako raspršuje u okolni teren.

Ovim projektom definira se kolnička konstrukcija sljedećeg sastava i karakteristika:

KOLNIK – PRISTUP I PARKING:

- Habajući sloj asfaltbetona AC 8 surf BIT 50/70, d = 3 cm

- Nosivi sloj asfaltbetona AC 16 base BIT 50/70, d = 5 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=100 MN/m2, Sz=100%, dmin = 35 cm

- Posteljica od kamenog materijala (završni sloj nasipa), Ms=40 MN/m2, Sz=100%

PLATO:

- Tucanički makadamski završni sloj 0/16 mm, d = 6 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=60 MN/m2, Sz=100%, dmin = 30 cm

POPLOČENJE BETONSKIM ELEMENTIMA - TRAVNIM PLOČAMA:

- Betonski elementi - travne ploče C 25/30, 48/32/8, d = 8 cm

- Pijesak zemljovlažne konzistencije d = 5 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=50 MN/m2, dmin = 25 cm

GRADIVA

Minimalan broj uzoraka za prihvaćanje sukladnosti	50-∞ m3	-	1/200m3 ili 2/proizvodni tjedan	1/200m3 ili 2/proizvodni tjedan
Minimalan broj uzoraka za prihvaćanje sukladnosti	0-50 m3	-	3	3
Min. zaštitni sloj (mm)		-	50	50
Otpornost na habanje		-	-	-
Vodo-nepro-pusnost		-	-	-
Klasa količine klorida		Cl 1,00	Cl 0,40	Cl 0,40
Dmax agregata (mm)		32	32	32
Razred izloženosti		X0	XC2	XS1, XC4
Razred tlačne čvrstoće		C16/20	C30/37	C30/37
Element konstrukcije		Podložni beton	Temeljne ploče	Zidovi

SOLIN – CRPNA STANICA SPLITSKA

1. PRIKLJUČAK NA GRADSKU ELEKTRIČNU MREŽU

Crpnu stanicu potrebno je priključiti na trofaznu niskonaponsku električnu mrežu. Karakteristična trošila na objektu su elektromotorni pogoni. Mjerno mjesto nalazit će se u ormariću KPMO smještenom uz crpnu stanicu. Priključna snaga CS Splitska iznosi 13,8 kW uz cos fi od 0,95 induktivno do 1.

2. TEHNIČKO RJEŠENJE

Prikupljene otpadne vode iz gravitirajućeg sustava preko dovodnog cjevovoda DN 250 ulaze u armiranobetonsko okno tlocrtnih dimenzija 1,5 x 1,5 m (debljina stijenki zidova 25 cm), smješteno u ulici uz crpnu stanicu, na cca 8 m od nje – okno sa zaštitnom košarom. Unutar dotoka očekuje se i krupni otpad koji bi mogao oštetiti crpke i da bi se to spriječilo potrebno je ugraditi spomenutu zaštitnu košaru, čije redovito čišćenje je jedan od preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja sustava. Na otvoru dimenzija 100 x 100 cm postavlja se poklopac 80/80 cm. Poklopac će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u okno.

Iz okna sa zaštitnom košarom voda ulazi, nakon još jednog revizijskog okna, slijepog, u crpni bazen. Unutar crpnog bazena za potrebe sprečavanja dotoka vode u crpni bazen ugrađuje se pločasti zatvarač za profil DN

250. Detalji pločastog zatvarača i zaštitne košare dio su grafičkih priloga unutar ovog projekta.

Crpna stanica izvodi izvode se od armiranoga betona klase C30/37 s dodatkom aditiva za postizanje vodonepropusnosti. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice je 4,6 x 2,1 m, a visine je cca 3,0 m, a sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. U konstruktivnom smislu crpni bazen i zasunska komora čine jednu cjelinu, međusobno kruto povezanu.

Crpna stanica nema incidentni preljev, zbog toga je unutar crpnog bazena predviđen rezervni volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 1,5 x 1,5 m, a svijetla dubina iznosi H=2,32 m. Dno crpnog bazena je na koti -1,66 m n. m. Debljina zidova je 30 cm, a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je otvor dimenzija 70 x 70 cm za potrebe upravljanja i manipulacije crpkama. Za silazak u crpni bazen predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. Dno crpnog bazena treba izvesti u padu prema crpkama kako ne bi došlo do taloženja tvari u kutovima crpnog bazena. U crpnom bazenu nalaze se crpke – predviđen je režim rada 1+1, tj. jedna radna i jedna rezervna crpka.

Zasunska komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,2 x 1,5 m, a svijetla dubina iznosi H=1,8 m. Dno zasunske komore je na koti -1,14 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je otvor dimenzija 70 x 70 cm. Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija 40 x 40 x 40 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora izvesti će se u blagom padu prema navedenom produbljenju.

U zasunskoj komori je smješten vod tlačnog cjevovoda sa zasunima, nepovratnim ventilima, mjeračem protoka i mjeračem tlaka. Na zidu između crpnog bazena i zasunske komore su ostavljeni otvori za prolaz cijevi iz crpnog bazena u zasunsku komoru. Dva su otvora za grane usisa od svake predviđene crpke, a jedan otvor je za cijev za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Na zidu zasunske komore je ostavljen otvor u zidu za prolazak zbirnog dijela tlačnog cjevovoda s kotom nivelete cijevi -0,25 m n. m. Svi proboji za cijevi su predviđeni takvog profila da kroz njih može proći cijev s prirubnicom te će se posebnu pažnju trebati posvetiti brtvljenju otvora nakon montaže cijevi kroz prodore. Brtvljenja trebaju biti potpuno vodonepropusna.

Radi poboljšanja vodonepropusnosti sve podove, zidove i stropove crpne stanice potrebno je premazati polimercementnim hidroizolacijskim premazom.

3. IZVEDBA CRPNE STANICE

Prema geotehničkom elaboratu, dubina pojave matične stijene, odnosno debljina pokrivke iznad nje registrirana istražnim bušenjem iznosi 4,0 m, odnosno apsolutna kota pojave matične stijene je -3,01 m n.m. Kota dna temeljne ploče je -2,06 m.n.m (-1,54). Kota temeljenja je predviđena na -2,60 m n.m. Ukupna dubina građevne jame iznosi 3,60 m od kote uređenog terena.

Predviđen je iskop u zoni podzemne vode, zbog blizine rijeke Jadro i velike poroznosti tla. Stoga je izvršen proračun stabilnosti građevine na djelovanje uzgona, dan u odgovarajućem prilogu kako uslijed djelovanja pritisaka vode u terenu ne bi došlo do izdizanja građevine iz tla u fazi izvođenja radova, kao i u njenoj

eksploataciji.

Na temelju navedenog vidljivo je da se planiranim iskopom neće doseći matična stijena, odnosno dubina iskopa je predviđena do sloja vrlo rahlog prašinastog pijeska. Budući da je ovaj sloj vrlo slabih fizikalno-mehaničkih i deformacijskih značajki, potrebno je izvesti produbljeni iskop do sloja trošne matične stijene koju čini laporoviti prah čvrste konzistencije na kojem se može izvesti temeljenje. Razliku od predviđene kote temeljenja do kote pojave laporovitog praha treba se zapuniti podbetonom. Tlocrtne dimenzije građevne jame i činjenica da se crpna stanica gradi u jami ispod nivoa podzemne vode, u materijalima osrednjih geomehaničkih osobina, utjecala je na odabir rješenja zaštite građevne jame izradom armirano-betonskog prstena i oblikovanjem kosina iskopa u odgovarajućem nagibu.

Izvedba građevne jame, u svemu prema geotehničkom elaboratu i geotehničkoj analizi stabilnosti, provest će se u širokom iskopu strojno. U sklopu radova na izvedbi građevine formirat će se iskop u visini do cca 3.50 m. Kako bi se smanjila širina iskopa i omogućio siguran pristup građevinskim strojevima, u prvoj fazi radova izvesti će se obodni prsten u obliku armirano-betonske grede betonom C30/37 presjeka 50x150cm (š x v). Unutrašnji rub AB grede izvesti će se na udaljenosti od 1,20 m od vanjskog lica zidova crpne stanice. Iskope koji će se obavljati u nevezanim naslagama potrebno je formirati u privremenom nagibu do max. 2:1. Nakon iskopa građevne jame do projektirane kote, podlogu očistiti od ostataka razlomljenog materijala sve do čvrste podloge, te izraditi podložni beton za podmorske radove (MB-30 odnosno C25/30), uz asistenciju ronioca. Iskope na nivou temeljenja izvesti prošireno za cca 0.80 m u odnosu na gabarite buduće građevine, kako bi se omogućio nesmetan rad. Podbeton izvesti na proširenoj površini od 15-20 cm u odnosu na rub temelja. Svi elementi za izvedbu ovih radova vidljivi su iz priloženih nacrta i detalja.

S obzirom na to da se očekuje veći dotok vode u građevnu jamu, neće biti moguće osigurati suhe uvjete rada tehnikom crpljenja te se predviđa izvedba konstrukcije sustavom predgotovljenih sandučastih elemenata, koji se betoniraju uz građevnu jamu te monolitiziraju, i zatim ugrađuju uz pomoć autodizalice velike nosivosti. Potrebno je izraditi monolitni element u visini minimalno do razine podzemne vode u trenutku izvođenja, te ga zatim spustiti u potopljeni dio građevne jame. Ovakvim načinom izrade izbjeći će se problemi s pojačanim dotokom vode u građevnu jamu, te nemogućnosti osiguranja kakvoće armirano-betonske konstrukcije. Sniženje nivoa podzemne vode crpljenjem nije moguće osigurati zbog blizine rijeke Jadro i velike poroznosti tla.

Crpna stanica predviđena je u izvedbi od armiranog betona C 30/37 u odgovarajućoj glatkoj oplati. Napominje se izvođaču da je za izradu betona dužan prije početka radova na betoniranju dostaviti odgovarajući operativni plan o izvedbi ovih radova, iz kojeg se mora vidjeti način betoniranja, receptura o sastavu agregata i pripremu betona ovjerena od strane odgovarajuće stručne ustanove koja je ovlaštena za izdavanje iste, način ugradnje betona, s obzirom na obradu, eventualno dužinu transporta od betonare izvan gradilišta i usklađenje operativnog plana za betoniranje u skladu sa preporukama i zahtjevima opisanim u statičkom dijelu elaborata s obzirom na redoslijed betoniranja koji je neophodan zbog smanjenja utjecaja stezanja betona.

Isto tako izvođač je dužan da za sve promjene u konstruktivnim elementima i načinu izvedbe koje želi promijeniti iz bilo kojeg razloga dobije suglasnost projektanta odnosno nadzornog inženjera.

Po dovršenju betoniranja dna potrebno je provoditi odgovarajuću njegu betona polijevanjem čistom vodom kroz minimum 5 - 6 dana.

Po dovršenju svih radova na izvedbi objekata pristupa se ugradbi opreme, odnosno odgovarajućih fazonskih komada i armatura, položaja, dimenzija i vrsta prema planovima.

4. OPREMA CRPNE STANICE

Automatika također obuhvaća i reagiranje u slučaju kvara pri čemu su moguća tri slučaja:

● punjenje bazena iznad maksimalne radne razine

● pražnjenje ispod minimalne radne razine

● prekid rada crpki

Fazoni od inoxa koji prolaze kroz zidove crpnog bazena ugrađuju se prilikom betoniranja dok se u zidovima zasunske komore ostavljaju otvori profila, oblika i položaja prema nacrtima.

Zasunska komora i crpni bazen će se ventilirati prirodnim putem, preko otvora na poklopcima.

Povremena kontrola kakvoće zraka vršit će se prijenosnim uređajem za mjerenje kakvoće zraka i to prilikom redovnog obilaska i održavanja crpne stanice, ili izvanrednog obilaska na temelju dojave o pojavi neugodnog mirisa. U slučaju potrebe ugradit će se poklopci s filterima koji će spriječiti širenje neugodnih mirisa.

5. PROMETNE POVRŠINE, PLATO I OPLOČENJE

Obnova asfalta izvest će se kao asfalt-betonska kolnička konstrukcija. Površinska oborinska odvodnja prometnice osigurati će se uzdužnim i poprečnim nagibima nagibima kolnika koji su projektirani tako da se

oborinska voda podjednako raspršuje u okolni teren.

Ovim projektom definira se kolnička konstrukcija sljedećeg sastava i karakteristika:

KOLNIK:

- Habajući sloj asfaltbetona AC 16 surf BIT 50/70, d = 5 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=80 MN/m2, Sz=100%, dmin = 30 cm

- Posteljica od kamenog materijala (završni sloj nasipa), Ms=60 MN/m2, Sz=100%

6. GRADIVA

Minimalan broj uzoraka za prihvaćanje sukladnosti	50-∞ m3	-	1/200m3 ili 2/proizvodni tjedan	1/200m3 ili 2/proizvodni tjedan
Minimalan broj uzoraka za prihvaćanje sukladnosti	0-50 m3	-	3	3
Min. zaštitni sloj (mm)		-	50	50
Otpornost na habanje		-	-	-
Vodo-nepro-pusnost		-	-	-
Klasa količine klorida		Cl 1,00	Cl 0,40	Cl 0,40
Dmax agregata (mm)		32	32	32
Razred izloženosti		X0	XC2	XS1, XC4
Razred tlačne čvrstoće		C25/30	C30/37	C30/37
Element konstrukcije		Podložni beton	Temeljne ploče	Zidovi

SOLIN – CRPNA STANICA MRAVINCE

1. PRIKLJUČAK NA GRADSKU ELEKTRIČNU MREŽU

Crpnu stanicu potrebno je priključiti na trofaznu niskonaponsku električnu mrežu. Karakteristična trošila na objektu su elektromotorni pogoni. Mjerno mjesto nalazit će se u ormariću KPMO smještenom na parceli crpne stanice, u sklopu betonske nadstrešnice elektroormara. Priključna snaga CS Mravince iznosi 13,8 kW uz cos fi od 0,95 induktivno do 1.

2. TEHNIČKO RJEŠENJE

Prikupljene otpadne vode iz gravitirajućeg sustava preko dovodnog cjevovoda DN 250 ulaze u armiranobetonsko okno tlocrtnih dimenzija 1,5 x 1,5 m (debljina stijenki zidova 25 cm), smješteno u asfaltiranom prilaznom putu uz crpnu stanicu – okno sa zaštitnom košarom. Unutar dotoka očekuje se i krupni otpad koji bi mogao oštetiti crpke i da bi se to spriječilo potrebno je ugraditi spomenutu zaštitnu košaru, čije redovito čišćenje je jedan od preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja sustava. Na otvoru dimenzija 100 x 100 cm postavlja se poklopac 80/80 cm. Poklopac će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u okno.

Crpna stanica izvodi izvode se od armiranoga betona klase C30/37 s dodatkom aditiva za postizanje vodonepropusnosti. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice je 5,1 x 3,0 m, visine je cca 5,6 m, a sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. U konstruktivnom smislu crpni bazen i zasunska komora čine jednu cjelinu, međusobno kruto povezanu.

Crpna stanica nema incidentni preljev, zbog toga je unutar crpnog bazena predviđen rezervni volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,4 x 2,0 m, a svijetla dubina iznosi H=4,88 m. Dno crpnog bazena je na koti 125,23 m n. m. Debljina zidova je 30 cm, a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je trodijelni otvor dimenzija 3 x 80 x 80 cm za potrebe upravljanja i manipulacije crpkama. Za silazak u crpni bazen predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. Dno crpnog bazena treba izvesti u padu prema crpkama kako ne bi došlo do taloženja tvari u kutovima crpnog bazena. U crpnom bazenu nalaze se crpke – predviđen je režim rada 1+1, tj. jedna radna i jedna rezervna crpka.

Zasunska komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,4 x 2,2 m, a svijetla dubina iznosi H=2,1 m. Dno zasunske komore je na koti 128,00 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je otvor dimenzija 80 x 80 cm. Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija 40 x 40 x 40 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora izvesti će se u blagom padu prema navedenom produbljenju.

U zasunskoj komori je smješten vod tlačnog cjevovoda sa zasunima, nepovratnim ventilima, mjeračem protoka i mjeračem tlaka. Na zidu između crpnog bazena i zasunske komore su ostavljeni otvori za prolaz cijevi iz crpnog bazena u zasunsku komoru. Dva su otvora za grane usisa od svake predviđene crpke, a jedan otvor je za cijev za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Na zidu zasunske komore je ostavljen otvor u zidu za prolazak zbirnog dijela tlačnog cjevovoda s kotom nivelete cijevi 129,00 m n. m. Svi proboji za cijevi su predviđeni takvog profila da kroz njih može proći cijev s prirubnicom te će se posebnu pažnju trebati posvetiti brtvljenju otvora nakon montaže cijevi kroz prodore. Brtvljenja trebaju biti potpuno vodonepropusna.

Radi poboljšanja vodonepropusnosti sve podove, zidove i stropove crpne stanice potrebno je premazati polimercementnim hidroizolacijskim premazom.

3. IZVEDBA CRPNE STANICE

Prema geotehničkom elaboratu dubina pojave matične stijene, odnosno debljina nasipa i kvartarnih naslaga iznad nje registrirana istražnim bušenjem iznosi 2.0 m. Apsolutna kota pojave matične stijene je 127.20 m n.m. Predviđenim iskopima do planirane kote dna na 124.83 m n.m. će se doći do matične stijene pogodne za temeljenje.

Deformacijske značajke stijenske mase su relativno povoljne, te se ne predviđa pojava slijeganja i

diferencijalnog slijeganja, jer se radi praktično o nestišljivoj podlozi. Ova konstatacija vrijedi ukoliko se temeljna ploha korektno pripremi na opisani način, a temeljenje u cijelosti izvede na matičnoj stijeni.

Izvedba građevne jame provest će se u širokom iskopu strojno, u svemu prema geotehničkom elaboratu i geotehničkoj analizi stabilnosti. Nakon obavljenog iskopa temelja, te čišćenja temeljne plohe preporuča se njen prijem od strane geologa ili geotehničara, kako bi se moglo odmah intervenirati za slučaj pojave eventualnih anomalija u geološkoj građi terena. U sklopu radova na izvedbi građevine formirati će se iskop u visini cca 5 - 6

m. Iskopi će se obavljati u slojevitoj stijeni promjenjivih fizikalno-mehaničkih značajki, te u kvartarnim nevezanim naslagama i nasipu. Stoga se predviđa formiranje kosina zasjeka u privremenom nagibu do max. 2:1 u naslagama pokrivke iznad matične stijene te do max. 5:1 u naslagama matične stijene. Pokos građevnih jama treba očistiti i osigurati od mogućeg odrona tijekom betoniranja.Tijekom iskopa preporuča se geološki ili geotehnički nadzor koji bi mogao odmah intervenirati ukoliko se na pojedinim kosinama zasjeka pojave nestabilni blokovi koji bi se mogli zarušiti u građevnu jamu.

Iskope na nivou temeljenja izvesti šire za cca 1.0 m u odnosu na gabarite buduće građevine, kako bi se omogućio nesmetan rad. Potom se vrši planiranje dna građevne jame na kote određene u projektu. Nakon iskopa za temelje potrebno je temeljnu plohu ručno očistiti od ostataka razlomljenog materijala. Po obavljenom čišćenju temeljne plohe potrebno je sve neravnine i udubljenja popuniti i izravnati podložnim betonom (MB-20 odnosno C16/20). Izvedbom podložnog betona ujedno bi se zaštitilo temeljno tlo od razrahljivanja i degradacije (raspadanja) djelovanjem atmosferilija. Podložni beton izvesti na proširenoj površini min. 20-30 cm simetrično u odnosu na širinu temelja. Sloj izravnavajućeg podložnog betona (C16/20) debljine cca 10 cm, do projektirane visine dna temelja, izvesti odmah po odobrenju odgovornog geotehničara. Svi elementi za izvedbu ovih radova vidljivi su iz priloženih nacrta i detalja.

Po obavljenom iskopu, građevnu jamu treba pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji postupak ovisi od njegovog zaključka i dogovora s projektantom.

Isto tako izvođač je dužan da za sve promjene u konstruktivnim elementima i načinu izvedbe koje želi promijeniti iz bilo kojeg razloga dobije suglasnost projektanta odnosno nadzornog inženjera.

Po dovršenju betoniranja dna potrebno je provoditi odgovarajuću njegu betona polijevanjem čistom vodom kroz minimum 5 - 6 dana.

Po dovršenju svih radova na izvedbi objekata pristupa se ugradbi opreme, odnosno odgovarajućih fazonskih komada i armatura, položaja, dimenzija i vrsta prema planovima.

4. OPREMA CRPNE STANICE

sastavni dio ovog glavnog projekta.

Crpna stanica je projektirana tako da ima zadovoljavajući radni volumen (volumen između nivoa uključivanja i isključivanja crpki), kako sa stanovišta dozvoljenog broja uključivanja po satu, tako i sa stanovišta ispiranja tlačnog cjevovoda u što kraćem vremenskom razdoblju, kako bi se spriječilo anaerobno stanje otpadne vode u crpnoj stanici te tlačnom cjevovodu. Gornji radni nivo (nivo uključivanja crpke) nalazi se na dubini od cca 14 cm u odnosu na niveletu dolaznog cjevovoda odnosno dovodne cijevi (ulaznog kanala). Radni volumen stanice treba biti takav da ne dolazi do nedozvoljenog broja uključivanja i isključivanja crpki po satu što može uzrokovati povećanje temperature motora i njegovo brzo ispadanje iz funkcije.

Nazivna snaga jedne crpke je N = 5,5 kW, profil izlaza iznosi Ø50 mm. Tlačne grane su profila Ø80 mm, a zbirni tlačni vod je profila Ø80 mm. Na svim tlačnim granama predviđena je, radi zaštite crpki, ugradnja nepovratnog kuglastog ventila i eliptičnog EV zasuna s ručnim kolom da se svaka grana tlačnog cjevovoda može zatvoriti. Nepovratni ventil i eliptični EV zasun se ugrađuju na horizontalnom dijelu grane tlačnog cjevovoda. Eliptični EV zasuni su u redovnom pogonu uvijek otvoreni.

Automatika također obuhvaća i reagiranje u slučaju kvara pri čemu su moguća tri slučaja:

● punjenje bazena iznad maksimalne radne razine

● pražnjenje ispod minimalne radne razine

● prekid rada crpki

Fazoni od inoxa koji prolaze kroz zidove crpnog bazena ugrađuju se prilikom betoniranja dok se u zidovima zasunske komore ostavljaju otvori profila, oblika i položaja prema nacrtima.

Zasunska komora će se ventilirati prirodnim putem. Predviđa se ugradnja dva odzračnika na suprotnim stranama komore.

Odzračnici će se izraditi od nehrđajućeg čelika Ø200 mm, s mrežicom u cilju sprečavanja prolaza glodavaca i kukaca.

5. PROMETNE POVRŠINE, PLATO I OPLOČENJE

Crpna stanica je smještena u formiranom platou na jugoistočnom kraju ulice M. Marulića, izvan asfaltirane ceste. Prilaz na plato se uređuje s navedene asfaltirane ceste. Plato se uređuje na terenu u blagom nagibu uz prometnicu.

Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je asfaltirani dio platoa, a kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje na platou, uz vanjski rub platoa prema prometnici postavljaju se preklopni stupići. S ostalih strana parcela se ograđuje ogradom od pocinčanih šupljih čeličnih profila s ispunom, visine 130 cm, kako je prikazano u odgovarajućem detaljnom nacrtu. Svi elementi su izrađeni od pravokutnih cijevi i međusobno su zavareni. Zaštita od korozije je izvedena vrućim pocinčavanjem i bojanjem završnom zelenom bojom. Debljina pocinčavanja iznosi 85 μm.

Plato crpne stanice je u ravnini s postojećim terenom i prati njegov prirodni pad od sjeverozapada prema jugoistoku, prema postojećem koritu vodotoka. Dio platoa u kojem je smještena crpna stanica izvodi se s makadamskim završnim slojem.

Asfaltirani dio platoa izvest će se kao asfalt-betonska kolnička konstrukcija. Kolnička konstrukcija će biti obrubljena betonskim rubnjacima dimenzija 18/24 cm koji će izvesti upušteni u razinu kolnika. Površinska oborinska odvodnja osigurat će se uzdužnim i poprečnim nagibima kolnika i platoa koji su projektirani tako da se oborinska voda podjednako raspršuje u okolni teren.

Ovim projektom definira se kolnička konstrukcija sljedećeg sastava i karakteristika: KOLNIK – PRISTUP I PARKING:

- Habajući sloj asfaltbetona AC 8 surf BIT 50/70, d = 3 cm

- Nosivi sloj asfaltbetona AC 16 base BIT 50/70, d = 5 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=100 MN/m2, Sz=100%, dmin = 35 cm

- Posteljica od kamenog materijala (završni sloj nasipa), Ms=40 MN/m2, Sz=100%

PLATO:

- Tucanički makadamski završni sloj 0/16 mm, d = 6 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=60 MN/m2, Sz=100%, dmin = 30 cm

POPLOČENJE BETONSKIM ELEMENTIMA - TRAVNIM PLOČAMA:

- Betonski elementi - travne ploče C 25/30, 48/32/8, d = 8 cm

- Pijesak zemljovlažne konzistencije d = 5 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=50 MN/m2, dmin = 25 cm

6. GRADIVA

Minimalan broj uzoraka za prihvaćanje sukladnosti

50-∞ m3

1/200m3

ili 2/proizv odni

tjedan

1/200m3

ili 2/proizv odni

tjedan

0-50 m3

Min. zaštitni sloj (mm)

Otpornost na habanje

Vodo-nepro-pusnost

Klasa količine klorida

Cl 1,00

Cl 0,40

Dmax agregata (mm)

Razred izloženosti

XC2

XS1, XC4

Razred tlačne čvrstoće

C16/20

C30/37

Element konstrukcije

Podložni beton

Temeljn e ploče

Zidovi

SOLIN – CRPNA STANICA KUČINE

1. PRIKLJUČAK NA GRADSKU ELEKTRIČNU MREŽU

Crpnu stanicu potrebno je priključiti na trofaznu niskonaponsku električnu mrežu. Karakteristična trošila na objektu su elektromotorni pogoni. Mjerno mjesto nalazit će se u ormariću KPMO smještenom na parceli crpne stanice, u sklopu betonske nadstrešnice elektroormara. Priključna snaga CS Kučine iznosi 13,8 kW uz cos fi od 0,95 induktivno do 1.

2. TEHNIČKO RJEŠENJE

Prikupljene otpadne vode iz gravitirajućeg sustava preko dovodnog cjevovoda DN 250 ulaze u armiranobetonsko okno tlocrtnih dimenzija 1,5 x 1,5 m (debljina stijenki zidova 25 cm), smješteno u asfaltiranom dijelu platoa uz crpnu stanicu – okno sa zaštitnom košarom. Unutar dotoka očekuje se i krupni otpad koji bi mogao oštetiti crpke i da bi se to spriječilo potrebno je ugraditi spomenutu zaštitnu košaru, čije redovito čišćenje je jedan od preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja sustava. Na otvoru dimenzija 100 x 100 cm postavlja se poklopac 80/80 cm. Poklopac će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u okno.

Crpna stanica izvodi izvode se od armiranoga betona klase C30/37 s dodatkom aditiva za postizanje vodonepropusnosti. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice je 5,1 x 3,0 m, visine je cca 3,6 m, a sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. U konstruktivnom smislu crpni bazen i zasunska komora čine jednu cjelinu, međusobno kruto povezanu.

Crpna stanica nema incidentni preljev, zbog toga je unutar crpnog bazena predviđen rezervni volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,4 x 2,0 m, a svijetla dubina iznosi H=2,87 m. Dno crpnog bazena je na koti 130,98 m n. m. Debljina zidova je 30 cm, a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je trodijelni otvor dimenzija 3 x 80 x 80 cm za potrebe upravljanja i manipulacije crpkama. Za silazak u crpni bazen predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. Dno crpnog bazena treba izvesti u padu prema crpkama kako ne bi došlo do taloženja tvari u kutovima crpnog bazena. U crpnom bazenu nalaze se crpke – predviđen je režim rada 1+1, tj. jedna radna i jedna rezervna crpka.

U zasunskoj komori je smješten vod tlačnog cjevovoda sa zasunima, nepovratnim ventilima, mjeračem protoka i mjeračem tlaka. Na zidu između crpnog bazena i zasunske komore su ostavljeni otvori za prolaz cijevi iz crpnog bazena u zasunsku komoru. Dva su otvora za grane usisa od svake predviđene crpke, a jedan otvor je za cijev za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Na zidu zasunske komore je ostavljen otvor u zidu za prolazak zbirnog dijela tlačnog cjevovoda s kotom nivelete cijevi 132,75 m n. m. Svi proboji za cijevi su predviđeni takvog profila da kroz njih može proći cijev s prirubnicom te će se posebnu pažnju trebati posvetiti brtvljenju otvora nakon montaže cijevi kroz prodore. Brtvljenja trebaju biti potpuno vodonepropusna.

Radi poboljšanja vodonepropusnosti sve podove, zidove i stropove crpne stanice potrebno je premazati polimercementnim hidroizolacijskim premazom.

3. IZVEDBA CRPNE STANICE

Prema geotehničkom elaboratu, dubina pojave matične stijene, odnosno nasipa i kvartarnih naslaga iznad nje registrirana istražnim bušenjem iznosi 4.20 m. Apsolutna kota pojave matične stijene je 130.0 m n.m. Projektirana kota dna je na 130.58 m n.m. Pojava matične stijene istočno od bušotine može biti i veća (korito bujičnog vodotoka). Predviđena dubina iskopa je cca 3.0 m te se iskopom neće doseći matična stijena. S obzirom na to da se planiranim iskopom neće doći do matične stijene i na činjenicu da pokrivka iznad nje ima

vrlo heterogene i djelomično vrlo slabe fizikalno-mehaničke značajke, temeljenje predmetne građevine potrebno je izvesti na zamjenskom sloju – tamponu.

4.07 m (sjeverozapadni pokos). Kosine zasjeka mogu se formirati u privremenom nagibu do max. 2:1 bez posebne zaštite. Budući da će se sjeverni zasjek izvesti neposredno uz asfaltnu cestu, potrebno je privremeno uzurpirati južni dio ceste, kako se uslijed prometnog opterećenja ne bi dogodili odroni u građevnoj jami. Pokos građevnih jama treba očistiti i osigurati od mogućeg odrona tijekom betoniranja. Za predmetnu dubinu iskopa nije nužno vršiti posebno osiguranje s razupiranjem.

Iskope na nivou temeljenja izvesti šire za cca 0,7 m u odnosu na gabarite buduće građevine, kako bi se omogućio nesmetan rad. Potom se vrši planiranje dna građevne jame na kote određene u projektu. Produbljeno temeljenje na matičnoj stijeni nije racionalno zbog potrebe većeg iskopa i utroška podbetona. Temeljenjem na zamjenskom sloju ujednačile bi se i poboljšale deformacijske značajke temeljnog tla.

Nakon iskopa temeljnu plohu potrebno je sanirati i izravnati uz korištenje drobljene kamene jalovine frakcije 0- 63 mm u debljini cca 10-15 cm uz zbijanje na minimalnu zbijenost Ms min =15-20 MN/m2. Podlogu je potrebno formirati u nagibu min. 1.5% prema jugoistoku kako bi se eventualne procjedne vode brže ocjeđivale, odnosno kako se ne bi zadržavale na temeljnom tlu, a što bi imalo negativan učinak na njegova fizikalno-mehanička svojstva. Na tako isplaniranu podlogu (sloj čistoće) izvesti zamjenski sloj - tampon frakcije 0-63 mm i debljine 30 cm na cijeloj tlocrtnoj površini građevine. Zamjenski sloj izvesti u dva sloja debljine 15-20 cm uz zbijanje svakog pojedinačnog sloja. Zbijenost na vrhu završnog sloja tampona treba iznositi minimalno Ms min = 60 MN/ m2 . Zbijenost slojeva tampona potrebno je kontrolirati kružnom pločom promjera 30 cm. Ugradnjom zamjenskog sloja anulirat će se najveći dio potencijalnih slijeganja uz konstataciju da to vrijedi ukoliko se temeljna ploha korektno pripremi na prethodno opisani način te osiguraju homogeni uvjeti temeljenja u pogledu deformacijskih značajki. Diferencijalna (neravnomjerna) slijeganja na građevini se ne očekuju. Podbeton izvesti na proširenoj površini od 15-20 cm u odnosu na rub temelja. Sloj izravnavajućeg podložnog betona (C16/20) debljine cca 10 cm, do projektirane visine dna temelja, izvesti odmah po odobrenju odgovornog geotehničara. Svi elementi za izvedbu ovih radova vidljivi su iz priloženih nacrta i detalja.

Po obavljenom iskopu, građevnu jamu treba pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji postupak ovisi od njegovog zaključka i dogovora s projektantom.

Isto tako izvođač je dužan da za sve promjene u konstruktivnim elementima i načinu izvedbe koje želi promijeniti iz bilo kojeg razloga dobije suglasnost projektanta odnosno nadzornog inženjera.

Po dovršenju betoniranja dna potrebno je provoditi odgovarajuću njegu betona polijevanjem čistom vodom kroz minimum 5 - 6 dana.

Po dovršenju svih radova na izvedbi objekata pristupa se ugradbi opreme, odnosno odgovarajućih fazonskih komada i armatura, položaja, dimenzija i vrsta prema planovima.

4. OPREMA CRPNE STANICE

Crpna stanica je projektirana tako da ima zadovoljavajući radni volumen (volumen između nivoa uključivanja i isključivanja crpki), kako sa stanovišta dozvoljenog broja uključivanja po satu, tako i sa stanovišta ispiranja tlačnog cjevovoda u što kraćem vremenskom razdoblju, kako bi se spriječilo anaerobno stanje otpadne vode u crpnoj stanici te tlačnom cjevovodu. Gornji radni nivo (nivo uključivanja crpke) nalazi se na dubini od cca 27 cm u odnosu na niveletu dolaznog cjevovoda odnosno dovodne cijevi (ulaznog kanala). Radni volumen stanice treba biti takav da ne dolazi do nedozvoljenog broja uključivanja i isključivanja crpki po satu što može uzrokovati povećanje temperature motora i njegovo brzo ispadanje iz funkcije.

Nazivna snaga jedne crpke je N = 9,0 kW, profil izlaza iznosi Ø50 mm. Tlačne grane su profila Ø80 mm, a zbirni tlačni vod je profila Ø80 mm. Na svim tlačnim granama predviđena je, radi zaštite crpki, ugradnja nepovratnog kuglastog ventila i eliptičnog EV zasuna s ručnim kolom da se svaka grana tlačnog cjevovoda može zatvoriti. Nepovratni ventil i eliptični EV zasun se ugrađuju na horizontalnom dijelu grane tlačnog cjevovoda. Eliptični EV zasuni su u redovnom pogonu uvijek otvoreni.

Automatika također obuhvaća i reagiranje u slučaju kvara pri čemu su moguća tri slučaja:

● punjenje bazena iznad maksimalne radne razine

● pražnjenje ispod minimalne radne razine

● prekid rada crpki

Fazoni od inoxa koji prolaze kroz zidove crpnog bazena ugrađuju se prilikom betoniranja dok se u zidovima zasunske komore ostavljaju otvori profila, oblika i položaja prema nacrtima.

Zasunska komora će se ventilirati prirodnim putem. Predviđa se ugradnja dva odzračnika na suprotnim stranama komore.

Odzračnici će se izraditi od nehrđajućeg čelika Ø200 mm, s mrežicom u cilju sprečavanja prolaza glodavaca i kukaca.

5. PROMETNE POVRŠINE, PLATO I OPLOČENJE

Crpna stanica je smještena uz rub asfaltirane ceste, ulica š. Drage Markovića. Prilaz na plato se uređuje s navedene asfaltirane ceste. Plato se uređuje na terenu u blagom nagibu uz prometnicu.

Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je asfaltirani dio platoa, a kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje na platou, uz vanjski rub platoa prema prometnici postavljaju se preklopni stupići. S ostalih strana parcela se ograđuje ogradom od pocinčanih šupljih čeličnih profila s ispunom, visine 130 cm, kako je prikazano u odgovarajućem detaljnom nacrtu. Svi elementi su izrađeni od pravokutnih cijevi i međusobno su zavareni. Zaštita od korozije je izvedena vrućim pocinčavanjem i bojanjem završnom zelenom bojom. Debljina pocinčavanja iznosi 85 μm.

Asfaltirani dio platoa izvest će se kao asfalt-betonska kolnička konstrukcija. Kolnička konstrukcija će biti obrubljena betonskim rubnjacima dimenzija 18/24 cm koji će izvesti upušteni u razinu kolnika. Površinska oborinska odvodnja prometnice osigurati će se uzdužnim i poprečnim nagibima kolnika i platoa koji su projektirani tako da se oborinska voda podjednako raspršuje u okolni teren.

Ovim projektom definira se kolnička konstrukcija sljedećeg sastava i karakteristika:

KOLNIK – PRISTUP I PARKING:

- Habajući sloj asfaltbetona AC 8 surf BIT 50/70, ................................ d = 3 cm

- Nosivi sloj asfaltbetona AC 16 base BIT 50/70, ............................... d = 5 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=100 MN/m2, Sz=100%, dmin = 35 cm

- Posteljica od kamenog materijala (završni sloj nasipa), Ms=40 MN/m2, Sz=100%

PLATO:

- Tucanički makadamski završni sloj 0/16 mm, .....................................d = 6 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=60 MN/m2, Sz=100%, dmin = 30 cm

POPLOČENJE BETONSKIM ELEMENTIMA - TRAVNIM PLOČAMA:

- Betonski elementi - travne ploče C 25/30, 48/32/8, ............................... d = 8 cm

- Pijesak zemljovlažne konzistencije ........................................................ d = 5 cm

- Nosivi sloj mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala

granulacije 0/63mm, Ms=50 MN/m2, dmin = 25 cm

6. GRADIVA

Minimalan broj uzoraka za prihvaćanje

sukladnosti

50-∞ m3

1/200m3 ili 2/proizvodni tjedan

Document Metadata

Table of Contents

DOKUMENTACIJA O NABAVI RADOVA

Document Metadata