Contract

Temeljem članka 26. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14), i članka 30. Odluke o preoblikovanju Javnog komunalnog poduzeća Parkovi i nasadi - Split i usklađenju sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Izjava o usklađenju),

PARKOVI I NASADI d.o.o., sa sjedištem u Splitu, Kavanjinova 12, OIB: 64789478164 (u daljnjem tekstu: Poslodavac), zastupani po Direktoru Društva, a nakon obavljenog savjetovanja sa sindikatima, xxxx 16. listopada 2017. godine donose sljedeći

P R A V I L N I K O R A D U

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) i njegovim prilozima uređuje se zasnivanje radnog odnosa, stručno osposobljavanje i obrazovanje radnika, pripravništvo i stručno osposobljavanje za rad, radno vrijeme, odmori, dopusti i xxxxxx, zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad, zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja, prava i obveze iz radnog odnosa i naknada štete, prestanak ugovora o radu, plaće i drugi materijalni primici radnika,

ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, zabrana diskriminacije i zaštita dostojanstva radnika, zaštita života zdravlja i privatnosti, xxx x xxxxx pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodavca.

Na sva ostala pitanja koja nisu uređena ovim Pravilnikom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o radu (NN 93/14, u daljnjem tekstu: Zakon o radu), kao i odredbe važećeg Kolektivnog ugovora sklopljenog između Poslodavca i sindikata koji djeluju kod Poslodavca (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), i to sve dok je isti na snazi.

Članak 2.

Poslodavac u smislu odredbi ovog Pravilnika o radu su PARKOVI I NASADI d.o.o.

Radnik u smislu odredbi ovog Pravilnika o xxxx xx svaka xxxxx xxxx na temelju ugovora o radu s Poslodavcem u radnom procesu obavlja određene poslove za Poslodavca.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve radnike Poslodavca, bez obzira xx xx radni odnos zasnovan na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom, xx xx xx radnici rad obavljaju kod kuće ili ih je Poslodavcu ustupila ovlaštena agencija za

privremeno zapošljavanje.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Zasnivanje radnog odnosa Članak 3.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o xxxx xx sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Ako Xxxxxxxxxx s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu xxxx xx ovlasti Poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako Poslodavac ne dokaže suprotno.

Radnik xx xxxxx stupiti na rad na xxx utvrđen ugovorom o radu.

Ako radnik bez opravdanog razloga ne stupi na rad na xxx utvrđen ugovorom o radu, ugovor se smatra raskinutim po samom zakonu.

Članak 4.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Xxxxxx ugovor o xxxx xxxx sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:

- strankama, njihovom OIB-u i prebivalištu, odnosno sjedištu,

- mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

- nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava, ili kratak popis ili opis poslova,

- danu početka rada,

- očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

- trajanju plaćenog godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,

- otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,

- osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

- trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.

Prilikom ugovaranja drugih uglavaka u ugovoru o xxxx xxxx nisu navedeni u stavku 1. ovog članka, kao i umjesto podataka iz stavka 1. točaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, ovaj Pravilnik o radu ili xxxxxx xxxx uređuje ta pitanja.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Članak 5.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom o radu nije drukčije određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen ovim Pravilnikom, Kolektivnim ugovorom dok je na snazi ili Zakonom o radu.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 6.

Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u xxx ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14. stavka 3. Zakona o xxxx xxxx navesti.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom, ovim Pravilnikom ili Kolektivnim ugovorom dok je na snazi.

Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovog članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja tog ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga članka.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu, kao i ako radnik nastavi raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 7.

Poslodavac xx xxxxx radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete xxxx xxx i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s Poslodavcem ili, prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.

Ako kod poslodavca iz stavka 1. ovoga članka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove, Poslodavac xx xxxxx radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati uvjete uređene ovim Pravilnikom, Kolektivnim ugovorom dok je na snazi ili drugim aktima kod Poslodavca, koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.

Poslodavac xx xxxxx obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod Poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada Članak 8.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor Poslodavca, osim podataka iz članka 4. stavka 1. ovog Pravilnika o radu, xxxx sadržavati i dodatne podatke o:

1) radnom vremenu,

2) rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika,

3) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac xxxxx nabaviti, instalirati i održavati,

4) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time,

5) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova,

6) načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Na ugovor iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka

4. stavak 2. ovog Pravilnika.

Plaća radnika s kojim Poslodavac sklopi ugovor iz stavka 1. ovog članka ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama Poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima.

Ugovor iz stavka 1. ovog članka ne može se sklopiti za obavljanje poslova iz članka 64. stavka 1. Zakona o radu te drugih poslova za koje je to utvrđeno zakonom.

Poslodavac xx xxxxx osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik xx xxxxx pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.

O svakom sklopljenom ugovoru iz stavka 1. ovoga članka Poslodavac xx xxxxx obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od petnaest xxxx od xxxx sklapanja ugovora.

Odredbe ovoga Pravilnika o radu o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, primjenjuju se i na ugovor iz stavka 1. ovoga članka, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, ovim Pravilnikom, Kolektivnim ugovorom dok je na snazi ili ugovorom o radu.

Količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora iz stavka 1. ovog članka ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo

Članak 9.

Ako se radnika privremeno upućuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju dužem od trideset xxxx, xxxxxx ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo xxxx, osim podataka iz članka 4. stavak 1. ovog Pravilnika o radu, sadržavati i dodatne podatke o:

1) trajanju rada u inozemstvu,

2) rasporedu radnog vremena,

3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće,

4) novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća,

5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja xx xxxxxx imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu,

6) uvjetima vraćanja u zemlju.

Na ugovor iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredba članka 4. stavak 2. ovog Pravilnika.

Umjesto podataka iz stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi xxxxxx ili ovaj Pravilnik.

Članak 10.

Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora.

Članak 11.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac xx xxxxx prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

Potvrda o sklopljenom ugovoru o xxxx xxxx sadržavati sve uglavke propisane Zakonom o radu, ovim Pravilnikom i Kolektivnim ugovorom dok je na snazi.

Poslodavac xx xxxxx radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u zakonom propisanom roku.

Uvjeti za sklapanje ugovora o radu Članak 12.

Osoba mlađa od petnaest xxxxxx ili xxxxx s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.

Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest xxxxxx i starijeg od petnaest xxxxxx za sklapanje određenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje tog ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi s xxx ugovorom.

U slučaju zapošljavanja iz stavka 2. ovog članka, Poslodavac će primjenjivati sva ograničenja propisana Zakonom o radu.

Članak 13.

Ako su zakonom, drugim propisom, pravilnikom ili drugim općim aktom kod Poslodavca određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete.

Prije sklapanja ugovora o radu za poslove s posebnim uvjetima rada, radnik xx xxxx uputiti na liječnički pregled.

Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled i radi utvrđivanja zdravstvene i psihofizičke sposobnosti za obavljanje ostalih poslova.

Sve troškove nužnih zdravstvenih pregleda u svezi radnog odnosa snosi Poslodavac.

Članak 14.

Odluku o potrebi zapošljavanja donosi Direktor Poslodavca. Odluku o izboru radnika donosi Direktor Poslodavca.

Prije donošenja odluke o izboru radnika mogu se provjeriti radne sposobnosti kandidata na način ovisan o sadržaju poslova radnog mjesta. Provjeru sposobnosti vrši osoba ili komisija koju imenuje Direktor Poslodavca, a xxxx članovi moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i kandidat. Osoba ili komisija o rezultatima provjere sastavlja zapisnik i dostavlja ga Direktoru Poslodavca.

Poslodavac može kod zaposlenog radnika u bilo kojem trenutku izvršiti provjeru sposobnosti, odnosno znanja i vještina koje su sukladno organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta kod Poslodavca potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta na koje xx xxxxxx zaposlen.

Provjera sposobnosti iz prethodnog stavka ovog članka ne xxxx xx najaviti radniku, a provjeru vrši osoba ili komisija koju imenuje Direktor Poslodavca, a xxxx članovi moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i kandidat, s time da se obavljanje provjere može povjeriti i vanjskom stručnom suradniku, odnosno službi xxxx xx kompetentna za obavljanje takve vrste poslova. Osoba ili komisija, odnosno vanjski suradnik ili služba, o rezultatima provjere sastavljaju zapisnik i dostavljaju ga Direktoru Poslodavca.

Ukoliko se utvrdi xx xxxxx kod koje se vršila provjera iz stavka 4. ovog članka ne posjeduje potrebna znanja i vještine za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem je zaposlen, Direktor

takvom radniku može ponuditi izmjenu ugovora o radu na način da ga se zaposli na drugo radno mjesto za koje ima sposobnosti, odnosno znanja i vještine.

Članak 15.

Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa, radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o xxxx xxxxxx dolazi u dodir.

Članak 16.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, Poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

Na nedopuštena pitanja iz stavka 1. ovog članka ne xxxx xx odgovoriti.

Članak 17.

Prije stupanja na rad radniku xx xxxx omogućiti upoznavanje sa sadržajem ovog Pravilnika, Kolektivnog ugovora dok je na snazi, kao i sa sadržajem drugih propisa i općih akata Poslodavca kojima su uređena njegova prava i obveze sukladno posebnim propisima.

Probni rad Članak 18.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.

Probni rad iz stavka 1. ovog članka ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Radnik na probnom radu na poslovima za koje je sklopio ugovor o xxxx, xxxxx pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.

Rad radnika s kojim se ugovara probni rad nadzire, prati i ocjenjuje njegov neposredni rukovoditelj, osim ako Direktor u tu svrhu ne osnuje i imenuje tročlanu komisiju u kom slučaju jedan član te Komisije xxxx biti neposredni rukovoditelj. Komisija donosi odluke većinom glasova svih članova.

Pri ocjenjivanju probnog rada uzimaju se u obzir kriteriji kvalitete rada, odnosa xxxxx xxxx, odnosa prema sredstvima rada, odnosa prema kolegama, radna disciplina, ali i svi drugi kriteriji i okolnosti koji su važni u obavljanju poslova određenog radnog mjesta.

Nepovoljna ocjena probnog rada dostavlja se Direktoru najkasnije xxxx xxxx prije isteka vremena trajanja probnog rada. Ukoliko ocjena probnog rada ne bude dostavljena u naprijed navedenom roku od xxxx xxxx, smatrat će se da xx xxxxxx na probnom radu zadovoljio.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.

Na otkaz iz prethodnog stavka ovoga članka ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim članka 120., članka 121. stavka 1. i članka 125. Zakona o radu.

Otkazni rok za vrijeme trajanja probnog xxxx xx najmanje xxxxx xxxx.

Ugovorna dužina probnog xxxx xxxx se, ukoliko se smatra potrebnim, produžiti na onoliko vremena koliko xx xxxxxx bio opravdano nenazočan na radu.

III. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE I OBRAZOVANJE RADNIKA

Članak 19.

Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik xx xxxxx, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati se za rad.

Xxxxxx xx xxxxx xxxxxxx dostupnu stručnu literaturu, knjige, Internet i ostale oblike izvora stručnih informacija u svom području rada i djelatnosti Poslodavca.

Ukoliko xx xxxxxx upućen na školovanje, usavršavanje i sl. na zahtjev Poslodavca, sve nužne troškove nastale u vezi s time snosi Poslodavac.

Članak 20.

Obveza radnika je aktivno sudjelovanje u unaprjeđivanju radne okoline i uvjeta rada, što podrazumijeva uredno i pravovremeno ispunjavanje upitnika, anketa, intervjua i drugih oblika komunikacije sa nadređenima i Poslodavcem, a u svezi poslova radnog mjesta i unapređenjem organizacije rada.

IV. PRIPRAVNIŠTVO I STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 21.

Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, Poslodavac može zaposliti kao pripravnika.

Pripravnik iz stavka 1. ovoga članka osposobljava se za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao.

Ugovor o radu sa pripravnikom može se sklopiti na određeno vrijeme.

Članak 22.

Ako zakonom nije drukčije određeno, pripravnički staž, uključujući i stručno osposobljavanje za rad iz članka 26. ovog Pravilnika, traje najduže jednu godinu.

Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz članka 26. ovog Pravilnika o radu ubraja se pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja.

Članak 23.

Pripravniku se imenuje mentor koji xx xxxxx donijeti program stručnog osposobljavanja pripravnika i osigurati njegovu provedbu.

U slučaju da se program stručnog osposobljavanja pripravnika ne može provesti kod Poslodavca, pripravnik se može privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog Poslodavca.

Članak 24.

Nakon završetka pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom, ili ugovoreno Kolektivnim ugovorom dok je na snazi.

U slučaju da je sukladno stavku 1. ovog članka propisano polaganje stručnog ispita pripravnika, a nije propisan način polaganja ispita, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 18. ovog Pravilnika.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit Poslodavac može redovito otkazati.

Članak 25.

Za vrijeme trajanja pripravničkog xxxx xxxxxx ima pravo na 80% osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.

U slučaju rada pod posebnim uvjetima radnik ima pravo na sva povećanja plaće kao i svi drugi radnici koji nemaju status pripravnika.

Članak 26.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, Poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad može se sklopiti i u svim drugim slučajevima predviđenim zakonom ili drugim odgovarajućim propisom.

Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika o radu i Kolektivnog ugovora dok je na snazi, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu.

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.

V. RADNO VRIJEME

Članak 27.

Radno vrijeme je vrijeme u kojem xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu Xxxxxxxxxx za obavljanje poslova, ako se pokaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.

Puno radno vrijeme Članak 28.

Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 sati tjedno.

Radnik xxxx xxxx u xxxxx radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, i to samo ako je Poslodavac PARKOVI I NASADI d.o.o. radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.

Nepuno radno vrijeme Članak 29.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Na radnike xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o radu, ovog Pravilnika i Kolektivnog ugovora dok je na snazi, o uvjetima rada radnika xxxx xxxx na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme.

Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u xxxxx radnom vremenu.

Poslodavac xx xxxxx razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoje mogućnosti za takvu vrstu rada.

Plaća radnika se utvrđuje i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Članak 30.

Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.

Prekovremeni rad Članak 31.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, xxxxxx xx xx xxxxxx zahtjev Poslodavca xxxxx raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do 8 sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 32 sata mjesečno niti duže od 180 sati godišnje.

Umjesto plaćanja prekovremenog rada radniku se mogu dati slobodni dani, uz njegov pristanak.

Prekovremeni rad je moguć isključivo temeljem naloga neposrednog rukovoditelja, Direktora ili druge po njemu ovlaštene osobe.

Xxxxxx xxxx dobiti xxxxxx zahtjev za prekovremeni rad, osim ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog xxxx xxxxx radniku xxxxxx zahtjev. U xxx slučaju zahtjev se može dati usmeno, s time da ga je Poslodavac xxxxx xxxxxx potvrditi u roku od xxxxx xxxx od xxxx xxxx je prekovremeni rad naložen.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika.

Članak 32.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Preraspodjela radnog vremena Članak 33.

Poslodavac može izvršiti preraspodjelu radnog vremena u skladu sa Zakonom o radu, s xxx da radniku koji započinje rad u preraspodjeli to xxxx biti najavljeno najmanje 7 xxxx prije početka rada.

Ako Poslodavac ne sklopi sporazum sa sindikalnim povjerenicima u preuzetoj funkciji Radničkog vijeća o preraspodjeli radnog vremena, Poslodavac xx xxxxx utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.

O planu iz prethodnog stavka Xxxxxxxxxx će se savjetovati sa sindikalnim povjerenicima u preuzetoj funkciji Radničkog vijeća.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca.

Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme xxxx odgovarati ugovorenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu.

Preraspodijeljeno radno vrijeme može iznositi najduže 48 sata tjedno uključujući i prekovremeni rad.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka ovog članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, odnosno šezdeset sati tjedno ako poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da radnik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od 48 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Maloljetnik ne smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx starosti te radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavaca, može raditi u preraspodijeljenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu, samo ako dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi direktor Društva, u skladu sa Zakonom, ovim Pravilnikom i kolektivnim ugovorom, ako je na snazi.

Raspored radnog vremena Članak 34.

Radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih xxxx, i to od ponedjeljka do xxxxx, s xxx da xx xxxxxx smatra neradnim danom, a nedjelja danom tjednog odmora.

Poslodavac xxxx obavijestiti radnike o rasporedu i promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju žurnog prekovremenog rada.

Dnevno radno vrijeme raspoređeno je u jednoj smjeni (jednokratno).

Odluku o rasporedu radnog vremena i promjeni rasporeda radnog vremena donosi Direktor Društva, u skladu sa Zakonom, ovim Pravilnikom i kolektivnim ugovorom, ako je na snazi.

Noćni rad Članak 35.

Noćnim radom smatra se rad između 22 sata tekućeg xxxx i 6 sati idućeg xxxx.

Noćni radnik xx xxxxxx koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnoga rada.

Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata.

Ako je temeljem procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu, noćni radnik na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, Poslodavac je takvom radniku xxxxx utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.

Poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.

Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici, u kojem slučaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro, niti smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.

U slučaju noćnog rada maloljetnika, Poslodavac xx xxxxx osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima Članak 36.

Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni xxxxx voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni.

Poslodavac xx xxxxx noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba.

Noćnom radniku, Poslodavac xx xxxxx prije početka toga xxxx, xxx i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, omogućiti zdravstvene preglede u skladu sa zakonom i drugim važećim propisima.

Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga članka snosi Poslodavac.

Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da noćni radnik zbog noćnog xxxx xxx zdravstvenih problema, Poslodavac mu xx xxxxx rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada.

Ako Poslodavac radniku iz stavka 5. ovoga članka ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnoga rada, xxxxx mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan

noćnoga rada za koje je sposoban, a koji, što xx xxxx moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.

Korištenje radnog vremena Članak 37.

Rad treba točno započeti i ne smije se prije vremena završiti.

Kontrola početka i završetka radnog vremena obavlja se pomoću kontrolnih uređaja i/ili upisivanjem u evidenciju korištenja radnog vremena.

Napuštanje radnog prostora dopušteno je uz dozvolu neposrednog rukovoditelja.

VI. ODMORI, DOPUSTI I XXXXXX

Xxxxxx Članak 38.

Radnik xxxx xxxx najmanje 6 sati dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Vrijeme odmora uračunava se u radno vrijeme.

Vrijeme odmora ne može se odrediti u prva 3 sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja 2 sata prije završetka radnog vremena.

Maloljetni radnik xxxx xxxx najmanje četiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.

Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno četiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.

Stanku za dojenje djeteta radnica koristi u skladu s posebnim propisima.

Tjedni odmor Članak 39.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od 48 sati. Xxxx tjednog odmora su subota i nedjelja.

Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48 sati. Iznimno, ako radniku nije moguće osigurati tjedni odmor na način opisan u stavcima 1., 2. i

3. ovog članka, Poslodavac mu u xxx slučaju xxxx osigurati pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 40. ovog Pravilnika o radu.

Dnevni odmor Članak 40.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Poslodavac xx xxxxx punoljetnom radniku xxxx xxxx na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog xxxx, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno.

Radniku iz stavka 2. ovoga članka, xxxx xx omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.

Godišnji odmor Članak 41.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Poslodavac xx xxxxx do 30. lipnja izraditi raspored korištenja godišnjeg odmora za tekuću godinu s time da će pri utvrđivanju rasporeda uzeti u obzir potrebe organizacije xxxx xx mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Raspored korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka donosi Direktor Poslodavca ili osoba koju on za to xxxxxx ovlasti.

Radniku xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu.

Poslodavac xxxx radnika najmanje petnaest xxxx prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Radnik može u opravdanim slučajevima predložiti izmjenu korištenja godišnjeg odmora utvrđenog odlukom iz stavka 1. ovog članka.

Dva xxxx godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti neposrednoga rukovoditelja tri xxxx prije korištenja, osim ako posebno opravdani razlozi na strani Poslodavca to onemogućuju.

Trajanje godišnjeg odmora

Članak 42.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih xxxx, odnosno četiri radna tjedna.

Maloljetni radnik i radnik xxxx xxxx na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih xxxx odnosno pet tjedana.

Subote i nedjelje, blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 43.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stječe pravo na ukupan xxxx xxxx godišnjeg odmora nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga Poslodavca.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan u prethodnom stavku ovog članka Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se

utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine ukupnog godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno od članka 42. ovog Pravilnika, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Poslodavac koji je radniku iz stavka 3. ovoga članka, prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Članak 44.

Radnik ima pravo na godišnji odmor duži od propisanog minimuma iz članka 42. ovog Pravilnika u skladu sa sljedećim kriterijima:

Dužina radnog staža:

- od 5-10 xxxxxx radnog staža 2 xxxx

- xx 10-15 xxxxxx radnog staža 4 xxxx

- xx 15 -20 xxxxxx radnog staža 6 xxxx

- xx 20-25 xxxxxx radnog staža 8 xxxx

- preko 25 xxxxxx radnog staža 10 xxxx

Posebni socijalni uvjeti:

- roditelju za svako dijete mlađe od 15 xxxxxx 1 xxx

- samohranom roditelju s jednim ili više djece do 15 xxxxxx starosti ili s malodobnim djetetom sa smetnjama u razvoju 3 xxxx

- invalidu rada 2 xxxx

- invalidu Domovinskog rata 3 xxxx Posebni socijalni uvjeti iz alineje 1. i 2. međusobno se isključuju.

Članak 45.

Kriteriji za utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora utvrđuju se kumulativno, s time da godišnji odmor ne može trajati duže od 30 (trideset) radnih xxxx.

Činjenice i okolnosti, odnosno kriteriji na temelju kojih se utvrđuje duljina godišnjeg odmora određuju se prema stanju na prvi xxx korištenja godišnjeg odmora za tekuću godinu.

Za slučaj da radnik zbog razloga utvrđenih zakonom, ovim Pravilnikom, Kolektivnim ugovorom dok je na snazi ili iz drugih opravdanih razloga, ne koristi prvi dio godišnjeg odmora u godini za koju ga je ostvario, činjenice i okolnosti, odnosno kriteriji na temelju kojih se utvrđuje duljina godišnjeg odmora odredit će se prema stanju na xxx 31. prosinca u godini za xxxx xx godišnji odmor ostvaren.

Rješenje o duljini i razdoblju korištenja godišnjeg odmora xxxx sadržavati sve kriterije po xxxxxx xx radniku utvrđena duljina godišnjeg odmora.

Rješenje iz prethodnog stavka ovog članka donosi Direktor Poslodavca ili osoba koju on za to xxxxxx ovlasti.

Članak 46.

Ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos radnik nema šest mjeseci radnog staža kod Poslodavca, ima pravo na dane godišnjeg odmora razmjerno mjesecima koje je proveo na radu.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec. Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni xxxx xxxx, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga članka.

Članak 47.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s Poslodavcem drukčije ne dogovori.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva radna tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti godišnji odmor radi obavljanja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti godišnji odmor i na njegov osobni zahtjev. Odluku o odgodi, odnosno prekidu godišnjeg odmora iz stavaka 3. i 4. ovog članka donosi

Direktor ili druga osoba xxxx xx on xxxxxx opunomoćio za donošenje rješenja o korištenju godišnjeg odmora.

Radniku kojemu je odgođen ili prekinut godišnji odmor xxxx xx omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora, pri čemu će se u slučaju kad je do odgode ili prekida došlo temeljem stavka 3. ovog članka, ponajprije uzeti u obzir njegove potrebe i mogućnosti za odmor.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Članak 48.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka

47. ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 47. ovog Pravilnika, xxxx xxx dio godišnjeg odmora prenijeti i

iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članaka

47. ovog Pravilnika ako mu xx xxxx omogućeno korištenje tog odmora.

Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora xxxx xxxxxx zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje Poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava građana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Članak 49.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Poslodavac nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora iskorištenog prije ispunjenja uvjeta.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Članak 50.

U slučaju prestanka ugovora o radu, Xxxxxxxxxx xx xxxxx radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se razmjerno broju xxxx neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Plaćeni dopust Članak 51.

Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u sljedećim slučajevima:

- sklapanja braka, 5 radnih xxxx,

- rođenja djeteta, 5 radnih xxxx,

- xxxxx bolesti člana uže obitelji, 3 xxxxx xxxx,

- smrti bračnog supružnika, djeteta i roditelja,

očuha i maćehe te posvojitelja, 5 radnih xxxx,

- smrti roditelja bračnog supružnika, xxxxx, xxxx,

brata i sestre, 2 xxxxx xxxx,

- selidbe, 2 xxxxx xxxx,

- elementarne nesreće, 5 radnih xxxx,

- nastupanje u kulturnim i športskim aktivnostima, 2 xxxxx xxxx.

Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba xxxx xx xxxxxx xxxxx po zakonu uzdržavati, xx xxxxx koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Ako zbog smrtnog slučaja xxxxxx xxxx putovati u neko udaljeno ili teško dostupno mjesto, ima pravo na dva dodatna xxxx plaćenog dopusta.

Iznimno, radniku se može odobriti više od 2 xxxx, a najviše 7 xxxx plaćenog dopusta u jednoj kalendarskoj godini u slučaju nastupanja na iznimno važnim sportskim i drugim natjecanjima, kao što je primjerice nastupanje za reprezentaciju Hrvatske na međudržavnim, europskim i svjetskim prvenstvima i sl.

Sveukupno trajanje plaćenog dopusta u jednoj kalendarskoj godini ne može biti duže od 7 xxxx, osim u slučajevima iz alineje 4. i 5. stavka 1. ovog članka.

Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Radnik po osnovi darivanja krvi ostvaruje pravo na jedan plaćeni xxxxxxxx xxx za svako pojedino darivanje krvi, a ostvaruje ga u tijeku kalendarske godine u kojoj xx xxxx darivanje krvi za koje ima pravo na taj xxxxxxxx xxx, i to sukladno radnim obvezama.

Odluku o pravu na plaćeni dopust donosi Direktor Društva na temelju pisanog zahtjeva radnika, u kojem se obvezno navodi razlog zbog kojeg se zahtjeva, kao i xxxx xxxx i razdoblje korištenja plaćenog dopusta.

Neplaćeni dopust Članak 52.

Poslodavac može radniku odobriti neplaćeni dopust na osobni zahtjev radnika, a u skladu sa Zakonom o radu i drugim posebnim propisima.

Odluku o odobravanju neplaćenog dopusta donosi Direktor Društva na temelju pisanog zahtjeva radnika, u kojem se obavezno navodi predloženo razdoblje korištenja neplaćenog dopusta.

VII. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Članak 53.

Radnik xx xxxxx, što je moguće prije, obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri xxxx xxxxx mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, xxxxx xx to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri xxxx od xxxx prestanka razloga koji ga xx x xxxx onemogućavao.

Kršenje odredbi ovog članka Pravilnika xx xxxxxx radnika smatra se bitnom povredom radnih obveza i predstavlja opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu.

Članak 54.

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.

Članak 55.

Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika te ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.

Članak 56.

Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno

ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na xxxxxx xx prethodno radio.

Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima xx xxxxxx prethodno radio, Poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju, što xx xxxx moguće odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.

Ako Xxxxxxxxxx nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu, Poslodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom i Zakonom o radu.

U sporu između Poslodavca i radnika, samo xx xxxxxx specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 2. ovog članka odgovarajući.

Radnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako xx xxxxx do promjene u tehnologiji ili načinu xxxx, xxx i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

Članak 57.

Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti xxxx xx utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, Poslodavac xx xxxxx, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što xx xxxx moguće odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.

Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovog članka, Poslodavac xx xxxxx prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.

Ako je Poslodavac poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovoga članka, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako xx xxxxxx odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost sindikalnih povjerenika u preuzetoj funkciji Radničkog vijeća.

U sporu između Poslodavca i radnika, samo xx xxxxxx specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 1. ovoga članka odgovarajući.

Ako sindikalni povjerenici u preuzetoj funkciji Radničkog vijeća uskrate suglasnost na otkaz radniku iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost može nadomjestiti arbitražna odluka.

Članak 58.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, Poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove iz članka 57. ovog Pravilnika, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio zakonom propisane uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.

Radnik iz stavka 1. ovoga članka, koji je neopravdano odbio ponuđene poslove iz članka

57. ovoga Pravilnika nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Članak 59.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Poslodavac.

VIII. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Članak 60.

Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoće, niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima, osim pod uvjetima određenim Zakonom o radu.

Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Članak 61.

Odredbe članka 60. ovog Pravilnika ne sprječavaju Poslodavca da trudnici, odnosno ženi koja doji dijete, na njezin prijedlog, ponudi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Ako trudna radnica, radnica koja xx xxxxxx ili radnica koja doji dijete u smislu posebnog propisa, radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, Poslodavac joj xx xxxxx za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o xxxx xxxxx će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

U sporu između Poslodavca i radnice samo xx xxxxxx specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuđeni poslovi u slučaju iz stavka

2. ovoga članka odgovarajući.

Ako Poslodavac nije u mogućnosti postupiti na način propisan stavkom 2. ovoga članka, radnica ima pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom propisu.

Prestankom korištenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak ugovora iz stavka 2. ovoga članka te radnica nastavlja obavljati poslove na xxxxxx xx prethodno radila na temelju ugovora o radu.

Dodatak ugovora o radu iz stavka 2. ovoga članka, ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

Članak 62.

Ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se vremenom provedenim na radu u xxxxx radnom vremenu.

Članak 63.

Rodiljna i roditeljska prava radnik tijekom radnog odnosa ostvaruje u skladu s posebnim propisom.

Članak 64.

Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do xxxxx xxxxxx života djeteta u skladu s posebnim propisom, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na xxxxxx xx radio prije korištenja toga prava, u roku od mjesec xxxx od xxxx xxxx je Poslodavca obavijestio o prestanku korištenja toga prava.

Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje xx xxxxxx obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovog članka, Poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, xxxx uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.

Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako xx xxxxx do promjene u tehnici ili načinu xxxx, xxx i sve xxxxx pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

IX. PRAVA I OBVEZE IZ RADNOG ODNOSA I NAKNADA ŠTETE

Članak 65.

Društvo je obvezno radniku u radnom odnosu dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću i osigurati druga prava koja radniku pripadaju temeljem zakona, Kolektivnog ugovora dok je na snazi, ovog Pravilnika i ugovora o radu.

Članak 66.

Radnik na radu i u vezi s radom, ima naročito sljedeće radne obveze:

1. da uredno i pravovremeno izvršava sve radne zadatke i poslove utvrđene za radno mjesto za koje je zasnovan radni odnos, xxx x xxxxx povjerene mu poslove, te da ostvaruje predviđene rezultate rada;

2. da izvršava naloge neposrednog rukovoditelja;

3. da uredno i na vrijeme dolazi na posao, da radi u propisano vrijeme i da ne napušta radno mjesto bez odobrenja;

4. da u slučaju nepredviđenog izostanka xx xxxx odmah obavijesti neposrednog rukovoditelja i da poslije povratka na rad opravda svoj izostanak;

5. da nosi radno odijelo na poslu i pridržava se mjera zaštite na radu te da koristi propisana zaštitna sredstva;

6. da se na radu pristojno ponaša;

7. da surađuje s drugim radnicima, da im prenosi svoje znanje i iskustvo, a naročito mladim radnicima;

8. xx xxxx imovinu Poslodavca, da poduzima mjere za njenu zaštitu, a nedostatke

i kvarove na alatu i drugim uređajima za rad otkloni ukoliko je za isto osposobljen, odnosno da o tome obavijesti odgovornog radnika;

9. da se pridržava mjera protupožarne zaštite i da osobno sudjeluje u sprječavanju ili otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i njihovih posljedica;

10. da racionalno koristi sredstva za rad, sprječava rasipanje, zloupotrebu i pojave koristoljublja na štetu Poslodavca;

11. da štiti i unapređuje ugled Poslodavca;

12. xx xxxx podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu i da ih ne iznosi neovlašteno;

13. da se dostojno ponaša prema poslovnim partnerima;

14. da poštuje odredbe ugovora o radu, Kolektivnog ugovora dok je na snazi, ovog Pravilnika, i pravila Poslodavca.

Radnik xx xxxxx u svom radu pridržavati se navedenih radnih obveza kao i svih drugih radnih obveza koje su propisane zakonom, propisima Poslodavca i drugim odgovarajućim propisima.

Članak 67.

Radnik koji na radu ili u svezi xx xxxxx namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu xxxxx xx štetu nadoknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakog radnik ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Štetom se smatra svako umanjenje vrijednosti imovine Poslodavca, umanjenje dobiti kao i šteta xxxx xx Xxxxxxxxxx naknadio trećoj osobi, a koju xx xxxxxx prouzrokovao na radu i u svezi xx xxxxx.

Članak 68.

izreći:

Za povrede obveza iz radnog odnosa, sukladno težini povrede, Poslodavac radniku može

1. upozorenje i/ili opomenu,

2. redoviti otkaz ugovora o radu,

3. otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu,

4. izvanredni otkaz ugovora o radu,

5. druge odgovarajuće mjere propisane zakonom ili drugim važećim propisom. Odluku o izricanju mjera iz ovog članka donosi Direktor Poslodavca, a ista se radniku

dostavlja na način opisan u članku 129. ovog Pravilnika.

Članak 69.

Uz mjere navedene u čl. 68. ovog Pravilnika, Poslodavac može za počinjenu povredu radne obveze radniku izreći i novčanu kaznu.

Novčana kazna za svaku pojedinu povredu radne obveze može se izreći u iznosu od najviše 20% mjesečne plaće radnika u trajanju od najduže 3 (tri) mjeseca.

Visina i trajanje novčane kazne ovise o težini povrede radne obveze.

Odluku o izricanju novčane kazne iz ovog članka donosi Direktor Poslodavca.

Izricanje novčane kazne ne isključuje pravo Poslodavca da potražuje naknadu štete xxxx xx eventualno nastala zbog počinjene povrede radne obveze.

Članak 70.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac xx xxxxx radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Svaki radnik kod Poslodavca obvezan je odmah prijaviti prouzrokovanu štetu neposrednom rukovoditelju ili Direktoru Poslodavca.

X. PRESTANAK UGOVORA O XXXX

Xxxxx prestanka ugovora o radu

Članak 71.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika,

2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

3. kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, ako se radnik i Xxxxxxxxxx drukčije ne dogovore,

4. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad,

5. sporazumom radnika i poslodavca,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

Sporazum o prestanku ugovora o radu Članak 72.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o xxxx xxxx dati radnik i Poslodavac. Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku, a sadrži osobito:

- podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu i OIB-u,

- datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i Direktor Poslodavca, odnosno osoba koju on za to ovlasti.

Otkaz ugovora o radu Članak 73.

Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik, po postupku i pod uvjetima predviđenim zakonom, ovim Pravilnikom i Kolektivnim ugovorom dok je na snazi.

Redoviti otkaz poslodavca

Članak 74.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

- ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),

- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), ili

- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Članak 75.

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, Poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 76.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, Poslodavac xx xxxxx radnika xxxxxx upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

U slučaju daljnjeg neprimjerenog ponašanja radnika nakon pisanog upozorenja, a pogotovo u slučaju ukoliko radnik ostvaruje značajno manje rezultate rada od očekivanih, ulaže vidljivo manji trud od očekivanog, ne poštuje organizaciju xxxx xx se odnosi prema sredstvima rada bez dužne pažnje, ne surađuje s kolegama i sl., Xxxxxxxxxx može otkazati ugovor o radu.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Redoviti otkaz radnika

Članak 77.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to

razlog.

Izvanredni otkaz

Članak 78.

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 79.

Kao osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa za slučaj izvanrednog otkaza ugovora o radu smatrat će se naročito:

- neprimjereno obavljanje ili zapostavljanje dužnosti radnika iz ugovora o radu,

- nenošenje radnog odijela na poslu i kršenje radnih pravila vezano uz sigurnost i zaštitu na radu,

- neizvršavanje naloga ovlaštene osobe,

- opetovano kašnjenje na posao bez opravdanog razloga,

- opetovano remećenje xxxx x xxxx na radnom mjestu,

- dolaženje na posao u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem droga,

- uzimanje alkohola ili droga na radnom mjestu,

- krađa imovine Poslodavca,

- odavanje poslovne xxxxx Poslodavca,

- obavljanje konkurentske djelatnosti xx xxxxxx radnika, bez obzira obavlja li se naplatno ili nenaplatno,

- uzrokovanje materijalne štete na imovini Poslodavca,

- neopravdano izostajanje s posla.

U stavku 1. ovog članka opravdani razlozi za otkaz ugovora o radu navedeni su primjera radi, te i svako drugo nedopušteno i neprimjereno ponašanje radnika ili kršenje radnih obaveza i discipline mogu biti razlogom za otkazivanje ugovora o radu.

Članak 80.

Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Stranka ugovora o xxxx xxxx, u slučaju iz članka 78. ovog Pravilnika, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja xx xxxxx za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 81.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 82.

Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik.

Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ako xx xxxxx do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos xxx radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od xxxx uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako ovim Pravilnikom o radu, Kolektivnim ugovorom dok je na snazi, ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Otkazni rok

Članak 83.

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok utvrđuje se u dužini određenoj Zakonom o radu. Ugovorom o xxxx xxxx se utvrditi i duži otkazni rok od utvrđenog u stavku 1. ovog članka.

Članak 84.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada pet sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 85.

Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 86.

Odredbe ovoga Pravilnika i Zakona o radu koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

XI. PLAĆE I DRUGI MATERIJALNI PRIMICI RADNIKA

Članak 87.

Poslodavac xx xxxxx radniku za njegov rad isplatiti plaću, koja se sastoji od:

1. osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi;

2. stimulativnog dijela plaće;

3. povećanja plaće, odnosno dodatka na plaću sukladno ovom Pravilniku.

Osnovna plaća Članak 88.

Osnovna plaća radnika utvrđuje se za normalni radni učinak u redovnom radnom vremenu temeljem ostvarenog mjesečnog xxxxx xxxx, po osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalnih uvjeta rada na xxx radnom mjestu.

Izračun osnovne plaće za rad u xxxxx radnom vremenu za koeficijent 1,00 (tisuću bodova) iznosi 1.810,00 kn u bruto iznosu.

Osnovna plaća za rad u xxxxx radnom vremenu iznosi najmanje koeficijent 2,40 (dvije tisuće i četiristo bodova), što iznosi 4.344,00 kn u bruto iznosu.

Osnovna plaća za radna mjesta više složenosti izračunava se na način da se osnovna plaća iz stavka 2. ovog članka množi pripadajućim koeficijentom složenosti pojedinog radnog mjesta.

Članak 89.

Radna mjesta se s obzirom na razlike u stupnju stručne spreme, težinu poslova unutar istog stupnja stručne spreme (intenzitet, odgovornost, značaj poslova, uvjeti rada i dr.) te razlike u rezultatima rada (radno iskustvo, kvaliteta, kreativnost) razvrstavaju u platne xxxxx xx vrednuju bodovima, odnosno koeficijentom složenosti radnog mjesta.

Tablica broja bodova i koeficijenata složenosti radnih mjesta čini sastavni dio ovog Pravilnika, kao njegov prilog.

Stimulativni dio plaće Članak 90.

Kriteriji za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacije radnika za ostvarenje većih rezultata rada su:

a) količina izvršenog rada (obujam rezultata rada, intenzitet rada, iskorištavanje vremena),

b) kvaliteta rada (količina pogrešaka, valjanost, kvaliteta),

c) zalaganje na radu (inicijativa, opterećenost, mnogostranost),

d) brižljivost na radu (temeljitost, točnost, odnos prema troškovima i sl.),

e) suradnja s drugima u obavljanju poslova.

Za slučaj ostvarivanja većih rezultata xxxx xxxxx kriterijima iz prethodnog stavka ovog članka, radnik se može stimulirati povećanjem plaće do maksimalno 15% za mjesec u kojem je ostvario veći rezultat.

Obračun stimulativnog dijela plaće primjenjuje se na osnovnu plaću radnika.

Odluku o povećanju plaće, odnosno stimulaciji radnika donosi Direktor Poslodavca na prijedlog ovlaštenog rukovoditelja Odjela, odnosno voditelja Samostalnog odsjeka.

Povećanje osnovne plaće Članak 91.

Povećanje plaće za ukupan xxxxx xxxx

0,5%.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu ukupnog radnog staža za

Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za ukupan

xxxxx xxxx.

Članak 92.

Povećanje plaće za otežane uvjete xxxx

Xxxxxx ima pravo na povećanje osnovne plaće za otežane uvjeta rada, za sate rada provedene u xxx uvjetima od 10%. Otežane uvjete rada određuje Poslodavac.

Povećanje plaće za rad na blagdane, prekovremeni i noćni rad i dr.

Članak 93.

Radnik ima pravo na povećanje osnovne plaće za sate rada koje je radio kako slijedi:

1. za rad noću 30 %

2. za prekovremeni rad 50 %

3. za rad nedjeljom 35 %

4. za rad u drugoj smjeni kad radi izmjenično u smjenama, 10 %

5. za rad na blagdane, neradne dane, 50%

Ako je prisutno više uvjeta istodobno, povećanja plaće iz stavka 1. ovog članka se kumuliraju i Poslodavac ih je obvezan platiti radniku s plaćom za mjesec za koji plaću isplaćuje.

Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, umjesto plaćanja prekovremenog rada radniku se mogu dati slobodni dani, uz njegov pristanak.

Članak 94.

Plaća se isplaćuje jednom mjesečno, i to najkasnije do svakog 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec.

Prigodom isplate plaće, Poslodavac xx xxxxx radniku uručiti obračun plaće.

Istodobno s isplatom plaća, isplaćuju se i sva povećanja plaće koja xx xxxxxx ostvario u mjesecu za koji se isplaćuje plaća sukladno ovom Pravilniku.

Plaća se radniku isplaćuje na tekući račun kod banke koju radnik odabere.

Članak 95.

Radniku koji zamjenjuje privremeno odsutnog radnika duže od 5 (pet) xxxx pripada osnovna plaća odsutnog radnika, ako je to za njega povoljnije.

U slučaju kada postoji potreba za zamjenom privremeno odsutnog radnika iz stavka 1. ovog članka, Direktor će izdati drugom radniku nalog za obavljanje tih poslova.

Isplata povoljnije plaće iz stavka 1. ovog članka ostvaruje se isključivo uz posebnu odluku Direktora kojom se utvrđuje da xx xxxxxx temeljem izdanog naloga obavljao poslove privremeno odsutnog radnika u razdoblju dužem od 5 (pet) xxxx.

Plaća po osnovi solidarnosti Članak 96.

Kad u toku radnog vijeka radnika dođe do smanjenja radnikove sposobnosti zbog povrede na radu, invalidnosti i profesionalne bolesti, Poslodavac mu xx xxxxx osigurati povoljnije uvjete xxxx xxx npr. lakši posao, povoljniju normu, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i sl. bez smanjenja njegove plaće (plaća bez dodataka osim dodatka za xxxxx xxxx) xxxx xx ostvario u vremenu prije nego su nastale spomenute okolnosti.

Članak 97.

Radnik koji je navršio 60 xxxxxx starosti kao i radnik kojemu do pune starosne mirovine preostaje 5 xxxxxx starosti zadržava plaću najmanje u iznosu koji je imao neposredno prije nego su se stekle spomenute okolnosti.

Naknada plaće Članak 98.

U slučaju odsutnosti radnika s posla do 42 xxxx zbog privremene spriječenosti za rad, radniku pripada naknada plaće najmanje u visini od 90% osnovice.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu radniku pripada naknada plaće u visini 100% plaće.

Članak 99.

Radnik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće u visini prosjeka plaće radnika ostvarene u zadnja tri mjeseca ako xx xxxx povoljnija u sljedećim slučajevima:

- za dane blagdana i neradne dane određene Zakonom;

- za xxxx xxxx koristi pravo na plaćeni dopust za važne osobne potrebe, kao i za vrijeme korištenja plaćenog slobodnog xxxx zbog dobrovoljnog darivanja krvi;

- kad odbije raditi zato što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu;

- za vrijeme traženja zaposlenja za vrijeme otkaznog roka u slučaju otkaza ugovora o radu;

- za vrijeme odsutnosti radi toga što je pozvan na vojnu vježbu;

- za vrijeme prekida rada do kojeg xx xxxxx krivnjom Poslodavca;

- za vrijeme kada radnik ne radi jer Xxxxxxxxxx nije poduzeo mjere za sprečavanje uznemiravanja i spolnog uznemiravanja odnosno ako postoje okolnosti da nije opravdano očekivati da će Poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, a radnik će zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom;

- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu sa potrebama i nalogom poslodavca, s time da je u xxx smislu Poslodavac xxxxx omogućiti radniku i primjeren xxxx xxxx odsustva s rada za pripremu ispita;

- za rad u radničkom vijeću i sindikatu, xx xxx povjerenik radnika za zaštitu na radu, sukladno zakonu i Kolektivnom ugovoru;

- organiziranih sistematskih pregleda radnika;

- u drugim slučajevima propisanim zakonom.

Naknadu plaće koju Xxxxxxxxxx radniku isplaćuje, isplaćuje zajedno s plaćom.

Regres za godišnji odmor Članak 100.

Direktor Poslodavca će, ukoliko bude u financijskoj mogućnosti s obzirom na tekuće poslovanje i ako to nije u suprotnosti s odlukom Skupštine Poslodavca, donijeti odluku da se radnicima isplati potpora za korištenje godišnjeg odmora (regres za godišnji odmor).

Regres za godišnji odmor ne može se odrediti u iznosu višem od najvišeg neoporezivog iznosa za tu namjenu određenog poreznim propisima na xxx isplate.

Otpremnina Članak 101.

Radnik kojem Xxxxxxxxxx otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada kod Poslodavca, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u

iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod Poslodavca.

Otpremnina će se odrediti u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca, s time da ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 60.000,00 kuna.

Članak 102.

Radnik kojemu se radni odnos prekida zbog odlaska u mirovinu ima pravo na otpremninu koja ne može biti viša od najvišeg neoporezivog iznosa za te namjene određenog poreznim propisima na xxx isplate.

Odluku o isplati otpremnine iz prethodnog stavka ovog članka i članka 101. ovog Pravilnika donosi Direktor Poslodavca.

Jubilarne nagrade Članak 103.

Direktor Poslodavca će, ukoliko bude u financijskoj mogućnosti s obzirom na tekuće poslovanje i ako to nije u suprotnosti s odlukom Skupštine Poslodavca, donijeti odluku da se radniku isplati jubilarna nagrada za neprekidni xxxxx xxxx kod Poslodavca za navršenih:

– 10 xxxxxx radnog staža,

– 15 xxxxxx radnog staža,

– 20 xxxxxx radnog staža,

– 25 xxxxxx radnog staža,

– 30 xxxxxx radnog staža,

– 35 xxxxxx radnog staža,

– 40 xxxxxx radnog staža.

Pod radnim stažom kod istog Poslodavca podrazumijeva se i rad u pravnim osobama kojih je Poslodavac pravni slijednik.

Jubilarna nagrada ne može se odrediti u iznosu višem od najvišeg neoporezivog iznosa za tu namjenu određenog poreznim propisima na xxx isplate, a isplaćuje se radniku najkasnije s plaćom za mjesec u kojem je stekao pravo na jubilarnu nagradu iz stavka 1. ovog članka.

Dar djetetu radnika Članak 104.

Direktor Xxxxxxxxxx će, ukoliko bude u financijskoj mogućnosti s obzirom na tekuće poslovanje i ako to nije u suprotnosti s odlukom Skupštine Poslodavca, donijeti odluku da se jednom godišnje radniku koji ima dijete do 15 xxxxxx starosti (koje je do xxxx 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 xxxxxx starosti) osigura prigodni dar djetetu ili isplati novac za dar djetetu.

Dar djetetu iz stavka 1. ovog članka osigurava se u pravilu za Xxx Svetog Xxxxxx.

Dar djetetu iz stavka 1. ovog članka ne može se odrediti u iznosu višem od najvišeg neoporezivog iznosa za tu namjenu određenog poreznim propisima na xxx isplate.

Solidarne pomoći i potpore Članak 105.

Radnik ima pravo na isplatu solidarne pomoći, odnosno potpore u sljedećim slučajevima:

– smrti člana uže obitelji radnika,

– nastanka xxxxx invalidnosti radnika,

– neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 xxxx.

Članovima uže obitelji u smislu ovog članka smatraju se one osobe za koje se radniku može po poreznim propisima na xxx isplate neoporezivo isplatiti jednokratna potpora u slučaju smrti člana uže obitelji radnika.

Na potporu zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 xxxx xxxxxx ima pravo jednom godišnje.

Odluku o isplati i visini potpora iz ovog članka donosi Direktor Poslodavca, s time da se iznosi za pojedine slučajeve ne mogu odrediti u iznosu višem od najvišeg neoporezivog iznosa za tu namjenu određenog poreznim propisima na xxx isplate.

Članak 106.

Obitelj radnika ima pravo na isplatu potpore za slučaj smrti radnika.

Odluku o isplati i visini solidarne pomoći (potpore) iz stavka 1. ovog članka, donosi Direktor Poslodavca, s time da se ne može odrediti u iznosu višem od najvišeg neoporezivog iznosa za tu namjenu određenog poreznim propisima na xxx isplate.

Troškovi prijevoza na posao i s posla Članak 107.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prijevoza radi dolaska i odlaska na posao u visini cijene mjesečne ili pojedinačne prijevozne karte, za svaki xxx proveden na radu, a spomenuta naknada priznaje se za iznos xxxxxx xxxx je nastao radniku za prijevoz od njegova stvarnog mjesta stanovanja. Ukoliko radnik ili njegov bračni drug ima bliži useljivi xxxx po osnovi vlasništva, ugovora o najmu/podnajmu ili po drugoj valjanoj pravnoj osnovi (u nastavku teksta: bliži useljivi xxxx), trošak prijevoza na posao priznat će se u visini iznosa nastalog xxxxxx xx bližeg useljivog stana pa do mjesta rada.

Naknada troškova prijevoza utvrdit će se:

- za područje javnog gradskog prijevoza prema cijeni mjesečne ili pojedinačne karte javnog gradskog prijevoznika,

- za međumjesni javni prijevoz prema cijeni mjesečne ili pojedinačne karte kod najpovoljnijeg prijevoznika,

Ako na određenoj lokaciji nema javnog prijevoza, a radnik ima objektivno troškove u vezi dolaska i odlaska na posao, Direktor Xxxxxxxxxx odredit će novčani iznos naknade troškova koji će se radniku isplatiti, pri tome vodeći računa o visini troškova koji se za iste ili slične udaljenosti isplaćuju drugim radnicima.

Troškovi prijevoza na posao i s posla isplaćuju se za prethodni mjesec sukladno broju xxxx efektivnog rada, za slučaj ako se isplaćuju po cijeni pojedinačne karte.

Radnik xx xxxxx prijaviti u Odjel općih, pravnih i kadrovskih poslova Poslodavca svaku promjenu stvarnog mjesta stanovanja ili stjecanja bližeg useljivog stana xx xxxxxx njega ili njegova bračnog druga.

Davanje netočnih podataka o stvarnom mjestu stanovanja i činjenici postojanja bližeg useljivog stana, smatra se osobito teškom povredom radne obveze, zbog koje se radniku može otkazati ugovor o radu i zahtijevati naknada štete za neopravdano isplaćene troškove prijevoza na posao i s posla.

Odluku o isplati troškova prijevoza na posao i s posla donosi Direktor Poslodavca.

Prigodne isplate Članak 108.

Direktor Xxxxxxxxxx će, ukoliko bude u financijskoj mogućnosti s obzirom na tekuće poslovanje i ako to nije u suprotnosti s odlukom Skupštine Poslodavca, donijeti odluku da se radnicima isplate prigodne nagrade za Božić i Xxxxx (božićnica i uskrsnica) u novčanom iznosu i/ili u naravi.

Prigodne nagrade iz stavka 1. ovog članka ne mogu se odrediti u iznosu višem od najvišeg neoporezivog iznosa za tu namjenu određenog poreznim propisima na xxx isplate.

Članak 109.

Direktor Poslodavca će, ukoliko bude u financijskoj mogućnosti s obzirom na tekuće poslovanje i ako to nije u suprotnosti s odlukom Skupštine Poslodavca, donijeti odluku da se radniku isplati potpora za novorođenče.

Potpora za novorođenče iz stavka 1. ovog članka ne može se odrediti u iznosu višem od najvišeg neoporezivog iznosa za tu namjenu određenog poreznim propisima na xxx isplate.

Osiguranje radnika Članak 110.

Poslodavac je obvezan osigurati radnike za slučaj ozljede na radu, trajnog invaliditeta i

smrti.

Dnevnice i troškovi službenih putovanja Članak 111.

Dnevnice i troškovi noćenja u zemlji

Pod službenim putovanjem smatra se putovanje na koje xx xxxxxx upućen za obavljanje određenih radnih zadataka u mjestu koje xx xxxx od 30 km udaljeno od mjesta zaposlenja, osim u mjesto u kojem ima prebivalište ili uobičajeno boravište, pod uvjetom da taj posao ne predstavlja rad na terenu, sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak.

Kao mjesto zaposlenja radnika smatra se sjedište Poslodavca.

Članak 112.

Nalog za službeno putovanje (uključujući službeno putovanje u inozemstvo) za radnike kod Poslodavca ovlašten je izdati Direktor ili druga ovlaštena osoba kod Poslodavca.

Nalog za službeno putovanje izdaje se prije polaska na službeno putovanje na propisanom obrascu. Nalog xxxx biti potpisan xx xxxxxx Direktora Poslodavca ili druge ovlaštene osobe.

Članak 113.

U nalogu za službeno putovanje xxxx biti navedeno:

1. naziv Poslodavca,

2. broj naloga,

3. ime i prezime radnika i naziv radnog mjesta,

4. mjesto u koje radnik službeno putuje (ako putuje u više mjesta, sva mjesta moraju biti navedena),

5. razlog putovanja,

6. mjesto zaposlenja i mjesto prebivališta radnika,

7. datum polaska, vrijeme trajanja putovanja i prometno sredstvo kojim se može koristiti,

8. sat polaska, ako se upotrebljava vlastito prijevozno sredstvo,

9. na xxxx xxxxx su troškovi putovanja,

10. datum izdavanja naloga, te pečat i potpis.

Članak 114.

Nalog za službeno putovanje u inozemstvo sadrži, pored ovih podataka i:

a) ime države i mjesta u koje se putuje,

b) naznaku jesu li osigurani besplatan smještaj i prehrana, te uz koje se uvjete naknada za službeno putovanje može obračunavati,

c) kategoriju hotela u kojem xx xxxxxx odsjesti.

Članak 115.

Radniku na službenom putovanju u zemlji, izvan sjedišta Poslodavca ili prebivališta radnika, pripada naknada prijevoznih troškova, naknada punog iznosa troškova noćenja prema priloženom računu i dnevnica u visini najvišeg neoporezivog iznosa sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.

Iz dnevnice radnik plaća osobni prijevoz u mjestu (gradski prijevoz), te troškove prehrane i

pića.

Članak 116.

Pola iznosa dnevnice pripada radniku xxxx xx cijelo službeno putovanje trajalo duže od 8 sati, a kraće od 12 sati.

Radniku pripada puni iznos dnevnice za svaka 24 sata provedena na službenom putu i za ostatak vremena duži od 12 sati.

Dnevnice za službena putovanja u inozemstvo

Članak 117.

Službenim putovanjem u inozemstvo smatra se službeno putovanje iz Republike Hrvatske u stranu državu i obratno, putovanje iz jedne države u drugu, kao i putovanje iz jednog mjesta u drugo na području strane države.

Visina dnevnice na koju radnik ima pravo za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuje se za sve radnike kod Poslodavca u iznosu dnevnica utvrđenom općim propisima za javne službenike i namještenike u Republici Hrvatskoj.

Članak 118.

Na osnovu putnog naloga u pravilu se isplaćuje akontacija u iznosu od najviše jedne trećine procijenjenih troškova, s time da Direktor pisanim putem može odobriti da se isplati i veći iznos.

Članak 119.

Po povratku sa službenog putovanja, a najkasnije u roku od 7 xxxx xxxxxx podnosi putni nalog na obračun ovlaštenoj osobi kod Poslodavca.

Putnom obračunu prilaže se i sva neophodna dokumentacija kojom se dokazuju realizirani troškovi.

Radnik koji u roku iz stavka 1. ovog članka ne podnese putni obračun, gubi pravo na naknadu troškova iz putnog naloga, dok će se xxxx akontacija voditi u poslovnim knjigama kao potraživanje od radnika.

Članak 120.

Radnik koji ne razduži putni nalog i ne podmiri iznos iz putnog naloga, ne može preuzeti novi putni nalog.

Terenski dodatak Članak 121.

Pod radom na terenu smatraju se redoviti poslovi radnog mjesta radnika privremeno upućenog na mjesto rada udaljeno najmanje 30 km od mjesta sjedišta Poslodavca ili njegove poslovne jedinice, sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak.

Za vrijeme rada na terenu radnik ima pravo na terenski dodatak u visini najvišeg neoporezivog iznosa sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.

Ako je radniku osigurana prehrana, terenski dodatak mu se umanjuje za trošak prehrane. Dnevnice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Članak 122.

Radniku upućenom na rad na terenu pripada naknada za rad na terenu i za dane tjednog odmora i za dane blagdana kada radnik ne radi.

Naknada za odvojeni život od obitelji Xxxxxx 123.

Pravo na naknadu za odvojeni život radnik stječe ako je to ugovoreno prigodom zasnivanja radnog odnosa.

Naknada za odvojeni život utvrđuje se u visini najvišeg neoporezivog iznosa naknade za odvojeni život sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.

Ukoliko radniku Poslodavac osigurava (plaća) smještaj ili prehranu, visina naknade iz prethodnog stavka umanjuje se za iznos plaćenih troškova.

Dok xx xxxxxx na službenom putu ili terenskom radu ne pripada mu naknada za odvojeni život od obitelji.

Korištenje osobnog automobila u službene svrhe Članak 124.

Radnik kojem je Direktor, odnosno druga ovlaštena osoba, odobrila korištenje osobnog automobila za službene svrhe, ima pravo za svaki prijeđeni kilometar na naknadu u iznosu od 2 kn po prijeđenom kilometru, a isti se obvezuje dokazati prijeđenu kilometražu ispunjavanjem izvještaja koje xxxx dati na uvid odgovornoj osobi kod Poslodavca.

Članak 125.

Odluke o isplati dnevnica, terenskog dodatka, kao i naknade za odvojeni život donosi Direktor Društva.

XII. ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA

Članak 126.

Organizacija rada i poslovanja kod Poslodavca i organizacijski oblici, te sistematizacija radnih mjesta, utvrđeni su Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Poslodavca.

XIII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 127.

Radnik koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 xxxx od xxxx dostave odluke xxxxx xx povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava, zahtijevati kod Poslodavca ostvarenje tog prava.

Ako Poslodavac u roku od 15 xxxx od dostave zahtjeva ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno nije Poslodavcu podnio zahtjev za zaštitu prava.

Članak 128.

Ako je zakonom ili drugim propisom koji obvezuje Poslodavca predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog spora, rok od 15 xxxx počinje teći od xxxx okončanja tog postupka.

Rok iz čl. 127. ovog Pravilnika ne odnosi se na potraživanja naknade štete ili druga novčana potraživanja iz radnih odnosa.

Članak 129.

Sve odluke u vezi s pravima i obvezama iz radnih odnosa donosi Direktor Poslodavca, osim ako zakonom, drugim propisom ili ovim Pravilnikom, za donošenje pojedinih odluka nije ovlašteno drugo tijelo ili osoba.

Za donošenje svih odluka koje su temeljem ovog Pravilnika u njegovoj nadležnosti, Direktor može xxxxxx ovlastiti i drugu osobu.

Odluke se radniku uručuju neposredno na njegovom radnom mjestu, uz potpis primitka odluke i naznačen datum uručenja.

Ako radnik odbije primiti odluku neposredno na njegovom radnom mjestu, osoba xxxx xx dostavlja o tome će sačiniti zabilješku s naznakom datuma pokušaja dostave.

Za slučaj odbijanja primitka odluke neposredno na radnom mjestu, kao i u slučajevima kad radnik ne radi, ne dolazi na posao te ako je iz bilo kojeg drugog razloga odsutan s posla ili mu se zbog bilo čega drugog pismeno ne može dostaviti neposredno na njegovom radnom mjestu, odluka se radniku dostavlja preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom na njegovu posljednju poznatu adresu stanovanja.

Ako se ni na xxx xxxxx ne uspije dostaviti radniku pismeno, odluka će se istaknuti na oglasnoj ploči Poslodavca, s time da se dostava smatra izvršenom istekom roka od tri (3) xxxx od xxxx isticanja odluke na oglasnoj ploči Poslodavca.

XIV. ZABRANA DISKRIMINACIJE I ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 130.

Ovim se Pravilnikom sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Diskriminacijom se smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.

Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga članka.

Diskriminacija je posebno zabranjena u odnosu na:

1. područje rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu sa Zakonom o radu i posebnim zakonima,

2. otkaz ugovora o radu,

3. prava članova i djelovanja u udrugama radnika ili Poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj profesionalnoj organizaciji, uključujući povlastice koje proizlaze iz tog članstva.

Članak 131.

Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 130. ovog Pravilnika kojim se radnik stavlja ili je bio stavljen ili bi mogao biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugog radnika u usporedivoj situaciji.

Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti radnika u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 130. ovog Pravilnika, u odnosu na druge radnike u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

Članak 132.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja diskriminaciju u smislu članka 130. ovog Pravilnika.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 130. ovog Pravilnika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje i radnika, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.

Članak 133.

Poslodavac xx xxxxx zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti sa zakonom.

Poslodavac xx xxxxx imati Etički kodeks kojim se uređuju načela poslovnog ponašanja kod Poslodavca, a u cilju stvaranja uvjeta za razvoj etičkog ponašanja Poslodavac je obvezan osigurati sve što je potrebno za provedbu Etičkog kodeksa.

Članak 134.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja Poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

Članak 135.

Osoba ovlaštena kod Poslodavca primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika je povjerenik za etiku i njegov zamjenik, koje imenuje Direktor Xxxxxxxxxx.

Članak 136.

Osoba iz članka 135. ovog Pravilnika dužna je u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja radnika ako utvrdi da ono postoji.

Članak 137.

U postupku ispitivanja i rješavanja pritužbe osoba iz članka 135. ovog Pravilnika ispitati će radnika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se navodi da je uznemiravala ili spolno uznemiravala radnika, utvrditi način i okolnosti uznemiravanja, te izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđenja relevantnih činjenica.

U slučaju da podnositelj pritužbe to traži, ovlaštena xxxxx xx tijekom postupka ispitivanja pritužbe predložiti Xxxxxxxxxx mjere koje bi do okončanja postupka ispitivanja pritužbe spriječile daljnji kontakt podnositelja pritužbe i radnika protiv kojega je pritužba podnesena, uključujući i privremeni premještaj.

Postupak po pritužbi je hitan, a provodi se na način koji ničim ne vrijeđa dostojanstvo radnika i u nazočnosti sindikalnih povjerenika u preuzetoj funkciji Radničkog vijeća.

Članak 138.

O provedenom postupku iz članka 137. ovog Pravilnika sastavit će se zapisnik. Zapisnik potpisuju osoba iz članka 135. ovog Pravilnika, osoba xxxx xx sastavila zapisnik, te sindikalni povjerenici u preuzetoj funkciji Radničkog vijeća.

Članak 139.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja bitnu povredu obveza iz radnog odnosa.

Zavisno o obliku spolnoga uznemiravanja i njegovim posljedicama, Direktor Xxxxxxxxxx će odlučiti predstavlja li takvo ponašanje radnika opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Članak 140.

Ako utvrdi da xx xxxxxx koji je podnio pritužbu uznemiravan ili spolno uznemiravan, osoba iz članka 135. ovog Pravilnika upozorit će ovlašteno tijelo Poslodavca na potrebu hitnog

poduzimanja mjera kojima se sprečava nastavak uznemiravanja odnosno spolnog uznemiravanja.

Članak 141.

Osoba iz članka 135. ovog Pravilnika može poduzeti sljedeće mjere:

a) Protiv radnika koji uznemirava ili spolno uznemirava:

- predložiti sklapanje aneksa ugovora o radu za druge poslove, tj. davanje otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, te za slučaj da radnik odbije sklapanje tako izmijenjenog ugovora o radu, predložiti davanje redovnog ili izvanrednog otkaza ugovora o radu,

- ukoliko se radi o lakšem obliku uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, radnika upozoriti na povredu radne obveze zbog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja s mogućnošću davanja redovnog ili izvanrednog otkaza ugovora o radu,

- radnika xxxx xxxx povredu uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja privremeno rasporediti na druge poslove i mjesto rada,

- poduzeti druge potrebne mjere i radnje po slobodnoj ocjeni Poslodavca ili imenovane osobe za zaštitu dostojanstva radnika.

b) Za radnika koji se uznemirava:

- privremeno ga rasporediti na drugo mjesto rada uz njegovu suglasnost,

- privremeno mu odobriti prestanak rada uz naknadu plaće dok mu se ne osigura zaštita,

- poduzeti druge potrebne mjere i radnje po slobodnoj ocjeni Poslodavca ili imenovane osobe za zaštitu dostojanstva radnika.

Članak 142.

Ako Poslodavac najkasnije u roku od 8 xxxx od dostave pritužbe ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da u daljnjem roku od 8 xxxx zatraži zaštitu pred nadležnim sudom.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Xxxxxxxxxx zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije xxxxx dostaviti pritužbu, te ima pravo prekinuti rad pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

O prekidu rada opisanom u prethodna dva stavka ovog članka, uz navođenje razloga za prekid rada, radnik xx xxxxx odmah obavijestiti Poslodavca, a najkasnije sljedeći radni rad nakon prekida rada.

Članak 143.

Ako se pritužba radnika odnosi na osobu – radnika drugog poslodavca, osoba xxxx xx ovlaštena u ime Poslodavca primati i rješavati pritužbe radnika, bez odgode će obavijestiti o tome poslodavca drugoga radnika i zabraniti daljnji doticaj tog radnika s uznemiravanim ili spolno uznemiravanim radnikom.

Članak 144.

Podaci i isprave prikupljeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni i za njihovu je tajnost odgovorna osoba ovlaštena za zaprimanje i rješavanje pritužbi radnika xxxx xx rješavala konkretnu pritužbu vezanu uz zaštitu dostojanstva radnika.

Osoba iz stavka 1. ovog članka upozorit će prije početka provođenja postupka druge osobe koje sudjeluju u postupku na obvezu čuvanja tajnosti podataka koji su u vezi s postupkom i to će se konstatirati u zapisniku.

Povreda tajnosti navedenih podataka predstavlja bitnu povredu radne obveze.

XV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI

Obveze poslodavca Članak 145.

Poslodavac xx xxxxx organizirati rad, te osigurati i održavati postrojenja, uređaje i opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada na način koji osigurava zaštitu zdravlja i sigurnost rada radnika.

Poslodavac xx xxxxx osigurati osposobljavanje radnika za rad na siguran način.

Zaštita na radu Članak 146.

Poslodavac osigurava provedbu propisanih mjera zaštite na radu.

Obveza svakog radnika je da sudjeluje u provedbi sustava zaštite na radu te da u svakodnevnom radu primjenjuje interna pravila, zakone i druge propise o zaštiti na radu.

Radno mjesto i sredstva za rad xxxxxx xx obvezan urediti svakog xxxx poslije završetka rada.

Članak 147.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu djeluje na način utvrđen važećim zakonom kojim se uređuje područje zaštite na radu (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti na radu), ovim Pravilnikom i Kolektivnim ugovorom dok je na snazi.

Izbor povjerenika, kao i broj povjerenika, obavlja se i određuje sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

Članak 148.

Poslodavac je obvezan osigurati povjereniku radnika za zaštitu na radu potrebno vrijeme i uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave iz zaštite na radu te mu ne smije, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka sindikalnih povjerenika u preuzetoj funkciji Radničkog vijeća, otkazati ugovor o radu, niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.

Poslodavac je obvezan povjereniku radnika za zaštitu na radu osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti u skladu s općim propisima o xxxx xxxxxx su propisani uvjeti za rad radničkog vijeća.

Članak 149.

Za obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu povjerenik ima pravo na naknadu plaće za najmanje tri sata tjedno, a bez mogućnosti ustupanja toga prava drugom povjereniku.

Poslodavac je obvezan osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu provoditi tijekom radnog vremena o svom trošku.

Poslodavac je obvezan povjereniku radnika za zaštitu na radu učiniti dostupnom odgovarajuću dokumentaciju sukladno Zakonu o zaštiti na radu.

Članak 150.

U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu, povjerenik radnika za zaštitu na radu ima sva prava i obveze propisane Zakonom o zaštiti na radu.

Članak 151.

Prigodom stupanja na rad xxxxxx xxxx biti upoznat s mjerama zaštite na radu i svojim pravima i obvezama glede zaštite na radu, odnosno xxxx biti upoznat s korištenjem zaštitnih sredstava na radnom mjestu na koje je primljen, odnosno raspoređen.

Članak 152.

Radnik xx xxxxx odmah obavijestiti Poslodavca, odnosno neposrednog rukovoditelja o eventualnoj nesreći xxxx xx pretrpio na radu, bez obzira utječe li takva nesreća na njegovu sposobnost za rad ili ne.

Sigurnost radnog mjesta Članak 153.

U obavljanju svojih svakodnevnih poslova, xxxxxx xx obvezan raditi s dužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život, ili zdravlje, kao i zdravlje i život drugih radnika, te sigurnost opreme i strojeva.

Radnik xx xxxxx prije početka rada na radnom mjestu provjeriti uvjete sigurnosti rada na radnom mjestu te o eventualnim opasnostima na mjestu rada i pristupu mjestu rada, kvarovima i nedostacima na strojevima, uređajima, opremi i alatima, odmah, bez odlaganja upozoriti neposredno nadređenog radnika Poslodavca, a u slučaju hitnosti i javno tijelo.

Na način iz stavka 2. radnik xx xxxxx postupiti i u slučaju takvih postupaka drugih radnika, ili osoba koje se privremeno nalaze u prostorima Poslodavca, kojima može doći do ugrožavanja zdravlja i života radnika i drugih osoba te oštećenja ili uništenja strojeva, uređaja, opreme i alata Poslodavca.

Članak 154.

Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog postupka u odnosu na druge radnike i xxxx uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke bio xxxxx izložiti se opasnosti spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Zlouporaba alkohola i opojnih droga Članak 155.

Najstrože je zabranjen rad pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava te unošenje alkohola i drugih opojnih sredstava na radno mjesto i u druge prostore Poslodavca.

Pušenje je, sukladno zakonu i drugim propisima, dozvoljeno samo u onim prostorima Poslodavca koji su označeni kao prostorije za pušenje, s time da Poslodavac nije xxxxx osigurati radnicima takve prostorije.

Zaštita privatnosti radnika Članak 156.

Osobni podaci o radnicima mogu se prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to dopušteno zakonom i xxxx xx to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.

Podatke iz stavka 1. može prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo Poslodavac i radnik kojeg ovlasti Poslodavac.

Poslodavac xx xxxxx imenovati osobu xxxx xx ovlaštena nadzirati zakonito i na ovom Pravilniku utemeljeno prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka radnika.

Osobe iz stavaka 2. i 3. moraju podatke koje saznaju u obavljanju svoje dužnosti trajno čuvati kao povjerljive.

Članak 157.

Poslodavac xx xxxxx prikupljati podatke o radnicima koji su mu potrebni radi urednog vođenja evidencija iz područja rada, sukladno važećim propisima.

Poslodavac xx xxxxx prikupljati i druge podatke o radnicima i članovima njihovih obitelji sukladno propisima, radi ostvarivanja njihovih prava na radu i po osnovi rada, odnosno prava iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Evidencije iz stavka 1. vode xx xxxxxx na papiru i/ili u elektroničkom obliku, odnosno drugom mediju sukladno propisima, pri čemu se mogu koristiti odgovarajuće kratice s jasnim pojašnjenjem njihovog značenja.

Članak 158.

Radnici su dužni radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, Poslodavcu pravodobno dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama iz područja rada, podatke za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu trudnica, roditelja i posvojitelja, kao i sve promjene ovih podataka, propisane zakonom, posebnim propisom, ovim Pravilnikom ili kolektivnim ugovorom.

Oni radnici koji ne dostave osobne podatke opisane u stavku 1. ovog članka, odgovorni su za sve štetne posljedice tog propusta. Poslodavac može od njih potraživati naknadu štete za slučaj da mu ona zbog njihovog propusta nastane, a opetovano nedostavljanje podataka nužnih za vođenje zakonom i drugim propisima propisanih evidencija, kao i nedostavljanje tih podataka na poziv ovlaštene osobe kod Poslodavca, smatra se bitnom povredom radnih obaveza.

Članak 159.

Radnik koji sklopi ugovor o radu xxxxx xx u Odjel općih, pravnih i kadrovskih poslova dostaviti domovnicu ili rodni list, dokaz o stečenom zvanju i stručnoj spremi, potvrdu nadležnog tijela o dosadašnjem radnom stažu ako nije prvo zaposlenje, kopiju važeće osobne iskaznice, a na zahtjev i druge dokumente koji su potrebni za vođenje evidencija iz područja rada kod Poslodavca.

Ako radnik ima dijete, xxxxx xx o tome obavijestiti Poslodavca i dostaviti rodni list djeteta, ako želi ostvarivati prava koja mu kod Poslodavca pripadaju po toj osnovi sukladno ovom Pravilniku, Kolektivnom ugovoru dok je na snazi, i drugim važećim propisima.

Članak 160.

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o zaposlenicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama.

O prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku, Poslodavac će donijeti odluku sukladno zakonu, kao i o imenovanju osobe xxxx xx ovlaštena nadzirati provedbu te odluke.

XVI. POSLOVNA TAJNA, ZAŠTITA IMOVINE I PODATAKA POSLODAVCA I ZABRANA KONKURENCIJE

Poslovna tajna Članak 161.

Svi podaci Poslodavca, poslovne ili osobne naravi, pojedinosti organizacije i ustroja Poslodavca, koje xx xxxxxx saznao u obavljanju svojih poslova, smatraju se poslovnom tajnom.

Radnik se obvezuje čuvati sve službene, tehničke i komercijalne podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu iz stavka 1. ovog članka za vrijeme radnog odnosa kod Poslodavca i dvije godine nakon prestanka radnog odnosa kod Poslodavca.

Zaštita imovine i podataka poslodavca Članak 162.

Sa svim strojevima, alatom i priborom xxxx xx postupati stručno i s pažnjom, a materijal koji se koristi u obavljanju posla xxxx xx koristiti štedljivo i sa što manje otpada.

Zabranjeno je svako samovoljno otuđivanje, ili nenamjensko korištenje imovinom kojom se koristi Poslodavac.

Iz prostora Poslodavca ne smije se iznositi imovina Poslodavca, uključujući poslovne dokumente, izvode iz poslovne dokumentacije, crteže, obrasce i sl., u originalu ili preslici, bez pisanog odobrenja Poslodavca.

Poslodavac može dati nalog za obavljanje pregleda zaposlenika pri ulazu i izlazu iz radnih prostora radi sprječavanja otuđivanja imovine.

Članak 163.

Zabranjeno je svako unošenje uređaja za audio i vizualno snimanje te uređaja za prijenos podataka u prostore Poslodavca i na mjesto rada, bez prethodnog pisanog odobrenja Poslodavca.

Zabranjeno je korištenje imovine Poslodavca u privatne svrhe, bez prethodnog pisanog odobrenja Poslodavca.

Zabrana konkurencije Članak 164.

Radnik ne smije bez pisanog odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac.

Odobrenje iz stavka 1. ovog članka daje Direktor Xxxxxxxxxx ili osoba xxxx xx on za to ovlastio.

Kršenje zabrane natjecanja iz stavka 1. ovog članka smatra se bitnom povredom obveza iz radnog odnosa i predstavlja opravdan razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 165.

Ovaj Pravilnik se mijenja i dopunjuje na način propisan za njegovo donošenje.

Ukoliko je pojedino pravo za radnika povoljnije ugovoreno ugovorom o radu, Kolektivnim ugovorom dok je na snazi ili nekim drugim aktom zaključenim kod Poslodavca primjenjuje se povoljnije pravo.

Članak 166.

Ovaj Pravilnik objavljuje se na oglasnoj ploči Poslodavca xxxx 16. listopada 2017. godine, a stupa na snagu i primjenjuje se počevši od xxxx 1. studenog 2017. godine.

Članak 167.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu Poslodavca od 19. siječnja 2015. godine (Ur. broj: 03/15-15), kao i Pravilnik o plaćama i ostalim naknadama Poslodavca od 10. siječnja 2011. godine (Ur. broj: 03/11-10), zajedno sa svim njihovim prilozima te izmjenama i dopunama.

Nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika, na sve ugovore xx xxxxx isprave i akte u kojima se poziva, odnosno upućuje na Pravilnik o radu i Pravilnik o plaćama i ostalim naknadama, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika o radu.

Ur. broj: 03/17-824

Split, 16. listopada 2017. godine.

Direktor:

Xxxxx Xxxxx, dipl. ing.