Contract

Na temelju članka 26. Zakona o radu (“Narodne novine” br. 93/14), Direktor Društva uz suglasnost Nadzornog odbora xxxxx xx xxxx . studenoga 2014. godine slijedeći:

P R A V I L N I K

O R A D U

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene u OBALA I PARKOVI d.o.o., ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na zaposlene kod Poslodavca, koji su sklopili ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, skraćenim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju u prostoru Poslodavca ili kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor Poslodavca.

Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na radnike upućene kod Poslodavca na rad preko Agencije za privremeno zapošljavanje u dijelu kojim su uređeni zaštita zdravlja, zaštita na radu i posebna zaštita određenih grupa radnika.

Na članove Uprave ne primjenjuju se odredbe ovoga Pravilnika o radu i Xxxxxx o radu o prestanku ugovora o radu.

Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike ako prava i obveze pojedinog radnika nisu povoljnije uređene ugovorom o radu ili zasebnim ugovorom.

Članak 2.

Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike kod Poslodavca.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.

U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3.

Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati savjesno i stručno, prema uputama Poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba Poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada.

Poslodavac, uz puno poštivanje prava i dostojanstva svakog radnika, jamči mogućnost izvršavanja svojih ugovornih obveza sve dok ponašanje radnika ne šteti poslovanju i ugledu Poslodavca i dok njegovo poslovanje i gospodarske prilike dopuštaju.

Poslodavac vodi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.

Evidencija sadrži podatke o radnicima i radnom vremenu.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Zasnivanje radnog odnosa

Članak 4.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o xxxx xx sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Članak 5.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Xxxxxx ugovor o xxxx xxxx sadržavati uglavke o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad

obavlja na različitim mjestima

3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak

popis ili opis poslova,

4. danu početka rada,

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme

6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u slučaju kada

se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja

potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora

7. otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u

slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno

izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik

ima pravo

9. trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.

Umjesto podataka iz stavka 1. točaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi xxxxxx, kolektivni ugovor ili pravilnik o xxxx xxxx uređuje ta pitanja.

Članak 6.

U slučaju kada to priroda posla dopušta, a ne radi se o poslovima na kojima nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ugovor o radu se može sklopiti za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor Poslodavca.

Osim uglavaka iz članka 5. ovog Pravilnika, ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada sadrži i sljedeće uglavke o:

1. radnom vremenu

2. strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac xxxxx

nabaviti, instalirati i održavati

3. uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi

s time

4. naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova

5. načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Ugovorom o radu mogu se pitanja rasporeda radnog vremena, skraćenog radnog vremena, prekovremenog rada, preraspodjele radnog vremena, noćnog xxxx x xxxxxx, urediti i na drukčiji način, nego je to propisano Zakonom o radu.

Članak 7.

Ako se radnik privremeno upućuje na rad u inozemstvo xxxxxx ugovor o xxxx xxxx se sklopiti ili se radniku xxxx uručiti pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo xxxx, a xxxx sadržavati osim uglavaka iz članka 5. ovog Pravilnika i uglavke o:

1. trajanju rada u inozemstvu

2. rasporedu radnog vremena

3. neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće

4. novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća

5. drugim primanjima u novcu i naravi na koja xx xxxxxx imati pravo za vrijeme rada u

inozemstvu

6. uvjetima vraćanja u zemlju.

Umjesto uglavaka iz stavka 1. podstavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi xxxxxx, kolektivni ugovor ili Pravilnik o xxxx xxxx uređuju ta pitanja.

Članak 8.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, to ne utječe na postojanje i valjanost ugovora o radu.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac xx xxxxx radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Potvrda o sklopljenom ugovoru o xxxx xxxx sadržavati sve uglavke propisane člankom 5., odnosno za posebne slučajeve iz članka 6. i 7. ovog Pravilnika.

Članak 9.

Poslodavac je obvezan u roku od 15 xxxx od xxxx sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu odnosno u roku od 15 xxxx od početka rada, radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Smatra se da je Xxxxxxxxxx ispunio obvezu iz prethodnog stavka ako radniku uruči presliku propisanog obrasca prijave ovjerenu xx xxxxxx nadležnog tijela mirovinskog odnosno zdravstvenog osiguranja.

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 10.

Ugovor o xxxx xxxx sklopiti svaka osoba xxxx xx navršila petnaest xxxxxx xxxxxx, i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje i ima opću zdravstvenu sposobnost te ako ispunjava uvjete za obavljanje poslova radnog mjesta utvrđene Zakonom, drugim propisima i propisane aktima Poslodavca.

Maloljetnik stariji od petnaest xxxxxx xxxxxx koji ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje može sklopiti ugovor o xxxx xxxx uz ovlaštenje zakonskog zastupnika.

Članak 11.

Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete.

Radi utvrđivanja obvezne zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.

Troškove utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radnika snosi Poslodavac

Članak 12.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxxxx xx xxxxx obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o xxxx xxxxxx dolazi u dodir.

3. Poslovi i uvjeti za obavljanje poslova

Članak 13.

Pojedine poslove radnici obavljaju na radnim mjestima.

Svako radno mjesto ima svoj redni broj, naziv i potrebne uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, te pripadajuću grupu složenosti ( koeficijent složenosti).

Pod uvjetima potrebnim za obavljanje poslova radnog mjesta podrazumijevaju se stupanj stručne spreme, odnosno kvalifikacije, završen fakultet ili škola, odnosno potrebno znanje, prethodno radno iskustvo i posebna znanja i uvjeti.

Popis radnih mjesta nalazi se u prilogu ovog Pravilnika pod nazivom

„ Sistematizacija radnih mjesta“ i čini njegov sastavni dio.

Članak 14.

Broj potrebnih radnika na pojedinom radnom mjestu, određuje Poslodavac ovisno o potrebi posla.

Članak 15.

Poslove radnih mjesta radnici obavljaju u mjestima gdje Poslodavac obavlja svoju registriranu djelatnost, osim ako ugovorom o radu nije izrijekom ugovoreno da xx xxxxxx poslove obavljati ručno u točno određenom mjestu ili mjestima.

O promjeni mjesta rada u skladu s odredbom stavka 1. Ovog članka Poslodavac je obvezan radnika obavijestiti najmanje deset xxxx prije obveze stupanja na rad u drugo mjesto rada.

Odbijanje radnika da postupi sukladno odluci o promjeni mjesta rada smatra se opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu.

4. Probni rad

Članak 16.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.

Trajanje probnog rada određuje se ugovorom o radu, s time da ne može trajati duže od šest mjeseci.

Članak 17.

Probni rad se utvrđuje kako bi se utvrdilo ima li radnik stručne i radne sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta za koje se sklapa ugovor o radu.

Ako posebnom odlukom Poslodavca nije što drugo utvrđeno, probni rad prati i ocjenu donosi neposredni rukovoditelj.

5. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 18.

Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen zakonom.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

6. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 19.

Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na određeno vrijeme čije je trajanje unaprijed određeno objektivnim razlozima.

Pod objektivnim razlozima iz prethodnog stavka smatraju se razlozi koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja (sezonski posao, zamjena privremeno nenazočnog radnika, vremenski i stvarno ograničena narudžba ili drugo privremeno povećanje opsega poslova, privremeni poslovi za obavljanje kojih poslodavac ima iznimnu potrebu, ostvarenju određenog poslovnog pothvata i sl.).

Poslodavac će radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete xxxx xxx i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a koji obavlja iste ili slične poslove.

Članak 20.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog xxx ugovorom, odnosno prestankom postojanja razloga zbog kojeg je ugovor sklopljen.

Ako radnik nastavi raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, smatra se da su Poslodavac i radnik sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

III. PRIPRAVNICI

Članak 21.

Status pripravnika xxx xxxxx koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme ukoliko prema predviđenom planu postoji potreba za popunu određenih poslova, uz uvjet prethodnog osposobljavanja.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme ukoliko postoje materijalne , tehničke i stručne mogućnosti za njegovo osposobljavanje, kao i u slučaju kad Zavod za zapošljavanje ili druga institucija preuzme obvezu da nadoknadi plaću, odnosno dio plaće ili troškova za njegovo osposobljavanje.

Članak 22.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, Poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ( volonterski rad).

Volonterski rad traje najduže koliko traje pripravnički staž.

Ako zakonom nije drukčije propisano, na volontera se primjenjuju i odredbe ovog Pravilnika, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu.

Članak 23.

Ako zakonom nije drukčije propisano, pripravnički staž, uključujući i volonterski rad, traje ovisno o stupnju stručne spreme i to:

- pripravnik magistar struke ( VII/I stupnja stručne spreme) - 12 mjeseci

- pripravnik baccalareus struke ( VI/I stupnja stručne spreme) - 9 mjeseci

- pripravnik IV/I stupnja stručne spreme ( SSS) - 6 mjeseci.

Članak 24.

Pripravniku se imenuje mentor koji xx xxxxx donijeti program stručnog osposobljavanja pripravnika i osigurati njegovu provedbu, ako programa nije propisan drugim aktom.

U slučaju da se program stručnog osposobljavanja pripravnika ne može provesti kod Poslodavca, pripravnik se može privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog poslodavca.

Članak 25.

Nakon završetka pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit prema sadržaju koji je sastavni dio programa osposobljavanja.

Pripravnički ispit se polaže pred Komisijom od 3 člana, odnosno pred drugim nadležnim tijelom ako je to propisano posebnim propisom.

Članovi komisije moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i pripravnik čije se znanje i sposobnosti provjeravaju i imenuje ih predsjednik uprave. za praćenje pripravnika.

Članak 26.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit Poslodavac može redovito otkazati.

IV. RADNO VRIJEME

1. Puno radno vrijeme

Članak 27.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sata tjedno osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije određeno kraće radno vrijeme.

U radno vrijeme uračunava se vremensko razdoblje u kojem xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem xx xxxxxxx obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.

Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu uređuju se ugovorom o radu, ako to nije propisano kolektivnim ugovorom ili aktom koji obvezuje Poslodavca.

Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu Xxxxxxxxxx, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio Poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

2. Nepuno radno vrijeme

Članak 28.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u xxxxx vremenu, odnosno u slučaju kad radnik podnese zahtjev za obavljanje rada u nepunom radnom vremenu, a priroda posla i ostali uvjeti to omogućuju.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na xxxxxx xxxx radnici s pravom na kraće radnog vrijeme.

Ukoliko to priroda i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.

Radnicima xxxx xxxx nepuno radno vrijeme, na njihov zahtjev, Poslodavac će nastojati osigurati prijelaz na puno radno vrijeme, ako se za takvim radom ukaže potreba.

Članak 29.

Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme , radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Ako radnik radi nepuno radno vrijeme kod dva ili više poslodavaca, za prekovremeni rad i preraspodjelu radnog vremena potreban je pristanak radnika.

Članak 30.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna xxxxx xxxx, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Ako ugovorom o radu nije drukčije utvrđeno, radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos.

3. Prekovremeni rad i preraspodjela radnog vremena

Članak 31.

Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

U slučajevima iz stavka 1. Ovog članka, xxxxxx xx obvezan raditi prekovremeno do pedeset sati tjedno.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno, odnosno sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.

Članak 32.

O hitnom prekovremenom radu radnika je obvezan izvijestiti neposredni rukovoditelj najkasnije xxxxx xxx unaprijed.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučaju xxxx xx prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupanja elementarne nepogode, dovršenja xxxxxxx xxxx čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a xxxx bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu, zamjene odsutnog radnika u procesu rada u neprekidnom trajanju i drugim sličnim slučajevima, xxxxxx xx obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.

Članak 33.

Prekovremeni rad ne može se naložiti:

• radniku xxxx xxxx skraćeno radno vrijeme zbog štetnih utjecaja rada,

• noćnom radniku,

• maloljetnom radniku.

Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi prekovremeno:

• trudnica,

• roditelj s djetetom do tri godine života,

• samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx xxxxxx,

• radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca,

• radnik xxxx xxxx u xxxxx radnom vremenu kod dva poslodavaca,

• radnik xxxx xxxx u xxxxx radnom vremenu kod više poslodavaca.

Pisana izjava o pristanku na prekovremeni rad nije potrebna u slučaju više sile.

Izjava o pristanku na prekovremeni rad dostavlja se ovlaštenoj osobi Poslodavca.

Članak 34.

Zbog sezonske prirode djelatnosti, zastoja u poslu, odnosno povećanju obima poslova u određenom vremenu, osiguranja većeg broja slobodnih xxxx i uštede energije, za dane državnih blagdana, prirode određenih poslova i drugim sličnim slučajevima može se uvesti preraspodjela radnog vremena.

Ako preraspodjela radnog vremena nije moguća na temelju kolektivnog ugovora, Poslodavac će za uvođenje preraspodjele sačiniti plan i takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.

Članak 35.

Radno vrijeme preraspodjeljuje se tijekom kalendarske godine na način da u jednom razdoblju traje kraće, a u drugom duže od punog radnog vremena, ako je takva mogućnost predviđena kolektivnim ugovorom ili Poslodavac sačini plan preraspodjele i prethodno ga dostavi inspektoru rada.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka,preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, odnosno šezdeset sati tjedno ako Poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno, zbog toga ne može trpjeti štetne posljedice.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.

Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme xxxx odgovarati ugovorenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu.

Maloljetnik ne smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata.

Radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavca, trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života i samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, mogu raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

4. Raspored radnog vremena

Članak 36.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih xxxx.

Dnevno radno vrijeme je jednokratno.

Dnevno radno vrijeme traje osam sati.

Dvokratno radno vrijeme može se uvesti za obavljanje određenih poslova temeljem odluke poslodavca.

Na poslovima gdje priroda xxxxxxx xxxx zahtjeva smjenski rad, radnici su obvezni raditi u smjenskom radu.

Članak 37.

Početak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena utvrđuje pisanom odlukom Poslodavac.

Raspored i trajanje radnog vremena utvrđeno prema odredbama stavka 1. Ovog članka može se izmijeniti odlukom Poslodavca zbog potrebe uvođenja prekovremenog rada.

O rasporedu i promjeni radnog vremena Poslodavac će obavijestiti radnika tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju uvođenja prekovremenog rada.

U slučaju kada to priroda rada dopušta, pojedinoj grupi radnika ili pojedinom radniku može se odobriti fleksibilno radno vrijeme, na način da se početak i završetak mogu pomaknuti za dva sata, s time da radnik u određenom vremenu ostvari puno radno vrijeme.

5. Korištenje radnog vremena

Članak 38.

Rad treba točno započeti i ne smije se završiti prije kraja radnog vremena, osim u slučaju iz članka 37. stavak 4. ovog Pravilnika.

Kontrola početka i završetka radnog vremena obavlja se upisivanjem u evidenciju korištenja radnog vremena.

Napuštanje radnog prostora dopušteno je uz dozvolu neposrednog rukovoditelja.

V. ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 39.

Radnici xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno imaju svakoga radnog xxxx pravo na stanku u trajanju od 30 minuta, koje se ubraja u radno vrijeme.

Maloljetni radnik xxxx xxxx najmanje četiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor ( stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.

Na poslovima na xxxxxx xx narav posla takva da ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja xxxxxx, radnicima xxxx xxxx na xxx poslovima stanka se osigurava višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju.

Vrijeme korištenja xxxxxx određuje Poslodavac.

2. Dnevni odmor

Članak 40.

Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

3. Tjedni odmor

Članak 41.

Tjedni odmor radnika traje najmanje 24 sata neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 40. ovog Pravilnika, a maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.

Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavka 1. ovoga članka, xxxx mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

4. Godišnji odmor

Članak 42.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Maloljetni radnik i radnik xxxx xxxx na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Osoba s invaliditetom ostvaruje godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 xxxx.

Xxxxxx xxxx se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stječe pravo na godišnji odmor određen na način iz stavaka 1. i 2. Ovoga članka, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod Poslodavca.

Članak 43.

Subota se ne uračunava u dane godišnjeg odmora.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad, utvrđeno od ovlaštenog liječnika.

Članak 44.

Dodatni xxxx xxxx godišnjeg odmora radnik ostvaruje po osnovi radnog staža i uvjeta rada, :

1. prema dužini radnog staža

- do 5 xxxxxx xxxxx 1 xxx

- xx navršenih 5 - 10 xxxxxx xxxxx 2 xxxx

- xx navršenih 10 - 15 xxxxxx xxxxx 3 xxxx

- xx navršenih 15 - 20 xxxxxx xxxxx 4 xxxx

- xx navršenih 20 - 25 xxxxxx xxxxx 5 xxxx

- preko 25 xxxxxx xxxxx 6 xxxx.

2. prema uvjetima rada

- za rad na otvorenom odnosno za rad subotom,

nedjeljom, blagdanima i neradnim danima 1 xxx.

Dani godišnjeg odmora prema kriterijima iz stavka 1.ovog članka dodaju se na 20 xxxx koji xxxx xxxx ostvaruju u najkraćem trajanju radnici koji koriste puni godišnji odmor.

Članak 45.

Kriteriji iz prethodnog članka ovog Pravilnika primjenjuju se kumulativno. Radnici koji po kriterijima ostvare veći xxxx xxxx godišnjeg odmora mogu koristiti najviše 30 xxxx godišnjeg odmora.

Članak 46.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga članka.

Članak 47.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 45. ovoga Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na xxx blagdana ili neradnog xxxx određenog zakonom trebao raditi, a toga xxxx na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj xxx.

Ako je Poslodavac radniku prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora, najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxxx xxxx godišnjeg odmora.

Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni xxxx xxxx, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

Članak 48.

Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s Poslodavcem drukčije ne dogovori.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Drugi dio godišnjeg odmora xxxxxx xxxx iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora ako mu xx xxxx omogućeno korištenje toga odmora.

Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Članak 49.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac, planom korištenja godišnjih odmora, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, polazeći od potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor i razonodu radnika.

Ako radnik radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.

Poslodavac će radnike obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najmanje 15 xxxx prije korištenja.

Xxxxx xxx godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje tri xxxx prije.

5. Plaćeni dopust

Članak 50.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeni dopust do ukupno najviše xxxxx radnih xxxx za važne osobne potrebe, i to za:

- sklapanje braka 3 xxxx

- porod supruge 3 xxxx

- težu bolest člana uže obitelji 2 xxxx

- smrt člana uže obitelji, ako živi u zajedničkom

domaćinstvu 3 xxxx

- smrt člana uže obitelji, ako ne živi u zajedničkom

domaćinstvu 2 xxxx

- elementarne nepogode 3 xxxx

- davanje krvi na xxx davanja.

Plaćeni dopust odobriti će se radniku i za slijedeće slučajeve:

- stručno ili opće školovanje za potrebe društva 5 xxxx.

5. Neplaćeni dopust

Članak 51.

Radniku se može, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust, ukoliko to dopušta priroda posla i potrebe poslodavca.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

VI. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

1. Zaštita i sigurnost na radu

Članak 52.

Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu života i sigurnosti radnika na radu, a osobito: održavati strojeve, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprečavati opasnost na radu, obavještavati radnike o opasnosti na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.

Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na poslu.

Xxxxxx xx u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti Poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost, te provoditi druge propisane ili od poslodavca utvrđene mjere.

2. Zaštita privatnosti

Članak 53.

Radnici su obvezni poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u području rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke: za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva kao i ostale podatke potrebne za ostvarivanje nekih prava.

Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi.

Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice tog propusta.

Članak 54.

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

3. Zaštita od diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja

Članak 55.

Poslodavac xx xxxxx zaštititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju, te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima na osnovi rasne ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovog članka.

Diskriminacijom u smislu ovoga Xxxxxx smatrat će se i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući:

• korištenje javno dostupnih resursa,

• sudjelovanje u aktivnostima zaposlenih kod Poslodavca,

• pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za Poslodavca.

Članak 56.

Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz stavka 1. članka 55. ovoga Pravilnika kojim xx xxxxx stavlja ili xx xxxx stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj xx xxxxx osobe u usporedivoj situaciji.

Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz stavka 1. članka 55. ovoga Pravilnika, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

Težim oblikom diskriminacije u smislu ovoga Pravilnik smatrat će se diskriminacija počinjena prema određenoj osobi po više osnova iz stavka 1. članka 55. ovoga Pravilnika

( višestruka diskriminacija ), diskriminacija počinjena više puta ( ponovljena diskriminacija), xxxx xx počinjena kroz dulje vrijeme ( produljena diskriminacija) ili koja posljedicama posebno teško pogađa žrtvu diskriminacije.

Poticanje na diskriminaciju, ako je počinjeno s namjerom, smatrat će se diskriminacijom u smislu odredbi ovog Pravilnika.

Članak 57.

Poslodavac xx xxxxx zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima i odredbama ovog Pravilnika.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz stavka 1. članka 55. ovoga Pravilnika.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 58.

Poslodavac će imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika ( u nastavku: ovlaštena osoba).

Podaci o osobi ovlaštenoj za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva objavljuju se na vidnom mjestu kod Poslodavca, a uključuju ime i prezime, broj telefona i telefaksa, te e-mail adresu ovlaštene osobe.

Poslodavac xx xxxxx ovlaštenoj osobi osigurati zaprimanje pritužbi na način i u uvjetima kojima xx xxxx ugroziti privatnost osobe koja podnosi pritužbu, što razumijeva mogućnost korištenja posebne prostorije u sjedištu Poslodavca tijekom cijelog ili u dijelu radnog vremena, a ukoliko je to potrebno omogućiti će mu se i izlazak iz sjedišta Poslodavca radi zaprimanja pritužbe.

Iznimno, ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije xxxxx dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od xxxx xxxx od xxxx prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz prethodnog stavka, radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.

Članak 59.

Poslodavac ili ovlaštena osoba dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od 8 xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastanka diskriminacije, uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Ovlaštena osoba, u vezi s pritužbom, dužna je provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja, u kojem cilju može saslušati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.

Članak 60.

Prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj pritužbe tvrdi da ga je diskriminirala, uznemiravala ili spolno uznemiravala te u slučaju njihova suočenja, kao i o svim poduzetim radnjama, ovlaštena osoba obvezna je sastaviti zapisnik odnosno sačiniti službenu bilješku.

U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te ih je upozorila na posljedice odavanja xx xxxxx, a isti potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.

Članak 61.

Nakon provedenog postupka ovlaštena xx xxxxx u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će utvrditi da postoji diskriminacija, uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili da takav oblik povrede dostojanstva na koje xx xxxxxx ukazao u pritužbi ne postoji, u kojem slučaju će odbiti pritužbu radnika.

Ukoliko je utvrđena povreda dostojanstva radnika, ovlaštena xx xxxxx u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju te činjenice i predložiti nadležnom tijelu Poslodavca da u odnosu na osobu xxxx xx počinila takve radnje xxxxxx odgovarajuću odluku zbog povrede radne obveze te predložiti poduzimanje drugih mjera radi sprečavanja nastavka uznemiravanja.

Poslodavac će na temelju prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja, te osobi xxxx xx radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Članak 62.

Ako Xxxxxxxxxx u roku od xxxx xxxx ne poduzme mjere za sprečavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je diskriminiran, uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad, uz pravo na naknadu plaće kao da je radio, sve dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

3. Zaštita trudnica, radnica koje doje dijete i korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora

Članak 62.

Ako trudnica i xxxx xxxx doji dijete radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, Poslodavac joj xx xxxxx ponuditi sklapanje dodatka ugovora o xxxx xxxxx će se ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a koji će za određeno vrijeme zamijeniti odgovarajuće uglavke ugovora u radu.

Radnik koji tijekom korištenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore, sukladno posebnom zakonu, namjerava mijenjati način korištenja tog prava ili namjerava ponovno uspostaviti neiskorišteno pripadajuće pravo, xxxxx xx o tome obavijestiti Poslodavca sukladno posebnom zakonu.

Na pisanu obavijest Poslodavac xx xxxxx izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 xxxx u slučaju: izvanrednog povećanja obima rada, više sile i u drugim slučajevima prijeke potrebe.

Ako Xxxxxxxxxx ne izda pisanu izjavu u roku od 15 xxxx, smatra se da je suglasan s iskazanom namjerom radnika.

VII. ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Članak 63.

Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti poslodavca.

Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. Ovoga članka, Xxxxxxxxxx može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu xxxxxx xxxxx zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

Radnik i poslodavac mogu, na način i uz uvjete propisane zakonom, ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o xxxx xxxxxx ne smije zaposliti kod druge osobe xxxx xx u tržišnom natjecanju s poslodavcem, te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).

VIII. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I OSTALI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI RADNIKA

1. Plaća za izvršeni rad radnika

Članak 64.

Za izvršeni rad Poslodavac xx xxxxx radniku isplatiti plaću koja se sastoji od:

- osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,

- dodatka na plaću za xxxxx xxxx,

- dodatka na plaću za posebne i otežane uvjete,

- dodatka za troškove prijevoza,

- uvećanja plaće po osnovi izvršavanja poslova i radnih zadataka ( stimulativni dio).

U smislu ovog Pravilnika plaćom se smatra bruto plaća koja uključuje zakonom propisane doprinose iz plaće, porez na dohodak i neto plaću koja se isplaćuje radniku.

2. Osnovna plaća radnog mjesta

Članak 65.

Plaća radnika sastoji se od:

• osnovne plaće

• dodataka na plaću

• stimulativnog dijela plaće

Osnovna plaća radnika predstavlja umnožak vrijednosti boda koja iznosi 13,00 kuna i koeficijenta složenosti poslova po sistematizaciji radnih mjesta u ovisnosti o mjesečnom fondu xxxx xxxx.

Koeficijent složenosti poslova za svako radno mjesto utvrđuju se u prilogu ovog Pravilnika pod nazivom PREGLED KOEFICIJENATA SLOŽENOSTI RADNIH MJESTA.

3. Dodatak na osnovnu plaću

Članak 66.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku godinu radnog staža za propisani postotak.

Članak 67.

Osnovna plaća povećava se za:

- rad noću 50%

- rad nedjeljom 35%

- rad blagdanom ili neradnim danom propisanim zakonom 50%

- za prekovremeni rad 30%

Pod noćnim radom iz prethodnog stavka smatra se rad između 22 sata uvečer i 6 sati slijedećeg xxxx.

4. Uvećanje plaće za rezultate rada (stimulacija)

Članak 68.

Kada radnik posebne i radne zadatke radnog mjesta na kojem radi obavlja u opsegu i kvaliteti koja premašuje uobičajene rezultate, poslodavac može isplatiti radniku povećanu osnovnu plaću do 20%.

Osnove za isplatu stimulativnog dijela plaće su osobito: količina rada, kvaliteta rada, pažljivost (brižljivost) na radu i suradnja u poduzeću.

Odluku o isplati stimulativnog dijela plaće donosi poslodavac.

5. Naknada plaće

Članak 69.

Za razdoblje kada radnik iz opravdanih razloga određenih zakonom ili drugim propisom ne radi, ima pravo na naknadu plaće.

Naknada plaće isplaćuje se radniku u visini njegove prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Članak 70.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove osnovne mjesečne plaće.

Naknada umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora određuje se sukladno stavku 1. Ovog članka.

Članak 71.

Za xxxx xxxx ne radi zbog privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti, njege člana obitelji i drugim slučajevima utvrđenim propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće prema odredbama propisa o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.

6. Rokovi i razdoblje isplate plaće

Članak 72.

Plaća i naknada plaće isplaćuje se najkasnije petnaestog xxxx u mjesecu za prethodni mjesec.

Prilikom isplate plaće i naknade plaće, a najkasnije petnaest xxxx od xxxx isplate plaće, odnosno naknade plaće, Poslodavac xx xxxxx uručiti obračun plaće i naknade plaće.

Plaća i naknada plaće isplaćuju se u novcu.

Ako Poslodavac u roku iz stavka 1. Ovog članka radniku ne isplati plaću ili naknadu plaće , xxxxx xx do xxxxx mjeseca u kojem je dospjela isplata, radniku uručiti obračun iznosa koji je bio xxxxx isplatiti.

Obračun iz stavka 4. ovog članka je ovršna isprava.

7. Naknada troškova prijevoza

Članak 73.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini cijene mjesečne autobusne karte za relaciju od mjesta boravišta do mjesta rada.

8. Dnevnica za službeni put

Članak 74.

Radnik koji je po nalogu poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili u inozemstvu, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu troškova noćenja.

Radnik xx xxxxx u roku od xxxx xxxx od xxxx povratka sa službenog puta, ispostaviti Xxxxxxxxxx obračun troškova službenog putovanja.

Članak 75

Radnik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji za putovanje koje je najmanje 30 km udaljeno od mjesta u kojem je njegovo uobičajeno mjesto rada.

Dnevnica za službeni put u zemlji utvrđuje se u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno važećim propisima u trenutku svake pojedine isplate.

Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se u visini propisanoj za zaposlene u tijelima državne uprave.

Članak 76.

Radniku se priznaje cijela dnevnica:

- za svaka 24 sata provedena na službenom putu i za ostatak vremena duži od 12 sati,

- kada službeno putovanje traje manje od 24 sata, ali duže od 12 sati.

Radniku se priznaje pola dnevnice:

- ako službeno putovanje traje duže od 8, ali ne duže od 12 sati,

- za ostatak vremena duži od 8 sati, ali ne duži od 12 sati, u slučaju kada putovanje traje duže od 24 sata.

9. Terenski dodatak

Članak 77.

Terenski dodatak isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta Poslodavca ili sjedišta odvojene poslovne jedinice Poslodavca, i kada se radi o poslovima koji su po svojoj prirodi vezani za rad na terenu.

Radnik ima pravo na terenski dodatak ako boravi u mjestu koje je najmanje 30 km

udaljeno od mjesta njegovog prebivališta odnosno boravišta i najmanje 30 km udaljeno od sjedišta Poslodavca odnosno od sjedišta izdvojene jedinice Poslodavca.

Poslodavac će radniku terenski dodatak isplatiti u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate.

10. Naknada za odvojeni život

Članak 78.

Ako Poslodavac ima potrebu za radom radnika čije je mjesto stalnog prebivališta izvan mjesta u kojem je sjedište Poslodavca, odnosno izvan mjesta rada radnika, isplatit će mu naknadu za odvojeni život u maksimalno neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate.

Ako radnik nakon sklapanja ugovora o radu promjeni mjesto svog stalnog prebivališta,Poslodavac nema obvezu isplaćivati mu naknadu za odvojeni život.

11. Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 79.

Ako radnik po nalogu poslodavca svojim automobilom obavlja poslove za potrebe poslodavca, isplatit će mu se naknada za korištenje privatnog automobila u maksimalno neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate.

Poslodavac će nalog iz prethodnog stavka izdati za svaki posao, odnosno za svaki radni nalog, zasebno.

12. Otpremnina

Članak 80.

Kad radnik odlazi u mirovinu, poslodavac će mu isplatiti otpremninu u visini 100% bezporezno priznatih naknada prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak. Xxxxxxxxxx se isplaćuje prema odluci direktora.

13. Pomoć radniku ili njegovoj obitelji

Članak 81.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na potporu u visini do 100% bezporezno priznatih potpora prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak, a prema odluci direktora i to za slijedeće slučajeve:

- smrti radnika,

- smrti člana uže obitelji radnika,

- bolovanja dužeg od 90 xxxx.

Za rođenje djeteta radnik ili njegova obitelj ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 1.000,00 xx xxxx.

Članak 82.

Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za ukupni xxxxx xxxx navršeni kod istog poslodavca u visini 100% bezporezno priznatih nagrada prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak, a na temelju odluke direktora.

Članak 83.

Poslodavac će osigurati jednom godišnje poklon djetetu radnika do 15 xxxxxx starosti u visini do 100% bezporezno priznatih darova prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak.

Odluku o isplati donosi direktor društva.

Članak 84.

Poslodavac može radnicima isplatiti regres za godišnji odmor. Odluku o isplati donosi direktor.

Poslodavac može isplatiti stipendije te nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada, do visine porezno dopuštenih rashoda. Odluku od isplati donosi direktor.

Članak 85.

Poslodavac može osigurati darove i nagrade radnicima i drugim osobama do 100% bezporezno priznatih iznosa prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak.

Odluku o visini nagrade ili dara donosi direktor.

IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Načini prestanka ugovora o radu i obveze Poslodavca

Članak 86.

Ugovor o radu prestaje:

- smrću radnika,

- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

- kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, ako se

Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore

- dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad,

- sporazumom radnika i poslodavca,

- odlukom nadležnog suda,

- otkazom.

Članak 87.

Neovisno o razlogu prestanka ugovora o radu, Xxxxxxxxxx je obvezan u roku od petnaest xxxx od xxxx prestanka radnog odnosa, radniku vratiti sve njegove isprave, uručiti mu primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

U slučaju smrti radnika,Xxxxxxxxxx je obvezan isprave iz prethodnog stavka uručiti članovima obitelji radnika.

Smatra se da je Xxxxxxxxxx ispunio obvezu uručivanja primjerka odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ako radniku uruči presliku propisanog obrasca odjave ovjerenu xx xxxxxx nadležnih tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 88.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o xxxx xxxx dati radnik i Poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pismenom obliku i sadrži osobito podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu, te datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i Uprava društva.

3. Otkaz ugovora o radu

Članak 89.

Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.

4. Redovni otkaz poslodavca

Članak 90.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

- ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz);

- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili

- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 91.

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako Poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima.

Članak 92.

Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 93.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, Poslodavac xx xxxxx radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

5. Redoviti otkaz radnika

Članak 94.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.

6. Izvanredni otkaz

Članak 95.

Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka ( izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 96.

Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa smatraju se, primjerice:

1. namjerno i grubo odbijanje izvršavanja obveza iz ugovora o radu,

2. zloupotreba privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,

3. konzumiranje alkohola za vrijeme rada, ili dolazak na rad u pijanom stanju

4. otuđenje ili uništavanje imovine Poslodavca,

5. izazivanje nereda, tučnjave, te grub i neciviliziran odnos prema drugim radnicima ili strankama i sl. .

Za povrede iz stavka 1. Ovoga članka, te za druge osobito xxxxx povrede radnog odnosa Poslodavac može donijeti odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, ako uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nasstavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 97.

Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 99.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

7. Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 100.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

8. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 101.

Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik.

Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći od xxxx dostave otkaza.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja porodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi ili njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu određenim zakonom.

9. Otkazni rok

Članak 102.

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je:

- dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu proveo neprekidno manje od godinu xxxx,

- mjesec xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu proveo neprekidno godinu xxxx,

- mjesec xxxx i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu proveo neprekidno dvije godine,

- dva mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu proveo neprekidno pet xxxxxx,

- dva mjeseca i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu proveo neprekidno deset xxxxxx,

- tri mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu proveo neprekidno dvadeset i više xxxxxx.

Otkazni rok iz stavka 1. radniku koji je navršio neprekidno dvadeset xxxxxx povećava se za dva tjedna, ako xx xxxxxx navršio 50 xxxxxx xxxxxx, a za mjesec xxxx ako je navršio 55 xxxxxx xxxxxx.

Invalidnoj osobi otkazni rok se produžava dodatno za jedan mjesec, neovisno o trajanju rada.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa, utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.

Članak 103.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 104.

Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

10. Otpremnina

Članak 105.

Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme, a kojem Xxxxxxxxxx otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu.

U slučaju kada radnik ima pravo na otpremninu, njezina visina se određuje u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod ovog poslodavca.

Pod ostvarenom plaćom iz prethodnog stavka podrazumijeva se bruto plaća radnika, t.j. svota plaće koja uključuje zakonom propisane doprinose iz plaće, porez na dohodak i neto iznos plaće radnika.

X. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 106.

Radnik koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 xxxx od xxxx dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarivanje toga prava.

Ako poslodavac u roku od 15 xxxx od xxxx dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Iznimno, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. Ovoga članka, u roku od petnaest xxxx od xxxx dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

U slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja leži na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno.

U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na Poslodavca xxxx xxxx dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.

U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o xxxx xx na Poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao Poslodavac, a na radniku samo ako xx xxxxxx ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.

U slučaju spora u svezi s radnim vremenom, ako Poslodavac ne vodi evidenciju iz članka 4. stavka 1. Zakona o radu na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena leži na Poslodavcu.

Članak 107.

Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog spora, rok od petnaest xxxx za podnošenje zahtjeva sudu teče od xxxx okončanja tog postupka.

Članak 108.

Rokovi iz članka 106. stavka 1. i 2. ovog Pravilnika ne odnose se na potraživanje naknade štete ili druga novčana potraživanja iz radnog odnosa.

Članak 109.

Zahtjev za zaštitu prava ne zadržava izvršenje odluke.

Članak 110.

Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili svezi s radnim odnosom donosi Uprava društva.

Članak 111.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika iz radnog odnosa, obavlja se neposrednom predajom radniku uz naznaku datuma uručenja i potpis radnika.

Ako radnik odbije primiti pismeno iz stavka 1. ovog članka, osoba koja dostavlja pismeno će o tome načiniti zabilješku s naznakom datuma pokušaja dostave, a spomenuto će pismeno istoga xxxx staviti na oglasnu ploču društva.

Istekom roka od xxxx xxxx od xxxx isticanja pismena iz stavka 2. ovog članka na oglasnoj ploči društva smatra se danom uručenja pismena radniku.

Članak 112.

Ako radnik ima punomoćnika, dostavljanje se vrši osobi xxxx xx određena za punomoćnika.

Članak 113.

Odluke Poslodavca koje se uručuju radniku trebaju sadržavati uputu o pravu na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava, ili konstataciju da je odluka konačna.

XI. NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost radnika

Članak 114.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx štetu nadoknaditi.

Članak 115.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 116.

Xxxxxx xx u obvezi čuvati povjerena sredstva rada i s njima postupati dužnom pažnjom.

Povreda odredbi stavka 1. Ovoga članka predstavlja osnovu za otkaz ugovora o radu, odnosno naknade nastale štete.

Visina štete utvrđuje se na temelju cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Procjena vrijednosti oštećene stvari vrši se putem vještačenja.

Članak 117.

Naknada štete određuje se u paušalnoj svoti od 500,00 kn, ako je prouzročena:

1. tučnjavom više radnika u vrijeme rada,

2. zakašnjenjem u dolasku na posao, odlaskom s posla u vrijeme rada ili

napuštanjem rada prije završetka radnog vremena,

3. neopravdanim izostankom s rada,

4. neprimjerenim rukovanjem sredstvima rada,

5. nemarnim, nestručnim obavljanjem poslova i radnih zadataka, odnosno obavljanja povjerenih poslova sa zakašnjenjem i mirno određenih rokova,

6. korištenjem sredstava rada s nepažnjom i oštećenje sredstava rada,

7. odbijanjem stavljanja na raspolaganje Poslodavcu dostave materijala, koji su pohranjeni na računalu

8. neprimjerenim odnosom prema strankama i suradnicima te

9. prestankom rada prije isteka otkaznog roka

Članak 118.

Ako xx xxxxx prouzročena štetnom radnjom mnogo veća od utvrđene svote naknade, Poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.

Članak 119.

Xxxxxx xx obvezan obavljati poslove pravodobno, savjesno, stručno i odgovorno, vodeći računa o mogućim posljedicama protivnog postupanja.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, postupajući protivno zahtjevima struke ili na drugi nedopušten način namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx nadoknadio Poslodavac, xxxxx xx Poslodavcu nadoknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 120.

Radnik se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete, ako je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnika koji xx xxxxx prouzročio kaznenim djelom s umišljajem.

2. Odgovornost poslodavca

Članak 121.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac xx xxxxx radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu xxxx xx Xxxxxxxxxx prouzročio radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

3. Zastara potraživanja za naknadu štete

Članak 122.

Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine i teče od xxxx saznanja za štetu i počinitelja.

U svakom slučaju ovo potraživanje zastarijeva za 5 xxxxxx xx kada xx xxxxx nastala.

Kada xx xxxxx prouzročena kaznenim djelom, a za kazneno gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog djela.

Članak 123.

Potraživanje naknade štete koju Xxxxxxxxxx isplati trećoj osobi zastarijeva prema radniku koji xx xxxxx prouzrokovao u roku od 6 mjeseci od xxxx isplaćene naknade.

XIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 124.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objave na oglasnoj ploči Poslodavca.

Članak 125.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu od 15. veljače 2010. godine.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika primjenjuje se i nova sistematizacija poslova i zadataka s pripadajućim koeficijentima složenosti poslova.

Predsjednik Nadzornog odbora:

Predlagatelj Pravilnika

Uprava – direktor:

Xxxxx Xxxxx, ing. pom.prom.

NAPOMENA:

Ovaj Pravilnik je oglašen na oglasnoj ploči poslodavca xxxx . studenoga 2014. godine i stupa na snagu xxxx studenoga 2014. godine.