KOLEKTIVNI UGOVOR
KOLEKTIVNI UGOVOR
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Vlada), kao poslodavac i
SINDIKATI DRŽAVNIH SLUŽBI:
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, Sindikat policije Hrvatske i
Sindikat vojnih službenika i namještenika udruženih u Hrvatsku udrugu sindikata (u dalj-njem tekstu: Sindikati), zaključili xx xxxx 13. prosinca 2001. godine sljedeći
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE
120
1. TEMELJNE ODREDBE Članak 1.
Ovaj Kolektivni ugovor zaključuju Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi u ime svojih članova.
Ovim se kolektivnim ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrđuju međusobna prava i obveze potpisnika ovoga ugovora.
Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u tijelima državne vlasti.
Članak 2.
Ovaj ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.
Članak 3.
Odredbe ovoga ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja za službenike i namještenike nisu povoljnije uređena drugim propisom ili općim aktom.
Članak 4.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.
2. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI Članak 5.
Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na 5 radnih xxxx, od ponedjeljka do xxxxx.
Članak 6.
Službenik i namještenik xxxx xxxx puno radno vrijeme ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi xxxxxx tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti.
Službenik i namještenik xxxx xxxx u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta.
Vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Članak 7.
Između dva uzastopna xxxxx xxxx službenik i namještenik ima pravo na odmor od xxxxx-nje 12 sati neprekidno.
Članak 8.
Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Xxxx tjednog odmora su subota i nedjelja.
Ako je prijeko potrebno da službenik ili namještenik radi na xxx (xxxx) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Ako službenik ili namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, može ga koristiti naknadno prema odluci neposredno nadređenog službenika ili namještenika tijela državne vlasti.
Članak 9.
Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih xxxx.
Članak 10.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Državnom službeniku i namješteniku xxxx xx narav službe (posla) takva xx xxxx raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.
Članak 11.
Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 12.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 13.
Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 xxxx, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.
Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 14.
Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec xxxx xxxx:
□ ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,
□ ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada,
□ ako mu radni odnos prestaje prije prvog srpnja.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije prvog srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.
Članak 15.
Godišnji odmor od 18 radnih xxxx uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:
1. s obzirom na uvjete rada:
□ rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada, rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 xxx
2. s obzirom na složenost poslova:
□ službenicima I. vrste 4 xxxx
□ službenicima II. vrste 3 xxxx
□ službenicima i namještenicima III. vrste 2 xxxx
□ namještenicima IV. vrste 1 xxx
3. s obzirom na dužinu radnog staža:
□ od 5 do 15 xxxxxx radnog staža 1 xxx
□ od 15 do 25 xxxxxx radnog staža 2 xxxx
□ od 25 do 35 xxxxxx radnog staža 3 xxxx
□ od 35 i više xxxxxx radnog staža 4 xxxx
4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:
□ roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako malodobno dijete 1 xxx
□ roditelju, posvojitelju ili skrbniku
hendikepiranog djeteta, bez obzira na ostalu djecu2 xxxx
□ invalidu 3 xxxx
5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:
□ službeniku i namješteniku ocijenjenom ocjenom □ ťnaročito uspješanŤ 1 xxx
Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 18 radnih xxxx uvećava za zbroj svih dodatnih xxxx utvrđenih točkama
1. do 5. stavka 1. ovoga članka, s xxx da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može trajati više od 25 radnih xxxx u godini.
Članak 16.
Slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i namještenik xxxx xxxx na poslovima na kojima, ni uz primjenu mjere zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 xxxx godišnjeg odmora. Dodatkom ovom ugovoru utvrdit će se poslovi na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje.
Članak 17.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.
Plan korištenja godišnjeg odmora donosi xxxxxx tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica toga tijela državne vlasti vodeći računa i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika.
Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga članka donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja ožujka.
Članak 18.
Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:
□ ime i prezime službenika odnosno namještenika,
□ službeničko ili radno mjesto,
□ ukupno trajanje godišnjeg odmora,
□ vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Članak 19.
Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora xxxxxx tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje traja-nje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 15. ovoga ugovora, ukupno trajanje godiš-njeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 xxxx prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 20.
Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora službenik i namještenik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti prigovor čelniku tijela državne vlasti.
Članak 21.
Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.
Ako službenik ili namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio xxxx biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i xxxx xx koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik xxxx iskoristiti najkasnije do 30. lip-nja iduće godine.
Članak 22.
Godišnji odmor odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lip-nja iduće godine.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka određuje xxxxxx tijela državne vlasti ili osoba koju on za to ovlasti.
Članak 23.
Službenik i namještenik u slučaju prestanka službe odnosno rada zbog prelaska na rad k drugom poslodavcu ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u tijelu državne vlasti u kojem mu prestaje služba odnosno radni odnos.
Članak 24.
Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje xxx odredi, xxx xx o tome xxxxx obavijestiti neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje xxxxx xxx prije.
Članak 25.
Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.
Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi xxxxxx tijela državne vlasti ili osoba koju on za to ovlasti.
Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, xxxx xx omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Članak 26.
Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima iz st. 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik ili namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji xx xxxxxxx za službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Članak 27.
Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
□ zaključenje braka 5 radnih xxxx
□ rođenje djeteta 5 radnih xxxx
□ smrti supružnika, djeteta, posvojitelja, posvojenika, roditelja i unuka 5 radnih xxxx
□ smrti ostalih članova obitelji 2 xxxxx xxxx
□ selidbe u istom mjestu stanovanja 1 radni xxx
□ selidbe u drugo mjesto stanovanja 3 xxxxx xxxx
□ xxx dobrovoljni davatelj krvi 2 xxxxx xxxx
□ xxxxx bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 xxxxx xxxx
□ polaganje državnog stručnog ispita ili
stručnog ispita za namještenika prvi put7 radnih xxxx
□ nastupanja u kulturnom i športskim priredbama 1 radni xxx
□ sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 xxxxx xxxx
□ elementarne nepogode 5 radnih xxxx
Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
U slučaju dobrovoljnog davanja krvi, kao prvi xxx plaćenog dopusta uračunava se xxx kad je službenik odnosno namještenik dao krv.
Članak 28.
Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, službeniku i namješteniku može se odobriti godišnje do 7 radnih xxxx plaćenog dopusta za pripremanje i polaganje ispita.
Članak 29.
Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.
Ako okolnost iz članka 29. ovoga ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora
ili u vrijeme odsutnosti iz službe odnosno s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za xxxx xxxx je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.
Članak 30.
U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa službom ili radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Članak 31.
Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 xxxx u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i xx xxxx izazvati teškoće u obavljanju poslova tijela državne vlasti, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolavanja, osposob-ljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to:
□ za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi najmanje 5 xxxx
□ za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ili na fakultetu najmanje 10 xxxx
□ za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima najmanje 5 xxxx
□ za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje i dr.) najmanje 2 xxxx.
Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka odobriti u trajanju duljem od 30 xxxx.
Članak 32.
Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.
3. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Članak 33.
Tijela državne vlasti dužna su osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika u službi odnosno na radu. Tijela državne vlasti poduzet će sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu. Tijela državne vlasti dužna su osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.
Članak 34.
Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika, xx xxxxx na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo tijelo državne vlasti.
Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto službe odnosno radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i xxxx uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po
posebnim propisima ili pravilima struke bio xxxxx izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.
4. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE Članak 35.
Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnoga staža.
Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima xxxx x xxxxx uvećanja plaće.
Članak 36.
Osnovicu za izračun plaće utvrđivat će ugovorne strane posebnim dodatkom ovom ugovoru svake godine u postupku donošenja državnog proračuna za sljedeću godinu.
Članak 37.
Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec. Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 xxxx.
Članak 38.
Poslodavac xx xxxxx za zahtjev službenika ili namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).
Članak 39.
Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se:
□ za rad noću 40%
□ za prekovremeni rad 50%
□ za rad subotom 25%
□ za rad nedjeljom 35%
□ za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje
dva xxxxx xxxx u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%
□ za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 10%
Dodaci iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.
Ako službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih xxxx prema ostvarenim xxxxxx prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min. redovnog sata rada).
Članak 40.
Ako službenik ili namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor, ima pravo tražiti da mu se vrijeme dnevnog odmora preraspodijeli i da ga koristi kao slobodne dane.
Članak 41.
Ako je službenik ili namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 xxxx, pripada mu naknada plaće najmanje u visini 85% od njegove osnovne plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.
Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada službeniku ili namješteniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
5. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA Članak 42.
Službeniku i namješteniku može se isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora, o visini kojeg će stranke sporazumno pregovarati najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, a ovisno o sredstvima osiguranim u državnom proračunu za tu namjenu.
Ako stranke postignu sporazum iz stavka 1. ovoga članka, isplata regresa izvršit će se u cijelosti najkasnije do xxxx početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 43.
Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini tri proračunske osnovice.
Članak 44. Službenik, namještenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju:
□ smrti službenika ili namještenika koji izgubi život u obavljanju službe odnosno rada, u visini tri proračunske osnovice,
□ smrti službenika i namještenika u visini dvije proračunske osnovice,
□ smrti supružnika, djeteta ili roditelja, u visini jedne proračunske osnovice.
Članak 45. Službenik, namještenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju:
□ bolovanja dužeg od 90 xxxx, u visini 1 proračunske osnovice, jednom godišnje,
□ nastanka xxxxx invalidnosti djeteta ili supružnika službenika i namještenika, u visini jedne proračunske osnovice,
□ radi nabave prijeko potrebnih medicinskih pomagala odnosno pokrića participacije pri liječenju odnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova u visini jedne proračunske osnovice.
Članak 46.
Xxxx xx službenik ili namještenik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.
Visinu dnevnica određuje Vlada.
Članak 47.
Za vrijeme rada izvan sjedišta tijela državne vlasti i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak, na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova zaposlenika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se namiruju na teret Vlade.
Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji radni xxx u mjesecu, za idući mjesec. Visinu terenskog dodatka određuje Vlada.
Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.
Članak 48.
Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.
Visinu naknade određuje Vlada.
Članak 49.
Službenik i namještenik ima pravo na godišnju kartu za prijevoz mjesnim javnim prijevozom ili naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini cijene godišnje karte.
Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte, ukoliko razdaljina do njegovog mjesta rada nije veća od 100 kilometara, a ako je razdaljina veća od 100 kilometara odluku o visini naknade troškova prijevoza donosi xxxxxx državnog tijela.
Ako službenik i namještenik xxxx xx stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.
Naknada troškova prijevoza, isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg xxxx u mjesecu za idući mjesec.
Ako od mjesta prebivališta odnosno boravišta službenika i namještenika do mjesta rada, ili na dijelu te razdaljine, nije organiziran javni prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, službenik odnosno namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu razdaljinu odnosno za dio razdaljine bez organiziranog javnog prijevoza, a koja se utvrđuje u visini cijene godišnje karte javnog prijevoza u najbližem mjestu u kojem je organiziran javni prijevoz.
Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac u dogovoru sa službenikom i namještenikom, uvažavajući vremenska i materijalna ograničenja.
Članak 50.
Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno xxxx, xxx i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.
Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dio ovoga ugovora.
Članak 51.
Službeniku i namješteniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu odnosno rad u državnim tijelima kada navrše:
□ 5 xxxxxx □ u visini 1 osnovice iz st. 2. ovog članka
□ 10 xxxxxx □ u visini 1,25 osnovice iz st. 2. ovog članka
□ 15 xxxxxx □ u visini 1,50 osnovice iz st. 2. ovog članka
□ 20 xxxxxx □ u visini 1,75 osnovice iz st. 2. ovog članka
□ 25 xxxxxx □ u visini 2 osnovice iz st. 2. ovog članka
□ 30 xxxxxx □ u visini 2,50 osnovice iz st. 2. ovog članka
□ 35 xxxxxx □ u visini 3 osnovice iz st. 2. ovog članka
□ 40 xxxxxx □ u visini 4 osnovice iz st. 2. ovog članka
Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada je najmanje 1.750,00 kuna, a stvarnu visinu osnovice ugovorne strane utvrdit će prije donošenja državnog proračuna za tekuću godinu.
Iznimno od st. 2. ugovorne strane utvrđuju da je osnovica za isplatu jubilarnih nagrada u 2002. god. 1.750,00 kuna.
Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.
Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad u državnom tijelu, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se isplatiti službeniku i namješteniku ili -njihovim nasljednicama, sljedećeg mjeseca po prestanku službe ili rada.
Članak 52.
Ugovorne strane sporazumne su da će Xxxxx RH svakom djetetu službenika i namještenika do 15 xxxxxx starosti u prigodi Xxxx sv. Xxxxxx isplatiti iznos od najmanje 250,00 kuna.
Stvarni iznos iz stavka 1. ovoga članka ugovorne strane utvrdit će najkasnije do 1. studenoga tekuće godine.
Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak.
Članak 53.
Službeniku i namješteniku pripada godišnja nagrada za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica).
Ugovorne strane sporazumne su da najkasnije do 1. studenoga tekuće godine urede način isplate i visinu nagrade iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 54.
Ugovorne strane su sporazumne da će sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba službenika i namještenika.
članak 55.
Službeniku i namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.
Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i tijela državne vlasti uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.
6. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA Članak 56.
Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju službeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.
Članak 57.
Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika ili namještenika na rješenje iz članka 55. ovoga ugovora, xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti xxxxx xx prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtijeva službenik ili namještenik.
Članak 58.
U slučaju kada službenik ili namještenik daje otkaz, xxxxx xx odraditi otkazni rok u traja-nju od mjesec xxxx, ako sa čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno radi dovršenja neodgodivih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, xxxxxx tijela ili osoba koju on za to ovlasti može u rješenju o prestanku službe odnosno rada otkazni rok produžiti najviše do tri mjeseca.
Članak 59.
Službenik, kojem služba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje Vladi, ima pravo na otpremninu u visini, 65% prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u državnoj službi.
Namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku godinu radnog staža u državnoj službi.
Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplatit će se službeniku ili namješteniku pos-ljednjeg xxxx službe odnosno rada. Xxx xxxxx staž ostvaren u državnoj službi smatra se neprekidni xxxxx xxxx ostvaren u svim državnim tijelima.
Članak 60.
Ako xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, xxxxx xx izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.
Na program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o radu.
Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti dužna je prethodno savjetovati se sa Sindikatom.
Namještenicima se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku mjesec xxxx od xxxx donošenja programa.
Članak 61.
Službenik i namještenik, za čijim xx xxxxx prestala potreba u državnom tijelu, ima u roku od dvije godine prednost kod prijama u državnu službu odnosno na rad u xxx državnom tijelu, ako se u xxx vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku xxxx xx za njegovim radom prestala potreba.
Članak 62.
Službeniku i namješteniku, kome nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka.
7. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA Članak 63.
Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika odnosno namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, xxxxxx državnog tijela xxxxx xx, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku odnosno namješteniku drugo radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što xx xxxx moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.
Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku odnosno namješteniku iz stavka 1. ovog članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.
Službenik i namještenik iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kojem nedostaje najviše 5 xxxxxx xxxxxx do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na plaću prema dosadašnjem rješenju o rasporedu na radno mjesto, ako je to za njega povoljnije.
Članak 64.
Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja (čl. 174. st. 3. t. 2. □ 4. Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31. 12. 1998. godine, pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.
8. INFORMIRANJE Članak 65.
Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom
povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:
□ o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,
□ o rezultatima rada,
□ o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno rada,
□ o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pristanak.
9. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA Članak 66.
Državna tijela obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.
Članak 67.
Xxxxxx državnog tijela obvezuje xx xx xxxx svojim djelovanjem i aktivnostima ni na xxxx xxxxx onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postane članom sindikata.
Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će svaki pritisak xx xxxxxx čelnika državnog tijela na službenike i namještenike, članove sindikata, da istupe iz sindikalne organizacije.
Članak 68.
Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom ugovoru.
Članak 69.
Sindikat xx xxxxx obavijestiti čelnika državnog tijela o izboru odnosno imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.
Članak 70.
Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u državnom tijelu ne smije biti sprječavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom.
Članak 71.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje. Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme na svakih 700 članova Sindikata.
Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovoga članka, omogućiti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, xxxxxxxx, kongresa i konferencije, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.
Članak 72.
Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz službe odnosno radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika državnog tijela.
Članak 73.
Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.
Članak 74.
Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika, i šest mjeseci po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku u državnom tijelu bez suglasnosti Sindikata ne može prestati služba odnosno rad, osim po sili zakona, niti se on može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istog ili drugog državnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti, kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada do okončanja kaznenog postupka.
Članak 75.
Prije donošenja odluka važnih za položaj državnih službenika i namještenika, xxxxxx državnog tijela xxxx o tome obavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata o tome i xxxx mu priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika.
Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:
□ donošenju, izmjeni i dopuni akata državnih tijela kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika,
□ planu zapošljavanja, premještaju i otkazu službe odnosno rada službenika i namještenika,
□ mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika i namještenika,
□ uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,
□ planu godišnjih odmora,
□ rasporedu radnog vremena,
□ noćnom radu,
□ nadoknadama za izume i tehničko unapređenje,
□ donošenju programa zbrinjavanja viška namještenika i dr.
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može se o dostavljenom prijedlogu odluka iz stavka 1. ovog članka očitovati u roku xxxx xxxx.
Xxxxxx državnog tijela, prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, xxxxx xx razmotriti dostavljene primjedbe sindikalnog povjerenika.
Članak 76.
Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima xxxxx xx u roku xxxx xxxx od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvijestiti Sindikat.
Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx na zahtjev sindikalnog povjerenika primiti ga na razgovor i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika.
Članak 77.
Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:
□ prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,
□ pravo na korištenje telefona, telefaksa te drugih raspoloživih tehničkih pomagala,
□ slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu xxxxx,
□ obračun i ubiranje sindikalne članarine a po potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu odnosno prilikom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a
temeljem pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).
Članak 78.
Sindikalni xxxxxx xxxx profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje služba odnosno radni odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u službu odnosno u radni odnos sukladno svojoj stručnoj spremi.
Prestanak službe odnosno radnog odnosa i povrat u službu uređuje se pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika tijela državne vlasti odnosno druge osobe koju on za to ovlasti.
Članak 79.
U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
□ sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje uvjeta rada,
□ biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika,
□ primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,
□ biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika,
□ pozvati inspektora zaštite na xxxx xxxx ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a tijelo državne vlasti to propušta ili odbija učiniti,
□ školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapređivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,
□ staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
□ svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran način.
10. XXXXX RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Članak 80.
Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, xxxx xx provesti postupak mirenja.
Članak 81.
Postupak mirenja provodi mirovno vijeće. Mirovno vijeće ima pet članova.
Svaka ugovorna strana imenuje po dva člana.
Stranke su suglasne da će izbor petog člana mirovnog vijeća kao predsjednika povjeriti dekanu Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osobi koju on ovlasti.
Članak 82.
Postupak mirenja pokreće se xx xxxxxx prijedlog jednog od potpisnika ovoga ugovora, a xxxx xx dovršiti u roku od pet xxxx od xxxx pokretanja postupka mirenja.
Članak 83.
U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će navode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.
Mirovno vijeće sastavit xx xxxxxx prijedlog nagodbe.
Članak 84.
Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate xxxxxx prijedlog nagodbe.
Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
11. ŠTRAJK Članak 85.
Ako postupak mirenja ne uspije, Xxxxxxxx ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.
Članak 86.
Štrajk xx xxxx najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri xxxx prije početka štrajka.
U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka.
Članak 87.
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i xxxxxxx drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.
Članak 88.
Najkasnije na xxx najave štrajka sindikat xxxx objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.
Članak 89.
Na prijedlog Vlade, sindikat i Vlada sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućivanja obnavljanja xxxx xxxxx završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.
Članak 90.
Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 80. ovoga ugovora.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od 8 xxxx od xxxx dostave prijedloga arbitraži.
Članak 91.
Ako Xxxxx nije predložila utvrđivanje pravila iz članka 88. ovoga ugovora do xxxx početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do xxxx okončanja štrajka.
Članak 92.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji xx xxxxx na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.
Članak 93.
Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelova-nja u štrajku.
Članak 94.
Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga ugovora ne predstavlja povredu službene odnosno radne dužnosti.
Članak 95.
Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovoga ugovora, a niti smije biti ni na xxxx xxxxx prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.
Članak 96.
Ugovorne strane suglasne su da Xxxxx xxxx od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovoga ugovora.
12. SOCIJALNI MIR Članak 97.
Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovoga ugovora obvezuju se na socijalni mir.
Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.
13. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA Članak 98.
Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 xxxx od xxxx potpisa ovoga ugovora.
Komisija ima šest članova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri člana. Komisija donosi pravilnik o radu.
Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije. Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.
Sjedište komisije je pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave u Zagrebu, Republike Austrije 16.
14. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 99.
Smatra se da je ovaj ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak 100.
Ovaj ugovor sklapa se na vrijeme od dvije godine.
Članak 101.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora.
U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga ugovora podnosi Pregovarački odbor.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora xxxx xx xxxxxx očitovati u roku od 15 xxxx od xxxx primitka prijedloga xx xxxx pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 xxxx od xxxx primitka prijedloga.
Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu sa odredbama stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za promjenu odredaba ovog ugovora o postupku mirenja.
Članak 102.
Svaka strana može otkazati ovaj ugovor.
Otkazni rok je tri mjeseca od xxxx dostave otkaza drugoj strani.
Članak 103.
Pregovore o obnovi ovoga ugovora xxxxxx xx započeti najmanje 30 xxxx prije isteka roka na koji je sklopljen.
Članak 104.
Vlada RH se obvezuje da će se odredbe ovog ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu.
Članak 105.
Ovaj ugovor primjenjuje se od 1. siječnja 2002. godine. ZA VLADU
REPUBLIKE HRVATSKE ZA SINDIKATE
xx. Xxxxx Xxxxxx, Sindikat državnih i lokalnih potpredsjednik, službenika i namještenika RH zamjenik Predsjednik:
predsjednika Xxxxx Xxxxx Xxxx, v. r. Nezavisni sindikat djelatnika ministarstva unutarnjih poslova Predsjednik:
Xxxxxxx Xxxxxx, v. r. Sindikat policije Hrvatske Predsjednik:
Xxxxxxxx Xxxxx, v. r.
Sindikat vojnih službenika i
namještenika udruženih u Hrvatsku udruga sindikata Predsjednik: