Contract

NN 149/09

NN 61/11

ZAKON O RADU1

(Autorski proĉišćeni tekst sa napomenama priredili xxxx.xx.xx. Xxxxxx Xxxxxxxxx i xx.xx. Xxxxx Xxxxxxxx)

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona o radu

Ĉlanak 1.

Ovim se Zakonom ureĊuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili meĊunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrĊen u skladu s Ustavom te objavljen, a koji je na snazi, nije drukĉije odreĊeno.

Pojam radnika i poslodavca

Ĉlanak 2.

(1) Radnik-ca (zaposlenik-ca, uposlenik-ca, djelatnik-ca, namještenik-ca, službenik-ca ili drugi radnik-ca – u daljnjem tekstu: radnik) u smislu ovoga Zakona je fiziĉka osoba koja u radnom odnosu obavlja odreĊene poslove za poslodavca.

(2) Poslodavac u smislu ovoga Zakona je fiziĉka ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreĊene poslove.

(3) Fiziĉka osoba koja xx xxx ĉlan uprave, izvršni direktor ili u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinaĉno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može xxx xxxxxx u radnom odnosu obavljati odreĊene poslove za poslodavca.

(4) Na osobu iz stavka 3. ovoga ĉlanka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o prestanku ugovora o radu.

Ograničenja u primjeni

Ĉlanak 3.

(1) Na radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru.

(2) Ministar nadležan za poslove rada (u daljnjem tekstu: ministar), uz suglasnost ministra nadležnog za ribarstvo, donijet će pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima.

(3) Na radnika koji xx xxx rukovodeće osoblje statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim

1 Obuhvaća:

- Zakon o radu, NN 149/09 od 15. XII. 2009.

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, NN 61/11 od 3. VI. 2011.

pravilima poslodavca ovlašten voditi poslove poslodavca i koji samostalno donosi odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca, te na radnika ĉlana obitelji poslodavca fiziĉke osobe xxxx xxxx u zajedniĉkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja odreĊene poslove za poslodavca, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom odreĊivanju.

(4) Ako posebnim propisom nije drukčije ureĎeno, kolektivnim ugovorom mogu se za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o trajanju rada noćnog radnika, dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je xxx ugovorom radniku osiguran zamjenski odmor u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, u kojem je poslodavac obvezan omogućiti ostvarenje tog prava, i to:

1) ako je to neophodno zbog udaljenosti izmeĎu mjesta rada radnika i njegovog prebivališta ili zbog udaljenosti izmeĎu različitih mjesta rada radnika;

2) ako se radi o djelatnosti zaštite osoba i imovine, kada obavljanje poslova zahtijeva stalnu prisutnost;

3) ako se radi o djelatnosti pružanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju, osobito o:

– uslugama vezanim uz prijam, liječenje i njegu u bolnicama ili sličnim ustanovama te uslugama u domovima socijalne skrbi ili drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i u zatvorima,

– radu radnika u lukama i zračnim lukama,

– uslugama izravno vezanim uz tisak, radio, televiziju, kinematografiju, poštu i elektroničku komunikaciju, hitnu pomoć, vatrogastvo i civilnu zaštitu,

– proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode, električne energije, skupljanju i odvozu kućnoga otpada i pogonima za spaljivanje,

– industriji u kojoj se rad ne može prekidati zbog tehnoloških razloga,

– djelatnosti istraživanja i razvoja,

– djelatnosti prijevoza putnika u javnom gradskom prijevozu;

4) ako se radi o djelatnosti s izraženom promjenom intenziteta aktivnosti, a osobito u:

– poljoprivredi,

– turizmu,

– poštanskim uslugama,

5) ako se radi o radu radnika u djelatnosti željezničkog prometa, čiji rad nije neprekidan već se obavlja po potrebi, koji radno vrijeme provodi u vlaku ili xxxx je rad vezan uz vozni red;

6) u slučaju više sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i dogaĎaja.

(5) Ugovorom iz stavka 4. ovoga članka kojim se osigurava odgovarajući zamjenski odmor u trajanju jednakom propuštenim xxxxxx odmora, radniku se ne

može odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od deset sati dnevno, niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od dvadeset sati, pri čemu se xxx radniku korištenje dnevnog zamjenskog odmora xxxx osigurati prije početka sljedećeg razdoblja rada, a korištenje tjednog zamjenskog odmora u svakom razdoblju od dva tjedna.

Evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca

Ĉlanak 4.

(1) Poslodavac xx xxxxx voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxx sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.

(3) Poslodavac xx xxxxx inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga ĉlanka.

(4) Ministar će pravilnikom propisati sadržaj i naĉin voĊenja evidencije iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa

Xxxxxx 0.

(1) Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a xxxxxx xx obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

(2) Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i naĉin obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.

(3) Poslodavac xx xxxxx osigurati radniku uvjete za rad na siguran naĉin i na naĉin koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

(4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na podruĉju rada i radnih uvjeta, ukljuĉujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, struĉnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

(5) Poslodavac xx xxxxx zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadreĊenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

Dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom

Ĉlanak 6.

(1) U radnom odnosu poslodavac i radnik dužni su pridržavati se odredbi ovoga i drugih zakona, meĊunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrĊeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.

(2) Prije stupanja radnika na rad poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima te ga xx xxxxx upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

(3) Propisi o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan naĉin uĉiniti dostupnima radnicima.

(4) Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca, a koje nije ureĊeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opći propisi obveznoga prava.

Xxxxxxx ugovaranja

Ĉlanak 7.

(1) Poslodavac, radnik i radniĉko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete xxxx xxxx su za radnika povoljniji od uvjeta odreĊenih ovim ili drugim zakonom.

(2) Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta odreĊenih ovim Zakonom, samo ako ih ovaj ili poseban zakon na to izriĉito ovlašćuje.

(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliĉito ureĊeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukĉije odreĊeno.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Zasnivanje radnog odnosa

Ĉlanak 8.

(1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

(2) Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu xxxx xx ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme

Xxxxxx 0.

(1) Ugovor o radu sklapa se na neodreĊeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije drukĉije odreĊeno.

(2) Ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi naĉin odreĊen ovim Zakonom.

(3) Ako ugovorom o radu nije odreĊeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĊeno vrijeme.

Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme

Ĉlanak 10.

(1) Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na odreĊeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak

unaprijed utvrĊen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem odreĊenog posla ili nastupanjem odreĊenog dogaĊaja.

(2) Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu iz stavka 1. ovoga ĉlanka, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga ĉlanka, ugovor o radu na odreĊeno vrijeme može trajati duže od tri godine, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazoĉnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

(4) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 2. ovoga ĉlanka.

(5) Ako je ugovor o radu na odreĊeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĊeno vrijeme.

Uvjeti rada radnika xxxx xxxx na temelju ugovora o radu na odreĎeno vrijeme

Ĉlanak 11.

(1) Poslodavac xx xxxxx radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme osigurati iste uvjete xxxx xxx i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme s istim poslodavcem ili, prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sliĉnim struĉnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili sliĉne poslove.

(2) Ako kod poslodavca iz stavka 1. ovoga ĉlanka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme s istim ili sliĉnim struĉnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili sliĉne poslove, poslodavac xx xxxxx radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme osigurati uvjete ureĊene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvrĊeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme, a koji obavlja sliĉne poslove i ima sliĉna struĉna znanja i vještine.

(3) Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu ureĊeni uvjeti rada na naĉin iz stavka 2. ovoga ĉlanka, poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme xxxxx osigurati primjerene uvjete xxxx xxx radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme, a koji obavlja sliĉne poslove i ima sliĉna struĉna znanja i vještine.

(4) Poslodavac xx xxxxx obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme.

Oblik ugovora o radu

Ĉlanak 12.

(1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

(2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utjeĉe na postojanje i valjanost tog ugovora.

(3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac xx xxxxx radniku prije poĉetka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

(4) Ako poslodavac prije poĉetka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme.

(5) Poslodavac xx xxxxx radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od petnaest xxxx od xxxx sklapanja ugovora o radu ili dostave pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno poĉetka rada.

(6) Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima xxxx xx registrirati pri uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.

(7) Ministar će pravilnikom propisati postupak registracije i sadržaj registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu

Xxxxxx 00.

(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz ĉlanka 12. stavka

3. ovoga Zakona, xxxx sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:

1) strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na razliĉitim mjestima,

3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4) danu poĉetka rada,

5) oĉekivanom trajanju ugovora, u sluĉaju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme,

6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u sluĉaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, naĉinu odreĊivanja trajanja toga odmora,

7) otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u sluĉaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, naĉinu odreĊivanja otkaznih rokova,

8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9) trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.

(2) Umjesto uglavaka iz stavka 1. podstavka 6., 7., 8. i 9. ovoga ĉlanka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi xxxxxx, kolektivni ugovor ili pravilnik o xxxx xxxx ureĊuje ta pitanja.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na odreĎeno vrijeme za stalne sezonske poslove

Ĉlanak 14.

(1) Ako poslodavac pretežno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može se sklopiti ugovor o radu na odreĊeno vrijeme za stalne sezonske poslove.

(2) U sluĉaju sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga ĉlanka, obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik obraĉunavanja i plaćanja doprinosa je poslodavac.

(3) Osim uglavaka iz ĉlanka 13. ovoga Zakona, ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxx sadržavati i dodatne uglavke o:

1) uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje,

2) roku u kojem je poslodavac xxxxx radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni,

3) roku u kojem se xxxxxx xxxxx izjasniti o ponudi iz podstavka 2. ovoga stavka, a koji ne može biti kraći od xxxx xxxx.

(4) Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu iz stavka 3. podstavka 2. ovoga ĉlanka, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose.

(5) Umjesto uglavka iz stavka 3. podstavka 1. ovoga ĉlanka, može se u ugovoru uputiti na odgovarajući kolektivni ugovor ili pravilnik o xxxx xxxx ureĊuje ta pitanja.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada

Ĉlanak 15.

(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, osim uglavaka iz ĉlanka 13. stavka 1. podstavka 1. do 9. ovoga Zakona, xxxx sadržavati i dodatne uglavke o:

1) dnevnom, tjednom ili mjeseĉnom vremenu obvezne nazoĉnosti radnika na mjestu rada,

2) rokovima, vremenu i naĉinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika,

3) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac xxxxx nabaviti, instalirati i održavati,

4) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time,

5) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova,

6) naĉinu osposobljavanja i struĉnog usavršavanja radnika.

(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka na odgovarajući naĉin se primjenjuje odredba ĉlanka 13. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Plaća radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smije biti utvrĊena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili sliĉnim poslovima.

(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne može se sklopiti za obavljanje poslova iz ĉlanka 44. stavka 1. ovoga Zakona, te drugih poslova za koje je to utvrĊeno ovim ili drugim zakonom.

(5) Poslodavac xx xxxxx osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik xx xxxxx pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.

(6) O svakom sklopljenom ugovoru iz stavka 1. ovoga ĉlanka poslodavac xx xxxxx obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od petnaest xxxx od xxxx sklapanja ugovora.

(7) Odredbe ovoga Zakona o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, primjenjuju se i na ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ako to nije drukĉije ureĊeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.

(8) Koliĉina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno

pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo

Ĉlanak 16.

(1) Ako se radnik privremeno upućuje na rad u inozemstvo, xxxxxx ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo xxxx sadržavati, osim uglavaka iz ĉlanka 13. ovoga Zakona i dodatne uglavke o:

1) trajanju rada u inozemstvu,

2) rasporedu radnog vremena,

3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće,

4) novĉanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća,

5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja xx xxxxxx imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu,

6) uvjetima vraćanja u zemlju.

(2) Umjesto uglavaka iz stavka 1. podstavka 2., 3., 4. i 5. ovoga ĉlanka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti

na odgovarajući zakon, drugi xxxxxx, kolektivni ugovor ili pravilnik o xxxx xxxx ureĊuje ta pitanja.

(3) Primjerak prijave iz ĉlanka 12. stavka 5. ovoga Zakona poslodavac xxxx uruĉiti radniku prije odlaska u inozemstvo.

Najniža dob za zaposlenje

Ĉlanak 17.

(1) Osoba mlaĊa od petnaest xxxxxx ili xxxxx s petnaest i starija od petnaest, a mlaĊa od osamnaest godina koja pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.

(2) Inspektor rada zabranit će rad maloljetnika koji je zaposlen protivno stavku 1. ovoga ĉlanka.

Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o radu

Ĉlanak 18.

(1) Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest i starijeg od petnaest xxxxxx za sklapanje odreĊenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u svezi s xxx ugovorom.

(2) Od ovlaštenja iz stavka 1. ovoga ĉlanka, izuzeti su pravni poslovi za poduzimanje kojih zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.

(3) U sluĉaju spora izmeĊu zakonskih zastupnika ili izmeĊu jednog ili više zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora o radu odluĉuje tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi, vodeći raĉuna o interesima maloljetnika.

(4) Zakonski zastupnik može povući ili ograniĉiti ovlaštenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka, odnosno u ime maloljetnika raskinuti radni odnos.

(5) Skrbnik može ovlaštenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka dati maloljetniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.

(6) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxx xx dati u pisanom obliku.

Zabrana rada maloljetnika na odreĎenim poslovima

Ĉlanak 19.

(1) Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoreĊe ili razvoj.

(2) Ministar će pravilnikom propisati poslove iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

(3) Poslodavac ne smije prije prethodnog utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti zaposliti maloljetnika na poslovima na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrĊivanja te sposobnosti.

(4) Ministar će pravilnikom propisati poslove na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova, kao i aktivnosti u kojima uz prethodno odobrenje inspektora rada smiju uz naplatu sudjelovati osobe iz ĉlanka 17. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Pravilnike iz stavka 2. i 4. ovoga ĉlanka ministar će donijeti uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva.

(6) Inspektor rada zabranit će rad maloljetnika na poslovima iz stavka 1. ovoga ĉlanka, odnosno na poslovima iz stavka 3. ovoga ĉlanka, ako ih obavlja bez prethodno utvrĊene zdravstvene sposobnosti za njihovo obavljanje, odnosno ako sudjeluje u aktivnostima bez njegovog prethodnog odobrenja.

(7) Na zahtjev maloljetnika, njegovog roditelja, odnosno skrbnika, radniĉkog vijeća, sindikata ili inspektora rada, poslodavac je, u sluĉaju iz stavka 1. i 3. ovoga ĉlanka, xxxxx maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati na naĉin i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.

Nadziranje rada maloljetnika na odreĎenim poslovima

Ĉlanak 20.

(1) Ako posumnja da poslovi koje obavlja maloljetnik ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoreĊe ili razvoj, inspektor xxxx xxxx u bilo koje vrijeme zahtijevati od poslodavca da ovlašteni lijeĉnik pregleda maloljetnika te da u nalazu i mišljenju ocijeni da li poslovi koje maloljetnik obavlja ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoreĊe ili razvoj.

(2) U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, inspektor xxxx xx odrediti rok u kojem poslodavac xxxx pribaviti nalaz i mišljenje o tome da li poslovi koje obavlja maloljetnik, ugrožavaju njegovo zdravlje ili razvoj.

(3) Troškove lijeĉniĉkoga pregleda, nalaza i mišljenja iz stavka 1. ovoga ĉlanka, snosi poslodavac.

(4) Na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenoga lijeĉnika, inspektor xxxx xxxx zabraniti rad maloljetnika na odreĊenim poslovima.

(5) Prijavu za voĊenje postupka iz stavka 1. ovoga ĉlanka može inspektoru rada podnijeti maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik, radniĉko vijeće ili sindikat.

(6) U sluĉaju iz stavka 4. ovoga ĉlanka, poslodavac xx xxxxx maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati na naĉin i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Ĉlanak 21.

(1) Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu odreĊeni posebni uvjeti za

zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx sklopiti samo radnik koji udovoljava xxx uvjetima.

(2) Ministar će, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva, pravilnikom propisati poslove na kojima radnik može raditi samo nakon, prema posebnom propisu provedenog, prethodnog i redovnog utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.

(3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga ĉlanka propisat će xx xxxxx utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti, rokovi u kojima xx xxxx ponoviti utvrĊivanje zdravstvene sposobnosti, sadržaj i naĉin izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti xx xxxxx pitanja važna za utvrĊivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga ĉlanka.

(4) Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim se ureĊuje zapošljavanje tih osoba.

Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima

Ĉlanak 22.

(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o xxxx xxxxxx dolazi u dodir.

(2) Radi utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĊenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na lijeĉniĉki pregled.

(3) Troškove lijeĉniĉkog pregleda iz stavka 2. ovoga ĉlanka snosi poslodavac.

Podaci koji se ne smiju tražiti

Ĉlanak 23.

(1) Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom.

(2) Na nedopuštena pitanja iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne xxxx xx odgovoriti.

III. PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE

Agencija za privremeno zapošljavanje

Ĉlanak 24.

(1) Agencija za privremeno zapošljavanje (u daljnjem tekstu: agencija) je poslodavac koji na temelju sporazuma o ustupanju radnika ustupa radnika (u daljnjem tekstu: ustupljeni radnik) drugom poslodavcu (u daljnjem tekstu: korisnik) za obavljanje privremenih poslova.

(2) Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da te poslove obavlja kao jedinu

djelatnost, da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za poslove rada (u daljnjem tekstu: ministarstvo).

(3) Agencija ne može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju ministarstva.

Sporazum o ustupanju radnika

Ĉlanak 25.

(1) Sporazum o ustupanju radnika izmeĊu agencije i korisnika xxxx biti u pisanom obliku.

(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga ĉlanka, uz opće uvjete poslovanja agencije, xxxx sadržavati i uglavke o:

1) broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku,

2) vremenskom razdoblju na koje se ustupaju radnici,

3) mjestu rada,

4) poslovima koje će ustupljeni radnici obavljati, te znanjima i vještinama potrebnim za njihovo obavljanje,

5) uvjetima xxxx xxxx se odnose na radna mjesta na xxxxxx xx ustupljeni radnici obavljati poslove,

6) naĉinu na koji i razdoblju u kojem korisnik xxxx ispostaviti agenciji obraĉun za isplatu plaće, te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrĊivanje plaće, i

7) osobi xxxx xx ovlaštena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima.

(3) U sluĉaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, sporazum iz stavka 1. ovoga ĉlanka, uz uglavke iz stavka 2. ovoga ĉlanka, xxxx sadržavati i uglavke o:

1) zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika,

2) pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju ovog i drugih zakona Republike Hrvatske i xxxx xx korisnik xxxxx osigurati ustupljenom radniku,

3) obvezi plaćanja troškova vraćanja u zemlju.

(4) Sporazum iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne može se sklopiti:

1) za zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi štrajk,

2) ako je korisnik u prethodnom razdoblju od šest mjeseci poslovno uvjetovanim otkazom otkazao ugovore o radu radnika koji su radili na poslovima za obavljanje kojih traži ustupanje radnika,

3) za obavljanje poslova iz ĉlanka 44. stavka 1. ovoga Zakona,

4) za ustupanje radnika drugoj agenciji,

5) u drugim sluĉajevima utvrĊenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje korisnika.

(5) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka agencija i korisnik mogu ugovoriti da će za ustupljene radnike, za razdoblje u kojem su mu ustupljeni, korisnik voditi propisanu evidenciju o njihovom radnom vremenu te rok i način dostave iste agenciji.

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova

Ĉlanak 26.

(1) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija može sklopiti s radnikom na odreĊeno ili neodreĊeno vrijeme.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka, osim uglavaka iz ĉlanka 13. stavka 1. podstavka 1. i podstavka 4. do 7. ovoga Zakona, odnosno iz ĉlanka 16. stavka 1. ovoga Zakona kada agencija radnika ustupa korisniku u inozemstvo, xxxx sadržavati i sljedeće uglavke:

1) da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika,

2) naznaku poslova za obavljanje kojih će se radnik ustupati,

3) obveze agencije prema radniku u vrijeme xxxx xx ustupljen korisniku.

(3) U vrijeme kada radnik nije ustupljen korisniku, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na naknadu plaće u visini utvrĊenoj ĉlankom 87. stavkom 5. ovoga Zakona.

(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka koji se sklapa na odreĊeno vrijeme koje je jednako vremenskom razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku, xxxx sadržavati uglavke o:

1) strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2) oĉekivanom trajanju ugovora,

3) sjedištu korisnika,

4) mjestu rada,

5) poslovima koje će ustupljeni radnik obavljati,

6) datumu poĉetka i završetka rada,

7) plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate plaće,

8) trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.

(5) Xxxxxxxxx xxxxx i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrĊeni u iznosu manjem, odnosno nepovoljnijem od plaće, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom.

(6) Ako se plaća, odnosno drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi sukladno stavku 5. ovoga ĉlanka, isti se utvrĊuju sporazumom o ustupanju radnika.

Otkaz ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova

Ĉlanak 27.

(1) Na otkazivanje ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o zbrinjavanju viška radnika.

(2) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija može ustupljenom radniku izvanredno otkazati, ako su razlozi iz ĉlanka 108. stavka 1. ovoga Zakona nastali kod korisnika i ako korisnik agenciju o tome xxxxxx

obavijesti u roku od xxxx xxxx od xxxx saznanja za ĉinjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

(3) Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije isteka razdoblja za koje je ustupljen ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova.

(4) Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeĊeno neko pravo iz radnog odnosa, zaštitu povrijeĊenog prava ostvaruje kod poslodavca na naĉin utvrĊen odredbom ĉlanka 129. ovoga Zakona.

Ograničenje vremena ustupanja radnika

Ĉlanak 28.

(1) Agencija ne smije ustupati radnika korisniku za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od jedne godine.

(2) Prekid kraći od jednog mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od jedne godine iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

Obveze agencije prema ustupljenom radniku

Ĉlanak 29.

(1) Prije upućivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija mu je dužna uruĉiti ugovor o radu iz ĉlanka 26. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno uputnicu, ako s ustupljenim radnikom ima sklopljen ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme ili ugovor o radu na odreĊeno vrijeme u trajanju dužem od vremenskog razdoblja na koje se radnik ustupa korisniku.

(2) Uputnica iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxx sadržavati podatke iz ĉlanka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Prije upućivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija ga je dužna upoznati s posebnim profesionalnim znanjima ili vještinama za obavljanje posla kod korisnika, kao i sa svim rizicima obavljanja posla, a koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i u tu svrhu, dužna je ustupljenog radnika osposobiti prema propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, osim ako sporazumom o ustupanju radnika nije ugovoreno da te obveze izvrši korisnik.

(4) Agencija je dužna ustupljenog radnika usavršavati i upoznavati s novim tehnologijama rada za obavljanje poslova za koje je ugovoreno da će se radnik ustupati, osim ako sporazumom o ustupanju tu obvezu nije preuzeo korisnik.

(5) Agencija je dužna ustupljenom radniku isplatiti ugovorenu plaću za obavljeni rad kod korisnika i u sluĉaju kada korisnik ne ispostavi agenciji obraĉun za isplatu plaće.

Obveze korisnika

Ĉlanak 30.

(1) Korisnik se u odnosu na ustupljenog radnika smatra poslodavcem u smislu obveza primjene odredbi ovoga i drugih zakona i propisa kojima su ureĊeni zaštita zdravlja i

sigurnost na radu i posebna zaštita odreĊenih grupa radnika.

(2) Korisnik xx xxxxx najmanje jednom godišnje obavijestiti radniĉko vijeće o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, kao i ustupljene radnike o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete.

Naknada štete

Ĉlanak 31.

(1) Štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom kod korisnika uzrokuje trećoj osobi, xxxxx xx naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika smatra poslodavcem.

(2) Za štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom uzrokuje korisniku, odgovara agencija sukladno općim propisima obveznoga prava.

(3) Ako ustupljeni radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom kod korisnika, naknadu štete može potraživati od agencije ili korisnika u skladu s odredbom ĉlanka 103. ovoga Zakona.

Evidencija

Ĉlanak 32.

(1) Prijavu u evidenciju agencija podnosi ministarstvu u pisanom obliku.

(2) Uz prijavu u evidenciju, agencija xxxx dostaviti dokaz da je registrirana prema posebnom propisu.

(3) O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadrži broj pod xxxxx xx agencija upisana i datum upisa u evidenciju.

(4) Agencija je dužna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod xxxxx xx upisana u evidenciju ministarstva.

(5) Potvrdu iz stavka 3. ovoga ĉlanka ministarstvo izdaje u tri istovjetna primjerka, od kojih se jedan dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za poslove inspekcije rada.

IV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoreĎa radnika

Ĉlanak 33.

(1) Poslodavac xx xxxxx pribaviti i održavati postrojenja, ureĊaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na naĉin koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

(2) Poslodavac xx xxxxx upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja.

(3) Poslodavac xx xxxxx osposobiti radnika za rad, na naĉin koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprjeĉava nastanak nesreća.

(4) Ako je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i prehrane radnika, pri izvršenju te obveze xxxx voditi raĉuna o zaštiti života, zdravlja i ćudoreĊa te vjeroispovijedi radnika.

Zaštita privatnosti radnika

Ĉlanak 34.

(1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraĊivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to odreĊeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

(2) Ako je osobne podatke iz stavka 1. ovoga ĉlanka potrebno prikupljati, obraĊivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, poslodavac xxxx unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obraĊivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.

(3) Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraĊivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac.

(4) Netoĉni osobni podaci moraju se odmah ispraviti.

(5) Osobni podaci za ĉije ĉuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi naĉin ukloniti.

(6) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, xxxxx xx imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obraĊuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

(7) Xxxxx iz stavka 6. ovoga ĉlanka xxxx uživati povjerenje radnika, a podatke koje sazna u obavljanju svoje dužnosti xxxx brižljivo ĉuvati.

V. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Ugovaranje i trajanje probnog rada

Ĉlanak 35.

(1) Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.

(2) Probni rad iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smije trajati duže od šest mjeseci.

(3) Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje xxxxx xxxx.

Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad

Ĉlanak 36.

(1) Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

(2) Radnik xx xxxxx, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.

(3) Prilikom promjene ili uvoĊenja novog naĉina ili organizacije rada, poslodavac xx xxxxx, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s njim sklopiti ugovor o radu

Ĉlanak 37.

(1) Xxxxx koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala poslodavac može zaposliti kao pripravnika (vježbenik ili drugi pripravnik – u daljnjem tekstu: pripravnik).

(2) Pripravnik iz stavka 1. ovoga ĉlanka osposobljava se za samostalni rad u zanimanju za koje se školovao.

(3) Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na odreĊeno vrijeme.

Način osposobljavanja pripravnika

Ĉlanak 38.

(1) Naĉin osposobljavanja pripravnika za samostalni rad xxxx biti propisan pravilnikom o radu ili odreĊen ugovorom o radu.

(2) Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Trajanje pripravničkog staža

Ĉlanak 39.

Osposobljavanje pripravnika (pripravniĉki staž) traje najduže godinu xxxx, ako zakonom nije drukĉije odreĊeno.

Stručni ispit

Ĉlanak 40.

(1) Nakon što završi pripravniĉki staž, pripravnik polaže struĉni ispit ako je to zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu propisano.

(2) Ako sadržaj i naĉin polaganja struĉnog ispita nije odreĊen zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sadržaj i naĉin polaganja struĉnog ispita propisuju se pravilnikom o radu.

(3) Pripravniku koji ne položi struĉni ispit poslodavac može redovito otkazati.

Stručno osposobljavanje za rad

Ĉlanak 41.

(1) Ako je struĉni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrĊeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreĊenog zanimanja, poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na struĉno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struĉno osposobljavanje za rad).

(2) Razdoblje struĉnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga ĉlanka ubraja se u pripravniĉki staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreĊenog zanimanja.

(3) Struĉno osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovoga ĉlanka može trajati najduže koliko traje pripravniĉki staž.

(4) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukĉije propisano, na osobu koja se struĉno osposobljava za rad se primjenjuju odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

(5) Ugovor o struĉnom osposobljavanju za rad xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.

VI. RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena

Ĉlanak 42.

(1) Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri ĉemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

(3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu ureĊuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

(4) Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Puno i nepuno radno vrijeme

Ĉlanak 43.

(1) Ugovor o xxxx xxxx se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme.

(2) Puno radno vrijeme ne smije biti duže od ĉetrdeset sati tjedno.

(3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, nije odreĊeno radno vrijeme, smatra se da xx xxxx radno vrijeme ĉetrdeset sati tjedno.

(4) Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

(5) Na radnike xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu na odgovarajući naĉin se primjenjuju odredbe ĉlanka 11. ovoga Zakona.

(6) Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.

(7) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

(8) Ako je za stjecanje odreĊenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u xxxxx radnom vremenu.

(9) Poslodavac xx xxxxx razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoje mogućnosti za takvu vrstu rada.

Skraćeno radno vrijeme

Ĉlanak 44.

(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga ĉlanka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrĊuju se posebnim propisom.

(3) Ako poslovi iz stavka 1. ovoga ĉlanka te trajanje radnoga vremena na takvim poslovima nisu utvrĊeni posebnim propisom, ministar će na prijedlog osobe koja prema ovom Zakonu može biti stranka kolektivnog ugovora, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva pravilnikom urediti ta pitanja.

(4) Radnik xxxx xxxx na poslovima iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smije na takvim poslovima raditi duže od radnog vremena utvrĊenog stavkom 2. ovoga ĉlanka, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca.

(5) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu se može odrediti da radnik koji na poslovima iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne radi u xxxxx radnom vremenu, dio radnoga vremena, najduže do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima, koji nemaju narav poslova iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

(6) Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga ĉlanka izjednaĉuje se s punim radnim vremenom.

Prekovremeni rad

Ĉlanak 45.

(1) U sluĉaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sliĉnim sluĉajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca xxxx raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do osam sati tjedno.

(2) Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od trideset dva sata mjeseĉno niti duže od sto osamdeset sati godišnje.

(3) Ako prekovremeni rad odreĊenog radnika traje duže od ĉetiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika odreĊenog poslodavca prelazi deset posto ukupnoga radnog vremena u odreĊenom mjesecu, o prekovremenom xxxx xxxx se obavijestiti inspektor rada u roku od xxxx xxxx od xxxx nastupa neke od navedenih okolnosti.

(4) Ako inspektor rada posumnja da prekovremeni rad štetno utjeĉe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odredit će rok u kojem poslodavac o tome xxxx pribaviti nalaz i mišljenje lijeĉnika ovlaštenog posebnim propisom.

(5) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika.

(6) Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx starosti i radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u sluĉaju više sile.

(7) Inspektor rada zabranit će prekovremeni rad ako štetno utjeĉe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno ako se obavlja protivno odredbama ovoga ĉlanka.

Raspored radnog vremena

Ĉlanak 46.

(1) Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije odreĊen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog vremena odluĉuje poslodavac pisanom odlukom.

(2) Poslodavac xxxx obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u sluĉaju hitnog prekovremenog rada.

(3) Kod poslodavca kod kojeg je to potrebno zbog xxxxxxx xxxx organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme ne xxxx biti rasporeĊeno jednako po tjednima, te se u xxx sluĉaju puno ili nepuno radno vrijeme utvrĊuje kao prosjeĉno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od ĉetiri mjeseca, pri ĉemu odstupanje od punog radnog vremena odreĊenog ĉlankom 43. stavkom 2. ovoga Zakona, ne smije iznositi više od dvadeset četiri sata mjeseĉno.

(4) U sluĉaju iz stavka 3. ovoga ĉlanka, radnik može raditi najviše ĉetrdeset osam sati tjedno.

(5) Ako je istekom razdoblja iz stavka 3. ovoga ĉlanka, prosjeĉno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena, rad duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom.

(6) Maloljetnom radniku se raspored punog radnog vremena ne smije utvrditi duže od osam sati dnevno.

Preraspodjela radnog vremena

Ĉlanak 47.

(1) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

(2) Ako preraspodjela radnog vremena nije predviĊena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca, poslodavac xx xxxxx utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika ukljuĉenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.

(3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

(4) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, ukljuĉujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od ĉetrdeset osam sati tjedno.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, odnosno šezdeset sati tjedno ako poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto predviĎeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(6) Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od ĉetrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

(7) Poslodavac xx xxxxx na zahtjev inspektora rada, uz plan iz stavka 2. ovoga ĉlanka, priložiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu iz stavka 5. ovoga ĉlanka.

(8) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže ĉetiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukĉije odreĊeno, u kojem sluĉaju ne može trajati duže od šest mjeseci.

(9) Ugovor o radu na odreĊeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosjeĉno radno vrijeme xxxx

odgovarati ugovorenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu.

(10) Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno.

(11) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx starosti te radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu, može raditi u preraspodijeljenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu iz stavka 4. ovoga ĉlanka, samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(12) Inspektor rada zabranit će ili ograniĉiti preraspodijeljeno radno vrijeme, ako je isto protivno odredbama ovoga Zakona ili ako iz nalaza i mišljenja pribavljenog od ovlaštenog lijeĉnika, odgovarajućom primjenom odredbe ĉlanka 45. stavka 4. ovoga Zakona, proizlazi da takav rad ugrožava zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika.

Noćni rad

Ĉlanak 48.

(1) Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu izmeĊu dvadeset dva sata uveĉer i šest sati ujutro idućega xxxx, a u poljoprivredi izmeĊu dvadeset dva sata uveĉer i pet sati ujutro idućega xxxx, ako za odreĊeni sluĉaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeĊu poslodavca i radniĉkog vijeća nije drukĉije odreĊeno.

(2) Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu izmeĊu devetnaest sati uveĉer i xxxxx xxxx ujutro idućega xxxx, smatra se noćnim radom.

(3) Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu izmeĊu dvadeset sati uveĉer i šest sati ujutro idućega xxxx, smatra se noćnim radom.

(4) Ministar će pravilnikom propisati koje se djelatnosti u smislu stavka 2. ovoga ĉlanka smatraju industrijom.

(5) Noćni radnik xx xxxxxx, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog xxxx xxxx najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada.

(6) Poslodavac je pri utvrĎivanju rasporeda radnog vremena xxxxx voditi računa da rad radnika iz stavka

5. ovoga članka ne smije trajati duže od osam sati dnevno.

(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, rad radnika iz stavka 5. ovoga članka može trajati duže od osam sati, ali ne duže od dvanaest sati dnevno, pod uvjetom da je isto ugovoreno kolektivnim ugovorom.

Zabrana noćnog rada

Ĉlanak 49.

(1) Poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni lijeĉnik

ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.

(2) Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su ureĊene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni, u kojem sluĉaju isti ne može, u razdoblju od dvadeset ĉetiri sata, trajati duže od osam sati, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoći do ĉetiri sata ujutro.

(3) U sluĉaju noćnog rada iz stavka 2. ovoga ĉlanka, poslodavac xx xxxxx osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

(4) Inspektor xxxx xx zabraniti noćni rad osobe iz stavka 1. i

2. ovoga ĉlanka, ako je isti protivan odredbama ovoga Zakona.

Rad u smjenama

Ĉlanak 50.

(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, xxxx xxxx biti prekinut ili neprekinut, ukljuĉujući izmjenu smjena.

(2) Smjenski radnik xx xxxxxx koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u razliĉitim smjenama.

(3) Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuĉuju i noćni rad, xxxx xx osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima

Ĉlanak 51.

(1) Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni xxxxx voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagoĊenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni.

(2) Poslodavac xx xxxxx noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje2 odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne3 su u svako doba.

(3) Radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreĊen da rad obavlja kao noćni radnik, prije zapoĉinjanja tog xxxx, xxx i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, poslodavac xx xxxxx omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.

2 Uslijed redakcijske pogreške omaškom je navedena rijeĉ

„koje“ umjesto „koja“.

3 Uslijed redakcijske pogreške omaškom je navedena rijeĉ

„dostupne“ umjesto „dostupna“.

(4) Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga ĉlanka snosi poslodavac.

(5) Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga ĉlanka utvrdi da noćni radnik zbog noćnog xxxx xxx zdravstvenih problema, poslodavac mu xx xxxxx rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada.

(6) Ako poslodavac radniku iz stavka 5. ovoga ĉlanka ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnoga rada, xxxxx mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban, a koji, što xx xxxx moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.

(7) Poslodavac xx xxxxx noćnom radniku koji xx x xxxx izložen osobitoj opasnosti ili teškom fiziĉkom ili mentalnom naporu utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati u razdoblju od dvadeset ĉetiri sata u kojem radi noću.

VII. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Ĉlanak 52.

(1) Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukĉije odreĊeno.

(2) Maloljetni radnik xxxx xxxx najmanje ĉetiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.

(3) Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka ubraja se u radno vrijeme.

(4) Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i naĉin korištenje ovoga odmora.

Dnevni odmor

Ĉlanak 53.

(1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset ĉetiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ĉlanka, punoljetni radnik xxxx xxxx na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje deset sati neprekidno, pod uvjetom da se xxx radniku u svakom razdoblju od xxxx xxxx osigura zamjenski dnevni odmor, u trajanju jednakom propuštenim xxxxxx odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

Tjedni odmor

Ĉlanak 54.

(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset ĉetiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz ĉlanka 53. ovoga Zakona.

(2) Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje ĉetrdeset osam sati.

(3) Odmor iz stavka 1. ovoga ĉlanka radnik koristi nedjeljom, te u xxx koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.

(4) Ako radnik ne može koristiti odmor na naĉin iz stavka

3. ovoga ĉlanka, xxxx mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju odreĊenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne može biti duže od dva tjedna.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, radnicima koji zbog obavljanja posla u razliĉitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor iz stavka 1. ovoga ĉlanka zbog objektivno nužnih tehniĉkih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor može biti odreĊeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset ĉetiri sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor iz ĉlanka 53. ovoga Zakona.

Najkraće trajanje godišnjeg odmora

Ĉlanak 55.

(1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje ĉetiri tjedna.

(2) Maloljetni radnik i radnik xxxx xxxx na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

UtvrĎivanje trajanja godišnjeg odmora

Ĉlanak 56.

(1) Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog odredbom ĉlanka 55. ovoga Zakona te broj radnih xxxx koji se uraĉunavanju u godišnji odmor radnika, utvrĊuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(2) Blagdani i neradni dani odreĊeni zakonom ne uraĉunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

(3) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni lijeĉnik, ne uraĉunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor

Ĉlanak 57.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Rok stjecanja prava na godišnji odmor

Ĉlanak 58.

(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĊu dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stjeĉe pravo na godišnji odmor odreĊen na naĉin propisan odredbom ĉlanka 55. i ĉlanka 56. ovoga Zakona nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti graĊana u obrani ili drugi zakonom odreĊeni sluĉaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga ĉlanka.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

Ĉlanak 59.

(1) Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, odreĎenog na način propisan odredbama članka 55. i 56. ovoga Zakona, za svaki mjesec rada:

1) ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz članka

58. stavka 1. ovoga Zakona, nije stekao pravo na godišnji odmor,

2) ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona,

3) ako radni odnos prestane prije 1. srpnja,

4) ako je tijekom kalendarske godine u radnom odnosu kod više poslodavaca, pri čemu pravo na godišnji odmor za tu godinu kod svih poslodavaca može ostvariti ukupno u najdužem trajanju odreĎenom na način propisan odredbama članka 55. i 56. ovoga Zakona.

(2) Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

(3) Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni xxxx xxxx, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

(4) Iznimno od stavka 1. podstavka 4. ovoga članka, radnik koji je stekao pravo na godišnji odmor na način propisan odredbom članka 58. stavka 1. ovoga Zakona i kojem radni odnos prestaje nakon 1. srpnja, pravo na godišnji odmor u cijelosti za tekuću kalendarsku godinu ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Ĉlanak 60.

(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini odreĊenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosjeĉne mjeseĉne plaće u prethodna tri mjeseca (uraĉunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

(2) Poslodavac nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora iskorištenog prije ispunjenja uvjeta iz ĉlanka 59. stavka 1. ovoga Zakona.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Ĉlanak 61.

(1) U sluĉaju prestanka ugovora o radu, poslodavac xx xxxxx radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga ĉlanka odreĊuje se, sukladno odredbi ĉlanka 60. stavka 1. ovoga Zakona, razmjerno broju xxxx neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Ĉlanak 62.

(1) Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukĉije ne dogovori.

(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Ĉlanak 63.

(1) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz ĉlanka 62. stavka 2. ovoga Zakona, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

(2) Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz ĉlanka 62. stavka 2. ovoga Zakona, ako mu xx xxxx omogućeno korištenje toga odmora.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga ĉlanka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je steĉen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

(4) Ĉlan posade xxxxx, xxxxxx xx xxxx u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost graĊana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Ĉlanak 64.

(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrĊuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, a najkasnije do

30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike.

(2) Radniku xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora iz ĉlanka 55. ovoga Zakona, poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu.

(3) Pri utvrĊivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije xxxx xx mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

(4) Radnika xx xxxx najmanje petnaest xxxx prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

(5) Xxxxx xxx godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri xxxx prije njegovog korištenja, ako kolektivnim ugovorom nije odreĊen drukĉiji rok.

Plaćeni dopust

Ĉlanak 65.

(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na osloboĊenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust), za važne osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću ĉlana uže obitelji.

(2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga ĉlanka u ukupnom trajanju xx xxxxx radnih xxxx godišnje, ako to nije drukĉije ureĊeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(3) Ĉlanom uže obitelji iz stavka 1. ovoga ĉlanka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorĉad i posvojenici, djeca povjerena na ĉuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, oĉuh i maćeha, posvojitelj i osoba xxxx xx xxxxxx xxxxx po zakonu uzdržavati xx xxxxx koja s radnikom živi u izvanbraĉnoj zajednici.

(4) Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili struĉnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radniĉkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odreĊenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

(5) Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

(6) Radnici – dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na xxxxx xxxxxxxx xxx s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

Neplaćeni dopust

Ĉlanak 66.

(1) Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

(2) Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukĉije odreĊeno.

VIII. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama

Ĉlanak 67.

(1) Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoće, niti joj smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu, osim pod uvjetima iz ĉlanka 68. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreĊeno pravo predviĊeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Zaštita trudnice, odnosno žene koja doji dijete

Ĉlanak 68.

(1) Odredbe ĉlanka 67. ovoga Zakona ne sprjeĉavaju poslodavca da trudnici, odnosno ženi koja doji dijete, na njezin prijedlog, ponudi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

(2) Ako radnica iz stavka 1. ovoga ĉlanka radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac joj xx xxxxx ponuditi sklapanje sporazuma kojim će se odrediti obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a koji će za odreĊeno vrijeme zamijeniti odgovarajuće uglavke ugovora o radu.

(3) U sporu izmeĊu poslodavca i radnice xxxx xx ovlašteni lijeĉnik nadležan ocijeniti da xx xx drugi poslovi ponuĊeni u sluĉaju iz stavka 2. ovoga ĉlanka odgovarajući.

(4) Ako poslodavac nije u mogućnosti postupiti na naĉin propisan stavkom 2. ovoga ĉlanka, radnica ima pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom propisu.

(5) Istekom vremena iz stavka 2. ovoga ĉlanka, prestaje i sporazum iz stavka 2. ovoga ĉlanka te se radnica vraća na poslove na xxxxxx xx prethodno radila na temelju ugovora o radu.

(6) Sporazum iz stavka 2. ovoga ĉlanka ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

Pretpostavka rada u xxxxx radnom vremenu

Ĉlanak 69.

Ako je za stjecanje odreĊenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta,

dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se radom u xxxxx radnom vremenu.

Najava i korištenje prava

Ĉlanak 70.

(1) Radnik koji tijekom korištenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore sukladno posebnom zakonu, namjerava mijenjati naĉin korištenja tog prava ili namjerava ponovno uspostaviti neiskorišteno pripadajuće pravo, xxxxx xx o tome obavijestiti poslodavca sukladno posebnom zakonu.

(2) Poslodavac xx xxxxx, sukladno posebnom zakonu, na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga ĉlanka, izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u sluĉaju izvanrednog povećanja opsega rada, više sile i u drugim sliĉnim sluĉajevima prijeke potrebe, svojom izjavom može iskazati neprihvaćanje takve radnikove namjere.

(3) Ako poslodavac ne izda pisanu izjavu iz stavka 2. ovoga ĉlanka u roku od 15 xxxx, smatra se da je suglasan s iskazanom namjerom radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

(4) Ako poslodavac izjavom i na naĉin iz stavka 2. ovoga ĉlanka ne prihvati namjeru radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka, radnik može odustati od najave korištenja tih prava.

Zabrana otkaza

Ĉlanak 71.

(1) Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest xxxx od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.

(2) Otkaz je ništetan ako je na xxx davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ili ako radnik u roku od petnaest xxxx od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog lijeĉnika ili drugog ovlaštenog tijela.

(3) Okolnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne sprjeĉavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na odreĊeno vrijeme, istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor.

Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu

Ĉlanak 72.

(1) Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog

vremena, rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do xxxxx xxxxxx života djeteta sukladno posebnom propisu, može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

(2) Na naĉin iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ugovor o xxxx xxxx se otkazati najkasnije petnaest xxxx prije onoga xxxx kojeg se xxxxxx xxxxx vratiti na rad.

(3) Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

Ĉlanak 73.

(1) Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do xxxxx xxxxxx života djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na xxxxxx xx radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, xxxx uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.

(2) Ako radnik prestane koristiti pravo iz stavka 1. ovoga ĉlanka, poslodavac ga xx xxxxx vratiti na poslove na xxxxxx xx radio prije korištenja prava iz stavka 1. ovoga ĉlanka, u roku od mjesec xxxx od xxxx xxxx ga xx xxxxxx obavijestio o prestanku korištenja tih prava.

(3) Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga ĉlanka ima pravo na dodatno struĉno osposobljavanje, ako xx xxxxx do promjene u tehnici ili naĉinu xxxx, xxx i sve xxxxx pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi ima4 pravo.

IX. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom

bolešću

Ĉlanak 74.

(1) Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog lijeĉenja ili oporavka poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog lijeĉenja ili oporavka.

4 Uslijed redakcijske pogreške omaškom je navedena rijeĉ

„ima“ umjesto „imao“.

(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne utjeĉe na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odreĊeno vrijeme.

Zabrana štetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava

Ĉlanak 75.

Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad

Ĉlanak 76.

Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeĉenja, odnosno oporavka, ovlašteni specijalist medicine rada, odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na xxxxxx xx prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad

Ĉlanak 77.

(1) Radnik xx xxxxx što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri xxxx xxxxx mu je dostaviti lijeĉniĉku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom oĉekivanom trajanju.

(2) Ovlašteni lijeĉnik xxxxx xx radniku izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

(3) Ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga ĉlanka, xxxxx xx to uĉiniti što je moguće prije, a najkasnije tri xxxx od xxxx prestanka razloga koji ga xx x xxxx onemogućavao.

(4) Ministar će, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva, pravilnikom propisati sadržaj i naĉin izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

Pravo zaposlenja na drugim poslovima

Ĉlanak 78.

(1) Ako ovlašteno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac xx xxxxx, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tog tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što xx xxxx moguće moraju odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.

(2) Radi osiguranja takvih poslova poslodavac xx xxxxx prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da radniku iz stavka 1. ovoga ĉlanka osigura odgovarajuće poslove.

Otkaz u slučaju profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti

Ĉlanak 79.

(1) Poslodavac može otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radniĉkog vijeća.

(2) Radniĉko vijeće će dati poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku iz stavka 1. ovoga ĉlanka osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da xx xxxxxx odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.

(3) Ako radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radničkog vijeća uskrati suglasnost na otkaz radniku iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.

Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Ĉlanak 80.

(1) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a xxxx xxxxx završenog lijeĉenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inaĉe pripadao.

(2) Radnik koji je neopravdano odbio ponuĊene poslove iz ĉlanka 78. stavka 1. ovoga Zakona nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju

Ĉlanak 81.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri struĉnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac.

X. PLAĆE

OdreĎivanje plaće

Ĉlanak 82.

(1) Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obraĉunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa odreĊenoga kolektivnim ugovorom.

(2) Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu ureĊeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, xxxxx xx je utvrditi pravilnikom o radu.

(3) Ako plaća nije odreĊena na naĉin odreĊen stavkom 1. i

2. ovoga ĉlanka, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac xx xxxxx isplatiti radniku primjerenu plaću.

(4) Pod primjerenom plaćom smatra se plaća koja se redovito isplaćuje za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, onda plaća koju odredi sud prema okolnostima sluĉaja.

Jednakost plaća žena i muškaraca

Xxxxxx 00.

(1) Poslodavac xx xxxxx isplatiti jednaku plaću ženi i muškarcu za jednaki rad i rad jednake vrijednosti.

(2) U smislu stavka 1. ovoga ĉlanka, dvije osobe razliĉitog spola obavljaju jednaki rad i rad jednake vrijednosti ako:

1) obavljaju isti posao u istim ili sliĉnim uvjetima ili bi xxxxx jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju,

2) je rad koji jedna od njih obavlja sliĉne naravi xxxx xxxx obavlja druga, a razlike izmeĊu obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih, nemaju znaĉaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utjeĉu na narav posla u cijelosti,

3) je rad koji jedna od njih obavlja, jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kriterije kao što su struĉna sprema, vještine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te xx xx rad fiziĉke naravi.

(3) Plaća iz stavka 1. ovoga ĉlanka obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.

(4) Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta protivna stavku

1. ovoga ĉlanka, ništetna je.

Isplata plaće i naknade plaće

Ĉlanak 84.

(1) Xxxxx se isplaćuje nakon obavljenog rada.

(2) Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu.

(3) Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukĉije odreĊeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog xxxx u idućem mjesecu.

(4) Plaća i naknada plaće u smislu ovoga Zakona su plaća i naknada plaće u bruto iznosu.

Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini

Ĉlanak 85.

(1) Poslodavac xx xxxxx, najkasnije petnaest xxxx od xxxx isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obraĉun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrĊeni.

(2) Poslodavac koji na xxx dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, xxxxx xx do xxxxx mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obraĉun iznosa koje je bio xxxxx isplatiti.

(3) Obraĉuni iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka su ovršne isprave.

(4) Ministar će pravilnikom propisati sadržaj obraĉuna iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka.

Pravo na povećanu plaću

Ĉlanak 86.

Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreĊeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

Naknada plaće

Ĉlanak 87.

(1) Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreĊenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće.

(2) Zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu odreĊuje se razdoblje iz stavka 1. ovoga ĉlanka za koje se naknada isplaćuje na teret poslodavca.

(3) Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega xx xxxxx krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

(4) Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plaće, u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove.

(5) Ako ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukĉije odreĊeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosjeĉne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

Zabrana prijeboja

Ĉlanak 88.

(1) Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

(2) Radnik ne može suglasnost iz stavka 1. ovoga ĉlanka dati prije nastanka potraživanja.

Zaštita plaće pri prisilnom ustegnuću

Ĉlanak 89.

Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu.

XI. IZUMI I TEHNIĈKA UNAPREĐENJA RADNIKA

Izum ostvaren na radu ili u svezi s radom

Ĉlanak 90.

(1) Radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom.

(2) Podatke o izumu iz stavka 1. ovoga ĉlanka radnik xx xxxxx ĉuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca.

(3) Izum iz stavka 1. ovoga ĉlanka pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrĊenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

(4) Ako nadoknada nije utvrĊena na naĉin iz stavka 3. ovoga ĉlanka, sud će odrediti primjerenu nadoknadu.

Izum koji je u svezi s djelatnošću poslodavca

Ĉlanak 91.

(1) O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca ako je izum u svezi s djelatnošću poslodavca, te mu xxxxxx ponuditi ustupanje prava u svezi s xxx izumom.

(2) Poslodavac xx xxxxx u roku od mjesec xxxx oĉitovati se o ponudi radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

(3) Na ustupanje prava na izum iz stavka 1. ovoga ĉlanka, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu.

Tehničko unapreĎenje

Ĉlanak 92.

(1) Ako poslodavac prihvati primijeniti tehniĉko unapreĊenje koje je predložio radnik, xxxxx mu je isplatiti nadoknadu utvrĊenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

(2) Ako nadoknada nije utvrĊena na naĉin iz stavka 1. ovoga ĉlanka, sud će odrediti primjerenu nadoknadu.

XII. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Zakonska zabrana natjecanja

Ĉlanak 93.

(1) Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuĊi raĉun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).

(2) Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga ĉlanka, poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raĉun, odnosno da mu xxxxxx xxxxx zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

(3) Pravo poslodavca iz stavka 2. ovoga ĉlanka prestaje u roku tri mjeseca od xxxx xxxx je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet xxxxxx xx xxxx sklapanja posla.

(4) Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem odreĊenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

(5) Poslodavac može odobrenje iz stavka 1., odnosno stavka 4. ovoga ĉlanka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

Ugovorna zabrana natjecanja

Ĉlanak 94.

(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreĊeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe xxxx xx u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj raĉun ili za raĉun treće osobe sklapati poslove kojima se natjeĉe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smije se zakljuĉiti za razdoblje duže od dvije godine od xxxx prestanka radnog odnosa.

(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka može biti sastavni dio ugovora o radu.

(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.

(5) Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zaštita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na podruĉje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograniĉava rad i napredovanje radnika.

(6) Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka je ništetan ako ga sklopi maloljetni radnik ili radnik koji u vrijeme sklapanja toga ugovora prima plaću manju od prosjeĉne plaće u Republici Hrvatskoj.

(7) U sluĉaju iz stavka 6. ovoga ĉlanka, na ništetnost ugovorne zabrane natjecanja ne može se pozivati poslodavac.

Naknada u slučaju ugovorne zabrane natjecanja

Ĉlanak 95.

(1) Ako ovim Zakonom za odreĊeni sluĉaj nije drukĉije odreĊeno, ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu

najmanje u iznosu polovice prosjeĉne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(2) Naknadu iz stavka 1. ovoga ĉlanka poslodavac xx xxxxx isplatiti radniku krajem svakoga kalendarskog mjeseca.

(3) Visina naknade iz stavka 1. ovoga ĉlanka usklaĊuje se s kretanjem prosjeĉne plaće u Republici Hrvatskoj.

(4) Ako je dio plaće radnika namijenjen za pokriće odreĊenih troškova u svezi s obavljanjem rada, naknada se može razmjerno umanjiti.

Prestanak ugovorne zabrane natjecanja

Ĉlanak 96.

(1) Ako radnik otkaže ugovor o radu izvanrednim otkazom iz razloga što je poslodavac teško povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti ako u roku od mjesec xxxx od xxxx prestanka ugovora o radu xxxxxx xxxxxx izjavi da se ne smatra vezanim xxx ugovorom.

(2) Ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti i kada poslodavac otkaže ugovor o radu, a nema za to ovim Zakonom opravdani razlog, osim ako poslodavac u roku od petnaest xxxx od otkaza ugovora obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaćati naknadu u iznosu prosjeĉne mjeseĉne plaće isplaćene radniku tijekom tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(3) Visina naknade plaće iz stavka 2. ovoga ĉlanka usklaĊuje se s kretanjem prosjeĉne plaće u Republici Hrvatskoj.

Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja

Ĉlanak 97.

(1) Poslodavac se može osloboditi obveze plaćanja naknade iz ĉlanka 95. ovoga Zakona, ako xxxxxx obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane natjecanja.

(2) Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja iz stavka 1. ovoga ĉlanka oslobaĊa poslodavca obveze plaćanja naknade nakon što su prošla tri mjeseca od xxxx dostave radniku izjave o odustanku.

Ugovorna kazna

Ĉlanak 98.

(1) Ako je za sluĉaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviĊena samo ugovorna kazna, poslodavac može, u skladu s općim propisima obveznoga prava, tražiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu xxxx štete.

(2) Ugovorna kazna iz stavka 1. ovoga ĉlanka može se ugovoriti i za sluĉaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja.

XIII. NAKNADA ŠTETE

Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu

Ĉlanak 99.

(1) Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx štetu naknaditi.

(2) Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

(3) Ako se za svakoga radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknaĊuju u jednakim dijelovima.

(4) Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom poĉinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Unaprijed odreĎeni iznos naknade štete

Ĉlanak 100.

(1) Ako bi utvrĊivanje visine štete uzrokovalo nerazmjerne troškove, može se unaprijed za odreĊene štetne radnje predvidjeti iznos naknade štete.

(2) Štetne radnje i naknade iz stavka 1. ovoga ĉlanka mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(3) Ako xx xxxxx uzrokovana štetnom radnjom iz stavka 2. ovoga ĉlanka veća od utvrĊenog iznosa naknade, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrĊene štete.

Regresna odgovornost radnika

Ĉlanak 101.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio poslodavac, xxxxx xx poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Smanjenje ili osloboĎenje radnika od dužnosti naknade štete

Ĉlanak 102.

Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i naĉin smanjenja ili oslobaĊanja radnika od dužnosti naknade štete.

Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku

Ĉlanak 103.

(1) Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

(2) Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga ĉlanka odnosi se i na štetu xxxx xx poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIV. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Načini prestanka ugovora o radu

Ĉlanak 104.

Ugovor o radu prestaje:

1) smrću radnika,

2) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreĊeno vrijeme,

3) kada radnik navrši šezdeset pet xxxxxx xxxxxx i petnaest xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukĉije ne dogovore,

4) sporazumom radnika i poslodavca,

5) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,

6) otkazom,

7) odlukom nadležnog suda.

Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu

Ĉlanak 105.

Sporazum o prestanku ugovora o xxxx xxxx biti zakljuĉen u pisanom obliku.

Otkaz ugovora o radu

Ĉlanak 106.

Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.

Redoviti otkaz ugovora o radu

Ĉlanak 107.

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u sluĉaju:

1) ako prestane potreba za obavljanjem odreĊenog posla zbog gospodarskih, tehniĉkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreĊenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili

3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

(2) Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.

(3) Pri odluĉivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac xxxx voditi raĉuna o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

(4) Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od

poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.

(5) Odredbe stavka 2. do 4. ovoga ĉlanka ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapošljava manje od dvadeset radnika.

(6) Xxxxxx može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

(7) Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

(8) Ako u roku iz stavka 7. ovoga ĉlanka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Ĉlanak 108.

(1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodreĊeno ili odreĊeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili xxxx xxxxx osobito važne ĉinjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

(2) Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest xxxx od xxxx saznanja za ĉinjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

(3) Stranka ugovora o xxxx xxxx, u sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja xx xxxxx za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Neopravdani razlozi za otkaz

Ĉlanak 109.

(1) Privremena nenazoĉnost na radu zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

(2) Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

(3) Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreĎeno vrijeme

Ĉlanak 110.

Ugovor o radu sklopljen na odreĊeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviĊena ugovorom.

Postupak prije otkazivanja

Ĉlanak 111.

(1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac xx xxxxx radnika xxxxxx upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u sluĉaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.

(2) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

Ĉlanak 112.

(1) Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik.

(2) Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

(3) Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok

Ĉlanak 113.

(1) Otkazni rok poĉinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

(2) Otkazni rok ne teĉe za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti graĊana u obrani te u drugim sluĉajevima opravdane nenazoĉnosti radnika na radu, odreĊenim ovim ili drugim zakonom.

Najmanje trajanje otkaznog roka

Ĉlanak 114.

(1) U sluĉaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

1) dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

2) mjesec xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

3) mjesec xxxx i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

4) dva mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet xxxxxx,

5) dva mjeseca i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset xxxxxx,

6) tri mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset xxxxxx.

(2) Otkazni rok iz stavka 1. ovoga ĉlanka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset xxxxxx, povećava se za dva tjedna ako xx xxxxxx navršio pedeset xxxxxx xxxxxx, a za mjesec xxxx ako je navršio pedeset pet xxxxxx xxxxxx.

(3) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), utvrĊuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrĊenih u stavku 1. i 2. ovoga ĉlanka.

(4) Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

(5) Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje ĉetiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

(6) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o xxxx xxxx se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca, od roka odreĊenog u stavku 1. ovoga ĉlanka, za sluĉaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.

(7) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec xxxx, ako on za to ima osobito važan razlog.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Ĉlanak 115.

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na sluĉaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

(2) Ako u sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

(3) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik xx xxxx izjasniti u roku kojeg odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od xxxx xxxx.

(4) U sluĉaju otkaza iz stavka 1. ovoga ĉlanka, rok iz ĉlanka 129. stavka 1. ovoga Zakona teĉe od xxxx xxxx xx xxxxxx izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od xxxx isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Vraćanje radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza

Ĉlanak 116.

(1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naložit će vraćanje radnika na posao.

(2) Xxxxxx xxxx osporava dopuštenost otkaza može tražiti da sud privremeno, do okonĉanja spora, naloži njegovo vraćanje na posao.

Sudski raskid ugovora o radu

Ĉlanak 117.

(1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti xxx prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje tri, a najviše osamnaest prosjeĉnih mjeseĉnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga ĉlanka sud može donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.

(3) Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu, na naĉin iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka, podnijeti do okonĉanja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja.

Savjetovanje radničkog vijeća o otkazu

Ĉlanak 118.

Namjeru da otkaže odreĊeni ugovor o radu poslodavac xx xxxxx priopćiti radniĉkom vijeću te xx xxxxx o toj odluci savjetovati se s radniĉkim vijećem, u sluĉaju, na naĉin i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Otpremnina

Ĉlanak 119.

(1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreĊuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s xxx poslodavcem.

(2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosjeĉne mjeseĉne plaće koju xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

(3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije odreĊeno drukĉije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga ĉlanka ne može biti veći od šest prosjeĉnih mjeseĉnih plaća koje xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Savjetovanje o zbrinjavanju viška radnika

Ĉlanak 120.

(1) Poslodavac koji utvrdi višak od najmanje dvadeset radnika i xxxxxx xx neovisno o naĉinu prestanka ugovora o radu, u razdoblju od devedeset xxxx prestati ugovori o radu, xxxxx xx xx xxxxx i pod uvjetima propisanim ovim

Zakonom, ako će poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika, savjetovati se s radniĉkim vijećem u cilju otklanjanja potrebe za otkazivanjem.

(2) Poslodavac xx xxxxx, u cilju provoĊenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga ĉlanka, radniĉkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima za namjeravane otkaze, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, dobi, spolu, zvanju i radnom mjestu radnika koji bi mogli biti višak, odnosno koji će biti obuhvaćeni otkazivanjem, roku u kojem namjerava otkazati ugovore o radu, dodatnim kriterijima, uz one iz ĉlanka 107. stavka 3. ovoga Zakona, o xxxxxx xx poslodavac voditi raĉuna pri odluĉivanju o otkazivanju, te iznosu i naĉinu obraĉuna otpremnina i drugih davanja, uz onu iz ĉlanka 119. ovoga Zakona.

Program zbrinjavanja viška radnika

Ĉlanak 121.

(1) Poslodavac koji i nakon provedenog savjetovanja o zbrinjavanju viška radnika namjerava poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu u smislu odredbe ĉlanka 120. stavka 1. ovoga Zakona, xxxxx xx izraditi program zbrinjavanja viška radnika.

(2) Tijekom izrade programa zbrinjavanja viška radnika, poslodavac xx xxxxx savjetovati se s nadležnom javnom službom zapošljavanja o mogućnostima ukljuĉivanja radnika u programe aktivne politike zapošljavanja.

(3) Program zbrinjavanja viška radnika, osim podataka iz ĉlanka 120. stavka 2. ovoga Zakona, xxxx sadržavati i:

1) mogućnost promjena u tehnologiji i organizaciji rada u cilju zbrinjavanja viška radnika,

2) mogućnost zapošljavanja radnika na drugim poslovima,

3) mogućnost pronalaženja zaposlenja kod drugog poslodavca,

4) mogućnost rada u nepunom radnom vremenu,

5) mogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika.

(4) Poslodavac xx xxxxx u izradi programa zbrinjavanja viška radnika izjasniti se o primjedbama i prijedlozima radniĉkog vijeća, posebno o mjerama koje bi trebalo poduzeti da se sprijeĉe ili na najmanju mjeru ograniĉe oĉekivani otkazi ugovora o radu te o mjerama ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu.

Obavješćivanje o programu zbrinjavanja viška radnika

Ĉlanak 122.

(1) Poslodavac xx xxxxx nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i radniĉkom vijeću dostaviti program zbrinjavanja viška radnika.

(2) Radniĉko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge o dostavljenom programu zbrinjavanja viška radnika.

(3) Nadležna javna služba zapošljavanja dužna je oĉitovati se o programu zbrinjavanja viška radnika u roku od xxxx xxxx od xxxx primitka programa, a ako se u xxx roku ne oĉituje, smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

(4) Poslodavac ne može provesti otkazivanje radnicima za koje je izraĊen program zbrinjavanja viška radnika u roku od trideset xxxx od xxxx dostave programa nadležnoj javnoj službi zapošljavanja.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga ĉlanka, nadležna javna služba zapošljavanja može u oĉitovanju iz stavka 3. ovoga ĉlanka, naložiti odgodu provoĊenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima za koje je izraĊen program zbrinjavanja viška radnika za najduže tri mjeseca, ako za to postoje opravdani važni gospodarski ili socijalni razlozi, ili ako će u odgoĊenom razdoblju na radnika primijeniti mjere aktivne politike zapošljavanja.

Posebna prava radnika upućenih na rad u inozemstvo

Ĉlanak 123.

(1) Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo, u trgovaĉko društvo ili drugo poduzeće u vlasništvu tog poslodavca, xxxxx xx radniku, ako ugovor o xxxx xxxx xx xxx xxxxxx sklopio s inozemnim trgovaĉkim društvom ili poduzećem prestane, osim ako se radi o otkazu uvjetovanom ponašanjem radnika, naknaditi troškove preseljenja i osigurati mu odgovarajuće zaposlenje u zemlji.

(2) Razdoblje koje xx xxxxxx iz stavka 1. ovoga ĉlanka proveo na radu u inozemstvu ubraja se pri odreĊivanju otkaznoga roka i otpremnine u razdoblje neprekinutog trajanja radnog odnosa s poslodavcem.

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava

Ĉlanak 124.

(1) Poslodavac xx xxxxx u roku od xxxx xxxx na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.

(2) Poslodavac xx xxxxx u roku od petnaest xxxx od xxxx prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

(3) Poslodavac u potvrdi iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka ne smije naznaĉiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

XV. PRAVILNICI O RADU

Obveza donošenja pravilnika o radu

Ĉlanak 125.

(1) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika xxxxx xx donijeti i objaviti pravilnik o xxxx xxxxx se ureĊuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i

druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu ureĊena kolektivnim ugovorom.

(2) Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika.

(3) Ministar može, uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata i udruga poslodavaca, pravilnikom propisati koja pitanja poslodavac xxxx urediti i na xxxx xxxxx će se objaviti pravilnik iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

Postupak donošenja pravilnika o radu

Ĉlanak 126.

(1) O donošenju pravilnika o radu poslodavac xx xxxx savjetovati s radniĉkim vijećem, u sluĉaju, na naĉin i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(2) U pravilniku iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxx xx naznaĉiti xxx stupanja na snagu.

(3) Pravilnik iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne može stupiti na snagu prije isteka roka od xxxx xxxx od xxxx objave.

(4) Ministar će pravilnikom propisati naĉin objave pravilnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

(5) Pravilnik o radu mijenja se i dopunjuje na naĉin propisan ovim Zakonom za njegovo donošenje.

(6) Radniĉko vijeće može od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima.

XVI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Ĉlanak 127.

(1) Poslodavac koji je fiziĉka osoba, može pisanom punomoći ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu, da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

(2) Ako je poslodavac pravna osoba, ovlaštenja iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxx xxxxx ili organ za to ovlašten statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe.

(3) Osoba ili organ iz stavka 2. ovoga ĉlanka može svoja ovlaštenja pisanom punomoći prenijeti na drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Ĉlanak 128.

Na dostavu odluka o otkazu ugovora o radu te odluka donesenih u postupcima iz ĉlanka 129. ovoga Zakona, primjenjuju se na odgovarajući naĉin odredbe o dostavi iz propisa xxxxx xx ureĊen parniĉni postupak, ako postupak dostave nije ureĊen kolektivnim ugovorom, sporazumom

sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Ĉlanak 129.

(1) Xxxxxx xxxx smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest xxxx od dostave odluke kojom je povrijeĊeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

(2) Ako poslodavac u roku od petnaest xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest xxxx zahtijevati zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom.

(3) Zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga ĉlanka, osim u sluĉaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novĉanim potraživanjima iz radnog odnosa.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga ĉlanka, zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga ĉlanka, u roku od petnaest xxxx od xxxx dostave odluke kojom je povrijeĊeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na odreĊeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

(5) Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviĊen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest xxxx za podnošenje zahtjeva sudu teĉe od xxxx okonĉanja toga postupka.

(6) Odredbe ovoga ĉlanka ne primjenjuju se xx xxxxxxxx zaštite dostojanstva radnika iz ĉlanka 130. ovoga Zakona.

(7) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukĉije odreĊeno, nadležan sud u smislu odredbi ovoga Zakona je sud nadležan za radne sporove.

Zaštita dostojanstva radnika

Ĉlanak 130.

(1) Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja ureĊuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

(2) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika xxxxx xx imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

(3) Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga ĉlanka dužna je, u roku utvrĊenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca ili

pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluĉaju radi sprjeĉavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

(4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga ĉlanka ne poduzme mjere za sprjeĉavanje uznemiravanja, ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo oĉito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

(5) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije xxxxx dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od xxxx xxxx od xxxx prekida rada.

(6) Za vrijeme prekida rada iz stavka 4. i 5. ovoga ĉlanka radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

(7) Svi podaci utvrĊeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

(8) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

(9) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.

Teret dokazivanja u radnim sporovima

Ĉlanak 131.

(1) U sluĉaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja leži na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeĊeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukĉije ureĊeno.

(2) U sluĉaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik uĉini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeĊeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, xxxx xxxx dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.

(3) U sluĉaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o xxxx xx na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako xx xxxxxx ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.

(4) U sluĉaju spora u svezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz ĉlanka 4. stavka 1. ovoga Zakona na propisani naĉin, teret dokazivanja radnog vremena leži na poslodavcu.

Arbitraža i mirenje

Ĉlanak 132.

(1) Rješavanje radnog spora ugovorne strane mogu sporazumno povjeriti arbitraži, odnosno mirenju.

(2) Kolektivnim ugovorom može se urediti sastav, postupak i druga pitanja važna za rad arbitraže, odnosno mirenja.

Prenošenje ugovora na novog poslodavca

Ĉlanak 133.

(1) Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost, na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika xxxx xxxx u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja, odnosno koji su vezani za obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti xxxx xx predmet prenošenja.

(2) Xxxxxx xxxx je ugovor o radu prenesen na naĉin iz stavka

1. ovoga ĉlanka, zadržava sva prava iz radnog odnosa xxxx xx stekao do xxxx prenošenja ugovora o radu.

(3) Poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu na naĉin propisan stavkom 1. ovoga ĉlanka, preuzima s danom prenošenja u neizmijenjenom obliku i opsegu sva prava i obveze iz prenesenog ugovora o radu.

(4) Poslodavac koji na novog poslodavca prenosi poduzeće, dio poduzeća, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti xxxxx xx novog poslodavca potpuno i istinito xxxxxx izvijestiti o pravima radnika xxxx se ugovori o radu prenose.

(5) Propust poslodavca da novog poslodavca xxxxxx izvijesti o pravima radnika xxxx se ugovori prenose ne utjeĉe na ostvarivanje prava radnika xxxx xx ugovori o radu preneseni na novog poslodavca.

(6) Poslodavac xx xxxxx o prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti na novog poslodavca, pravodobno, prije xxxx prijenosa xxxxxx obavijestiti radniĉko vijeće i sve radnike koji su prijenosom obuhvaćeni.

(7) U obavijesti iz stavka 6. ovoga ĉlanka moraju biti navedeni podaci o:

1) danu prenošenja ugovora o radu,

2) razlozima prenošenja ugovora o radu,

3) utjecaju prenošenja ugovora o radu na pravni, gospodarski ili socijalni položaj radnika,

4) mjerama predviĊenim u svezi s radnicima xxxx se ugovori prenose.

(8) Ugovori o radu iz stavka 1. ovoga ĉlanka prenose se na novog poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica, u skladu s propisima koji reguliraju pravni posao na temelju kojega se vrši prijenos poduzeća, dijela poduzeća, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti.

(9) Ako se prijenos poduzeća, dijela poduzeća, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti obavlja u sklopu steĉajnog postupka ili postupka sanacije, prava koja se prenose na novog poslodavca mogu se umanjiti u skladu s posebnim propisom, sklopljenim kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca.

(10) Ako je u poduzeću, dijelu poduzeća, gospodarskoj djelatnosti ili dijelu gospodarske djelatnosti koje je preneseno i koje je zadržalo svoju samostalnost utemeljeno radniĉko vijeće, ono nastavlja s radom, a najduže do isteka mandata na koje je izabrano.

(11) Ako poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti koje je preneseno ne zadržava svoju samostalnost i nastavak rada radniĉkog vijeća nije moguć, radnici xxxx se ugovori prenose zadržavaju pravo na zastupljenost sve dok se ne stvore uvjeti za izbor novog radniĉkog vijeća, odnosno do isteka mandata njihovog dotadašnjeg predstavnika.

(12) Ako je u poduzeću, dijelu poduzeća, u svezi s obavljanjem gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koje je preneseno, sklopljen kolektivni ugovor, na radnike se do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, a najduže godinu xxxx, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao prije promjene poslodavca.

(13) Ako se poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti prenosi na novog poslodavca, novi poslodavac solidarno s poslodavcem koji prenosi poduzeće, dio poduzeća, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti odgovara za obveze prema radnicima nastale do xxxx prenošenja poduzeća, dijela poduzeća, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti.

(14) Odredbe stavka 1. do 10. ovoga ĉlanka na odgovarajući naĉin primjenjuju se i na ustanove i druge pravne osobe.

(15) Osobu koja prenošenjem poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti ili na drugi naĉin zlonamjerno izbjegava ispuniti svoje obveze prema radniku, nadležni će sud na zahtjev radnika obvezati na ispunjenje njezinih obveza i u sluĉaju da ugovor o radu nije sklopljen s xxx osobom.

Pretpostavka suglasnosti s odlukom poslodavca

Ĉlanak 134.

(1) Ako je poslodavac xxxxx pribaviti suglasnost radniĉkog vijeća, sindikata, inspektora rada ili nadležne javne službe zapošljavanja za svoju odluku, njihova je dužnost, u roku

xxxx xxxx od dostave zahtjeva poslodavca, oĉitovati se o davanju ili uskrati te suglasnosti, ako ovim Zakonom za pojedini sluĉaj nije drukĉije odreĊeno.

(2) Ako u roku iz stavka 1. ovoga ĉlanka radniĉko vijeće, sindikat, inspektor rada, odnosno nadležna javna služba zapošljavanja ne dostave poslodavcu svoje oĉitovanje o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da su suglasni s odlukom poslodavca.

Zastara potraživanja iz radnog odnosa

Ĉlanak 135.

Ako ovim ili drugim zakonom nije drukĉije odreĊeno, potraživanje iz radnog odnosa zastarijeva za tri godine.

XVII. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUĈIVANJU

1. RADNIĈKO VIJEĆE

Pravo na sudjelovanje u odlučivanju

Ĉlanak 136.

Radnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave, imaju pravo sudjelovati u odluĉivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na naĉin i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Pravo na izbor radničkog vijeća

Ĉlanak 137.

(1) Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem izabrati jednog ili više svojih predstavnika (u daljnjem tekstu: radniĉko vijeće) koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.

(2) Postupak utemeljenja radniĉkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje deset posto radnika zaposlenih kod odreĊenog poslodavca.

Broj članova radničkog vijeća

Ĉlanak 138.

(1) Broj ĉlanova radniĉkog vijeća utvrĊuje se prema broju radnika zaposlenih kod odreĊenog poslodavca, i to:

1) do sedamdeset pet radnika, jedan predstavnik,

2) od sedamdeset šest do dvjesto pedeset radnika, tri predstavnika,

3) od dvjesto pedeset jedan do petsto radnika, pet predstavnika,

4) od petsto jedan do sedamsto pedeset radnika, xxxxx predstavnika,

5) od sedamsto pedeset jedan do tisuću radnika, devet predstavnika.

(2) Za svakih sljedećih zapoĉetih tisuću radnika, povećava se broj ĉlanova radniĉkog vijeća za dva.

(3) Pri predlaganju ĉlanova radniĉkog vijeća potrebno je voditi raĉuna o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, struĉnoj spremi, poslovima na xxxxxx xxxx i sliĉno).

Glavno radničko vijeće

Ĉlanak 139.

(1) Ako je poslovanje poslodavca organizirano u više organizacijskih jedinica, može se organizirati više radniĉkih vijeća koja omogućuju odgovarajuće sudjelovanje radnika u odluĉivanju.

(2) U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, organizira se Glavno radniĉko vijeće sastavljeno od predstavnika radniĉkih vijeća organizacijskih jedinica.

(3) Sporazumom izmeĊu poslodavca i radniĉkih vijeća ureĊuje se sastav, ovlaštenja i druga pitanja važna za rad Glavnog radniĉkog vijeća.

Izborno razdoblje

Ĉlanak 140.

(1) Radniĉko vijeće se bira na izborno razdoblje od tri godine.

(2) Izbori se redovito održavaju u ožujku.

Biračko pravo

Ĉlanak 141.

(1) Pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod odreĊenoga poslodavca.

(2) Ĉlanovi upravnih i nadzornih organa poslodavca i ĉlanovi njihovih obitelji te radnici iz ĉlanka 127. stavka 1. ovoga Zakona, nemaju pravo iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

(3) Odredba stavka 2. ovoga ĉlanka ne odnosi se na predstavnike radnika u organima poslodavca.

(4) Izborni odbor utvrĊuje listu radnika koji imaju biraĉko pravo.

Liste kandidata

Ĉlanak 142.

(1) Liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu predložiti sindikati koji imaju svoje ĉlanove zaposlene kod odreĊenoga poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje deset posto radnika zaposlenih kod odreĊenoga poslodavca.

(2) Ako se bira jedan predstavnik, xxxx xx predložiti i najmanje jedan zamjenik, a ako se bira tri ili više predstavnika, xxxx xx predložiti i najmanje tri zamjenika, kako bi radniĉko vijeće, ako bi nekom od izabranih kandidata prestao mandat, uvijek bilo u xxxxx broju.

(3) Svaka lista kandidata xxxx imati onoliki broj kandidata koliko se predstavnika radnika bira.

Izborni odbor

Ĉlanak 143.

(1) Za provoĊenje izbora utemeljuje se izborni odbor.

(2) Izborni odbor ima najmanje tri ĉlana.

(3) Izborni odbor ima neparni broj ĉlanova.

(4) U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina radnika xxxx xx podnijela listu kandidata daje jednoga svojeg predstavnika.

(5) Ĉlan izbornog odbora ne može biti radnik koji je kandidat za ĉlana radniĉkog vijeća.

(6) Radniĉko vijeće imenuje izborni odbor prilikom raspisivanja izbora, a najkasnije pet tjedana prije isteka mandata radniĉkog vijeća.

(7) Ako kod poslodavca nema radniĉkog vijeća, izborni odbor se imenuje na skupu radnika.

Rad izbornog odbora

Ĉlanak 144.

(1) Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje.

(2) Izborni odbor se brine o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora, a prije objave rezultata izbora može odluĉiti da se zbog utvrĊenih nepravilnosti dio ili cijeli izborni postupak ponovi.

(3) O radu izbornog odbora vodi se zapisnik koji se javno objavljuje nakon provedenih izbora.

(4) Izborni odbor odluĉuje obiĉnom većinom.

ProvoĎenje izbora

Ĉlanak 145.

(1) Izbori za radniĉko vijeće, kandidacijski i izborni postupak moraju biti otvoreni, slobodni i pošteni, bez ometanja i pritisaka te provedeni na naĉin koji osigurava rezultate izbora sukladno stvarnoj i slobodno iskazanoj volji radnika.

(2) Postupanje protivno stavku 1. ovoga ĉlanka može imati za posljedicu ništetnost izbora.

(3) Izbori su valjani ako je glasovala najmanje jedna trećina radnika s pravom glasa.

(4) Troškove provoĊenja izbora snosi poslodavac.

(5) Ministar će pravilnikom propisati postupak izbora radniĉkih vijeća.

UtvrĎivanje rezultata izbora

Ĉlanak 146.

(1) Ako se bira jedan predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova radnika koji su glasovali.

(2) Ako u sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat koji xx xxxx neprekidno zaposlen kod poslodavca.

(3) U sluĉaju da se bira tri ili više predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrĊuje se na sljedeći naĉin:

– ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biraĉka masa liste) dijeli se s brojevima od jedan do, zakljuĉno, broja predstavnika koji se bira; svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se xxxx xx zajedniĉki djelitelj; svaka lista dobit će onoliko predstavniĉkih mjesta koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova (biraĉka masa liste) sadrži cijeli broj zajedniĉkog djelitelja; ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi izmeĊu dviju ili više lista dobila koje predstavniĉko mjesto, ono će pripasti onoj listi xxxx xx dobila više glasova.

(4) Lista koja na izborima dobije manje od pet posto glasova radnika koji su glasovali ne sudjeluje u diobi predstavniĉkih mjesta.

(5) U sluĉaju iz stavka 3. ovoga ĉlanka, sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja jedan pa do rednoga broja koji odgovara broju predstavniĉkih mjesta koje je odreĊena lista dobila.

(6) Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga pa najviše do broja koliko je odreĊena lista dobila predstavniĉkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata.

(7) Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja poslodavcu i sindikatima koji su podnijeli listu kandidata.

Temeljna ovlaštenja radničkog vijeća

Ĉlanak 147.

(1) Radniĉko vijeće štiti i promiĉe interese radnika zaposlenih kod odreĊenog poslodavca, savjetovanjem, suodluĉivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom, o pitanjima važnima za položaj radnika.

(2) Radniĉko vijeće pazi na poštivanje ovoga Zakona, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa.

(3) Radniĉko vijeće pazi da li poslodavac uredno i toĉno ispunjava obveze glede obraĉunavanja i uplaćivanja doprinosa sukladno posebnom propisu, te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju.

(4) Radniĉko vijeće ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka, iskljuĉenja s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo xxxx xxxxx miješati u kolektivni radni spor xxxx xxxx dovesti do takve akcije.

Obveza obavješćivanja

Ĉlanak 148.

(1) Poslodavac xx xxxxx najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radniĉko vijeće o:

1) stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada,

2) oĉekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovom utjecaju xx xxxxxxxxxxx i socijalni položaj radnika,

3) kretanju i promjenama u plaćama,

4) obimu i razlozima uvoĊenja prekovremenog rada,

5) broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti te razvoju i politici zapošljavanja,

6) zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada,

7) drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika.

(2) O pitanjima iz stavka 1. ovoga ĉlanka poslodavac xx xxxxx obavijestiti radniĉko vijeće pravodobno, istinito i cjelovito.

Obveza savjetovanja prije donošenja odluke

Ĉlanak 149.

(1) Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac xx xxxx savjetovati s radniĉkim vijećem o namjeravanoj odluci xx xxxx radniĉkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezinog utjecaja na položaj radnika.

(2) U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, poslodavac je radniĉkom vijeću na njegov zahtjev, prije konaĉnog oĉitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, xxxxx omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje.

(3) Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga ĉlanka smatraju se osobito odluke o:5

1) donošenju pravilnika o radu,

2) planu te razvoju i politici zapošljavanja, premještaju i otkazu,

3) očekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama koje za radnike mogu proizaći u slučajevima iz članka 133. ovoga Zakona,

4) mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu,

5) uvoĊenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i naĉinu rada,

6) planu godišnjih odmora,

7) rasporedu radnog vremena,

8) noćnom radu,

9) naknadama za izume i tehniĉko unapreĊenje,

5 Podstavci 3. i 11. stavka 3. ĉlanka 149.ureĊuju istovrsna pitanja iz ĉl. 133. ZR-a (o prijenosu i o utjecaju prijenosa poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti na radnika), pa mislimo da je ovakva odredba, koja razdvaja ta pitanja u dvije zasebne toĉke, pravnotehniĉki nespretna i zbunjujuća. U svakom sluĉaju, mislimo da je savjetovanje s radniĉkim vijećem u svezi s podstavcima 3. i 11. stavka 3. moguće i poželjno provesti u jedinstvenom postupku.

10) donošenju programa zbrinjavanja viška radnika te sve druge odluke za koje je ovim Zakonom ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje radniĉkog vijeća u njihovu donošenju,

11) prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti, kao i ugovora o radu radnika na novog poslodavca, te o utjecaju takvog prijenosa na radnike koji su prijenosom obuhvaćeni.

(4) Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radniĉkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke.

(5) Ako sporazumom poslodavca s radniĉkim vijećem nije drukĉije odreĊeno, radniĉko vijeće je dužno u roku od xxxx xxxx, a u sluĉaju izvanrednog otkaza u roku od pet xxxx, dostaviti svoje oĉitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu.

(6) Ako se radniĉko vijeće u roku iz stavka 5. ovoga ĉlanka ne oĉituje o namjeravanoj odluci, smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

(7) Radniĉko vijeće se može protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije xxxxxxxx xxxxxxxx otkazivanja predviĊen ovim Zakonom.

(8) Radniĉko vijeće xxxx obrazložiti svoje protivljenje odluci poslodavca.

(9) Ako se radniĉko vijeće protivi izvanrednom otkazu, a radnik u sudskom sporu osporava dopuštenost otkaza i traži od poslodavca da ga zadrži na radu, poslodavac xx xxxxx radnika vratiti na rad u roku od xxxx xxxx od xxxx dostave obavijesti i dokaza o podnošenju tužbe i zadržati ga na radu do okonĉanja sudskog spora.

(10) U sluĉaju iz stavka 9. ovoga ĉlanka, ako poslodavac izvanredno otkazuje ugovor o radu zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa, može radnika privremeno udaljiti s posla do okonĉanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza, uz obvezu isplate mjeseĉne naknade plaće u visini polovice prosjeĉne plaće isplaćene xxx radniku u prethodna tri mjeseca.

(11) Ako je protivljenje radniĉkog vijeća izvanrednom otkazu oĉito neutemeljeno, odnosno protivno odredbama ovoga Zakona, poslodavac može xx xxxx tražiti da ga privremeno, do okonĉanja sudskog spora, oslobodi obveze vraćanja radnika na rad i isplate naknade plaće.

(12) Odluka poslodavca donesena protivno odredbama ovoga Zakona o obvezi savjetovanja s radniĉkim vijećem ništetna je.

Suodlučivanje

Ĉlanak 150.

(1) Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radniĉkog vijeća donijeti odluku o:

1) otkazu ĉlanu radniĉkog vijeća,

2) otkazu kandidatu za ĉlana radniĉkog vijeća koji nije izabran te ĉlanu izbornog odbora, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrĊenja izbornih rezultata,

3) otkazu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, otkazu radniku osobi s invaliditetom,

4) otkazu xxxxxxx starijem od šezdeset xxxxxx,

5) otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca,

6) uvrštavanju osoba iz ĉlanka 71. stavka 1. ovoga Zakona u program zbrinjavanja viška radnika,

7) prikupljanju, obraĊivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku,

8) imenovanju osobe xxxx xx ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obraĊuju, koriste i dostavljaju trećim osobama sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Poslodavac iznimno može bez prethodne suglasnosti radniĉkog vijeća, donijeti odluku iz stavka 1. podstavka 1. do 6. ovoga ĉlanka, ako se odlukom rješava o pravima radnika koji je ujedno i sindikalni povjerenik koji uživa zaštitu iz ĉlanka 249. ovoga Zakona.

(3) Ako se radniĉko vijeće u roku od xxxx xxxx ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca.

(4) Ako radniĉko vijeće uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od petnaest xxxx od xxxx dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka.

(5) O tužbi poslodavca u sluĉaju iz stavka 4. ovoga ĉlanka, sud prvog stupnja xx xxxxx odluĉiti u roku od trideset xxxx od xxxx podnošenja tužbe.

(6) Sporazumom poslodavca s radniĉkim vijećem mogu se utvrditi i druga pitanja o kojima poslodavac može donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost radniĉkog vijeća.

Obveza obavješćivanja radnika

Ĉlanak 151.

Radniĉko vijeće je obvezno redovito obavješćivati radnike i sindikat o svome radu te primati njihove poticaje i prijedloge.

Odnos sa sindikatom

Ĉlanak 152.

(1) Radniĉko vijeće, u svrhu zaštite i promicanja prava i interesa radnika, u xxxxx povjerenju suraĊuje sa svim sindikatima koji imaju svoje ĉlanove zaposlene kod odreĊenoga poslodavca.

(2) Ĉlan radniĉkog vijeća može nesmetano nastaviti rad u sindikatu.

(3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniĉko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radniĉkog vijeća propisane ovim Zakonom, osim prava iz ĉlanka 163. stavka 2. ovoga Zakona na imenovanje

predstavnika radnika u organ poslodavca iz ĉlanka 163. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, a sindikati ne postignu sporazum o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze iz stavka 3. ovoga ĉlanka, spor će se riješiti odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona o izborima za radniĉko vijeće.

Rad radničkog vijeća

Ĉlanak 153.

(1) Ako radniĉko vijeće ima tri ili više ĉlanova, radi na sjednicama.

(2) Radniĉko vijeće donosi poslovnik o svom radu.

(3) Na sjednicama radniĉkog vijeća mogu biti nazoĉni predstavnici sindikata koji imaju ĉlanove zaposlene kod poslodavca, bez prava sudjelovanja u odluĉivanju.

(4) Radniĉko vijeće može zatražiti mišljenje struĉnjaka o pitanjima iz svog djelokruga.

(5) Troškovi struĉnog savjetovanja iz stavka 4. ovoga ĉlanka terete poslodavca u skladu sa sporazumom sklopljenim izmeĊu poslodavaca i radniĉkog vijeća.

Nastupanje pred sudom

Ĉlanak 154.

(1) Radniĉko vijeće može tužiti ili biti tuženo samo na temelju ovlaštenja, odnosno obveza utvrĊenih ovim ili drugim zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom.

(2) Radniĉko vijeće ne može imati vlastitu imovinu.

(3) Radniĉko vijeće, a niti njegovi ĉlanovi, ne odgovaraju graĊansko-pravno za odluke koje ono donosi.

Uvjeti za rad radničkog vijeća

Ĉlanak 155.

(1) Radniĉko vijeće zasjeda i na drugi naĉin obavlja svoje poslove u radno vrijeme.

(2) Za rad u radniĉkom vijeću svaki ĉlan ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno.

(3) Ĉlanovi radniĉkog vijeća mogu jedan drugome ustupati radne sate iz stavka 2. ovoga ĉlanka.

(4) Ako broj raspoloživih radnih sati to dopušta, poslovi predsjednika ili ĉlana radniĉkog vijeća mogu se obavljati u xxxxx radnom vremenu.

(5) Poslodavac xxxx radniĉkom vijeću osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad.

(6) Poslodavac xxxx ĉlanovima radniĉkog vijeća omogućiti osposobljavanje za rad u radniĉkom vijeću.

(7) Poslodavac snosi i druge troškove koji sukladno ovom Zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru nastanu djelatnošću radniĉkog vijeća.

(8) Predsjednik ili ĉlan radniĉkog vijeća koji je poslove za radniĉko vijeće obavljao u xxxxx radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova ima pravo povratka na poslove na xxxxxx xx prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu xx xxxxx ponuditi obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

(9) Sporazumom izmeĊu poslodavca i radniĉkog vijeća pobliže se ureĊuju uvjeti za rad radniĉkog vijeća.

(10) Odnos radniĉkog vijeća i poslodavca temelji se na povjerenju i meĊusobnoj suradnji.

Zabrana nejednakog postupanja prema članovima radničkog vijeća

Ĉlanak 156.

Poslodavac ne smije ĉlanove radniĉkog vijeća povlašćivati, a niti stavljati u nepovoljniji položaj od drugih radnika.

Zabrana nejednakog postupanja radničkog vijeća prema radnicima

Ĉlanak 157.

U svom djelovanju radniĉko vijeće ne smije radnika ili odreĊenu skupinu radnika povlašćivati, a niti stavljati u nepovoljniji položaj od drugih radnika.

Čuvanje poslovne xxxxx

Ĉlanak 158.

(1) Ĉlan radniĉkog vijeća xxxxx xx ĉuvati poslovnu tajnu xxxx xx saznao u obavljanju ovlaštenja danih mu ovim Zakonom.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga ĉlanka postoji i nakon isteka izbornoga razdoblja.

Sporazum radničkog vijeća s poslodavcem

Ĉlanak 159.

(1) Radniĉko vijeće može s poslodavcem sklopiti xxxxxx sporazum xxxx xxxx sadržavati pravna pravila kojima se ureĊuju pitanja iz radnog odnosa.

(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga ĉlanka primjenjuje se neposredno i obvezno na sve radnike zaposlene kod poslodavca koji je sklopio sporazum.

(3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smiju se urediti pitanja plaća, trajanja radnoga vremena xx xxxxx pitanja koja se redovito ureĊuju kolektivnim ugovorom, osim ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke toga sporazuma.

Povećanje broja i ovlaštenja radničkog vijeća

Ĉlanak 160.

(1) Sporazumom radniĉkog vijeća s poslodavcem može se povećati broj ĉlanova radniĉkog vijeća preko broja odreĊenog ovim Zakonom, a može se povećati i opseg

osloboĊenja ĉlanova radniĉkog vijeća od obveze rada, uz naknadu plaće.

(2) Sporazumom radniĉkog vijeća s poslodavcem ili kolektivnim ugovorom mogu se proširiti ovlaštenja radniĉkog vijeća.

Poništenje izbora, raspuštanje radničkog vijeća i isključenje njegova člana

Ĉlanak 161.

(1) Radniĉko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje ĉlanove zaposlene kod odreĊenog poslodavca ili kandidat za radniĉko vijeće, može od nadležnog suda zahtijevati da u sluĉaju xxxxx povrede obveze iz ovoga Zakona o provoĊenju izbora za radniĉko vijeće, xxxx xx utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.

(2) Ako radniĉko vijeće ili neki njegov ĉlan teško povrijedi obveze dane mu ovim Zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, ili ako za vrijeme izbornog razdoblja, u odnosu na nekog ĉlana nastupe zapreke za njegovo ĉlanstvo u radniĉkom vijeću, sindikati koji imaju svoje ĉlanove zaposlene kod odreĊenoga poslodavca, mogu zatražiti od nadležnog suda da raspusti radniĉko vijeće ili da iskljuĉi odreĊenoga ĉlana, a isto može zatražiti i najmanje dvadeset pet posto radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavac.

(3) Ako pri izboru ĉlanova radniĉkog vijeća nije osigurana primjena odredbe ĉlanka 138. stavka 3. ovoga Zakona, raspuštanje radniĉkog vijeća može zatražiti najmanje dvadeset pet posto svih radnika zaposlenih kod poslodavca.

(4) Sudska nadležnost i rokovi za donošenje odluke o poništenju izbora, raspuštanju radniĉkog vijeća i iskljuĉenju njegovog ĉlana utvrĊuju se odgovarajućom primjenom odredbi ĉlanka 283. ovoga Zakona.

2. SKUPOVI RADNIKA

Skupovi radnika

Ĉlanak 162.

(1) U cilju sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca, xx x xxxx radniĉkog vijeća, moraju se dva puta godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima, održati skupovi radnika zaposlenih kod odreĊenoga poslodavca.

(2) Ako veliĉina poslodavca ili druge posebnosti to zahtijevaju, skupovi iz stavka 1. ovoga ĉlanka mogu se održati po odjelima ili drugim organizacijskim jedinicama.

(3) Skup radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka saziva radniĉko vijeće, uz prethodno savjetovanje s poslodavcem, vodeći pri tome raĉuna da se odabirom vremena i mjesta održavanja xxxxx radnika ne šteti poslovanju poslodavca.

(4) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniĉko vijeće, skup radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxxx xx sazvati poslodavac.

(5) Ne dirajući u pravo radniĉkog vijeća da saziva skup radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka, poslodavac može, ako ocijeni da je to potrebno, sazvati skup radnika vodeći pri tome raĉuna da se time ne ograniĉe ovlasti radniĉkog vijeća utvrĊene ovim Zakonom.

(6) O sazivanju xxxxx iz stavka 5. ovoga ĉlanka poslodavac xx xxxx savjetovati s radniĉkim vijećem.

3. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU POSLODAVCA

Predstavnik radnika u organu poslodavca

Ĉlanak 163.

(1) U trgovaĉkom društvu ili zadruzi, u kojima se sukladno posebnom propisu utemeljuje organ koji nadzire voĊenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) te u javnoj ustanovi, jedan ĉlan organa društva ili zadruge koji nadzire voĊenje poslova, odnosno jedan ĉlan organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) xxxx biti predstavnik radnika.

(2) Predstavnika radnika u organ iz stavka 1. ovoga ĉlanka imenuje i opoziva radniĉko vijeće.

(3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniĉko vijeće, predstavnika radnika u organ iz stavka 1. ovoga ĉlanka, izmeĊu radnika zaposlenih kod poslodavca, xxxxxx i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na naĉin propisan ovim Zakonom za izbor radniĉkog vijeća koje ima jednog ĉlana.

(4) Ĉlan organa iz stavka 1. ovoga ĉlanka imenovan na naĉin propisan stavkom 2., odnosno izabran na naĉin propisan stavkom 3. ovoga ĉlanka, ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani ĉlanovi organa iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

4. EUROPSKO RADNIĈKO VIJEĆE

Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju

Ĉlanak 164.

(1) Radnici zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini Europske unije, te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije, imaju pravo sudjelovati u odluĉivanju putem europskog radniĉkog vijeća ili putem jednog ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja, o pitanjima koja se odnose na poslovanje poslodavca, odnosno povezanih poslodavaca, a koja bi mogla imati uĉinak na gospodarska i socijalna prava i interese radnika u najmanje dvije države ĉlanice.

(2) Države ĉlanice, u smislu odredbi poglavlja 4. xxx xxxxx Zakona, su države ĉlanice Europske unije i države koje su stranke Ugovora o europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu: države ĉlanice).

(3) Gospodarsku djelatnost na razini Europske unije obavlja poslodavac, odnosno povezani poslodavci koji ispunjavaju uvjete iz ĉlanka 167. ovoga Zakona.

Primjena xxxxx XVII. poglavlja 4. ovoga Zakona

Ĉlanak 165.

(1) Odredbe poglavlja 4. xxx xxxxx Zakona, primjenjuju se na radnike koji su zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini Europske unije i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije, ako poslodavac s vladajućim utjecajem ima sjedište u Republici Hrvatskoj.

(2) Kada poslodavac ili vladajući poslodavac iz stavka 1. ovoga ĉlanka nema sjedište u državi ĉlanici, odredbe xxx xxxxx Zakona primjenjuju se pod sljedećim uvjetima:

1) ako je poslodavac ili vladajući poslodavac ovlastio kao svojeg predstavnika podružnicu poslodavca ili poslodavca pod njegovim vladajućim utjecajem koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, ili

2) ako poslodavac ili vladajući poslodavac nije ovlastio svojeg predstavnika, a podružnica poslodavca ili poslodavac pod vladajućim utjecajem s najviše zaposlenih u odnosu xx xxxxx povezana društva ima sjedište u Republici Hrvatskoj.

(3) Odredbe ĉlanka 170. o utvrĊivanju broja radnika, ĉlanka

171. o odgovornosti poslodavaca u Republici Hrvatskoj, ĉlanka 174. o predstavniku radnika iz Republike Hrvatske u pregovaraĉkom odboru, ĉlanka 183. stavka 4. o predstavnicima radnika iz Republike Hrvatske u europskom radniĉkom vijeću, ĉlanka 189. o suradnji središnje uprave i europskog radniĉkog vijeća, ĉlanka 190. o zaštiti predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj, primjenjuju se i u sluĉaju kada se središnja uprava nalazi u drugoj državi ĉlanici kao i u sluĉaju kada nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga ĉlanka.

Sudjelovanje radnika u odlučivanju

Ĉlanak 166.

(1) Sudjelovanje radnika u odluĉivanju u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, u smislu odredbi poglavlja 4. xxx xxxxx Zakona, obuhvaća obavješćivanje i savjetovanje.

(2) Savjetovanje iz stavka 1. ovoga ĉlanka obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga predstavnika radnika i središnje uprave ili druge odgovarajuće razine uprave.

(3) Radnici sudjeluju u odluĉivanju putem europskog radniĉkog vijeća osnovanog sporazumom ili putem jednog ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja ureĊenog sporazumom, odnosno putem europskog radniĉkog vijeća osnovanog na naĉin i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost i povezani poslodavci na razini Europske unije

Ĉlanak 167.

(1) Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini Europske unije, u smislu odredaba xxx xxxxx Zakona, je društvo koje u državama ĉlanicama zapošljava najmanje tisuću radnika, a od toga najmanje sto pedeset radnika u svakoj od barem dvije države ĉlanice.

(2) Povezani poslodavci u smislu odredbi poglavlja 4. xxx xxxxx Xxxxxx su poslodavac s vladajućim utjecajem i svi poslodavci pod njegovim vladajućim utjecajem.

(3) Povezani poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije u smislu odredbi poglavlja 4. xxx xxxxx Zakona, su najmanje dva povezana društva sa sjedištem u razliĉitim državama ĉlanicama u kojima zapošljavaju najmanje sto pedeset radnika i koji u državama ĉlanicama zapošljavaju najmanje tisuću radnika.

Poslodavac s vladajućim utjecajem

Ĉlanak 168.

(1) Poslodavac s vladajućim utjecajem u smislu odredbi poglavlja 4. xxx xxxxx Zakona, oznaĉava pravno samostalno društvo koje je s drugim pravno samostalnim društvom ili društvima povezano tako da nad njima može, izravno ili neizravno, imati prevladavajući utjecaj.

(2) Društvo ima prevladavajući utjecaj u smislu odredbi poglavlja 4. xxx xxxxx Zakona nad drugim društvom, ako izravno ili neizravno:

1) može imenovati više od polovice ĉlanova uprave, nadzornog ili upravnog odbora ovisnih društava, ili

2) nadzire većinsko pravo odluĉivanja u ovisnom društvu, ili

3) ima većinski udio u upisanom temeljnom kapitalu ovisnih društava.

(3) Ako više poslodavaca udovoljava uvjetima iz stavka 2. ovoga ĉlanka, poslodavcem s vladajućim utjecajem smatra se poslodavac koji udovoljava uvjetu iz stavka 2. podstavka

1. ovoga ĉlanka.

(4) Kod odreĊivanja poslodavca s vladajućim utjecajem, pravu imenovanja i pravu odluĉivanja iz stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga ĉlanka, pribrajaju se odgovarajuća prava svih ovisnih društava te prava svih fiziĉkih i pravnih osoba, koje djeluju u svoje ime, a za raĉun društva s vladajućim utjecajem ili ovisnih društava.

(5) Neće se smatrati da poslodavac nad drugim poslodavcem ima vladajući utjecaj, ako se njihov meĊusobni utjecaj prema posebnom propisu koji ureĊuje tržišno natjecanje, ne smatra koncentracijom poduzetnika.

(6) Pravo koje se primjenjuje pri utvrĊivanju vladajućeg utjecaja izmeĊu povezanih društava je pravo države ĉlanice u kojoj se nalazi sjedište poslodavca koji ima vladajući utjecaj, osim kada to mjerodavno pravo nije pravo države ĉlanice, u kojem sluĉaju će se primijeniti pravo države ĉlanice u kojoj sjedište ima ovlašteni predstavnik društva s

vladajućim utjecajem ili ako takav predstavnik ne postoji, u kojoj je središnja uprava društva pod vladajućim utjecajem koje zapošljava najveći broj radnika.

Središnja uprava

Ĉlanak 169.

(1) Središnja uprava, u smislu odredbi poglavlja 4. xxx xxxxx Zakona, je središnja uprava poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini Europske unije ili središnja uprava poslodavca s vladajućim utjecajem koji obavlja posao na razini Europske unije.

(2) Središnja uprava dužna je osigurati uvjete i potrebna sredstva za osnivanje europskog radniĉkog vijeća ili postupaka za obavješćivanje i savjetovanje, radi ostvarivanja prava radnika sukladno ĉlanku 164. ovoga Zakona.

(3) Središnjom upravom iz stavka 1. ovoga ĉlanka smatraju se i osobe ovlaštene da u poslovanju zastupaju podružnicu poslodavca ili uprava poslodavca pod vladajućim utjecajem s najviše zaposlenih u bilo kojoj državi ĉlanici u odnosu xx xxxxx povezana društva, u sluĉaju i pod uvjetima iz ĉlanka

165. stavka 2. ovoga Zakona.

UtvrĎivanje broja radnika

Ĉlanak 170.

(1) Broj radnika kod poslodavaca u Republici Hrvatskoj, u smislu odredbi poglavlja 4. xxx xxxxx Zakona, utvrĊuje se na osnovi prosjeĉnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u prethodne dvije godine.

(2) Središnja uprava je dužna na zahtjev predstavnika radnika dostaviti podatke o ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim državama ĉlanicama te o broju radnika i strukturi poslodavaca iz ĉlanka 167. stavka 1. i 3. ovoga Zakona.

Odgovornost poslodavaca u Republici Hrvatskoj

Ĉlanak 171.

(1) Povezani poslodavci u Republici Hrvatskoj koji su podružnice poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije ili su ovisna društva poslodavca s vladajućim utjecajem koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini Europske unije, dužni su osigurati uvjete i potrebna sredstva za ostvarivanje prava radnika na sudjelovanje u odluĉivanju sukladno ĉlanku 164. i ĉlanku 165. stavku 3. ovoga Zakona.

(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga ĉlanka dužni su na zahtjev središnje uprave dostaviti podatke o broju radnika iz ĉlanka 170. ovoga Zakona.

Pregovarački odbor

Ĉlanak 172.

(1) Pregovaraĉki odbor, u smislu odredbi poglavlja 4. xxx xxxxx Zakona, je odbor utemeljen radi pregovaranja sa

središnjom upravom o osnivanju europskog radniĉkog vijeća ili ureĊenju postupaka obavješćivanja i savjetovanja radnika radi ostvarivanja prava radnika sukladno odredbi ĉlanka 164. i ĉlanka 165. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Radnici zaposleni kod poslodavaca i povezanih poslodavaca imaju pravo pokrenuti postupak utemeljenja odbora iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

(3) Odbor iz stavka 1. ovoga ĉlanka utemeljuje se xx xxxxxx zahtjev najmanje sto radnika ili njihovih predstavnika zaposlenih u najmanje dva povezana poslodavca ili dvije podružnice u razliĉitim državama ĉlanicama, upućen središnjoj upravi ili na inicijativu središnje uprave.

(4) Ako je podneseno više zahtjeva u smislu stavka 2. ovoga ĉlanka, ukupan broj podnositelja utvrĊuje se zbrajanjem broja podnositelja svakog pojedinaĉnog zahtjeva.

(5) Ako je zahtjev podnesen poslodavcima iz ĉlanka 171. ovoga Zakona, oni su dužni takav zahtjev proslijediti središnjoj upravi najkasnije u roku od xxxx xxxx od xxxx primitka zahtjeva i o tome obavijestiti podnositelje.

Broj članova pregovaračkoga odbora

Ĉlanak 173.

(1) Pregovaraĉki odbor ĉine predstavnici radnika iz svake države ĉlanice u kojima poslodavac ili podružnica poslodavca, odnosno povezani poslodavci zapošljavaju radnike uz uvjete iz odredbe ĉlanka 167. ovoga Zakona.

(2) Predstavnici radnika xx xxxxxx, odnosno imenuju u pregovaraĉki odbor sukladno pravu i praksi država ĉlanica, što ukljuĉuje i postojeća pregovaraĉka pravila.

(3) Pregovaraĉki odbor ima najmanje tri, a najviše onoliko ĉlanova koliki xx xxxx država ĉlanica.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, sastav pregovaraĉkog odbora može se povećati dodatnim predstavnicima radnika, i to za:

1) iz svake države ĉlanice u kojoj je zaposleno najmanje dvadeset pet posto ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca, jednog dodatnog predstavnika,

2) iz svake države ĉlanice u kojoj je zaposleno najmanje pedeset posto ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca, dva dodatna predstavnika,

3) iz svake države ĉlanice u kojoj je zaposleno najmanje sedamdeset pet posto ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca, tri dodatna predstavnika.

Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u pregovaračkom odboru

Ĉlanak 174.

(1) Predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovaraĉki odbor xxxxxx radnici svih poslodavaca, podružnica poslodavaca ili povezanih poslodavaca na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.

(2) Liste kandidata za predstavnika radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka mogu predložiti sindikati koji imaju svoje ĉlanove zaposlene kod odreĊenog poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje deset posto radnika zaposlenih kod odreĊenog poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca.

(3) Ministar će pravilnikom pobliže propisati izbor i opoziv predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovaraĉki odbor.

Suradnja središnje uprave i pregovaračkog odbora

Ĉlanak 175.

(1) Središnja uprava dužna je pokrenuti postupak utemeljenja odbora iz ĉlanka 172. ovoga Zakona.

(2) Suradnja središnje uprave i pregovaraĉkog odbora temelji se na meĊusobnom povjerenju.

(3) Pregovaraĉki odbor xx xxxxx središnju upravu najkasnije u roku od xxxx xxxx od xxxx imenovanja obavijestiti o imenima svojih ĉlanova, njihovom prebivalištu i podacima o poslodavcu, odnosno podružnici u kojima su zaposleni.

(4) Središnja uprava podatke iz stavka 3. ovoga ĉlanka dostavlja upravi poslodavca ili podružnice, xxxx xx o tome dužna obavijestiti radniĉko vijeće.

(5) Središnja uprava je dužna u roku od trideset xxxx od xxxx primitka obavijesti iz stavka 3. ovoga ĉlanka sazvati osnivaĉku sjednicu pregovaraĉkog odbora, na kojoj se bira predsjednik i donosi poslovnik o radu odbora te s pregovaraĉkim odborom sporazumno odreĊuje vrijeme, voĊenje i dovršetak pregovora.

(6) Središnja uprava je dužna pregovaraĉkom odboru pravodobno dostaviti podatke važne za donošenje odluke.

Sudjelovanje predstavnika radnika u radu pregovaračkog odbora iz država koje nisu članice Europske unije

Ĉlanak 176.

Ako se središnja uprava i pregovaraĉki odbor dogovore da će se sporazum iz ĉlanka 179. ovoga Zakona primjenjivati i na radnike zaposlene kod poslodavaca i podružnica iz država koje nisu države ĉlanice, taj sporazum xxxx sadržavati odredbu o naĉinu ukljuĉivanja u pregovaraĉki odbor predstavnika radnika zaposlenih kod poslodavaca, podružnica poslodavaca ili povezanih poslodavaca iz država koje nisu države ĉlanice, te odreĊivanju njihovog broja i pravnog položaja.

Prekid pregovora

Ĉlanak 177.

(1) Pregovaraĉki odbor može najmanje dvotrećinskom većinom glasova svojih ĉlanova odluĉiti da ne zapoĉne pregovore ili da već zapoĉete pregovore prekine.

(2) O odluci i provedbi glasovanja iz stavka 1. ovoga ĉlanka, sastavlja se zapisnik kojeg potpisuje predsjednik, a primjerak istog dostavlja se središnjoj upravi.

(3) Ponovni zahtjev za utemeljenje pregovaraĉkog odbora, ne može se podnijeti prije proteka roka od dvije godine od donošenja odluke iz stavka 1. ovoga ĉlanka, osim ako pregovaraĉki odbor i središnja uprava ne postignu drukĉiji xxxxxx sporazum.

Uvjeti za rad pregovaračkog odbora

Ĉlanak 178.

(1) Središnja uprava snosi troškove utemeljenja i rada pregovaraĉkog odbora.

(2) Pregovaraĉki odbor može o pitanjima iz svog djelokruga zatražiti mišljenje, odnosno struĉnu pomoć struĉnjaka.

(3) Središnja uprava snosi troškove jednog struĉnjaka iz stavka 2. ovoga ĉlanka.

(4) Središnja uprava je dužna pregovaraĉkom odboru osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad, ukljuĉujući i sredstva za naknadu plaće, troškove puta, smještaja i prijevoda.

(5) Za obveze središnje uprave iz ovoga ĉlanka, solidarno odgovara i poslodavac iz ĉlanka 171. ovoga Zakona.

Xxxxxxx ugovaranja načina sudjelovanja radnika u odlučivanju

Ĉlanak 179.

(1) Središnja uprava i pregovaraĉki odbor dužni su pregovarati u dobroj vjeri u skladu s naĉelom slobode ugovaranja.

(2) Središnja uprava i pregovaraĉki odbor mogu se sporazumjeti o naĉinu sudjelovanja radnika u odluĉivanju, odnosno mogu, većinom glasova odluĉiti o utemeljenju europskog radniĉkog vijeća ili o ureĊenju jednog ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja.

(3) Ako je postignut sporazum iz stavka 2. ovoga ĉlanka, njegove će se odredbe primjenjivati neovisno o primjeni odredbe ĉlanka 7. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Na europsko radniĉko vijeće utemeljeno sporazumom iz stavka 2. ovoga ĉlanka ili na jedan ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja ureĊenih sporazumom iz stavka 2. ovoga ĉlanka, neće se primjenjivati odredbe ĉlanka 182. do 190. ovoga Zakona, osim ako se xxx sporazumom ne uredi drukĉije.

(5) Sporazum iz stavka 1. ovoga ĉlanka primjenjuje se na sve radnike zaposlene kod poslodavaca i podružnica, odnosno povezanih poslodavaca iz država ĉlanica, ako sporazumom nije ureĊeno šire podruĉje primjene u smislu odredbe ĉlanka 176. ovoga Zakona.

Europsko radničko vijeće utemeljeno sporazumom

Ĉlanak 180.

(1) Središnja uprava i pregovaraĉki odbor utemeljuju europsko radniĉko vijeće sklapanjem pisanog sporazuma o osnivanju, ovlaštenjima i radu europskog radniĉkog vijeća.

(2) Sporazum o utemeljenju europskog radniĉkog vijeća xxxx sadržavati uglavke o:

1) primjeni sporazuma, odnosno o tome na koje se poslodavce, podružnice i povezane poslodavce sporazum primjenjuje te obuhvaća li i poslodavce i podružnice iz ĉlanka 176. ovoga Zakona,

2) sastavu i broju ĉlanova europskog radniĉkog vijeća te trajanju njegovog mandata,

3) obvezi i postupku obavješćivanja i savjetovanja s europskim radniĉkim vijećem,

4) ovlaštenjima europskog radniĉkog vijeća,

5) mjestu održavanja, uĉestalosti i trajanju sastanaka europskog radniĉkog vijeća,

6) sredstvima xxxx xx potrebno osigurati za rad europskog radniĉkog vijeća,

7) roku na koji je sporazum sklopljen i o postupku ponovnog pregovaranja o sklapanju sporazuma,

8) izmjenama i dopunama sporazuma u sluĉaju izvanrednih okolnosti koje u znatnoj mjeri utjeĉu na interese radnika.

(3) Na odreĊivanje ĉlanova europskog radniĉkog vijeća iz Republike Hrvatske primjenjuje se odredba ĉlanka 174. ovoga Zakona.

Sporazum o ureĎenju postupaka obavješćivanja i savjetovanja

Ĉlanak 181.

(1) Središnja uprava i pregovaraĉki odbor pisanim sporazumom ureĊuju jedan ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja.

(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga ĉlanka ureĊuju se uvjeti održavanja sastanaka i savjetovanja predstavnika radnika sa središnjom upravom o pitanjima koja utjeĉu na interese radnika kod svih poslodavaca, podružnica ili povezanih poslodavaca na koja se sporazum odnosi.

Europsko radničko vijeće

Ĉlanak 182.

(1) Na osnivanje, sastav, xxxxx xxxx i ovlaštenja europskog radniĉkog vijeća, primjenjuju se odredbe ĉlanka 182. do

190. ovoga Zakona ako:

1) tako odluĉe središnja uprava i pregovaraĉki odbor,

2) središnja uprava ne zapoĉne pregovore u roku od šest mjeseci od xxxx podnošenja zahtjeva iz ĉlanka 172. stavka

2. ovoga Zakona,

3) se niti u razdoblju od tri godine od xxxx podnošenja zahtjeva iz ĉlanka 172. stavka 2. ovoga Zakona, ne sklopi sporazum iz ĉlanka 180. ili 181. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, europsko radniĉko vijeće ne utemeljuje se ako je pregovaraĉki odbor xxxxx odluku iz ĉlanka 177. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Europsko radniĉko vijeće osniva se na razini poslodavca s vladajućim utjecajem, osim ako se sporazumom iz ĉlanka 180. ovoga Zakona ne uredi drukĉije.

Sastav europskog radničkog vijeća

Ĉlanak 183.

(1) Europsko radniĉko vijeće sastoji se od predstavnika radnika poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca, koji posluju na razini Europske unije.

(2) Europsko radniĉko vijeće ima onoliko ĉlanova koliki xx xxxx država ĉlanica u kojima poslodavac, podružnica ili povezani poslodavac obavlja gospodarsku djelatnost i zapošljava radnike, ali ne manje od tri niti više od trideset ĉlanova.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga ĉlanka, europsko radniĉko vijeće ĉine i dodatni predstavnici radnika odreĊeni odgovarajućom primjenom odredbe ĉlanka 173. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Na predstavnike radnika iz Republike Hrvatske u europsko radniĉko vijeće na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe ĉlanka 174. ovoga Zakona.

Obavijest o članovima europskog radničkog vijeća

Ĉlanak 184.

(1) Europsko radniĉko vijeće dužno je središnju upravu, najkasnije u roku od xxxx xxxx od xxxx imenovanja ili izbora, obavijestiti o imenima svojih ĉlanova, njihovom prebivalištu i podacima o poslodavcu, odnosno podružnici u kojima su zaposleni, xxxx xx o tome dužna obavijestiti radniĉko vijeće.

(2) Središnja uprava podatke iz stavka 1. ovoga ĉlanka dostavlja poslodavcu, podružnicama poslodavca ili povezanim poslodavcima.

Rad europskog radničkog vijeća

Ĉlanak 185.

(1) Središnja uprava saziva osnivaĉku sjednicu europskog radniĉkog vijeća na kojoj ĉlanovi većinom glasova xxxxxx predsjednika, zamjenika predsjednika i donose poslovnik o radu europskog radniĉkog vijeća.

(2) Europsko radniĉko vijeće zastupa i predstavlja predsjednik, a u njegovoj odsutnosti, zamjenik predsjednika.

(3) Poslovnikom iz stavka 1. ovoga ĉlanka, europsko radniĉko vijeće može urediti osnivanje izbornog odbora, koji se sastoji od tri ĉlana zaposlena u razliĉitim državama ĉlanicama.

(4) Odbor iz stavka 3. ovoga ĉlanka zamjenjuje europsko radniĉko vijeće u sluĉajevima predviĊenim ovim Zakonom.

(5) Na troškove osnivanja i rada europskog radniĉkog vijeća i njegovog odbora, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe ĉlanka 178. ovoga Zakona.

Ovlaštenja europskog radničkog vijeća

Ĉlanak 186.

(1) Europsko radniĉko vijeće ima pravo jedanput godišnje održati sastanak sa središnjom upravom, radi obavješćivanja i savjetovanja u pogledu pitanja koja se odnose na poslodavca, podružnicu ili povezane poslodavce u cjelini ili na najmanje dva poslodavca ili podružnice koji se nalaze u razliĉitim državama ĉlanicama.

(2) Središnja uprava je dužna najmanje jedanput u kalendarskoj godini obavijestiti europsko radniĉko vijeće i s njime se savjetovati o rezultatima poslovanja i planovima poslodavca ili povezanog poslodavca koji posluju na razini Europske unije, te mu o tome pravodobno dostaviti izvješće s odgovarajućom dokumentacijom, a poslodavca, podružnice poslodavca ili povezane poslodavce obavijestiti o sastanku.

(3) Poslovni rezultati i planovi iz stavka 2. ovoga ĉlanka odnose se na:

1) stanje i rezultate poslovanja poslodavca ili povezanog poslodavca,

2) uvoĊenje novih tehnologija, razvojne planove i njihov utjecaj xx xxxxxxxxxxx i socijalni položaj radnika,

3) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te plan zapošljavanja,

4) planirano zbrinjavanje viška radnika,

5) organizacijske i statusne promjene poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca,

6) promjenu sjedišta poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca te prijenos poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti.

(4) Europsko radniĉko vijeće dužno je o sadržaju i ishodu postupaka obavješćivanja i savjetovanja obavijestiti predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavca, podružnica poslodavca ili povezanih poslodavaca, a ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani, sve radnike zaposlene kod poslodavca, podružnica poslodavca ili povezanih poslodavaca.

Obavješćivanje i savjetovanje u posebnom slučaju

Ĉlanak 187.

(1) Središnja uprava je dužna izborni odbor iz ĉlanka 185. stavka 3. ovoga Zakona, odnosno europsko radniĉko vijeće, ako odbor nije osnovan, pravodobno obavijestiti o posebnim sluĉajevima koji u bitnome utjeĉu na interese radnika, te mu predoĉiti odgovarajuću dokumentaciju i s njime se o tome savjetovati.

(2) U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, izborni odbor, odnosno europsko radniĉko vijeće ima pravo na sastanak sa središnjom upravom.

(3) Posebnim sluĉajem iz stavka 1. ovoga ĉlanka smatra se osobito:

1) promjena sjedišta poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca te prijenos poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti,

2) statusna promjena poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca, zbrinjavanje viška radnika.

(4) Ĉlanovi europskog radniĉkog vijeća koji su predstavnici radnika zaposlenih kod poslodavca ili podružnice kod kojih je nastao poseban sluĉaj iz stavka 2. ovoga ĉlanka, imaju pravo sudjelovati u radu izbornog odbora iz ĉlanka 185. stavka 3. ovoga Zakona, te sudjelovati na sastanku iz stavka 2. ovoga ĉlanka.

(5) Prije održavanja sastanka iz stavka 2. ovoga ĉlanka, europsko radniĉko vijeće odnosno odbor iz stavka 4. ovoga ĉlanka, ima pravo na pripremni sastanak sa središnjom upravom, bez prisutnosti uprave poslodavca kod kojeg je nastao poseban sluĉaj.

(6) Postupci obavješćivanja i savjetovanja u posebnom sluĉaju, ne smiju umanjivati obveze uprave poslodavaca kod kojih je nastao poseban sluĉaj da provedu postupak obavješćivanja i savjetovanja sukladno propisu države ĉlanice.

Mandat europskog radničkog vijeća

Ĉlanak 188.

(1) Europsko radniĉko vijeće se imenuje, odnosno bira na razdoblje od ĉetiri godine.

(2) Ĉlan europskog radniĉkog vijeća može biti opozvan.

(3) Središnja uprava je dužna europskom radniĉkom vijeću, protekom razdoblja od dvije godine od xxxx osnivaĉke sjednice europskog radniĉkog vijeća, dostaviti podatke o promjenama broja radnika u državama ĉlanicama Europske unije i kod poslodavaca, podružnica ili povezanog poslodavca.

(4) Ako podaci o promjenama radnika iz stavka 3. ovoga ĉlanka upućuju na potrebu promjene broja ĉlanova i sastava europskog radniĉkog vijeća, broj ĉlanova i sastav predstavnika radnika u europskom radniĉkom vijeću će se ponovno odrediti za predstavnike one države ĉlanice Europske unije u xxxxxx xx došlo do promjene broja radnika.

(5) Europsko radniĉko vijeće koje je utemeljeno sukladno ĉlanku 182. stavku 1. ovoga Zakona, najkasnije šest mjeseci prije prestanka mandata, xxxx većinom glasova donijeti odluku o tome da li će zapoĉeti pregovore za sklapanje sporazuma iz ĉlanka 179. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Ako europsko radniĉko vijeće odluĉi zapoĉeti pregovore iz stavka 5. ovoga ĉlanka, ima ista prava i obveze kao pregovaraĉki odbor.

(7) Ako doĊe do sklapanja sporazuma o obavješćivanju i savjetovanju s radnicima na temelju ĉlanka 181. ovoga Zakona, europskom radniĉkom vijeću prestaje mandat.

Suradnja središnje uprave i europskog radničkog vijeća

Ĉlanak 189.

(1) Suradnja središnje uprave i europskog radniĉkog vijeća temelji se na meĊusobnom povjerenju.

(2) Odredba stavka 1. ovoga ĉlanka, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuje i na suradnju izmeĊu središnje uprave i predstavnika radnika u okviru postupaka obavješćivanja i savjetovanja.

(3) Ĉlanovi europskog radniĉkog vijeća dužni su i po proteku mandata ĉuvati poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju ovlaštenja danih im ovim Zakonom.

(4) Dužnost ĉuvanja poslovne xxxxx iz stavka 3. ovoga ĉlanka, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuje i na:

1) ĉlanove pregovaraĉkog odbora,

2) predstavnike radnika u okviru postupaka odluĉivanja i savjetovanja,

3) struĉnjake i prevoditelje,

4) predstavnike radnika u europskom radniĉkom vijeću zaposlenih kod poslodavaca i u podružnicama u Republici Hrvatskoj.

(5) Obveza ĉuvanja poslovne xxxxx iz stavka 3. ovoga ĉlanka ne primjenjuje se:

1) u pogledu provoĊenja postupaka obavješćivanja i savjetovanja s drugim ĉlanovima europskog radniĉkog vijeća i s predstavnicima radnika kod poslodavca, podružnica ili povezanih društava,

2) na odnose s predstavnicima radnika u organima poslodavca,

3) na prevoditelje ili struĉnjake koji pomažu europskom radniĉkom vijeću.

(6) Obveza ĉuvanja poslovne xxxxx iz stavka 4. ovoga ĉlanka ne primjenjuje se na:

1) ĉlanove pregovaraĉkog odbora u pogledu struĉnjaka i prevoditelja,

2) predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja i savjetovanja u pogledu prevoditelja i struĉnjaka koji im pomažu kao i u odnosu na predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavaca, podružnica ili povezanih poslodavaca u Republici Hrvatskoj.

Zaštita predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj

Ĉlanak 190.

Na ĉlanove europskog radniĉkog vijeća iz ĉlanka 180. i ĉlanka 182. koji su zaposleni u Republici Hrvatskoj, u pogledu prava i zaštite, na odgovarajući naĉin se primjenjuju odredbe ĉlanka 155. i ĉlanka 156. ovoga Zakona.

5. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU EUROPSKOG DRUŠTVA

Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju u europskom društvu

Ĉlanak 191.

Radnici zaposleni u europskom društvu, odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europskog društva koji će imati ili ima sjedište u državi ĉlanici Europske unije, odnosno državi xxxx xx stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu: država ĉlanica), imaju pravo sudjelovati u odluĉivanju u poslovima europskog društva.

Pojam europskog društva

Ĉlanak 192.

(1) Europsko društvo (Societas Europaea, u daljnjem tekstu: europsko društvo) je, u smislu poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona, društvo osnovano sukladno posebnom zakonu.

(2) Poslodavac sudionik je, u smislu poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona, društvo koje izravno sudjeluje u osnivanju europskog društva.

(3) Ovisni poslodavac je, u smislu poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona, društvo nad kojim društvo sudionik ima vladajući utjecaj iz ĉlanka 168. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Zainteresirani poslodavac je, u smislu poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona, ovisno društvo ili podružnica poslodavca sudionika za koje se predlaže da nakon osnivanja europskog društva, postanu njegovo ovisno društvo ili podružnica.

Primjena xxxxx XVII. poglavlja 5. ovoga Zakona

Ĉlanak 193.

(1) Odredbe poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona primjenjuju se na europsko društvo koje ima ili će imati sjedište u Republici Hrvatskoj.

(2) Odredbe ĉlanka 195. stavka 1. i 3. o odgovornosti poslodavaca iz Republike Hrvatske, ĉlanka 196. stavka 6. o utvrĊivanju broja radnika, ĉlanka 197. o predstavniku radnika iz Republike Hrvatske u pregovaraĉkom odboru, ĉlanka 201. o zaštiti predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj, ĉlanka 206. stavka 4. o sastavu vijeća radnika europskog društva, ĉlanka 210. o suradnji nadležnog organa europskog društva i vijeća radnika europskog društva, primjenjivat će se, bez obzira na sjedište europskog društva, na radnike europskog društva koji su u Republici Hrvatskoj zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europskog društva, koji ima ili će imati sjedište u drugoj državi ĉlanici.

Sudjelovanje radnika u odlučivanju

Ĉlanak 194.

(1) Sudjelovanje radnika u odluĉivanju u europskom društvu, u smislu odredbi poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona, xx xxxxxxxx obavješćivanja, savjetovanja te suodluĉivanja

radnika, kao i drugi ureĊeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odluĉivanje.

(2) Postupak obavješćivanja iz stavka 1. ovoga ĉlanka obuhvaća obavješćivanje vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se odnose na europsko društvo i na poslodavce iz ĉlanka 192. stavka 2.,

3. i 4. ovoga Zakona, koji imaju sjedište u drugoj državi ĉlanici ili o odlukama za ĉije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi ĉlanici, a u vrijeme i na naĉin koji omogućava predstavnicima radnika da izvrše procjenu mogućeg utjecaja i da se pripreme za moguće savjetovanje.

(3) Postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga ĉlanka obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika i odgovarajuće razine uprave, a u vrijeme i na naĉin koji omogućava predstavnicima radnika da izraze svoje mišljenje o predloženim mjerama, u cilju usuglašavanja stajališta pri donošenju odluka u europskom društvu.

(4) Suodluĉivanje radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka, obuhvaća pravo na imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organ koji nadzire voĊenje poslova europskog društva (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo), odnosno pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ koji nadzire voĊenje poslova europskog društva.

Postupak pregovora

Ĉlanak 195.

(1) Svi poslodavci sudionici dužni su, u roku od xxxx xxxx od xxxx objave prijedloga za osnivanje europskog društva, zapoĉeti pregovore s predstavnicima svojih radnika, te predstavnicima radnika poslodavaca iz ĉlanka 192. stavka

2. i 4. ovoga Zakona, o ureĊenju naĉina sudjelovanja radnika u odluĉivanju u europskom društvu.

(2) Radi provoĊenja pregovora iz stavka 1. ovoga ĉlanka utemeljuje se pregovaraĉki odbor.

(3) Predstavnici radnika prije zapoĉinjanja pregovora iz stavka 1. ovoga ĉlanka, moraju biti obaviješteni o:

1) podacima u pogledu pravnog oblika, meĊusobnoj povezanosti, sjedištu poslodavaca iz stavka 1. ovoga ĉlanka,

2) broju radnika zaposlenih kod svakog pojedinog poslodavca iz stavka 1. ovoga ĉlanka,

3) imenovanim, odnosno izabranim predstavnicima radnika kod poslodavaca iz stavka 1. ovoga ĉlanka, i

4) broju predstavnika radnika koji imaju pravo sudjelovati u odluĉivanju u organima koji nadziru voĊenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) poslodavaca iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

(4) Ako kod poslodavaca iz stavka 1. ovoga ĉlanka nema predstavnika radnika, takav poslodavac je o pitanjima iz stavka 3. ovoga ĉlanka xxxxx obavijestiti sve radnike.

(5) Xx xxxxxxxx pregovora primjenjuje se zakonodavstvo države ĉlanice u kojoj će biti sjedište europskog društva.

(6) Predstavnici radnika u pregovaraĉki odbor xxxxxx xx, odnosno imenuju sukladno pravu države ĉlanice.

Pregovarački odbor

Ĉlanak 196.

(1) Pregovaraĉki odbor u smislu odredbi poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona, je odbor utemeljen radi ureĊenja postupka sudjelovanja predstavnika radnika u odluĉivanju u europskom društvu.

(2) Broj ĉlanova pregovaraĉkog odbora iz stavka 1. ovoga ĉlanka odreĊuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca ili zainteresiranih poslodavaca, na naĉin da radnici iz svake države ĉlanice imaju pravo na jednog predstavnika za svakih zapoĉetih deset posto od ukupnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u svim državama ĉlanicama.

(3) Ako se europsko društvo osniva spajanjem poslodavaca, radnici iz svake države ĉlanice mogu ostvarivati pravo na dodatnog predstavnika, kojim će se osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavca sudionika kojem osnivanjem europskog društva prestaje svojstvo pravne osobe.

(4) Broj dodatnih predstavnika iz stavka 3. ovoga ĉlanka, u odnosu na ukupan broj ĉlanova pregovaraĉkog odbora iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ne smije prelaziti dvadeset posto, niti dovesti do toga da radnici zaposleni kod poslodavca kojem osnivanjem europskog društva prestaje svojstvo pravne osobe, budu dvostruko zastupani, odnosno zastupan i na temelju ovoga stavka i stavka 2. ovoga ĉlanka.

(5) Ako xx xxxx poslodavaca sudionika kojima osnivanjem europskog društva prestaje svojstvo pravne osobe veći od ukupnog broja dodatnih predstavnika sukladno stavku 4. ovoga ĉlanka, pravo na dodatnog predstavnika imat će radnici poslodavaca sa sjedištem u razliĉitim državama ĉlanicama koji zapošljavaju najveći broj radnika, zakljuĉno s poslodavcem koji je prema broju zaposlenih radnika redoslijedom na onom mjestu koliko dodatnih predstavnika se može izabrati.

(6) Broj radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika utvrĊuje se prema broju radnika zaposlenih na xxx objavljivanja prijedloga za osnivanje europskog društva.

(7) Pri izboru ili imenovanju ĉlanova pregovaraĉkog odbora potrebno je voditi raĉuna o ravnomjernoj zastupljenosti svih skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, struĉnoj spremi, poslovima na xxxxxx xxxx i sliĉno).

Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u pregovaračkom odboru

Ĉlanak 197.

Na izbor, odnosno imenovanje i opoziv predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovaraĉki odbor iz ĉlanka 196. stavka 1. ovoga Zakona, na odgovarajući naĉin se primjenjuje odredba ĉlanka 174. ovoga Zakona.

Suradnja poslodavaca i pregovaračkog odbora

Ĉlanak 198.

(1) Poslodavci sudionici su dužni pregovaraĉki odbor obavještavati o prijedlogu i provoĊenju postupka osnivanja europskog društva.

(2) Pregovaraĉki odbor i poslodavci sudionici mogu, osim ako se drukĉije ne dogovore, o postizanju pisanog sporazuma o ureĊenju naĉina sudjelovanja radnika u odluĉivanju u europskom društvu, pregovarati u razdoblju od šest mjeseci od xxxx osnivanja pregovaraĉkog odbora.

(3) Ako pregovaraĉki odbor i poslodavci sudionici ne postignu sporazum iz stavka 2. ovoga ĉlanka, pregovori mogu trajati najdulje godinu xxxx od osnivanja pregovaraĉkog odbora.

Uvjeti za rad pregovaračkog odbora

Ĉlanak 199.

(1) Poslodavci sudionici snose troškove utemeljenja i rada pregovaraĉkog odbora.

(2) Pregovaraĉki odbor može o pitanjima iz svog djelokruga zatražiti mišljenje, odnosno struĉnu pomoć struĉnjaka te o poĉetku pregovora obavijestiti udrugu sindikata.

(3) Poslodavci sudionici su dužni omogućiti osobama iz stavka 2. ovoga ĉlanka prisutnost na sastancima pregovaraĉkog odbora, te snositi troškove za jednog struĉnjaka.

(4) Poslodavci sudionici su dužni pregovaraĉkom odboru osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad, ukljuĉujući i sredstva za naknadu plaće, troškove puta, smještaja i prijevoda.

Suradnja poslodavaca i predstavnika radnika

Ĉlanak 200.

(1) Suradnja izmeĊu organa koji nadzire voĊenje poslova poslodavaca sudionika i predstavnika radnika temelji se na meĊusobnom povjerenju.

(2) Odredba stavka 1. ovoga ĉlanka, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuje i na suradnju izmeĊu organa koji nadzire voĊenje poslova poslodavaca sudionika i predstavnika radnika u okviru postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodluĉivanja.

(3) Ĉlanovi pregovaraĉkog odbora dužni su i po proteku mandata ĉuvati poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju ovlaštenja danih im ovim Zakonom.

(4) Dužnost ĉuvanja poslovne xxxxx iz stavka 3. ovoga ĉlanka, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuje i na:

1) predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodluĉivanja,

2) struĉnjake i prevoditelje,

3) predstavnike radnika u vijeću radnika europskog društva.

(5) Obveza ĉuvanja poslovne xxxxx iz stavka 3. ovoga ĉlanka ne primjenjuje se:

1) u pogledu provoĊenja postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodluĉivanja s drugim ĉlanovima vijeća radnika europskog društva i s predstavnicima radnika kod poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca i podružnica,

2) na odnose s predstavnicima radnika u organima poslodavca,

3) na prevoditelje ili struĉnjake koji pomažu predstavnicima radnika.

(6) Obveza ĉuvanja poslovne xxxxx iz stavka 4. ovoga ĉlanka ne primjenjuje se na:

1) predstavnike radnika u pogledu struĉnjaka i prevoditelja,

2) predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodluĉivanja u pogledu prevoditelja i struĉnjaka koji im pomažu kao i u odnosu na predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca ili podružnica u Republici Hrvatskoj.

Zaštita predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj

Ĉlanak 201.

Na predstavnike radnika koji sudjeluju u postupcima obavješćivanja, savjetovanja i suodluĉivanja, a koji su zaposleni u Republici Hrvatskoj, u pogledu prava i zaštite, na odgovarajući naĉin se primjenjuju odredbe ĉlanka 155. i ĉlanka 156. ovoga Zakona, ukljuĉujući i pravo na sudjelovanje na sastancima pregovaraĉkog odbora ili vijeća radnika, odnosno sastancima koji su utvrĊeni sporazumom iz ĉlanka 204. ovoga Zakona.

Odlučivanje pregovaračkog odbora

Ĉlanak 202.

(1) Pregovaraĉki odbor odluĉuje većinom glasova koja ujedno predstavlja i većinu ukupnog broja radnika zaposlenih kod svih poslodavaca sudionika.

(2) Ĉlan pregovaraĉkog odbora imenovan ili izabran u pojedinoj državi ĉlanici ima jedan glas i zastupa sve radnike zaposlene kod poslodavaca sudionika u toj državi.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga ĉlanka, kod donošenja odluka koje umanjuju prava suodluĉivanja radnika, pregovaraĉki odbor odluĉuje najmanje dvotrećinskom većinom svojih ĉlanova, koja ujedno predstavlja dvije trećine radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika iz najmanje dvije države ĉlanice, ako:

1) se europsko društvo osniva spajanjem, a pravo na suodluĉivanje ostvaruje najmanje dvadeset pet posto radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ili

2) se europsko društvo osniva kao holding ili se osniva ovisni poslodavac, a pravo na suodluĉivanje ostvaruje najmanje pedeset posto radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika.

(4) Umanjenje prava suodluĉivanja radnika iz stavka 3. ovoga ĉlanka oznaĉava umanjenje udjela broja predstavnika radnika u organima europskog društva u odnosu na najveći udio broja predstavnika radnika u organima poslodavaca sudionika.

(5) Ako kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko društvo postoji postupak suodluĉivanja radnika, neće se primijeniti odredba stavka 3. ovoga ĉlanka.

(6) Ako kod poslodavaca sudionika postoje razliĉiti postupci suodluĉivanja radnika, a pregovaraĉki odbor ne odluĉi koji će se oblik suodluĉivanja primijeniti u europskom društvu, primijenit će se onaj postupak suodluĉivanja radnika koji se primjenjivao za većinu radnika zaposlenih kod svih poslodavaca sudionika, o ĉemu je pregovaraĉki odbor xxxxx u roku od xxxx xxxx obavijestiti sve te poslodavce.

Prekid pregovora

Ĉlanak 203.

(1) Pregovaraĉki odbor može, najmanje dvotrećinskom većinom ĉlanova koja ujedno predstavlja dvije trećine radnika zaposlenih u najmanje dvije države ĉlanice, odluĉiti da ne zapoĉne pregovore ili da već zapoĉete pregovore prekine.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ĉlanka, pregovaraĉki odbor ne može odluĉiti na propisan naĉin, ako kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko društvo postoji postupak sudjelovanja radnika u odluĉivanju.

(3) U sluĉaju donošenja odluke iz stavka 1. ovoga ĉlanka, na obavješćivanje i savjetovanje će se primjenjivati odredbe poglavlja 4. xxx xxxxx Zakona.

(4) Pregovaraĉki odbor xx xxxx ponovno sazvati xx xxxxxx zahtjev najmanje deset posto radnika europskog društva ili njihovih predstavnika, a najranije dvije godine nakon donošenja odluke iz stavka 1. ovoga ĉlanka, osim ako xx xxxxxx pregovora ne dogovore o ponovnom poĉetku pregovora.

Sporazum o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu

Ĉlanak 204.

(1) Pregovaraĉki odbor i poslodavci sudionici pisanim sporazumom ureĊuju postupak sudjelovanja radnika u odluĉivanju u europskom društvu.

(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxx sadržavati uglavke o:

1) podruĉju primjene sporazuma,

2) sastavu i broju ĉlanova, ĉlanstvu te trajanju mandata predstavniĉkog tijela radnika europskog društva koji obavješćivanjem ili savjetovanjem sudjeluje u odluĉivanju,

3) naĉinu i postupku obavješćivanja i savjetovanja s predstavniĉkim tijelom radnika europskog društva,

4) mjestu, uĉestalosti i trajanju sastanaka predstavniĉkog tijela radnika europskog društva,

5) sredstvima xxxx xx potrebno osigurati za rad predstavniĉkog tijela radnika europskog društva,

6) roku na koji je sporazum sklopljen,

7) sluĉajevima i postupku ponovnog pregovaranja o sklapanju sporazuma,

8) naĉinu izmjena i dopuna sporazuma u sluĉaju izvanrednih okolnosti koje u znatnoj mjeri utjeĉu na interese radnika.

(3) Ako sporazumom iz stavka 2. ovoga ĉlanka stranke pregovora utvrde da će se umjesto osnivanja predstavniĉkog tijela radnika europskog društva uspostaviti jedan ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja, sporazumom xxxx biti utvrĊen njihov sadržaj i naĉin provoĊenja.

(4) Sporazumom iz stavka 2. ovoga ĉlanka stranke pregovora mogu urediti postupke suodluĉivanja radnika, ukljuĉujući i broj predstavnika radnika u organima koji nadziru voĊenje poslova europskog društva te pravo izbora ili imenovanja ĉlanova, odnosno pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih ĉlanova organa koji nadzire voĊenje poslova europskog društva.

(5) U sluĉaju osnivanja europskog društva preoblikovanjem, sporazumom iz stavka 1. ovoga ĉlanka osigurat će se najmanje xxx xxxxxx sudjelovanja radnika u odluĉivanju koja postoji kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko društvo.

(6) Na postupke sudjelovanja radnika u odluĉivanju u europskom društvu ureĊene sporazumom iz stavka 1. ovoga ĉlanka, neće se primjenjivati odredbe ĉlanka 205. do 213. ovoga Zakona, osim ako se xxx sporazumom ne uredi drukĉije.

Vijeće radnika europskog društva

Ĉlanak 205.

(1) Odredbe ovoga Zakona o vijeću radnika europskog društva primijenit će se na europsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ako:

1) se stranke pregovora tako dogovore, ili

2) u roku iz ĉlanka 198. stavka 2. i 3. ovoga Zakona nije postignut sporazum o postupcima sudjelovanja radnika u odluĉivanju u europskom društvu, a poslodavci sudionici se odluĉe za primjenu odredaba ovoga Zakona o vijeću radnika europskog društva te nastave s postupkom osnivanja europskog društva, a pregovaraĉki odbor nije xxxxx odluku iz ĉlanka 203. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Odredbe ovoga Zakona o vijeću radnika europskog društva neće se primijeniti ako nakon ponovnog zapoĉinjanja pregovora iz ĉlanka 203. stavka 4. ovoga Zakona, nije zakljuĉen sporazum o sudjelovanju radnika u odluĉivanju u europskom društvu.

(3) Vijeće radnika europskog društva utemeljuje se radi sudjelovanja radnika europskog društva u obavješćivanju i savjetovanju.

(4) Vijeće radnika europskog društva sudjeluje u odluĉivanju glede pitanja koja se odnose na europsko društvo i na poslodavce iz ĉlanka 192. stavka 3. ovoga Zakona, koji imaju sjedište u drugoj državi ĉlanici ili o odlukama za ĉije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi ĉlanici.

Sastav vijeća radnika europskog društva

Ĉlanak 206.

(1) Vijeće radnika europskog društva sastoji se od predstavnika radnika zaposlenih u europskom društvu, odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili podružnice.

(2) Broj ĉlanova vijeća iz stavka 1. ovoga ĉlanka odreĊuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih kod poslodavaca iz stavka 1. ovoga ĉlanka, u trenutku obavješćivanja iz ĉlanka 195. stavka 3. ovoga Zakona, na naĉin da se u vijeće radnika europskog društva, za svakih zapoĉetih deset posto od ukupnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca odreĊuje po jedan predstavnik.

(3) Vijeće radnika europskog društva dužno je na temelju godišnjeg izvješća o broju zaposlenih radnika u europskom društvu, uskladiti broj ĉlanova sukladno stavku 2. ovoga ĉlanka.

(4) Na izbor i opoziv ĉlanova vijeća radnika europskog društva iz Republike Hrvatske, na odgovarajući naĉin se primjenjuju odredbe ĉlanka 174. ovoga Zakona.

Rad vijeća radnika europskog društva

Ĉlanak 207.

(1) Imenovani ili izabrani ĉlanovi vijeća radnika europskog društva dužni su o tome, najkasnije u roku od xxxx xxxx od xxxx imenovanja ili izbora, obavijestiti organ koji nadzire voĊenje poslova europskog društva.

(2) Organ iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxxx xx u roku od trideset xxxx od xxxx primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga ĉlanka, sazvati osnivaĉku sjednicu vijeća radnika europskog društva, na kojoj ĉlanovi većinom glasova xxxxxx predsjednika, zamjenika predsjednika i donose poslovnik o radu.

(3) Vijeće radnika europskog društva zastupa i predstavlja predsjednik, a u njegovoj odsutnosti, zamjenik predsjednika.

(4) Poslovnikom iz stavka 2. ovoga ĉlanka, vijeće radnika europskog društva može, ako ima više od deset ĉlanova, urediti osnivanje troĉlanog odbora.

(5) Vijeće radnika europskog društva je dužno, u roku od ĉetiri godine nakon svog utemeljenja, odluĉiti hoće li zapoĉeti pregovore za sklapanje sporazuma iz ĉlanka 204. ovoga Zakona ili će nastaviti s radom sukladno ovom Zakonu.

(6) Ako vijeće radnika europskog društva odluĉi zapoĉeti pregovore iz stavka 5. ovoga ĉlanka, ima ista prava i obveze kao pregovaraĉki odbor.

(7) Ako u roku iz ĉlanka 198. stavka 2. i 3. ovoga Zakona nije postignut sporazum o sudjelovanju radnika u odluĉivanju u europskom društvu, vijeće radnika europskog društva nastavlja s radom sukladno ovom Zakonu.

Ovlaštenja vijeća radnika europskog društva

Ĉlanak 208.

(1) Vijeće radnika europskog društva ili njegov odbor ima pravo jednom godišnje održati sastanak s organom koji nadzire voĊenje poslova europskog društva, radi obavješćivanja i savjetovanja u vezi s pitanjima koja se odnose na poslovanje i planove razvoja europskog društva, odnosno poslodavca iz ĉlanka 192. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, a koji ima sjedište u drugoj državi ĉlanici ili o odlukama za ĉije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi ĉlanici.

(2) Organ koji nadzire voĊenje poslova europskog društva, xxxxx xx vijeću radnika europskog društva redovito dostavljati izvješća o stanju poslovanja europskog društva i razvojnim planovima, dnevni red sjednica organa koji nadzire voĊenje poslova europskog društva, te dokumentaciju o radu glavne skupštine osnivaĉa europskog društva, a o istome xx xxxxx obavijestiti i uprave poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca i podružnica.

(3) Poslovanje i planovi razvoja iz stavka 1. ovoga ĉlanka odnose se na:

1) stanje i rezultate poslovanja europskog društva,

2) uvoĊenje novih tehnologija, razvojne planove i njihov utjecaj xx xxxxxxxxxxx i socijalni položaj radnika,

3) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te plan zapošljavanja,

4) planirano zbrinjavanje viška radnika,

5) organizacijske i statusne promjene europskog društva,

6) promjenu sjedišta europskog društva te prijenos gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti.

(4) Vijeće radnika europskog društva ili njegov odbor dužni su o sadržaju i ishodu postupaka sudjelovanja u odluĉivanju u europskom društvu, obavijestiti predstavnike radnika zaposlene kod europskog društva, a ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani, sve radnike zaposlene u europskom društvu.

Sudjelovanje u odlučivanju u europskom društvu u posebnom slučaju

Ĉlanak 209.

(1) Organ koji nadzire voĊenje poslova europskog društva xxxxx xx vijeće radnika europskog društva, odnosno njegov odbor ako je osnovan, pravodobno obavijestiti o posebnim sluĉajevima koji u bitnome utjeĉu na interese radnika te mu predoĉiti odgovarajuću dokumentaciju i na posebnom sastanku se s njime o tome savjetovati.

(2) Posebnim sluĉajem iz stavka 1. ovoga ĉlanka smatra se osobito:

1) promjena sjedišta europskog društva te prijenos gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti,

2) statusna promjena europskog društva,

3) zbrinjavanje viška radnika.

(3) Ako organ nadležan za voĊenje poslova europskog društva ne prihvati mišljenje ili prijedlog vijeća radnika europskog društva, vijeće radnika europskog društva ima pravo na ponovni sastanak s organom koji nadzire voĊenje poslova europskog društva radi postizanja dogovora.

(4) Ĉlanovi vijeća radnika europskog društva koji su predstavnici radnika na ĉije interese utjeĉu posebni sluĉajevi iz stavka 2. ovoga ĉlanka, imaju pravo sudjelovati na sastancima iz stavka 1. i 3. ovoga ĉlanka, ako se isti održavaju s odborom.

(5) Prije održavanja sastanka iz stavka 1. i 3. ovoga ĉlanka, vijeće radnika europskog društva odnosno odbor iz stavka

4. ovoga ĉlanka, ima pravo održati pripremni sastanak bez prisutnosti ostalih ĉlanova organa koji nadzire voĊenje poslova europskog društva.

Suradnja nadležnog organa europskog društva i vijeća radnika europskog društva

Ĉlanak 210.

(1) Na suradnju nadležnog organa europskog društva i vijeća radnika europskog društva, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe ĉlanka 198. ovoga Zakona.

(2) Na uvjete rada vijeća radnika europskog društva, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe ĉlanka 199. ovoga Zakona.

(3) Na ĉlanove pregovaraĉkog odbora, ĉlanove vijeća radnika europskog društva, predstavnike radnika u organima europskog društva koji nadziru voĊenje poslova europskog društva, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe ĉlanka 201. ovoga Zakona.

Suodlučivanje radnika u europskom društvu

Ĉlanak 211.

(1) Xx xxxxxxxx suodluĉivanja radnika iz ĉlanka 194. stavka 4. ovoga Zakona, u europskom društvu primjenjuju se odredbe poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona ako:

1) se europsko društvo osnovalo preoblikovanjem, a radnici su prije preoblikovanja imali pravo na suodluĉivanje u upravnom ili nadzornom tijelu društva preoblikovanog u europsko društvo,

2) se europsko društvo osniva spajanjem, a pravo na suodluĉivanje je prije registracije europskog društva ostvarivalo najmanje dvadeset pet posto ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika ili je kod jednog ili više tih poslodavaca prije registracije pravo na suodluĉivanje ostvarivalo i manje od dvadeset pet posto ukupnog broja radnika, ako tako odluĉi pregovaraĉki odbor,

3) se europsko društvo osniva kao holding ili se osniva ovisni poslodavac, a pravo na suodluĉivanje je prije

registracije europskog društva ostvarivalo najmanje pedeset posto ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika ili je kod jednog ili više tih poslodavaca prije registracije pravo na suodluĉivanje ostvarivalo i manje od pedeset posto ukupnog broja radnika, ako tako odluĉi pregovaraĉki odbor.

(2) U europskom društvu iz stavka 1. podstavka 1. ovoga ĉlanka, nastavit će se provoĊenje postupaka suodluĉivanja koji su se primjenjivali prije preoblikovanja poslodavaca sudionika u europsko društvo.

(3) U europskom društvu iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga ĉlanka, xxxx xx kod poslodavaca sudionika postojalo više postupaka suodluĉivanja radnika, postupak suodluĉivanja u europskom društvu izabrat će pregovaraĉki odbor, vijeće radnika ili radnici zaposleni u europskom društvu ili kod poslodavca iz ĉlanka 192. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, ukljuĉujući i imenovanje ili izbor svojih predstavnika u organu europskog društva koji nadzire voĊenje poslova europskog društva, s time da njihov udio ne može biti manji od udjela predstavnika radnika u organima poslodavaca sudionika.

(4) Pregovaraĉki odbor, vijeće radnika europskog društva ili radnici zaposleni u europskom društvu dužni su, u roku od xxxx xxxx od donošenja odluke o izboru postupaka suodluĉivanja, o tome izvijestiti sve poslodavce sudionike.

(5) Iznimno od odredbi stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga ĉlanka, u europskom društvu nije potrebno urediti pravo na suodluĉivanje radnika, ako takvo pravo prije osnivanja europskog društva nije postojalo niti kod jednog poslodavca sudionika.

Zastupljenost radnika u organu koji nadzire voĎenje poslova europskog društva

Ĉlanak 212.

(1) Vijeće radnika europskog društva odluĉuje o raspodjeli mjesta izmeĊu predstavnika radnika u organu koji nadzire voĊenje poslova europskog društva imenovanjem ili izborom predstavnika radnika iz razliĉitih država ĉlanica Europske unije, razmjerno udjelu radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika u pojedinoj državi ĉlanici Europske unije u odnosu na ukupan broj radnika zaposlenih u europskom društvu.

(2) Ako bi pri odluĉivanju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, radnici zaposleni kod poslodavaca sudionika jedne države ĉlanice Europske unije bili nadzastupljeni, a ujedno radnici zaposleni kod poslodavaca sudionika drugih država ĉlanica Europske unije ne bi bili zastupljeni, vijeće radnika europskog društva dužno je ponovno odluĉiti o raspodjeli mjesta izmeĊu predstavnika radnika.

(3) Pri ponovnom odluĉivanju o raspodjeli mjesta izmeĊu predstavnika radnika iz stavka 2. ovoga ĉlanka, potrebno je osigurati zastupljenost radnika poslodavaca sudionika iz država ĉlanica Europske unije koji prethodno nisu bili zastupljeni.

(4) U sluĉaju iz stavka 3. ovoga ĉlanka, potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika iz države ĉlanice Europske unije u kojoj će europsko društvo imati sjedište, a ako su ti radnici već zastupljeni, potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika u državi ĉlanici Europske unije koji nisu bili zastupljeni, a imaju najveći udio zaposlenih radnika.

(5) Ako se promijeni sastav i broj ĉlanova u organu koji nadzire voĊenje poslova europskog društva, vijeće radnika europskog društva dužno je ponovno odluĉiti o raspodjeli mjesta izmeĊu predstavnika radnika.

(6) Predstavnik radnika imenovan ili izabran u organ koji nadzire voĊenje poslova europskog društva, ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani ĉlanovi toga organa.

Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire voĎenje poslova europskog društva

Ĉlanak 213.

Predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire voĊenje poslova u europskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, imenuje ili bira vijeće radnika europskog društva na naĉin xxxxxxxx xxxxxxx 000. ovoga Zakona.

Sprječavanje zlouporabe postupka osnivanja europskog društva

Ĉlanak 214.

(1) Radnicima iz ĉlanka 191. ovoga Zakona, postupkom osnivanja europskog društva, ne smije biti oduzeto niti uskraćeno pravo na sudjelovanje u odluĉivanju.

(2) Ako je odlukom nadležnog suda utvrĊeno da je zlouporabom postupka osnivanja europskog društva došlo do oduzimanja ili uskraćivanja prava radnika na sudjelovanje u odluĉivanju, obveza je europskog društva odnosno poslodavaca sudionika da na temelju te odluke, a u skladu s odredbama poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona, ponovi postupak pregovora.

(3) Sudska nadležnost i rokovi za donošenje odluke iz stavka 2. ovoga ĉlanka utvrĊuju se odgovarajućom primjenom odredbi ĉlanka 161. stavka 4. ovoga Zakona.

6. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUĈIVANJU U EUROPSKOJ ZADRUZI

Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju u europskoj zadruzi

Ĉlanak 215.

Radnici zaposleni u europskoj zadruzi, odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europske zadruge xxxx xx imati ili ima sjedište u državi ĉlanici Europske unije, odnosno državi xxxx xx stranka Ugovora o europskom gospodarskom

prostoru (u daljnjem tekstu: država ĉlanica), imaju pravo sudjelovati u odluĉivanju u poslovima europske zadruge.

Pojam europske zadruge

Ĉlanak 216.

(1) Europska zadruga (Societas Cooperativa Europaea, u daljnjem tekstu: europska zadruga) je, u smislu poglavlja 6. xxx xxxxx Zakona, zadruga osnovana sukladno posebnom zakonu.

(2) Poslodavac sudionik je, u smislu poglavlja 6. xxx xxxxx Zakona, društvo ili zadruga koja izravno sudjeluje u osnivanju europske zadruge.

(3) Ovisni poslodavac je, u smislu poglavlja 6. xxx xxxxx Zakona, društvo nad kojim društvo sudionik ima vladajući utjecaj iz ĉlanka 168. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Zainteresirani poslodavac je, u smislu poglavlja 6. xxx xxxxx Zakona, ovisno društvo ili podružnica poslodavca sudionika za koje se predlaže da nakon osnivanja europske zadruge, postanu njezino ovisno društvo ili podružnica.

Primjena xxxxx XVII. poglavlja 6. ovoga Zakona

Ĉlanak 217.

(1) Odredbe poglavlja 6. xxx xxxxx Zakona primjenjuju se na europsku zadrugu koja ima ili će imati sjedište u Republici Hrvatskoj.

(2) Odredbe ĉlanka 195. stavka 1. i 3., ĉlanka 196. stavka 6., ĉlanka 197., ĉlanka 201., ĉlanka 206. stavka 4., ĉlanka

210. ovoga Zakona, a u smislu ĉlanka 219. ovoga Zakona, primjenjivat će se, bez obzira na sjedište europske zadruge, na radnike europske zadruge koji su u Republici Hrvatskoj zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca, koji ima ili će imati sjedište u drugoj državi ĉlanici.

Sudjelovanje radnika u odlučivanju

Ĉlanak 218.

(1) Sudjelovanje radnika u odluĉivanju u europskoj zadruzi, u smislu odredbi poglavlja 6. xxx xxxxx Zakona, xx xxxxxxxx obavješćivanja, savjetovanja te suodluĉivanja radnika, kao i drugi ureĊeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odluĉivanje.

(2) Postupak obavješćivanja iz stavka 1. ovoga ĉlanka obuhvaća obavješćivanje vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se odnose na europsku zadrugu i na poslodavce iz ĉlanka 216. stavka 2.,

3. i 4. ovoga Zakona, koji imaju sjedište u drugoj državi ĉlanici ili o odlukama za ĉije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi ĉlanici, a u vrijeme i na naĉin koji omogućava predstavnicima radnika da izvrše procjenu mogućeg utjecaja i da se pripreme za moguće savjetovanje.

(3) Postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga ĉlanka obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika i odgovarajuće razine uprave, a u vrijeme i na naĉin koji omogućava

predstavnicima radnika da izraze svoje mišljenje o predloženim mjerama, u cilju usuglašavanja stajališta pri donošenju odluka u europskoj zadruzi.

(4) Suodluĉivanje radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka, obuhvaća pravo na imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organ koji nadzire voĊenje poslova europske zadruge (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo), odnosno pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ koji nadzire voĊenje poslova europske zadruge.

Primjena odredbi o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskoj zadruzi

Ĉlanak 219.

Na sudjelovanje radnika u odluĉivanju u europskoj zadruzi, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe xxxxx XVII. poglavlja 5. ovoga Zakona, i to na:

1) postupak pregovora o sudjelovanju radnika u odluĉivanju u europskoj zadruzi, odredba ĉlanka 195. ovoga Zakona,

2) utemeljenje pregovaraĉkog odbora, odredba ĉlanka 196. ovoga Zakona,

3) izbor predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovaraĉki odbor, odredba ĉlanka 197. ovoga Zakona,

4) suradnju poslodavca i pregovaraĉkog odbora, odredba ĉlanka 198. ovoga Zakona,

5) uvjete za rad pregovaraĉkog odbora, odredba ĉlanka 199. ovoga Zakona,

6) suradnju poslodavaca i predstavnika radnika, odredba ĉlanka 200. ovoga Zakona,

7) zaštitu predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj, odredba ĉlanka 201. ovoga Zakona,

8) odluĉivanje pregovaraĉkog odbora i prekid pregovora, odredba ĉlanka 202. i ĉlanka 203. ovoga Zakona,

9) sporazum o sudjelovanju radnika u odluĉivanju u europskoj zadruzi, odredba ĉlanka 204. ovoga Zakona,

10) vijeće radnika europske zadruge, odredba ĉlanka 205. ovoga Zakona,

11) sastav vijeća radnika europske zadruge, odredba ĉlanka

206. ovoga Zakona,

12) rad vijeća radnika europske zadruge, odredba ĉlanka

207. ovoga Zakona,

13) ovlaštenja vijeća radnika europske zadruge, odredba ĉlanka 208. ovoga Zakona,

14) sudjelovanje u odluĉivanju u europskoj zadruzi u posebnom sluĉaju, odredba ĉlanka 209. ovoga Zakona,

15) suradnju nadležnog organa europske zadruge i vijeća radnika europske zadruge, odredba ĉlanka 210. ovoga Zakona,

16) suodluĉivanje radnika u europskoj zadruzi, odredba ĉlanka 211. ovoga Zakona,

17) zastupljenost radnika u organu koji nadzire voĊenje poslova europske zadruge, odredba ĉlanka 212. ovoga Zakona,

18) predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire voĊenje poslova europske zadruge, odredba ĉlanka 213. ovoga Zakona,

19) sprjeĉavanje zlouporabe postupka osnivanja europske zadruge, odredba ĉlanka 214. ovoga Zakona.

Europska zadruga xxxx xx osnivači fizičke osobe ili jedna pravna i fizičke osobe

Ĉlanak 220.

(1) Na europsku zadrugu xxxx xx osnivaĉi iskljuĉivo fiziĉke osobe ili jedna pravna osoba i fiziĉke osobe, a koje zajedno zapošljavaju najmanje pedeset radnika u najmanje dvije države ĉlanice Europske unije, primjenjuju se sve odredbe poglavlja 6. xxx xxxxx Zakona.

(2) U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, fiziĉke osobe, odnosno jedna pravna i fiziĉke osobe smatraju se poslodavcima sudionicima iz ĉlanka 216. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U europskoj zadruzi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj xxxx xx osnivaĉi iskljuĉivo fiziĉke osobe ili jedna pravna osoba i fiziĉke osobe, a koje zajedno zapošljavaju manje od pedeset radnika ili zapošljavanju6 pedeset ili više radnika u samo jednoj državi ĉlanici Europske unije, sudjelovanje radnika u odluĉivanju ureĊuje se odgovarajućom primjenom odredbi poglavlja 1. do 3. xxx xxxxx Zakona.

(4) U europskoj zadruzi osnovanoj sukladno stavku 3. ovoga ĉlanka, a koja ima sjedište u drugoj državi ĉlanici Europske unije, a ima ovisnog poslodavca ili podružnicu u Republici Hrvatskoj, na sudjelovanje radnika u odluĉivanju na odgovarajući naĉin se primjenjuju odredbe poglavlja 1. do 3. xxx xxxxx Zakona.

(5) U sluĉaju prijenosa sjedišta europske zadruge iz stavka

3. ovoga ĉlanka iz jedne u drugu državu ĉlanicu Europske unije, u kojoj je ureĊen postupak suodluĉivanja, radnici i nakon prijenosa zadržavaju istu razinu tih prava.

(6) Ako nakon osnivanja europske zadruge iz stavka 3. ovoga ĉlanka, najmanje jedna trećina ukupnog broja radnika europske zadruge, njezinih ovisnih poslodavaca ili podružnica u najmanje dvije države ĉlanice Europske unije zatraži ili ako ukupan broj zaposlenih radnika dostigne ili prijeĊe pedeset radnika u najmanje dvije države ĉlanice, primjenjuju se odredbe poglavlja 6. xxx xxxxx Zakona.

Sudjelovanje radnika u općoj ili sektorskoj skupštini

Ĉlanak 221.

(1) Radnici imaju pravo sudjelovanja u općoj ili sektorskoj skupštini europske zadruge ako je sporazumom o sudjelovanju radnika u odluĉivanju u europskoj zadruzi

6 Uslijed redakcijske pogreške omaškom je navedena rijeĉ

„zapošljavanju“ umjesto „zapošljavaju“.

dogovoreno suodluĉivanje radnika na naĉin da radnici imaju pravo imenovanja ili izbora svojih predstavnika radnika koji sudjeluju u radu opće, odnosno sektorske skupštine s pravom glasa, uz ograniĉenje, da sukladno posebnom propisu, isti u njezinom radu ne mogu nadzirati više od petnaest posto glasova.

(2) Pravo imenovanja ili izbora radnika u opću, odnosno sektorsku skupštinu, radnici imaju osim u sluĉaju iz stavka

1. ovoga ĉlanka, i u sluĉaju kada:

1) se zadruga u kojoj već postoji takav oblik suodluĉivanja preoblikuje u europsku zadrugu,

2) u jednom od poslodavaca sudionika već postoji takav oblik suodluĉivanja.

(3) Pravo iz stavka 2. ovoga ĉlanka, radnici ostvaruju ako:

1) se stranke pregovora nisu uspjele sporazumjeti u roku iz ĉlanka 198. stavka 2. i 3. ovoga Zakona ili nisu sklopile sporazum, ali su dogovorile primjenu postojećih postupaka suodluĉivanja, i

2) poslodavac sudionik s takvim oblikom suodluĉivanja ima najveći omjer ukljuĉenosti predstavnika radnika u postupku suodluĉivanja.

7. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUĈIVANJU KOD PREKOGRANIĈNOG PRIPAJANJA ILI

SPAJANJA POSLODAVACA

Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju

Ĉlanak 222.

Radnici zaposleni u društvu nastalom prekograniĉnim pripajanjem ili spajanjem, odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca tog društva, koje će imati ili ima sjedište u državi ĉlanici Europske unije, odnosno državi xxxx xx stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu: država ĉlanica), imaju pravo sudjelovati u odluĉivanju u poslovima društva nastalog prekograniĉnim pripajanjem ili spajanjem.

Pojam poslodavca nastalog prekograničnim pripajanjem ili spajanjem

Ĉlanak 223.

(1) Poslodavac nastao prekograniĉnim pripajanjem ili spajanjem je, u smislu poglavlja 7. xxx xxxxx Zakona, društvo osnovano sukladno posebnom zakonu.

(2) Poslodavac sudionik je, u smislu poglavlja 7. xxx xxxxx Zakona, društvo koje sudjeluje u prekograniĉnom pripajanju ili spajanju.

(3) Ovisni poslodavac je, u smislu poglavlja 7. xxx xxxxx Zakona, društvo nad kojim društvo sudionik ima vladajući utjecaj iz ĉlanka 168. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Zainteresirani poslodavac je, u smislu poglavlja 7. xxx xxxxx Zakona, ovisno društvo ili podružnica poslodavca sudionika za koji se predlaže da postane ovisno društvo ili

podružnica društva nastalog prekograniĉnim pripajanjem ili spajanjem.

Primjena xxxxx XVII. poglavlja 7. ovoga Zakona

Ĉlanak 224.

(1) Odredbe poglavlja 7. xxx xxxxx Zakona primjenjuju se na društvo nastalo prekograniĉnim pripajanjem ili spajanjem, koje ima ili će imati sjedište u Republici Hrvatskoj.

(2) Odredbe poglavlja 7. xxx xxxxx Zakona primjenjivat će se, bez obzira na sjedište društva nastalog prekograniĉnim pripajanjem ili spajanjem, na radnike tog društva koji su u Republici Hrvatskoj zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca, koji ima ili će imati sjedište u drugoj državi ĉlanici.

Primjena odredbi o sudjelovanju radnika u odlučivanju

Ĉlanak 225.

(1) Na sudjelovanje radnika u odluĉivanju kod poslodavca nastalog prekograniĉnim pripajanjem ili spajanjem primjenjuju se odredbe poglavlja 1. do 3. xxx xxxxx Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, na sudjelovanje radnika u odluĉivanju kod poslodavca nastalog prekograniĉnim pripajanjem ili spajanjem, primjenjuju se odredbe poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona ako je kod najmanje jednog poslodavca koji sudjeluje u prekograniĉnom pripajanju ili spajanju, sudjelovanje radnika bilo ureĊeno na naĉin predviĊen poglavljem 5. xxx xxxxx Zakona, a koji je, u razdoblju od šest mjeseci koji prethodi objavi zajedniĉkog plana pripajanja sukladno posebnom zakonu, zapošljavao u prosjeku više od petsto radnika.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, na sudjelovanje radnika u odluĉivanju kod poslodavca nastalog prekograniĉnim pripajanjem ili spajanjem, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe poglavlja 5. xxx xxxxx Zakona ako:

1) xx xxxxxx sudjelovanja radnika u odluĉivanju, primjenom odredbi poglavlja 1. do 3. xxx xxxxx Zakona, s obzirom na udio predstavnika radnika u organima koja nadziru voĊenje poslova društva, manja od razine sudjelovanja radnika na koja su oni prethodno imali pravo kod pojedinih poslodavaca koji su sudjelovali u prekograniĉnom pripajanju ili spajanju, ili

2) bi razina sudjelovanja radnika xxxx xxxx u poduzeću ili dijelu poduzeća koje u naravi predstavlja pojedine prethodne poslodavce, a koji su sudjelovali u prekograniĉnom pripajanju ili spajanju, u odluĉivanju primjenom odredbi poglavlja 1. do 3. xxx xxxxx Zakona bila manja od razine prava radnika zaposlenih u Republici Hrvatskoj na sudjelovanje u odluĉivanju.

XVIII. SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA

1. OPĆE ODREDBE O UDRUGAMA

Pravo na udruživanje

Ĉlanak 226.

(1) Radnici imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega uĉlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata.

(2) Poslodavci imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju uĉlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima te udruge.

(3) Udruge iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka (u daljnjem tekstu: udruge) mogu se osnovati bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja.

Dobrovoljnost članstva u udruzi

Ĉlanak 227.

(1) Radnik, odnosno poslodavac slobodno odluĉuje o svojem pristupanju udruzi i istupanju iz udruge.

(2) Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog ĉlanstva u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge.

(3) Postupanje protivno stavku 1. i 2. ovoga ĉlanka predstavlja diskriminaciju u smislu posebnog zakona.

Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom izvršne vlasti

Ĉlanak 228.

Djelatnost udruge ne može se privremeno zabraniti niti se udruga može raspustiti odlukom izvršne vlasti.

Udruge više razine

Ĉlanak 229.

(1) Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge oblike udruživanja u kojima se njihovi interesi povezuju na višoj razini (udruge više razine).

(2) Udruge više razine uživaju sva prava i slobode zajamĉene udrugama.

(3) Udruge i udruge više razine imaju pravo slobodno se udruživati i suraĊivati s meĊunarodnim organizacijama utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa.

Ovlaštenja udruge

Ĉlanak 230.

(1) Udruga može biti stranka kolektivnog ugovora samo ako je utemeljena i registrirana sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Udruga može u radnim sporovima kod poslodavca, pred sudom, u mirenju i arbitraži te pred državnim tijelima zastupati svoje ĉlanove.

Utemeljenje drugih pravnih osoba

Ĉlanak 231.

Udruge mogu, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka predviĊenih statutom ili pravilima, utemeljiti druge pravne osobe u skladu s posebnim propisima.

2. UTEMELJENJE I REGISTRACIJA UDRUGA

Utemeljenje udruge

Ĉlanak 232.

(1) Sindikat može utemeljiti najmanje deset punoljetnih poslovno sposobnih fiziĉkih osoba.

(2) Udrugu poslodavaca mogu utemeljiti tri pravne osobe ili punoljetne poslovno sposobne fiziĉke osobe.

(3) Udrugu više razine mogu utemeljiti najmanje dvije udruge iz stavka 1. ili 2. ovoga ĉlanka.

(4) Naziv udruge, odnosno udruge više razine, xxxx xx jasno razlikovati od naziva već registriranih udruga, odnosno udruga više razine.

Statut udruge

Ĉlanak 233.

(1) Udruga, odnosno udruga više razine, xxxx imati statut utemeljen i donesen na naĉelima demokratskog zastupanja i demokratskog oĉitovanja volje ĉlanova.

(2) Statutom udruge utvrĊuje se svrha udruge, naziv, sjedište, podruĉje djelovanja, znak, tijela udruge, naĉin izbora i opoziva tih tijela, ovlaštenja tijela udruge, postupak uĉlanjivanja i prestanak ĉlanstva, naĉin donošenja i izmjene statuta, pravila i drugih općih akata te prestanak djelovanja udruge.

(3) Statut udruge xxxx sadržavati odredbe o tijelima ovlaštenima za sklapanje kolektivnog ugovora te uvjetima i postupku organiziranja industrijskih akcija.

(4) Statutom odreĊena svrha udruge xxxx biti sklapanje kolektivnih ugovora.

(5) Statutom, odlukom o utemeljenju ili udruživanju u udrugu više razine, ovlaštenje za sklapanje kolektivnog ugovora može se prenijeti na udrugu više razine.

Pravna osobnost udruge

Ĉlanak 234.

(1) Udruga i udruga više razine stjeĉe pravnu osobnost danom upisa u registar udruga.

(2) Statutom udruge odreĊuje se ima li udruga podružnice ili druge oblike unutarnjeg organiziranja xx xxxx ovlaštenja podružnice ili drugi oblici unutarnjeg organiziranja imaju u pravnom prometu.

(3) Podružnica ili drugi oblik unutarnjeg organiziranja stjeĉe ovlaštenja u pravnom prometu iz stavka 2. ovoga

ĉlanka danom utvrĊenim odlukom o njezinom osnivanju u skladu sa statutom udruge.

Registar udruga

Ĉlanak 235.

(1) Udruge i udruge više razine koje djeluju na podruĉju samo jedne županije, upisuju se u registar udruga koji se vodi u uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.

(2) Udruge i udruge više razine koje djeluju na podruĉju Republike Hrvatske ili na podruĉju dviju ili više županija, upisuju se u registar udruga koji se vodi u ministarstvu.

(3) U registar se upisuje: xxx utemeljenja, naziv, sjedište, podruĉje djelovanja, naziv izvršnog tijela, xxxxx xxxxx ovlaštenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge, odnosno udruge više razine.

(4) Ministar će pravilnikom propisati sadržaj i naĉin voĊenja registra udruga.

Zahtjev za upis u registar udruga

Ĉlanak 236.

(1) Na zahtjev utemeljitelja, udruga se upisuje u registar.

(2) Zahtjevu za upis xxxx xx priložiti: odluka o utemeljenju, zapisnik skupštine utemeljitelja, statut, popis utemeljitelja i ĉlanova izvršnog tijela, ime i prezime osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje.

(3) Utemeljitelji su dužni zahtjev za upis u registar udruga podnijeti u roku od trideset xxxx od xxxx održavanja skupštine.

(4) Tijelo nadležno za registraciju dužno je izdati potvrdu o zaprimanju zahtjeva za upis u registar udruga.

Rješenje o zahtjevu za upis u registar udruga

Ĉlanak 237.

(1) O zahtjevu za upis udruge u registar donosi se rješenje.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka obvezno sadrži: datum upisa i broj pod xxxxx xx udruga upisana, naziv udruge, sjedište, podruĉje djelovanja te ime i prezime osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje.

Otklanjanje nedostataka u statutu ili postupku utemeljenja

Ĉlanak 238.

(1) Ako tijelo ovlašteno za registraciju utvrdi da priloženi statut nije u skladu s ovim Zakonom ili da podneseni zahtjev ne sadrži dokaze o ispunjenju uvjeta predviĊenih ovim Zakonom za utemeljenje udruge, pozvat će podnositelje zahtjeva da usklade statut s ovim Zakonom ili podnesu odgovarajuće dokaze te im za to odrediti rok koji ne može biti kraći od osam niti duži od petnaest xxxx.

(2) Ako u roku iz stavka 1. ovoga ĉlanka podnositelji zahtjeva ne otklone nedostatke u statutu ili ne podnesu

dokaze o ispunjenju uvjeta propisanih ovim Zakonom za utemeljenje udruge, tijelo ovlašteno za registraciju donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga.

Rok za donošenje rješenja o zahtjevu za upis u registar udruga

Ĉlanak 239.

(1) Tijelo ovlašteno za registraciju dužno je donijeti rješenje o zahtjevu za upis u registar udruga najkasnije u roku od trideset xxxx od xxxx predaje urednog zahtjeva.

(2) Ako ovlašteno tijelo ne xxxxxx rješenje u roku iz stavka

1. ovoga ĉlanka, smatrat će se da je udruga registrirana idućega xxxx od isteka toga roka.

(3) U sluĉaju iz stavka 2. ovoga ĉlanka, tijelo ovlašteno za registraciju dužno je u roku od xxxxx xxxx od proteka roka za donošenje rješenja izdati potvrdu o registraciji udruge sa sadržajem propisanim u odredbi ĉlanka 237. stavka 2. ovoga Zakona.

Odbijanje zahtjeva za upis

Ĉlanak 240.

(1) Tijelo ovlašteno za registraciju donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga, ako udruga nije utemeljena u skladu s odredbom ĉlanka 232. i ĉlanka

233. ovoga Zakona.

(2) Rješenje kojim se odbija zahtjev za upis xxxx biti obrazloženo.

(3) O žalbi protiv rješenja xxxxx državne uprave u županiji, odnosno Grada Zagreba nadležnog za poslove rada odluĉuje ministarstvo.

(4) Ako ministarstvo donosi rješenje u prvom stupnju, xxx xx konaĉno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Prijava promjene podataka

Ĉlanak 241.

(1) U registar udruga xxxx xx prijaviti svaka promjena naziva udruge, sjedišta, podruĉja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlaštenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge.

(2) Osoba ovlaštena za zastupanje udruge dužna je promjene iz stavka 1. ovoga ĉlanka prijaviti tijelu koje vodi registar udruga, u roku od trideset xxxx od xxxx xxxxxxx promjene.

(3) Na upis promjene podataka iz stavka 1. ovoga ĉlanka, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o upisu udruga u registar.

3. IMOVINA UDRUGA

Prikupljanje i zaštita imovine od prisilnog izvršenja

Ĉlanak 242.

(1) Udruge mogu prikupljanjem upisnina i ĉlanarina te kupnjom, darovanjem ili na drugi zakonit naĉin, stjecati imovinu bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja.

(2) Prisilno izvršenje ne može se provesti na nepokretnoj i pokretnoj imovini udruga nužnoj za održavanje sastanaka, provoĊenje obrazovnih djelatnosti te knjižnicama udruga.

Podjela imovine udruge

Ĉlanak 243.

(1) Ako se udruga razdijeli ili se znatniji dio ĉlanstva izdvoji u novu udrugu, imovina udruge dijeli se meĊu udrugama, razmjerno broju ĉlanova, ako statutom udruge, ugovorom ili drugim sporazumom nije drukĉije odreĊeno.

(2) Ako udruga prestane djelovati, imovinom udruge postupa se na naĉin propisan statutom udruge.

(3) Ako udruga prestane djelovati, imovina udruge ne može se podijeliti ĉlanovima udruge.

4. DJELOVANJE UDRUGA

Zabrana nadzora

Ĉlanak 244.

(1) Poslodavci i njihove udruge ne smiju nadzirati utemeljenje i djelovanje sindikata, odnosno njihovih udruga više razine, niti u cilju ostvarenja takvoga nadzora smiju financirati ili na drugi naĉin podupirati sindikate, odnosno njihove udruge više razine.

(2) Zabrana nadzora iz stavka 1. ovoga ĉlanka, primjenjuje se i na odnos sindikata, odnosno njihovih udruga više razine prema poslodavcima i njihovim udrugama.

Sudska zaštita članskih prava

Ĉlanak 245.

Ĉlan udruge može tražiti sudsku zaštitu u sluĉaju povrede njegovih prava utvrĊenih statutom ili drugim pravilima udruge.

Sudska zaštita prava na udruživanje

Ĉlanak 246.

(1) Udruga ili udruga više razine može zahtijevati xx xxxx da zabrani djelatnost xxxx xx protivna pravu na slobodno udruživanje radnika, odnosno poslodavaca.

(2) Udruga ili udruga više razine može zahtijevati naknadu štete xxxx xx pretrpjela zbog djelatnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

Zabrana nejednakoga postupanja zbog sindikalnoga članstva ili djelatnosti

Ĉlanak 247.

(1) Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog ĉlanstva u sindikatu, a osobito nije dopušteno:

1) ugovor o radu s odreĊenim radnikom sklopiti pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odnosno pod uvjetom da istupi iz sindikata,

2) otkazati ugovor o radu ili na drugi naĉin staviti radnika u nepovoljniji položaj od ostalih radnika, zbog njegovog ĉlanstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnoga vremena, a uz suglasnost poslodavca i za vrijeme radnoga vremena.

(2) Ĉlanstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno mjesta rada, struĉnom obrazovanju, napredovanju, plaćanju, socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu.

(3) Poslodavac, direktor ili neko drugo tijelo te zastupnik poslodavca, ne smije se koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojega sindikata.

Sindikalni predstavnik i povjerenik

Ĉlanak 248.

(1) Sindikati samostalno odluĉuju o naĉinu njihovog zastupanja kod poslodavca.

(2) Sindikati koji imaju ĉlanove zaposlene kod odreĊenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih predstavnika, odnosno sindikalnih povjerenika koji će ih zastupati kod toga poslodavca.

(3) Sindikalni povjerenik xx xxxxxx koji je u radnom odnosu kod poslodavca.

(4) Sindikalni predstavnici, odnosno sindikalni povjerenici imaju pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese ĉlanova sindikata.

(5) Poslodavac xx xxxxx sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava iz stavka 4. ovoga ĉlanka te pristup podacima važnim za ostvarenje toga prava.

(6) Sindikalni predstavnik, odnosno sindikalni povjerenik xxxx pravo iz stavka 4. ovoga ĉlanka ostvarivati na naĉin koji ne šteti poslovanju poslodavca.

(7) Sindikat xxxx obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika, odnosno sindikalnog povjerenika.

(8) Sindikalni predstavnik ima sva prava i obveze sindikalnog povjerenika utvrĊene ovim Zakonom, osim prava i obveza koje sindikalni povjerenik ima iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, te prava iz ĉlanka

152. stavka 3. ovoga Zakona.

Zaštita sindikalnih povjerenika

Ĉlanak 249.

(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće:

1) otkazati ugovor o radu, ili

2) na drugi naĉin staviti ga u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.

(2) Ako se sindikat u roku od xxxx xxxx ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.

(3) Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, poslodavac može u roku od petnaest xxxx od xxxx dostave oĉitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka.

(4) Zaštitu iz stavka 1. ovoga ĉlanka uživa najmanje jedan sindikalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod odreĊenog poslodavca uživaju zaštitu, odreĊuje se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona o broju ĉlanova radniĉkog vijeća.

Sindikalna članarina

Ĉlanak 250.

Na zahtjev i u skladu s uputama sindikata, a uz prethodnu pisanu suglasnost radnika – ĉlana sindikata, poslodavac xx xxxxx obraĉunavati i iz plaće radnika ustezati sindikalnu ĉlanarinu te je redovito uplaćivati na raĉun sindikata.

5. PRESTANAK DJELOVANJA UDRUGE

Načini prestanka djelovanja udruge

Ĉlanak 251.

(1) Udruga prestaje djelovati:

1) ako tako odluĉi tijelo udruge koje je statutom ovlašteno da odluĉuje o prestanku djelovanja udruge,

2) ako je od održavanja sjednice najvišeg tijela udruge proteklo dvostruko duže vrijeme od vremena za koje je statutom odreĊeno da se takva sjednica xxxx održati,

3) ako se broj ĉlanova udruge smanji ispod broja odreĊenog ovim Zakonom za utemeljenje udruge,

4) ako sud zabrani djelovanje udruge.

(2) Odluku o prestanku djelovanja udruge u sluĉajevima iz stavka 1. podstavka 2. do 4. ovoga ĉlanka donosi nadležni sud.

(3) Tijelo nadležno za voĊenje registra brisat će udrugu iz registra, na temelju pravomoćne sudske odluke.

Zabrana djelovanja udruge

Ĉlanak 252.

(1) Djelovanje udruge zabranit će se presudom županijskog suda nadležnog prema sjedištu udruge, ako je njezina djelatnost protivna Ustavu i zakonu.

(2) Postupak za zabranu djelovanja udruge pokreće se na zahtjev tijela ovlaštenog za registraciju ili ovlaštenoga državnog odvjetnika.

(3) U obrazloženju presude o zabrani djelovanja udruge moraju se oznaĉiti djelatnosti zbog kojih je djelovanje udruge zabranjeno.

(4) Presudom kojom zabranjuje djelovanje udruge, sud xxxx odluĉiti o imovini udruge u skladu sa statutom udruge.

(5) Izrjeka pravomoćne presude o zabrani djelovanja udruge objavit će se u »Narodnim novinama«.

XIX. KOLEKTIVNI UGOVORI

Stranke kolektivnog ugovora

Ĉlanak 253.

Stranke kolektivnog ugovora mogu biti, na strani poslodavaca jedan ili više poslodavaca ili njihove udruge, a na strani radnika jedan ili više sindikata ili njihove udruge, koje su spremne i sposobne sredstvima pritiska štititi i promicati interese svojih ĉlanova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora na podruĉju za koje se kolektivni ugovor sklapa.

Odbor sindikata za kolektivne pregovore

Ĉlanak 254.

(1) Ako je na podruĉju za koje se sklapa kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata, odnosno udruga sindikata više razine, poslodavac ili više poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine, može o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo s pregovaraĉkim odborom sastavljenim od zastupnika sindikata.

(2) O broju ĉlanova i sastavu pregovaraĉkog odbora iz stavka 1. ovoga ĉlanka, odluĉuju sindikati sporazumno.

(3) Ako se sindikati ne sporazumiju o broju ĉlanova i sastavu pregovaraĉkog odbora iz stavka 1. ovoga ĉlanka, o tome odluĉuje Gospodarsko-socijalno vijeće, odnosno ministar, ako Gospodarsko-

-socijalno vijeće nije utemeljeno.

(4) U sluĉaju iz stavka 3. ovoga ĉlanka, broj ĉlanova i sastav pregovaraĉkog odbora odreĊuje se tako da pregovaraĉki odbor ima najmanje tri, a najviše devet ĉlanova, vodeći raĉuna o broju ĉlanova sindikata zastupljenih na podruĉju za koje se sklapa kolektivni ugovor.

(5) Poslodavac, udruga poslodavaca, odnosno udruga poslodavaca više razine, ovisno o podruĉju za koje se sklapa kolektivni ugovor, dužni su u roku od petnaest xxxx od primitka zahtjeva Gospodarsko-socijalnog vijeća, na temelju njima raspoloživih podataka, dostaviti potvrdu o broju ĉlanova sindikata zastupljenih na xxx podruĉju.

(6) Pregovaraĉki odbor utvrĊuje xxxxx xxxx i donošenja odluka.

Predmet kolektivnog ugovora

Ĉlanak 255.

(1) Kolektivnim ugovorom ureĊuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se ureĊuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja radniĉkog vijeća, pitanja socijalnog osiguranja, xx xxxxx pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima.

(2) Pravna pravila sadržana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, sukladno odredbama ovoga Zakona, primjenjuje kolektivni ugovor.

(3) Kolektivni ugovor može sadržavati i pravila o sastavu i naĉinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Obveza kolektivnoga pregovaranja u dobroj vjeri

Ĉlanak 256.

Osobe koje sukladno ovom Zakonu mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dužne su u dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora u svezi s pitanjima koja sukladno ovom Zakonu mogu biti predmet kolektivnog ugovora.

Osobe koje obvezuje kolektivni ugovor

Ĉlanak 257.

(1) Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale ĉlanovi udruge xxxx xx sklopila kolektivni ugovor.

(2) Kolektivni ugovor obvezuje i sve osobe koje su pristupile kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale ĉlanovi udruge xxxx xx pristupila kolektivnom ugovoru.

(3) U kolektivnom ugovoru xxxx xx naznaĉiti podruĉje njegove primjene.

Oblik kolektivnog ugovora

Ĉlanak 258.

Kolektivni ugovor xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.

Dužnost ispunjavanja obveza iz kolektivnog ugovora u dobroj vjeri

Ĉlanak 259.

(1) Stranke kolektivnog ugovora i osobe na koje se on primjenjuje dužne su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe.

(2) Zbog povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene štete.

Punomoć za pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora

Ĉlanak 260.

(1) Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora moraju imati pisanu punomoć za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora.

(2) Ako je stranka kolektivnog ugovora pravna osoba, punomoć iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxx biti izdana u skladu sa statutom te pravne osobe.

(3) Ako je jedna od strana kolektivnog ugovora udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine osobe koje ju zastupaju uz pisanu punomoć iz stavka 1. ovoga ĉlanka, moraju drugoj strani dostaviti popis poslodavaca ĉlanova udruge u ĉije ime pregovaraju, odnosno sklapaju kolektivni ugovor.

Vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora

Ĉlanak 261.

(1) Kolektivni ugovor može se sklopiti na odreĊeno ili na neodreĊeno vrijeme.

(2) Kolektivni ugovor sklopljen na odreĊeno vrijeme ne smije se sklopiti za razdoblje duže od pet xxxxxx.

Produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru

Ĉlanak 262.

Ako kolektivnim ugovorom nije drukĉije odreĊeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se ureĊuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

Otkaz kolektivnog ugovora

Ĉlanak 263.

(1) Kolektivni ugovor sklopljen na neodreĊeno vrijeme može se otkazati.

(2) Kolektivni ugovor sklopljen na odreĊeno vrijeme može se otkazati samo ako je mogućnost otkazivanja predviĊena ugovorom.

(3) Kolektivni ugovor sklopljen na neodreĊeno vrijeme i kolektivni ugovor sklopljen na odreĊeno vrijeme u kojem je predviĊena mogućnost otkazivanja, moraju sadržavati uglavke o otkaznim razlozima i rokovima.

(4) Ako se kolektivni ugovor može otkazati, a ne sadrži uglavak o otkaznom roku, otkazni rok je tri mjeseca.

(5) Otkaz xx xxxx dostaviti svim strankama kolektivnog ugovora.

(6) Kolektivni ugovor xxxx sadržavati odredbe o postupku izmjene i obnove.

Dostava kolektivnog ugovora nadležnom tijelu

Ĉlanak 264.

(1) Svaki kolektivni ugovor te svaka promjena (izmjena, dopuna, otkaz ili pristup) kolektivnog ugovora xxxx xx dostaviti, ovisno o podruĉju primjene, ministarstvu ili uredu državne uprave u županiji odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.

(2) Ministarstvu se dostavlja kolektivni ugovor ili promjena kolektivnog ugovora u kojem xx xxx podruĉje primjene navedeno podruĉje Republike Hrvatske ili podruĉje dviju ili više županija, a svi ostali kolektivni ugovori ili nove7 promjene dostavljaju se uredu državne uprave u županiji odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.

(3) Kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora nadležnom tijelu dostavlja stranka xxxx xx prva navedena u xxx ugovoru, odnosno stranka koja otkazuje kolektivni ugovor.

(4) Udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine dužna je nadležnom tijelu dostaviti popis poslodavaca koje obvezuje kolektivni ugovor sklopljen xx xxxxxx udruge poslodavaca ili udruge poslodavaca više razine te sve promjene u ĉlanstvu udruge nastale za vrijeme važenja kolektivnog ugovora.

(5) Ministar će pravilnikom propisati postupak dostave kolektivnih ugovora ili njihovih promjena nadležnom državnom tijelu te naĉin voĊenja evidencije o dostavljenim kolektivnim ugovorima i njihovim promjenama.

Objava kolektivnog ugovora

Ĉlanak 265.

(1) Kolektivni ugovor se mora javno objaviti.

(2) Ministar će pravilnikom propisati naĉin objave kolektivnih ugovora iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

(3) Propust poslodavca da objavi kolektivni ugovor koji ga obvezuje, ne utjeĉe na izvršenje njegovih obveza iz kolektivnog ugovora iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

Pristupanje kolektivnom ugovoru

Ĉlanak 266.

(1) Kolektivnom ugovoru mogu naknadno pristupiti osobe koje sukladno odredbama ovoga Zakona mogu biti stranke kolektivnog ugovora.

(2) Izjava o pristupanju kolektivnom ugovoru mora se dostaviti svim strankama koje su sklopile kolektivni ugovor te osobama koje su mu naknadno pristupile.

(3) Osobe koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru imaju jednaka prava i obveze kao i stranke koje su ga sklopile.

Proširenje primjene kolektivnog ugovora

Ĉlanak 267.

7 Uslijed redakcijske pogreške omaškom je navedena rijeĉi

„nove“ umjesto „njihove“.

(1) Ministar može na prijedlog stranke kolektivnog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora sklopljenog s udrugom poslodavaca ili udrugom poslodavaca više razine, na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odnosno nisu mu naknadno pristupile.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ministar može donijeti, ako iz procjene uĉinaka proizlazi javni interes za proširenje kolektivnog ugovora i ako je istom utvrĊeno da su kolektivni ugovor zakljuĉili sindikati koji imaju najveći broj ĉlanova i udruga poslodavaca koja ima najveći broj radnika, na podruĉju na kojem se isti proširuje.

(3) Procjenu uĉinaka iz stavka 2. ovoga ĉlanka, dužno je izvršiti i dostaviti ministru tripartitno tijelo Gospodarsko- socijalnog vijeća, u roku od devedeset dana od dana podnošenja prijedloga za proširenje kolektivnog ugovora.

(4) U odluci iz stavka 1. ovoga ĉlanka, koju je ministar dužan donijeti u roku od petnaest dana od dana dostave procjene uĉinka iz stavka 3. ovoga ĉlanka, ministar je dužan naznaĉiti podruĉje primjene kolektivnog ugovora ĉija se primjena proširuje.

(5) Istekom roka na koji je kolektivni ugovor ĉija je primjena proširena, bio sklopljen, prestaje njegova proširena primjena te se na podruĉju na kojem je bio proširen, njegova pravna pravila neće primjenjivati u smislu odredbe ĉlanka 262. ovoga Zakona.

(6) Ako je primjena kolektivnog ugovora proširena, a nakon proširenja je došlo do njegove izmjene ili obnove, na proširenje takve izmjene ili obnove kolektivnog ugovora primjenjuju se odredbe ovoga ĉlanka Zakona.

(7) Odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora može se opozvati na naĉin propisan stavkom 2. ovoga ĉlanka.

(8) Odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora i kolektivni ugovor koji se proširuje, odnosno odluka o opozivu proširene primjene kolektivnog ugovora, mora se objaviti u »Narodnim novinama«.

Sudska zaštita prava iz kolektivnog ugovora

Ĉlanak 268.

Stranka kolektivnog ugovora može tužbom pred nadležnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz kolektivnog ugovora.

XX. ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Štrajk i štrajk solidarnosti

Ĉlanak 269.

(1) Sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svojih ĉlanova ili zbog plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene protekom roka od trideset dana od dana dospijeća.

(2) Štrajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira.

(3) Štrajk se ne smije zapoĉeti prije okonĉanja postupka mirenja kada je takav postupak predviĊen ovim Zakonom, odnosno prije provoĊenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.

(4) Štrajk solidarnosti se smije zapoĉeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva dana od dana poĉetka štrajka u ĉiju se potporu organizira.

(5) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznaĉiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme poĉetka štrajka.

Sporovi u kojima je obvezno mirenje

Ĉlanak 270.

(1) U sluĉaju spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, mora se provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi naĉin njegovog mirnog rješavanja.

(2) Mirenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka provodi osoba (miritelj), koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvrĊuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede.

Lista miritelja

Ĉlanak 271.

(1) Lista miritelja koju utvrĊuje Gospodarsko-socijalno vijeće vodi se pri Gospodarsko-socijalnom vijeću.

(2) Odluku o visini naknade troškova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.

(3) Gospodarsko-socijalno vijeće donosi pravilnik kojim se ureĊuje naĉin izbora miritelja, provoĊenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka.

Rok za okončanje postupka mirenja

Ĉlanak 272.

Ako se stranke u sporu drukĉije ne sporazumiju, mirenje predviĊeno ovim Zakonom mora se dovršiti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko- socijalnom vijeću ili uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.

Sporazum stranaka i njegovi učinci

Ĉlanak 273.

(1) Stranke mogu okonĉati postupak mirenja sporazumom.

(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga ĉlanka postignut u sluĉaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugog sliĉnog spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, ima pravnu snagu i uĉinke kolektivnog ugovora.

(3) Sporazum iz stavka 1. ovoga ĉlanka postignut u sluĉaju spora zbog plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene protekom roka od trideset dana od dana dospijeća, ima pravnu snagu i uĉinke nagodbe.

Arbitražno rješavanje spora

Ĉlanak 274.

(1) Stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

(2) Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća te druga pitanja arbitražnoga postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora.

Pitanje o kojem odlučuje arbitraža

Ĉlanak 275.

(1) U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu, stranke spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu.

(2) Arbitraža može odluĉiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora.

Arbitražna odluka

Ĉlanak 276.

(1) Ako se radi o sporu o tumaĉenju ili primjeni zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru.

(2) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na praviĉnosti.

(3) Ako stranke spora u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drukĉije, arbitražna odluka mora biti obrazložena.

(4) Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.

(5) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i uĉinke kolektivnog ugovora.

Isključenje s rada (lockout)

Ĉlanak 277.

(1) Poslodavci mogu iskljuĉiti radnike s rada samo u odgovoru na već zapoĉeti štrajk.

(2) Iskljuĉenje s rada ne smije zapoĉeti prije isteka roka od osam dana od dana poĉetka štrajka.

(3) Broj radnika iskljuĉenih s rada ne smije biti veći od polovice broja radnika u štrajku.

(4) Za radnike iskljuĉene s rada poslodavac je dužan uplatiti doprinose na najnižu osnovicu utvrĊenu posebnim propisom.

(5) Odredbe ovoga Zakona o štrajku na odgovarajući se naĉin primjenjuju i na pravo poslodavaca da u kolektivnom radnom sporu iskljuĉe radnike.

Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati

Ĉlanak 278.

(1) Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izraĊuju i donose pravila o proizvodno- održavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili iskljuĉenja s rada.

(2) Pravila iz stavka 1. ovoga ĉlanka sadrže osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji će ih obavljati za vrijeme štrajka ili iskljuĉenja s rada, a s ciljem omogućivanja obnavljanja rada neposredno nakon završetka štrajka (proizvodno-održavajući poslovi), odnosno s ciljem obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi sprjeĉavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja puĉanstva (nužni poslovi).

(3) OdreĊivanjem poslova iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smije se onemogućiti ili bitno ograniĉiti pravo na štrajk.

(4) Ako sindikat i poslodavac ne postignu sporazum o odreĊivanju poslova iz stavka 1. ovoga ĉlanka u roku od petnaest dana od dana dostave prijedloga poslodavca, poslodavac odnosno sindikat može u roku od daljnjih petnaest dana tražiti da o tim poslovima odluĉi arbitraža.

(5) Arbitraža iz stavka 4. ovoga ĉlanka sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno odreĊuju sindikat i poslodavac.

(6) Ako se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumjeti o imenovanju predsjednika arbitražnog vijeća, a ta pitanja nisu drukĉije ureĊena kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka, njega će imenovati predsjednik suda, nadležnost kojeg se odreĊuje sukladno odredbama ovoga Zakona o odreĊivanju nadležnosti u prvom stupnju za zabranu štrajka ili iskljuĉenja s rada.

(7) Ako jedna stranka odbija sudjelovati u arbitražnom postupku utvrĊivanja poslova koji se ne smiju prekidati, postupak će se provesti bez njezinog sudjelovanja, a odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga ĉlanka donosi predsjednik arbitražnog vijeća.

(8) Odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga ĉlanka arbitraža mora donijeti u roku od petnaest dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.

(9) Ako poslodavac nije predložio utvrĊivanje poslova iz stavka 1. ovoga ĉlanka do dana poĉetka postupka mirenja, postupak utvrĊivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okonĉanja štrajka.

Posljedice organiziranja ili sudjelovanja u štrajku

Ĉlanak 279.

(1) Organiziranje ili sudjelovanje u štrajku organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i

pravilima sindikata, ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

(2) Radnik zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika.

(3) Radniku se može otkazati samo ako je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata ili ako za vrijeme štrajka poĉini neku drugu tešku povredu obveza iz radnog odnosa.

(4) Radnik ne smije ni na koji naĉin biti prisiljen sudjelovati u štrajku.

Razmjerno umanjenje plaće i dodataka na plaću

Ĉlanak 280.

Radniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i dodaci na plaću, osim doplatka na djecu, mogu se umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Sudska zabrana nezakonitoga štrajka i naknada štete

Ĉlanak 281.

(1) Poslodavac, odnosno udruga poslodavaca, može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje štrajka protivno8 odredbama zakona.

(2) Poslodavac može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona.

Sudska zabrana nezakonitog isključenja s rada i naknada štete

Ĉlanak 282.

(1) Sindikat može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje iskljuĉenja s rada protivnog odredbama zakona.

(2) Sindikat može zahtijevati naknadu štete koju su on ili radnici pretrpjeli zbog iskljuĉenja s rada koje nije organizirano i poduzeto u skladu s odredbama zakona.

Sudska nadležnost za zabranu štrajka i isključenja s rada

Ĉlanak 283.

(1) Ako štrajk, odnosno iskljuĉenje s rada, obuhvaća podruĉje samo jedne županije, o zabrani štrajka odnosno iskljuĉenja s rada, u prvom stupnju odluĉuje nadležni županijski sud u vijeću sastavljenom od tri suca.

(2) Ako štrajk, odnosno iskljuĉenje s rada, obuhvaća podruĉje dviju ili više županija, o zabrani štrajka odnosno

8 Uslijed redakcijske pogreške omaškom je navedena rijeĉ

„protivno“ umjesto „protivnog“.

iskljuĉenja s rada u prvom stupnju odluĉuje Županijski sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od tri suca.

(3) O žalbi protiv odluke donesene u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka, odluĉuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

(4) Odluka o zahtjevu za zabranu štrajka, odnosno iskljuĉenja s rada, mora se u prvom stupnju donijeti u roku od ĉetiri dana od dana podnošenja zahtjeva.

(5) Odluka o žalbi iz stavka 3. ovoga ĉlanka mora se donijeti u roku od pet dana od dana dostave prvostupanjskog predmeta.

Štrajk u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama

Ĉlanak 284.

Štrajk u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama ureĊuje se posebnim zakonom.

XXI. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE

Ovlaštenja Gospodarsko-socijalnoga vijeća

Ĉlanak 285.

(1) Radi utvrĊivanja i ostvarivanja usklaĊenih djelatnosti u cilju zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava odnosno interesa radnika i poslodavaca, voĊenja usklaĊene gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihovoga usklaĊivanja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike, može se osnovati Gospodarsko-socijalno vijeće.

(2) Djelatnost Gospodarsko-socijalnog vijeća temelji se na ideji trostrane suradnje Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), sindikata i udruga poslodavaca, na rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema.

(3) Gospodarsko-socijalno vijeće:

1) prati, izuĉava i ocjenjuje utjecaj gospodarske politike i mjera gospodarske politike na socijalnu stabilnost i razvoj,

2) prati, izuĉava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na gospodarsku stabilnost i razvoj,

3) prati, izuĉava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaća na gospodarsku stabilnost i razvoj,

4) daje obrazloženo mišljenje ministru o svim problemima vezanim uz sklapanje i primjenu kolektivnih ugovora, te procjenu uĉinka proširenja kolektivnog ugovora,

5) predlaže Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno njihovim udrugama i udrugama više razine, voĊenje usklaĊene politike cijena i plaća,

6) utvrĊuje listu miritelja,

10) promiĉe ideju trostrane suradnje Vlade, sindikata i udruga poslodavaca na rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema,

11) daje mišljenje i prijedloge ministru u svezi s drugim pitanjima ureĊenima ovim Zakonom.

(4) Gospodarsko-socijalno vijeće osniva se sporazumom Vlade, sindikata i udruga poslodavaca.

(5) Sporazumom o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća pobliže se odreĊuju njegova ovlaštenja.

(6) Gospodarsko-socijalno vijeće može osnovati povjerenstva za pojedina pitanja iz svoga djelokruga.

(7) Gospodarsko-socijalno vijeće donijet će poslovnik kojim će urediti naĉin donošenja odluka iz svojega djelokruga.

(8) Svaki ĉlan Gospodarsko-socijalnog vijeća može podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja, odnosno za donošenje odluke iz nadležnosti Gospodarsko-socijalnog vijeća.

(9) Ako se Gospodarsko-socijalno vijeće ne osnuje ili ako ono u roku od trideset dana od dana podnošenja prijedloga ne utvrdi listu miritelja, listu arbitara, odnosno članova arbitražnog vijeća9 ili ako u tom roku ne donese pravilnik o naĉinu izbora miritelja i postupku mirenja, ova će pitanja urediti ministar u daljnjem roku od trideset dana.

Sastav Gospodarsko-socijalnoga vijeća

Ĉlanak 286.

(1) Sporazumom o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća odreĊuje se njegov sastav.

(2) Pri utvrĊivanju sastava Gospodarsko-socijalnog vijeća mora se voditi raĉuna o odgovarajućoj zastupljenosti sindikata i poslodavaca iz gospodarstva i javnih djelatnosti.

XXII. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Upravni nadzor

Ĉlanak 287.

Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji ureĊuju odnose izmeĊu poslodavaca i radnika, obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove rada, ako drugim zakonom nije drukĉije odreĊeno.

Inspekcijski nadzor

Ĉlanak 288.

7) donosi pravilnik o naĉinu izbora miritelja i provoĊenju    

postupka mirenja,

8) potiĉe mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova,

9) daje mišljenje o prijedlozima zakona iz podruĉja rada i socijalne sigurnosti,

9 Sukladno ĉl. 285. st. 3. novog ZR-a Gospodarsko- socijalno vijeće više nema ovlast utvrĊivati listu arbitara, odnosno ĉlanova arbitražnog vijeća. Stoga smatramo da su rijeĉi „listu arbitara, odnosno ĉlanova arbitražnog vijeća“ posljedica oĉite redakcijske omaške.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji ureĊuju odnose izmeĊu poslodavaca i radnika, obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, ako drugim zakonom nije drukĉije odreĊeno.

(2) U provoĊenju nadzora, inspektor rada ima ovlaštenja utvrĊena zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom.

(3) Radnik, radniĉko vijeće, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provoĊenje inspekcijskoga nadzora.

XXIII. POSEBNE ODREDBE

1. ODREDBE U SVEZI S DUŽNOSTIMA GRAĐANA U OBRANI

Utjecaj vršenja dužnosti graĎana u obrani na radni odnos

Ĉlanak 289.

(1) Za vrijeme vršenja dužnosti graĊana u obrani, prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

(2) Radnik koji nakon završetka vršenja dužnosti graĊana u obrani želi nastaviti rad kod istoga poslodavca, dužan je, ĉim sazna dan prestanka vršenja dužnosti graĊana u obrani, a najkasnije u roku od mjesec dana od dana prestanka vršenja dužnosti graĊana u obrani, o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca.

(3) Radnika koji je dao izjavu u smislu stavka 2. ovoga ĉlanka, poslodavac je dužan vratiti na poslove na kojima je radio prije poĉetka vršenja dužnosti graĊana u obrani, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

(4) Ako u sluĉaju iz stavka 3. ovoga ĉlanka poslodavac ne može vratiti radnika na rad, dužan mu je isplatiti naknadu plaće za razdoblje propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, te ako su za to ispunjeni uvjeti, pripadajuću otpremninu.

(5) Poslodavac je dužan vratiti radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka na rad u roku od mjesec dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca.

(6) Radnik kojega nije moguće vratiti na rad u smislu prethodnih stavaka ovoga ĉlanka, ima tijekom godine dana od dana prestanka vršenja dužnosti graĊana u obrani prednost pri zapošljavanju kod istoga poslodavca.

(7) Vršenje dužnosti graĊana u obrani nije dopušteni razlog za otkaz ugovora o radu.

(8) Za vrijeme vršenja dužnosti graĊana u obrani poslodavac ne može redovito otkazati ugovor o radu.

(9) Ako poslodavac otkaže ugovor o radu protivno odredbama ovoga ĉlanka, radnik ima sva prava koja su ovim Zakonom predviĊena za sluĉaj nedopuštenog otkaza.

2. ODREDBE O ZASTUPNICIMA I DUŽNOSNICIMA

Prava kandidata za predsjednika Republike Hrvatske, zastupnike i članove skupština ili vijeća

Ĉlanak 290.

(1) Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske ima za vrijeme predizborne promidžbe pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše dvadeset radnih dana.

(2) Kandidat za zastupnika u Hrvatski sabor ima za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše petnaest radnih dana.

(3) Kandidat za ĉlana županijske skupštine ima za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše deset radnih dana.

(4) Kandidat za ĉlana gradskog ili općinskog vijeća ima za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše pet radnih dana.

(5) O korištenju dopusta iz stavka 1. do 3.10 ovoga ĉlanka, radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje dvadeset ĉetiri sata ranije.

(6) Dopust iz stavka 1. do 311. ovoga ĉlanka radnik ne može koristiti u razdobljima kraćim od jednog radnoga dana.

(7) Na zahtjev radnika, umjesto dopusta iz stavka 1. do 3.12 ovoga ĉlanka, radnik može pod istim uvjetima koristiti godišnji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvoga dana glasovanja.

(8) Ako je za stjecanje odreĊenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja neplaćenoga dopusta iz stavka 1. do 3.13 ovoga ĉlanka izjednaĉuju se s vremenom provedenim na radu i ubrajaju u staž potreban za ostvarivanje odreĊenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

3. RADNA KNJIŽICA

Radna knjižica i postupanje poslodavca s radnom knjižicom

Ĉlanak 291.

(1) Radna knjižica je javna isprava.

(2) Na dan poĉetka rada radnik predaje radnu knjižicu poslodavcu.

(3) Poslodavac je dužan radniku vratiti radnu knjižicu nakon prestanka ugovora o radu.

10 Uslijed redakcijske pogreške omaškom je navedena brojka “3.” umjesto “4”.

11 Uslijed redakcijske pogreške omaškom je navedena brojka “3.” umjesto “4”.

12 Uslijed redakcijske pogreške omaškom je navedena brojka “3.” umjesto “4”.

13 Uslijed redakcijske pogreške omaškom je navedena brojka “3.” umjesto “4”.

(4) Na pisani zahtjev radnika poslodavac je dužan i prije prestanka ugovora o radu vratiti radniku radnu knjižicu.

(5) Poslodavac koji nakon prestanka ugovora o radu nije u mogućnosti radniku vratiti radnu knjižicu, dužan ju je dostaviti uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada, prema mjestu prebivališta radnika, odnosno nadležnom za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjižice, ako je prebivalište radnika nepoznato.

(6) Sadržaj, postupak izdavanja, naĉin upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjižica, naĉin voĊenja registra izdanih radnih knjižica, oblik i naĉin izrade te prodaje radnih knjižica ureĊuje se pravilnikom.

XXIV. KAZNENE ODREDBE

Lakši prekršaji poslodavca

Ĉlanak 292.

(1) Novĉanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1) ako prije poĉetka rada, radniku ne omogući da se upozna s propisima o radnim odnosima, odnosno ako ga ne upozna s organizacijom i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu (ĉlanak 6. stavak 2.),

2) ako propise o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu te kolektivni ugovor i pravilnik o radu ne uĉini na prikladan naĉin dostupnima radnicima (ĉlanak 6. stavak 3.),

3) ako ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima ne registrira pri uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada (ĉlanak 12. stavak 6.),

4) ako sklopi ugovor o radu, odnosno izda potvrdu koja ne sadrži uglavke propisane ovim Zakonom (ĉlanak 13.),

5) ako sklopi ugovor o radu za stalne sezonske poslove koji ne sadrži uglavke propisane ovim Zakonom (ĉlanak 14.),

6) ako ugovor ili potvrda ne sadrži uglavke propisane ovim Zakonom, odnosno ako radniku ne uruĉi primjerak prijave na obvezno mirovinsko ili zdravstveno osiguranje prije upućivanja na rad u inozemstvo (ĉlanak 16. stavak 1. i 3.),

7) ako sklopi ugovor o radu u kojemu je probni rad ugovoren u trajanju dužem od zakonom dopuštenoga (ĉlanak 35. stavak 2.),

8) ako sklopi ugovor o radu u kojem je pripravniĉki staž ugovoren u trajanju dužem od zakonom propisanoga (ĉlanak 39.).

(2) Novĉanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka kaznit će se poslodavac fiziĉka osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

(3) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka poĉinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novĉane kazne uvećava se dvostruko.

Teži prekršaji poslodavca

Ĉlanak 293.

(1) Novĉanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1) ako u sluĉaju koji nije predviĊen zakonom ili kolektivnim ugovorom, sklopi ugovor o radu na odreĊeno vrijeme (ĉlanak 10. stavak 1., 2. i 3.),

2) ako zaposli maloljetnika bez odobrenja njegovoga zakonskog zastupnika (ĉlanak 18. stavak 1.),

3) ako sklopi ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, propisanim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (ĉlanak 21.),

4) ako prilikom postupaka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu od radnika traži podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom (ĉlanak 23. stavak 1.),

5) ako sklopi ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova koji ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom (ĉlanak 26. stavak 2. i 4.),

6) ako korisniku ustupi radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od jedne godine (ĉlanak 28.),

7) ako radniĉko vijeće ne obavijesti o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika u roku propisanom ovim Zakonom ili ako ustupljene radnike ne obavijesti o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete (ĉlanak 30. stavak 2.),

8) ako u pravnom prometu, poslovnim ispravama, na svakom dopisu ili ugovoru ne navede broj pod kojim je kao agencija upisana u evidenciju ministarstva (ĉlanak 32. stavak 4.),

9) ako prikuplja, obraĊuje, koristi i dostavlja trećim osobama osobne podatke radnika protivno odredbama ovoga Zakona ili ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje tih podataka trećim osobama (ĉlanak 34. stavak 1. i 6.),

10) ako s osobom koja se struĉno osposobljava za rad ne sklopi ugovor u pisanom obliku (ĉlanak 41. stavak 5.),

11) ako radniku ne omogući korištenje stanke na naĉin i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (ĉlanak 52.),

12) ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na naĉin i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (ĉlanak 53.),

13) ako radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na naĉin i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (ĉlanak 54.),

14) ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u dijelovima pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (ĉlanak 62.),

15) ako raspored korištenja godišnjeg odmora ne utvrdi u skladu s ovim Zakonom ili ako u propisanom roku radnika ne obavijesti o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora ili ako radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a koji nisu

postigli sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, ne omogući korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu (ĉlanak 64.),

16) ako radniku ne omogući korištenje plaćenog dopusta na naĉin i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (ĉlanak 65.),

17) ako traži podatke o trudnoći žene ili uputi drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreĊeno pravo predviĊeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica (ĉlanak 67. stavak 2.),

18) ako radnika nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnom propisu, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ne vrati na poslove na kojima je radio prije korištenja tih prava ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, ili ako ga, u sluĉaju prestanka korištenja tog prava, u roku od mjesec dana od dana obavijesti o prestanku korištenja prava, ne vrati na poslove na kojima je radio prije njihovog korištenja, (ĉlanak 73.),

19) ako radnika koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (ĉlanak 76.),

20) ako radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, u pisanom obliku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, a u mogućnosti je radniku osigurati obavljanje takvih poslova (ĉlanak 78.),

21) ako bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplati uskratom isplate plaće ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće (ĉlanak 88. stavak 1.),

22) ako prije isteka roka od šest mjeseci zaposli drugog radnika na poslovima za koje je utvrdio da je prestala potreba za njihovim obavljanjem, a nije ponudio sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga (ĉlanak 107. stavak 7. i 8.),

23) ako ne izradi program zbrinjavanja viška radnika u skladu s ovim Zakonom (ĉlanak 121.),

24) ako nadležnoj javnoj službi zapošljavanja ili radniĉkom vijeću ne dostavi program zbrinjavanja viška radnika (ĉlanak 122. stavak 1.),

25) ako provede otkazivanje radnicima za koje je izraĊen program zbrinjavanja viška radnika prije isteka roka od trideset dana ili prije isteka roka na koji je nadležna javna služba zapošljavanja odgodila provoĊenje otkazivanja (ĉlanak 122. stavak 4. i 5.),

26) ako ne donese, ako ne objavi pravilnik o radu ili ako pravilnikom ne uredi pitanja koja moraju biti ureĊena (ĉlanak 125. stavak 1.),

27) ako pravilnik o radu donese prije savjetovanja s radniĉkim vijećem (ĉlanak 126. stavak 1.),

28) ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika ili ako otkrije podatke utvrĊene u postupku zaštite dostojanstva (ĉlanak 130. stavak 2. i 7.),

29) ako onemogući radnike u izboru radniĉkog vijeća (ĉlanak 137.),

30) ako ne obavijesti radniĉko vijeće o pitanjima o kojima ga je dužan obavijestiti (ĉlanak 148.),

31) ako se s radniĉkim vijećem ne savjetuje o pitanjima o kojima se dužan savjetovati na naĉin propisan ovim Zakonom (ĉlanak 149.),

32) ako bez prethodne suglasnosti radniĉkog vijeća donese odluku koju može donijeti samo uz suglasnost radniĉkog vijeća (ĉlanak 150. stavak 1.),

33) ako ne osigura uvjete za rad radniĉkog vijeća (ĉlanak 155.),

34) ako ne omogući imenovanom odnosno izabranom predstavniku radnika ĉlanstvo u organu poslodavca, odnosno drugom odgovarajućem tijelu trgovaĉkog društva, zadruge, odnosno javne ustanove (ĉlanak 163.),

35) ako na zahtjev predstavnika radnika ne dostavi podatke o ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim državama ĉlanicama Europske unije i kod pojedinih poslodavaca ili o strukturi poslodavca (ĉlanak 170. stavak 2.),

36) ako u propisanom roku ne sazove osnivaĉku sjednicu pregovaraĉkog odbora (ĉlanak 175. stavak 5.),

37) ako pregovaraĉkom odboru pravodobno ne dostavi podatke važne za donošenje odluke (ĉlanak 175. stavak 6.),

38) ako ne osigura uvjete za rad pregovaraĉkog odbora na naĉin propisan ovim Zakonom (ĉlanak 178.),

39) ako ne sazove osnivaĉku sjednicu europskog radniĉkog vijeća (ĉlanak 185. stavak 1.),

40) ako europskom radniĉkom vijeću ne osigura uvjete za rad na naĉin propisan ovim Zakonom (ĉlanak 185. stavak 5.),

41) ako najmanje jednom u kalendarskoj godini ne obavijesti europsko radniĉko vijeće i s njim se ne savjetuje o rezultatima poslovanja, ili u svezi s tim ne dostavi pravodobno izvješće s odgovarajućom dokumentacijom (ĉlanak 186. stavak 2.),

42) ako izborni odbor iz ĉlanka 185. stavka 3. ovoga Zakona, odnosno europsko radniĉko vijeće ako odbor nije osnovan, pravodobno ne obavijesti o posebnim sluĉajevima koji u bitnome utjeĉu na interese radnika ili mu ne predoĉi odgovarajuću dokumentaciju ili se s njime o tome ne savjetuje (ĉlanak 187. stavak 1.),

43) ako protekom razdoblja od dvije godine od dana osnivaĉke sjednice europskog radniĉkog vijeća, ne dostavi podatke o promjenama broja radnika u državama ĉlanicama Europske unije ili kod poslodavaca, podružnica ili povezanog poslodavca (ĉlanak 188. stavak 3.),

44) ako u propisanom roku ne zapoĉne pregovore s predstavnicima radnika o ureĊenju naĉina sudjelovanja radnika u odluĉivanju u europskom društvu i odluĉivanju u europskoj zadruzi ili ako predstavnike radnika ne upozna s propisanim podacima (ĉlanak 195. stavak 1. i 3. i ĉlanak 219.),

45) ako ne osigura uvjete za rad pregovaraĉkog odbora na naĉin propisan ovim Zakonom (ĉlanak 199. i ĉlanak 219.),

46) ako u propisanom roku ne sazove osnivaĉku sjednicu vijeća radnika europskog društva i vijeća radnika europske zadruge (ĉlanak 207. stavak 2. i ĉlanak 219.),

47) ako vijeću radnika europskog društva ili vijeću radnika europske zadruge redovito ne dostavlja izvješća o stanju poslovanja europskog društva i razvojnim planovima ili dnevni red sjednica organa koji nadzire voĊenje poslova europskog društva ili dokumentaciju o radu glavne skupštine osnivaĉa europskog društva (ĉlanak 208. stavak

2. i ĉlanak 219.),

48) ako vijeće radnika europskog društva ili europske zadruge odnosno njihov odbor, ako je osnovan, pravodobno ne obavijesti o posebnim sluĉajevima koji u bitnome utjeĉu na interese radnika ili mu ne predoĉi odgovarajuću dokumentaciju ili se na posebnom sastanku s njime o tome ne savjetuje (ĉlanak 209. stavak 1. i ĉlanak 219.),

49) ako ne osigura uvjete za rad vijeća radnika europskog društva ili europske zadruge odnosno njihovog odbora na naĉin propisan ovim Zakonom (ĉlanak 210. stavak 2. i ĉlanak 219.),

50) ako pokuša ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata ili udruge sindikata više razine (ĉlanak 244. stavak 1.),

51) ako ne obraĉuna, ne ustegne ili ne uplati sindikalnu ĉlanarinu (ĉlanak 250.),

52) ako u sluĉaju, kada je to dužan uĉiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora nadležnom tijelu (ĉlanak 264. stavak 1. i 3.),

53) ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani naĉin (ĉlanak 265. stavak 1. i 2.),

54) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predviĊenim ovim Zakonom (ĉlanak 270. stavak 1.),

55) ako radnika koji je organizirao ili sudjelovao u štrajku organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata stavi u nepovoljniji položaj od drugih radnika (ĉlanak 279. stavak 2.).

(2) Novĉanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka kaznit će se poslodavac fiziĉka osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

(3) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka poĉinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novĉane kazne uvećava se dvostruko.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. podstavka 33. ovoga ĉlanka, poslodavac pravna osoba odgovara i u sluĉaju da ne postoji prekršajna odgovornost odgovorne osobe.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novĉana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10.000,00 kuna, a poslodavcu fiziĉkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000,00 kuna.

(6) Pravne osobe iz toĉke 4., 5., 6. i 7. glave XVII. ovoga Zakona, u smislu ovoga ĉlanka, smatraju se poslodavcem.

Najteži prekršaji poslodavca

Ĉlanak 294.

(1) Novĉanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1) ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili istu ne vodi na propisan naĉin, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (ĉlanak 4.),

2) ako u sluĉaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije poĉetka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (ĉlanak 12. stavak 3. i 5.),

3) ako sklopi ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada koji ne sadrži uglavke propisane ovim Zakonom ili ga sklopi za poslove za koje ga ne smije sklopiti (ĉlanak 15. stavak 1. i 4.),

4) ako o sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada u propisanom roku ne obavijesti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada (ĉlanak 15. stavak 6.),

5) ako zaposli osobu mlaĊu od petnaest godina ili osobu s petnaest i stariju od petnaest, a mlaĊu od osamnaest godina koja pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje (ĉlanak 17. stavak 1.),

6) ako ne postupi po nalogu inspektora rada, kojim se zabranjuje rad maloljetnog radnika mlaĊeg od petnaest godina ili osobe s petnaest ili starije od petnaest, a mlaĊe od osamnaest godina koja pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje (ĉlanak 17. stavak 2.),

7) ako zaposli maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoreĊe ili razvoj (ĉlanak 19. stavak 1.),

8) ako prije utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti zaposli maloljetnika na poslovima na kojima može raditi samo nakon prethodnog utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti (ĉlanak 19. stavak 3.),

9) ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoreĊe ili razvoj, ili se zabranjuje sudjelovanje u aktivnostima bez njegovog prethodnog odobrenja (ĉlanak 19. stavak 6.),

10) ako maloljetniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (ĉlanak 19. stavak 7.),

11) ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišljenje o utjecaju poslova na zdravlje i razvoj maloljetnog radnika (ĉlanak 20. stavak 2.),

12) ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad maloljetnog radnika na odreĊenim poslovima (ĉlanak 20. stavak 4.),

13) ako maloljetniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova kada je to dužan uĉiniti na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenoga lijeĉnika (ĉlanak 20. stavak 6.),

14) ako obavlja poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju ministarstva (ĉlanak 24. stavak 3.),

15) ako ustupi radnika bez sklopljenog sporazuma o ustupanju, ili ako sklopi sporazum o ustupanju radnika koji ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom ili ga sklopi u sluĉajevima kada ga ne može sklopiti (ĉlanak 25.),

16) ako uputi radnika korisniku bez ugovora o radu, odnosno uputnice ili ako uputnica ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom (ĉlanak 29. stavak 1. i 2.),

17) ako sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju dužem od zakonom dopuštenog (ĉlanak 43. stavak 2.),

18) ako od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radi duže od skraćenoga radnoga vremena (ĉlanak 44. stavak 4.),

19) ako od radnika zahtijeva da radi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad) veći broj sati od zakonom odreĊenog najdužeg trajanja takvoga rada (ĉlanak 45. stavak 1.),

20) ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od trideset dva sata mjeseĉno ili duže od sto osamdeset sati godišnje (ĉlanak 45. stavak 2.),

21) ako u propisanom roku ne obavijesti inspektora rada o prekovremenom radu o kojem ga je dužan obavijestiti (45. stavak 3.),

22) ako u roku kojeg odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišljenje o utjecaju poslova prekovremenog rada ili rada u preraspodijeljenom radnom vremenu na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika (ĉlanak 45. stavak 4.),

23) ako maloljetnom radniku naredi prekovremeni rad (ĉlanak 45. stavak 5.),

24) ako trudnici, roditelju s djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti ili radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, bez njegovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (ĉlanak 45. stavak 6.),

25) ako ne postupi po rješenju inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad koji štetno utjeĉe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika ili se obavlja protivno odredbama Zakona (ĉlanak 45. stavak 7.),

26) ako radnika ne obavijesti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed,

osim u sluĉaju hitnog prekovremenog rada (ĉlanak 46. stavak 2.),

27) ako u sluĉaju organiziranja procesa rada u smjenama uslijed kojeg puno ili nepuno radno vrijeme nije rasporeĊeno jednako po tjednima, već se isto utvrĊuje kao prosjeĉno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od ĉetiri mjeseca, odstupanje od punog radnog vremena utvrĊenog Zakonom iznosi više od dvadeset četiri sati mjeseĉno (ĉlanak 46. stavak 3.),

28) ako maloljetnom radniku utvrdi raspored radnog vremena duže od osam sati dnevno (ĉlanak 46. stavak 6.),

29) ako u sluĉaju kada preraspodjela radnog vremena nije predviĊena kolektivnim ugovorom odnosno sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca, ne utvrdi plan preraspodijeljenog radnog vremena s propisanim sadržajem, te ako takav plan preraspodjele prethodno ne dostavi inspektoru rada (ĉlanak 47. stavak 2.),

30) ako je preraspodijeljeno radno vrijeme duže od zakonom utvrĊenog (ĉlanak 47. stavak 4., 5. i 8.),

31) ako na zahtjev inspektora rada, uz plan preraspodjele radnog vremena, ne priloži popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom radnom vremenu (ĉlanak 47. stavak 7.),

32) ako maloljetnom radniku naredi rad u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno (ĉlanak 47. stavak 10.),

33) ako trudnici, roditelju s djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti ili radniku koji radi nepuno radno vrijeme, bez njegovog pisanog pristanka, naredi rad u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu ili ako takav rad traje dulje od ĉetrdeset osam sati tjedno (ĉlanak 47. stavak 11.),

34) ako ne postupi po rješenju inspektora rada o zabrani ili ograniĉenju preraspodijeljenog radnog vremena (ĉlanak 47. stavak 12.),

35) ako pri utvrĎivanju rasporeda radnog vremena radnika, odredi da rad radnika traje duže od Zakonom utvrĎenog (članak 48. stavak 6. i 7.).

36) ako protivno odredbama ovoga Zakona, trudnici ili maloljetnom radniku naredi noćni rad (ĉlanak 49. stavak 1. i 2.),

37) ako ne osigura da se noćni rad maloljetnika obavlja pod nadzorom punoljetne osobe, ili ako ne postupi po rješenju inspektora rada o zabrani noćnog rada kada je isti protivan odredbama ovoga Zakona (ĉlanak 49. stavak 3. i 4.),

38) ako u sluĉaju kada je rad organiziran u smjenama koje ukljuĉuju i noćni rad, ne osigura izmjenu smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan (ĉlanak 50. stavak 3.),

39) ako radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreĊen da rad obavlja kao noćni radnik i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, prije zapoĉinjanja ili tijekom trajanja toga rada, ne omogući zdravstveni pregled sukladno posebnom propisu (ĉlanak 51. stavak 3.),

40) ako noćnom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije zapoĉinjanja toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegovog trajanja, utvrĊeno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, rasporedom radnog vremena ne osigura obavljanje istih poslova izvan noćnog rada (ĉlanak 51. stavak 5.),

41) ako noćnom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije zapoĉinjanja toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegovog trajanja, utvrĊeno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, a rasporedom radnog vremena ne može osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada, ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnog rada za koje je sposoban, a koji što je više moguće odgovaraju poslovima na kojima je radnik prethodno radio (ĉlanak 51. stavak 6.),

42) ako noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fiziĉkom ili mentalnom naporu, ne utvrdi raspored radnog vremena tako, da ne radi više od osam sati u razdoblju od dvadeset ĉetiri sata u kojem radi noću (ĉlanak 51. stavak 7.),

43) ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u najkraćem trajanju odreĊenom ovim Zakonom (ĉlanak 55.),

44) ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (ĉlanak 57.),

45) ako radniku ne omogući korištenje razmjernog dijela godišnjeg odmora u skladu s ovim Zakonom (ĉlanak 59.),

46) ako radniku ne isplati naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u visini i na naĉin odreĊen ovim Zakonom (ĉlanak 60.),

47) ako zbog trudnoće odbije zaposliti ženu, otkaže joj ugovor o radu ili joj protivno odredbama ovoga Zakona, ponudi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu (ĉlanak 67. stavak 1.),

48) ako za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od dana prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, otkaže ugovor o radu trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava (ĉlanak 71. stavak 1.),

49) ako za vrijeme privremene nesposobnosti za rad otkaže radniku koji je privremeno sprijeĉen za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti (ĉlanak 74. stavak 1.),

50) ako radniku u propisanom roku ne dostavi obraĉun iz kojeg je vidljivo kako je utvrĊen iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadržaj (ĉlanak

85. stavak 1. i 4.),

51) ako radniku ne dostavi obraĉun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadržaj (ĉlanak 85. stavak 2. i 4.),

52) ako otkaz ne obrazloži ili ako ga ne dostavi radniku (ĉlanak 112. stavak 2. i 3.),

53) ako radniku na njegov zahtjev, u propisanom roku ne izda potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa (ĉlanak 124. stavak 1.),

54) ako nakon prestanka radnog odnosa, radniku ne vrati u propisanom roku sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ili mu ne izda potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa (stavak 124. stavak 2.),

55) ako u potvrdi o zaposlenju, osim podataka o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, naznaĉi nešto što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu (ĉlanak

124. stavak 3.),

56) ako u sluĉaju prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca, potpuno i istinito pisano ne izvijesti novog poslodavca o pravima radnika ĉiji se ugovori o radu prenose (ĉlanak 133. stavak 4.),

57) ako o prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti na novog poslodavca, pravodobno, prije dana prijenosa, pisano i potpuno ne obavijesti radniĉko vijeće ili sve radnike koji su prijenosom obuhvaćeni (ĉlanak 133. stavak 6. i 7.),

58) ako onemogući ili pokuša onemogućiti inspektora rada u provoĊenju inspekcijskog nadzora (ĉlanak 288.),

59) ako radniku ne vrati radnu knjižicu kada je to dužan uĉiniti (ĉlanak 291. stavak 3. i 4.),

60) ako radniku ne vrati radnu knjižicu u propisanom roku (ĉlanak 299. stavak 2.).

(2) Novĉanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka kaznit će se poslodavac fiziĉka osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

(3) Novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka kaznit će se korisnik pravna osoba koji je sporazumom o ustupanju radnika preuzeo obvezu voĎenja evidencije radnog vremena za ustupljene radnike (članak 25. stavak 5.).

(4) Novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka kaznit će se korisnik fizička osoba koji je sporazumom o ustupanju radnika preuzeo obvezu voĎenja evidencije radnog vremena za ustupljene radnike i odgovorna osoba pravne osobe (članak 25. stavak 5.).

(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka poĉinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novĉane kazne uvećava se dvostruko.

(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka, poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novĉana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000,00 kuna, a poslodavcu fiziĉkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kuna.

(7) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka korisniku pravnoj osobi koji je sporazumom o

ustupanju radnika preuzeo obvezu voĎenja evidencije radnog vremena za ustupljene radnike može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000,00 kuna, odnosno korisniku fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kuna.

Prekršaji sindikata i udruga sindikata više razine

Ĉlanak 295.

Novĉanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sindikat ili udruga sindikata više razine:

1) ako u roku od trideset dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu statuta, osoba ovlaštenih za zastupanje, te prestanak djelovanja udruge (ĉlanak 241. stavak 2.),

2) ako u sluĉaju, kada je to dužan uĉiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu ili uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada (ĉlanak

264. stavak 1.),

3) ako ne najavi štrajk (ĉlanak 269. stavak 2.),

4) ako zapoĉne štrajk prije provoĊenja postupka mirenja, predviĊenog ovim Zakonom, odnosno prije provoĊenja drugog postupka mirnoga rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele (ĉlanak 269. stavak 3.),

5) ako u pismu kojim se štrajk najavljuje, ne naznaĉi razloge za štrajk, mjesto, dan i vrijeme poĉetka štrajka (ĉlanak 269. stavak 5.),

6) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predviĊenim ovim Zakonom (ĉlanak 270.).

Prekršaji udruga poslodavaca i udruga poslodavaca više razine

Ĉlanak 296.

Novĉanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine:

1) ako u roku od trideset dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu statuta, osoba ovlaštenih za zastupanje, te prestanak djelovanja udruge (ĉlanak 241. stavak 2.),

2) ako u sluĉaju kada je to dužna uĉiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu ili uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada (ĉlanak

264. stavak 1.),

3) ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani naĉin (ĉlanak 265. stavak 1. i 2.),

4) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja, predviĊenim ovim Zakonom (ĉlanak 270.),

5) ako organizira ili poduzme iskljuĉenje s rada koje nije odgovor na već zapoĉeti štrajk (ĉlanak 277. stavak 1.),

6) ako iskljuĉenje radnika s rada zapoĉne prije roka propisanog ovim Zakonom (ĉlanak 277. stavak 2.),

7) ako iskljuĉi s rada radnike u broju većem od dopuštenog ovim Zakonom (ĉlanak 277. stavak 3.),

8) ako iskljuĉi radnike s rada protivno odredbama ovoga Zakona (ĉlanak 277. stavak 5.),

9) ako za vrijeme iskljuĉenja s rada onemogući radnicima obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati (ĉlanak 278.).

XXV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlanak 297.

Postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika, zapoĉeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95., 54/95., 65/95., 102/98., 17/01., 82/01., 114/03., 123/03.,

142/03., 30/04. i 68/05. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), ako ovim Zakonom odreĊeno pravo nije za radnika povoljnije ureĊeno.

Ĉlanak 298.

(1) Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti pravilnik iz ĉlanka 3. stavka 2., ĉlanka 4. stavka 4., ĉlanka 12. stavka 7., ĉlanka 19. stavka 2. i 4., ĉlanka 21. stavka 2., ĉlanka 48. stavka 4., ĉlanka 77. stavka 4., ĉlanka 85. stavka 4., ĉlanka 126. stavka 4., ĉlanka 145. stavka 5., ĉlanka 235. stavka 4., ĉlanka 264. stavka 5., ĉlanka 265. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu poglavlja 4., 5., 6. i 7. glave XVII. ovoga Zakona, donijeti pravilnik iz ĉlanka 174. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Do dana stupanja na snagu propisa iz stavka 2. ovoga ĉlanka, primjenjivat će se:

1) Zakon o evidencijama u oblasti rada (»Narodne novine«, br. 34/91. i 26/93.),

2) Pravilnik o sadržaju i naĉinu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara (»Narodne novine«, br. 8/96.),

3) Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti malodobnik i o poslovima na kojima može raditi samo nakon prethodnog utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti (»Narodne novine«, br. 59/02.),

4) Pravilnik o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti (»Narodne novine«, br. 59/02.),

5) Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom (»Narodne novine«, br. 8/96.),

6) Pravilnik o potvrdi o privremenoj nesposobnosti za rad (»Narodne novine«, br. 11/96.),

7) Pravilnik o naĉinu objave pravilnika o radu (»Narodne novine«, br. 8/96.),

8) Pravilnik o provoĊenju izbora za radniĉko vijeće (»Narodne novine«, br. 12/02.),

9) Pravilnik o naĉinu voĊenja registra udruga (»Narodne novine«, br. 84/05.),

10) Pravilnik o voĊenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora (»Narodne novine«, br. 14/96. i 76/01.).

(5) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaje važiti Pravilnik o poslovima na kojima ne smije raditi žena (»Narodne novine«, br. 44/96.).

(6) Do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, primjenjivat će se Pravilnik o radnoj knjižici (»Narodne novine«, br. 14/96.).

Ĉlanak 301.

Ovaj Zakon će se objaviti u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. sijeĉnja 2010. godine, osim poglavlja 4., 5., 6. i

7. glave XVII. ovoga Zakona, te ĉlanka 293. stavka 1. podstavka 34. do 48. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 110-01/09-01/01

Zagreb, 4. prosinca 2009.

Ĉlanak 299.

(1) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, prestaju važiti odredbe ĉlanka 291. ovoga Zakona i ĉlanka

294. stavka 1. podstavka 59. ovoga Zakona.

(2) Poslodavac je, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, dužan radniku vratiti radnu knjižicu.

(3) Prije izvršenja povrata radne knjižice, ovlaštena osoba

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora

Luka Bebić, v. r.

Odredbe

poslodavca je dužna u radnoj knjižici radnika precrtati sve nepopunjene rubrike uz potpis i peĉat, te isto evidentirati u rubriku »Bilješke«.

(4) Poslodavac koji u roku iz stavka 2. ovoga ĉlanka nije u mogućnosti radniku vratiti radnu knjižicu, dužan je radnu knjižicu dostaviti uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada, prema mjestu prebivališta radnika, a ako je prebivalište radnika nepoznato, uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjižice.

(5) Radnom knjižicom vraćenom radniku na naĉin predviĊen ovim ĉlankom, radnik se može koristiti u svrhu dokazivanja u postupcima utvrĊivanja prava iz mirovinskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja u sluĉaju nezaposlenosti.

(6) Svi postupci izdavanja radne knjižice, upisa podataka u radnu knjižicu i zamjene radne knjižice, koji do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji nisu konaĉno i pravomoćno dovršeni, obustavit će se po službenoj dužnosti, a radna knjižica vratiti radniku na naĉin predviĊen ovim ĉlankom.

Ĉlanak 300.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaje važiti Zakon o radu (»Narodne novine«, br. 38/95., 54/95., 65/95., 102/98., 17/01., 82/01., 114/03., 123/03., 142/03., 30/04. i 68/05. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

(2) Na dan 31. svibnja 2010. prestaje važiti Zakon o evidencijama u oblasti rada (»Narodne novine«, br. 34/91. i 26/93.)14.

14 Ova odredba je pravno zbunjujuća i vjerojatno rezultat pravnotehniĉke omaške, s obzirom da ĉl. 298. st. 4. propisuje da će se Zakon o evidencijama u oblasti rada

ZAKONA O O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU

(NN 61/11)

preostale nakon neslužbenog pročišćavanja teksta

Ĉlanak 9.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u

»Narodnim novinama«.

Klasa: 110-01/11-01/01

Zagreb, 20. svibnja 2011. HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.

primjenjivati do donošenje pravilnika iz ĉl. 4. st. 4. novoga ZR-a kojim će se urediti sadržaj i naĉin voĊenja evidencija o zaposlenim radnicima, a koji pravilnik nadležni ministar mora donijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu novog ZR-a, dakle do 30. lipnja 2010. (ĉl. 298. st. 2.).