Contract

Na temelju članka 126. i 126. Zakona o radu (Narodne novine 149/09) i članka 27. Statuta Sveučilišta Xxxxx Xxxxxxx u Puli, rektor Sveučilišta Xxxxx Xxxxxxx nakon provedenog savjetovanja sa sindikalnim povjerenicama xxxx 19. srpnja 2010. godine donosi

PRAVILNIK O XXXX

x. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom ureñuje se zasnivanje radnog odnosa, organizacija rada, radno vrijeme, plaća i materijalna prava radnika, prestanak ugovora o radu, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika, ostvarivanje prava iz radnog odnosa, naknada štete i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodavca.

Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na sve radnike koji su sklopili govor o radu na neodreñene i odreñeno vrijeme, s punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom.

Članak 2.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito ureñeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drugačije odreñeno.

U slučaju kada odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.

ll. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 3.

Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove na Sveučilištu raspisuje se javni natječaj.

Javni natječaj se objavljuje u Narodnim novinama, dnevnom tisku i na INTERNET stranici Sveučilišta.

Javni natječaj iz st. 1. ovog članka ne xxxx xx raspisivati u slučaju:

- sklapanja ugovora o radu na odreñeno vrijeme radi zamjene privremeno nenazočnog radnika,

- popunjavanja radnog mjesta premještajem unutar Sveučilišta,

- u drugim opravdanim slučajevima uz obveznu pisanu suglasnost osobe ovlaštene za zastupanje sindikata.

Sveučilište je u obvezi na isti način i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natječaja.

Članak 4.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Odluku o zasnivanju radnog odnosa donosi rektor na temelju obrazloženog prijedloga posebnog povjerenstva o izboru kandidata i ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa.

Ugovor o xxxx xxxx se sklopiti samo sa radnikom koji ispunjava uvjete utvrñene Zakonom, Kolektivnim ugovorom i općim aktima Sveučilišta.

Članak 5.

Ugovor o radu sklapa se na neodreñeno vrijeme.

Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na odreñeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrñen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem odreñenog posla ili nastupanjem odreñenog dogañaja.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu iz stavka 2. ovog članka, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Iznimno od stavka 3. ovog članka, ugovor o radu na odreñeno vrijeme može trajati duže od tri godine, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovog članka.

Članak 6.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Xxxxxx ugovor o xxxx xxxx sadržavati sve bitne uglavke propisane Zakonom o radu.

Propust ugovornih strana da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora.

Članak 7.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac xx xxxxx radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreñeno vrijeme.

Članak 8.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu dolazi u dodir.

Članak 9.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

PROBNI RAD

Članak 10.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad. Probni rad može trajati najviše:

- mjesec xxxx za radna mjesta IV vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema;

- dva mjeseca za radna mjesta III vrste za koje je opći uvjet srednja stručna sprema;

- tri mjeseca za rana mjesta II vrste za koji je opći uvjet viša stručna sprema;

- šest mjeseci za radna mjesta I vrste visoka stručna sprema.

Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga za onoliko vremena koliko xx xxxxxx bio odsutan.

Članak 11.

Radnik na probnom radu na poslovima za koje je sklopio ugovor o xxxx xxxxx pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.

Praćenje, ocjenjivanje i provjeravanje stručnih i radnih sposobnosti radnika obavlja tročlano povjerenstvo koje prilikom izbora radnika imenuje rektor. Članovi povjerenstva mogu biti radnici koji imaju najmanje isti stupanj stručne spreme xxx xxxxxx čije se stručne i druge radne sposobnosti provjeravaju.

Članak 12.

Prije isteka vremena odreñenog za probni rad, povjerenstvo podnosi rektoru xxxxxx izvješće s ocjenom da li xx xxxxxx zadovoljio ili nije.

Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu, prestaje radni odnos otkazom ugovora o radu xxxx xxxx biti u pisanom obliku i obrazložen.

Članak 13.

Odredbe o probnom radu ne odnose se na sklapanje ugovora o radu s nastavnim osobljem.

PRIPRAVNIČKI STAŽ

Članak 14.

Sveučilište može s osobom koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zaposliti kao pripravnika na odreñeno vrijeme s xxx da pripravnički staž ne može trajati duže od godinu xxxx .

Trajanje pripravničkog staža utvrñuje se Temeljnim Kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama.

Pripravnici se mogu zapošljavati na radnim mjestima od I do III vrste.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 15.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrñeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreñenog zanimanja, poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog iskustva (stručno osposobljavanje za rad).

Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovog članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreñenog zanimanja. Stručno osposobljavanje za rad može trajati koliko i pripravnički staž

Ako zakonom nije drugačije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora u radu.

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.

III. RADNO VRIJEME

RADNI TJEDAN

Članak 16.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, osim ako Zakonom ili Kolektivnim ugovorom ne bude odreñeno kraće radno vrijeme.

Tjedno radno vrijeme rasporeñuje se na 5 xxxx u tjednu od ponedjeljka do xxxxx.

Radno vrijeme radnika u znanstveno-nastavnom i nastavnom zvanju dijeli se na radno vrijeme vezano za nastavu, znanstveno-istraživački i stručni rad.

Radno vrijeme radnika u suradničkom zvanju dijeli se radno vrijeme vezano za nastavu i radno vrijeme u znanstveno-istraživačkom radu te vrijeme provedeno na doktorskom poslijediplomskom studiju.

Osobe u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, nastavnom i suradničkom zvanju, dio radnog vremena koriste za rad na osobnom stručnom usavršavanju i napredovanju.

Članak 17.

Radno vrijeme u nastavi uključuje radno vrijeme provedeno neposredno u nastavi i radno vrijeme provedeno u pripremi za nastavu.

Kao rad neposredno u nastavi podrazumijevaju se: predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, mentorstva, ispiti, druge provjere i praćenja znanja, klasifikacijski ispiti, te drugi oblici pomoći studentima.

Članak 18.

Puno nastavno opterećenje nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja iznosi 300 xxxxx xxxx godišnje.

Puno nastavno opterećenje nastavnika izabranih u jedno od nastavnih zvanja iznosi 450 xxxxx xxxx godišnje.

Puno nastavno opterećenje suradnika u suradničkom zvanju asistent iznosi 150 xxxxx xxxx godišnje, odnosno za višeg asistenta 225 xxxxx xxxx godišnje.

Za izračun xxxxx xxxx vrednuje se:

- jedan sat predavanja kao 2 xxxxx xxxx;

- jedan sat xxxxxxxx xxx 1,5 xxxxx xxxx;

- jedan sat vježbi kao 1 xxxxx xxx.

Odstupanja od vrijednosti propisanih stavkom 1., 2., i 3. ovog članka, a koja iznose do + /

- 20% smatraju se punim nastavnim opterećenjem.

NEPUNO RADNO VRIJEME

Članak 19.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijevaju rad u xxxxx radnom vremenu.

Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o sklopljenom ugovoru o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Ako je za stjecanje odreñenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s xxx poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u xxxxx radnom vremenu.

PREKOVREMENI RAD

Članak 20.

Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima, ali najviše do osam sati tjedno.

PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

Članak 21.

Radno vrijeme može se preraspodijeliti, ukoliko to narav posla zahtijeva, tako da tijekom jedne kalendarske godine radno vrijeme u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, uz uvjet da ukupno radno vrijeme ne prelazi puno radno vrijeme za to razdoblje.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije trajati duže od 48 sati tjedno.

RAD U SMJENAMA

Članak 22.

Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, xxxx xxxx biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.

Smjenski radnik xx xxxxxx koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.

IV. ODMORI I DOPUSTI

STANKA

Članak 23.

Radnici xxxx xxxx najmanje 6 sati dnevno imaju svakog radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od 30 minuta.

Vrijeme xxxxxx iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se koristiti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada, poslodavac će radniku omogućiti da dnevno radi toliko kraće.

Članka 24.

Na poslovima nastavnika i suradnika, na xxxxxx xx narav posla takva da ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja xxxxxx, pravo na stanku osigurava se preraspodjelom vremena ili višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju.

DNEVNI ODMOR

Članak 25.

Dnevni odmor izmeñu dva uzastopna xxxxx xxxx iznosi najmanje 12 sati neprekidno. Radnik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno osim u slučaju više sile (nesreće,

elementarne nepogode, požara i slično)

TJEDNI ODMOR

Članak 26.

Tjedni odmor traje 48 sati neprekidno.

Subota i nedjelja u pravilu su dani tjednog odmora.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na xxx tjednog odmora, osigurava mu se korištenje neiskorištenog tjednog tijekom slijedećeg tjedna.

Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovog

članka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.

Radniku se u svakom slučaju xxxx osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada.

Članak 27.

Vrijeme korištenja xxxxxx, početak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena na odreñenim poslovima utvrñuje pisanom odlukom poslodavac.

O odluci iz stavka 1. ovog članka poslodavac će se savjetovati sa sindikalnim povjerenikom.

Raspored i trajanje radnog vremena utvrñeno prema odredbama stavka 1. i 2. ovog članka može se izmijeniti odlukom poslodavca.

GODIŠNJI ODMOR

Članak 28.

Trajanje godišnjeg odmora utvrñuje se tako da se na 4 tjedna, koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema slijedećim kriterijima:

- prema složenosti poslova:

poslovi za koje se traži dr. 5 xxxx

xxxxxxx VSS i mr. 4 xxxx

poslovi VŠS 3 xxxx

poslovi SSS 2 xxxx

- xxxxx dužini radnog staža

od 6 do 12 xxxxxx 3 xxxx

od 12 do 18 xxxxxx 4 xxxx

od 18 do 24 godine 5 xxxx

od 24 do 30 xxxxxx 6 xxxx

xxxxx 30 xxxxxx 7 xxxx

- xxxxx posebnim socijalnim uvjetima

roditelju, posvojitelju, staratelju za svako dijete do 15 xxxxxx starosti 2 xxxx roditelju, posvojitelju, staratelju djeteta s težim smetnjama u razvoju 3 xxxx invalidu 3 xxxx

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih xxxx.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je u redovnom radnom vremenu.

Članak 29.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani odreñeni Zakonom, kao i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Članak 30.

Ništetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članka 31.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeñu dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci rada neprekidnog rada.

Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti grañana u obrani ili drugi zakonom odreñeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.

Članak 32.

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, odreñenog na način propisan odredbom članka 28. i članka 29. ovog Pravilnik , za svaki navršenim mjesec xxxxx xxxx, u slučaju:

1) ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz članka 31. stavka 1. ovog Pravilnika, nije stekao pravo na godišnji odmor,

2) ako radni odnos prestaje prije završetka šestomjesečnog roka iz članka 31. stavka 1. ovog Pravilnika,

3) ako radni odnos prestaje prije 01. srpnja

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovog članka, najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora.

KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA

Članak 33.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela u sporazumu s poslodavcem.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Radnik ima pravo koristiti 2 puta po 1 xxx godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje 2 xxxx ranije.

Članak 34.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 31. stavka 2. ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Dio neiskorištenog odmora iz članka 31. stavka 2. ovog Pravilnika radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu, ako mu xx xxxx omogućeno korištenje tog odmora.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Članak 35.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrñuje poslodavac polazeći od potrebe organizacije rada i vodeći računa o potrebama radnika, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Godišnji odmor u pravilu se koristi u vremenu od 25. srpnja do 31. kolovoza.

Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 xxxx prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, temeljem odluke poslodavca.

Radniku kojem je odgoñeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora xxxx xx omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 36.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovi iz stavka 1. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi utvrñeni Temeljnim Kolektivnim ugovorom.

Članak 37.

U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac xx xxxxx radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor na koji se stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovog članka odreñuje se u visini naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, razmjerno broju xxxx neiskorištenog godišnjeg odmora.

Članak 38.

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

PLAĆENI DOPUST

Članak 39.

Radnik ima pravo na osloboñenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih xxxx u sljedećim slučajevima:

- sklapanje braka – 5 radnih xxxx

- roñenje djeteta – 5 radnih xxxx

- smrt supružnika, djeteta, roditelja, očuha, maćehe, posvojenika, posvojitelja i unuka – 5 radnih xxxx

- smrt brata ili sestre, djeda ili xxxx, te roditelja supružnika – 2 xxxxx xxxx

- selidbe u istom mjestu stanovanja – 1 radni xxx

- selidbe u drugo mjesto stanovanja – 2 xxxxx xxxx

- xxxxx bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja – 2 xxxxx xxxx

- nastupanja u kulturnim ili športskim priredbama – 1 radni xxx

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. – 2 xxxxx xxxx

- elementarne nepogode – 2 xxxxx xxxx

- dobrovoljnog davanja krvi – 2 xxxxx xxxx

Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog

članka, neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Ako slučaj iz stavka 1. ovog članka nastane za vrijeme dok je zaposlenik na godišnjem odmoru, na zahtjev zaposlenika korištenje godišnjeg odmora se prekida te zaposlenik koristi plaćeni dopust.

Članak 40.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust xxxx xx upućen na školovanje i stručno usavršavanje na koje ga je uputio poslodavac pod uvjetima iz članka 42. stavka 2. i 3.

Plaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka može trajati najdulje 12 mjeseci u periodu od 6 xxxxxx.

Članak 41.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust u svrhu poslijediplomskog doktorskog studija sukladno odredbama Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje.

NEPLAĆENI DOPUST

Članak 42.

Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Xxxxxx ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja i to:

- 5 xxxx za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi;

- 10 xxxx za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu, odnosno za polaganje pravosudnog ispita;

- 5 xxxx za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima; i

- 2 xxxx za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.)

Školovanje i stručno usavršavanje iz st. 2. ovog članka treba biti u svezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije odreñeno.

V. PLAĆE I NAKNADE

Članak 43.

Plaću radnika na Sveučilištu čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je rasporeñen i osnovice za izračun plaće uvećane za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanje plaće.

Nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova radnog mjesta utvrñeni su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

Članak 44.

Za ostvarene natprosječne rezultate xxxx xxxxxx odlukom može pojedinom radniku odrediti isplatu nagrade sukladno odredbama Zakonu o plaćama u javnim službama.

Članak 45.

Osnovna plaća radnika uvećat će se:

- za rad noću 40%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za smjenski rad 10%

Za rad u dane državnih blagdana i neradnih xxxx utvrñenih zakonom radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

Naknade iz stavka 1. i 2. ovog članka meñusobno se ne isključuju.

Članak 46.

Xxxxx se isplaćuje nakon obavljenog rada, jednom mjesečno za prethodni mjesec, s xxx da razmak izmeñu dviju isplata ne smije biti dulji od 30 xxxx.

Naknada plaće koju radniku isplaćuje poslodavac isplaćuje se zajedno s plaćom. Plaća i naknada plaće se isplaćuju u novcu.

Poslodavac xx xxxxx na zahtjev radnika uplatiti obustavu (kredita, uzdržavanja, sindikalne

članarine, osiguranja i sl.)

Članka 47.

Poslodavac xx xxxxx, najkasnije 15 xxxx od xxxx isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrñeni.

Poslodavac koji na xxx dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, xxxxx xx do xxxxx mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine dostaviti obračun iznosa koji je bio xxxxx isplatiti.

Obračuni iz stavka 1. i 2. ovog članka su ovršne isprave.

Članka 48.

Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreñenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodan tri mjeseca.

Članak 49.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kad ne radi zbog:

- godišnjeg odmora;

- plaćenog dopusta;

- državnih blagdana i neradnih xxxx utvrñenih zakonom;

- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen xx xxxxxx poslodavca;

- obrazovanje za potrebe sindikalne aktivnosti;

- zastoj u poslu do kojeg xx xxxxx bez njegove krivnje i

- drugih slučajeva utvrñenih Zakonom ili Kolektivnim ugovorom.

Članak 50.

Za dane kad ne radi zbog privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti, njege člana obitelji i drugih slučajeva utvrñenih propisima o zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće prema odredbama tih propisa.

Članak 51.

Ako xx xxxxxx odsutan s rada zbog bolovanja do 42 xxxx, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove osnovne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada radniku xxxx xx na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA

Članak 52.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla javnim gradskim prijevozom, dnevnicu za službeni put, terenski dodatak, naknadu za odvojeni život, naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, pravo na otpremninu, pravo na jubilarnu naknadu, regres za korištenje godišnjeg odmora, prigodni dar djeci, božićnicu i druga materijalna prava koja mu pripadaju prema propisima koja reguliraju prava korisnika državnog proračuna, odnosno Temeljnog Kolektivnog ugovora i Kolektivnog ugovora djelatnosti.

VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 53.

Ugovor o radu prestaje pod uvjetima i na način utvrñen Zakonom, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

Članak 54.

Sporazum o prestanku ugovora o xxxx xxxx biti zaključen u pisanom obliku. Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju rektor i radnik.

Članak 55. Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik. Otkaz ugovora o xxxx xxxx imati xxxxxx oblik.

Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Na trajanje otkaznog roka primjenjuju se odredbe Zakona o radu i Kolektivnog ugovora ako ugovorom o radu nije odreñen kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.

Članak 56.

Svakom radniku, kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom.

VII. OSTAVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

ODLUČIVANJE O PRAVIMA I OBVEZAMA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 57.

Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi sa radnim odnosom donosi rektor ili od njega ovlaštena osoba.

Sve odluke o ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa radniku se obvezno dostavljaju u pisanom obliku.

U odluci o ostvarivanju prava poslodavac xx xxxxx radniku dati pouku o pravu ulaganja zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa i upozoriti ga na rok za ulaganje zahtjeva kao i na tijelo kojem se zahtjev upućuje ili konstataciju da je odluka konačna.

DOSTAVA ODLUKE O PRAVIMA I OBVEZAMA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 58.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika obavlja se u pravilu neposrednom predajom radniku uz potpis i naznaku nadnevka.

Radniku se odluka, obavijest ili drugi xxxxxx akt može dostaviti i preporučeno poštom s povratnicom na adresu stanovanja radnika, koju xx xxxxxx prijavio poslodavcu. Odluka se smatra dostavljenom ako je istu zaprimio punoljetni član kućanstva.

U slučaju odbijanja prijema ili nepoznate adrese, dostava se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči poslodavca.

Istekom roka od 8 xxxx od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostava izvršena.

SUDSKA ZAŠTITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 59.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 xxxx od dostave odluke kojom je povrijeñeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

Ako poslodavac u roku od 15 xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeñenog prava pred sudom nadležnim za radne sporove.

Zaštitu povrijeñenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji se prethodno nije zahtjevom obratio poslodavcu.

Rokovi iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka ne odnose se na potraživanje naknade štete ili druga novčana potraživanja iz radnog odnosa, kao i na druge slučajeve predviñene Zakonom o radu.

Članak 60.

Zahtjev za ostvarenje povrijeñenog prava razmatra i o njemu odlučuje rektor ili od rektora ovlaštena osoba.

Rektor ili od rektora ovlaštena osoba dužna je u roku od 15 xxxx od primitka zahtjeva za zaštitu prava, nakon brižljivo i svestrano razmotrenog predmeta, donijeti svoju odluku.

Rektor ili od rektora ovlaštena osoba može zahtjev za zaštitu prava odbaciti, odbiti ili usvojiti te osporavanu odluku poništiti u cijelosti ili djelomično ili ju izmijeniti.

Članak 61.

Ako poslodavac u roku od 15 xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeñenog prava pred sudom nadležnim za radne sporove.

Zaštitu povrijeñenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji se prethodno nije zahtjevom obratio poslodavcu.

Članak 62.

Rokovi iz članka 57., 58. i 59. ovog Pravilnika ne odnose se na potraživanje naknade štete ili druga novčana potraživanja iz radnog odnosa, kao i na druge slučajeve predviñene Zakonom o radu.

ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE

Članak 63.

Sveučilište je dužno zaštiti radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju, te prekvalifikaciji, sukladno posebnom zakonu.

Sveučilište je dužno zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadreñenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonom.

Dostojanstvo radnika štiti se i od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja xxxx xx definicija utvrñena posebnim zakonom.

Članak 64.

Xxxxxx xx imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Rektor ili osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od 8 xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene

pojedinom slučaju radi sprječavanja nastanka nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Članak 65.

Osoba xxxx xx osim rektora ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u svezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrñivanja činjeničnog stanja.

U postupku rješavanja pritužbe radnika, ovlaštena osoba može, ako ocijeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena pritužba, pri tome pazeći xx xxxxxxxx provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog radnika.

Članak 66.

O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrñivanja činjeničnog stanja ovlaštena xxxxx xx sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.

Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušavanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala, te u slučaju njihova suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.

U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upoznala da su svi podaci utvrñeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajna, te da ih je upozorila na posljedice odavanja xxxxx.

Službenu bilješku će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio.

će:

Članak 67.

Nakon provedenog postupka ovlaštena xx xxxxx u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj

1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili,

2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.

Članak 68.

U slučaju iz podstavka 1. prethodnog članka, ovlaštena xx xxxxx u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.

U odluci iz stavka 1. ovog članka ovlaštena xx xxxxx predložiti nadležnom tijelu poslodavca da osobi xxxx xx podnositelj pritužbe uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja izrekne mjeru zbog povrede radne obveze (xxxxxx upozorenje na obveze iz radnog odnosa, redovni ili izvanredni otkaz ugovora o radu), te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju nastanka uznemiravanja.

U slučaju iz podstavka 2. prethodnog članka, ovlaštena xxxxx xx odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva.

Članak 69.

Nadležno tijelo poslodavca će na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, te osobi xxxx xx radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Članak 70.

Ako poslodavac ili ovlaštena osoba u roku od 8 xxxx ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito ne primjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok

mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 71.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije xxxxx dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku d 8 xxxx od xxxx prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz prethodnog članka, kao i u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.

VII. NAKANADA ŠTETE I OPOMENA

Članak 72.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno, zbog krajnje nepažnje ili nemara uzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx naknaditi štetu u visini stvarno pretrpljene i utvrñene štete.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu naknañuju u jednakim dijelovima.

Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 73.

Radnik koji prekršio radne obveze slijedećim štetnim radnjama:

1. učestalim kašnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,

2. učestalim neopravdanim izostankom s rada opomenut će se pismenom opomenom.

.

Članak 74.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio poslodavac, xxxxx xx poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćenoj trećoj osobi.

Članak 75.

Radnika se može, na vlastiti obrazloženi zahtjev, djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete ako je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

Radniku se može, na vlastiti obrazloženi zahtjev, omogućiti plaćanje naknade štete u mjesečnim obrocima.

O zahtjevu iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka odlučuje rektor ili od rektora ovlaštena osoba.

Članak 76.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac xx xxxxx radniku naknaditi štetu prema općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu xxxx xx poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.