SADRŽAJ‌

HRVATSKI SABOR

Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije INA-industrija nafte d.d.

te svih ugovora i dodataka ugovora između

Vlade Republike Hrvatske i strateškog partnera MOL Hungarian oil and gas plc.

Klasa: 021-12/10-14/03 Ur.broj: 6523-4-10-51

Zagreb, 21. listopada 2010.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 42. stavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora i članka 12. Zakona o istražnim povjerenstvima (”Narodne novine”,br. 24/96) podnosim Izvješće o radu Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. te svih ugovora i dodataka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškog partnera Mol Hungarian oil. and gas. plc.

U radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela u ime predlagatelja sudjelovati

će predsjednica Istražnog povjerenstva Xxxxxxx Xxxxxxx.

PREDSJEDNICA ISTRAŽNOG POVJERENSTVA

Xxxxxxx Xxxxxxx dipl.oec.

SADRŽAJ‌

1. Uvod 2

2. Odluka o osnivanju Istražnog povjerenstva 3

3. Zakoni i drugi propisi na kojima je Istražno povjerenstvo temeljilo

svoje postupanje 7

4. Institucije s kojima je Istražno povjerenstvo surađivalo i

dokumentacija koju je prikupilo u svome radu 7

5. Analiza privatizacije INA-e Industrija nafte d.d 13

6. Iskazi svjedoka 27

6.1Iskaz gospodina Xxxxxx Xxxxxx 27

6.2Iskaz gospodina Xxxxx Xxxxxxx 36

6.3Iskaz gospodina Xxxxxxxxx Xxxxxxxxxxx 43

6.4Iskaz gospodina Xxxxx Xxxxxx 47

6.5Iskaz gospodina Xxxxxx Xxxxxxxxx 59

6.6Iskaz gospodina Xxxxxxx Xxxxxxx 67

6.7Iskaz gospodina Xxx Xxxxxxxx 70

7. Zaključci Istražnog povjerenstva/Izdvojeno mišljenje 92

1

HRVATSKI SABOR

Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije INA-industrija nafte d.d.

te svih ugovora i dodataka ugovora između

Vlade Republike Hrvatske i strateškog partnera MOL Hungarian oil and gas plc.

IZVJEŠĆE O RADU ISTRAŽNOG POVJERENSTVA ZA UTVRĐIVANJE ČINJENICAU U S VEZI PRIVATIZACIJE INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.TE SVIH UGOVORA I DODATAKA UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I STRATEŠKOG PARTNERA MOLHUNGARIAN OIL AND GAS PLC.

listopad 2010.

1. Uvod

Temeljem članaka 5. i 6. Zakona o istražnim povjerenstvima („Narodne novine“ br. 24/96) 23 zastupnika Kluba SDP-a u Hrvatskom saboru podnijela su 18. veljače 2010. godine Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima koji se odnose na društvo INA-Industrija nafte d.d., te Glavnog ugovora o plinskom poslovanju sa strateškim partnerom MOL Hungarian oil and gas. plc.

Dana 18. ožujka 2010. godine održana je rasprava o predmetnom Prijedlogu na koji je Klub HDZ-a podnio amandmane kojim se proširuje djelokrug rada Istražnog povjerenstva na utvrđivanje svih okolnosti i činjenica u svezi svih ugovora potpisanih između Vlade Republike Hrvatske i strateškog partnera MOL-a. Nakon provedene rasprave s prihvaćenim amandmanima Hrvatski sabor većinom glasova sa 105 „za“ i

1 „suzdržan“ donio je Odluku o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije INA-e Industrije nafte.d.d. te svih ugovora i dodataka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškog partnera MOL Hungarian oil and gas plc.

Dana 23. travnja 2010. godine Odbor za izbor imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora uputio je predsjedniku Hrvatskoga sabora prijedlog imenovanja Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije INA-e Industrije nafte.d.d. te svih ugovora i dodataka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškog partnera MOL Hungarian oil and gas plc.

Isti dan Hrvatski sabor većinom glasova 107 „za“ i 2 „suzdržana“ donio je Odluku o imenovanju članova Istražnog povjerenstva. U Istražno povjerenstvo imenovano je devet ( 9) članova.

Odluka je stupila na snagu danom donošenja.

Dana 4. svibnja 2010. godine održana je prva sjednica Istražnog povjerenstva na kojoj je Povjerenstvo donijelo svoj Poslovnik o radu i započelo s radom.

2. Izvješće Istražnog povjerenstva

1. Odluka o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi s privatizacijom Ine-Industrije nafte d.d. te svih ugovora i dodataka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškog partnera Mol Hungarian oil and gas plc.

Na temelju članka 3. Zakona o istražnim povjerenstvima (»Narodne novine«, br. 24/96.) Hrvatski sabor na sjednici 26. ožujka 2010. i 23. travnja 2010., donio je

ODLUKU

O OSNIVANJU ISTRAŽNOG POVJERENSTVA ZA UTVRĐIVANJE ČINJENICA U VEZI S PRIVATIZACIJOM INA-e Industrije nafte d.d. TE SVIH UGOVORA I DODATAKA UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I STRATEŠKOG PARTNERA MOL HUNGARIAN OIL AND GAS PLC.

I.

Osniva se Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi s provedbom javnog natječaja za prodaju 25%+1 dionica strateškom ulagaču 2003. godine, sklapanja Ugovora o kupoprodaji dionica od 17. srpnja 2003. godine, Ugovora o međusobnim odnosima dioničara od 17. srpnja 2003. godine, prvom izmjenom i dopunom Ugovora o međusobnim odnosima koji se odnose na društvo INA – Industrija nafte d.d., Glavnim ugovorom o plinskom poslovanju sa strateškim partnerom MOL Hungarian oil and gas Plc. te Prvim dodatkom glavnom ugovoru o plinskom poslovanju.

II.

Za djelovanje Istražnog povjerenstva iz točke I. ove Odluke postoji javni interes jer je zakonito poslovanje tijela državnih vlasti i racionalno postupanje državnom imovinom od velikog utjecaja na stanje gospodarstva i standarda građana Republike Hrvatske, a više puta su od strane najviših predstavnika državne vlasti u javnosti iznesene sumnje u opravdanost i načina sklapanja prije spomenutih ugovora.

Javni interes proizlazi i iz činjenice da, unatoč višekratnom inzistiranju Predsjednika Republike te saborskih zastupnika da se istraže i predoče sve bitne okolnosti oko pregovora i sklapanja prije spomenutih ugovora, javnosti do sada nije poznato zbog čega je Vlada Republike Hrvatske odlučila dati veća upravljačka prava nad INA-om Industrija nafte d.d. MOL-u Hungarian oil and gas plc nego je to u sličnim poslovima uobičajeno. Također nije objašnjeno zbog čega je država pristala preuzeti plinski posao i tako pokriti gubitke koje bi INA imala do usklađivanja cijena plina.

III.

Istražno povjerenstvo dužno je utvrditi:

– zbog čega su MOL-u dana veća upravljačka prava nego je uobičajeno za strateške partnere koji imaju približno isti udjel u INA-i,

– zbog čega se u postupak privatizacije nije uključila još neka zainteresirana tvrtka,

– tko je bio član Povjerenstva za pregovore s MOL-om te koje su druge osobe eventualno sudjelovale u postupku pregovora,

– zbog čega je Xxxxx odlučila preuzeti plinski posao,

– zbog čega je kupljeno plinsko skladište Okoli s plinom u njemu,

– postoje li i drugi poslovi koji su povezani sa sklapanjem Ugovora spomenutih u ovom zahtjevu za osnivanjem Istražnog povjerenstva,

– je li bilo eventualnih pogodovanja MOL-u Hungarian oil and gas plc tijekom cijelog postupka,

– jesu li u ovom slučaju zaštićeni interesi i imovina Republike Hrvatske,

– zbog čega Vlada Republike Hrvatske nije obavještavala Hrvatski sabor o tijeku investiranja u hrvatske rafinerije kako je to bilo predviđeno te daljnjem tijeku privatizacije INA-e,

– je li zbog eventualnih nepravilnosti oštećen državni proračun Republike Hrvatske i u kojem iznosu,

– jesu li sudionici ovih poslovnih aktivnosti davali kakve netočne ili nepotpune izjave o njima kojima su obmanjivali javnost i jesu li poduzimali bilo kakve radnje radi prikrivanja eventualnih nezakonitosti u svom ili u djelovanju drugih osoba,

– sve ostale relevantne činjenice vezane za provedbu javnog natječaja za prodaju 25%+1 dionica strateškom ulagaču 2003. godine, postupak pregovora i sklapanja Ugovora o kupoprodaji dionica od 17. srpnja 2003. godine, Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara od 17. srpnja 2003. godine, Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima koji se odnose na društvo INA – Industrija nafte d.d., Glavnog ugovora o plinskom poslovanju, te Prvog dodatka glavnom ugovoru o plinskom poslovanju,

– sve okolnosti i činjenice u svezi s izmjenama Statuta društva INA d.d., donošenjem i izmjenama Poslovnika o radu Nadzornog odbora, te donošenjem i izmjenama Poslovnika o radu Uprave društva.

IV.

U postupku istraživanja Istražno povjerenstvo dužno je izvršiti uvid u svu dokumentaciju i druge isprave vezane za predmet istrage, pribaviti izjave svjedoka i nalaze vještaka.

Istražno povjerenstvo dužno je svakoj osobi čiji se rad ili ponašanje ispituje, omogućiti očitovanje o činjenicama i okolnostima tog djelovanja.

V.

Istražno povjerenstvo dužno je obaviti istraživanje za koje je osnovano najkasnije u roku od tri (3) mjeseca te nakon toga Hrvatskom saboru podnijeti izvješće s prijedlogom mjera.

VI.

Istražno povjerenstvo ima devet (9) članova. U Istražno povjerenstvo imenuju se:

– za predsjednicu

XXXXXXX XXXXXXX,

– za potpredsjednika

XXXXX XXXXX,

– za tajnika

mr. sc. XXXXX XXXXXXX,

– za članove:

XXX XXXXXX,

dr. sc. XXXXX XXXXX, XXXXXXX XXXXX, XXXXXX XXXXXXXXX, XXXXX XXXX, XXXXXX XXXXX.

VII.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. Klasa: 021-12/10-14/01

Zagreb, 23. travnja 2010.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora

Xxxx Xxxxx, vr.

Na temelju članka 3. Zakona o istražnim povjerenstvima (»Narodne novine«, br. 24/96.), na prijedlog Istražnog povjerenstva Hrvatski sabor na sjednici održanoj 9. srpnja 2010., donio je

ODLUKU

O IZMJENI ODLUKE O OSNIVANJU ISTRAŽNOG POVJERENSTVA ZA UTVRĐIVANJE ČINJENICA U VEZI S PRIVATIZACIJOM INA-e Industrije nafte d.d. TE SVIH UGOVORA I DODATAKA UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I STRATEŠKOG PARTNERA MOL HUNGARIAN OIL AND GAS PLC.

I.

U Odluci o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi s privatizacijom INA-e Industrija nafte d.d. te svih ugovora i dodataka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškog partnera Mol Hungarian oil and gas plc. (»Narodne novine«, br. 53/10.) u točki V. riječi: »u roku od tri (3) mjeseca« zamjenjuju se riječima: »u roku od 6 mjeseci.«

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. Klasa: 021-12/10-14/04

Zagreb, 9. srpnja 2010.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora

Xxxx Xxxxx, v.r.

U skladu s odredbama točke V. Odluke o Osnivanju, Povjerenstvo je nakon provedenog postupka istraživanja utvrdilo činjenice važne za donošenje zaključaka koji su sastavni dio ovog Izvješća s mjerama koje upućujemo Hrvatskome saboru.

3. Zakoni i drugi propisi na kojima je Povjerenstvo temeljilo svoj rad:

- Ustav Republike Hrvatske ( „ Narodne novine“, br.85/10.)

- Zakon o Istražnim povjerenstvima („Narodne novine“, br. 24/96)

- Zakon o privatizaciji Ine-Industrije nafte d.d.(„Narodne novine“br. 32/02)

- Poslovnik Hrvatskoga sabora ( „Narodne novine,br.. 2/2002,,41/2002,, 91/2003,, 58/2004., 39/ 2008)

- Poslovnik Istražnog povjerenstva

4. Institucije s kojima je Povjerenstvo surađivalo i dokumentacija koju je Povjerenstvo prikupljalo u svome radu

4.1. Vlada Republike Hrvatske:

4.1.1. Natječajna dokumentacija vezana za prodaju 25%+1 dionicu INA- e Industrija nafte:

-dopis Ministarstva gospodarstva upućen Vladu Republike Hrvatske Savjetu za privatizaciju INA-Industrija nafte d.d. o prodaji 25%+1 dionice,konačne obvezujuće ponude od 10. srpnja 2003. godine.

-dopis Ministarstva gospodarstva upućen Vladi Republike Hrvatske Savjetu za privatizaciju INA-e Industrija nafte d.d. o prodaji 25%+1 dionice Izvješće s konačnih razgovora s ponuditeljima, s prijedlogom izmjena pojedinih odredaba ugovora od 7. srpnja 2003. godine.

-dopis Ministarstva gospodarstva upućen Vladi Republike Hrvatske,Savjetu za privatizaciju INA-e Industrija nafte d.d., o prodaji 25%+1 dionice

obrazloženje odredaba Xxxxxxx o prodaji 25%+1 dionicu i dioničarskih ugovora i tekstova ugovora od 12. lipnja 2003.

sažetak stavova ponuđača o Temeljnim odredbama pregovora (15.-22 svibnja) i preporučeni stav kojeg bi trebala zauzeti Vlada Republike Hrvatske ( na hrvatskom i engleskom jeziku)

1.1. Ugovor o kupoprodaji dionica koji se odnosi na 25%+1 dionicu od izdanog dioničkog Kapitala društva INA-Industrija nafte d.d. od 17. srpnja 2003. godine

1.2. Ugovor o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA-Industriju nafte d.d., od 17.srpnja 2003. godine

1.3. Prvu izmjenu i dopunu Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA-u Industriju nafte d.d.

1.4. Glavni Ugovor o plinskom poslovanju na hrvatskom i engleskom jeziku od 30. siječnja 2009. godine.

1.5. Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju na hrvatskom i engleskom jeziku od 16.prosinca 2009. godine.

1.6. Odluke Vlade Republike Hrvatske :

1.6.1. Odluka o prijenosu 7% dionica INA-Industrija nafte d.d. u Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, bez naknade, sa sjednice Vlade Republike Hrvatske održane 12. listopada 2005. godine.

1.6.2. Odluka o redoslijedu i dinamici privatizacije INA-e Industrija nafte x.x.xx sjednice Vlade Republike Hrvatske održane 18.travnja 2002. godine.

1.6.3. Odluke o načinu prodaje , cijeni, posebnim pogodnostima, vremenu prodaje i uvjetima prodaje dionica INA-e Industrija nafte d.d., zaposlenicima i ranije zaposlenima u društvima koja čine INA grupu, sa sjednice Vlade Republike Hrvatske održane 19. srpnja 2007. godine.

1.6.4. Odluka o načinu prodaje, cijeni, vremenu i uvjetima prodaje dionica INA-e Industrije Nafte d.d., javnom prodajom i posebnim pogodnostima prodaje hrvatskim građanima, sa sjednice Vlade Republike Hrvatske održane 14.rujna 2006. godine.

1.6.4.1 Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o načinu prodaje,cijeni, vremenu i uvjetima prodaje dionica Ine-Industrija nafte d.d. javnom ponudom i posebnim pogodnostima prodaje hrvatskim građanima, sa sjednice Vlade Republike Hrvatske održane 13. listopada 2006. godine.

1.6.4.2.Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o načinu prodaje, cijeni,vremenu i uvjetima prodaje dionica INA-e Industrije nafte d.d.javnom ponudom i posebnim

pogodnostima prodaje hrvatskim građanima, sa sjednice Vlade Republike Hrvatske održane 10. studenoga 2006. godine.

1.6.4.3.Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o načinu prodaje, cijeni, vremenu i uvjetima prodaje dionica INA-Industrije nafte d.d. javnom ponudom i posebnim pogodnostima prodaje hrvatskim građanima sa sjednice Vlade Republike Hrvatske održane 27. studenoga 2006.godine.

1.6.5. Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za pregovore s MOL Hungarian oil and gas PLC. o izmjenama i dopunama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA-Industriju nafte d.d., sa sjednica Vlade Republike Hrvatske 14. Veljače 2008. godine.

1.6.6. Odluka o davanju suglasnosti na ugovore sa strateškim partnerom MOL Hungarian oil and gas Plc sa sjednica Vlade Republike Hrvatske održane 29. prosinca 2008.godine.

1.7. Odluke i zaključci Vlade Republike Hrvatske vezano za privatizaciju INA- e Industrija nafte d.d. od 2002- do 2009. godine.

1.8. Zapisnici sa sjednica Vlade Republike Hrvatske na kojima su se donosile odluke odnosno zaključci vezani za postupak privatizacije Ine-Industrije nafte

d.d. održanih od 22. veljače 2001. godine od 15.prosinca 2009. godine.

4.2 . INA -Industrija nafte d.d:

4.2.1. Planovi poslovanja odnosno operativni planovi za INA-u Industrija nafte d.d. za razdoblje od 2004. godine.

4.2.2. Zapisnici sa sjednica Nadzornoga odbora, Uprave i Glavne skupštine INA-e Industrija nafte d.d., nakon ulaska MOL-a Hungarian oil and gas plc. u vlasništvo INA-e Industrija nafte d.d.

4.2.3. Izmjene i dopune Statuta te Poslovnika o radu Nadzornog odbora i Uprave nakon ulaska MOL-a ( vezano za dostavu Poslovnika o radu Glavne skupštine,napominju da nemaju takav dokument)

4.2.4. Kupoprodajni ugovori u svezi stjecanja ili otuđivanja nekretnina za razdoblje od 2002 godine do danas

4.2.5. Ugovori o zajmovima primljenim i danim od 2002. do danas.

4.2.5.1. Plan poslovanja Ine d.d. za 2004. godinu, Poslovni plan za razdoblje 2005-2009 godinu,

Operativni plan za INA-u d.d. 2006, 2007 i 2010 godinu Operativni plan INA d.d. za 2007 i 2008-2010. godinu

Poslovni plan INA d.d. za 2008 i pregled za 2009-2010. godinu Poslovni plan INA d.d. za 2009 godinu i pregled za 2010 -2013 godinu Poslovni plan INA Grupe za 2010. godinu

4.2.5.2. Zapisnici 27.-32. sjednice Nadzornog odbora iz 2003 godine Zapisnici 1.- 4. sjednice Nadzornog odbora

4.2.5.3. Zapisnici 5.-14. sjednice Nadzornog odbora u 2004. godini

4.2.5.4. Zapisnici 26.-36. sjednice Nadzornoga odbora u 2006. godini

4.2.5.5. Zapisnici 37.-50. sjednice Nadzornoga odbora u 2007. godini

4.2.5.6. Zapisnici 51.-60. sjednice Nadzornoga odbora u 2008. godini

4.2.5.7. Zapisnici 61.-65. sjednice Nadzornoga odbora u 2009. godini

4.2.5.8. Zapisnici 6.-7.-sjednice Nadzornog odbora u 2010. godine

4.2.5.9. Zapisnici 1.-8.sjednice Uprave iz 2003. godine

4.2.5.10. Zapisnici 9.-28. sjednice Uprave iz 2004. godine

4.2.5.11. Zapisnici 29.-46. sjednice Uprave iz 2004. godine

4.2.5.12. Zapisnici 47.-72.sjednice Uprave iz 2005. godine

4.2.5.13. Zapisnici 73.-90. sjednice Uprave

4.2.5.14. Zapisnici 91.-139. sjednice Uprave iz 2006. godine

4.2.5.15. Zapisnici 140.-187. sjednici Uprave iz 2007. godine

4.2.5.16. Zapisnici 188.-231. sjednice Uprave iz 2008. godine

4.2.5.17. Zapisnici 232.-252. sjednice Uprave iz 2009 godine

4.2.5.18. Zapisnici 1.-24. sjednice Uprave iz 2009. godine

4.2.5.19. Zapisnici 25.-37. sjednice Uprave iz 2010. godine

4.2.6. Opći akti:

- Zapisnici sa sjednica Izvanredne Glavne skupštine od 19.04.2010.

- Zapisnici sa sjednice Izvanredne Glavne skupštine od 28.12.2009.

- Zapisnik sa sjednice Glavne skupštine od 14.05-2008.

- Zapisnik sa Glavne skupštine od 02.04.2008.

- Zapisnik sa Glavne skupštine od 11.05.2007.

- Zapisnik sa Glavne skupštine od 06.06.2006.

- Zapisnik sa Glavne skupštine od 02.05.2005.

- Zapisnik sa Glavne skupštine od 26.07.2004.

- Zapisnik sa Glavne skupštine od 10.03.2004.

- Zapisnik sa Glavne skupštine od 28.10.2003.

- Zapisnik sa Glavne skupštine od 26.06.2003.

- Statut INA-e d.d. od 28.12.2009.

- Statut INA-e d.d od 10.06.2009.

- Statut INA-e d.d. od 02.04.2008.

- Statut INA-e d.d. od 11.05.2007.

- Statut INA-e d.d. od 28.10.2003.

- Poslovnik o radu Uprave izdanje 00 od 06.11.2003.

- Poslovnik o radu Uprave izdanje 01. od 14.12.2005.

- Poslovnik o radu Uprave izdanje 02. od 04.10.2006.

- Poslovnik o radu Uprave izdanje 03. od 22.12.2006.

- Poslovnik o radu Uprave izdanje 04. od 25.09.2007.

- Poslovnik o radu Uprave izdanje 05. od 19.12.2007.

- Poslovnik o radu Uprave izdanje 06. od 19.03.2008.

- Poslovnik o radu Uprave izdanje 07. od 10.06.2009.

- Poslovnik o xxxx Xxxxxxxxx odbora od 29.10.2003.

- Poslovnik o xxxx Xxxxxxxxx odbora od 10.06.2009.

4.2.7 Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji i bilješke za godinu završenu na dan 31. prosinca 2009. godine s izvještajem neovisnog revizora.

4.2.8. Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji i bilješke za godinu završenu na dan 31. prosinca 2008. godine s izvještajem neovisnog revizora.

4.2.9. Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji i bilješke za godinu završenu na dan 31. prosinca 2007. godine sa izvještajem neovisnog revizora.

4.2.10. Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji i bilješke za godinu završenu na dan 31. prosinca 2006. godine s izvještajem neovisnog revizora.

4.2.11. Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji i bilješke za godinu završenu na dan 31. prosinca 2005. godine sa izvještajem neovisnog revizora.

4.2.12. Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji i bilješke za godinu završenu na dan 31. prosinca 2004. godine sa izvještajem neovisnog revizora.

4.2.13. Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji i bilješke za godinu završenu na dan 31. prosinca 2003. godine sa izvještajem neovisnog revizora.

4.2.14. Fotokopije ugovora koji se odnose na gospodarenje, prodaju, prijenos dionica

- Ugovor o gospodarenju dionicama i poslovnim udjelima sklopljen 22. travnja 2000. godine između INA-e d.d. i HFP-a

-Ugovor o prodaji i prijenosu sklopljen 05. prosinca 2001. godine između INA d.d. i Marplov d.d.

-UG-0020-00081/02; Ugovor o prijenosu dionica/poslovnih udjela sklopljen

11. ožujka 2002. godine između INA-e d.d. i Ministarstva financija Republike Hrvatske

-UG-3227-00001/04, Ugovor o kupnji xxxxxxx Xxxxx

-UG-0134-00010/05, Ugovor o prijenosu / prodaji dionica INA-e Osijek Petrol-a

-UG-0134-00012/05, Ugovor o prijenosu / prodaji dionica INA-e Osijek Petrola-a

-UG-3201-00001/05, Predugovor o kupoprodaji dionica Adria oil Milano

-UG-3227-00001/05, Ugovor o kupoprodaji dionica društva Krajina petrol

-UG-3221-00003/05,Ugovor o kupoprodaji dionica društva Petrol d.d. Jurdani

-UG-50000240-00001/07, Ugovor o prodaji i prijenosu Željezare Split d.d. Kaštel Sučurac

-Ugovor o kupoprodaji 100% udjela u društvu Podzemno skladište plina

d.o.o 30. siječnja 2009. godine

- Ugovor o dokapitalizaciji Energopetrola d.d. Sarajevo.

4.3. Fond branitelja

4.3.1. Mišljenje Erste-Investa d.o.o. o ponudi MOL-a Hungarian oil and gas plc. za dionice INA-e Industrija nafte d.d.

4.3.2. Zapisnik Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i

članova njihovih obitelji.

4.4. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

4.4.1. Inicijalna ponuda dionica društva INA-Industrija nafte d.d.

4.5. Odluke Hrvatskoga sabora:

4.5.1. Odluka o redoslijedu i dinamici privatizacije INA- e Industrije nafte d.d. iz 2002. godine.

4.5.2. Izvješće o prodaji 25% plus jedne dionice INA- e Industrija nafte d.d. iz 2003. godine.

4.5.3. Odluka o izmjenama Odluke o redoslijedu i dinamici privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. iz 2004. godine.

4.5.4. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o redoslijedu i dinamici privatizaciji INA Industrija nafte d.d. iz 2005. godine.

4.5.6. Odluka o izmjeni Odluke o redoslijedu i dinamici privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. iz 2006. godine.

5. Analiza tijeka privatizacije INA-e Industrije nafte d.d.

Privatizacija INA-e Industrije nafte d.d. temelji se na odredbama Zakonu o privatizaciji INA-Industrije nafte d.d.(„ Narodne novine“,br.32/02) odnosno na odredbama članka 4. Zakona prema kojemu će se privatizacija INA-e Industrije nafte d.d. provesti:

1. prijenosom bez naknade 7% hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji,

2. prodajom najviše do 7% dionica zaposlenima i ranije zaposlenima u društvima koja čine INA grupu pod posebnim pogodnostima

3. prodajom do najviše 25 % +1 dionicu strateškom partneru

4. prodajom najmanje 15 % dionica u postupku javne ponude sukladno propisima koji uređuju izdavanje i promet vrijednosnih papira, i to:

- hrvatskim državljanima, uz pravo prvenstva, pogodnostima i pod uvjetima koji će utvrditi Vlada Republike Hrvatske prilikom uvrštenja dionice INA-e Industrija nafte d.d. na službenu kotaciju,

- domaćim pravnim osobama i stranim ulagateljima, bez prava prvenstva i posebnim pogodnosti prodajom putem javne ponude.

5. prodajom ili zamjenom preostalog dijela dionica sukladno tržišnim prilikama strateškom ulagatelju ili na tržištu kapitala na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske i uz prethodnu suglasnost Hrvatskoga sabora.

6. iz preostalog dijela dionica izuzeti će se potreban broj dionica za naknadu bivšim vlasnicima.

(2) Republika Hrvatska zadržava vlasništvo nad 25% plus jedna dionica INA-e d.d. koja će se privatizirati na temelju posebnog zakona nakon prijama Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

(3) Postotci dionica navedeni u stavku 1.i 2. ovoga članka utvrđuju se u odnosu na temeljni kapital INA-e Industrija nafte d.d. prije pokretanja privatizacije na način propisan stavku 1. točki 1. do 4. ovoga članka.

(4) Redoslijed i dinamiku privatizacije iz stavka 1. točke 0.xx 4. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uz suglasnost Hrvatskoga sabora s tim da će se prodaja dionica iz stavka 1. točke 2. ovoga članka obaviti nakon prve prodaje dionica u postupku javne ponude.

Sukladno članku 4. Zakona propisana je zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske koja je sadržana u članku 10. prema kojemu:

1. Za vrijeme dok je Republika Hrvatska vlasnik 50% i više dionica INA-e Industrije nafte d.d., INA Industrija nafte d.d., odnosno njezina tijela mogu samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donositi odluke, odnosno sklopiti pravne poslove ili poduzeti pravne radnje koje se odnose na prodaju, odnosno zajedničko ulaganje čija vrijednost prelazi 3% imovine INA-e Industrija nafte d.d.

2. Za vrijeme dok je Republika Hrvatska vlasnik 25% i više dionica INA-e Industrija nafte d.d.,Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku da INA Industrija nafte d.d. odnosno njezina tijela mogu samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donositi odluke, odnosno sklapati pravne poslove ili poduzimati pravne radnje koje se odnose na prodaju, odnosno zajedničko ulaganje čija vrijednost prelazi 25% imovine INA-e Industrije nafte d.d.

3. Vlada Republika Hrvatska može sa strateškim ulagateljem sklopiti ugovor o načinu korištenja prava glasa iz dionice INA-e Industrija nafte d.d. kojih je vlasnik Republika Hrvatska i načinu korištenju prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Tim ugovorom se na treće osobe ne mogu prenijeti ovlaštenja Vlade Republike Hrvatske iz stavka 1. i 2. ovoga članka o pravu glasa iz dionica INA- e Industrije nafte d.d. kojih je vlasnik Republika Hrvatska.

4. Za vrijeme dok je Republika Hrvatska vlasnik 10% i više dionica INA-e Industrija nafte d.d. niti jedan dioničar ili s njima povezana osoba ne može, osim u slučaju iz članak 6. Zakona, bez posebnog odobrenja Vlade Republike Hrvatske postupno ili odjednom steći dionice INA-e Industrija nafte d.d. čiji ukupan nominalni iznos čini više od 10% temeljnoga kapitala, odnosno nekog drugog prethodnim odobrenjem Vlade Republike Hrvatske odobrenog postotka dionica, a koje daju pravo glasa u glavnoj skupštini INA-e Industrija nafte d.d.

5. Za čitavo vrijeme dok je Republika Hrvatska vlasnik jedne ili više dionice INA-e Industrije nafte d.d. s pravom glasa u glavnoj skupštini, INA Industrija nafte

d.d. odnosno njezina tijela mogu samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donositi odluke , odnosno sklapati ili poduzimati pravne radnje u odnosu na:

-prestanak društva

-odricanje od dozvole ili ovlaštenja za obavljanje ili koncesije od interesa za Republiku Hrvatsku

-promjenu tvrtke

-premještanje sjedišta INA-e d.d. u inozemstvo.

6. U slučaju pokretanja postupka likvidacije nad INA-om Industrija nafte d.d. ili njezinim pravnim sljednikom,a za čitavo vrijeme dok je Republike Hrvatske vlasnik jedne ili više dionica s pravom glasa, Republike Hrvatske ima pravo

prvokupa, odnosno dijela imovine INA-e d.d. po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti.

Postupak prodaje dionica INA-e Industrije nafte d.d. strateškom partneru započeo je 2002. godine objavom međunarodnog natječaja za iskazivanja interesa za kupnju 25%+1 dionice INA- e Industrije nafte d.d. u Vjesniku i Financial Times-u. Na osnovi zaključka o prihvaćanju osnovnih kriterija za vrednovanje ponuda, istih je pristiglo deset među kojima su bili: Edison Gas, Emerging Markets Partnership, Hellenic Petroleum, Lukoil and The Latsisi Group, MOL, OMV, Petrol d.d.,Israel Corporaton and Sibir Energy LTd ,PKN Orlen , Rodneft i Sibmef. Odlukom Vlade Republike Hrvatske odabrano ih je pet, među kojima su bili: OMV, MOL, Lukoil and Latsisi Group, Rosneft i Edison Gas. Od zainteresiranih uže odabranih ponuditelja due diligence obavili su MOL OMV i Rosneft. U ožujku 2003 godine Vlada Republike Hrvatske osniva se Savjet za privatizaciju INA-e Industrije nafte d.d. kojeg čine: Xxxxx Xxxxx, xx.xx. Xxxxx Xxxxxx, Xxxxxx Xxxxx, Xxxxxxx Xxxxx, xx.xx. Xxxxx Xxxxxx, Xxxx Xxxxxxxxx i Xxxxxx Xxxxx. Glavni cilj Savjeta za privatizaciju INA-e Industrija nafte

d.d. bio je nadziranje i razmatranje ponuda najpovoljnijih ponuđača u postupku privatizacije INA-Industrije nafte d.d.

Pregovaračka platforma Vlade Republike Hrvatske zasnivala se na 10. temeljnih stavova kojih je bilo potrebno uskladiti sa ponuditeljima. Navedeni temeljni stavovi Vlade Republike Hrvatske bili su sljedeći:

1. Za prodaju je samo 25%+1. dionica u ovoj transakciji

2. Nadzorni odbor od 7 članova, ne više od 2 predstavnika za strateškog ulagatelja,

3. Uprava-od 7 članova, ne više od 2 predstavnika za strateškog ulagatelja

4. Bez prisilnih otpuštanja viška zaposlenih za tri godine

5. Održavanje dvije postojeće rafinerije

6. Hrvatsko pravo bit će mjerodavno

7. Hrvatsko pravo bit će mjerodavno za Ugovor između dioničara i Ugovor o suradnji

8. Pet godina zabrane raspolaganja dionicama

9. Nema isplate dobiti za tri godine, a nakon toga isplata 25% za tekuću godinu

10. Ugovori o transakciji ne prestaju sve dok Vlada Republike Hrvatske i Strateški investitor imaju svaki po najmanje 25%+1 dionicu temeljnog kapitala INA.

Tijekom pregovora, usklađeni su tekstovi Xxxxxxx o kupoprodaji dionica, Dioničarski ugovor i Ugovor o suradnji, potvrđena je suglasnost oko deset temeljnih pitanja koji su ugrađeni u ugovore na osnovi kojih su ponuditelji bili pozvani da u određenom roku podnesu svoje konačne ponude. Ponude su se podnosile na temelju potpuno jednakih uvjeta i prava po odredbama ugovora za ponuditelje. Ponude su podnijeli MOL- 505 milijuna USD i OMV 420 milijuna USD. Rosneft je odustao od natjecanja s obrazloženjem da mu nije ponuđeno dovoljno jamstvo za stjecanje daljnjih dionica INA-e do većinskog paketa. Tadašnji ministar gospodarstva izvijestio je Savjet za privatizaciju INA-e o odredbama Ugovora o prodaji 25%+1 dionicu i Dioničarskog ugovora te predložio Vladi Republike Hrvatske da prihvati ponudu MOL-a Hungarian oil and gas plc,s obzirom na to da je ista bila financijski najpovoljnija te nije odstupala od temeljnih uvjeta ponuđenih u transakcijskim ugovorima. Nakon toga Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku o prodaji 25%+1 dionicu INA-e Industrije nafte

d.d. MOL-u Hungarian oil and gas plc po cijeni od 505 milijuna USD i ovlašćuje ministra gospodarstva da u postupku privatizacije

INA-e Industrije nafte d.d. podnese izvješće Hrvatskome saboru, koji ga prihvaća na izvanrednoj sjednici.

( Izvješće se prihvaća sa 81 glasom „za „ bez nazočnosti zastupnika HDZ-a).

Sukladno članku 4. stavak 1. Zakona Vlada Republike Hrvatske 2005. godine donijela je Odluku o prijenosu 7% dionica INA-e Industrije nafte d.d. u Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Sljedeće godine putem javne inicijalne ponude dionice INA-e uvrštene su na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi i u javnoj ponudi prodano je 17% dionica privatnim i investicijskim fondovima, prodajom 7% dionica INA-e zaposlenicama realizira se i četvrti oblik privatizacije INA-e.

Prodajom 7% dionica zaposlenicima INA-e Industrija nafte d.d., sukladno Zakonu o privatizaciji INA-Industrija nafte d.d.(„Narodne novine“, br.32/02) vlasnički udio Republike Hrvatske pao je ispod 50 % dionica INA-e, na osnovu koje MOL Hungarian oil and gas plc završava dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje koju je uputio dioničarima

INA-e Industrija nafte d.d. te stječe 47,16% vlasništva dionica INA-e. U travnju 2007. godine Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku kojom ovlašćuje ministra

gospodarstva rada i malog poduzetništva za potpisivanje potvrde o suglasnosti za izvršenje određene transakcije i njezino isključenje iz Ugovora o međusobnim odnosima dioničara s tvrtkom MOL Hungarian oil and gas plc. (Suglasnost se odnosi na to da će strateški partner sve aktivnosti voditi isključivo kroz INA-u Industriju nafte d.d.).

Sukladno članku 13. Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i članku 10. Zakona o privatizaciji Ine-Industrije nafte d.d.(»Narodne novine«, br.32/02) Vlada Republike Hrvatske u veljači 2008. godine osniva Povjerenstvo za izmjenu i dopunu Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara, koje čine: Xxxxx Xxxxxxxx, Xxxx Xxxxx, Xxxx Xxxxx, Xxxxxx Xxxxxxx i Xxxxxx Xxxxxxxxxxx. Povjerenstvo je osnovano s ciljem da se pristupi izmjeni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara, odnosno da se izmjenom Ugovora redefiniraju prava između Vlade Republike Hrvatske i strateškog partnera MOL-a Hungarian oil and gas plc.

U prosincu 2008. godine Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku o davanju suglasnosti na tekst izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju. Sljedeće godine Vlada Republike Hrvatske daje suglasnost za donošenje prvog dodataka Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i ovlašćuje tadašnjeg potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra financija Republike Hrvatske da zajedno sa drugim dioničarom MOL-om Hungarian oil and gas plc potpišu navedeni ugovor.

Ugovor o plinskom poslovanju i Prvi dodatak Ugovora o plinskom poslovanju iz 2009. godine nisu sastavni dio ovog Izvješća s obzirom da je Vlada Republike Hrvatske sa istih, 12. listopada 2010. godine, skinula oznaku klasificiranog podatka.

Razmatrajući dokumentaciju koja je bila dostupna Istražnom povjerenstvu, članovi Istražnog povjerenstva vodili su prijepor oko pojedinih odredaba Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine i Prvih izmjena i dopuna Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara iz 2009. godine, u dijelu koji se odnosi na dodjelu upravljačkih prava strateškom ulagatelju.

Prema Ugovoru o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine regulirani su odnosi u Nadzornom odboru i Upravi INA-a te „Zadržana pitanja“ na sljedeći način:

7.1.1.Nadzorni odbor INA-e Industrije nafte d.d. sastojati će se od sedam (7) članova ili od onog broja članova koji je određen Statutom ili Poslovnikom o radu Nadzornog odbora u odgovarajuće vrijeme te će se , u mjeri u kojoj je to moguće provesti, radni jezik Nadzornog odbora biti hrvatski uz simultani prijevod na engleski jezik.

a) Dioničar koji u odgovarajuće vrijeme izravno ili neizravno ima više od dvadeset pet (25%) ali ne više od pedeset posto (50%)dionica društva,ima pravo predložiti dva člana (2) u Nadzorni odbor, a dioničari se obvezuju da će glasovati za imenovanje tih kandidata na Glavnoj skupštini.

b) Dioničar koji izravno ili neizravno ima u vlasništvu više od pedeset posto (50%) dionica Društva u odgovarajuće vrijeme imat će pravo predložiti četiri (4) člana za izbor u Nadzorni odbor te se dioničari obvezuju da će glasovati za izbor tih kandidata na Glavnoj skupštini.

c) Kada, kao posljedica odredbi a) i b) Vlada i Strateški ulagatelj nemaju pravo imenovati ili izabrati, ovisno o slučaju ukupno šest članova Nadzornog odbora, preostala mjesta ostat će slobodna te će se popuniti u skladu s odredbama Statuta te u skladu s hrvatskim pravom.

7.1.5. „Svaka odluka Nadzornoga odbora koja se odnosi na Zadržana pitanja zahtijeva pozitivan glas šest (6) od sedam (7) članova Nadzornoga odbora da bi bila valjana ili ako postoje slobodna mjesta u skladu s Člankom 7.1.1.(c) , pozitivan glas imenovanih članova Nadzornog odbora umanjen za jedan“

7.2.1.Uprava INA-e Industrije nafte d.d. sastojati će se od sedam (7) članova

a) Dioničar koji izravno ili neizravno ima u ogovarajuće vrijeme više od dvadeset pet posto (25%) , ali ne više od pedeset posto (50%) izdanih dionica Društva u vlasništvu dioničara u odgovarajuće

vrijeme, imati će pravo predložiti dva (2) člana za izbor u Upravu, a dioničari se obvezuju da će pobrinuti da njihov predstavnik u Nadzornom odboru glasa za imenovanje tih kandidata na sjednici Nadzornog odbora.

b) Strateški ulagatelj koji izravno ili neizravno ima vlasništvo više pedeset posto (50%) dionica u odgovarajuće vrijeme imati će pravo predložiti četiri (4) člana za izbor u Upravu te se Xxxxx obvezuje da će se pobrinuti da njezini predstavnici u Nadzornom odboru glasuju za imenovanje tih kandidata na sjednici Nadzornog odbora.

c) Kada , kao posljedica odredbi a) i b) Xxxxx i Xxxxxxxxx partner nemaju pravo imenovati ili izabrati, ovisno o slučaju, ukupno sedam članova Uprave, preostala mjesta ostat će slobodna ostat će slobodna te će se popuniti u skladu s odredbama Statuta te u skladu s hrvatskim pravom.

7.3. Zadržana pitanja

Odluke Uprave u odnosu na sljedeća pitanja (Zadržana pitanja) zahtijevaju prethodno odobrenje Nadzornoga odbora u skladu s člankom 7.1.5. i Statuta:

7.3.1. odobrenje Godišnjeg proračuna i odobrenja bilo kojeg kapitalnog izdatka koji premašuje 10% godišnjeg proračuna u to vrijeme,

7.3.2. odobrenje Poslovnog plana i/ili bilo koje njegove izmjene

7.3.3. davanje od strane članova Grupe bilo kojeg osiguranja na nekretninama ili do drugoj dugotrajnijoj materijalnoj imovini ili potraživanjima ili izdavanje garancije u slučajevima kada glavnica osiguranja ili obveze premašuju osamdeset milijuna kuna (HRK 80,000,00) ili kada ukupan iznos tih osiguranja ili garancija u danoj financijskoj godini premašuje dvjesto milijuna kuna (HRK 200.000.000,00).

7.3.4. (a) prodaja, davanje u zakup, zamjena, prijenos ili drugo raspolaganje nekretninom ili bilo kojom drugom imovinom člana Grupe čija vrijednost premašuje osamdeset milijuna kuna (HRK 80.000.000,00) ili ako ukupna

vrijednost te imovine kojom se raspolaže u okviru dane Financijske godine premašuje dvjesto milijuna kuna (HRK 200.000.000,00) ili

(b) kada vrijednost tih nekretnina ili imovine iznosi manje od praga određenog pod (a), prodaja, davanje u zakup, zamjena, prijenos ili drugo raspolaganje nekretninama ili bilo kojom drugom imovinom člana Grupe,koja je ,prema mišljenju Uprave, bitna za poslovanje Grupe.

7.3.5. izdavanje, osim u slučajevima predviđenim Zakonom o privatizaciji, ili uvrštenje bilo kojih vrijednosnih papira bilo kojega člana Grupe (osim Društva) čija nominalna vrijednost premašuje osamdeset milijuna kuna (HRK 80.000.000,00)

7.3.6. davanje bilo kojega zajma ili predujma od strane člana Grupe bilo kojoj osobi za glavnicu koja premašuje osamdeset milijuna kuna (HRK 80.000.000,00), ili u slučaju kada ukupni zajmovi ili predujmovi koji daju članovi Grupe u danoj financijskoj godini premašuju dvije stotine milijuna kuna (HRK 200.000.000,00)

7.3.7. izmjena ili raskid bilo kojeg postojećeg ugovora čija je ugovorna strana neki član Grupe čija vrijednost premašuje iznos od dvadest milijuna kuna (HRK 20.000.000,00) kada do te izmjene ili raskida dolazi izvan redovitog tijeka poslovanja grupe

7.3.8. pozajmljivanje bilo kojih iznosa ili pribavljanje bilo kojeg predujma ili kredita, koji u ukupnom iznosu premašuju dvije stotine milijuna kuna (HRK 200.000.000,00) u svakom slučaju od strane člana Grupe u bilo koje vrijeme osim za kredite primljene u redovitom i uobičajenom tijeku poslovanja društva.

7.3.9. poduzimanje bilo kojeg zajedničkog pothvata ( joint venture ) od strane bilo kojeg člana Grupe u odnosu na bilo koji bitni dio downsteama, veleprodajnog ili maloprodajnog poslovanja Grupe.

7.3.10. stjecanje bilo koje nekretnine od strane nekog člana Grupe u slučaju kada naknada za stjecanje premašuje osamdeset milijuna kuna ( HRK 80.000.000,00) ili u slučaju kada ukupan iznos takvog stjecanja u danoj financijskoj godini premašuje dvije stotine milijuna kuna (HRK 200.000.000,00)

7.3.11. uvođenje plana prava kupnje dionica za zaposlenike od strane nekog člana Grupe ili bilo koja izmjena tog plana, osim planova predviđenih u Zakonu o privatizaciji

7.3.12. davanje prokure

7.3.13. promjena računovodstvenih politika Društva ili Grupe

7.3.14. Prestanak bilo koje osnovne djelatnosti Grupe ili reorganiziranje u bitnoj mjeri cjelokupnog njezinog poslovanja

7.3.15. izmjena i donošenje novog Poslovnika o xxxx Xxxxxx i Poslovnika o xxxx Xxxxxxxxx odbora.

13.Trajanje i prestanak ugovora

13.1. Osim ako ne prestane na drugi način u skladu s ovim člankom 13 ili međusobnim sporazumom ugovornih strana,ovaj će sporazum ostati na punoj snazi i s punim učinkom bez vremenskog ograničenja.

13.2. Ovaj ugovor automatski prestaje na dan kada bilo koja od ugovornih strana prestane biti vlasnikom najmanje dvadest i pet posto (25%) plus jedne dionice izdanog temeljnog kapitala društva.

13.3. Vlada može raskinuti ovaj ugovor odmah bez odlaganja uz upućivanje obavijesti o raskidu Strateškom ulagatelju ako:

13.3.1. Strateški ulagatelj počini bitnu povredu ovoga ugovora i propusti ispraviti povredu, kada se povreda može ispraviti, u roku od trideset(30) dana od primitka obavijesti kojom se određuje povreda i kojom se od strateškog partnera zahtijeva da ispravi tu povredu, i

13.3.2. Strateški ulagatelj postane insolventan ili se nad njim pokrene postupak likvidacije, prisilne ili stečajne uprave ili ako zaključi s vjerovnicima sporazum o namirenju duga.( osim u svrhu reorganizacije ili spajanja.

13.4. Strateški ulagatelj može raskinuti ovaj ugovor uz obavijest o raskidu upućenu Vladi ako Xxxxx počini bitnu povredu ovog ugovora namjernim propustom ili u lošoj vjeri i propusti ispraviti povredu, kada se povreda može ispraviti u roku od trideset (30)dana od primitka obavijesti kojom se od Vlade zahtijeva da ispravi tu povredu.

13.5. Bilo koji način prestanka ovog ugovora neće imati utjecaj na bilo koju odgovornost ili obvezu ugovorne strane nit će je osloboditi takve odgovornosti ili obveze koja je nastala do dana takvoga prestanka.

Prema Izmjenama i dopunama Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara iz 2009.odnosi u Nadzornom odboru i Upravi INA-e Industrija nafte d.d., te zadržana pitanja regulirani su na sljedeći način:

7.1.1. Nadzorni odbor INA-e Industrije nafte d.d. sastojat će se od devet (9) članova i u mjeri u kojoj je to u praksi moguće, radni jezik Nadzornog odbora biti će hrvatski i engleski uz simultani prijevod na oba jezika.

7.1.1.1.Vlada Republike Hrvatske će u odgovarajućem trenutku imati pravo nominirati tri (3) člana za imenovanje u Nadzorni odbor, a dioničari se obvezuju glasovati u korist imenovanja tih kandidata na sjednici Glavne skupštine.

7.1.1.2. Strateški ulagatelj će u odgovarajućem trenutku imati pravo nominirati pet (5) članova za izbor u Nadzorni odbor, a dioničari se obvezuju glasovati u korist izbora tih kandidata na sjednici Glavne skupštine.

7.1.5. Svaka odluka Nadzornoga odbora koja se odnosi na Zadržana pitanja zahtijeva pozitivan glas sedmoro (7) od devet (9) članova Nadzornog odbora.

7.2.1. Uprava INA-e Industrija nafte d.d. će se sastojati od šest (6) članova.

7.2.1.1. Vlada će u određenom trenutku imati pravo nominirati tri (3) člana za Upravu i dioničari se obvezuju osigurati da njihovi predstavnici u Nadzornom odboru glasaju u korist takvih kandidata na sjednici Nadzornog odbora.

7.2.1.2. Strateški ulagatelj će u određenom trenutku imati pravo nominirati tri (3) člana za izbor u Upravu i Xxxxx se obvezuje osigurati da njezini predstavnici u Nadzornom odboru glasuju u korist takvih kandidata na sjednici Nadzornog odbora.

7.2.2. Strateški ulagatelj će imati pravo nominirati predsjednika Uprave.

kod donošenja odluka u slučaju izjednačenog broja glasova, glas predsjednika Uprave biti će prevladavajući glas.

7.3. Zadržana pitanja

Rješenja ili odluke Uprave u vezi sa slijedećim pitanjima ( „Zadržana pitanja“) zahtijevati će prethodno odobrenje Nadzornog odbora u skladu s člankom

7.1.5. i Statutom :

7.3.1. Prestanak bilo koje osnovne djelatnosti Grupe ili reorganizacije u bitnoj mjeri cjelokupnog njezinog poslovanja

7.3.2. Promjena imena i sjedišta Društva

7.3.3. Nova zaduživanja ( zajmovi, krediti, garancije itd) koji bi rezultirali omjerom zaduženja većim od 50 % u više od 2 uzastopna kvartala, ili u bilo kojem trenutku većim od 60%. Za primjenu ove odredbe omjer zaduženja imat će značenje u skladu s međunarodnim izrazima: (neto dug (neto dug +kapital)

7.3.4. Prodaja, zakup, zamjena, prijenos ili drugo raspolaganje bilo kojom nekretninom ili drugom imovinom člana Grupe čija vrijednost premašuje 5% konsolidirane vrijednosti dugoročne imovine Grupe posljednje zaključene financijske godine ili onda kada vrijednost takve imovine kojom se raspolaže u tekućoj financijskoj godini premaši 10 % konsolidirane vrijednosti dugoročne imovine Grupe u posljednjoj zaključnoj financijskoj godini.

7.3.5. Kada vrijednost takve nekretnine ili imovine iznosi manje od gore navedenog praga, prodaja, zakup, zamjena, prijenos ili drugi oblik raspolaganja bilo kojom nekretninom ili drugom imovinom člana grupe,koje je, prema mišljenju Uprave, značajna za poslovanje grupe.

7.3.6. Prestanak uvrštenja dionica Društva na Zagrebačkoj burzi.

7.3.7. Izmjena ili raskid bilo kojeg postojećeg ugovora kome je član Grupe ugovorna strana čija vrijednost premašuje HRK 80.000.000,00 ukoliko takva izmjena ili raskid ne spada u redovit tijek poslovanja Grupe (ugovori povezani s uobičajenim poslovanjem Grupe smatrat će se redovitim tijekom poslovanja).

7.3.8. Poduzimanje bilo kojeg zajedničkog pothvata (joint venture) od strane člana grupe koji se odnosi na bitan dio down strema, veleprodajnog ili maloprodajnog poslovanja Grupe. Bitni dio znači 5% konsolidirane vrijednosti dugoročne imovine Grupe u posljednjoj zaključnoj financijskoj godini ili kad ukupna vrijednost takvih transakcija u okviru tekuće financijske godine premašuje 10% konsolidirane vrijednosti dugoročne imovine Grupe u posljednjoj zaključnoj financijskoj godini.

7.3.9. Stjecanje bilo koje nekretnine od strane nekog člana Grupe u slučaju kada naknada za stjecanje premašuje 10% konsolidirane vrijednosti dugoročne imovine posljednje zaključene financijske godine ili ako ukupna vrijednost takvih akvizicija u okviru tekuće financijske godine premašuje 10% konsolidirane vrijednosti dugoročne imovine Grupe posljednje zaključne financijske godine.

7.3.10. Davanje prokure

7.3.11. Promjena računovodstvenih politika Društva ili Grupe, uz iznimku usklađenja s računovodstvenim standardima Strateškog ulagatelja i njihovim izmjenama i dopunama u odgovarajućem trenutku.

7.3.12. Izmjene i dopune ili zamjena onih dijelova izmijenjenog i dopunjenog Poslovnika o radu Nadzornog odbora i izmijenjenog i dopunjenog Poslovnika o radu Uprave koja se odnosi na prava na upravljanje društvom (tj. prava imenovanja i zamjene) Vlade.

7.3.13. Odobravanje omjera isplate dividende iznad 40%

7.3.14. Raspolaganje maloprodajnom imovinom Društva onda kad bi takvim raspolaganjem određeni teritorij Hrvatske ostao bez alternativne mogućnosti opskrbe gorivom.U svrhu primjene ovog stavka Ugovorne će strane u obzir uzeti razumno stajalište klijenta prilikom odlučivanja o tome postoji li alternativa mogućnost opskrbe goriva.

7.3.14.1. Bilo kakva investicija u djelatnost skladištenja podzemnog prirodnog plina,kako je taj termin definiran Zakonom o tržištu plina.

12. Trajanje i prestanak ugovora

Ugovorne strane suglasne su da se članak 13.2. Ugovora o međusobnim odnosima dioničara mijenja i glasi:

Ovaj ugovor automatski prestaje na datum kad bilo koja od ugovorenih strana ( zajedno sa svojim Povezanim društvima) prestane izravni ili neizravno, biti najmanje dvadeset i pet posto (25%) plus jedne dionice temeljnog kapitala društva.

Opravdanost i zakonitost privatizacije INA-e odnosno zakonitost Ugovora o kupoprodaji 25%+1 dionice INA-e i Dioničkog ugovora iz 2003 godine pojedini članovi Istražnog povjerenstva utvrđuju kroz činjenice da je:

a) Hrvatski sabor dao suglasnost odnosno prihvatio Izvješće Vlade Republike Hrvatske o privatizaciji INA- e Industrije nafte d.d.

b) Vlada Republike Hrvatske u postupku prodaje dionica INA-e odabrala pet od deset tvrtki koje su iskazale interes za kupnju 25%+1 dionicu INA-e Industrije nafte d.d., te na temelju potpuno jednakih uvjeta od ponuda kojih su podnijeli MOL i OMV Vlada Republike Hrvatske odabrala je MOL Hungarian oil and gas plc sa ponuđenom cijenom od 505 milijuna USD.

c) da je vrijednost temeljnog kapitala INA-e Industrija nafte d.d. postupku prodaje 25%+1 dionica strateškom partneru iznosila 9 milijardi kuna, a da je paket od 25%+1 dionice INA-e plaćen je 505 milijuna USD.

d) da je dobit prema modelu privatizacije bila zadržana,

e) da je ugovorena klauzula koja osigurava zaposlenost zaposlenika za tri godine.

Dio članova Istražnog povjerenstva iznio je primjedbe na pojedine odredbe Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine u dijelu koji se odnosi na dodjelu upravljačkih prava strateškom partneru odnosno na „Zadržana pitanja“ prema kojima se odluke nisu mogle donositi bez pristanka jednog člana Nadzornog odbora od strane strateškog ulagatelja.

Netransparentnost ove odredbe članovi Istražnog povjerenstva vide kroz činjenicu da je MOL Hungarian oil and gas plc stekao pravo upravljanja kao da je većinski vlasnik INA-e, a što je vidljivo iz samog ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. prema kojemu kupcu dionica pripadaju prava donošenja odluka kao da je većinski vlasnik INA-e.

Dio članova Istražnog povjerenstva smatra da MOL Hungarian oil and gas plc nije bio strateški ulagatelj, s obzirom na to da strateško ulaganje obuhvaća dokapitalizaciju tvrtke a što nije bila posljedica izvršenja Ugovora o kupoprodaji 25%+1 dionice INA-e Industrija nafte d.d., već samo kupnja dionica INA-e.

Također smatraju da Ugovor o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine nije u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima činjenicom da se dioničarima omogućilo da mijenjaju Statut društva kao da su vlasnici 3/4 glasova u Glavnoj skupštini društva.

U raspravi o izmjenama i dopunama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2009. godine pojedini članovi Istražnog povjerenstva mišljenja su da Vlada Republike Hrvatske nije trebala pristupiti izmjeni Dioničarskog ugovora iz 2003. godine. Smatraju da je izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara omogućeno strateškom partneru stjecanje većih upravljačkih prava,promjenom strukture Uprave i Nadzornog odbora INA-e Industrija nafte d.d. Mišljenja su da se Odlukom Vlade Republike Hrvatske o prijenosu 7% dionica INA-e Industrija nafte d.d. u Fond hrvatskih branitelja, kao i u postupcima javne inicijalne ponude od strane MOL-a Hungarian gas and plc, nije poštivao Zakon o privatizaciji INA-e Industrije nafte d.d (»Narodne novine«, br.32/02), obzirom Hrvatski sabor o tom dijelu privatizacije INA-e nije bio izvještavan. Zaključno smatraju da je Vlada Republike Hrvatske izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2009. omogućila MOL-u Hungarian gas and plc stjecanje većih upravljačkih prava, što znači da presudnu odluku u odlučivanju donose predstavnici MOL-a Hungarian gas and plc.

6. Usmeni iskazi svjedoka

6.1. Iskaz svjedoka Xxxxxx Xxxxxx

Sukladno pozivu od 24. kolovoza 2010. godine, Klasa:021-12/10-14/03, Urbroj: 6523- 4-10-33, pristupio je pred Istražno povjerenstvo u svojstvu svjedoka gospodin Xxxxxx Xxxxx i dao svoj iskaz.

Gospodin Xxxxxx Xxxxx pristupio je davanju iskaza kao svjedok na okolnosti za utvrđivanje činjenica u vezi s privatizacijom INA-e Industrije nafte d.d. te svih ugovora i dodatka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškoga partnera Mol Hungarian oil and gas plc.

U promatranom razdoblju gospodin Xxxxxx Xxxxx obnašao je dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske za gospodarstvo i predsjednika Nadzornog odbora INA- Industrija nafte d.d.

Predsjednica Povjerenstva upozorila je svjedoka da je sukladno članku 64. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“,br.47/09) dužan govoriti istinu, da ništa ne smije prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo iz članka 303. Kaznenog zakona. (Kazneno djelo „Davanje lažnog iskaza“)

Sukladno članku 9. Poslovnika o radu Istražnog povjerenstva predsjednica Povjerenstva upoznala je svjedoka s mogućnošću da ga Istražno povjerenstvo može ponovno ispitati, a svjedoke čiji se iskazi ne slažu može suočiti. Sukladno članku 10. Poslovnika o radu Povjerenstva pitanja mogu postavljati svi članovi Povjerenstva po redoslijedu prijava, te je ujedno upozorila članove Istražnog povjerenstva da postavljanjem pitanja ne mogu vrijeđati čast i ugled osobe koja daje iskaz, a svjedoka da svojim odgovorom ne može vrijeđati čast i ugled članova Istražnog povjerenstva.

6.1.1. Prva u postavljanju pitanja pristupila je Xxxxxxx Xxxxxxx predsjednica Povjerenstva

Predsjednica Povjerenstva zamolila je svjedoka da objasni situaciju u kojoj se INA Industrija nafte d.d. nalazila za vrijeme njegovog predsjedavanja Nadzornim odborom INA-e?

Svjedok je odgovorio da je INA-Industrija nafte d.d. početkom 2000. godine bila neuspješni gospodarski subjekt, odnosno da je prednjačila u neplaćanju obveza prema državnom proračunu i trgovačkim društvima, da je organizacijski bila loše postavljena, da su negativni rezultati poslovanja bili rezultat loše organizacije.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva koji su bili prioritetni poslovi Nadzornog odbora INA-e Industrija nafte d.d. i Vlade Republike Hrvatske kojoj je bio potpredsjednik zadužen za gospodarstvo?

Svjedok je kazao da je prvi zadatak koalicijske Vlade bio zaustaviti daljnje gomilanje gubitaka, odnosno riješiti cijenu nafte i odnosa cijene nafte i prodajnih cijena derivata na hrvatskom tržištu. S tim u vezi Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o posebnoj formuli koja je izjednačila cijenu domaće nafte sa cijenom nafte na Sredozemlju,kojom je INA u tom dijelu poslovanja dobila tržišne elemente poslovanja i zaustavila gubitke. Strategijom odvajanja monopolnih djelatnosti odnosno strategijom odvajanja transporta nafte i transporta plina, država je regulirala svoja potraživanja prema INA-i Industriji nafte d.d. Također naglasio je da se pristupilo strukturnim promjenama u INA-i a što je značilo odvajanje svega onog što nije bila osnovna djelatnost INA-e u posebne tvrtke da bi se poslovanje u proizvodnji i preradi nafte odvojilo od svega što nije djelatnost. Kao najjači potez u tom dijelu bilo je odvajanje kompletnog održavanja u proizvodnji i preradi nafte čiji je vlasnik bila INA Industrija nafte d.d. U periodu od 4 godine poslovanja naglasio je da je INA Industrija nafte d.d. od gubitaša i neplatiše postala tvrtka s pozitivnim poslovanjem.

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je koji je bio razlog da se donese poseban Zakon o privatizaciji INA-e Industrija nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da su Zakonom o pretvorbi i privatizaciji pojedina trgovačka društva u Republici Hrvatskoj poput INA-e Industrija nafte d.d. i Hrvatska elektroprivreda bila izuzeta iz postupka privatizacije i pretvorbe, te je stoga bilo potrebno donijeti posebni Zakon o privatizaciji INA-e Industrije nafte d.d.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva kako se Nadzorni odbor INA-e pripremao za prvi dio privatizacije INA-e Industrije nafte d.d., odnosno za prodaju 25%+1 dionicu INA-e Industrija nafte d.d. strateškom partneru?

Svjedok je odgovorio da je interes Nadzornog odbora i Uprave INA-e Industrije nafte

d.d. bio održati ulaganja u proizvodnju nafte i plina . Prema iskazu svjedoka najveći problem u to vrijeme bile su zastarjele rafinerije i slaba konkurentnost rafinerija u Europi, da su potrebe hrvatskoga tržišta za dvije rafinerije bile previše. Nadzorni odbor INA-e imao je značajni cilj obnovu i ulaganje u objekt rafinerije, pa je najveći dio posla Uprave i Nadzornog odbora INA-e bio srednjoročni plan INA-e, kojim je definiran način proizvodnje i plasmana kao i ulaganje u razvoj INA-e. Srednjoročnim planom naznačena je nužnost izlaska INA-e Industrija nafte d.d. na tržište Bosne i Hercegovine, Crne Gore i tržište Srbije, ulaganja u plinsko nalazište na Jadranu, spajanju plinskih polja kod Pule, ulaganje u istraživanje nafte i plina u Siriji.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva kakvo je bilo stanje u INA-i na kraju njegovog mandata kao predsjednika Nadzornog odbora INA-e?

Svjedok je odgovorio da je Nadzorni odbor INA-e uspio realizirati politiku Vlade Republike Hrvatske u mandatnom periodu od 2000.-2003. godine.

6.1.2. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxxx potpredsjednik Povjerenstva

Potpredsjednika Povjerenstva zanimalo je da li je Vlada Republike Hrvatske učinila stratešku grešku kada je odlučila prodati 25% plus jednu dionicu INA-e Industrije nafte d.d. obzirom na činjenicu da je INA Industrija nafte d.d. devedesetih godina bila gospodarski oslonac u Republici Hrvatskoj, zašto se nisu izdvojile iz privatizacije INA-e bušotine plina i nafte, obzirom sa se u 2000. godini crpilo negdje oko milijun i pol tona nafte iz bušotina, a plina oko 1,8 milijun metara kubičnih?

Svjedok je odgovorio da INA Industrija nafte d.d. nije bila razlog privatizacije, nego gospodarska situacija u kojoj se Republika Hrvatska nalazila početkom 2000. godine.

Istaknuo je da je nelikvidnost bila golema, financijsko stanje državnih financija nije omogućavalo izdvajanje sredstava za gospodarsku aktivnost, da je država morala prodavati tvrtke da bi konsolidirala probleme. Početkom 2003. godine kad je počeo proces privatizacije INA Industrija nafte d.d. je bila konsolidirana tvrtka, organizirana, strukturno organizirana na taj način da je izdvojena svaka neosnovna djelatnost što znači moglo se utvrditi kako se posluje u bušenju nafte i plina, u preradi nafte, u prometu. Svjedok je u svom iskazu naglasio da je temelj daljnje budućnosti INA-e Industrije nafte d.d. bio u srednjoročnom planu razvoja , koji je morao prihvatiti svatko od ponuđača koji su se javili na natječaj. U srednjoročnom planu naglasak je bio na ulaganje u plinska polja u Jadranu i Slavoniji.

Na pitanje potpredsjednika Povjerenstva zašto se Vlada Republike Hrvatske obvezala MOL-u Hungarian oil and gas plc da pribavi i osigura vize i radne dozvole svim onim radnicima koje će MOL Hungarian oil and gas plc zapošljavati u Republici Hrvatskoj?

Svjedok je odgovorio da je politika Vlade Republike Hrvatske bila provesti reforme a u isto vrijeme ulagati u gospodarstvo, rasteretiti gospodarstvo od suvišnih nameta što je rezultiralo stopom rasta od 5 do 6%, i smanjenjem broja nezaposlenih koji je 2003. godine iznosio oko 310 tisuća. Što se tiče zapošljavanja stranaca svjedok je rekao da je MOL Hungarian oil and gas plc. želio imati dio svojih ljudi zaposlenih u INA-i odnosno htio je zaštiti svoje ulaganje.

6.1.3.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je mr. sc. Xxxxx Xxxxxxx tajnik Povjerenstva

Tajnika Povjerenstva zanimalo je s obzirom na to da Povjerenstvo u traženoj dokumentaciji nije dobilo objavljeni natječaj o prodaji 25%+1 dionica INA-e, tko je vršio procjenu oko vrijednosti poduzeća INA- e Industrije nafte d.d. odnosno je li takva procjena postojala?

Svjedok je predložio da na ovo pitanje odgovori gospodin Xxxxx Xxxxxx s obzirom na to da je u postupku privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. isti bio zadužen kao ministar gospodarstva. Svjedok se ukratko osvrnuo na postupak prodaje 25%+1 dionice INA-e, navodeći da je međunarodni poziv za kupnju istih objavljen u Vjesniku i Financial Times-u, da se procjena vrijednosti INA-e kretala negdje oko 9 milijardi kuna,da je postojala bojazan da zbog zastarjelih rafinerija dinamičnom procjenom nije bilo moguće dostići vrijednost od devet milijardi kuna. Također, naglasio je da

nalazišta nafte i plina nisu bili imovina INA-e Industrije nafte d.d., već imovina Republike Hrvatske. To su bili razlozi zašto dinamička procjena vrijednosti INA-e Industrija nafte d.d. nije davala naznake da će biti veća od statičke ili knjigovodstvene vrijednosti. Govoreći o prodajnoj cijeni dionica INA-e Industrije nafte d.d. istaknuo je da je natječaj bio jasan jer je cijena bila glavni uvjet.

Tajnika Povjerenstva zanimao je podatak zna li se kolika je bila procjena kompanije Xxxxxxxx & Xxxxxxxx o procjeni vrijednosti INA-e Industrije nafte d.d.i smatra li da je postignuta cijena realna s obzirom na godine poslije?

Svjedok je odgovorio da su procjene navedene kompanije iznosile 170, 180 milijuna dolara, a da se za prodaju 25%+1 dionicu INA-e Industrije nafte d.d. dobilo više od 505 milijuna USD.

6.1.4.Sljedeći je pristupio pitanju gospodin Xxxxxx Xxxxxxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je da li je bilo mogućnosti da se na sjednici Hrvatskoga sabora intervenira u eventualno loš potez tadašnje Vlade oko cijele transakcije INA-e Industrije nafte d.d., te kako procjenjuje Srednjoročne strategije razvoja INA-e Industrija nafte d.d. obzirom da je INA Industrija nafte d.d. koncem 2003. zadržala dvije milijarde kuna neisplaćene dobiti i osigurala određena kreditna sredstva za financiranje tog srednjoročnog razvoja koje je usuglasila s Ugovorom o suradnji?

Svjedok je odgovorio da je INA Industrija nafte d.d. bila prva tvrtka iz sektora energetike koja se privatizirala, te je stoga tadašnji predsjednik Vlade Republike Hrvatske odlučio da se cijeli proces privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. vodi javno i transparentno.

Govoreći o javnosti i transparentnosti privatizacije INA-e Industrije nafte d.d., istaknuo je da su sve informacije sa zasjedanja posebnog Povjerenstva za privatizaciju INA-e dostavljene javnosti, da su svi procesi vođeni javno, da je ugovor objavljen dan nakon potpisivanja, da je u nekoliko navrata Povjerenstvo za INA-u izvještavalo Vladu Republike Hrvatske, da je svaka sjednica Vlade Republike Hrvatske bila otvorena za javnost. Materijali i zaključci Vlade bili su također javni. Naglasio je da je Hrvatski sabor bio izvještavan dva ili tri puta o svim procesima privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. Prema tome, zaključio je da nije bilo niti skrivenih ugovora niti tajnih ugovora, nije bilo nijednog postupka koji nije bio pred samom javnosti.

Opravdanost Ugovora o prodaji 25%+1 dionice INA-e Industrije nafte d.d. vidi kroz ponudu Mol-a Hungarian oil and gas plc. od preko 505 milijuna USD, jer su očekivanja bila daleko niža, što je bio iznenađujući faktor za sve one koji su pratili proces privatizacije INA-e. Govoreći o 7 godina nakon toga istaknuo je da nije bilo većih prigovora odnosno da su se prigovori počeli javljati u trenutku kada je Xxxxx gospodina Xxx Xxxxxxxx krenula sa javnom prodajom daljnjeg paketa dionica INA-e Industrije nafte d.d., kada se krenulo prema promjeni Dioničkog ugovora kojim se omogućilo mađarskoj strani da dobije mogućnost dodatnog pravo glasa. Istaknuo je da je koalicijska Vlada Republike Hrvatske zahvaljujući INA-i Industriji nafte d.d. osigurala 150 milijuna dolara za investicije i svu dobit ostavila za razvoj INA-e Industrija nafte d.d. Također, naglasio je da se Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara osiguralo hrvatskoj strani da ima većinu u Upravi i u Nadzornom odboru INA-e Industrije nafte d.d., te da prilikom izvođenja srednjoročnog plana nije bilo utjecaja od mađarske strane.

Na pitanje člana Povjerenstva je li Vlada Republike Hrvatske nakon promijene vlasti mogla promijeniti Ugovor u slučaju da je utvrdila da je Ugovor o prodaji 25%+1 dionice INA-e koji je sklopila koalicijska Vlada nepovoljan za Republiku Hrvatsku ? Član povjerenstva molio je da mu se odgovori sa da ili ne.

Svjedok je potvrdno odgovorio: DA.

6.1.5. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je doc. dr. sc. Xxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je koje su okolnosti utjecale da su se tijekom privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. pa sve do danas povećavale obveze prema državi i prema dobavljačima?

Svjedok je odgovorio da je u 2000. godini INA Industrija nafte d.d. bila jedan od najvećih dužnika prema državi, da je 2003. godine INA-Industrija nafte d.d. bila tvrtka sa preko 2 milijarde kuna ostatka iz 2002. godine sa investicijskim programima, te da na kraju mandata koalicijske Vlade nije bila dužna nikome.

Člana Povjerenstva zanimalo je tko su bili najveći dobavljači nafte, sirovina i derivata?

Svjedok je odgovorio da su najveći dobavljači u to vrijeme bili INA Industrija nafte d.d. London koja se bavila transakcijama kupnje nafte. Naglasio je da Nadzorni odbor

INA-e nije bio zadovoljan tim procesima obzirom da su nabavke bile neredovite tzv. kupnje na spotu, odnosno bez dugoročnih ugovora.

Na pitanje člana Povjerenstva koliko bi se na ukupni prihod veći od 20 milijardi kuna mogla ostvariti neto dobit kada bi se tom kompanijom upravljalo odgovorno i učinkovito?

Svjedok je odgovorio da bi dobit u kvalitetno organiziranoj tvrtki sa nerealnom cijenom plina i sa probojem prema vanjskom tržištu bila oko 4 milijarde kuna.

Člana Povjerenstva zanimalo je koliko je Vlada Republike Hrvatske uložila novčanih sredstava u procesu privatizacije INA-e na temelju konzultantskih usluga raznim tvrtkama, pojedincima?

Svjedok je odgovorio da nema saznanja.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li je netko radio dinamičku procjenu vrijednosti INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da se odustalo od dinamičke procjene.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li je Vlada Republike Hrvatske prodajom jedne zlatne dionice prodala i određeni broj upravljačkih prava koja ne proizlaze iz kupnje 25%+1 dionice INA-e nego iz upravljačkih prava?

Svjedok je odgovorio da nije bilo razlike između 25% i 25% plus jedne dionice, te da je cijena tog paketa iznosila 505 milijuna USD. Govoreći o upravljačkim pravima istaknuo je da nije prodavan upravljački paket. Sve je zanimalo daljnji proces privatizacije, kada će moći krenuti u daljnji proces privatizacije INA-e Industrije nafte

d.d. i to je po njegovom mišljenju najjača klauzula koja se dodatno htjela platiti. Upravo ta klauzula da će daljnja privatizacija ovisiti samo o Vladi Republike Hrvatske i da taj poseban paket koji bi možda netko i vrednovao nije na prodaju odlučivala je o strateškom partneru. Govoreći o zadržanim pitanjima iz Ugovora o prodaji 25%+1 dionice INA-e Industrija nafte d.d., naglasio je da su ona rezultat odgovornosti dvaju dioničara kojima je cilj zajedničko unapređenje razvoja INA-e Industrija nafte d.d.

Na pitanje člana Povjerenstva jesu li svi potencijalni kupci imali mogućnost uvida u konačni prijedlog ugovora o međusobnim odnosima dioničara ili je nakon odabira konačnog kupca došlo do promjena takvog ugovora?

Svjedok je odgovorio da su elementi ugovora bili poznati svim potencijalnim kupcima, odnosno elementi ugovora koji su bili navedeni u natječaju bili su zadržani i u ugovoru .

Na zaključak člana Povjerenstva, da je Vlada Republike Hrvatske nakon odabira MOL-a Hungarian oil and gas plc kao konačnog kupca na prijedlog jedne konzultantske tvrtke mijenjala Ugovor na način da se MOL-u Hungarian oil and gas plc daje mogućnost da imenuje člana uprave za financije i formuliraju se zadržana pitanja koja u bolju poziciju postavljaju MOL Hungarian oil and gas plc kao kupca i samim tim to utječe na ukupnu vrijednost kompletnog paketa.

Xxxx li prema njegovoj procjeni tu mogućnost imali i drugi kupci?

Svjedok je odgovorio da je član uprave za financije bio jedan od sedam članova Uprave INA-e. Također, mišljenja je da je najvažnija bila funkcija člana uprave za razvoj, obzirom da je ulaganje bitno a tu je funkciju dobio predsjednik Uprave INA-e. Znači li to zaključio je člana Povjerenstva da je Vlada Republike Hrvatske nakon odabira MOL-a Hungarian oil and gas plc kao kupca mijenjala uvjete u Ugovora o međusobnim odnosima dioničara.

Svjedok se nije složio sa zaključkom člana Povjerenstva navodeći da uvjeti u Ugovoru nisu mijenjani.

6.1.6. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je da li se zbog neprovođenja odluka Vlade Republike Hrvatske i Nadzornog odbora INA-e moglo dovesti INA-u Industrija nafte d.d. da ima gubitke oko milijardu kuna? Je li nedovoljno ulaganje u INA-u Industrija nafte d.d. u proteklih šest godina dovelo do iznimno loših rezultata poslovanja u 2008 i 2009. godini?Zamolio je svjedoka da prokomentira cijenu dionica odnosno vrijednost koju je Vlada Republike Hrvatske ostvarila po pojedinačnoj cijeni dionice?

Svjedok je odgovorio da su gubici INA-e Industrija nafte d.d. nastali zbog neulaganja. Rafinerijsko poslovanje u INA-i je najveći gubitaš i kreator gubitka. To je bio razlog zašto je i njihov plan predviđao do 2006. dvije najmodernije europske rafinerije koje su morale biti u sastavu INA-e Industrija nafte d.d.

S druge strane naglasio je, ogromni gubici su razlog da se INA Industrija nafte d.d. sve više opredjeljuje za uvoz derivata. Na uvozu derivata uvijek je pitanje da li dobivate ili gubite, ako i dobivate to je vrlo malo. Prema tome, temeljna djelatnost INA-e Industrije nafte d.d. nije uvoz derivata.

Također smatra da je osnovni problem INA-e Industrije nafte d.d. neulaganje u plinska i naftna polja što rezultira nedovoljnom količinom plina i nedovoljnom

količinom nafte koja se može u Hrvatskoj proizvesti. Sve je to razlog da su rezultati INA-e Industrija nafte d.d. loši.

6.1.7.Sljedeća u postavljanju pitanja pristupila je Xxx Xxxxxx,

članica Povjerenstva

Članicu Povjerenstva zanimalo je obzirom da Istražno povjerenstvo nije dobilo tekst natječaja za prodaju 25%+1 dionice INA-e Industrije nafte d.d., što je bilo oglašeno u pozivu da se prodaje i za što su se prikupljale ponude?

Svjedok je odgovorio da je u natječaju naznačeno da se prodaje 25%+1 dionica INA-e Industrije nafte d.d. i da se u tom dijelu žele dobiti zainteresirani partneri.

Članicu Povjerenstva zanimalo je da li je postupak prodaje INA-e proveden sukladno Zakonu, s obzirom na to da Zakon kao i pregovaračka platforma Vlade dopuštaju izričito prodaju 25%+1 dionice INA-e, a da je kroz zadržana pitanja Dioničarskog ugovora Mol-u Hungarian oil and gas plc. prepušteno daleko više upravljačkih prava nego mu to proizlazi iz vlasničkog udjela?

Svjedok je odgovorio da su postupci prodaje 25%+1 dionicu INA-e Industrije nafte

d.d. bili jasni i svima dostupni, za cijenu od 505 milijuna USD prodano je 25%+1 dionica INA-e Industrije nafte d.d., nikakva druga prava nisu prodana.Neprekidni razgovori rezultirali su MOL-om Hungarian oil and gas plc, OMV-om i Rosftom da je konačna cijena iznosila 505 milijuna USD.

6.1.8. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je tko je i na koji način se trebao kontrolirati ostvarenje ciljeva utvrđenih u Ugovoru o prodaji 25%+1 dionice INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je vlasnik svoja prava u poslovanju osiguravao kroz Nadzorni odbor INA-e. Istaknuo je da je koalicijska Vlada kroz Nadzorni odbor INA-e uskladila strukturne promjene, sva usklađenja, financijske transakcije vezane za dugove i potraživanja.

Na pitanje člana Povjerenstva je li Nadzorni odbor INA-e bio Xxxxxxx xxxxxx? Svjedok je odgovorio da je to bio Nadzorni odbor INA-e do druge faze privatizacije INA-e Industrija nafte d.d.

2. Iskaz svjedoka Xxxxx Xxxxxxx

Sukladno pozivu od 24. kolovoza 2010. godine, Klasa: 021-12/10-14/03, Urbroj,: 6523-4-10-32 pred Istražno povjerenstvo u svojstvu svjedoka pristupio je gospodin Xxxxx Xxxxxx i dao svoj iskaz.

Gospodin Xxxxx Xxxxxx pristupio je davanju iskaza kao svjedok na okolnosti za utvrđivanje činjenica u s vezi privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. te svih ugovora i dodatka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškoga partnera Mol Hungarian oil and gas plc.

U promatranom razdoblju gospodin Xxxxx Xxxxxx odnašao je dužnost ministra gospodarstva i dužnost člana Savjeta za privatizaciju, te je vodio operativne poslove u svezi postupka privatizacije Ine-Industrije nafte d.d.

Predsjednica povjerenstva upozorila je svjedoka da je sukladno članku 64. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“,br.47/09) dužan govoriti istinu, da ništa ne smije prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo iz članka 303. Kaznenog zakona. (Kazneno djelo „Davanje lažnog iskaza“)

Sukladno članku 9. Poslovnika o radu Istražnog povjerenstva predsjednica Povjerenstva upoznala je svjedoka s mogućnošću da ga Istražno povjerenstvo može ponovno ispitati, a svjedoke čiji se iskazi ne slažu može suočiti, te sukladno članku

10. Poslovnika o radu Povjerenstva pitanja mogu postavljati svi članovi Povjerenstva po redoslijedu prijava, te je ujedno upozorila članove Istražnog povjerenstva, da postavljanjem pitanja ne mogu vrijeđati čast i ugled osobe koja daje iskaz, a svjedoka da svojim odgovorom ne može vrijeđati čast i ugled članova Istražnog povjerenstva.

6.2.1. Prva u postavljanju pitanja pristupila je Xxxxxxx Xxxxxxx, predsjednica Povjerenstva

Predsjednicu Povjerenstva zamolila je svjedoka da opiše postupak prodaje 25%+1 dionice INA-e Industrije nafte d.d. strateškom partneru, koji su bili uvjeti za odabir strateškog partnera odnosno tko je donosio konačne političke odluke, što se donosilo na Savjetu a što na Vladi Republike Hrvatske?

Svjedok je odgovorio da se privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. provodila sukladno Zakonu o privatizaciji INA-e Industrije nafte d.d.(„Narodne novine“,br.32/02). Vlada Republike Hrvatske temeljem Zakona donijela je Odluku da prvi korak u privatizaciji INA-e industrija nafte d.d. bude prodaja strateškom partneru 25%+ jedna dionica

INA-e Industrije nafte. Na temelju te odluke je raspisan i međunarodni natječaj koji je objavljen u Financial Times-u i Vjesniku. Nakon toga su se javljali potencijalni investitori.

U prvom krugu, bilo je zainteresiranih 9 ponuđača u uži izbor ušla su 3 potencijalna strateška investitora, koji su ponude trebali dostaviti do kraja 2002. godine. Pripremajući se za taj proces privatizacije ustvrdio je da INA Industrija nafte d.d. nema završene strateške planove dugoročnog razvoja. I tada je kao ministar produžio rok za podnošenje ponuda za mjesec dana, uz uvjet da INA Industrija nafte

d.d. izradi strategiju dugoročnog razvoja koja bi bila obveza za INA-u odnosno za strateškog partnera.

Nakon što su ponuđači podnijeli ponude napravio se koncept za pregovore i formirao Savjet za privatizaciju, kojeg su činili članovi Vlade Republike Hrvatske. Isti je imao ulogu da nadzire pregovore za privatizaciju INA-e Industrija nafte d.d. U završnoj fazi išlo se na Vladu Republike Hrvatske odnosno na Sabor sukladno Zakonu o privatizaciji INA-e Industrija nafte d.d. („Narodne novine“,br.32/02) U međuvremenu na osnovu natječaja izabrani su savjetnici koji su sa savjetnicima Vlade Republike Hrvatske, Savjetom, Upravom INA-e Industrija nafte d.d. vodili proces privatizacije INA-e Industrije nafte d.d.Naglasio je da o natječaju i izboru savjetnika na natječaju postoje materijali.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva kako su birane najbolje ponude? Svjedok je naglasio da s prvim ponudama ponuđača nije bio zadovoljan.

Ponude su bile različite, bile su teško usporedive da bi se pregovaralo o svakoj pojedinačnoj ponudi. I onda je zauzeto stajalište da se kreiraju uvjeti,odnosno sadržaji ugovora koji će se ponuditi potencijalnim partnerima.

Pregovori su se odvijali tako da je svatko od ponuditelja mogao dati svoje primjedbe i prijedloge ili zatražiti neke izmjene ugovora. Oni su to radili pisano ili usmeno na sastancima. S tim prijedlozima od strane ponuđača kao ministar išao je pred Savjet za privatizaciju.

Naglasio je da su prve ponude bile nezadovoljavajuće, odnosno da su se kretale po njegovoj procjeni od 80 milijuna dolara do 300 milijuna dolara. Istaknuo je da su ponude možda i bile i malo preko 300 milijuna, ali da su ponuđači uz takvu cijenu postavili uvjete koje hrvatska strana nije mogla ispuniti.

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je da li se MOL Hungarian oil and gas plc nakon što je obavljana prodaja 25%+1 dionice INA-e Industrije nafte d.d. protivio javnoj objavi Ugovora?

Svjedok je naglasio da se MOL Hungarian oil and gas plc nije protivio javnoj objavi Xxxxxxx s obzirom da je to bio jedan od uvjeta koje je hrvatska strana postavila na početku. Pojasnio je da je jedan od uvjeta bio da nakon potpisa Xxxxxxx isti bude dostupan saborskim zastupnicima,a nakon stupanja Ugovora na snagu da bude dostupan hrvatskoj javnosti. Javna objava Xxxxxxx bila je u interesu za obje strane obzirom da se radilo o obliku ugovara o javnom i privatnom partnerstvu gdje je investitor privatni a Republika Hrvatska javni partner.

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je da li je Vlada Republike Hrvatske mogla raskinuti Ugovor s MOL-om Hungarian oil and gas plc ukoliko se klauzule ugovora ne bi izvršavale?

Svjedok je ogovorio da Vlada Republike Hrvatske nije mogla raskinuti Ugovor s MOL- om Hungarian oil and gas plc, budući da to nije bilo potrebno činjenicom zato što je bitne odluke donosila hrvatska strana a što je vidljivo kroz strukturu Uprave i Nadzornog odbora INA-e.

Na zaključak predsjednice Povjerenstva da je hrvatska strana bila odgovorna ako se nije ostvarivo petogodišnji plan.

Svjedok je odgovorio da odgovornost za ostvarenje petogodišnjeg plana treba sagledati kroz rad Uprave i Nadzornog odbora INA-e Industrije nafte d.d. čija je nadležnost da vode kompaniju u interesu kompanije.

6.2.2.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je da li je zadovoljan cijenom koja je postignuta za kupnju 25%+1 dionicu INA-e Industrije nafte d.d. i da li je sam postupak prodaje bio uspješan?

Svjedok je odgovorio da je on osobno ponudom bio zadovoljan, da je dobivena cijena od 505 milijuna USD za 25 %+1 dionicu INA-e Industrije nafte d.d. bila maksimalna, obzirom da su druge ponude iznosile 200 odnosno 300 milijuna dolara. Na pitanje člana Povjerenstva smatra li su prava koje je dobio strateški partner uobičajena?

Svjedok je odgovorio da je MOL Hungarian oil and gas plc kao strateški ulagatelj prava dobio sukladno poslovnoj praksi. Istaknuo je da su sva prava ostala na hrvatskoj strani jer je ista imala 75% manje jednu dionicu. Govoreći o dobivenom pravu strateškog partnera istaknuo je MOL Hungarian oil and gas plc dobio pravo nadzora odnosno član Uprave za financije bio je postavljen od strane MOL-a Hungarian oil and gas plc. Govoreći o suglasnosti MOL-a Hungarian oil and gas plc koju je davao za donošenje posebnih odluka naglasio je, da je obzirom na ulog koji je mađarska strana dala za kupnju 25%+1 dionicu INA-e, logično da se bez njihove suglasnosti ne može prodati imovina INA- e Industrija nafte d.d.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li smatra da je srednjoročni plan razvoja INA-e Industrija nafte d.d. bio optimističan,odnosno da li smatra da je razvoj optimiziran i zbog čega po njegovom mišljenju nije došlo do modernizacije rafinerija? Također zanimalo ga je smatra li da su izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima koji su sklopili Vlada Republike Hrvatske i MOL Hungarian oil and gas plc 2009. godine štetne za Republiku Hrvatsku?

Svjedok je odgovorio da na zadnje postavljano pitanje ne može odgovoriti obzirom da je pozvan za davanje iskaza za prvu fazu privatizacije INA-e. Govoreći o rafinerijama istaknuo je da je strateški interes bio zadržavanje i održavanje rafinerija i njihova modernizacija po novim europskim standardima.

6.2.3. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxxx potpredsjednik Povjerenstva

Potpredsjednika je zanimalo je li Vlada Republike Hrvatske imala alternativu kako sanirati dugove ili se baš moralo ići u privatizaciju INA-e Industrije nafte d.d.? Da li su upravljačka prava proporcionalna postotku vrijednosti dionica INA-e, da li je Vlada Republike Hrvatske definirala koliko vrijedi jedna dionica INA-e obzirom na upravljačka prava koja je dobio strateški partner?

Svjedok je odgovorio da je Republika Hrvatska 1999. godine imala negativnu stopu rasta, da je 2003. zadnje godine mandata koalicijske Vlade stopa rasta iznosila 6%. Istaknuo je da se gospodarstvo u tom razdoblju razvijalo Naveo je da je baza bila niska ali da je trend bio pozitivan. Na pitanje da li je država trebala krenuti u privatizaciju INA-e Industrije nafte d.d. svjedok iskazuje da se odgovor treba sagledati kroz činjenice da je državi bio potreban novac za sanaciju brodogradnje, sanirali su se PIK-ovi, radile kuće povratnicima. Naglasio je da politika nikada nije

upravljala INA-om Industrijom nafte d.d., da je MOL Hungarian oil and gas plc od upravljačkih prava za 25%+ jedna dionicu dobio 2 člana Uprave od 7. Da je sve operativne odluke poslovanja donosila poslovanje hrvatska strana, a MOL Hungarian oil and gas plc je imao pravo da čuva svoj ulog. Govoreći o vrijednosti jedne dionice naglasio je da je njena vrijednost 20%, odnosno pojasnio je da se s 24% nema utjecajnog upravljanja, ali sa 25%+ jednu dionicu ima, i da se mora platiti premiju za to upravljanje.

6.2.4. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je mr. sc. Xxxxx Xxxxxxx tajnik Povjerenstva

Tajnika Povjerenstva zanimalo je tko je vršio procjenu vrijednosti INA-e Industrije nafte d.d. odnosno kako je utvrđena cijena jedne dionice, koliko je iznosila sanacija INA-e Industrije nafte d.d. u vremenu od 2000-2003 godine, zašto je veliki novac uložen u rafinerije Sisak i Rijeka ako se znalo da će se ići u prodaju ?

Svjedok je odgovorio da je potencijalna vrijednost dionica INA-e bila preko 400 milijuna, koju je trebalo ostvariti. Budući da je INA Industrija nafte d.d. 2000. godine bila u dugovima, utvrđena je formula za formiranje cijene naftnih derivata koja je INA-i Industriji nafte d.d. osigurala pozitivno poslovanje. Što se tiče odgovora na pitanje oko utroška na rafinerije svjedok je iskazao da se taj podatak može vidjeti iz poslovnih knjiga INA-e .

6.2.5.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je doc. dr. sc. Xxxxx Xxxxx

Člana Povjerenstva zanimalo je da li je prodaja INA-e Industrije nafte d.d. po uvjetima po kojima je ostvarena bila dobar posao za Republiku Hrvatsku?

Svjedok je odgovorio da je prodaja 25%+1 dionice INA-e Industrije nafte d.d. bila dobar posao za Republiku Hrvatsku obzirom da je Republika Hrvatska u vlasništvu imala većinski paket dionica INA-e Industrije nafte d.d.

Na pitanje člana Povjerenstva zašto se od INA-e nije napravila učinkovitija tvrtka kad već razlog za prodaju nije bila potreba za već neučinkovito upravljanje s tvrtkom. Svjedok je odgovorio da poslovanje INA-e Industrije nafte d.d. nije razlog privatizacije INA-e već je ona posljedica gospodarske situacije u kojoj se Republika Hrvatska nalazila. Republika Hrvatska je tražila strateškog partnera koji će podignuti vrijednost INA-e Industrije nafte d.d., a to je vidljivo kroz cijenu koju je platio MOL Hungarian oil an gas plc.

Na pitanje člana Povjerenstva ima li plus jedna dionica INA-e po ekonomskoj kategoriji status zlatne dionice?

Svjedok je odgovorio da plus jedna dionica INA-e nema status zlatne dionice.

Na pitanje člana Povjerenstva kako objašnjava činjenicu iz članka 7. st. 715 koji kaže da će se u Nadzorni odbor INA-e, MOL-u dati dva člana, a hrvatskoj strani pet članova, s time da se svaka strateška odluka odnosno svaka odluka nadzornog odbora koja se odnosi na zadržana pitanja zahtjeva šest od ukupno sedam glasova Nadzornog odbora INA-e.

Svjedok je odgovorio da se strateški partner trebao zaštiti i da je u svrhu toga ugrađena ta odredba.

6.2.6. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxxxxxx član Povjerenstva

Član Povjerenstva je upitao da li je ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i MOL-a Hungarian oil and gas plc strateški partner dobio veća prava odnosno je li postojala mogućnost da strateški partner plati mogućnost operativnog upravljanja INA-om Industrija nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da se za preuzimanje uvijek plaća premija.

Na zaključak člana Povjerenstva da se upravljačka premija uglavnom plaća Svjedok je potvrdno odgovorio.

Na pitanje člana Povjerenstva da li ima informaciju da je Ugovorom između Podravke i OTP Banke kao jedno od jamstava nuđena i dionica INA-e Industrija nafte d.d.?

Svjedok rekao da odgovor na to pitanje ne može dati obzirom da je prema Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o tržištu kapitala dužan čuvati poslovnu tajnu.

6.2.7. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxx član Povjerenstva Člana Povjerenstva zanimalo je da li su privatizacijom INA-e Industrije nafte d.d. ostvareni strateški ciljevi?

Svjedok je odgovorio da se strateški plan provodio odnosno nadzirao kroz Nadzorni odbor i Upravu INA-e. Naglasio je da uprava izvršava planove, a nadzorni odbor nadzire izvršavanje planova.

Na pitanje člana Povjerenstva ima li vlasnik dionica interesa da mu dionice budu skuplje ili to prepuštaju Nadzornom odboru?

Svjedok je odgovorio da se na Glavnoj skupštini dioničara mogu davati primjedbe ili upozoriti na neslaganje sa politikom poslovanja.

Na pitanje člana Povjerenstva tko čini Glavnu skupštinu trgovačkog dioničkog društva?

Svjedok odgovara da Glavnu skupštinu društva čine svi dioničari društva.

6.2.8. Sljedeća u postavljanju pitanja pristupila je Xxx Xxxxxx,

članica Povjerenstva

Članicu Povjerenstva zanimalo je što je ponuđeno strateškom partneru da je njegova cijena na kraju porasla na 505 milijuna USD obzirom da je prvotna ponuda MOL-a Hungarian oil and gas plc. iznosila 353 milijuna USD i u kojem su trenutku ponuditelji imali zagarantirana prava u dioničarskom ugovoru?

Svjedok je odgovorio da je sam pregovarački proces bio zaštićen obzirom da je jedino on znao za ponude, a to je bilo potrebno zbog toga što nitko od ponuditelja nije smio znati druge ponude. Xxxxxxx naglasio je nitko nije znao koliko je drugi ponuđač nudio. Govoreći o ponudama osvrnuo se na zapisnike Savjeta za privatizaciju INA-e navodeći da su svi ponuđači imali definitivne ugovore prije podnošenja konačnih ponuda, koji se poslije toga nisu mijenjali. Svi su imali iste ugovore zbog čega su ugovori bili javno objavljeni Naglasio je da su se zadržana pitanja znala unaprijed odnosno nisu se mijenjala od podnošenja ponuda do potpisa ugovora.

Na pitanje je li MOL Hungarian oil and gas plc. imao prijedlog ugovora koji mu jamči 16 zadržanih pitanja sa ponudom od 353 milijuna USD ili je dobio prijedlog ugovora kada je ponudio cijenu od 505 milijuna USD?

Svjedok je odgovorio da su navedenu odredbu Xxxxxxx imala sva tri strateška partnera.

6.2.5. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je doc. dr. sc. Xxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je koliko su mu pomogle konzultantske kuće u vođenju privatizacije i koliko su koštale Vladu Republike Hrvatske i INA-u Industriju nafte d.d. u procesu privatizacije?

Svjedok je odgovorio da su se konzultantske kuće birale na osnovu natječaja, te da su imale pravo na određenu naknadu čiji iznos treba pogledati u poslovnim knjigama INA-e .

Član Povjerenstva komentirao je da se iznos konzultantskih tvrtki ne može provjeriti u poslovnim knjigama INA-e Industrija nafte d.d. obzirom da taj podatak nije dostavljen Istražnom povjerenstvu.

6.3. Iskaz svjedoka Xxxxxxxxx Xxxxxxxxxxx

Sukladno pozivu od 24. kolovoza 2010. godine, Klasa: 021-12/10-14/03,Urbroj:6523- 4-10-32 pred Istražno povjerenstvo u svojstvu svjedoka pristupio je gospodin Xxxxxxxx Xxxxxxxxxx i dao svoj iskaz.

Gospodin Xxxxxxxx Xxxxxxxxxx pristupio je davanju iskaza kao svjedok na okolnosti za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije INA-e Industrija nafte d.d. te svih ugovora i dodatka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškoga partnera MOL Hungarian oil and gas plc.

U promatranom razdoblju gospodin Xxxxxxxx Xxxxxxxxxx obnašao je dužnost predsjednika Uprave INA-Industrije nafte d.d.

Predsjednica povjerenstva upozorila je svjedoka da je sukladno članku 64. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“,br.47/09) dužan govoriti istinu, da ništa ne smije prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo iz članka 303. Kaznenog zakona. (Kazneno djelo „Davanje lažnog iskaza“)

Sukladno članku 9. Poslovnika o radu Istražnog povjerenstva predsjednica Povjerenstva upoznala je svjedoka s mogućnošću da ga Istražno povjerenstvo može ponovno ispitati, a svjedoke čiji se iskazi ne slažu može suočiti, te sukladno članku

10. Poslovnika o radu Povjerenstva pitanja mogu postavljati svi članovi Povjerenstva po redoslijedu prijava, te je ujedno upozorila članove Istražnog povjerenstva da postavljanjem pitanja ne mogu vrijeđati čast i ugled osobe koja daje iskaz, a svjedoka da svojim odgovorom ne može vrijeđati čast i ugled članova Istražnog povjerenstva.

6.3.1. Prva u postavljanju pitanja pristupila je Xxxxxxx Xxxxxxx predsjednica Povjerenstva

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je da li je bilo problema kod realizacije petogodišnjeg plana INA-e, obzirom da je MOL Hungarian gas and plc. Ugovorom o

međusobnim odnosima dioničara imao i određena prava po tzv. zadržanim pitanjima?

Svjedok je odgovorio da se strateški plan INA-e Industrije nafte d.d. radio od 1997. do 2003. godine za razdoblje od deset godina. Završna verzija strateškog plana INA-e koja je ugrađena u Ugovor o suradnji sa strateškim partnerom bila je na period od pet godina. Ukratko za vrijeme natječaja za privatizaciju INA-e Industrije nafte d.d. dopunjen je strateški plan koji je ušao u sastavni dio osnovnog ugovora sa MOL-om Hungarian oil and gas plc i nije bilo opstrukcije oko realizacije petogodišnjeg plana INA-e.

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je da li je Uprava INA-e Industrije nafte d.d. predlagala Nadzornom odboru INA-e nešto što se odnosilo na zadržana pitanja?

Svjedok je odgovorio da u periodu od sedam godina koliko je surađivao sa strateškim partnerom, kao predsjednik Uprave INA-e Industrije nafte d.d. u radu Uprave i Nadzornog odbora INA-e nije bilo većih problema u donošenju odluka, da su se nesuglasice rješavale na sjednici Uprave INA-e.

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je da li je po njegovom mišljenju MOL Hungarian oil and gas plc. bio dobar strateški partner za INA-u Industriju nafte d.d.? Svjedok je odgovorio da je MOL Hungarian oil and gas plc kompanija koja je pobijedila na natječaju, da je dobra kompanija i dobar partner činjenicom što je za razliku od drugih ponuđača koji su sudjelovali u natječajnom postupku za kupnju 25%+1 dionice INA-e Industrija nafte d.d. ponudio duplo veću cijenu .

6.3.2. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je potpredsjednik Povjerenstva Xxxxx Xxxxx

Potpredsjednika Povjerenstva zanimalo je da li je kao predsjednik Uprave INA-e Industrija nafte d.d. imao problema u provođenju odluka od strane MOL-a Hungarian oil and gas plc. obzirom na zadržana pitanja oko kapitalnih izdataka, godišnjih proračuna, poslovnih planova komercijalnih ugovora itd.?

Svjedok je odgovorio da je 25%+1 dionica jednaka kao i 49% dionica u načinu upravljanja, naglasio je da je kao predsjednik Uprave INA-e Industrije nafte d.d. s MOL-om Hungarian oil and gas plc, imao profesionalan pristup te da su se odluke donosile konsenzusom, posebice odluke koje su se odnosile na godišnji plan, plan investicija itd.

6.3.3. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je doc. dr. sc. Xxxxx Xxxxx član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je koliko je bilo zaposlenih u INA-i Industriji nafte d.d. u 2002. godini, koliko ih je danas zaposleno i planira li INA otpuštanje zaposlenika?

Svjedok je kazao da odgovor na pitanje treba sagledati kroz prizmu INA-e grupe i INA-e matice. S tim u vezi naglasio je da u 2000. godini u matici INA-i bilo zaposlenih oko trinaest tisuća. Reorganizacijom i stvaranjem novih poduzeća kćeri veliki broj zaposlenih otišao je u poduzeća kćeri pa je u INA Grupi ostalo 15 tisuća zaposlenih od kojih je u oko 10 tisuća. Smatra da će se u budućnosti neke stvari morati napraviti pa je vjerojatnost da će broj zaposlenih u INA-i Industrija nafte d.d. doći do 7 tisuća, što ne bi značilo otpuštanje radnika već drugačiju organizaciju u sklopu maloprodaje INA-e Industrija nafte d.d.

Na pitanje člana Povjerenstva tko je bio glavni dobavljač INA-e Industrije nafte d.d. za naftu, derivate i sirovinu nakon ulaska Mol-a Hungarian oil and gas plc u vlasničku strukturu INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da su se nakon ulaska strateškog partnera u strukturu INA-e Industrija nafte d.d., INA Industrija nafte d.d. i MOL Hungarian oil and gas gas plc odluke donosile suglasjem s tim da se realizacija odluka odvijala preko Londona.

Člana Povjerenstva zanimalo je koje okolnosti su dovele do toga da je INA Industrija nafte d.d. nakon ulaska Mol-a Hungarian oil and gas plc. u vlasništvo INA-e naglo povećala svoj dospjeli dug prema državi i dobavljačima, zajedno u iznosu od šest i pol milijardi kuna .

Na pitanje člana Povjerenstva je li bio upoznat sa dugom koji je INA Industrija nafte

d.d. ima prema državi odnosno prema dobavljačima i koji su bili razlozi tom procesu? Svjedok je odgovorio da je istodobno s porastom duga INA-Industrija nafte d.d. bila u investicijskom ciklusu, i bilo je pitanje da li stati sa uplatama trošarina ili zaustaviti sve investicije. Iskazao je da ne zna na kojem mjestu je i gdje je odlučeno se trošarine ne plaćaju ali da takvu odluku nisu donijeli u Upravi INA-e Industrije nafte

d.d. ali da je očito da se prešutno nešto događalo.

Člana Povjerenstva zanimalo je zašto je INA Industrija nafte d.d. kupila Energopetrol novcima iz tekuće likvidnosti, a dok se istodobno INA-i nisu uplaćivala trošarine državi, te je li mu poznato da Energopertol ima sudskih sporova oko vlasništva?

Svjedok nije odgovorio na postavljeno pitanje već se osvrnuo na gubitak koji je INA Industrija nafte d.d. imala u 2008 godini . Naglasio je da su sada svi dugovi prema

državi podmireni, da je dolaskom gospodina Xxxxx Xxxxxx na čelo Nadzornog odbora INA-e Industrija nafte d.d. veći dio dugova saniran.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li je smanjen dug dobavljačima koji je iznosio 4. milijarde kuna?

Svjedok je odgovorio da su svi dobavljači podmireni i da danas nema više problema.

6.3.4. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je mr sc. Xxxxx Xxxxxxx, tajnik Povjerenstva

Tajnika povjerenstva zanimalo je zašto je donijeta odluka o ulaganju u rafinerije Sisak i Rijeka pred samu privatizaciju INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je Vlada Republike Hrvatske uvela mehanizme koji su omogućavali razvoj i osigurali neovisnost Nadzornog odbora INA-e, ali da financijskih sredstava za investicije nije bilo. Naglasio je da se u investicije krenulo 2005. godine.

6.3.5. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxx

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je do kada su se odluke u INA-i Industriji nafte d.d. donosile konsenzusom i da li je zadovoljan dinamikom realizacije strateškog plana INA-e Industrija nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je do promjena u načinu vođenja INA-e Industrija nafte d.d. došlo 19. lipnja 2009. godine kada je promijenjena struktura upravljanja. S tim u svezi naglasio je da strukturu Uprave INA-e Industrije nafte d.d. prema izmjenama Dioničkog ugovora iz 2009. godine čine tri člana sa mađarske strane, tri člana hrvatske strane a u slučaju neriješenoga rezultata prevladava glas predsjednika Uprave. Govoreći o zadržanim pitanjima istaknuo je da su ista navedenim ugovorom dignuta na viši nivo, da strateški partner ne mora uvažavati drugog dioničara odnosno INA-u Industriju nafte d.d. kao što je INA Industrija nafte uvažavala njega Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara 2003. godine.

Na pitanje člana Povjerenstva tko obavlja izvršne funkcije u INA-i Industriji nafte d.d.? Svjedok je odgovorio da operativne poslove obavljaju izvršni direktori.

Na zaključak člana Povjerenstva da oba partnera imaju istu izvršnu funkciju

Svjedok je odgovorio da nemaju već da MOL Hungarian oil and gas plc ima izvršne funkcije u INA-i Industrija nafte d.d.

6.3.7. Sljedeća u postavljanju pitanja pristupila je Xxx Xxxxxx,

članica Povjerenstva

Članicu Povjerenstva zanimalo je li bilo nesuglasja odnosno slučajeva kada je morao presuditi glas predsjednika Uprave INA-e Industrija nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je bio jedan slučaj nesuglasja koji se odnosio na prodaju Crobenza kada je hrvatska strana stavila primjedbe.

Na pitanje članice Povjerenstva je li takva vrsta prodaje spada pod zadržana pitanja na koje hrvatska strana ima pravo veta?

Svjedok je odgovorio da se prodaja mogla realizirati bez pristanka hrvatske strane, odnosno nije moglo doći u zadržana pitanja jer je limit puno veći.

6.4. Iskaz svjedoka Xxxxx Xxxxxx

Sukladno pozivu od 24. kolovoza 2010. godine,Klasa:021-12/10-14/03, Urboj: 6523- 4-10-30 u svojstvu svjedoka pred Istražno povjerenstva pristupio je gospodin Xxxx Xxxxx, i dao svoj iskaz.

Gospodin Xxxx Xxxxx pristupio je davanju iskaza kao svjedok na okolnosti za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije INA- e Industrije nafte d.d. te svih ugovora i dodatka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškoga partnera Mol Hungarian oil and gas plc.

U promatranome razdoblju gospodin Xxxx Xxxxx obnaša dužnosti Ministra financija i dužnost predsjednika Nadzornog odbora INA- e Industrija nafte d.d.

Predsjednica Povjerenstva upozorila je svjedoka da je sukladno članku 64. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“,br.47/09) dužan govoriti istinu, da ništa ne smije prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo iz članka 303. Kaznenog zakona. (Kazneno djelo „Davanje lažnog iskaza“)

Sukladno članku 9. Poslovnika o radu ovog Istražnog povjerenstva predsjednica Povjerenstva upoznala je svjedoka s mogućnošću da ga Istražno povjerenstvo može ponovno ispitati, a svjedoke čiji se iskazi ne slažu može suočiti, te sukladno članku

10. Poslovnika o radu Povjerenstva pitanja mogu postavljati svi članovi Povjerenstva po redoslijedu prijava, te je ujedno upozorila članove Istražnog povjerenstva da postavljanjem pitanja ne mogu vrijeđati čast i ugled osobe koja daje iskaz, a svjedoka da svojim odgovorom ne može vrijeđati čast i ugled članova Istražnog povjerenstva.

6.4.1. Prva u postavljanju pitanja pristupila je Xxxxxxx Xxxxxxx predsjednica Povjerenstva

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je kakvo je bilo poslovanje INA-e Industrije nafte

d.d. u 2004. godini?

Svjedok je ogovorio da je pozitivno poslovanje INA-e Industrije nafte d.d. počelo od 2004. godine, da je u zadnjem izvješću Nadzornog odbora INA-e iz 2010. godine u prvih šest mjeseci dobit iznosila oko 600 milijuna kuna, a prema Izvješću predsjednika Uprave Nadzornom odboru INA-e dobit je u prvih osam mjeseci iznosila oko 800 milijuna kuna.

Na pitanje predsjednice Xxxxxxxxxxxx je li za vrijeme njegovog predsjedavanja Nadzornim odborom INA-e bilo problema u odlučivanju u dijelu koji se odnosi na zadržana pitanja?

Svjedok je odgovorio da je u Dioničkom ugovoru o zadržanim pitanjima bilo definirano da Nadzorni odbor niti Uprava INA-e ne mogu donijeti nijednu odluku bez jednog glasa strateškog partnera. Naglasio je da je Nadzorni odbor INA-e na prijedlog Vlade Republike Hrvatske u 2005. godini usvojio plan modernizacije rafinerije, da problema u odlučivanju nije bilo,ali da je strateški partner mogao uskratiti suglasnost oko pitanja s kojima se ne slaže, te se takva odluka se ne bi mogla donijeti.

Na zaključak predsjednice Povjerenstva da za vrijeme njegovog predsjedavanja Nadzornim odborom INA-e nesuglasja u donošenju odluka nije bilo.

Svjedok je odgovorio da je bilo nesuglasja u donošenju odluka koje su se odnosile na investicije, ali da su se nesuglasja sa strateškim partnerom rješavala pregovaranjem. Na pitanje predsjednice Xxxxxxxxxxxx je li u vrijeme njegovog predsjedavanja Nadzornim odborom INA-e dolazilo do izmjena investicijskih planova i koji su bili razlozi da se mijenjao terminski plan ulaganja u rafineriji?

Svjedok je odgovorio da je mađarska strana imala pod svojom kontrolom financije, nabavu i investicije, te da za vrijeme njegovog predsjedavanja Nadzornim odborom INA-e nije bilo nikakvih provedivih programa oko modernizacije rafinerije. Istaknuo je da je i bilo određenih sukoba tko će raditi projekte. Govoreći o investicijskom planu istaknuo je da je on usvojen 2005. godine i da se na osnovu njega počela provoditi modernizacija rafinerije u Sisku i Rijeci.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva kako komentira Izvješće Erste Investa dostavljeno Fondu branitelja u kojem se navodi da INA Industrija nafte d.d. ima zastarjelu tehnologiju i da dionice u budućnosti mogu samo padati?

Svjedok je odgovorio da su u 2007. godini dionice INA-e Industrije nafte d.d. prodavane po 1690 kuna za razliku od 2003. kada je cijena dionice iznosila 900 kuna, MOL Hungarian oil and gas plc je u postupku preuzimanja ponudio 2800 kuna po dionici INA-e Industrije nafte d.d. odnosno tri puta veću cijenu od one koju je platio za 25 %+1 dionicu. Također, smatra da se nije iskoristila takva ponuda za cijenu dionica, gubitci bi gledajući sa današnjeg aspekta, bili veliki.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva je li između Vlade Republike Hrvatske i INA-e Industrije nafte d.d. postojao dogovor da se tolerira ne uplata obveza u državni proračun kako bi se mogle završiti određene investicije?

Svjedok je odgovorio da nije bilo nikakve političke odluke kojom bi se toleriralo INA-i neplaćanja duga prema državi. Kao primjer naveo je donošenje rješenje o ovrsi naplate duga INA-e Industrije nafte d.d. u iznosu od 233 milijuna kuna, odnosno da je INA u slučaju ne plaćanja duga, državi plaćala zatezne kamate.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva zbog čega je došlo do izmjene Dioničarskog ugovora i zašto se iniciralo izdvajanje plinskog poslovanja iz INA-e Industrije nafte d.d.? Je li inicijativa išla od strane MOL-a Hungarian oil and gas plc ili Vlade Republike Hrvatske ili je bio zajednički interes za promjene Ugovora?

Svjedok je pojasnio da su u postupcima privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. osnovana dva Povjerenstva , prvo povjerenstvo za privatizaciju INA-e Industrije nafte

d.d. bilo je za IPO, koje je provedeno 2006. godine kada su hrvatski građani mogli kupiti xxxxxxx od najvrjednijih hrvatskih tvrtki. Drugo povjerenstvo nije bilo za privatizaciju već za izmjenu Dioničkog ugovora. Pojasnio je da Vlada Republike Hrvatske nije prodala MOL-u Hungarian oil and gas plc niti jednu dionicu INA-e Industrije nafte d.d. već je sukladno Zakonu o privatizaciji INA-e Industrije nafte d.d. (»Narodne novine«, br. 32/02), Vlada Republike Hrvatske 7%dionica INA-e dala hrvatskim braniteljima bez naknade, 15% xxxxxxx XXX-e prodala je na burzi, a zaposlenicima INA-e omogućila je da kupe 7% dionica.

Istaknuo je da je u Ugovoru o međusobnim odnosima dioničara propisana obveza da ako jedan od vlasnika dionica INA-e padne ispod 50 % da se krene u pregovore oko izmjene Dioničarskog ugovora. Vezano za rad Povjerenstva za izmjenu Dioničarskog ugovora istaknuo je da u radu Povjerenstva nije sudjelovao, već da je

formalno bio njegov član odnosno istaknuo je da su u radu Povjerenstva umjesto njega sudjelovali državni tajnici.

6.4.2.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo zašto INA Industrija nafte d.d. nije nastavila s modernizacijom rafinerija, kada je imala osigurana sredstva za idućih par godina?

Svjedok se nije složio sa zaključkom člana Povjerenstva, istaknuo je da se taj podatak može provjeriti u poslovnim knjigama INA-e Industrije nafte d.d.

Na pitanje člana Povjerenstva zbog čega nisu ostvareni planovi koji su bili zatečeni 2004. godine u INA-i Industriji nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da planova nije bilo te da je Vlada Republike Hrvatske odnosno Nadzorni odbor INA-e početkom 2005. godine donio novi plan modernizacije INA-e Industrije nafte d.d.

Na pitanje člana Povjerenstva zašto nije ostvaren srednjoročni plan razvoja INA-e, koji je bio sastavni dio prvog Ugovora za privatizaciju INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da srednjoročni plan nije ostvaren zato što Nadzorni Odbor i INA Industrija nafte d.d. nisu napravili svu dokumentaciju kako bi se isti mogli provoditi. Vlada Republike Hrvatske je 2005. godine donijela operativni program na osnovu kojeg ja krenula modernizacija i određeno zaduživanje INA-e Industrija nafte d.d.

Xxxxx Xxxxxxxxxxxx je zanimalo da li je bio član Povjerenstva za izmjenu Dioničarskog ugovora, da li se Povjerenstvo sastajalo i o čemu je odlučivalo?

Svjedok je odgovorio da u radu Povjerenstva za izmjenu Dioničarskog ugovora nije sudjelovao, da su umjesto njega sudjelovali državni tajnici te da je on formalno bio član Povjerenstva.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li imao saznanja jesu li se održavale sjednice Povjerenstva?

Svjedok je odgovorio da on nije nadzirao rad Povjerenstva, te da je bio samo formalno član Povjerenstva.

Na pitanje člana Povjerenstva je li bio prije glasanja bio upoznat na Vladi Republike Hrvatske sa zaključkom Povjerenstva?

Svjedok je negativno odgovorio na postavljeno pitanje, rekao je da nije sudjelovao u izradi zaključka Povjerenstva niti da je sa sadržajem zaključka bio upoznat.

Na pitanje člana Povjerenstva je li smatra da je bilo nužno ići u promjenu među Dioničkog ugovora između Vlade Republike Hrvatske i MOL-a Hungarian oil and gas plc?

Svjedok je odgovorio da u Dioničkom ugovoru iz 2003 godine stoji obveza da kad jedan od vlasnika dionica INA-e Industrije nafte d.d. padne ispod 50% vlasništava da se mora se pristupiti izmjeni Dioničkog ugovora.

Član Povjerenstva smatra da navedena informacija nije točna jer u Ugovoru piše drugačije. Nadalje člana Povjerenstva zanimalo je li mu je sugerirano da se odredbe Dioničkog ugovora moraju mijenjati?

Svjedok je odgovorio da je Dioničarskim ugovorom iz 2003 godine dogovoreno da se mora pristupiti izmjeni Ugovora ako netko od vlasnika padne ispod 50%. Rekao je da o izmjenama Xxxxxxx nije imao nikakvih saznanja osim Izvješća koje je bilo prezentirano na Vladi Republike Hrvatske.

S tim u vezi predsjednica Povjerenstva citirala mu je odredbe Dioničkog ugovora . Svjedok je mišljenja da Dioničarski ugovor sklopljen 2003. godine nije dobar za Republiku Hrvatsku. Istaknuo je da izmjene Dioničarskog ugovora ne želi komentirati s obzirom na to da u njima nije sudjelovao.

Na pitanje člana Povjerenstva je li Vlada Republike Hrvatske zaštitila interes države kroz upravljanje kompanijom?

Svjedok je odgovorio da se izmjenom Ugovora uveo drugi sustav upravljanja kroz odbor izvršnih direktora koji operativno vodi tvrtku . Istaknuo je da je dogovorom strateških partnera dogovoreno da na čelu odbora izvršnih direktora bude Hrvat, koji operativno vodi tvrtku. Uspoređujući Dionički ugovor iz 2003 godine i izmjene Dioničkog ugovora iz 2009. godine u dijelu koji se odnosi na zadržana pitanja iskazuje da nema velikih promjena oko operativnog dijela. Istaknuo je da je promijenjen iznos do kojeg Uprava i Odbor izvršnih direktora mogu donositi odluke bez suglasnosti strateškog partnera. Mišljenja je da je strateški partner Ugovorom o kupoprodaji 25%+1 stekao velika upravljačka prava.

Člana Povjerenstva zanimalo je smatra li da je izmjenom Dioničkog ugovora na najadekvatniji način zaštićen nacionalni interes Republike Hrvatske prema kojem se MOL-u Hungarian oil and gas plc daju apsolutna upravljačka prava a obzirom da je na čelu izvršnih direktora Hrvat.

Svjedok je odgovorio da je netočan podatak da je glavnog izvršnog direktora predložio strateški partner. Smatra da prema Dioničkom ugovoru uprava predlaže predsjednika ili šefa izvršnih direktora, ali da se ne zna kome to mjesto pripada.

Na pitanje člana Povjerenstva kako ocjenjuje loše poslovne rezultate INA-e Industrije nafte d.d. u 2008. i 2009. godini?

Svjedok je odgovorio da je INA Industrija nafte d.d. u 2008. godini prema Izvješću predsjednika Uprave imala dobit oko 800 milijuna kuna. Naglasio je da INA Industrija nafte d.d. u svom poslovanju ima plinski biznis a da 40 % plina uvozi. Naglasio je da je cijena plina iznosila je 2,35 kuna/m³ a prodavala se kućanstvu za 1,32 kuna/m³. Što se tiče stanja u 2009. istaknuo je da u pogledu likvidnosti INA Industrija nafte d.d. u dobro stoji.

Na pitanje člana Povjerenstva zašto Hrvatski sabor nije bio izvještavan u postupku privatizacije INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da do IPO-a nije bilo procesa privatizacije INA-e Industrije nafte

d.d. da se jedini proces privatizacije INA-e odvijao oko davanja 7% dionica u Fond hrvatskih branitelja, te da privatizacijskih procesa do 2006. godine nije bilo.

Na pitanje člana Povjerenstva je li prilikom sklapanja Ugovora o plinskom biznisu štićen interes Republike Hrvatske?

Svjedok je odgovorio da Republika Hrvatska nije preuzela plinski biznis, ono što je napravljeno je kupovina skladišta plina Okoli, koji je ostvario dobit u 2009. godini. Istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske vodila pregovore sa strateškim partnerom da se odgodi preuzimanje plinskog biznisa zbog postizanja energetske samostalnosti.

6.4.3.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je xxx.xx.xx. Xxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je, s obzirom na to da je vrijednost nekretnina INA-e u 2003. godini iznosila 6,7 milijardi kuna, a u 2007. godini vrijednost nekretnina iznosila je 14,9 milijardi kuna, je li povećana vrijednost rezultat ulaganja u tehnološku modernizaciju INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da se u INA-u Industriju nafte d.d. do 2005. godine nije moglo ništa uložiti. Promjene koje su se počele odvijati rezultat su odluke Vlade Republike Hrvatske i Nadzornog odbora INA-e da se krene s procesima modernizacije, pa je sukladno tome ukupna vrijednost nekretnina povećana za 6,9 milijardi kuna.

Člana Povjerenstva zanimalo je kakvo je poslovanje INA-e Industrije nafte d.d. bilo u 2004. godini?

Odgovarajući na ovo pitanje svjedok se osvrnuo na gospodarsko stanje u kojoj se država nalazila u 2003. godini navodeći, da ono nije bilo dobro s obzirom na to da se krenulo u postupak prodaje 25%+1 dionice INA-e Industrije nafte d.d. strateškom partneru. Također smatra da je Ugovorom o kupnji 25%+1 dionice INA-e Industrije nafte d.d. MOL Hungarian oil and gas plc postao zajedničar, da je suradnja sa strateškim parterom korektna i da im je u interesu da INA Industrija nafte d.d. napreduje.

6.4.4. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxxx, potpredsjednik Povjerenstva

Potpredsjednika je zanimalo ima li saznanja po kojoj su procjeni u 2003. godini rađene projekcije da je vrijednost dionice INA-e iznosila 900 kuna po dionici?

Svjedok je rekao da nema saznanja jer je u to vrijeme obnašao dužnost saborskog zastupnika.

Na pitanje potpredsjednika Povjerenstva da li se novcem od prodaje INA-e Industrije nafte d.d. uspjelo sanirati gospodarstvo Republike Hrvatske?

Svjedok je odgovorio da su novci od prodaje INA-e Industrije nafte d.d. uplaćeni u državni proračun 2003. godine, te da se u cijelosti nije uspjelo sanirati gospodarstvo Republike Hrvatske.

Na pitanje je li Republika Hrvatska mogla raskinuti Ugovor s MOL-om Hungarian oil and gas plc iz 2003. godine i koje bi posljedice bile za Republiku Hrvatsku slučaju da ga je raskinula isti?

Svjedok je odgovorio da se Ugovorom iz 2003. godine MOL Hungarian oil and gas plc osigurao kroz odredbe zadržanih pitanja, tako da je raskid Ugovora bio nemoguć.

6.4.5. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio Xxxxxx Xxxxxxxxx,

član Povjerenstva

Na pitanje člana Povjerenstva slaže li se da tvrdnjom da nadzorni odbor nadzire što uprava provodi?

Svjedok je pozitivno odgovorio i pojasnio da je nadležnost nadzornog odbora određena Zakonom o trgovačkim društvima.

Na pitanje člana Povjerenstva je li sudjelovao u radu Povjerenstva za biranje financijskog savjetnika i prijedlog nastavka privatizacije 2005. godine?

Svjedok je potvrdno odgovorio.

Na pitanje člana Povjerenstva je li sudjelovao u radu Povjerenstva za nastavak pregovora s MOL-om Hungarian oil and gas plc?

Svjedok je odgovorio da nije sudjelovao, ali da je bio predložen za člana Povjerenstva.

Člana Povjerenstva zanimalo je xxxx li se odluke koju su se pripremale za sjednicu Vlade Republike Hrvatske pogotovo one koje su bile od ključnog značaja, mogle donositi bez prethodne konzultacije sa predsjednikom Vlade Republike Hrvatske?

Svjedok je odgovorio da sukladno Poslovniku o radu Vlade Republike Hrvatske točke dnevnog reda mogle su se uvrstiti u dnevni red odlukom predsjednika ili potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Na zaključak člana Povjerenstva da je imao razlog da ne sudjeluje u Povjerenstvu za izmjenu Dioničkog ugovora a da je na sjednici Vladi Republike Hrvatske glasovao za zaključak Povjerenstva.

Svjedok je odgovorio da zbog izrade državnog proračuna Republike Hrvatske nije sudjelovao u radu Povjerenstva.

Član Povjerenstva osvrnuo se na odgovor svjedoka, smatrajući da je navedeni razlog ne sudjelovanja u radu Povjerenstva neosnovan.

Na pitanje člana Povjerenstva zbog čega je došlo od smjene predsjednika Nadzornog odbora INA-e odlukom Vlade Republike Hrvatske 29. listopada 2008.godine?

Svjedok se u svom iskazu pozvao na Odluku Vlade Republike Hrvatske prema kojoj državni dužnosnici ne mogu biti u više od dva nadzorna odbora trgovačkih društava, a s obzirom na to da je on bio član u dvije financijske institucije smatra da je bilo logično rješenje da se on razriješi dužnosti predsjednika nadzornog odbora a da se na njegovo mjesto imenuje kolega Xxxxx Xxxxxxxx.

Član Povjerenstva zaključio je da su on i Xxxxx Xxxxxxxx zamijenili mjesta nakon što se ispregovaralo s MOL-om Hungarian oil and gas plc i nakon što su donesene potrebne odluke na Vladi Republike Hrvatske . Naglasio je da je njegovo mišljenje da u vrijeme dok su se donosile ključne odluke na Vladi Republike Hrvatske nije bio predsjednik Nadzornog odbora INA-e, te da su se temeljne odluke na Vladi Republike Hrvatske donosile temeljem prijedloga Povjerenstva za izmjenu Dioničkog

ugovora u kojem nije sudjelovao. Nadalje zanimalo ga je da li smatra da zadržana pitanja koja su sadržana u osnovnom Ugovoru o međusobnom odnosu dioničara vezana za strateški razvoj ili strateško upravljanje INA-om ili samo operativno upravljanje INA-om Industrija nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio i jednog i drugog.

Član Povjerenstva zaključio je da ima i jednog i drugog, pa je svjedoku postavio slijedeće pitanje. Zanimalo ga je da li je MOL Hungarian oil and gas plc malim udjelom u Upravi i Nadzorom INA-e Industrija nafte d.d. mogao u cijelosti operativno upravljati INA-om Industrijom nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je MOL Hungarian oil and gas plc mogao manjinskim udjelom operativno upravljati INA-om Industrijom nafte d.d. obzirom da je funkcija financijskog direktora pripadala mađarskoj strani .

Na pitanje člana Povjerenstva da li Uprava INA-e Industrije nafte d.d. donosi odluke kolektivno ili pojedinačno?

Svjedok je odgovorio da je ugovoreno kako se odluke donose i do koieg iznosa se donose.

Na pitanje člana Povjerenstva je li kao predsjednik Nadzornog odbora INA-e morao odstupiti odlukom Vlade Republike Hrvatske, je li pokušao to promijeniti s obzirom da Nadzorni odbor nadzire rad Uprave INA-e?

Svjedok je odgovorio da ne zna tko bi prihvatio promjenu Dioničkog ugovora. Na pitanje člana Povjerenstva da li je pokušao ?

Svjedok je odgovorio da je promjena bila nemoguća.

Člana Povjerenstva zanimalo je postoji li kategorija upravljačke premije ?

Svjedok je odgovorio da je Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara definirano da je MOL Hungarian oil and gas plc sa 25%+1 dionicu INA-e Industrije nafte d.d. imao identična prava kao i Vlada Republike Hrvatske.

Na pitanje člana Povjerenstva ima li informaciju da je odvjetnik Xxxxxxxx bio savjetnik Vlade Republike Hrvatske u procesu pregovora s MOL-om Hungarian oil and gas plc oko izmjene Dioničkog ugovora?

Svjedok je odgovorio da je ugovor s odvjetnikom Xxxxxxxxxx imao gospodin Xxxxx Xxxxxxxx.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li je odvjetnik Xxxxxxxx bio jedan od odvjetnika Fima media tvrtke kod koje su deponirane određene xxxxxxx Xxxxxxxx?

Predsjednica Povjerenstva upozorila je člana Povjerenstva da se svjedoku ne postavljaju pitanja koja se odnose na slučaj Podravka .

Na pitanje člana Povjerenstva koliko Republika Hrvatska ima trenutno članova u Upravi INA-e Industrija nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da Vlada Republike Hrvatske ima tri člana u Upravi INA-e Industrije nafte d.d.

Na pitanje člana Povjerenstva koliko Republike Hrvatska ima članova u Nadzornom odboru INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da Nadzorni odbor INA-e ima devet članova, pet članova ima MOL Hungarian oil and gas plc, tri Republika Hrvatska i jedan član je predstavnik zaposlenih.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li MOL Hungarian oil and gas plc kroz zastupljenost u Nadzornom odboru i Upravi INA–e ima upravljačka prava nad upravljanjem cjelokupnim procesom INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je ugovoreno da se određena zadržana pitanja ne mogu donijeti bez hrvatskih članova Nadzornog odbora INA-e, kada se radi o poslu u iznosu oko 200 milijuna eura ili na kumulativnom godišnjem iznosu 400 milijuna eura. Član Povjerenstva zamolio je svjedoka da ponovi donju granicu iznosa za koju je potrebna suglasnost hrvatske strane?

Svjedok je odgovorio 200 milijuna eura.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li je izmjenama Dioničkog ugovora MOL Hungarian oil and gas plc doveden u situaciju da upravlja INA-om Industrijom nafte

d.d. kao da ima u vlasništvu 51% dionica INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je MOL Hungarian oil and gas plc 2003. godine doveden u poziciju da upravlja sa procesima u INA-i kao da je većinski vlasnik i da su mu Ugovorom o kupnji 25%+1 dionice INA-e omogućena puno veća upravljačka prava.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li je MOL Hungarian oil and gas plc kao manjinski dioničar imao svoje zaštićene interese?

Svjedok je odgovorio da su se Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara nastojala zaštiti elementarna upravljačka prava i interesi Republike Hrvatske.

6.4.6.Sljedeća u postavljanju pitanja pristupila je Xxx Xxxxxx članica Povjerenstva

Članicu Povjerenstva zanimalo je, s obzirom na to da Istražno povjerenstvo nije dobilo traženu dokumentaciju koja se odnosi na preporuke konzultantskih kuća, koje su bile podloge za sklapanje Dioničkog ugovora, je li kao član Vlade Republike Hrvatske naišao na pisani trag tih preporuka?

Svjedok je odgovorio da puno dokumenata koji se odnose na privatizaciju INA-e Industrije nafte d.d. nisu pronašli u Vladi Republike Hrvatske niti u Ministarstvu gospodarstva.

Članicu Povjerenstva zanimalo je da li je u daljnjem postupanju bio vezan odredbama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara, je li mogao raskinuti navedeni Ugovor?

Svjedok je odgovorio da je u periodu njegovog predsjedanja Nadzornim odborom INA-e suradnja s MOL-om Hungarian oil and gas plc bila korektna, da je MOL Hungarian oil and gas plc u više navrata posredovao dobivanju povoljnijih kredita za investicijske programe INA-e Industrije nafte d.d., da je u 2009. financijski pomogao INA-i Industriji nafte d.d. u saniranju dugova.

Članicu Povjerenstva zanimalo je da li je Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara pozicija MOL-a Hungarian oil and gas plc bila zaštićena i je li se on mogao raskinuti?

Svjedok je odgovorio da je Ugovor o prodaji 25%+1 dionicu INA-e Industrije nafte

d.d. sastavljen tako da su prema dobivenim upravljačkim pravima MOL Hungarian oil and gas plc i hrvatska strana zajedničari.

6.4.2. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Na pitanje člana Povjerenstva je li proučio izmjene i dopune Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara prije nego se glasovalo o njemu na sjednici Vlade?

Svjedok je odgovorio da nije, jer je Ugovor došao na Vladu.

Člana Povjerenstva zanimalo jesu li mu bila poznata odnosno je li usporedio zadržana pitanja iz prvog i drugog Ugovora o međusobnim odnosima dioničara?

Svjedok je odgovorio da nema velike razlike između prvog i drugog Ugovora o međusobnim odnosima dioničara , da je razlika jedino u brojčanom dijelu oko sastava Uprave i Nadzornog odbora INA-e.

Član Povjerenstva zamolio je svjedoka da prokomentira je li u odnosu na prvi Ugovor o međusobnim odnosima dioničara prema izmjenama i dopunama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara mala razlika kada se govori o raspolaganju odnosno prodaji imovine, da li se prvim ili drugim Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara više štitila imovina INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da nije bilo dobro rješenje da u Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara ugradi odredba koja ograničava hrvatsku stranu u odlučivanju, smatra da je istim hrvatska strana stavljena u nepovoljnu upravljačku poziciju obzirom da niti jedan projekt ne može donijeti bez suglasnosti strateškog partnera.

Na ponovno pitanje člana Povjerenstva da je izmjenama i dopunama Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara ugovorena i prodaja imovine?

Svjedok je odgovorio potvrdno do 80 milijuna. Naglasio je da je Ugovorom o preuzimanju MOL Hungarian oil and gas plc. postao zajedničar a ne strateški partner što je bila osnova za pregovore kojim je Vlada Republike Hrvatske ušla u pregovore oko izmjene Ugovora o međusobnim odnosima dioničara.

Član Povjerenstva nije bio zadovoljan odgovorom svjedoka te je istaknuo da se Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara štitila imovina INA-e Industrije nafte

d.d. Također se osvrnuo na odredbu izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara prema kojemu Uprava INA-e u kojoj mađarska strana ima presudni glas, može prodati imovinu tvrtke do 10% vrijednosti u jednoj godini.

Član Povjerenstva osvrnuo se na izlaganje svjedoka u dijelu koji se odnosi na vrijednost dionice po kojoj su bile prodavane u 2003. godini. Smatra da nije točno da je dionica INA-e Industrija nafte d.d. prodana po 900 kuna, nego je prodana za 505 milijuna američkih dolara, što iznosi 202 dolara po dionici odnosno oko 1300,00 kuna po dionici.

Svjedok je istaknuo da je u 2009. vrijednost dionice INA-e Industrije nafte d.d. iznosila 2,800,00 kuna.

6.4.7.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxx član Povjerenstva Član Povjerenstva pita je li kao predsjednik Nadzornog odbora INA-e bio zadovoljan dinamikom i strategijom razvoja kompanije?

Svjedok je odgovorio da je modernizacija INA-e Industrije nafte d.d započela 2005 godine, da je projekt modernizacije započeo 2004. godine, da je rađen zajedno sa

Upravom INA-e Industrija nafte d.d., da je isti prihvatila Vlada Republike Hrvatske 2005. godine.

Na pitanje člana Povjerenstva tko, obzirom na sadašnji ugovor, između partnera ima majoritet u kadroviranju INA-e Industrija nafte d.d?

Svjedok je odgovorio da su novim modelom upravljanja INA-om Industrijom nafte d.d. uvedeni izvršni direktori, na čijem čelu je Hrvat, te da su uz njega još tri izvršna direktora. Izvršni direktor predlaže i donosi odluke o kadrovskim rješenjima. Istaknuo je da dok je on bio predsjednik Nadzornog odbora INA-e , da su se oko ključnih funkcija dogovarali strateški partneri INA Industrija nafte d.d. i MOL Hungarian oil and gas plc. Također smatra da hrvatska strana ima određenu moć u odlučivanju obzirom da je na čelu izvršnih direktora Hrvat.

Xxxxx Xxxxxxxxxxxx zanimalo je tko je od izvršnih direktora bio zadužen za nabavu a tko za naftu?

Svjedok je odgovorio da su Ugovorom iz 2003. godine mađarskoj strani dodijeljene funkcije za nabavu, investicije i financije te da je ta praksa zadržana Ugovorom iz 2008.godine. Naglasio je da sama funkcija predsjednika odbora izvršnih direktora koja je u hrvatskim rukama na neki način daje prednost hrvatskoj strani u odlučivanju.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li se prilikom pregovaranja o novom Dioničkom ugovoru služilo argumentima koji vrijede u dioničkim društvima kada se slaže dionički ugovor?

Svjedok je odgovorio da ne može reći o kojim se argumentima radilo, te da nije sudjelovao u pregovorima za izmjenu Dioničkog ugovora.

6.5. Iskaz svjedoka Xxxxxx Xxxxxxxxx

Sukladno pozivu od 30. kolovoza 2010 godine, Klasa: 021-12/10-14/03, ur.broj: 6523-4-10-36 u svojstvu svjedoka pristupio je gospodin Xxxxx Xxxxxxxx.

Gospodin Xxxxx Xxxxxxxx pristupio je davanju iskaza kao svjedok na okolnosti za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije INA -Industrija nafte d.d. te svih ugovora i dodatka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškoga partnera Mol Hungarian oil and gas plc.

U promatranom razdoblju Gospodin Xxxxx Xxxxxxxx obnašao je dužnost potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, dužnost Ministra gospodarstva, rada i

malog poduzetništva te dužnost predsjednika Nadzornog odbora INA-Industrija nafte d.d.

Predsjednica Povjerenstva upozorila je svjedoka da je sukladno članku 64. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“,br.47/09) dužan govoriti istinu, da ništa ne smije prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo iz članka 303. Kaznenog zakona. (Kazneno djelo „Davanje lažnog iskaza“)

Sukladno članku 9. Poslovnika o radu Istražnog povjerenstva predsjednica je upoznala svjedoka s mogućnošću da Istražno povjerenstvo može ponovno ispitati, a svjedoke čiji se iskazi ne slažu može suočiti, te sukladno članku 10. Poslovnika o radu Povjerenstva pitanja postavljati svi članovi Povjerenstva po redoslijedu prijava, te je ujedno upozorila članove Istražnog povjerenstva da postavljanjem pitanja ne mogu vrijeđati čast i ugled osobe koja daje iskaz, a svjedoka da svojim odgovorom ne može vrijeđati čast i ugled članova Istražnog povjerenstva.

6.5.1. Prva u postavljanju pitanja pristupila je Xxxxxxx Xxxxxxx predsjednica Povjerenstva

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo tko je bio inicijator prvih izmjena i dopuna Dioničkog ugovora, koji su bili razlozi da se pristupi izmjenama Dioničkog ugovora? Svjedok je odgovorio da u Dioničkom ugovoru iz 2003. godine postoje elementi koji dozvoljavaju pravo traženja izmjena Dioničkog ugovora od strane strateškog partnera. Opravdanost izmjena Dioničkog ugovora vidi i kroz članak 10. St.1. Zakona o privatizaciji Ine- Industrije nafte d.d. (»Narodne novine«, br.32/02) prema kojemu za vrijeme dok je Republika Hrvatska vlasnik više od 50% dionica INA-e Industrije nafte d.d. može samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donositi odluke, sklapati pravne poslove koje se odnose na prodaju, odnosno zajedničko ulaganje čija vrijednost prelazi 3% temeljnog kapitala INA-e Industrije nafte d.d. Opravdanost izmjena Dioničkog ugovora vidi kroz činjenicu da je MOL Hungarian oil and gas plc investirao u Republiku Hrvatsku iznos oko 3 milijarde eura, da je u drugoj fazi pregovora INA-Industrija nafte d.d. bila u ozbiljnoj financijskoj situaciji obzirom da joj je prijetio stečaj.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva je li se INA-om Industrijom nafte d.d. loše upravljalo ?

Svjedok je odgovorio da se INA-om Industrijom nafte d.d. nedovoljno kvalitetno upravljalo.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva je li se Povjerenstvo za IPO i Povjerenstvo za izmjenu Dioničkog ugovora sastajalo i davalo određena izvješća Vladi Republike Hrvatske?

Svjedok je odgovorio da su svi privatizacijski postupci u vrijeme kada je bio član Vlade Republike Hrvatske odrađeni isključivo u skladu sa Zakonom o privatizaciji INA-e Industrije nafte d.d.(»Narodne novine«, br.32/02). Naglasio je da se u prvom koraku išlo se na inicijalnu javnu ponudu gdje je na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi prodano 17% dionica INA-e Industrije nafte d.d. po vrlo dobrim uvjetima a cijeli je postupak od domaće i strane stručne javnosti ocijenjen vrlo visokim ocjenama.

7% dionica INA-e prodao se sadašnjim i bivšim zaposlenicima INA-e Industrije nafte

d.d. pod povoljnijim uvjetima. Te je uvjete definirala Vlada Republike Hrvatske. Smatra da su postigli vrlo korektan dogovor i da su sadašnji i bivši zaposlenici INA-e Industrije nafte d.d. grupe u tom projektu dobro prošli. Isto tako 7% dionica INA-e , u skladu sa Zakonom o privatizaciji INA-e Industrija nafte d.d. (»Narodne novine«, br.32 /02), prenijeto je u Fond hrvatskih branitelja. Naglasio je da nije znao tko su bili članovi tog Povjerenstva.

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je da li se Povjerenstvo za izmjenu Dioničkog ugovora i Xxxxxxx o plinskom poslovanju sastajalo? Kako komentira ne sudjelovanje gospodina Xxxxx Xxxxxx u radu Povjerenstva?

Svjedok je odgovorio da u četiri i pol godine njegovog mandata i vođenja Koordinacije za gospodarstvo gospodin Xxxx Xxxxx nije bio niti na jednoj Koordinaciji na gospodarstvo.

Što se tiče Povjerenstva za izmjenu Dioničkog ugovora istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske formirala Povjerenstvo koje je trebalo pregovarati s MOL-om Hungarian oil and gas plc. Povjerenstvo je održalo dva do tri sastanka na kojima gospodin Xxxx Xxxxx nije bio nazočan. Prema nalogu premijera Xxx Xxxxxxxx pregovori su nastavljeni, on je vodio pregovore s MOL-om Hungarian oil and gas plc, ali naglasio je da nije bio jedini pregovarač. Pojasnio je da je o tijeku pregovora s MOL-om Hungarian oil and gas plc izvještavao premijera Vlade Republike Hrvatske, da je detaljne prezentacije držao na predsjedništvu Hrvatske demokratske zajednice,da je na predsjedništvu Hrvatske demokratske zajednice dobivao vrlo jasan politički okvir za pregovore,da niti u jednom trenutku nije iskočio iz tog okvira

pregovora. Govoreći kako je došlo da do sklapanja prve izmjene Dioničkog ugovora,Ugovora o plinskom poslovanju i Ugovora o kupoprodaji podzemnog skladišta plina Okoli između Plinacra i INA-e Industrije nafte d.d., istaknuo je da su nacrti navedenih ugovora predani premjeru Xxx Xxxxxxxx prema čijem nalogu su dostavljani pojedinim ministrima u Vladi Republike Hrvatske ( ministru Xxxxx Xxxxxx i ministrici Xxxxxx Xxxxxxxxx Xxxxxxxx) i Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske. Nakon toga uslijedili su sastanci u Ministarstvu gospodarstva, na kojima su iznijeti određeni komentari na nacrte navedenih ugovora, koji su kasnije bili ugradili u konačni tekst Xxxxxxx , te konačni tekst Xxxxxxx ponovno predan premijeru Xxxxxxxx, ministru Xxxxx Xxxxxx i ministrici Xxxxxx Xxxxxxxxx Xxxxxxxx i Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske.Nakon njihovog odobrenja na užem kabinetu Vlade Republike Hrvatske ugovori su upućeni u proceduru Vlade Republike Hrvatske da bi 30. siječnja 2009. godine na sjednici Vlade Republike Hrvatske bili i usvojeni. Istaknuo je da osobno smatra da su navedeni ugovori dobri za Republiku Hrvatsku, odnosno da štite interese Republike Hrvatske.

6.5.2.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Član Povjerenstva zaključio je da se iskazi gospode Xxxxx Xxxxxx i Xxxxxx Xxxxxxxxx razlikuju u dijelu koji se odnosi na rad Povjerenstva za izmjenu Dioničkog ugovora , pa je zamolio gospodina Xxxxxx Xxxxxxxxx za komentar.

Svjedok je odgovorio da hrvatska javnost sama prosudi što je istina.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li postoje zapisnici sa sjednica Povjerenstva za izmjenu Dioničkog ugovora?

Svjedok je odgovorio da ovo pitanje ne može odgovoriti obzirom da su zapisnici dio kaznenog spisa koji mu se stavljaju na teret, te sukladno Zakonu o kaznenom postupku nije u mogućnosti odgovoriti na postavljeno pitanje. Međutim govoreći o Ugovoru o plinskom poslovanju i Prvom dodatku Ugovora o plinskom poslovanju, ne ulazeći u njihov sadržaj obzirom da isti nose oznaku službene tajne, istaknuo je da bi Vlada Republike Hrvatske trebala s navedenih ugovora skinuti oznaku tajnosti, obzirom da nema razloga zbog kojih bi ugovori nosili oznaku tajnosti. Xxxxxx smatra da je Prvi dodatak Ugovora o plinskom poslovanju nepovoljan za Republiku Hrvatsku.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li se na Predsjedništvu Hrvatske demokratske zajednice ili Vladi Republike Hrvatske, nacrt Dioničkog ugovora promijenio u odnosu na prvi tekst, je li bilo inzistiranja sa hrvatske strane da se korigiraju pojedine odredbe?

Svjedok je odgovorio da je osim prezentacija na Predsjedništvu Hrvatske demokratske zajednice, Izvješće o tijeku pregovora sa MOL-om Hungarian oil and gas plc podneseno i Vladi Republike Hrvatske, te kada se usporedi Izvješće i Konačni tekst ugovora zaključio je da bitnih promjena nije bilo.

Na pitanje člana Povjerenstva je li Uprava INA-e imala političke patrone,je li se to negativno odrazilo na poslovanje INA-e industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da prema njegovom mišljenju političko pokroviteljstvo nad pojedinim članovima Uprave INA-e Industrije nafte d.d. loše odrazilo na poslovanje INA-e Industrije nafte d.d. Istaknuo je tri osnovna problema zbog kojih se INA Industrija nafte d.d. 2008. godine nalazila pred stečajem: prvo) zbog činjenice da se investiralo iznad realnih mogućnosti, drugo) zbog neadekvatnog upravljanja plinskim biznisom, treće) zbog činjenice da je u 2008. godini izgubila oko milijardu i pol kuna na tzv. terminskim ugovorima za kupovinu nafte.Istaknuo je da za vrijeme njegovog predsjedavanja Nadzornim odborom INA-e, INA Industrija nafte d.d. spašena od stečaja.

Na pitanje člana Povjerenstva jesu li postojala određena povlaštena prava koja su mu nuđena kao bivšem predsjedniku Nadzornoga odbora INA-e, i je li ih kao predsjednik Nadzornog odbora INA-e ukinuo?

Svjedok je odgovorio da smatra da je takva praksa postojala.

6.5.3.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxxxxxx član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je kako je i na koji način Nadzorni odbor INA-e nadzirao rad Uprave INA-e,je li premijer bio upoznat tijekom pregovora s MOL-om Hungarian oil and gas plc do trenutka kada je podnio Izvješće Vladi Republike Hrvatske?

Svjedok je odgovorio da je premijer od početka bio upoznat o tijeku pregovora sa MOL-om Hungarian oil and gas plc.

Član Povjerenstva istaknuo je da dokumentacija koja je bila dostupna ovom Povjerenstvu u jednom dijelu nerazumljiva. S tim u vezi zamolio je svjedoka da objasni značenje odredbe Ugovora Vlada Republike Hrvatske dati će suglasnost na tekstove ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškog partnera, na prvu izmjenu i dopunu Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na društvo INA, Industrija nafte d.d te Glavni ugovor o plinskom poslovanju.

Svjedok je odgovorio da je Izvješće o tijeku pregovora s MOL-om, Hungarian oil and gas plc. podnio 24.12.2008.godine. S obzirom na to da je bilo primjedbi dogovoreno je da se pregovori nastave tijekom siječnja 2009. godine. Takva odluka je donijeta

29. prosinca 2008 godine.

Člana Povjerenstva zanimalo je iz kojeg razloga proizlazi sadašnji omjer u Upravi i Nadzornom odboru INA-e ?

Svjedok je odgovorio da izmjenom Dioničkog ugovora MOL Hungarian oil and gas plc. nije dobio isključiva prava upravljanjem INA-om Industrijom nafte d.d.,već smatra da je Republika Hrvatska izmjenama navedenog Ugovora dobila pravo veta na raspolaganje dionicama INA-e, pravo na imenovanje predsjednika Nadzornoga odbora INA-e ,te pravo reotkupa dionica INA-e.

6.5.4.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je doc.dr.sc.Xxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je koje su okolnosti dovele do toga da INA- Industrija nafte d.d. nije podmirivala svoje obveze prema državi, i je li točno da je to utjecalo na neplaćanje INA-ih obveza prema državi i dobavljačima?

Svjedok je odgovorio da plaćanje trošarina nije u nadležnosti Nadzornog odbora INA-e, da je plaćanje trošarina dnevna obveza gospodarskog subjekta koja je u nadležnosti izvršnog direktora i Uprave INA-e.

Na pitanje člana Povjerenstva je li bio upoznat da Ugovor o nabavi nafte krajem 2008. godine nije osiguravao promjene cijena koje su drugi ugovori inače osiguravali, i to kada je cijena pala na 30 dolara po barelu, a INA-Industrija nafte d.d. kupovala je po 100, te je li zbog propusta u osiguranju nastala velika financijska šteta za INA-u Industriju nafte d.d. i je li kao predsjednik Nadzornog odbora INA-e upoznat da se ugovori o nabavi nafte osiguravaju, a da su ugovori i o nabavi nafte bili osigurani po propisima o osiguranju?

Svjedok je odgovorio da nije bio upoznat da bi bilo interesantno vidjeti ugovor i dobavljača odnosno pogledati sadržaj ugovora i tko su bili dobavljači nafte .

Na pitanje kako je i da li je izmjena Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara s MOL-om utjecala na INA-u i njeno poslovanje?

Svjedok je istaknuo da su sve izmjene Dioničarskog ugovora donijele korist INA-i Industriji nafte d.d. i hrvatskom gospodarstvu.

6.5.5.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxx član Povjerenstva Xxxxx Xxxxxxxxxxxx zanimalo koji su bili razlozi Vlade Republike Hrvatske da prihvati izmjenu Ugovora o međusobnim odnosima dioničara?

Svjedok je odgovorio da su za izmjenu Ugovora bila dva ključna momenta, Ugovor je trebalo uskladiti sa Zakonom o privatizaciji INA-e Industrije nafte d.d.(»Narodne novine«, br.32 /02) ,i da je MOL-a, Hungarian oil and gas plc kao strateški partner htio povećati vrijednost vlasničkog udjela u INA-i Industrija nafte d.d.

Člana Povjerenstva zanimalo kakve su mu primjedbe davale kolege iz Vladi Republike Hrvatske pri izradi nacrta Ugovora o međusobnom odnosima dioničara, Ugovora o plinskom poslovanju i prvog dodatka Ugovora o plinskom poslovanju?

Svjedok je odgovorio da se primjedbe nisu odnosile na korporativno upravljanje, da ugovore nije poslao u proceduru dok nisu odobreni od strane gospodina Xxxxx Xxxxxx.

Na zaključak člana Povjerenstva da je Vlada Republike Hrvatske bila upoznata sa Konačnim tekstom Xxxxxxx.

Svjedok je potvrdno odgovorio.

6.5.6.Sljedeća u postavljanju pitanja pristupila je Xxx Xxxxxx,

članica Povjerenstva

Članicu Povjerenstva zanimalo je da li je pozicija MOL-a, Hungarian oil and gas plc u postupcima pregovorima s INA-om Industrijom nafte bila bolja iz razloga što se ista nalazila pred stečajem, da li je uloga MOL-a, Hungarian oil and gas plc u financiranju INA-e na neki način uvjetovala i njihovu bolju poziciju u postupcima pregovaranja?

Svjedok je istaknuo da je prvi Dioničarski ugovor imao utjecaja na bolju poziciju MOL- a, Hungarian oil and gas plc u pregovorima,s obzirom na to da MOL Hungarian oil and gas plc nije mogao ići ispod ugovorenih prava koja su mu prvim ugovorom dana.S obzirom da je sa 25%+1 dionicom INA-e povećao svoje vlasništvo na

47,15%, te da je situacija u kojoj se INA-a Industrija nafte nalazila krajem 2008. godine također utjecala da MOL-a, Hungarian oil and gas plc bude povoljnijoj situaciji.

6.5.7.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxxx, potpredsjednik Povjerenstva

Potpredsjednika je zanimalo je li se prilikom sklapanja Ugovora o kupnji skladišta plina mogla postići manja cijena ili je to bila realna cijena, da li ima saznanja kojoj je struji pripadao dugovječni direktor INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je istaknuo da se Vlada Republike Hrvatske u svom pregovaračkom stavu opredijelila da cijena plina u Republici Hrvatskoj bude tržna, odnosno da se nakon 2011. godine cijena plina neće moći prodavati po nižoj cijeni od tržne cijene plina.

6.5.8.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupilo je xx.xx. Xxxxx Xxxxxxx tajnik Povjerenstva

Na pitanje xx.xx. Xxxxxx Xxxxxxxx tajnika Povjerenstva je li se prvi Ugovor o kupoprodaji 25%+1 dionice INA-e Industrije nafte d.d. mogao raskinuti?

Svjedok je odgovorio da su Ugovorom o prodaji 25% plus jednu dionica INA-e Industrije nafte d.d. MOL-u Hungarian oil and gas plc. dana puno veća upravljačka prava nego što proizlazi iz vlasničke strukture. Naglasio je da je isti bio podloga za buduće pregovore. Istaknuo je da navedeni Ugovor nije raskidiv, odnosno da bi posljedice raskida Ugovora bile štetne za Republiku Hrvatsku.

6.5.3.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxxxxxx,

član Povjerenstva

Na pitanje člana Povjerenstva je li Nadzorni odbor INA-e imao mogućnosti da kontrolira rad Uprave da INA-e Industrija nafte d.d. da ista ne dođe u pred stečaj?

Svjedok je odgovorio da se INA-om Industrijom nafte d.d. moglo puno kvalitetnije upravljati.

6.6. Iskaz svjedoka Xxxxxxx Xxxxxxx

Sukladno pozivu od 24. kolovoza 2010. godine, Klasa: 021-12/10-14/03, Urbroj:6523-4-10-26 u svojstvu svjedoka pristupio je gospodin Xxxxxx Xxxxxx.

Gospodin Xxxxxx Xxxxxxx pristupio je davanju iskaza kao svjedok na okolnosti za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije INA-e Industrija nafte d.d. te svih ugovora i dodatka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškoga partnera MOL-a Hungarian oil and gas plc.

U promatranome razdoblju gospodin Xxxxxx Xxxxxxx obnašao je dužnost člana Nadzornog odbora INA-e Industrija nafte d.d. ,a sada obnaša dužnost predsjednika Uprave INa- e Industrije nafte d.d.

6.6.1.Prva u postavljanju pitanja pristupila je Xxxxxxx Xxxxxxx predsjednica Povjerenstva

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je da li je kao član Nadzornog odbora INA-e,. bio zadovoljan poslovnom politikom INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je u periodu privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. bio predstavnik MOL-a, Hungarian oil and gas plc. da je dužnost člana Nadzornog odbora INA-e obavljao u periodu od 2003-2010 godine, te da danas obnaša dužnost predsjednika Uprave INA-e. Ukratko osvrnuo se na kronologiju zastupljenosti MOL-a, Hungarian oil and gas plc u vlasničkoj strukturi INA-e Industrije nafte d.d. Istaknuo je da je MOL Hungarian oil and gas plc. u vlasničku strukturu INA-e Industriju nafte d.d. ušao na temelju međunarodnog natječaja kupnjom 25%+1 dionicu INA-e Industrije nafte d.d., da je jedan od uvjeta bio je da se potpiše Ugovor o suradnji s velikim dioničarom Vladom Republike Hrvatske. Također, istaknuo je da je ključni dogovor između MOL-a, Hungarian oil and gas plc. i Vlade Republike Hrvatske bio da se ponovno razvije rafiniranje i marketing kao djelatnost INA-e do razine koje će omogućiti INA-i, Industrija nafte d.d. da bude konkurenta i da nadoknadi nedostatak u investiranju.Jedan od glavnih zadataka strateškog pristupa bio je izvršiti modernizaciju dviju rafinerija u Rijeci i Sisku te omogućiti da se proizvodi INA-e, Industrija nafte d.d. prodaju bolje na tržištu. Dogovoreno je da se razvija djelatnost istraživanja i razvoja INA-e Industrija nafte d.d. da se pronalaze nova polja .

Naglasio je da je iznos određen Ugovorom od 330 milijuna američkih dolara za obnovu rafinerija nije bio dovoljan te da je u 2005. godini povećan za jednu milijardu američkih dolara. Govoreći o Ugovoru o međusobnim odnosima dioničara osvrnuo se na dio koji se odnosi na upravljačka prava, kazavši da je MOL-a, Hungarian oil and gas plc. predmetnim ugovorom dobio nadzornu funkciju sa 2 člana i 2 člana u Upravi koji su bili angažirani za financije i za nabavu. Ocjenjujući suradnju između Vlade Republike Hrvatske i MOL-a, Hungarian oil and gas plc. u periodu njegovog obnašanja funkcije člana Nadzornog odbora istaknuo je da je suradnja bila odlična, jedini nesporazumi, kojih je bilo, odnosili su se na određivanje cijene prirodnog plina, odnosno profitabilnost plinskog poslovanja.

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je obzirom da Glavni ugovor o plinskom poslovanju i prva njegova izmjena nose oznaku tajnosti, je li od strane MOL-a, Hungarian oil and gas plc. postojala ograda da se s istih skine oznaka tajnosti?

Svjedok je istaknuo da je MOL-a, Hungarian oil and gas plc. 20.srpnja 2010 godine ovlastio Vladu Republike Hrvatske da skine oznaku tajnosti s navedenih ugovora osim u dijelu ugovora koji se odnosi na formulu kojom se izračunava cijena plina.

6.6.2.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxx,član Povjerenstva Člana Povjerenstva zanimalo je da li je prije izmjena Dioničkog ugovora INA-a kao rentabilna tvrtka došla u financijske probleme?

Svjedok je odgovorio da gospodarska kriza koja je zahvatila svjetsko gospodarstvo zahvatila i INA-u Industriju nafte d.d. Obzirom da se strateški plan nije mogao financirati iz vlastitih novčanih sredstava bilo je potrebno doći do novih sredstava iz bankarskog sektora.Naglasio je da banke više nisu mogle biti izvor financiranja za navedene planove pa je odlučeno da to mogu biti jedan ili oba dioničara što je realizirano potpisom dodatka Ugovora o međusobnim odnosima između Vlade Republike Hrvatske i MOL-a, Hungarian gas and plc. Nakon toga sredstva koja je MOL-a, Hungarian oil and gas plc. stavio na raspolaganje INA-e, Industrija nafte d.d. zamijenila su kredite koje INA-e, Industrija nafte d.d. nije mogla dobiti od banaka, što je omogućilo da plati neplaćene obveze koje je imala prema državi.

Drugi razlog poboljšanja financijske situacije INA-e Industrije nafte d.d. posljedica je promjena koje su napravljene u Upravi i Nadzornom odboru. Pokrenuti programi povećanja učinkovitosti i ušteda na troškovima doprinijeli su boljoj financijskoj situaciji INA-e, Industrija nafte d.d.

Treći razlog poboljšane financijske situacije u INA-e Industriji nafte d.d. sastoji se u ulaganju 2008. i 2009. godine u rafinerije i druge projekte modernizacije. Govoreći o zaduženosti INA-e Industrija nafte d.d. istaknuo je da je razina duga u INA-e, Industrije nafte d.d i dalje visoka, te da je u svrhu financijske fleksibilnosti, MOL-a, Hungarian oil and gas plc. potpisao Ugovor o zajmu sa Europskom bankom za obnovu i razvoj, koja će im omogućiti da nastave s investiranjem.

Člana Povjerenstva zanimalo je tko danas ima značajnu ulogu da kadrovira INA-u, te je li zadovoljan sa sadašnjim ustrojem INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je suradnja između Vlada Republike Hrvatske i MOL-a, Hungarian oil and gas plc. bila uspješna, da su se odluke donosile zajednički i da se zajedničke odluke donose na razini Nadzornog odbora INA-e. Naglasio je da u periodu od 2003. do 2009.godine, posebne odluke nisu mogle donositi bez pristanka predstavnika MOL-a, Hungarian oil and gas plc. ali da je današnja situacija obrnuta da se posebne odluke mogu donositi samo uz pristanak predstavnika Vlade Republike Hrvatske.

6.6.3.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je doc xx.Xxxxx Xxxxx član Povjerenstva

Na pitanje člana Povjerenstva doc.dr sc. Xxxxxx Xxxxxx koji su bili razlozi naglog pada prihoda u INA-e, Industrija nafte d.d. istodobno rasta rashoda?

Svjedok je odgovorio da je jedan od razloga pada prihoda bila gospodarska kriza a porast rashoda nije objasnio.

Na pitanje člana Povjerenstva je li točna informacija da Ugovor o nabavi nafte krajem 2008. godine nije bio osiguran od promjena cijene?

Svjedok odgovorio da ne zna da li se to dogodilo.

Na pitanje člana Povjerenstva koji su bili stvarni razlozi neplaćanja obveza INA-e, Industrija nafte d.d. prema dobavljačima u Republici Hrvatskoj?

Svjedok odgovara da je kriza likvidnosti koja je bila prisutna na hrvatskom tržištu zahvatila i INA-u Industriju nafte d.d. , da su imali potraživanje i od svojih kupaca da se morali zaduživati ali da su danas navedeni problemi riješeni.

Na pitanje člana Povjerenstva može li se zaključiti da je problem neplaćanja u INA-i Industriji nafte d.d. bio poslovne naravi i zbog poteškoća u poslovanju, a nikako zbog dogovor sa nekim iz Vlade Republike Hrvatske na višoj razini.

Svjedok nije odgovorio na postavljeno pitanje člana Povjerenstva.

Člana Povjerenstva zanimalo je koliko MOL Hungarian oil and gas plc ima u vlasništvu dionica INA-e?

Svjedok odgovara da MOL Hungarian oil and gas plc ima u vlasništvu 47,3% dioničkog kapitala INA-e Industrije nafte d.d.

Na pitanje člana Povjerenstva koja je prema njegovom mišljenju tržišna vrijednost portfelja MOL-a, Hungarian oil and gas plc u INA-i?

Svjedok nije odgovorio na postavljeno pitanje ali je kazao da je kupnja INA-e Industrije nafte d.d. za njih bio dobar posao, te da je vrijednost njihova porferlja porasla.

6.6.4.Sljedeća u postavljanju pitanja pristupila je Xxx Xxxxxx,

članica Povjerenstva

Na pitanje da li je sudjelovao u upravljačkoj strukturi u MOL-a koja je sudjelovala u podnošenju ponude za kupnju 25% plus jedne dionice INA-e?

Svjedok je odgovorio potvrdno.

Na pitanje članice Povjerenstva koji je bio razlog, odnosno što je ponuđeno MOL-u, Hungarian oil and gas plc i što je dobio kada je konačna ponuda u roku od nekoliko mjeseci pregovaranja narasla na 505 milijuna dolara?

Svjedok je odgovorio da je privatizacija INA-e Industrija nafte d.d. za MOL-a, Hungarian oil and gas plc. na neki način bila neuobičajena transakcija, da su kroz upravljačku kontrolu htjeli zaštitio svoj ulog.Stoga su uspjeli uvjeriti Upravu MOL-a Hungarian oil and gas plc da vrijedi investirati u INA-u Industriju nafte d.d, iako nisu dobili nikakva jamstva da će im se vratiti uloženi kapital, odnosno shvatili su da INA Industrija nafte d.d. ima potencijal i da je suradnja sa Vladom Republike Hrvatske toliko dobra da će se ulaganje koje su napravili isplatiti.

6.7. Iskaz svjedoka Xxx Xxxxxxxx

Sukladno pozivu od 14. rujna 2010 godine, Klasa: 021-12/10-14/37, ur.broj: 6523-4- 10-36 u svojstvu svjedoka pristupio je pred Istražno povjerenstvo gospodin Xxx Xxxxxxx.

Gospodin Xxx Xxxxxxx pristupio je davanju iskaza kao svjedok na okolnosti za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije INA -Industrija nafte d.d. te svih ugovora i

dodatka ugovora između Vlade Republike Hrvatske i strateškoga partnera MOL Hungarian oil and gas plc.

U promatranom razdoblju gospodin Xxx Xxxxxxx obnašao je dužnost predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednica Povjerenstva upozorila je svjedoka da je sukladno članku 64. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“,br.47/09) dužan govoriti istinu, da ništa ne smije prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo iz članka 303. Kaznenog zakona. (Kazneno djelo „Davanje lažnog iskaza“)

Sukladno članku 9. Poslovnika o radu Istražnog povjerenstva predsjednica je upoznala svjedoka s mogućnošću da Istražno povjerenstvo može ponovno ispitati, a svjedoke čiji se iskazi ne slažu može suočiti, te sukladno članku 10. Poslovnika o radu Povjerenstva pitanja postavljati svi članovi Povjerenstva po redoslijedu prijava, te je ujedno upozorila članove Istražnog povjerenstva da postavljanjem pitanja ne mogu vrijeđati čast i ugled osobe koja daje iskaz, a svjedoka da svojim odgovorom ne može vrijeđati čast i ugled članova Istražnog povjerenstva.

6.7.1.Prva u postavljanju pitanja pristupila je Xxxxxxx Xxxxxxx predsjednica Povjerenstva

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je da li se u vrijeme njegova mandata u Vladi Republike Hrvatske raspravljalo o godišnjim izvješćima poslovanja INA-e?

Svjedok je odgovorio da je Vlada Republike Hrvatske na svojim sjednicama raspravljala o poslovanju vodećih hrvatskih poduzeća, da je tromjesečno raspravljala o poslovanju INA-e, da je realizacija daljnje privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. započela za vrijeme njegova mandata. Također se raspravljalo o modernizaciji rafinerija, o pripremi inicijalne javne ponude kao i o načinu prodaje dionica INA-e u Fond hrvatskih branitelja odnosno o načinu prijenosa zaposlenicima INA-e Industrije nafte d.d. Istaknuo je da je svjestan činjenice da se izvješća o privatizaciji INA-e nisu dostavljala Hrvatskome saboru. Naglasio je da je jedna od prvih odluka njegove Vlade bila da se plati oko 5 i po milijuna kuna duga savjetniku za privatizaciju INA-e Industrije nafte ,koji je ostao neplaćen od prethodne Vlade.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva je li bio upoznat sa financijskom situacijom u kojoj se INA-a Industrija nafte d.d. nalazila u 2008. godini? S tim u vezi predsjednica Povjerenstva ukratko se osvrnula na iskaze gospodina Xxxxxx Xxxxxxxxx i Zoltana

Aldotta koji su iznijeli podatak da se INA-Industrija nafte d.d. u 2008 godini nalazila pred stečajem, da je isplata plaća bila upitana odnosno da se bez pozajmica MOL-a Hungarian oil and gas plc. plaće zaposlenicima INA-e Industrije nafte d.d. ne bi mogle isplatiti.

Svjedok je odgovorio da je bio upoznat s tim podatkom, ali da je više čimbenika utjecalo na nepovoljnu financijsku situaciju u kojoj se INA nalazila u 2008. godini. Naveo je da jedan od čimbenika bila i gospodarska kriza u koja je zahvatila svjetsko pa tako hrvatsko gospodarstvo. Kao drugi razlog naveo je cijenu nafte po kojoj je vodstvo INA-e kupovalo naftu u vrijeme kada je cijena nafte bila puno viša u odnosu kada je cijene nafte pala što je dovelo do disproporcije u vođenju knjiga.

Predsjednicu Povjerenstva zanimalo je da li razmišljao o promjeni sastava hrvatske strane zastupljene u Upravi i Nadzornom odboru INA-e, je li imao zapreke pri realizaciji istih, obzirom na činjenicu da je u 2008. godini došlo do promjene na čelu Nadzornog odbora INA-e?

Svjedok je odgovorio da nije, da je odluka oko promjene predsjednika Nadzornog odbora INA-e posljedica političke odluke Vlade Republike Hrvatske prema kojoj ministri, državni tajnici ,saborski zastupnici nisu mogli biti članovi više od dva nadzorna odbora trgovačkog društva. Naglasio je da sukladno Zakonu bilo logično rješenje da ministar Xxxx Xxxxx bude u dva nadzorna odbora financijskih institucija a tadašnji ministar Xxxxx Xxxxxxxx u dva nadzorna odbora gospodarskih institucija.

Na zaključak predsjednice Povjerenstva da je bio zadovoljan načinom vođenja INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da nije važno da li je on bio zadovoljan načinom vođenja INA-e. Naglasio je da je važno je li INA poslovala pozitivno ili nije poslovala pozitivno.

Na pitanje predsjednice Xxxxxxxxxxxx je li imao saznanja da je INA dugovala državnom proračunu preko 2 milijarde kuna koje su se odnosile na naknade za ceste u cijeni goriva? S obzirom da je gospodin Xxxxxxxxx Xxxxxxxxxx rekao da se takav dug tolerirao, da Uprava nije donijela takvu odluku,odnosno da je takva odluka donesena izvan Uprave INA-e.

Svjedok je odgovorio da Vlada Republike Hrvatske nije imala prešutni dogovor s INA-om, da se INA-i nisu tolerirala dugovanja prema države, te da se u ovom dijelu odgovora na postavljeno pitanje slaže s iskazom ministra Xxxxx Xxxxxx.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva je li se sjeća prve Izmjene Ugovora o međusobnim odnosima dioničara prema kojem se Mol-u Hungarian oil and gas plc. omogućilo da kupi Tifon?

Svjedok je odgovorio da je izmjena navedenog Ugovora nastavak ugovora i politike koju je započela prethodna Vlada.

Na zaključak predsjednice Povjerenstva da je izmjenom Ugovora o međusobnim odnosima dioničara omogućeno MOL-u Hungarian oil and gas plc da ima maloprodaje?

Svjedok je odgovorio da je to bila intencija prethodne Vlade.

Predsjednica se osvrnula na iskaz svjedoka naglasivši da je izmjenom navedenog Xxxxxxx drugačije normirano, ali da prihvaća njegovo mišljenje.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva zašto se išlo u izmjene Ugovora o međusobnim odnosima dioničara, odnosno koji je bio razlog da se pristupi izmjenama Xxxxxxx kada se po osnovnom ugovoru nije trebalo napraviti?

Svjedok je odgovorio da je Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara MOL Hungarian oil and gas plc. dobio velika upravljačka prava te da je njegova pozicija uvjetovala izmjenu navedenog ugovora. Naglasio je da je prvi razlog izmjene Ugovora o međusobnim odnosima dioničara bio što je prestao lock up period prema kojem MOL Hungarian oil and gas plc nije mogao raspolagati dionicama INA-e Industrije nafte d.d. bez pisane potvrde Vlade Republike Hrvatske, drugi razlog bio je da je MOL Hungarian oil and gas plc dao dobrovoljnu javnu ponudu za kupnju dionica koju su ponudili hrvatskim građanima, Xxxxx hrvatskih branitelja i zaposlenicima INA-e i tako stekao vlasništvo od 47,16% i postao najveći dioničar.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva je li njega i Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice gospodin Xxxxx Xxxxxxxx izvještavao o svakoj fazi pregovora s MOL Hungarian oil and gas oko izmjene Dioničkog ugovora ?

Svjedok je potvrdno odgovorio.

Na pitanje predsjednice Povjerenstva da li je osobno pregovarao sa predstavnicima MOL-a Hungarian oil and gas plc oko izmjene Dioničkog ugovora?

Svjedok je negativno odgovorio.

6.7.2. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxxx

član Povjerenstva

Potpredsjednika Povjerenstva zanimalo je da li je novac od prodaje INA-e Industrije nafte d.d. utrošen u razvoj gospodarstva? U kakvom stanju je bilo gospodarstvo Republike Hrvatske početkom 2004. godine?

Svjedok je odgovorio da dugoročno INA-Industrija nafte d.d. nije mogla opstati u državnom vlasništvu. Mišljenja je da je INA-Industrija nafte d.d. sjajna kompanija , da ima velike potencijale, da Republika Hrvatska u zajedništvu s MOL-om Hungarian oil and gas plc treba učiniti da INA Industrija nafte d.d. u budućnosti bude perspektivna regionalna kompanija.

Potpredsjednika Povjerenstva zanimalo je da li postoji analiza koliko je koalicijska Vlada utrošila sredstava za sanaciju INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da su veliki novci utrošeni za sanaciju INA-e, te da ne zna točan iznos novčanih sredstava koji su utrošeni u sanaciju INA-e Industrije nafte d.d. Na pitanje potpredsjednika Povjerenstva je li kao predsjednik Vlada Republike Hrvatske razmišljao o raskidu ugovora o prodaji 25%+1 dionicu Ine-Industrije nafte

d.d. sa strateškim partnerom MOL Hungarian oil and gas plc, kolika bi bila šteta za Republiku Hrvatsku u slučaju raskida navedenog Ugovora odnosno jesu li upravljačka prava koja je Ugovorom o prodaji dionica dobio MOL Hungarian oil and gas plc. proporcionalna vrijednosti dionica INA-e?

Svjedok je odgovorio je Ugovor o prodaji 25%+1 dionicu INA-e-Industrije nafte d.d. odredio daljnji tijek privatizacije INA- e Industrije nafte d.d., da kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske nije razmišljao o raskidu Ugovora jer bi isti rezultirao pogrešnom porukom za domaće i strane investitore. Također smatra da bi raskid navedenog Xxxxxxx imao loše financijske posljedice za Republike Hrvatske.

Potpredsjednika Povjerenstva zanimalo je mišljenje svjedoka iz kojeg je razloga koalicijska Vlada pristupila postupku privatizacije INA- e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je njegovo mišljenje da se od INA-e treba napraviti kompaniju koja treba da kupuje druge kompanije,druge srednjoeuropske kompanije .

6.7.3. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je s obzirom na to da nije bilo političke odluke da INA Industrija nafte d.d. ne plaća trošarine i poreze prema državi da li zna da takav nalog nije donio ministar Xxxx Xxxxx ?

Svjedok je odgovorio da je njegovo mišljenje da ministar Xxxx Xxxxx ne bi donosio takve naloge bez njegove suglasnosti.

Na pitanje člana Povjerenstva je li bio zadovoljan radom ministra Xxxxx Xxxxxx kao predsjednika Nadzornog odbora INA-e, s obzirom na to da je nakon imenovanja Xxxxxx Xxxxxxxxx na dužnost predsjednika Nadzornog odbora INA-e na njegovo mjesto nakon šest mjeseci ponovno imenovan Xxxx Xxxxx.

Svjedok je odgovorio da je prva promjena zbog koje je Xxxxx Xxxxxxxx preuzeo dužnost predsjednika Nadzornog odbora INA-e umjesto Xxxxx Xxxxxx rezultat odluke Vlade Republike Hrvatske da ministri ne mogu obnašati dužnost člana više od dva nadzorna odbora trgovačkog društva. Naglasio je da ponovno imenovanje ministra Xxxxx Xxxxxx na čelo Nadzornog odbora INA-e Industrije nafte d.d. ne može komentirati jer trenutku njegova ponovnog imenovanja na dužnost predsjednika Nadzornoga odbora Ine-Industrije nafte d.d dužnost nije obnašao dužnost premijera Republike Hrvatske.

Na ponovno pitanje člana Povjerenstva je li bio zadovoljan radom ministra Xxxxx Xxxxxx kao predsjednika Nadzornog odbora INA-Industrija nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da nije bitno je li on bio zadovoljan radom ministra Xxxxx Xxxxxx. Istaknuo je da je kao premijer Vlade Republike Hrvatske imao za cilj da INA- Industrija nafte d.d. bude uspješna kompanija, da posluje pozitivno i da je to bila jedina kategorija o kojoj je vodio računa.

Član Povjerenstva inzistirao je na odgovoru je li bio zadovoljan radom ministra Xxxxx Xxxxxx?

Svjedok je odgovorio da smatra da mu se pitanje postavlja iz političkih razloga, te da na njega ne želi odgovoriti.

Član Povjerenstva zaključio je da je zadovoljan i sa takvim odgovorom.Nadalje ga je zanimalo jesu li izmjene Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara bile proučene prije održavanja sjednice Vlade Republike Hrvatske? S obzirom na to da se iskazi pojedinih svjedoka u odgovoru na postavljeno pitanje bitno razlikuju, točnije iskazi Xxxxx Xxxxxx i Xxxxxx Xxxxxxxxx.

Svjedok je odgovorio da je za vrijeme njegova predsjedavanja Vladom Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske imala praksu da prije donošenja svake velike političke odluke održi raspravu o toj temi na Predsjedništvu Hrvatske demokratske zajednice, a zatim i sa koalicijskim partnerima. Naglasio je da je točan podatak da je Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice davalo smjernice Xxxxxx Xxxxxxxxx u vođenju pregovora s MOL-om Hungarian oil gas and plc, da su o svim odlukama Vlade Republike Hrvatske ministri u njegovoj Vladi bili informirani da suprotno nije dopuštao,da je u slučaju nesuglasica potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Xxxxxxxx Xxxxx sudjelovala na sastancima.

Na zaključak člana Povjerenstva da ministar Xxxx Xxxxx nije govorio istinu.

Svjedok je odgovorio da on ne zna je li ministar Xxxx Xxxxx govorio istinu pred Istražnim povjerenstvom, jer nije prisustvovao njegovom davanju iskaza pred Istražnim povjerenstvom.

Član Povjerenstva zatim je citirao iskaz ministra Xxxxx Xxxxxx, te postavio pitanje da li je isti bio upoznat s ugovorom prije nego je došao na sjednicu Vlade Republike Hrvatske ?

Svjedok je odgovorio da je objasnio način na koji je funkcionirala Vlada Republike Hrvatske za vrijeme njegova obnašanja dužnosti premijera.

Člana Povjerenstva zanimalo je tko je činio uži kabinet Vlade Republike Hrvatske? Svjedok je u svom odgovoru pojasnio da je uži kabinet je institut Vlade Republike Hrvatske koji raspravlja o svim ključnim točkama dnevnog reda prije nego iste dođu na sjednicu Vlade.

Naglasio je da se uži kabinet Xxxxx sastaje nakon što ministarstva kao nositelji prijedloga zakona daju prijedlog, zatim taj prijedlog ide na međuresornu radnu skupinu. Nakon toga prijedlog zakona ide na koordinaciju, kojom predsjedaju potpredsjednici Vlade. Nakon koordinacije ide na uži kabinet, i nakon užeg kabineta na Vladu. Naglasio je da je takva procedura bila i kada su se donosile izmjene Dioničkog ugovora s MOL-om Hungarian oil gas plc and gas. Istaknuo je da je kao tadašnji premijer uveo promjene sastava užeg kabineta Xxxxx naglasivši da je uveo da svi ministri Vlade Republike Hrvatske sudjeluju u radu užeg kabineta Vlade Republike Hrvatske.

Na zaključak člana Povjerenstva da su ministar Xxxx Xxxxx i tadašnja potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske gospođa Xxxxxxxx Xxxxx sudjelovali na sastancima vezanim za privatizaciju INA-e za izmjenu Dioničkog ugovora i Xxxxxxx o

plinskom poslovanju. Člana povjerenstva zanimalo je da li je istina da je gospođa Xxxxxxxx Xxxxx u završnoj fazi donošenja Dioničkog ugovora s MOL-om Hungarian oil and gas plc sudjelovala na sastancima zajedno sa Xxxxxx Xxxxxxx i Xxxxxxx Xxxxxxxxxx?

Svjedok je odgovorio da je zaključak člana Povjerenstva točan, da je to bio jedan od načina na osnovu kojeg je funkcionirala tadašnja Vlada.

Na pitanje člana Povjerenstva je li bio upoznat odnosno je li sugerirao da se proda 7% dionica INA-e iz Fonda hrvatskih branitelja proda MOL-u Hungarian oil and gas plc putem dobrovoljne ponude o preuzimanju?

Svjedok je odgovorio da je bio upoznat sa prodajom 7% dionica INA-e iz Fonda hrvatskih branitelja, ali da nije sugerirao da se navedeni postotak dionica INA-e proda MOL-u Hungarian oil and gas plc.

Član Povjerenstva osvrnuo se na odgovor svjedoka i smatra ga bitnim obzirom da je kupnja 7 % dionica iz Fonda hrvatskih branitelja od strane MOL-a Hungarian oil gas plc omogućila istom stjecanje većih upravljačkih prava nad INA-om Industrijom nafte

d.d. Nadalje pitao je svjedoka da li mu je potpredsjednica Xxxxxxxx Xxxxx pomagala oko donošenja ključnih odluka?

Svjedok je odgovorio da se u svome radu oslanjao na rad svojih suradnika, pa tako i na rad potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske gospođe Xxxxxxxx Xxxxx. Istaknuo je da je gospođa Xxxxxxxx Xxxxx bila njegova prva potpredsjednica, odnosno da je obnašala dužnosti u slučaju njegove odsutnosti.

Na pitanje člana Povjerenstva je li se osobno sastajao sa predstavnicima MOL-a Hungarian oil and gas plc odnosno je li sudjelovao sa MOL-oma Hungarian oil and gas plc u izmjeni među Dioničarskog ugovora?

Svjedok je odgovorio da nije sudjelovao u pregovorima sa MOL-om Hungarian oil gas plc o izmjeni Dioničkog ugovora, ali potvrdio je da je bilo sastanaka sa predstavnicima MOL-a Hungarian oil gas and plc.

Na ponovljeno pitanje člana Povjerenstva je li se sastajao sa predstavnicima MOL-a mjesec dana prije podnošenja svoje ostavke ili su se sastanci održavali mjesec dana nakon njegove ostavke?

Svjedok je odgovorio da se za vrijeme njegova mandata kao premijera Republike Hrvatske u više navrata sastajao sa strateškim partnerom, da takvih susreta nije bilo nakon što se on povukao iz politike.

Na pitanje člana Povjerenstva na kojoj lokaciji su se održavali sastanci sa strateškim partnerom?

Svjedok je odgovorio da se sastanci sa strateškim partnerom održavali u Vladi Republike Hrvatske, da sastanaka u sjedištu Hrvatske demokratske zajednice nakon njegove ostavke nije bilo.

Na pitanje člana Povjerenstva je li se sastajao sa gospođom Xxxxxxx Xxxxxx predsjednicom Agencije za tržišno natjecanje u svezi privatizacije INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da Vlada Republike Hrvatske nije imala obvezu da se prilikom donošenja političkih odluka sastaje sa čelnim osobama Agencija za tržišno natjecanje. Naglasio je da Agencija za tržišno natjecanje nije imala nikakav utjecaj na donošenje odluka Vlade Republike Hrvatske.

Na pitanje člana Povjerenstva je li se obzirom na financijsku situaciju u kojoj se INA- Industrija nafte d.d.nalazila u 2008. godini,sastajao s vodstvom INA- e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je negativno odgovorio. Smatra da je Glavna skupština dioničara INA-e trebala voditi o tome računa.

Na pitanje člana Povjerenstva je li gospodin Xxxx Xxxxxxxx bio glavna osoba u Upravi INA- e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je negativno odgovorio.

Na pitanje člana Povjerenstva koje su bile motivacije za preuzimanja plinskog biznisa s obzirom na to da se radilo o poslu gdje je Republika Hrvatska preuzela biznis koji generira gubitke dok se ne uskladi cijena sa tržišnom cijenom plina te zbog čega je došlo do takve odluke, i kako je Vlada Republike Hrvatske procijenila da je u interesu Republike Hrvatske da preuzme plinski biznis od INA-e Industrije nafte d.d. i na neki način ide na ruku INA-i Industriji nafte d.d. koja se rješavala velikog gubitka odnosno velikog balasta narednih godina?

Svjedok je odgovorio da je razlog preuzimanja plinskog biznisa bio sukob između Rusije i Ukrajine koji je rezultirao potpunim zastojem isporuke plina koji je dolazio od Gazproma. Naglasio je da je njegova intencija kao tadašnjeg premijera Republike Hrvatske bila da se Republika Hrvatska učini energetski neovisnom te da je to bio ključni razlog zašto je Republika Hrvatska preuzela plinsko poslovanje. Smatra da je koalicijska Vlada u 2003. godine prvo trebala izdvojiti plinski bizniz iz poslovanja INA-e pa onda pristupiti postupku privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. Naglasio je

da je donošenje Ugovora o plinskom poslovanju bio dobar potez tadašnje Vlade, da je Xxxxxxxx kupio podzemno skladište plina Okoli koje prema izvješćima dobro posluje. Kao drugi razlog preuzimanja plinskog biznisa naglasio je uputu Europske komisije prema kojoj je Republike Hrvatske u poglavlju Energetika morala uskladiti cijenu plina sa tržišnom cijenom plina.

Na pitanje člana Povjerenstva zašto se investirani novac nije uložio u izgradnju novog skladišta?

Svjedok je odgovorio da se o toj temi dosta razgovaralo u Vladi, na Predsjedništvu Hrvatske demokratske zajednice. Mišljenja je da je Republika Hrvatska trebala izgraditi puno veće skladište podzemnog plina kojim bi mogla ponuditi određene kapacitete zemljama u regiji.

Na pitanje člana Povjerenstva zašto se Ugovorom o plinskom poslovanju INA-i ostavilo pravo eksploatacije naših plinskih polja?

Svjedok je odgovorio da je prvi potez Vlade Republike Hrvatske nakon sklapanja Ugovora o plinskom poslovanju bio izdvojiti plinsko skladište.

Člana povjerenstva zanimalo je na koji način je došlo do izmjene Ugovora o međusobnim odnosima dioničara?

Svjedok je odgovorio da je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku da se krene u izmjene Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara, da pojedinačnih odluka u odlučivanju nije bilo.

Na pitanje člana Povjerenstva je li je njegov posjet Budimpešti sredinom 2008. godine bio razlog favoriziranja MOL-a Hungarian oil and gas plc. da dobije veći vlasnički udio u INA-i?

Svjedok je odgovorio da MOL Hungarian oil and gas plc. nitko u njegovoj Vladi nije favorizirao nego koalicijska Vlada koja je s njim potpisala ugovor i prodala mu 25% plus jednu dionicu INA-e. Naglasio je da je daljnji tijek privatizacije INA-e rezultat izvršavanja navedenog Ugovora. Vezano za zamjenu dionica, istaknuo je da bila je ideja da INA ne bude samo subjekt prodaje, nego da bude vlasnik dionica MOL-a Hungarian oil and gas plc ili vlasnik nekih drugih dionica.

Na pitanje člana Povjerenstva zašto se u daljnjem tijeku privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. odustalo od trećeg partnera?

Svjedok je odgovorio da Vlada Republike Hrvatska nije prodavala dionice INA-e Industrija nafte d.d. , već da je ona posljedica članaka 4. Zakonu o privatizaciji INA-e Industrije nafte d.d.

Na pitanje člana Povjerenstva je li smatra da mu bivši suradnici žele prebaciti odgovornost oko donošenja ključnih odluka?

Na postavljeno pitanje reagirao je potpredsjednik Povjerenstva naglasivši da isto nema poveznicu sa privatizacijom INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok se složio sa potpredsjednikom Povjerenstva, te je istaknuo da ga bivši suradnici nisu bespogovorno slušali što je vidljivo iz zapisnika sjednica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice koje su se održavale svakog ponedjeljka, i da ostalo ne bi komentirao.

6.7.4. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxxxxx, tajnik Povjerenstva

Tajnika Povjerenstva zanimalo je da li je MOL Hungarian oil and gas plc kroz zadržana pitanja Ugovora o međusobnim odnosima dioničara stekao puno veća upravljačka prava nego što ih je prema pozitivnim propisima trebalo dati?

Svjedok je odgovorio da je navedenim Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara strateški partner dobio velika upravljačka prava.

Na pitanje tajnika Povjerenstva je li bilo nužno ići u izmjene Ugovora o međusobnim odnosima dioničara?

Svjedok je odgovorio da je bilo potrebno pristupiti izmjenama navedenog Ugovora, obzirom da je bilo potrebno produžiti klauzulu raspolaganja dionica INA-e-,da je MOL Hungarian oil nad gas plc. dobrovoljnom javnom ponudom stekao 47,16% dionica INA-e Industrija nafte d.d.

Na pitanje tajnika Povjerenstva je li se na Predsjedništvu Hrvatske demokratske zajednice davao politički okvir za izmjenu Ugovora o međusobnim odnosima dioničara?

Svjedok je odgovorio da se na sjednicama Hrvatske demokratske zajednice davao politički okvir za izmjenu navedenog Ugovora, da se izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara pristupilo radi zaštite interesa Republike Hrvatske. Na pitanje tajnika Povjerenstva zašto nije provedena ista procedura i za Prvi dodatak Ugovora o plinskom poslovanju ?

Svjedok je odgovorio da mu izneseno nije poznato,da je Vlada Republike Hrvatske glasovala o Prvom dodatku Ugovora o plinskom poslovanju pa zaključuje da je procedura donošenja prvog dodatka Ugovora o plinskom poslovanju provedena sukladno Zakonu.

Na pitanje tajnika Povjerenstva na koji je način došlo do smjene Xxxxx Xxxxxx sa mjesta predsjednika Nadzornog odbora INA-e ?

Svjedok je odgovorio da smjene nije bilo.

Na pitanje tajnika Povjerenstva jesu li po odluci Vlade Republike Hrvatske održane dvije sjednice Povjerenstva za izmjenu Dioničkog ugovora, te je li nakon toga tadašnji ministar gospodarstva Xxxxx Xxxxxxxx sam pregovarao o bitnim uvjetima navedenog ugovora?

Svjedok je odgovorio da takve odluke nije bilo.

Na ponovno pitanje je li Xxxxx Xxxxxxxx bio glavni pregovarač u navedenim pregovorima?

Svjedok je odgovorio da je Xxxxx Xxxxxxxx zajedno sa članovima Povjerenstva za izmjenu Xxxxxxx predložio Vladi Republike Hrvatske da podrži izmjene Ugovora.

Na pitanje tajnika Povjerenstva obzirom da je dodatak Ugovora o plinskom poslovanju došao na samu sjednicu Vlade Republike Hrvatske 29. siječnja 2009. godine i da nije prošao redovitu proceduru onih 5 koraka koje je prethodno naveo, je li smatra da je postojalo povjerenje članova Vlade Republike Hrvatske na ono što je glavni pregovarač kada je u pitanju ugovor sa INA-om predložio?

Svjedok je odgovorio da nije siguran u takve tvrdnje.

Na pitanje tajnika Povjerenstva je li kao premijer upoznao članove Vlade Republike Hrvatske na moguće rizike izdvajanja plinskog biznisa, obzirom da je očigledno da će plinski biznis generirati gubitke direktno iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Jesu li članovi Vlade bili upoznati o štetnim posljedicama mogućeg izdvajanja plinskog biznisa iz poslovanja INA-e?

Svjedok je odgovorio da su članovi Vlade Republike Hrvatske bili upoznati sa posljedicama plinskog biznisa.

Na pitanje tajnika Povjerenstva da li smatra da je gore navedeni Xxxxxx po svojim predispozicijama štetan za Republiku Hrvatsku i da li on stvara generira gubitke, da li će, s obzirom da još nije potpisan stvoriti izravno gubitke, štetu za državni proračun? Svjedok je odgovorio da je za Republiku Hrvatsku ključna energetska stabilnost,da je apsolutni prioritet i kontrole nad nabavom i distribucijom plina.

Na pitanje tajnika Povjerenstva je li smatra ako je netko u Republici Hrvatskoj počinio kazneno djelo, da mora imati svoje ime i prezime?

Svjedok je odgovorio da mu je postavljeno hipotetičko pitanje,da na njega ne želi odgovoriti.

6.7.5. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxxxxxx član Povjerenstva

Xxxxx Xxxxxxxxxxxx zanimalo je da li ga je predsjednik Nadzornog odbora INA-e u zadnjih pet godina informirao o financijskoj situaciji INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da ga je predsjednik Nadzornog odbora INA-e cjelokupnoj situaciji INA-e informirao Vladu Republike Hrvatske.

Na pitanje člana Povjerenstva je li tom prilikom na Vladi Republike Hrvatske iznio lošu gospodarsku situaciju u kojoj se INA Industrija nafte d.d. nalazila krajem 2008. godine?

Svjedok je odgovorio da predsjednik Nadzornog odbora INA-e nije mogao na Vladi Republike Hrvatske iznijeti gospodarsku situaciju INA-e jer nije mogao predvidjeti posljedice svjetske krize.

Na zaključak člana Povjerenstva da je razlog za loše financijsko stanje INA-e svjetska kriza?

Svjedok je odgovorio da je u velikoj mjeri svjetska kriza bila razlog loše financijske situacije u INA-i.

Na zamolbu člana Povjerenstva da komentira iskaz ministra Xxxxx Xxxxxx da je novi Dioničarski ugovor vidio tek na sjednici Vlade Republike Hrvatske.

Svjedok je odgovorio da ne želi komentirati ničije izjave.

Na pitanje člana Povjerenstva je li upravljanje INA-om od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku?

Svjedok je pozitivno odgovorio.

Na pitanje člana Povjerenstva je li Vlada Republike Hrvatske mogla smanjiti inicijalnu javnu ponudu ispod 15% dionica INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da njegov odgovor proizlazi iz Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji je sklopila koalicijska Vlada.

Na pitanje tko je donio odluku da se pristupi izmjeni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara?

Svjedok je odgovorio resorno ministarstvo.

Član Povjerenstva zamolio je svjedoka da komentira strukturu INA-e Industrije nafte

d.d. Naglasio je da prema Dioničkom ugovoru hrvatska strana imala 5+2 u nadzornom odboru, u upravi 5+2. Izmjenom Dioničarskog ugovora 5 MOL 3 Vlada u nadzornom odboru, u upravi 3 MOL 3 Vlada?

Svjedok je odgovorio da hrvatska strana ima pet članova u Upravi i Nadzornom odboru INA-e, a da izmjenom Dioničkoga ugovora hrvatska strana u Nadzornom odboru INA-e ima tri te jedan predstavnik zaposlenih. Naglasio je da smatra da su izmjene i dopune Dioničkog ugovora dobre za Republiku Hrvatsku.

Na komentar član Povjerenstva da je izmjenom Dioničkog ugovora MOL Hungarian oil and gas plc dobio mogućnost operativnog vođenja za razliku od prvog Ugovora kada je operativno vođenje bilo pod ingerencijom hrvatskih članova uprave.

Svjedok je odgovorio da se strateške odluke u INA-i ne mogu se donijeti ako bilo koji član sa hrvatske strane nadzornog odbora uloži veto. Istaknuo je u upravi INA-e, omjer 3:3, u odboru izvršnih direktora omjer je 3:3 odnosno 4:2. Naglasio je da su izmjenom Dioničkog ugovora interesi Republike Hrvatske dobro zaštićeni.

Na pitanje člana Povjerenstva je li izmjenom Dioničarskog ugovora u trenutku kada MOL ima 47,16% a Hrvatska 44,85% dionica INA-e, omogućeno MOL-u Hungarian oil and gas plc, da kompaniju, zahvaljujući svojih 47,16%, a ne 51%, može godišnje prodati 10% vrijednosti INA-e Industrija nafte d.d?

Svjedok je odgovorio da niti jedna nekretnina, niti vlasništvo niti nalazište, niti bilo što drugo što je veće od 5% vrijednosti temeljnog kapitala ne može se prodati bez suglasnosti oba partnera i da su tako zaštićeni interesi INA-e Industrija nafte d.d.

Na pitanje člana Povjerenstva da pojasni značenje 10% nominalnog kapitala? Svjedok je odgovorio da je prema Zakonu o privatizaciji INA-e Industrija nafte d.d. („Narodne novine“32/02) dopušteno da nakon 5 godina od ulaska strateškog partnera u vlasništvo INA-e može prodavati vrijednost do 10% nominalnog kapitala koji je strateški partner uložio.

Član Povjerenstva ne slaže se s odgovorom svjedoka, te mu postavlja slijedeće pitanje je li postoje ugovori putem kojih se nesrazmjer u vlasništvu INA-e Republici Hrvatskoj isplaćuje obeštećenje, tko ga je potpisao i koliko je to obeštećenje?

Svjedok je odgovorio da ne postoji nesrazmjer između vlasništva odnosno upravljačkih prava i visine dionica koje posjeduje MOL.

Na pitanje člana Povjerenstva na temelju kojih stručnih procjena je kupovano skladište plina Okoli na koji je način vršen prijenos plinskog biznisa?

Svjedok je odgovorio da su procjene rađene na osnovu procjena savjetnika koalicijske Vlade.

Na pitanje člana Povjerenstva da li je aneksom prema izjavi gospodina Xxxxxx Xxxxxxxxx u značajnoj mjeri promijenjen osnovni Ugovor o plinskom biznisu,odnosno

je li je tvrdnja gospodina Xxxxxx Xxxxxxxxx točna, da je aneksom učinjena veća šteta za interese Republike Hrvatske?

Svjedok je odgovorio da u politici više ne sudjeluje, da o dodatku Ugovora o plinskom poslovanju nije upoznat.

Na pitanje člana Povjerenstva je li na sastanku sa čelnim čovjekom MOL-a Hungarian oil and gas oil plc., s tadašnjim potpredsjednikom Xxxxx Xxxxxxx Xxxxxxxxxx i ministrom financija Xxxxxx Xxxxxxx koji se održao u Predsjedništvu Hrvatske demokratske zajednice donesena bilo kakva odluka o odgodi plaćanja obveza u proračun Republike Hrvatske od strane INA-e Industrija nafte d.d.?

Svjedok je negativno odgovorio.

6.7.6. Sljedeća u postavljanju pitanja pristupila je Xxx Xxxxxx

članica Povjerenstva

Članicu Povjerenstva zanimalo obzirom na početni iskaz svjedoka kojim je pozitivno ocijenio privatizacijske ugovore iz 2003. godine, zašto je onda kao tadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice i saborski zastupnik zajedno sa ostalim zastupnicima Hrvatske demokratske zajednice napustio sjednicu Hrvatskoga sabora kada se raspravljalo o Izvješću o prodaji 25%+1 dionice INA-e i nije ga podržao?

Svjedok odgovara da je Hrvatska demokratska zajednica bila protiv takvog ugovora obzirom da je istim strateški partner dobivao puno veća upravljačka prava.

Na pitanje članice Povjerenstva je li njegova prezentacija Vladi Republike Hrvatske o obveznoj promjeni Dioničarskog ugovora njegovo vlastito tumačenje ugovara ili mu je takvo tumačenje Ugovora sugerirao tadašnji potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Xxxxx Xxxxxxxx odnosno pravni savjetnik Odvjetničko društvo Xxxxxxxx i Xxxxx?

Svjedok je odgovorio da je inicijativa za izmjenu Ugovora došla od strane Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.

Na pitanje članice Povjerenstva jesu li članovi Vlade Republike Hrvatske bili informirani o mogućim posljedicama izdvajanja plinskog biznisa za državni proračun, je li je ugovore bilo dostavljeno neko obrazloženje ili analiza, cost benefit ili nešto slično?

Svjedok je odgovorio da se ne može točno sjetit što je bilo dostupno svim članovima Xxxxx, ali da nijedan član Vlade koji ima svoj puni integritet na čemu je on inzistirao kao tadašnji premijer , nije mogao glasovati za nešto s čime nije upoznat.

Na pitanje članice Povjerenstva jesu li ugovori o izmjenama i dopunama međusobnih odnosa dioničara također prošli svu proceduru koja je inače uobičajena prema Poslovniku Vlade Republike Hrvatske, dakle od koordinacije, užeg kabineta itd., sa svim ugovorima i dodacima Xxxxxxx?

Svjedok je odgovorio da kada ministri i članovi Vlade glasuju za neki prijedlog da on kao predsjednik Xxxxx nije imao razlog sumnjati da članovi Vlade prijedlog nisu vidjeli.

Na pitanje članice Povjerenstva da li je točna tvrdnja Xxxxxx Xxxxxxxxx da se Povjerenstvo za izmjenu Dioničarskog ugovora s MOL-om Hungarian oil and gas plc sastalo samo dva ili tri puta, a da je nakon toga on kao tadašnji potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske nastavio samostalno pregovarati po njegovom nalogu,i da ga je o tome izvještavao.

Svjedok je odgovorio da je taj podatak netočan.

Na pitanje članice Povjerenstva je li znao da je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Xxxxx Xxxxxxxx, za vrijeme pregovora o izmjeni Dioničkog ugovora i promjeni upravljačke strukture u INA-i tražio pomoć od MOL-a Hungarian oil and gas plc za sanaciju dugova Podravke?

Svjedok je negativno odgovorio.

6.7.7.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxx Xxxx član Povjerenstva Člana Povjerenstva zanimalo je kako je Vlada Republike Hrvatske postupila kad je vidjela da se ne realizira strateški plan razvoja INA-e Industrija nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da je INA-Industrija nafte d.d. u 2004 godini kroz Nadzorni odbor i Upravu INA-e skupljala novce za realizaciju srednjoročnog plana INA-e ,da je u 2005 godini započela realizacija istoga.

Na pitanje člana Povjerenstva je li zaostajanje u realizaciji strateškog plana razvoja INA-e Industrija nafte d.d. pogodovalo MOL-u Hungarian oil and gas plc za preuzimanje paketa dionica do 47,16% po povoljnijim uvjetima?

Svjedok je odgovorio da se nije pogodovalo jer MOL Hungarian oil and gas plc platio dionice 2800,00 kuna po dionici INA-e.

Člana Povjerenstva zanimalo je kako funkcionira Vlada kad održava telefonske sjednice i je li se koja telefonska sjednica Vlade Republike Hrvatske odnosila na privatizaciju INA-e ?

Svjedok je odgovorio da Vlada Republike Hrvatske nije održavala telefonske sjednice u slučaju privatizacije INA-e Industrija nafte d.d.

Na pitanje člana Povjerenstva je li njegov odlazak s dužnosti premijera Vlade Republike Hrvatske vezan za privatizaciju INA-e Industrije nafte d.d.?

Svjedok je odgovorio da njegov odlazak sa dužnosti premijera Vlade Republike Hrvatske nije vezan za privatizaciju INA-e Industrije nafte d.d. Naglasio je da je Republika Hrvatska bila u blokadi s pregovorima Europske unije od strane Republike Slovenije. Da je od Vlade Republike Hrvatske traženo da za glas Republike Slovenije unutar 27 članova Europske unije da Republika Hrvatska ustupi dio teritorija, da on nije bio spreman trgovati hrvatskim teritorijem za članstvo u Europskoj uniji te da je zbog toga otišao s dužnosti premijera Republike Hrvatske.

Člana Povjerenstva zanimalo je koji su bili razlozi donošenja Ugovora o plinskom biznisu?

Svjedok je odgovorio da se plinski biznis trebalo 2003 godine izuzeti iz postupka privatizacije INA-e Industrije nafte d.d. Kao prvi razlog donošenja Ugovora istaknuo je krizu s dostavom plina u kojoj se Republika Hrvatska nalazila u 2008. godini, drugi razlog bio je usklađenje cijena plina i treći razlog bio je nalog Europske Komisije da se u Republici Hrvatskoj mora uvesti tržišna cijena plina.

Člana Povjerenstva zanimalo je da li je slučajnost usklađenosti prodaje 7% dionica, odnosno braniteljskog fonda, prodaje 7% dionica zaposlenima i bivšim zaposlenima i prodaja 15% javnom ponudom dionica ?

Svjedok je odgovorio da nije bilo usklađenosti oko navedenih prodaja dionica INA-e, da su imali pritiske od strane zaposlenika i fonda Hrvatskih branitelja, da se u postupak prodaje krenulo sukladno Zakonu o privatizaciji INA-Industrije nafte d.d ( „Narodne novine“,br.32/02).

6.7.8. Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je doc.dr.sc.Xxxxx Xxxxx član Povjerenstva

Na pitanje člana Povjerenstva je li temeljito proučio ugovore koje je imala Republika Hrvatska o prodaji dionica INA-e Industrije nafte d.d. s MOL-om Hungarian oil and gas plc?

Svjedok je odgovorio da nije, da je resorno ministarstvo bilo zaduženo za proučavanje navedenog Ugovora?

Na pitanja člana Povjerenstva je li primijetio da su MOL-u Hungarian oil and gas plc putem zadržanih pitanja data mnogo veća upravljačka prava koja odgovaraju čak vlasničkim udjelima od 75%, a ne 25% plus jednu dionicu INA-e?

Svjedok je potvrdno odgovorio.

Na pitanje člana Povjerenstva je li bio upoznat da je ponuda MOL-a Hungarian oil and gas plc bila u iznosu 505 milijuna dolara, Da je ponuda OMV-a bila 420 milijuna dolara i da treće ponude koja je bila isto tako neophodna, uopće nije bilo?

Svjedok je odgovorio da nije bio upoznat.

Na pitanje člana Povjerenstva je li bio upoznat da je i OMV dao također ponudu na 505 milijuna dolara, a koja nije nigdje javno prezentirana?

Svjedok je odgovorio da nije ni bio upoznat s tim podatkom.

Na pitanje člana Povjerenstva je li i za njega privatizacija INA-e bila „velika igra“ kao što je to izjavio svjedok Xxxxx Xxxxxx ?

Svjedok je odgovorio da nije upoznat s podacima koje iznosi član Povjerenstva.

Na pitanje člana Povjerenstva je li mu je bilo poznato da OMV-u nisu nuđena zadržana pitanja kao i MOL-u Hungarian oil and gas plc?

Svjedok je odgovorio da mu nije bio poznat s navedenim podatkom.

Na pitanje člana Povjerenstva je li znao da su zadržana pitanja definirana tek nakon konačnog odabira MOL-a Hungarian oil and gas plc kao kupca?

Svjedok je odgovorio da nije znao.

Na pitanje člana Povjerenstva da li bi da je znao za gore navedeno raskinuo ugovor s MOL-om Hungarian oil and gas plc. ?

Svjedok je odgovorio da bi trebalo i jedno i drugo staviti u suodnos, te vidjeti sve efekte razvrgavanja Ugovora.

Na pitanje člana Povjerenstva zašto nije izvršena analiza da li je Xxxxxx o prodaji dionica povoljnije raskinuti ili nastaviti pregovore?

Svjedok nije izravno odgovorio na postavljeno pitanje ali je kazao da ne znači da sve što je radila prethodna Vlada nije bilo dobro.

Na pitanje člana Povjerenstva je li mu je poznato da li su se prodavale samo 25% plus 1 dionica ili su se prodavala i upravljačka prava skupa sa dionicama INA-e?

Svjedok nije izravno odgovorio na postavljeno pitanje ali je kazao da su se savjetnici za privatizaciju INA-e birali odlukom prethodne Vlade i to na sjednici Vlade Republike Hrvatske na kojoj je bio prisutan i predsjednik Republike Xxxxxxx Xxxxx.

Na pitanje člana Povjerenstva je li utvrđeno koliko je ukupno Republika Hrvatska platila konzultantima za prvi proces privatizacije INA-e?

Svjedok je odgovorio da je samo savjetničkoj kući Xxxxx Watherhouse Xxxxxxx plaćeno 5,5, milijuna kuna za savjetničke poslove.

Na pitanje člana Povjerenstva je li zna koliko je plaćeno Deutsche bank?

Svjedok je odgovorio da ne zna točno, ali da misli da je isti iznos plaćen i Deutsche bank.

Na pitanje člana Povjerenstva koji je bio razlog da se mijenja financijski savjetnik? Svjedok je odgovorio da je promjena financijskog savjetnika bila prijedlog Ministarstva gospodarstva.

Na pitanje člana Povjerenstva je li INA-Industrija nafte d.d. obavijestila Vladu Republike Hrvatske o pred stečajnom stanju?

Svjedok je odgovorio da nema takvih saznanja.

Na zaključak člana Povjerenstva da pred stečajnog postupka INA-e nije bilo, nego da je INA u 2008. godini imala loše poslovno stanje?

Svjedok se složio sa zaključkom člana Povjerenstva.

Na pitanje člana Povjerenstva zašto onda nije smijenio članove Uprave INA-e? Svjedok je odgovorio da je smjena članova uprave nadležnost nadzornog odbora. Na pitanje člana Povjerenstva je li ima saznanja gdje su uplaćena sredstva od 505 milijuna dolara od prodaje INA-e?

Svjedok je odgovorio: Ne.

Na pitanje člana Povjerenstva je li točna informacija Xxxxxx Xxxxxxxxx da je na predsjedništvu Hrvatske demokratske zajednice informirao predsjedništvo temeljem power point prezentacije ali bez teksta Ugovora i dodatka ugovora?

Svjedok je odgovorio da su svi bitni elementi među Dioničarskog ugovora bili raspravljeni na Predsjedništvu hrvatske demokratske zajednice.

Na pitanje člana Povjerenstva tko je vodio pregovore s MOL-om Hungarian oil and gas plc oko izmjene Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Povjerenstvo ili neko drugo neformalno tijelo?

Svjedok je odgovorio da je pregovore s MOL-om Hungarian oil and gas plc vodilo Povjerenstvo za izmjenu Dioničkog ugovora koje je formirala Vlada Republike .

Na pitanje člana Povjerenstva tko je sve sudjelovao u radu Povjerenstva za izmjenu Dioničkog ugovora?

Svjedok je odgovorio da su u radu Povjerenstva za izmjenu Dioničkog ugovora osim imenovanih članova sudjelovali samo suradnici Ministarstva gospodarstva?

Na pitanje člana Povjerenstva koliko se puta Povjerenstvo za izmjenu Dioničkog ugovora sastalo.

Svjedok je odgovorio da nema taj podatak.

Na pitanje člana Povjerenstva kako sačuvati energetsku neovisnost Republike Hrvatske kada Vlada Republike Hrvatske odluči prodati 25% plus jednu dionicu i dati upravljačka prava kao da je vlasnik 75% dionica INA-e?

Svjedok je odgovorio da je koalicijska Vlada možda mogla drugačije postupiti u postupku privatizacije Ine-Industrije nafte d.d., ali da sadašnja Vlada Republike Hrvatske mora kontrolirati plinski biznis radi postizanja energetske neovisnosti .

Na pitanje člana Povjerenstva da li je gospodin Xxxxxxxx Xxxxxxxxxx u svom iskazu pred Istražnim povjerenstvom obmanuo članove Povjerenstva kada je izjavio da je neplaćanje obveza državi dogovarano na političkoj razini.?

Svjedok je odgovorio da po tom pitanju nije bilo političke odluke.

6.7.9.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je da li bi da i danas obnaša dužnost premijera Republike Hrvatske postupio na isti način po pitanju donošenja Plinskog ugovora ?

Svjedok je odgovorio da bi postupio na isti način.

Na pitanje člana Povjerenstva da li želi nešto iskazati vezano za privatizaciju INA-e što ga članovi Povjerenstva nisu pitali ?

Svjedok je odgovorio da nema.

6.7.3.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je Xxxxxx Xxxxx,

član Povjerenstva

Člana Povjerenstva zanimalo je zašto se izmjenama Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara nije štitila imovina Republike Hrvatske?

Svjedok je odgovorio da je izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara ugovoreno da se strateška odluka Uprave i Nadzornog odbora INA-e ne može donijeti ukoliko hrvatski članovi daju veto.

Na zaključak člana Povjerenstva da se strateška odluka odnosi na vrijednost temeljnog kapitala INA-e iznad 10% , kad hrvatske strana mora dati suglasnost?

Svjedok je odgovorio kad pređe 10% nominalnog udjela od vlasništva strateškog partnera.

Na pitanje člana Povjerenstva zašto Vlada Republike Hrvatske nije sukladno Zakonu o privatizaciji INA- e Industrije nafte d.d. (»Narodne novine«, br.32/02) izvještavala Hrvatski sabor o daljnjem tijeku privatizacije INA-e?

Svjedok je odgovorio da Vlada Republike Hrvatske nije imala dovoljno informacija o samom tijeku privatizacije INA-e zbog čega nije slala izvješća u Hrvatski sabor.

6.7.6.Sljedeća u postavljanju pitanja pristupila je Xxx Xxxxxx,

članica Povjerenstva

Članicu Povjerenstva zanimalo je jesu li članovi Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice donosili političku odluku temeljem prezentacije potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske ili je bio svakom dostupan tekst ugovora,jesu li tekstovi ugovora sa svim dodacima i obrazloženjima i analizama prošli Vladinu proceduru od koordinacije do užeg kabineta i Xxxxx?

Svjedok je odgovorio da su bitni elementi za donošenje odluke o među dioničarskom ugovoru bili prezentirani i raspravljani nekoliko puta na Predsjedništvu.Istaknuo je da je kod glasovanja kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske pretpostavljao da su svi članovi Vlade Republike Hrvatske bili upoznati da točkom dnevnog reda o kojoj se glasovalo.

6.7.4.Sljedeći u postavljanju pitanja pristupio je mr.sc.Xxxxx Xxxxxxx tajnik Povjerenstva

Tajnika Povjerenstva zanimalo je li je točna informacija da je nakon rasprave o izmjenama Xxxxxxx o međusobnim odnosima dioničara prošlo tri mjeseca do donesenih odluka na sjednici Vlade?

Svjedok je odgovorio da se ne može potvrditi navedenu informaciju, ali da se u više navrata raspravljalo o navedenom ugovoru.

Na pitanje člana Povjerenstva da li točno da je aneks Ugovora o plinskom poslovanju došao na samu sjednicu Vlade 29. siječnja 2009. godine?

Svjedok je istaknuo da je na postavljeno pitanje već odgovorio.

Na pitanje člana Povjerenstva je li može potvrditi da gospođa Xxxxxxxx Xxxxx nije bila službeni član Povjerenstva za izmjenu Dioničkog ugovora i da na istim sastancima Povjerenstva nije sudjelovala?

Svjedok je odgovorio da je kao premijer Vlade Republike Hrvatske tražio od potpredsjednica Vlade da se uključi i pomogne da se dođe do sporazuma, do završnog stava koji bi onda išao prema Vladi.

Na pitanje tajnika Povjerenstva je li potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske gospođa Xxxxxxxx Xxxxx bila službeni član Povjerenstva za izmjenu Dioničkog ugovora ?

Svjedok je odgovorio da gospođa Xxxxxxxx Xxxxx službeno nije bila članica Povjerenstva za izmjenu Dioničkog ugovora.

0.0.Xx zahtjev Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske gospodina Xxxxxxx Xxxxxx fonogrami iskaza svjedoka pred Istražnim povjerenstvom dostavljeni su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Nakon davanja iskaza svjedoka član Istražnog povjerenstva xxxxxxxx Xxxxxx Xxxxx predložio je Istražnom povjerenstvu da se na temelju iskaza gospodina Xxx Xxxxxxxx na svjedočenje pozovu i u svojstvu svjedoka saslušaju gospođa Xxxxxxxx Xxxxx predsjednica Vlade Republike Hrvatske i gospođa Xxxxxx Xxxxxx predsjednica Agencije za tržišno natjecanje.

Dio članova Istražnog povjerenstva protivio se prijedlogu člana Istražnog povjerenstva da bi isti prijedlog nakon glasovanja bio odbijen većinom glasova članova Istražnog povjerenstva.

7. Zaključci Istražnog povjerenstva / Izdvojeno mišljenje

Povjerenstvo je imenovano Odlukom Hrvatskoga sabora 26. ožujka 2010. godine i

23. travnja 2010. godine. Odlukom Hrvatskoga sabora od 9. srpnja 2010. godine produžen je rad Istražnog povjerenstva na šest mjeseci.

0.0.Xx temelju prikupljene dokumentacije i iskaza svjedoka članovi Istražnog povjerenstva formirali su dvije grupe zaključaka,prvu grupu zaključaka podnijeli su članovi Povjerenstva: Xxxxxxx Xxxxxxx, Xxxxxx Xxxxxxxxx, Xxxxx Xxxx i Xxxxxx Xxxxx, dok su drugu grupu zaključaka podnijeli Xxxxx Xxxxx, xx.xx. Xxxxx Xxxxxxx, Xxx Xxxxxx, doc.xx. Xxxxx Xxxxx i Xxxxxxx Xxxxx,.

Nakon provedene rasprave i iznošenja argumenata o pojedinim prijedlozima zaključaka, zaključci koje su predložili članovi Istražnog povjerenstva Xxxxxxx

Xxxxxxx, Xxxxxx Xxxxxxxxx , Xxxxx Xxxx i Xxxxxx Xxxxx u Izvješću sukladno članku

12. Zakona o istražnim povjerenstvima (“ Narodne novine“,br. 32/02) iznosi se kao

Izdvojeno mišljenje

1.) Prodaja 25% plus jedna dionica temeljena je na Zakonu o privatizaciji INA-e, svi postupci su provedeni javno, o provedenoj transakciji izvješten je Hrvatski sabor koji je informaciju prihvatio, a ugovori vezani uz prodaju INA-e javno su objavljeni.

2.) Iz svjedočenja predsjednika Uprave i Nadzornog odbora INA-e, te prikupljene dokumentacije sa sjednica Uprave i Nadzornog odbora utvrđeno je da MOL nije koristio pravo veta na odluke koje su se odnosile na „Zadržana pitanja“ definirana Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara

3.) Vlada Republike Hrvatske je u kratkom razdoblju (2004. – 2007.) izvršila daljnje faze privatizacije INA-e utvrđene Zakonom o privatizaciji INA-e i omogućila MOL-u da dobrovoljnom ponudom o preuzimanju stekne 47,16% dionica INA-e.

4.) Izmjenom članka 9.2.1. Obveze strateškog investitora Ugovora o međusobnim odnosima dioničara od 12. travnja 2007. godine, Vlada Republike Hrvatske omogućila je MOL-u kupnju TIFONA i time dozvolila da MOL na području Hrvatske postane konkurent INA-i i u maloprodaji naftnih derivata.

5.) Vlada Republike Hrvatske nije sukladno članku 11. Zakona o privatizaciji INA- e izvještavala Hrvatski sabor o privatizaciji INA-e nakon 2003. godine čime je kršila Zakon o privatizaciji INA-e.

6.) Izmjene ugovora o međusobnim odnosima dioničara nisu uvjetovane Ugovorom iz 2003. godine, a promjene u sastavu Uprave i Nadzornog odbora, odnosno sadržaj „Zadržanih pitanja“ bile su na štetu Republike Hrvatske jer MOL nije većinski vlasnik INA-e.

7.) Upravljanje i nadzor u INA-i od 2004. do 2009. godine nije bilo učinkovito što je rezultiralo lošim poslovnim rezultatima, visokim dugovanjem, između ostalog i preko 2 milijarde kuna neplaćenih naknada sa ceste u cijeni goriva, te nerealiziranjem razvojnih planova.

8.) Izdvajanje plinskog poslovanja iz sastava INA-e štetno je za Republiku Hrvatsku jer ona preuzima negativne efekte nabavne i prodajne cijene, a INA

ostaje jedan od dobavljača plina koji se eksploatira na domaćim plinskim poljima. Kupnjom skladišta plina Okoli PLINACRO se uz jamstvo države zadužio za 100 milijuna USD i time poboljšao likvidnost INA-e umjesto da su ta sredstva uložena u novo skladište plina jer Hrvatskoj nedostaje skladišnih kapaciteta i time se ugrožava sigurnost opskrbe plinom.

9.) Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da pokrene postupak izmjene Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnose na INA- Industrija nafte d.d. u dijelu koji se odnosi na upravljačka prava i

„Zadržana pitanja“, a posebno odredbe koje reguliraju raspolaganje imovinom INA-e.

10.) Prikupljena dokumentacija i iskazi svjedoka dostavljaju se DORH-u na daljnje postupanje.

11.) Zadužuje se DORH da u roku od 90 dana izvijesti Hrvatski sabor o poduzetim mjerama vezanim uz pitanja koja je ispitivalo Istražno povjerenstvo.

1. Xxxxxxx Xxxxxxx

2. Xxxxxx Xxxxxxxxx

3. Xxxxx Xxxx

4. Xxxxxx Xxxxx

7.2.Istražno povjerenstvo većinom glasova članova Istražnog povjerenstva Hrvatskome saboru predlaže donošenje slijedećih

Zaključaka

1.Ugovorom o kupoprodaji dionica koji se odnosi na 25% + jedna dionica od izdanog dioničkog kapitala društva INA Industrija nafte d.d. zaključenim između Republike Hrvatske i MOL Hungarian oil and gas plc. 17. srpnja 2003.g. ugovorne stranke definirane su kao prodavatelj i kupac.

Ugovorom o Međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA – Industrija nafte

d.d. zaključenim između Republike Hrvatske i MOL HUNGARIAN OIL AND GAS PLC. 17. srpnja 2003.g. ugovorne strane definirane su kao Vlada Republike Hrvatske i strateški ulagatelj.

Time se u dva ugovora zaključena istog dana, između istih ugovornih strana, temeljem iste pravne regulative i istih činjenica, MOL Hungarian oil and gas plc namjerno različito kvalificira. Definirajući ga u drugom Ugovoru kao strateškog ulagatelja /premda u tvrtku nije uložio ništa/, otvara mu se put da odredbama o 14 zadržanih pitanja, protuzakonito i besplatno stekne dodatna i presudna upravljačka prava koja nisu bila predmet kupoprodaje i kojim stječe iznimno veliko pravo u odlučivanju o budućnosti kompanije, a što je posljedično imalo utjecaj i na sve ostale pravne i poslovne odnose Republike Hrvatske i MOL-a koji su zajedničari, a ne strateški partneri kako je to tumačeno u svim dokumentima koji su dostupni Istražnom povjerenstvu od strane bivših državnih dužnosnika zaduženih za privatizaciju iz 2003. godine.

Stoga je nedvojbeno da je Ugovor o međusobnim odnosima dioničara od 17. srpnja 2003.g. zaključen protivno Zakonu o privatizaciji INE-Industrije nafte d.d. („Narodne novine“, br. 32/02), kao i Osnovnim kriterijima za vrednovanje pristiglih ponuda u postupku prodaje 25%+1 dionice INA- Industrija nafte d.d. usvojenih Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 20. lipnja 2002 godine. kojim se

dozvoljavala prodaja isključivo 25%+1 dionice uz koje kupac stječe pripadajuća vlasnička i dioničarska ovlaštenja sukladno ZTD-u /cca 27 odredaba kada je za odlučivanje potrebna ¾ većina/.

Ovako zaključenim Ugovorom kupac /koji postaje na papiru strateški partner/ dobiva niz prava, suprotno uvriježenoj praksi koja se odnosi na strateške partnere , a čime se umanjuju prava odlučivanja vlasnika Republici Hrvatskoj u INA-i. Ovakva odredba suzila je mogućnosti djelovanja vlasnika Republike Hrvatske u INA-i Industriji nafte d.d., a što se pokazalo otežavajućim čimbenikom prilikom provedbe daljnjih koraka koje je poduzimala Vlada Republike Hrvatske nakon 2004. godine.

Prvom privatizacijom INE 2003g. I Ugovorom o kupoprodaji i Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara pogodovano je MOL-u i to na način da mu je prepušteno daleko više upravljačkih prava operativnog upravljanja, od onih koja mu proizlaze iz vlasničkog udjela, te je time znatno umanjen vlasnički utjecaj Republike Hrvatske na donošenje strateških i investicijskih odluka, posebice izbor dobavljača, pregovore s drugim investitorima i jačanju regionalnog položaja kompanije, kao i mogućnosti odlučivanja o daljnjem strateškom razvoju nakon 2004. godine.

2. Upravljačka prava MOL-a koja proizlaze iz odredbe Među dioničarskog ugovora o „ zadržanim pitanjima“ i garancija MOL-u za dobivanja člana Uprave društva za financije, a kasnije i za investicije nisu nuđeni drugim ponuditeljima, potencijalnim kupcima, već su utvrđena nakon što je MOL odabran kao kupac.

U procesu privatizacije 2002/3.g. Vlada Republike Hrvatske odustala od početnih odrednica, a što je u konačnici rezultiralo značajno većim pravima MOL-a od onog što je prvenstveno bilo zamišljeno. Nije razvidno iz kojih razloga se po istom postupalo, a pritom ne postoje službeni zapisnici niti bilo koje analize koje bi ukazale kako se radi o korisnom postupanju za Republike Hrvatske kao vlasnika. Isto dodatno upućuje na vrlo upitno stručno vođenje procesa privatizacije i s tim povezano zaštitu položaja Republike Hrvatske kao zajedničara u INA-i, a ne kao strateškog partnera. I ova odredba jasno upućuje da su sve ostale aktivnosti vezane uz razvoj INA-e te donošenje strateških odluka o budućnosti kompanije bile značajno ograničene, te ih nova Vlada Republike Hrvatske nakon 2004. godine nije mogla mijenjati niti na njih značajnije utjecati.

Konzumacijom ugovora s MOL-om razvidno je kako se dodatno pogodovalo MOL-u, te su dana veća prava nego je to preporučio konzultant, a što ukazuje na vrlo upitno i nepovoljno razmatranje svih aspekata ove transakcije na budućnost kompanije.

3. Vlada Republike Hrvatske u postupku privatizacije 2002/3 g. suprotno dobrim poslovnim običajima i ustaljenoj poslovnoj praksi donijela je odluku o prodaji INE, bez odgovarajuće procjene tržišne vrijednosti vrijednosti kompanije. Prema iskazima svjedoka INA-Industrija nafte d.d. je u vrijeme prodaje bila konsolidirana i uspješna tvrtka s potencijalnim rezultatima poslovanja od minimalno 4-5 milijarda kuna neto dobiti. Iz dokumentacije je vidljivo da se u postupku prodaje polazilo isključivo od knjigovodstvene vrijednosti, te je u konačnici paket od 25%+1 dionice INA-e prodan za nešto više od četvrtine knjigovodstvene vrijednosti ili manje od godišnje dobiti.

Iako je jedan od glavnih elemenata odlučivanja u prodaji bilo kojeg gospodarskog subjekta procjena vrijednosti kompanije, iz dostavljenih materijala i iskaza svjedoka razvidno je da to nije učinjeno, što potvrđuje da je cijeli proces vođen na vrlo upitan i manjkav način, čime je Republika Hrvatska dovedena u podređen i neravnopravan položaj prema MOL-u. Time se ograničio „manevarski“ prostor koji bi omogućio daljnje jačanje INA-e, a što uz postojeće ugovore potpisane 2003. godine nije bilo moguće, te se isto može smatrati velikim nedostatkom koji upućuje na upitnost postupanja tadašnje vlasti i savjetodavnog tijela za privatizaciju 25% + 1 dionica INA-e.

Kako nema pouzdanih podataka o samoj vrijednosti kompanije, pa samim time ni vrijednosti dionica nije razvidno na koji način je određena ponuđena cijena za paket, te sva ostala prava, kao pravo veta na zadržana pitanja, pravo prvokupa i ostalih prava MOL-a.

Iz zaprimljenih dokumenata ne vidi se da li je provedena adekvatna analiza koja bi ukazivala na vrijednost primitaka po prodaji 25% + 1 dionica INA-e u odnosu na stečena prava koja će koristiti MOL od dana potpisivanja Prvog ugovora o međusobnim odnosima između Republike Hrvatske i MOL-a. Prema uobičajeno u praksi, a što je i izradio Deutsch Bank s PWC proizlazi da to povećanje iznosi 20% i više na inicijalnu vrijednost dionica.

4. Izbor i zaključenje Xxxxxxx s konzultantima u procesu prve privatizacije proveden je na krajnje netransparentan način, jer se niti iz dostupne dokumentacije, niti iz iskaza svjedoka osim njihovih imena nije doznalo za što su bili angažirani, koliko im je plaćeno, niti kakve su njihove preporuke bile.

Iz tabličnog prikaza ocjena ponuda vidljivo je da (na osnovu dostupnih dokumenata) konzultanti DB i PWC ne daju svoju ocjenu/evaluaciju zadržanih pitanja, a što je nužno, jer se pozitivni financijski efekti, određenjem zadržanih pitanja značajno umanjuju, tako da se može zaključiti kako cijeli proces privatizacije i prethodnih radnji za sklapanje Prvog ugovora o međusobnim odnosima bio proveden na način kojim se nisu štitili interesi Republike Hrvatske.

5. Tvrdnje potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra gospodarstva iz vremena tzv. prve privatizacije INA-e gospodina Xxxxxx Xxxxxx i gospodina Xxxxx Xxxxxxx, iznijete pred Istražnim povjerenstvom u kojima se ističe da je prodaja INA-e bila nužna zbog vrlo teškog stanja u javnim financijama i hrvatskom gospodarstvu, u koliziji su s njihovim izjavama iz vremena privatizacije, kada su govorili o izvanrednom gospodarskom rastu, proračunskoj stabilnosti i likvidnosti. Argumenti za prodaju INA-e, i s tim povezani zaključci da je tadašnje stanje odredilo elemente ugovora mogu se smatrati neistinitima i niti u kojem slučaju ne mogu biti uporabljeni za ekskulpiranje tadašnjih državnih dužnosnika i resornih ministarstava koji su bili uključeni u prodaju 25% + 1 dionica INA-e. Može se zaključiti kako je prva privatizacija INA-e vođena stihijski bez uvažavanja dubljih odnosa prilikom pregovora sa strateškim partnerima, a dodatnu „sjenu“ na isto baca nedovoljna elaboracija i nepostojanje analiza od strane savjetodavnog tima, tako da se nikako ne može ova transakcija nazvati uspješnom i pomno planiranom, a argumenti državnih dužnosnika iz tadašnjeg vremena iznijeti pred saborskim povjerenstvom ne mogu se uvažiti, jer su u kontradikciji sa svim izjavama koje su tada iznosili. Uzimajući u obzir iznijete činjenice koje su odredile najpovoljnijeg investitora i strateškog ulagatelja, pored iskazanih netransparentnih postupanja navodeći financijski priljev kao jednu od najznačajnijih činjenica, a uzimajući u obzir vrlo nepovoljnu situaciju u Republici Hrvatskoj s gledišta javnih financija i općeg gospodarskog stanja, nisu prihvatljive i u kontradikciji su sa iznijetim činjenicama od strane svjedoka iz bivše Vlade Republike Hrvatske i to g. Xxxxxx Xxxxxx, te g. Xxxxx Xxxxxxx. Prema iznijetim iskazima bivših ministara u Vladi pokojnog premijere I.