Članak 6.

Članak 6.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a xxxx xxxx sadržavati uglavke o:

1. strankama, te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis posla,

4. danu početka rada,

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u slučaju da se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja tog odmora,

7. otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju da se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanje redovitog radnog xxxx ili tjedna.

Članak 7.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac xx xxxxx radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Članak 8.

Ako Poslodavac ne sklopi sa radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 9.

Potvrda o sklopljenom ugovoru o xxxx xxxx sadržavati sve uglavke propisane člankom 6. ovog Kolektivnog ugovora.

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu.

Članak 10.

Ne smije se zaposliti osoba mlađa od petnaest xxxxxx ili xxxxx s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje.

Članak 11.

Maloljetnik stariji od 15 xxxxxx xxxxxx može sklopiti ugovor o xxxx xxxx uz ovlaštenje zakonskog zastupnika.

Članak 12.

Ako su zakonom, drugim propisom, Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu, određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova Poslodavac može radnika uputiti na liječnički pregled.

Članak 13.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxxxx xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožavaju život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o xxxx xxxxxx dolazi u dodir.

3. Probni rad

Članak 14.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.

Trajanje probnog rada određuje se ugovorom o radu, time da on može trajati najduže šest mjeseci.

Probni rad prati nadređeni radnik xxxx xxxx imati najmanje istu razinu obrazovanja kao i radnik na probnom radu.

Članak 15.

Probni rad se ugovara da bi se utvrdilo ima li radnik stručne i radne sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta za koje sklapa ugovor o radu.

Rad radnika na probnom radu ocjenjuje povjerenstvo od 3 člana, imenovana od Uprave Poslodavca.

Ako radnik ne zadovolji na probnom radu, otkazat će mu se ugovor o radu uz otkazni rok od 7 xxxx.

Ako se utvrdi da radnik na probnom radu ne pokazuje zadovoljavajuće rezultate, Poslodavac mu može otkazati i prije isteka probnog rada.

4. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 16.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom o radu nije drukčije određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način predviđen Zakonom o radu.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

5. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 17.

Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog

događaja.

Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u xxx ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o xxxx xxxx navesti.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom.

Ograničenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga članka.

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen.

III PRIPRAVNICI I VOLONTERI

Članak 18.

Status pripravnika (vježbenik ili drugi pripravnik, u nastavku teksta: pripravnik) xxx xxxxx koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala.

Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.

Članak 19.

Ako zakonom nije drukčije određeno, osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž), traje ovisno o stupnju stručne spreme, kako slijedi:

1. za pripravnika VII stupnja stručne spreme dvanaest mjeseci,

2. za pripravnika V i VI stupnja stručne spreme devet mjeseci,

3. za pripravnika IV stupnja stručne spreme šest mjeseci.

Članak 20.

Pripravniku se imenuje mentor koji xx xxxxx donijeti program stručnog osposobljavanja pripravnika i osigurati njegovu provedbu, a imenuje ga Uprava Poslodavca.

Mentor xxxx imati najmanje istu razinu obrazovanja kao i pripravnik.

U slučaju da se program stručnog osposobljavanja pripravnika ne može provesti kod poslodavca, pripravnik se može privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog poslodavca.

Članak 21.

Rad pripravnika ocjenjuje povjerenstvo od 3 člana, imenovano xx xxxxxx Uprave Poslodavca, od kojih xx xxxxx mentor pripravnika.

Ako po ocjeni povjerenstva pripravnik ne zadovolji na radu, Poslodavac mu može redovito otkazati.

Ako se utvrdi da pripravnik na radu ne pokazuje zadovoljavajuće rezultate, Poslodavac mu može otkazati i prije isteka pripravničkog staža.

Članak 22.

Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik ima pravo na plaću u visini 70% osnovne plaće radnog mjesta čije poslove obavlja za vrijeme pripravničkog staža.

Članak 23.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, Poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad) ili na volontiranje.

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.

Stručno osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.

Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Kolektivnog ugovora i Zakona o radu te drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

IV RADNO VRIJEME

1. Puno radno vrijeme

Članak 24.

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu Xxxxxxxxxx za obavljanje poslova ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

O dnevnom i tjednom rasporedu radnog vremena odlučuje Poslodavac pisanom odlukom.

Poslodavac xxxx obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

2. Nepuno radno vrijeme

Članak 25.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u xxxxx radnom vremenu.

Članak 26.

Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u xxxxx radnom vremenu.

Članak 27.

Plaća i druga materijalna prava radnika utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako ugovorom o radu ili Pravilnikom o radu nije drukčije uređeno.

Članak 28.

3. Pripravnost

Za pojedina radna mjesta Poslodavac može utvrditi potrebu za pripravnošću kako bi se i nakon redovnog radnog vremena osiguralo nesmetano izvršavanje radnih zadataka na održavanju javnih površina.

Za vrijeme pripravnosti radnik ne xxxx biti prisutan u radnom prostoru Poslodavca, xxx xxxx biti dostupan i u slučaju potrebe xxxxx xx odazvati pozivu Poslodavca za obavljanje poslova u određeno vrijeme i na određenom mjestu.

Pripravnost se utvrđuje za obavljanje poslova održavanja nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima u razdoblju od 15. studenoga do 15. travnja, po radnim jedinicima i radnim mjestima kako slijedi:

1. Radna jedinica "Čistoća": čistač javnih prometnih površina, rukovatelj strojeva, vozač specijalnog vozila, automehaničar i poslovođa mehaničarske radionice,

2. Radna jedinica "Zelenilo": rukovatelj strojeva i rukovatelj specijalnih strojeva,

3. Radna jedinica "Prometnice": rukovoditelj radne jedinice, poslovođa na održavanju prometnica, vozač lakog vozila, vozač specijalnog vozila i grupovođa.

Radnicima koji po nalogu poslodavca moraju za vrijeme dnevnog ili tjednog odmora, odnosno za vrijeme blagdana utvrđenih zakonom, biti pripravni da bi zbog izvršenja poslova na održavanju javnih površina ili iz drugih opravdanih razloga došli na rad, pripada naknada za pripravnost za koju se uvećava osnovna plaća radnika, u visini 10% od satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pripravnosti.

Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom te će ga Poslodavac platiti kao prekovremeni rad.

Popis radnika, raspored pripravnosti te broj sati koje xx xxxxxx provesti u pripravnosti utvrđuje Poslodavac pisanom odlukom.

4. Prekovremeni rad

Članak 29.

Poslodavac ima pravo donijeti odluku o obvezi prekovremenog rada u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe u kojem slučaju xx xxxxxx xx xxxxxx zahtjev Poslodavca xxxxx raditi prekovremeno, s xxx da ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno, odnosno najduže dvjesto pedeset sati godišnje.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučaju xxxx xx prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršenja xxxxxxx xxxx čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a xxxx bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu te zamjene odsutnog radnika i u drugim sličnim slučajevima xxxx xx poslodavac onemogućen da prije početka prekovremenog xxxx xxxxx radniku xxxxxx zahtjev, xxxxxx xx obvezan raditi prekovremeno po usmenom zahtjevu Poslodavca xxxx xxxx biti pismeno potvrđen u roku od xxxxx xxxx od xxxx xxxx je prekovremeni rad naložen.

Članak 30.

Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad može raditi prekovremeno trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, te samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx starosti, radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz čanka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu.

5. Preraspodjela radnog vremena

Članak 31.

Ako narav posla zbog povećanja obima posla u određenom razdoblju to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednoga razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Preraspodijeljeno radno vrijeme, tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, pod uvjetom da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od 48 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže šest mjeseci.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi Poslodavac uz prethodno pribavljeno mišljenje

radničkog vijeća.

Poslodavac je obvezan radnike na koje se odnosi preraspodjela radnog vremena o tome izvjestiti najmanje xxxxx xxxx prije početka takvog rada.

Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao dulje od osam sati dnevno.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx starosti te radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu, može raditi u preraspodijeljenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

V ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 32.

Radnici xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno, imaju svakoga radnog xxxx pravo na stanku u trajanju od najmanje 30 minuta koja se ubraja u radno vrijeme.

Članak 33.

Na poslovima na xxxxxx xx narav posla takva da ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja xxxxxx, radnicima xxxx xxxx na xxx poslovima stanka se osigurava višekratnim korištenjem u kraćem trajanju.

Vrijeme korištenja xxxxxx određuje Poslodavac pisanom odlukom.

2. Dnevni odmor

Članak 34.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

3. Tjedni odmor

Članak 35.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz prethodnog članka.

Nedjelja je xxx tjednog odmora.

Radnici koji zbog prirode posla rade nedjeljom, xxx xxxx tjednog odmora će koristiti zamjenski tjedni odmor odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju ili neki drugi xxx u tjednu.

4. Godišnji odmor

Članak 36.

Pravo na plaćeni godišnji odmor određuje se u trajanju od najmanje četiri tjedna u svakoj kalendarskoj godini.

Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana. Subota se ne uračunava u dane godišnjeg odmora.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopusta.

Članak 37.

Dodatni xxxx xxxx godišnjeg odmora radnik ostvaruje po sljedećim kriterijima, kako slijedi:

1. Po osnovi radnog staža sa stanjem na xxx 31.12. tekuće godine

a) od 3 do 5 xxxxxx 1 xxx

b) od 5 do 10 xxxxxx 3 xxxx

c) od 10 do 15 xxxxxx 4 xxxx

d) od 15 do 20 xxxxxx 5 xxxx

e) od 20 do 25 xxxxxx 6 xxxx

f) od 25 do 30 xxxxxx 7 xxxx

g) od 30 do 35 xxxxxx 8 xxxx

h) više od 35 xxxxxx 9 xxxx

2. S obzirom na posebne socijalne uvjete i status

a) invalidi rada ......................................................................... 1 xxx

b) radniku s jednim djetetom do 7 xxxxxx starosti ....................... 1 xxx

c) radniku s dvoje ili više djece do 7 xxxxxx starosti .................... 2 xxxx

d) samohranom roditelju ili usvojitelju s jednim ili više djece do

10 xxxxxx xxxxxxxx ................................................................ 3 xxxx

3. S obzirom na posebne uvjete rada

- sukladno priloženom popisu radnih mjesta koja xx xxx takva utvrđena Procjenom rizika

a) svim radnicima xxxx xxxx na xxx poslovima ............................. 2 xxxx

Članak 38.

Radnici koji po kriterijima iz prethodnog članka ostvare više od 30 xxxx godišnjeg odmora, mogu koristiti najviše 30 xxxx godišnjeg odmora.

Članak 39.

Raspored, odnosno plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac, polazeći od potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor i razonodu radnika.

Radnika xx xxxx najmanje petnaest xxxx prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.

5. Plaćeni dopust

Članak 40.

Tijekom kalendarske godine, radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše xxxxx radnih xxxx za važne osobne potrebe i to za:

- sklapanje braka. 2 xxxx

- rođenje djeteta 3 xxxx

- smrt supružnika, djeteta ili roditelja i njihovih supružnika, posvojenika, posvojitelja, pastorčadi, očuha ili xxxxxx, brata ili sestre, unuka te osobe s kojom radnik živi u

izvanbračnoj zajednici. 5 xxxx

- smrt djeda ili bake i njihovih supružnika, svekra, svekrve, xxxxx, punice, djeteta povjerenog na čuvanje i odgoj, djeteta na skrbi izvan vlastite obitelji i osobe xxxx xx xxxxxx

xxxxx po zakonu xxxxx uzdržavati 3 xxxx

- xxxx bolest supružnika, djeteta ili roditelja i njihovih supružnika, posvojenika, posvojitelja, pastorčadi, očuha ili maćehe,

brata ili sestre, unuka te osobe s kojom radnik živi u

izvanbračnoj zajednici 2 xxxx

- xxxx bolest djeda ili bake i njihovih supružnika, djeteta povjerenog na čuvanje i odgoj, djeteta na skrbi izvan vlastite

obitelji i osobe xxxx xx xxxxxx xxxxx po zakonu xxxxx uzdržavati. 1 xxx

- slučaj elementarne nepogode. 2 xxxx

- obrazovanje ili stručno osposobljvanje i usavršavanje te

obrazovanje za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada. 2 xxxx

Radnici – dobrovoljni davatelji krvi za svako davanje krvi ostvaruju pravo na xxxxx xxxxxxxx xxx s naslova dobrovoljnog davanja krvi, a ostvaruje se u tijeku kalendarske godine, sukladno radnim obvezama.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj ili težu bolest koji su navedeni u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju xxxx plaćenog dopusta koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

6. Neplaćeni dopust

Članak 41.

Radniku se može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust, ukoliko to dopušta priroda posla i potrebe Poslodavca, u trajanju do 30 xxxx.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

VI ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA

RADNIKA

1. Zaštita i sigurnost na radu

Članak 42.

Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika u svakom obliku povezanom s radom, a osobito: održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te prilagođavati promjenama okolnosti, primjeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprečavati opasnost na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način, te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.

Xxxxxx xx obvezan obavljati posao s dužnom pažnjom, te voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i o sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika koje njegovi postupci ili propusti na radu mogu ugroziti.

Xxxxxx xx u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti Poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost te provoditi druge propisane ili od Poslodavca utvrđene mjere.

2. Zaštita privatnosti zaposlenika

Članak 43.

Radnici su obvezni Poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u području rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, kao i podatke za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenu stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva i tome slično, a Poslodavac ih xx xxxxx štititi u skladu sa Zakonom o radu i posebnim propisima.

Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi.

Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice tog propusta.

Članak 44.

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom te ih je dužna štititi u skladu sa Zakonom o radu i posebnim propisima.

3. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 45.

Obveza je svih radnika zaposlenih kod Poslodavca da u svom radu izbjegavaju bilo kakvo spolno ili drugo uznemiravanje na način da se xxxx xxxx ne ponašaju, da na eventualno takvo ponašanje upozore druge radnike i zamole ih da to u buduće ne čine, odnosno na eventualno uznemiravanje ne odvrate istom mjerom. Ako takvo ponašanje ne dovede do prestanka uznemiravanja, uznemiravana osoba ima pravo podnijeti pritužbu, u kojoj xx xxxxxxx opisati kako i xxxx xx uznemiravana da bi se po pritužbi moglo postupati.

Članak 46.

Poslodavac xx xxxxx imenovati osobu xxxx xx ovlaštena primiti i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Članak 47.

U tijeku postupka rješavanja pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika, osoba koja vodi postupak, dužna je saslušati radnika koji je podnio pritužbu, kao i radnika koji je u pritužbi naveden da je vršio uznemiravanje ili spolno uznemiravanje. Saslušanje osoba iz ovog članka moguće je pojedinačno ili zajedno.

Članak 48.

O postupku saslušanja vodi se zapisnik koji potpisuju osoba koja vodi postupak i saslušavana osoba.

Na prijedlog osobe koja provodi postupak, moguće je zapisnički utvrditi kako su osobe mirno riješile spor, jer su obostrano utvrdile da u određenom ponašanju nije bilo uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

Članak 49.

Ako osoba koja provodi postupak ocijeni da je to svrsishodno, moguće je saslušati i neposrednog rukovoditelja osobe, socijalnog radnika i druge radnike koji o konkretnom uznemiravanju imaju saznanja.

Članak 50.

U provođenju postupka vezanog za zaštitu dostojanstva radnika, osobi koja provodi postupak mogu pomagati i druge stručne osobe zaposlene kod Poslodavca ili drugdje, bez naknade za svoj rad.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

Članak 51.

Ako se utvrdi da je u određenom ponašanju bilo uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja radi prekida i sprječavanja nastavka takvog ponašanja, moguće je izreći sljedeće mjere :

⮚ pismeno upozoriti radnika koji je vršio uznemiravanje ili spolno uznemiravanje uz naznaku mogućnosti otkaza u slučaju nastavka takvog ponašanja,

⮚ pismeno upozoriti radnika koji je vršio uznemiravanje uz zabranu svakog drugog, osim strogo poslovnog obraćanja,

⮚ druge mjere primjerene pojedinom slučaju.

Članak 52.

Ako se u postupku povodom pritužbi radi uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja utvrdi da je pritužba podnesena bez razloga, sa namjerom diskreditacije drugog radnika, mjere iz prethodnog članka moguće je izreći i prema osobi xxxx xx podnijela neutemeljenu pritužbu.

Članak 53.

Odluku o mjerama iz članka 51. ovog Kolektivnog ugovora donosi Uprava Poslodavca.

Članak 54.

Ako je pritužba nepotpuna ili nerazumljiva ili sadrži koji drugi formalni nedostatak koji onemogućava da se po njoj može postupiti, osoba koja provodi postupak vratit će pritužbu podnositelju i odrediti mu rok u kojem xx xxxxx pritužbu dopuniti ili ispraviti. Zbog hitnosti postupka rok ne može biti duži od dva xxxx.

Članak 55.

Ako podnositelj u navedenom roku ne vrati pritužbu, dopunjenu ili ispravljenu, smatrat će se da je odustao od pritužbe, a ako pritužba bude vraćena bez dopune ili ispravka, odbacit će se.

VII PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI RADNIKA

1. Plaća za izvršeni rad radnika

Članak 56.

Za izvršeni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na plaću koja se sastoji od:

⮚ osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,

⮚ dodatka na plaću za xxxxx xxxx,

⮚ dodatka na plaću iz članka 60. ovog Kolektivnog ugovora,

⮚ uvećanje plaće po osnovi izvršavanja poslova i radnih zadataka (stimulativni dio).

1.1. Osnovna plaća radnog mjesta

Članak 57.

Osnovnu plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni radni učinak na poslovima i radnim zadacima radnog mjesta na kojem radi, čini umnožak osnovice za obračun plaće i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje xx xxxxxx raspoređen.

Članak 58.

Osnovica za obračun osnovne plaće iznosi 4.118,00 kuna za koeficijent 1,00 za puno radno vrijeme i ne može se odrediti u iznosu manjem od utvrđenog, osim voljom ugovornih strana.

Koeficijenti složenosti poslova za svako radno mjesto utvrđeni su Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

1.2. Dodaci na osnovnu plaću

Članak 59.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku godinu radnog staža za 0,5% i za ostale pripadajuće dodatke na plaću utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 60.

U slučaju kada radnik zbog rasporeda radnog vremena, potrebe posla ili drugog razloga radi blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, noću, nedjeljom ili prekovremeno, ima pravo na sljedeće povećanje osnovne plaće za ostvarene sate rada kako slijedi :

⮚ za rad u dane blagdana i neradne dane propisane zakonom 50%

⮚ za rad nedjeljom 35%

⮚ za prekovremeni rad 50%

⮚ za rad noću 30%

⮚ za rad subotom 10%

⮚ za rad u drugoj smjeni ukoliko radnik tijekom jednog tjedna ili

jednog mjeseca posao obavlja u različitim smjenama 10%

Ukoliko se rad radnika obavlja istodobno uz više posebnih okolnosti, dodaci se kumuliraju. Pod noćnim radom iz ovog članka smatra se rad između 22,00 i 06,00 sati sljedećeg xxxx.

1.3. Uvećanje plaće-stimulativni dio

Članak 61.

Za uspješnost u radu radnici mogu ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za stimulativni dio u visini do 20,00%.

Visinu stimulativnog dijela plaće za svakog pojedinog radnika utvrđuje Uprava Poslodavca ili osoba koju ona ovlasti, uz transparentne razloge.

Pri donošenju odluke iz prethodnog stavka u obzir se uzimaju kvaliteta izvršenog rada, ažurnost u obavljanju radnih zadataka, stupanj samostalnosti i inventivnosti u radu, doprinos poslovnom ugledu Poslodavca te odnos prema radnicima Poslodavca i strankama.

2. Naknada plaće

Članak 62.

Za razdoblje kada radnik iz opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili ovim Kolektivnim ugovorom ne radi, ima pravo na naknadu plaće.

Članak 63.

Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi primio da je radio ili pravo na prosječnu mjesečnu plaću isplaćenu u prethodna tri mjeseca, uračunajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad, ovisno o tome što je povoljnije za radnika.

Članak 64.

Za dane blagdana i neradne dane određene zakonom, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi primio da je radio ili pravo na prosječnu mjesečnu plaću isplaćenu u prethodna tri mjeseca uračunajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad, ovisno o tome što je povoljnije za radnika.

Članak 65.

Za xxxx xxxx koristi pravo na plaćeni dopust za važne osobne potrebe radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Članak 66.

Za xxxx xxxx ne radi zbog privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti, njege člana obitelji i u drugim slučajevima utvrđenim propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće za prvih 20 xxxx x xxxxxx 70%, a od 21. do 42. xxxx 80% od osnovice utvrđene Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Članak 67.

Za vrijeme prekida rada do kojeg xx xxxxx bez njegove krivnje, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Članak 68.

Ako radnik odbije raditi zato što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Pravo na naknadu plaće iz prethodnog stavka ostvaruje sve dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu.

3. Rokovi i razdoblje isplate plaće

Članak 69.

Radnicima se plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog xxxx u idućem mjesecu.

Prilikom isplate plaće i naknade plaće ili otpremnine Poslodavac xx xxxxx radniku uručiti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.

Plaća i naknada plaće isplaćuju se u novcu.

Plaća i naknada plaće, su u smislu ovog Kolektivnog ugovora, plaće u bruto iznosu.

Ako Poslodavac u roku iz stavka 1. ovog članka radniku ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, xxxxx xx do xxxxx mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata, radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio xxxxx isplatiti.

Obračuni iz stavka 5. ovog članka su ovršne isprave.

4. Drugi novčani i nenovčani primici zaposlenika

4.1. Dnevnice za službeni put

Članak 70.

Kada xx xxxxxx upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

Za vrijeme provedeno na službenom putu u trajanju dužem od 12 sati radniku pripada dnevnica u iznosu 150,00 kn, za udaljenost najmanje 30 km.

Za vrijeme provedeno na službenom putu u trajanju od 8 do 12 sati radniku pripada iznos 1/2 dnevnice.

Naknada troškova i dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo uređuje se na način xxxx xx regulirano za tijela državne vlasti.

Radnik xx xxxxx u roku od 3 xxxx od povratka sa službenog puta ispostaviti Xxxxxxxxxx obračun troškova službenog putovanja.

4.2. Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 71.

Ako je radniku, zbog toga što nema službenog automobila, odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 2,00 kn po prijeđenom kilometru.

Poslodavac će nalog za namjene iz prethodnog stavka izdati pojedinačno za svaki posao i isti ovjeriti za obračun i plaćanje.

4.3. Terenski dodatak

Članak 72.

Terenski dodatak isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta Poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice Poslodavca i kada se radi o djelatnosti xxxx xx po svojoj prirodi vezana za rad na terenu.

Poslodavac će radniku terenski dodatak isplatiti u maksimalno neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate.

Članak 73.

Ako Poslodavac na svoj trošak osigurava radniku smještaj ili plati troškove prehrane na terenu, terenski dodatak iz prethodnog članka umanjit će se za iznos troškova smještaja, odnosno prehrane.

4.4. Otpremnina u slučaju odlaska u mirovinu

Članak 74.

Kada radnik odlazi u mirovinu, Poslodavac će mu isplatiti otpremninu u maksimalno neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate.

Pravo iz prethodnog stavka ima radnik koji odlazi u starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu.

4.5. Jubilarne nagrade

Članak 75.

Radniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupan xxxxx xxxx kod Poslodavca i to za navršenih:

- 10 xxxxxx	1.000,00	kn
- 15 xxxxxx	1.500,00	kn
- 20 xxxxxx	2.000,00	kn
- 25 xxxxxx	2.500,00	kn
- 30 xxxxxx	3.000,00	kn
- 35 xxxxxx	3.500,00	kn
- 40 xxxxxx	5.000,00	kn

Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem xx xxxxxx ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

4.6. Prigodna nagrada

Članak 76.

Radnik ima pravo na prigodnu nagradu (uskrsnica, regres za godišnji odmor, božićnica) u ukupnom iznosu od 2.500,00 kuna godišnje.

Pravo na prigodnu nagradu iz stavka 1. ovog članka ima radnik nakon navršene jedne godine radnog staža kod Poslodavca.

Prigodne nagrade Poslodavac će isplaćivati kako slijedi:

- uskrsnica - najkasnije 5 xxxx prije Uskrsa,

- regres za godišnji odmor - najkasnije do 30. lipnja tekuće godine,

- božićnica - najkasnije 5 xxxx prije Xxxxxx

4.7. Dar u naravi

Članak 77.

Radnik ima pravo na dar u naravi u vrijednosti 600,00 kuna godišnje.

4.8. Dar djetetu do 15 xxxxxx starosti

Članak 78.

U povodu xxxx Sv. Xxxxxx Xxxxxxxxxx će radniku isplatiti sredstva za dar za svako dijete do 15 xxxxxx starosti, u iznosu od 600,00 kn.

Ukoliko su oba roditelja zaposlena kod Poslodavca, dar djetetu isplatit će se roditelju

navedenom u sporazumno potpisanoj izjavi oba roditelja.

Pravo na isplatu dara djetetu ostvaruje i radnik koji je djetetov skrbnik.

4.9. Solidarna pomoć

Članak 79.

Radnik ili njegova obitelj ima pravo na solidarnu pomoć u slučajevima smrti radnika ili smrti člana njegove uže (supružnici, roditelji i djeca) obitelji u maksimalno neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate.

Na način iz prethodnog stavka odredit će se i solidarna pomoć koju će Xxxxxxxxxx isplatiti u slučajevima nastanka teže invalidnosti radnika i bolovanja radnika dužeg od 90 xxxx.

Radnik ima pravo na novčanu naknadu za rođenje djeteta u maksimalno neoporezivom iznosu sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate.

4.10. Naknade učenicima i studentima na praktičnoj obuci

Članak 80.

Učenicima i studentima na praktičnoj obuci koji su marljivo i uspješno ispunili svoje dužnosti, može se isplatiti naknada za rad, i to:

⮚ za prvu i drugu godinu srednje škole 10% prosječne netto plaće takvog posla kod Poslodavca,

⮚ za treću i četvrtu godinu srednje škole 20% prosječne netto plaće takvog posla kod Poslodavca

⮚ za višu školu ili fakultet 30% prosječne netto plaće takvoga posla kod Poslodavca

Učenici i studenti imaju pravo na naknadu troškova prijevoza kao i ostali radnici zaposleni kod Poslodavca.

VIII IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

Članak 81.

Radnik koji pokaže interes za stvaranje izuma ili istraživanje mogućnosti tehničkih unapređenja u svezi sa djelatnošću Poslodavca, Poslodavac će posebno odlukom odobriti novčana sredstva za stručnu literaturu, odnosno potrebnu opremu.

Izumi ostvareni na radu ili u svezi s radom pripadaju Poslodavcu.

O izumu kojega radnik ostvari izvan rada ili koji nema veze s radom, a u svezi s djelatnošću Poslodavca, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca te mu xxxxxx ponuditi ustupanje prava u vezi s xxx izumom. Na ustupanje prava na izum iz ovog stavka, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu.

Posebnim ugovorom utvrdit će se nagrada radniku za primjereno tehničko unapređenje koje je predložio radnik.

IX PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Načini prestanka ugovora o radu

Ugovor o radu prestaje :

1. smrću radnika,

2. prestankom Poslodavca,

Članak 82.

3. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

4. kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,

5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad,

6. sporazumom radnika i Poslodavca,

7. otkazom,

8. odlukom nadležnog suda.

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 83.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o xxxx xxxx dati radnik i Poslodavac. Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:

⮚ podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu

⮚ datum prestanka ugovora o radu

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i direktor Poslodavca, odnosno osoba koju on ovlasti.

3. Otkaz ugovora o radu

Članak 84.

Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.

3.1. Redoviti otkaz Poslodavca

Članak 85.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog u slučaju:

⮚ ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

⮚ ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),

⮚ ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)

⮚ ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu)

Članak 86.

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, Poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 87.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika Poslodavac xx xxxxx radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili rada radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

3.2. Redoviti otkaz radnika

Članak 88.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.

3.3. Izvanredni otkaz

Članak 89.

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz ), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog xxxx xxxxx osobite važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovorenih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa odnosno osobito važnim činjenicama smatraju se primjerice:

1. odbijanje izvršenja obveze iz ugovora o radu ili naloga neposrednog rukovoditelja i/ili direktora Poslodavca,

2. neopravdano neizvršavanje obveza iz ugovora o radu,

3. neizvršenje naloga neposrednog rukovoditelja i/ili direktora Poslodavca,

4. nesavjesno i nemarno obavljanje posla xxxxx xx prouzročena šteta Poslodavcu ili trećim osobama,

5. nesavjesno ili nemarno obavljanje posla uslijed xxxx xx nastupila smrt ili oštećenje zdravlja druge osobe,

6. učestalo nesavjesno, nepravovremeno i nemarno izvršavanje radnih obveza,

7. nezakonito i nemarno raspolaganje sredstvima, dokumentima, te nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava za rad,

8. neopravdano izostajanje s rada 3 xxxx uzastopno,

9. neopravdano izostajanje s rada 5 radnih xxxx tijekom kalendarske godine,

10. zloupotreba privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,

11. konzumiranje alkohola za vrijeme rada ili dolazak na rad u pijanom stanju,

12. otuđenje ili uništavanje imovine Poslodavca,

13. izazivanje nereda, tučnjave, te grubi i necivilizirani odnos prema drugim radnicima ili strankama i sl.

14. sudjelovanje u nezakonitom štrajku,

15. protupravno pribavljanje imovinske koristi, povlastice ili druge pogodnosti u vezi s radom,

16. zloupotreba položaja (radnog mjesta) ili danog ovlaštenja,

17. krivotvorenje službene dokumentacije,

18. neovlašteno izdavanje radnog naloga i/ili drugih dokumenata,

19. odavanje poslovne xxxxx ili drugog podatka vezanog za poslovanje Društva bez odobrenja Poslodavca,

20. kršenje propisa zaštite na radu i zaštite od požara ili obveze utvrđene odredbama Pravilnika o zaštiti na radu,

21. odbijanje suradnje s drugim radnicima i/ili iznošenje netočnih i lažnih informacija o drugim radnicima,

22. često ometanje drugih radnika Poslodavca u radu,

23. neprimjereno ponašanje i postupanje koje šteti ugledu Poslodavca, posebno kod drugih radnika, kooperanata, investitora, korisnika i svih drugih osoba i stranaka Poslodavca,

24. ponašanje koje predstavlja diskriminaciju, povredu dostojanstva, uznemiravanje po bilo kojoj osnovi, verbalno neverbalno ili fizičko, spolno uznemiravanje i svako drugo neželjeno ponašanje koje ima za cilj stavljanje ili mogućnost stavljanja radnika u nepovoljniji položaj,

25. iznošenje netočnih ili lažnih informacija o poslovanju Poslodavca,

26. neprijavljivanje ili poticanje, počinjenja i/ili pomaganja izvršavanja kaznenog djela kojega od radnika,

27. neprijavljivanje ili poticanje, počinjenja i/ili pomaganja u kršenju kojega od pozitivnih zakonskih propisa i/ili akata Poslodavca,

28. nepoduzimanje radnje koje je xxxxxx xxxxx poduzeti kao rukovoditelj ili radnik s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u okviru svojih ovlaštenja

29. sve druge teže povrede radne obveze kojima se uzrokuje poremećaj odnosa u obavljanju poslova, onemogućava ili otežava rad drugih radnika ili na bilo koji drugi način uzrokuje poremećaj u procesu rada ili narušava ugled Poslodavca.

Članak 90.

Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku petnaest xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 91.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

3.4. Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 92.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

3.5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 93.

Otkaz xxxx biti u pisanom obliku.

Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenje rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ako xx xxxxx do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos xxx radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od xxxx uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

4. Otkazni rok

Članak 94. U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:

⮚ dva tjedna ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno manje od jedne godine,

⮚ mjesec xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

⮚ mjesec xxxx i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno dvije godine,

⮚ dva mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno pet xxxxxx,

⮚ dva mjeseca i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno deset xxxxxx,

⮚ tri mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno dvadeset xxxxxx.

Otkazni rok iz stavka 1. ovog članka radniku koji je proveo kod Poslodavca u radnom odnosu neprekidno dvadeset xxxxxx, povećava se za dva tjedna ako xx xxxxxx navršio pedeset xxxxxx xxxxxx, a za mjesec xxxx ako je navršio pedeset pet xxxxxx xxxxxx.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovog članka.

Članak 95.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 96.

Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, Poslodavac mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

5. Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu

Članak 97.

Radnik kojem Xxxxxxxxxx otkazuje ugovor o xxxx xxxxx dvije godine neprekidnog rada kod Poslodavca, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u visini jedne polovine prosječne mjesečne plaće koju xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.

X OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 98.

Radnik koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku petnaest xxxx od xxxx dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako Poslodavac u roku petnaest xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovoljiti xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtjevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.

Članak 99.

Ako je zakonom, drugim propisom ili Pravilnikom o xxxx xxxx obvezuje Poslodavca predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog spora, rok od petnaest xxxx za podnošenje tužbe sudu teče od xxxx okončanja toga postupka.

Članak 100.

Sve akte u vezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi direktor Poslodavca ili osoba koju on za to ovlasti.

Akti iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se radniku izravno, uz naznaku datuma primitka i potpis kojim radnik potvrđuje njihov primitak.

Ako radnik odbije primiti akt, osoba koja obavlja dostavu o tomu će sastaviti službenu zabilješku uz naznaku datuma odbijanja primitka, a akt će se istoga xxxx objaviti na oglasnoj ploči Poslodavca i smatrat će se da je toga xxxx uručen radniku.

Ako se radnik ne nalazi na poslu, akt se radniku dostavlja preporučeno poštanskom pošiljkom na kućnu adresu xxxx xx isti dostavio Poslodavcu.

Ako dostavu akta na kućnu adresu nije moguće provesti na način iz stavka 4. ovog članka, akt će se objaviti na oglasnoj ploči Poslodavca te će se istekom roka od tri xxxx od xxxx objave

akta na oglasnoj ploči, dostava smatrati izvršenom.

XI NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost radnika

Članak 101.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, xxxxx xx štetu nadoknaditi.

Članak 102.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete xxxx xx uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete xxxx xx on uzrokovao smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 103.

Poslodavac je ovlašten osnovnu plaću radniku umanjiti do 20% mjesečno u slučajevima :

1. tučnjave radnika,

2. zakašnjenjem u dolasku na posao , izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,

3. neopravdanim izostankom s rada,

4. nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadataka.

Umanjenje osnovne plaće iz prethodnog stavka ima karakter ugovorne kazne i Poslodavac je ovlašten ugovornu kaznu naplatiti prilikom prve sljedeće isplate plaće radnika.

Članak 104.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio Poslodavac, xxxxx xx Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 105.

Radnika se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete, ako je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnika koji xx xxxxx uzrokovao kaznenim djelom počinjenim s namjerom.

2. Odgovornost Poslodavca

Članak 106.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, Poslodavac xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu xxxx xx Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

Naknada plaće koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom štete.

XII ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 107.

Sve odluke u vezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa moraju se dostaviti radniku u pisanom obliku, s poukom o pravnom lijeku.

Protiv odluke Poslodavca radnik može tražiti zaštitu svojih prava zahtjevom upućenim Poslodavcu u roku od 15 xxxx od xxxx dostave odluke.

Ako Poslodavac u roku od 15 xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 2. ovog članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

XIII OBRAZOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE RADNIKA

Članak 108.

Svi radnici kod Poslodavca imaju pravo i obvezu obrazovati se na radu i uz rad. Poslodavac utvrđuje potrebu za obrazovanjem, opseg radnog vremena xx xxxxxxx i vrstu obrazovanja.

Radniku koji se obrazuje za potrebe xxxxxxx xxxx kod Poslodavca, Poslodavac može platiti troškove obrazovanja.

Poslodavac može primiti učenike i studente na praksu radi osposobljavanja uz rad.

Članak 109.

Svaki radnik ima pravo istinito i pravovremeno biti obaviješten o:

1. značajnim poslovnim odlukama koje utječu na njegov ekonomski i socijalni položaj,

2. prijedlozima i odlukama kojima se u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora uređuju radni odnosi i plaća,

3. drugim pitanjima od značaja za radnike.

Članak 110.

Poslodavac xx xxxxx o svim aktima iz prethodnog članka ovog Kolektivnog ugovora obavijestiti i tražiti mišljenje Radničkog vijeća.

XIV UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 111.

Radnici imaju pravo osnivati udruge i slobodno se u njih učlanjivati.

Članak 112.

Radnici imaju pravo organizirati se u sindikat, baviti se sindikalnim radom kod Poslodavca u skladu s međunarodnim konvencijama, Zakonom o radu, nacionalnim ugovorom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Aktivnost sindikalnog povjerenika kod Poslodavca ne smije biti spriječena niti ometana ako djeluje u skladu s ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, Zakonom o radu i ovim Kolektivnim ugovorom.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu prava iz područja sindikalnog organiziranja radnika utvrđenih konvencijama Međunarodne organizacije rada, Zakonom o radu, nacionalnim ugovorom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 113.

Kod Poslodavca može djelovati više sindikata.

U svrhu osiguranja zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, radnici mogu između sebe birati povjerenika radnika za zaštitu na radu, sukladno Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu.

Članak 114.

Povredom prava na organiziranje smatrat će se pogodnost xx xxxxxx Poslodavca jednom sindikatu ili njegov pritisak na radnike da se učlane u određeni sindikat ili da se iz njega iščlane.

Članak 115.

Poslodavac xx xxxxx sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnim za obnašanje njegove dužnosti te mu omogućiti uvid u podatke i isprave u vezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika članova sindikata, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka radnika sukladno posebnom propisu.

Poslodavac xx xxxxx omogućiti sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu i isplati plaća, dodacima plaći, naknadama plaće, uplati zakonskih obveza temeljem plaće i uplati premija osiguranja radnika članova sindikata osim poslovne xxxxx, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka radnika sukladno posebnom propisu.

Članak 116.

Poslodavac može bez naknade troškova osigurati sljedeće:

1. prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka,

2. stručno-tehničke i administrativne usluge,

3. obračun i naplatu sindikalnih kredita, kase uzajamne pomoći i sl. putem isplatne liste,

4. pravo na korištenje sredstava komuniciranja, tehničkih sredstava, sredstava prijevoza i dr.

Poslodavac xx xxxxx obračunavati i iz plaće radnika ustezati sindikalnu članarinu te je redovito uplaćivati na račun sindikata.

Članak 117.

Poslodavac xx xxxxx primiti i saslušati sindikalnog predstavnika, odnosno povjerenika kada on to zatraži i dati mu sve informacije u vezi s poslovanjem koje su od utjecaja na položaj radnika članova sindikata, u roku od 8 xxxx od xxxx podnošenja zahtjeva, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka radnika sukladno posebnom propisu.

Članak 118.

Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova sindikata kod Poslodavca i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na 3 sata aktivnosti godišnje s naknadom plaće tijekom kalendarske godine, a najviše do ukupno 100 sati godišnje.

Pored broja sati sindikalnih aktivnosti u smislu stavka 1. ovog članka, Poslodavac xx xxxxx sindikalnom povjereniku omogućiti izostanak s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, xxxxxxxx i drugih sličnih sindikalnih aktivnosti.

Članak 119.

Sindikalnom povjereniku, kada ne radi poslove radnog mjesta zbog sindikalne aktivnosti pripada plaća kao da je radio.

Članak 120.

Sindikalni povjerenik zbog sindikalne aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike.

Članak 121.

Sindikalnom povjereniku Poslodavac ne može bez suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu, uvrstiti ga u višak radnika, te ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike za vrijeme obnašanja dužnosti i 6 mjeseci po njenom isteku.

Sindikalnog povjerenika Poslodavac xx xxxxx po isteku obnašnja sindikalne dužnosti vratiti na radno mjesto na kojem je radio prije, odnosno rasporediti ga na drugo odgovarajuće radno mjesto istog ranga.

Radniku izabranom na sindikalnu dužnost čije obnašanje zahtijeva da privremeno prestane raditi, za vrijema trajanja sindikalne dužnosti miruju sva prava i obveze kod Poslodavca. Po isteku sindikalne dužnosti Poslodavac xx xxxxx sindikalnog povjerenika primiti na rad i rasporediti ga na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto njegovog ranga.

Članak 122.

Sindikalni povjerenik izabran xx xxxxxx članova sindikata xxxxx xx štititi prava radnika članova sindikata.

Članak 123.

U cilju promicanja sindikalnog djelovanja i zaštite prava radnika članova sindikata, članovi rukovodnih i izvršnih tijela sindikata odnosno povjereništva imaju pravo održavati sastanke u radno vrijeme u trajanju najmanje 30 plaćenih radnih sati tijekom kalendarske godine.

Poslodavac xx xxxxx razmotriti prijedloge, inicijative i zahtjeve sindikata u svezi poboljšanja

radnog i socijalnog položaja radnika članova sindikata i o njima se očitovati u roku od 8 xxxx od xxxx podnošenja, u istoj formi u kojoj su podneseni.

XV SUODLUČIVANJE RADNIKA

Članak 124.

Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o svim pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu ili ovim Kolektivnim ugovorom.

XVI ŠTRAJK I SOCIJALNI MIR

Članak 125.

Radnici imaju pravo na štrajk u skladu sa Zakonom o radu ako je to jedina mogućnost da izbore i ostvare svoja prava i interese u vezi s radom i iz rada.

Organiziranje, odnosno sudjelovanje u štrajku, organiziranom u skladu s odredbama Zakona o radu, ovog Kolektivnog ugovora te pravilima sindikata, ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa te ne može biti osnova za otkaz ugovora o radu, osim ako radnik za vrijeme štrajka počini neku drugu tešku povredu obveze iz radnog odnosa.

Članak 126.

Prije početka štrajka i za vrijeme štrajka predstavnici radnika i Poslodavca dogovorit će se o obavljanju najneophodnijih poslova bez kojih bi proces rada pretrpio velike štete.

Članak 127.

Organizator štrajka xxxxx xx štrajk provoditi u skladu sa Zakonom o radu od najave do okončanja.

Članak 128.

Ako se štrajk provodi zbog neispunjenja obveza iz ovog Kolektivnog ugovora xx xxxxxx Poslodavca troškovi štrajka idu na teret Poslodavca.

XVII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 129.

Ovaj Kolektivni ugovor sklapa se na određeno vrijeme i prestaje 31. prosinca 2021. godine, a smatra se sklopljenim danom potpisa ovlaštenih predstavnika ugovornih strana.

Nakon isteka roka na koji je ovaj Kolektivni ugovor sklopljen, sve odredbe ovog Kolektivnog ugovora i dalje se primjenjuju, do sklapanja novog kolektivnog ugovora, ali najduže tri mjeseca.