OPĆE UVJETE ZA POSLOVANJE S GRAÐANIMA

Temeljem članka 32. Stavak 1. Statuta Hypo-Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb, Upravni odbor Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. donio je sljedeće

OPĆE UVJETE ZA POSLOVANJE S GRAÐANIMA

Poslovni odnos između klijenata i Banke odnos je koji se temelji na međusobnom povjerenju. Banka stavlja klijentu na raspolaganje paletu svojih usluga, nastojeći ih obaviti profesionalno i na obo strano zadovoljstvo. Pri tome se Banka uvijek rukovodi načelima povjerenja, savjesnosti i sigurnosti. Zato u svrhu informiranosti upoznaje klijente s prihvaćenim Općim uvjetima za poslovanje s građanima.

OPĆI UVJETI O POSLOVANJU SA ŽIRO RAČUNIMA GRAÐANA

II UVODNE ODREDBE

Članak1.

Općim poslovnim uvjetima Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. utvrđuje jedinstvene uvjete za otvaranje žiro računa, korištenje obrazaca za poslovanje, formiranje i raspolaganje sredstvima, ukamaćivanje, valutiranje naknade za usluge banke i način ukidanja žiro računa. Ugovorom i Općim uvjetima dogovorena su međusobna prava i ob veze.

Članak 2.

Žiro račun je poseban poslovni račun koji Banka, na temelju pi sanog Ugovora o otvaranju žiro računa, otvara domaćoj i stranoj naravnoj i građansko pravnoj osobi koja ostvaruje prihod, što se suglasno propisu obvezno registrira na žiro računu.

Članak 3.

Podaci o poslovanju preko žiro računa poslovna su tajna banke i mogu se priopćavati samo na pismeni zahtjev suda i nadležnog fi nancijskog organa.

II OTVARANJE ŽIRO RAČUNA

Članak 4.

Banka otvara žiro račun domaćim pravnim osobama koje ostvaruju prihod od samostalnog obavljanja obrtničkih i drugih djelatnosti, autorskih prava, patenata, tehničkih unaprjeđenja, dopunskog rada i na temelju drugih prihoda u skladu sa zakonskim propisima. Banka otvara žiro račun stranim naravnim osobama koji primaju novčana sredstva koja podliježu poreznim propisima.

Članak 5.

Banka otvara žiro račun građansko pravnim osobama na osnovi up isa u registar građansko pravnih osoba, prema njihovom sjedištu. Građansko pravna osoba podnosi Banci odluku organa upravljanja građansko pravne osobe o opunomoćeniku i njegovim ovlastima u odnosu na otvaranje i psolovanje žiro računa.

III FORMIRANJE I RASPOLAGANJE SREDSTVIMA ŽIRO RAČUNA

Članak 6.

Sredstva na žiro računu formiraju se uplatama i doznakama ost varenih od samostalnog obavljanja gospodarske i negospodarske djelatnosti (autorskih prava, patenata i tehničkih unaprjeđenja,

doznaka, poduzeća i državnih organa za isporučenu robu i obavl janje usluge, izdavanje u najam nekretnina, dobicima u igri na sreću, honorarnim ili dopunskim radom, radom po ugovoru o djelu i drugim doznakama i uplatama). Odvjetnici i javni bilježnici mogu polagati za žiro račun i depozite stranaka u skladu s pravnim prop isima.

Članak 7.

Vlasnik žiro računa može raspolagati sredstvima na svom žiro računu gotovinski i bezgotovinski do visine stanja na žiro računu.

Članak 8.

Vlasnik žir računa može dati banci trajni nalog kojim se opuno moćuje da prenosi sredstva s njegovog žiro računa u korist drugog računa u Banci ili izvan nje.

Članak 9.

Vlasnik može jednokratno ili stalno opunomoćiti jednu ili više oso ba izdavanjem punomoći u pisanom obliku. Stalno opunomoćena osoba može raspolagati sredstvima na žiro računu kao i vlasnik, ali ne može prenijeti svoju punomoć na treću osobu, mijenjati os obne podatke o vlasniku te ne može dati nalog za zatvaranje računa. Vlasnik žiro računa odgovoran je u cijelosti za raspolaganje opuno moćene osobe sredstvima na žiro računu.

Članak 10.

Punomoć prestaje vrijediti opozivom, smrću vlasnika te smrću opunomoćenika. Opoziv punomoći obavlja se na osnovi pismene iz jave vlasnika. Kod opoziva punomoći vlasnik obavezno treba vratiti Banci karticu žiro računa ovlaštene osobe.

Članak 11.

O nastalim promjenama na žiro računu Banka obavještava vlasnika izvodom po žiro računu. Izvodom se vlasnik obavještava najman je jednom mjesečno o promjenama knjiženim u korist ili na teret njegovog žiro računa.

Članak 12.

Vlasnik žiro računa obvezan je banci prijaviti sve promjene osob nih podataka, promjenu adrese kao i promjenu sjedišta djelatnosti obrtnika ili građansko pravne osobe. Vlasnik žiro računa dužan je obavijestiti Banku o prestanku rada obrtničke radnje ili trgovačkog društva.

Članak 13.

Vlasnik je obvezan pravodobno pismeno obavijestiti Banku o nes tanku, gubitku ili krađi kartice žiro računa koja glasi na ime vlasni ka, opunomoćene osobe i ovlaštenika građansko pravne osobe.

IV UKAMAĆIVANJE I NAKNADE NA ŽIRO RAČUNU

Članak 14.

Sredstva na žiro računu ukamaćuju se u skladu s Odlukom Banke o kamatnim stopama. Kamata je promjenjiva, a mijenja se u skladu sa spomenutom Odlukom.

Članak 15.

Banka obračunava i naplaćuje od vlasnika žiro računa naknadu za obavljene usluge prema Tarifi Banke.

V BLOKIRANJE I ZATVARANJE ŽIRO RAČUNA

Članak 16.

Bank je dužna blokirati žiro račun vlasnika po rješenju nadležnog upravnog organa ili suda i postupati prema istome. Ako se vlasnik ne pridržava ugovornih obveza Banka može blokirati ili zatvoriti žiro račun.

Članak 17.

Žiro račun se zatvara na pismeni zahtjev vlasnika ili Banke. Xxxx zni rok je 30 dana. Nakon smrti vlasnika žiro račun se zatvara na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. Prije završetka os tavinskog postupka mogu se isplatiti troškovi sahrane na temelju originalnih računa platiouc računa.

VI ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Za sve što nije utvrđeno ovim Općim uvjetima primjenjuju se za konski propisi, akti i upute Banke o poslovanju žiro računima.

Članak 19.

Moguće sporove proizašle iz odredaba ovih Općih uvjeta vlasnik i Banka rješavat će sporazumno, a u slučaju neuspjelog dogovora određuje se nadležnost suda u mjestu sjedišta Banke.

Članak 20.

Ovi Opći uvjeti stupaju na snagu danom donošenja, a primjenjuju se od 15.05.1997.

OPĆI UVJETI ZA POSLOVANJE S TEKUĆIM RAČUNIMA GRAÐANA

I UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Općim poslovnim uvjetima Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. utvrđuje jedinstvene uvjete za otvaranje tekućeg računa, korištenje obrazaca za poslovanje, formiranje i raspolaganje sredstvima, ukamaćivan je, valutiranje, naknade za usluge banke i način ukidanja tekućeg računa. Ugovorom i Općim uvjetima dogovorena su prava i obveze.

Članak 2.

Tekući račun je posebni poslovni račun koji Banka na temelju Ugov ora o otvaranju tekućeg računa, otvara domaćoj ili stranoj naravnoj osobi koja ostvaruje prihod ili položi određena sredstva. Vlasnik treba osigurati priliv sredstava na tekući račun, a banka se obvezuje da će obavljati uplate, doznake i isplate u okviru sredstava na račun i odobrenog prekoračenja.

Članak 3.

Podaci o poslovanju preko tekućeg računa poslovna su tajna Banke i mogu se priopćavati samo na pisani zahtjev suda.

Članak 4.

Banka jamči za plaćanje čeka koji je pravilno ispunjen i izdan do iznosa prema odredbama međubankarskog ugovora o obavljanju usluga po poslovima kunske štednje i tekućih računa građana.

II OTVARANJE TEKUĆEG RAČUNA

Članak 5.

Tekući račun mogu otvoriti državljani Republike Hrvatske i strane pravne osobe s boravkom u Republici Hrvatskoj koje su poslovno sposobne, prihvaćaju uvjete Banke i osiguravaju priljev sredstava. Tekući račun može otvoriti i maloljetna osoba koja je redovno zaposlena i ima osobnu iskaznicu.

Članak 6.

Građanin može otvoriti tekući račun samo ako ima vrijedeću identi fikacijsku ispravu sa slikom (osobna iskaznica, putovnica i vozačka dozvola), a strana naravna osoba odgovarajuću ispravu o identifik aciji (osobna iskaznica za stranca).

Članak 7.

Banka može odbiti zahtjev za otvaranje tekućeg računa kada smatra da nisu ispunjeni svi uvjeti za njegovo otvaranje, kao i zahtjev osobe kojoj je već otkazan ugovor o poslovanju s tekućim računom.

Članak 8.

Prilikom otvaranja tekućeg računa vlasniku se uručuje čekovna ili bankovna kartica koja, zajedno s ispravom o identifikaciji pred stavlja dokument za utvrđivanje identiteta u poslovanju s tekućim računima.

Članak 9.

Vlasnik tekućeg računa može prilikom otvaranja računa ili kasni je ovlastiti jednu ili više punoljetnih osoba za stalno raspolaganje sredstvima (plaćanje kupljene robe i obavljenih usluga, podizanje gotovine, podnošenje zahtjeva za vršenje trajnih naloga i podizanje čekovnih blanketa). Ovlaštenoj osobi Banka izdaje čekovnu karticu koja glasi na njegovo ime. Ovlaštenje vrijedi do opoziva, ukidanja tekućeg računa ili do smrti vlasnika tekućeg računa. Vlasnik tekućeg računa odgovoran je u cijelosti za raspolaganje opunomoćene osobe sredstvima na tekućem računu. U slučaju smrti ovlaštene osobe, vlasnik treba vratiti Banci njegovu čekovnu karticu, a preostale če kovne blankete može sam koristiti. Svakoj ovlaštenoj osobi uručuju se zajedno s čekovnom karticom i opći poslovni uvjeti.

Članak 10.

Banka obavještava vlasnika tekućeg računa o svakoj promjeni stan ja na računu putem izvoda. Vlasnik podiže izvode u jedinici Banke ili ih prima poštom na kućnu adresu ili faxom. Putem izvoda vlas nik je obaviješten o uknjiženim promjenama, tj. o čekovima prisp jelim na naplatu, o izvršenim plaćanjima na osnovi trajnih naloga, o doznakama na tekući račun, o odobrenom ili neodobrenom doz voljenom prekoračenju i o drugim informacijama. Izvodi ne iskazu ju uvijek stvarno stanje na tekućem računu, stoga je vlasnik dužan voditi osobnu evidenciju.

III FORMIRANJE I RASPOLAGANJE

Članak 11.

Vlasnik osigurava priljev sredstava na tekući račun tako da: ovlašćuje svojega poslodavca da njegovu plaću prenosi na tekući račun,

ovlašćuje Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja da njegovu mirovinu ili invalidninu prenosi na njegov tekući račun,

prenosi sredstva sa žiro računa na tekući račun i vrši individualne uplate

Članak 12.

Potpisivanjem ugovora vlasnik stječe mogućnost prekoračenja sred stava na svom tekućem računu do dozvoljenog iznosa. Mogućnost prekoračenja vrijedi do pismenog opoziva od strane banke. O visini iznosa dozvoljenog prekoračenja vlasnik će biti obaviješten putem izvoda. Iznos dozvoljenog prekoračenja utvrđuje se Odlukom Up rave Banke. U slučaju da je prekoračenje veće od dopuštenog, banka opoziva prekoračenja za 3 ili 6 mjeseci.

Članak 13.

U slučaju da se čekovni blanket ošteti ili postaje neuporabljiv, vlas nik ili ovlaštena osoba treba ga vratiti Banci. U suprotnom, vlas nik preuzima sve obveze za nevraćene čekovne blankete. Gubitak čekovnih blanketa ili popunjenog ili potpisanog blanketa (čeka) ili sumnju da su oni ukradeni, vlasnik treba prijaviti Banci i MUP-u. Ako poslije prijave dođe do realizacije čekova koji su prijavljeni kao izgubljeni, vlasnik tekućeg računa preko MUP-a ili izravno pre ko državnog odvjetništva podnosi prijavu protiv nepoznatog poči nitelja. Poslije prijave gubitka čekovne kartice Banka izdaje vlasni ku novu za isti tekući račun.

2

Članak 14.

Ček se popunjava čitljivo, tintom ili kemijskom olovkom plave ili crne boje. Izdavatelj popunjava ček tako da navodi:

mjesto i datum izdavanja čeka, iznos brojem i slovima,

naziv korisnika ili ime i prezime primatelja, a prilikom podizanja gotovine „meni osobno“, te

potpis vlasnika ili ovlaštene osobe.

Ako nedostaje jedan od ovih elemenata, ček se smatra nevrijedećim i korisnik ga nije dužan primiti. Na čeku je zabranjeno bilo kakvo dopunjavanje, ispravljanje ili brisanje, ako sadržaj ne bi bio sumnjiv.

Članak 15.

Vlasnik ili ovlaštena osoba može upotrijebiti ček za: plaćanje kupljene robe ili izvršene usluge,

za podizanje gotovina i za plaćanje uplatnice.

Čekom se može podizati gotovina u svim jedinicama banke, u jed inicama drugih banaka i jedinicama HPTa s kojima je Banka zakl jučila sporazum.

Članak 16.

Vlasnik ili ovlaštena osoba može ovlastiti Banku za plaćanje mjesečnih obveza na teret njegovog računa. Banka prihvaća takvu ovlast samo ako obveza traje najmanje 6 mjeseci neprekidno. Ako na tekućem računu nema pokrića, Banka neće obaviti plaćanje. Ban ka obavlja plaćanje po ovlasti za iznose koji se ponavljaju mjesečno u jednakim ili nejednakim iznosima. O tome ovisi i datum obavljan ja koji unaprijed određuje Banka ili vlasnik. Vlasnik može zahtije vati promjenu ili ukidanje trajnog naloga. Ukidanje pojedine ovlasti moguće je samo za sljedeći mjesec i mora se predati Banci najmanje 15 dana prije datuma određenog za plaćanje. Ovlast prestaje vri jediti i u slučaju kada je Banci podnesen zvanični dokument o smrti vlasnika.

VI UKAMAĆIVANJE I NAKNADE TROŠKOVA

Članak 20.

Ako Banka utvrdi da nisu prispjeli svi izdani čekovi, a vlasnik nema neiskorištenih čekova, Banka ukida tekući račun na osnovi izjave vlasnika da preuzima sve obveze koje bi nastale mogućim naknad nim unovčavanjem čekova.

Članak 21.

Smrću vlasnika blokira se tekući račun. Poslije podnošenja zvaničnog dokumenta o smrti vlasnika, banka zabranjuje izdavanje čekovnih blanketa ovlaštenim osobama i ukida ovlast za plaćanje mjesečnih obveza. Do pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju Ban ka odobrava isplatu sredstava samo za plaćanje troškova sahrane umrlog vlasnika na osnovi podnijetih originalnih računa.

Članak 22.

Vlasnik ili ovlaštena osoba koja izda ček bez pokrića ili stavlja u promet ček za koji zna da nema pokriće čini krivično djelo izdavan ja čeka bez pokrića po članku 152 Osnovnog Krivičnog zakona RH ili prekršaj po članku 26. Zakona o čeku. Vlasnika koji je izdao ček bez pokrića Banka prijavljuje nadležnom državnom odvjetništvu.

Članak 23.

Ukoliko na tekućem računu dođe do nedopuštenog negativnog stan ja, Banka šalje vlasniku opomenu. Vlasnik je dužan podmiriti dug najkasnije u vremenu od 8 dana. Pored toga Banka može ograničiti vlasniku pravo raspolaganja čekovnim blanketima od 3 do 6 mjese ci i može ukinuti mogućnost korištenja sredstava dozvoljenog pre koračeja.

Članak 24.

Nedopušteno prekoračenje sredstava na tekućem računu Banka može namiriti iz salda svih raspoloživih računa koje vlasnik ima otvorene kod Banke.

VIII ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Banka obračunava kamate u skladu s Odlukom o visini kamatnih stopa, odredbama Odluke o otpisu potraživanja i obveza i Općim načelima i načinu i rokovima za obračun kamata Hypo Alpe-Adria- Bank d.d.. Kamate se pripisuju mjesečno konformnom metodom ili prilikom saldacije računa. Vlasnik računa dužan je prije obračuna kamate osigurati na svom računu pokriće za kamate obračunate na korištena sredstva po osnovi dozvoljenog prekoračenja. Banka obavlja valutiranje promjena suglasno Odluci o načinu i rokovima obračuna kamate. Banka zaračunava vlasniku tekućeg računa na knade stvarnih troškova prema tarifi naknada Hypo Alpe –Adria- Bank d.d. za usluge u kunskom poslovanju.

VII BLOKIRANJE I ZATVARANJE TEKUĆEG RAČUNA

Članak 25.

Za sve što nije utvrđeno ovim Općim uvjetima primjenjuju se za konski propisi, akti i upute Banke o poslovnaju s tekućim računima.

Članak 26.

Moguće sporove proizašle iz odredaba ovih Općih uvjeta vlasnik i Banka rješavat će sporazumno, a u slučaju neuspjelog dogovora određuje se nadležnost suda u mjestu sjedišta Banke.

Članak 27.

Ovi Opći uvjeti stupaju na snagu danm donošenja, a primjenjuju se od 15.05.1997.

OPĆI UVJETI O POSLOVANJU SA ŠTEDNIM ULOZIMA GRAÐANA U KUNAMA

Članak 18.

Tekući račun Banka može ukinuti na osnovi vlastite procjene, na zahtjev vlasnika ili na osnovi pravomoćnog sudskog rješenja. Za

Članak 1.

I UVODNE ODREDBE

ukidanje tekućeg računa vrijedi otkazni rok od 30 dana. Zahtjev za ukidanjem tekućeg računa vlasnik mora podnijeti u pisanom obliku jedinici Banke ili ga poslati poštom. Banka neće ukinuti račun ako vlasnik ne vrati čekovnu karticu i čekovne blankete. Ako je sredstvi ma na računu raspolagala ovlaštena osoba, vlasnik mora vratiti Xxx ci i njegovu čekovnu karticu i čekovne blankete te dok ne podmiri negativni saldo zajedno s pripisanim xxxxxxxx.

Članak 19.

Banka može ukinuti tekući račun ako vlasnik prekorači svoja pra va te ako na tekućem računu proteklih godina nije bilo prometnih promjena ili je stanje bilo minimalno.

Općim uvjetima o psolovanju sa štednim ulozima građana u kunama utvrđuju se jedinstveni uvjeti štednih uloga u kunama, formiranje i raspolaganje sredstvima, ukidanje, amortizaciju, obračunavanje ka mata i naknada za bankarske usluge.

Članak 2.

Banka otvara i vodi štedni ulog za domaće i strane naravne osobe. Štedni ulog je novčani depozit koji građanin polaže kod Banke up latom sredstava u domaćoj valuti za koju banka izdaje štednu knjiži cu. Ako građanin želi oročenu štednju, izdaje mu se Ugovor.

Članak 3.

Podaci o štednim ulozima predstavljaju poslovnu tajnu Banke, mogu se priopćavati samo na pismeni zahtjev suda.

3

Članak 4.

II OTVARANJE ŠTEDNOG ULOGA

Kada vlasnik štednog uloga postane punoljetan, pravo raspolaganja prelazi na njega. Vlasnik štednog uloga mora pritom podnijeti dokaz o punoljetnosti. Prijenos prava raspolaganja može se obaviti samo u

Štedni ulog otvara se potpisom matične evidencije (pristupnice). Potpisom matične evidencije vlasnik prihvaća odredbe Općih uv jeta.

Članak 5.

Banka izdaje knjižicu na: ime punoljetne osobe,

na ime punoljetne osobe s napomenom ograničenja,

na ime maloljetne osobe kada štedni ulog otvara jedan od roditel ja (zakonski zastupnik),

na ime maloljetne osobe kada štedni ulog otvara osoba koja nije roditelj,

na ime maloljetne osobe koja je u radnom odnosu, na ime osobe pod starateljstvom,

na donosioca te

na donosioca sa šifrom

Članak 5.

S obzirom na namjene, građanin može otvoriti štedni ulog: po viđenju

oročen na određeno vrijeme,

oročen na neodređeno vrijeme s otkaznim rokom oročen s obzirom na namjenu te

bez namjene

III FORMIRANJE I RASPOLAGANJE SREDSTVIMA NA ŠTEDNIM ULOZIMA

Članak 7.

Sredstva na štednim ulozima formiraju se povremenim ili redovnim uplatama istih ili različitih iznosa koje uplaćuje vlasnik štednoga uloga ili druga osoba, doznakama, prijenosom osobnog dohotka na štedni ulog, prijenosom sredstava s tekućih računa i žiro računa na štedni ulog. Uplate i doznake na štedni ulog mogu se izvršiti u svim bankama, poštama i ZAP-u na području Republike Hrvatske općom uplatnicom.

Članak 8.

Prije podizanja sredstava sa štednog uloga na ime, vlasnik štednog uloga ili ovlaštena osoba dokazuju identitet tako da djelatniku Ban ke pokažu jednu od osobnih isprava sa slikom (putovnica, osobna iskaznica, vozačka dozvola, vojna knjižica i sl.)

Članak 9.

Vlasnik, odnosno stalno ovlaštena osoba može raspolagati štednim ulogom u jedinici banke koja vodi štedni ulog u granicama de poniranih sredstava, s tim da na štednom ulogu može ostati iznos određen Odlukom Banke. U jedinicama drugih banaka može se podizati iznos prema Ugovoru o obavljanju međusobnih usluga po poslovima kunske štednje i tekućih računa građana.

Članak 9.

Vlasnik štednog uloga može prenijeti pravo raspolaganja sredstvi ma na štednom ulogu na drugu punoljetnu osobu. Ovlast se upisu je u štednu knjižicu. Jednokratnom ovlasti vlasnik može ovlastiti drugu punoljetnu osobu da u jedinici Banke koja vodi štedni ulog, a na osnovi ovlasti podigne određeni iznos. Ovlast može sastaviti svojeručno vlasnik štednih uloga, no u tom slučaju ovlaštena osoba može podići iznos dnevnog podizanja utvrđenog međubankarskim sporazumom. Ovlastima koje je ovjerio nadležni organ, ovlaštena osoba može podizati do visine raspoloživih sredstava. U slučaju sm rti vlasnika štednog uloga prestaju sve ovlasti.

Članak 11.

Štednim ulogom na ime maloljetne osobe sa zakonitim zastupnikom do punoljetnosti vlasnika štednog uloga raspolaže isključivo zako niti zastupnik.

jedinici Banke koja otvara štedni ulog.

Članak 12.

U slučaju da je na ime maloljetne osobe štedni ulog otvorila osoba koja nije roditelj, može se odrediti:

da štednim ulogom mogu raspolagati i roditelji maloljetne osobe te

da je raspolaganje ograničeno određenim uvjetom.

Članak 13.

Kada građanin otvara štedni ulog na ime druge punoljetne osobe s napomenom o ograničenju, do ispunjavanja uvjeta takvim šted nim ulogom raspolaže ulagač, a nakon ispunjavanja uvjeta ulogom raspolaže osoba na koju glasi štedna knjižica.

Članak 14.

Ako štedni ulog glasi na ime maloljetne osobe koja se nalazi u rad nom odnosu, ista osoba će raspolagati sredstvima na štednoj knjiži ci. Identitet dokazuje pomoću punoljetnog svjedoka ili pomoću neke isprave iz Članka 8.

Članak 15.

Po rješenju starateljskog organa, Banka otvara posebni štedni sta rateljski ulog. Ukoliko ne postoji posebna odredba o isplati, smatra se da je za pojedinu isplatu potrebno posebno odobrenje staratel jskog organa. Starateljski ulozi mogu se isplaćivati samo u jedinici Banke koja je izdala štednu knjižicu. Prijenos prava raspolaganja sa staratelja na štedišu može se izvršiti samo na osnovi rješenja sta rateljskog organa i samo u jedinici Banke koja vodi štedni ulog.

Članak 16.

Kada štedna knjižica glasi na donositelja, štednim ulogom može raspolagati svaka osoba koja Banci podnese takvu štednu knjižicu zbog isplate. Ukoliko je takav štedni ulog osiguran šifrom, njime može raspolagati svaka osoba kojoj je poznata šifra, ali samo u jed inici Banke koja je izdala štednu knjižicu.

Članak 17.

Banka otvara i vodi kratkoročno i dugoročno oročena sredstva te meljem Ugovora o oročavanju. Oročena štednja isključivo glasi na ime. Banka može uvesti namjenski oročenu štednju posebnom odlu kom i prema odredbama posebnog pravilnika.

Članak 18.

Oročenim štednim ulogom vlasnik može raspolagati tek po isteku vremena oročavanja iz Ugovora o oročenom štednom ulogu. Ako se Ugovor automatski produljuje, građanin koji ne želi produljenje dužan je u roku 5 radnih dana prije isteka Ugovora pismenim putem otkazati Ugovor. Raspolaganje sredstvima moguće je samo u jedini ci Banke koja vodi oročeni ulog. U inimnim slučajevima iz Ugovora o oročenju Banka vlasniku isplaćuje dio ili sva sredstva oročenog št ednog uloga. Od iznosa koji je bio isplaćen prije isteka ugovorenog roka, Banka plaća kamatu po kamatnoj stopi koja vrijedi za štedne uloge po viđenju.

Članak 19.

U slučaju smrti vlasnika štednoga uloga, štednim ulogom mogu raspolagati nasljednici po pravomoćnom rješenju ostavinskog suda. Pogrebne troškove jedinica Banke koja vodi štedni ulog vraća pla titelju navedenih troškova iz sredstava štednog uloga, ukoliko pla titelj podnese štednu knjižicu, odgovarajuće račune i osmrtnicu, odnosno izvod iz matične knjige umrlih kojim se dokazuje smrt vlasnika.

Članak 20.

U slučaju smrti osobe koja je otvorila štedni ulog na ime druge osobe s napomenom o ograničenju, pravo raspolaganja prelazi na osobu na čije ime glasi štedni ulog, ali tek kada se ispune uvjeti ograničenja. Ako umre osoba na čije ime je otvoren štedni ulog, s

napomenom o ograničenju, pravo raspolaganja ima osoba koja je otvorila štedni ulog. Ta osoba može poništiti klauzulu o ograničenju i slobodno raspolagati sredstvima.

IV UKAMAĆIVANJE I NAKNADE TROŠKOVA

Članak 21.

Sva ulaganja i podizanja valutiraju se s danom kada je nastala prom jena stanja, bez obzira da li su uplate, odnosno podizanja izvršena u jedinici koja vodi štedni ulog.

Članak 22.

Na sve vrste štednih uloga Banka plaća kamate po kamatnim sto pama koje se određuju Odlukom o kamatnim stopama. Kamate se plaćaju na kraju obračunskog razdoblja i prilikom ukidanja štednog uloga.

Članak 23.

Vlasnik štednog uloga dužan je platiti troškove u skladu s vri jedećom tarifom plaćanja za usluge koje Banka obavlja za građane.

V BLOKIRANJE, AMORTIZACIJA I ZATVARANJE

Članak 24.

Ukidanje štednog uloga može u pismenoj formi zahtijevati samo vlasnik štednog uloga ili zakoniti zastupnik u jedinici Banke koja vodi štedni ulog.

Članak 25.

Ako je knjižica na ime ukradena, izgubljena, uništena ili na neki drugi način nestala, osim suda i banka može knjižicu proglasiti nevrijedećom. Štednu knjižicu koja glasi na donositelja ne mogu nevrijedećom proglasiti ni Banka ni sud. Pravo vlasništva može se dokazati samo tužbom.

Članak 26.

Na osnovi sudskog rješenja o izvršenju Banka će blokirati štedni ulog. Za vrijeme blokiranja vlasnik ne smije raspolagati sredstvima na štednom ulogu. Banka može provesti zabranu na štednom ulogu bez prethodnog oduzimanja štedne knjižice. Banka će o zabrani obavijestiti vlasnika koji po primitku obavijesti ne smije podizati sa štednog uloga. Takvim obavještenjem ujedno poziva vlasnika da odmah podnese štednu knjižicu Banci koja vodi štedni ulog.

VI ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Za sve što nije utvrđeno ovim Općim uvjetima primjenjuju se pozi tivni zakonski propisi, akti i upute Banke o poslovanju sa štednim ulozima.

Članak 28.

Moguće sporove proizašle iz odredaba ovih Općih uvjeta, vlasnik i Banka rješavat će sporazumno, a u slučaju neuspjelog dogovora određuje se nadležnost suda u mjestu sjedišta Banke.

Članak 29.

Ovi opći uvjeti stupaju na snagu danom donošenja, a primjenjuju se od 15.05. 1997.

OPĆI UVJETI O POSLOVANJU S DEVIZNIM RAČUNIMA I DEVIZNIM ŠTEDNIM ULOZIMA GRAÐANA

I UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Općim uvjetima poslovanja s deviznim računima i deviznim štednim ulozima utvrđuju se jedinstveni uvjeti za otvaranje deviznih računa i deviznih štednih knjižica, način njihovog vođenja, način formi ranja i raspolaganja deviznim sredstvima, obračunavanje kamata i

valutiranje te amortizacija i ukidanje deviznih štednih knjižica.

Članak 2.

Banka otvara i vodi devizne račune i devizne štedne uloge za domaće i strane naravne osobe, za što banka izdaje odgovarajući dokument (ugovor ili štednu knjižicu).

Članak 3.

Podaci o poslovanju preko deviznih računa ili deviznih štednih ulo ga poslovne su tajne i mogu se davati samo na pismeni zahtjev suda.

II OTVARANJE DEVIZNOG RAČUNA ILI DEVIZNE ŠTEDNE KNJIŽICE

Članak 4.

Banka otvara devizni račun i devizni štedni ulog domaćoj ili stranoj naravnoj osobi koja svojim potpisom u matičnoj evidenciji (pris tupnici) prihvaća Opće uvjete o poslovanju s deviznim ulozima. Pri tome devizni račun glasi na ime, a devizni štedni ulog može glasiti na ime i na donositelja. Devizni računi i devizni štedni ulozi mogu biti:

po viđenju

oročeni na određeno vrijeme

oročeni na neodređeno vrijeme s otkaznim rokom oročeni s obzirom na namjenu i

bez namjene

Članak 5.

Domaće naravne osobe mogu slobodno podizati devize sa svo jih deviznih računa i deviznih štednih uloga. Xxxxxx na svojim deviznim računima i deviznim štednim ulozima mogu koristiti za:

plaćanje uvoza robe i usluga i druga plaćanja u inozemstvu, za kupnju obveznica u RH koje glase na stranu valutu,

davanje donacija u znanstvene, kulturne i humanitarne svrhe te za druga plaćanja predviđena Zakonom,

isplate i doznake u kunama te

ostala plaćanja predviđena pozitivnim propisima.

Članak 6.

Strane naravne osobe mogu sa svojih deviznih računa obavljati sva plaćanja u inozemstvo predviđena Zakonom, ako i podizati devize s deviznih računa i deviznih štednih uloga do visine uloga, bez drugih ograničenja. U slučaju promjene pozitivnih propisa, Banka ne snosi odgovornost za štetu.

III FORMIRANJE I RASPOLAGANJE SREDSTVIMA DEVIZNIH RAČUNA I

DEVIZNIH ŠTEDNIH ULOGA

Članak 7.

Devizni računi i devizne štedne knjižice vode se u konvertibilnim devizama.

Članak 8.

Sredstva na deviznim računima, odnosno deviznim štednim knjiži cama formiraju se:

od uplata i doznaka vlasnika deviznog računa ili devizne štedne knjižice,

od doznaka iz inozemstva,

od čekova koji glase na konvertibilne devize i na druge načine u skladu s poslovnom politikom Banke i pozitivnim pravnim propisima

Članak 9.

Prije podizanja sredstava s deviznog računa, odnosno devizne št edne knjižice vlasnik ili njegov opunomoćenik moraju dokazati svoj identitet tako da djelatniku Banke pokažu jednu ispravu sa slikom (osobnu iskaznicu, putovnicu, vozačku dozvolu).

Članak 10.

Vlasnik može uplaćivati devizna sredstva na svoj devizni račun, odnosno na deviznu štednu knjižicu i kod drugih jedinica Banke.

Članak 11.

Vlasnik može raspolagati svim sredstvima na deviznom računu, odnosno na deviznoj štednoj knjižici samo u jedinici koja vodi devizni račun, odnosno deviznu štednu knjižicu. Isplate odnosno doznake s devizne štedne knjižice kod drugih jedinica – podružnica, moguće je uz prethodno sravnjenje s matičnom jedinicom ili ukl jučenjem u zajedničku bazu podataka.

Članak 12.

Vlasnik deviznog računa ili devizne štedne knjižice na ime može jednokratno ili stalno opunomoćiti jednu ili više osoba izdavanjem punomoći u pismenoj formi. Stalno opunomoćena osoba može upra vljati sredstvima na računu kao i vlasnik, ali ne može prenijeti svoju punomoć na treću osobu, mijenjati osobne podatke o vlasniku te dati nalog za zatvaranje deviznog računa ili devizne štedne knjižice. Vlasnik deviznog računa ili devizne štedne knjižice odgovoran je u cijelosti za raspolaganje opunomoćenika sredstvima na deviznom računu ili deviznoj štednoj knjižici.

Članak 13.

Maloljetni građanin ne može raspolagati svojim deviznim računom ili deviznom štednom knjižicom do punoljetnosti. Za to vrijeme pra vo raspolaganja ima zakoniti zastupnik. Ako maloljetna osoba nema zakonitog zastupnika, pravo raspolaganja ima zakoniti zastupnik. Ako maloljetna osoba nema zakonitog zastupnika, pravo raspolag anja ima staratelj kojega odredi starateljski organ.

Članak 14.

U slučaju smrti vlasnika deviznog računa ili devizne štedne knjižice prestaju sve ovlasti. Sredstvima na deviznom računu ili deviznoj štednoj knjižici može raspolagati osoba po pravomoćnom rješenju ostavinskog suda.

Članak 15.

U slučaju smrti zakonitog zastupnika prestaje pravo raspolaganja sredstvima na deviznom računu ili deviznoj štednoj knjižici. Pra vo raspolaganja stječe drugi roditelj ili staratelj samo na osnovi pismenog rješenja starateljskog organa ili pravomoćnog rješenja ostavinskog suda. Prijenos prava raspolaganja na drugog roditelja ili staratelja može se obaviti samo u jedinici Banke koja vodi ulog.

Članak 16.

Vlasnik deviznog računa, odnosno devizne štedne knjižice može oročiti svoja sredstva na određeni rok prema pravilima Banke te tim sredstvima raspolaže po isteku ugovorenog vremena oročavanja. Ako se Ugovor automatski produljuje, građanin koji ne želi produl jenje dužan je u roku 5 radnih dana prije isteka Ugovora pismenim putem otkazati Ugovor. Raspolaganje sredstvima moguće je samo u jedinici Banke koja vodi oročeni ulog. U iznimnim slučajevima Banka vlasniku isplaćuje dio ili sva sredstva oročenog štednog ulo ga. Od iznosa koji je bio isplaćen prije isteka ugovorenog roka Ban ka plaća kamatu po kamatnoj stopi koja vrijedi za štedne uloge po viđenju.

Članak 17.

U skladu sa svojom poslovnom politikom, a na zahtjev vlasnika deviznog računa ili devizne štedne knjižice, Banka može zamijeniti pojedinu konvertibilnu valutu za drugu zbog plaćanja u inozemstvu, te za troškove putovanja u inozemstvo i to u okviru zakona i pozi tivnih propisa.

IV UKAMAĆIVANJE I NAKNADE TROŠKOVA

Članak 18.

Banka obračunava i pripisuje kamate na sredstva na deviznim šted nim ulozima u skladu s Odlukom o kamatnim stopama.

Članak 19.

Banka valutira sve promjene stanja na deviznim računima ili deviznim štednim knjižicama danom uplate, odnosno isplate.

Doznake koje primi preko korespondentskih banaka u inozemstvu, valutiraju se danom prispijeća uplate, odnosno doznake na račun Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. kod korespondentske banke.

Članak 20.

Banka obračunava i naplaćuje od vlasnika deviznog štednog uloga naknade za obavljene usluge prema Tarifi banke.

V BLOKIRANJE, AMORTIZACIJA I ZATVARANJE

Članak 21.

Ukidanje štednog uloga može u pismenoj formi zahtijevati samo vlasnik štednog uloga ili zakoniti zastupnik u jedinici Banke koja vodi štedni ulog.

Članak 22.

Ako je knjižica na ime ukradena, izgubljena, uništena ili na neki drugi način nestala, osim suda i Banka može knjižicu proglasiti nevrijedećom. Štednu knjižicu koja glasi na donositelja ne mogu nevažećom proglasiti ni Banka ni sud. Pravo vlasništva može se dokazati samo tužbom.

Članak 23.

Na osnovu sudskog rješenja o ovrsi Banka će blokirati štedni ulog. Za vrijeme blokiranja vlasnik ne smije raspolagati sredstvima na štednom ulogu. Banka može provesti zabranu na štednom ulogu bez prethodnog oduzimanja štedne knjižice. Banka će o zabrani obavijestiti vlasnika koji po primitku obavijesti ne smije podizati sa štednog uloga. Takvim obavještenjem ujedno poziva vlasnika da odmah podnese štednu knjižicu Banci koja vodi štedni ulog.

VI ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Za sve što nije utvrđeno ovim Općim ujvetima primjenjuju se pozi tivni zakkonski propisi, akti i upute Banke o poslovanju sa štednim ulozima.

Članak 25.

Moguće sporove proizašle iz odredaba ovih Općih uvjeta vlasnik i banka rješavat će sporazumno,a u slučaju neuspjelog dogovora određuje se nadležnost suda u mjestu sjedišta Banke.

Članak 26.

Ovi Opći uvjeti o poslovanju deviznim ulozima stupaju na snagu danom donošenja, a primjenjuju se od 15.05. 1997.

HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d.

Upravni odbor

6