POTPISAN UGOVOR ZA IZGRADNJU UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE RIJEKA
KRATKE VIJESTI
POTPISAN UGOVOR ZA IZGRADNJU UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE RIJEKA
Xxxx 29. prosinca 2021. potpisan je Ugovor o izgradnji uređaja za pročišća- vanje otpadnih voda na lokaciji Delta, u sklopu 1,76 milijardi kuna vrijednog pro- jekta “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“, sufinanciranog sredstvima Eu- ropske unije iz Kohezijskog xxxxx. Vri-
dovršetak radova, testove po dovršetku radova, puštanje u rad, pokusni rad, teh- nički pregled, obuku osoblja naručitelja, ishođenje uporabne dozvole, dokaziva- nje jamčenih operativnih troškova za uređaj UPOV Rijeka tijekom pokusnoga xxxx xx sve vezane poslove, uključujući pripremne terenske radove i otklanjanje nedostataka tijekom razdoblja odgovor- nosti za nedostatke. Cilj je takvih proje- kata poboljšanje javnih vodoopskrbnih sustava, osiguranje kvalitete i sigurno- sti sustava za vodu za piće te razvoj su-
xxxxxx XX. Vez osiguran za opsluživanje najprometnije državne linije omogućit će mnogobrojnim otočanima lakši pristup javnim uslugama. Sanacija, koju ponosni Zadrani nazivaju milenijskim projektom, bit će dovršena do kraja 2023.
Ukupna vrijednost projekta “Rekon- strukcija i izgradnja xxxxx infrastrukture Grad Zadar-Poluotok“ je 67,5 milijuna kuna. Troškove u iznosu od 56,6 mili- xxxx xxxx sufinancira Europska unija iz Kohezijskog xxxxx, xxx nacionalni do- prinos iznosi gotovo 10 milijuna kuna.•
jednost ugovora iznosi približno 522,6 stava odvodnje i pročišćavanja otpadnih
milijuna kuna. Ugovor su potpisali pred- stavnici zajednice ponuditelja koju čine
voda kako bi se doprinijelo poboljšanju xxxxxx xxxx.•
POTPISAN UGOVOR O IZGRADNJI RETENCIJE GLOGOVICA VRIJEDAN 30
China Energy Engineering Group Jiangsu MILIJUNA KUNA
Power Design Institute Co. Ltd. i Sumec Complete Equipment and Engineering Co. Ltd. Xx Xxxxxx i Sun Ya te direktor Ko- munalnog društva Vodovod i kanalizacija Xxxxxx Xxxxxxxxx. Svečanosti xx xxxxx- stvovao i NJ. Eksc. Qianjin Qi, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj.
Novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) aglomeracije Rijeka imat će kapacitet pročišćavanja za optereće- nje od 200.000 ekvivalent stanovnika i maksimalni protok od 1000 litara u se- kundi. Bit će drugog stupnja pročišća- vanja za biološku liniju obrade otpadnih voda sa stanicom za prihvat sadržaja septičkih jama, anaerobnom digestijom, dehidracijom otpadnog mulja i termal- nim sušenjem mulja. Otpadne vode bi- ološki će biti obrađene prije ispuštanja u more, a mulj će se obrađivati i sušiti do sadržaja od najmanje 90 posto suhe tvari. Predviđeno je to da svi dijelovi uređaja budu u zatvorenim objektima, koji će biti izgrađeni na Delti, u blizini postojećega uređaja, na desnoj obali Rječine.
Radovi obuhvaćeni Ugovorom uključuju
projektiranje, ishođenje potrebnih do- zvola i suglasnosti, nabavu, izgradnju,
RADOVI NA OBNOVI ZADARSKE RIVE NAPREDUJU NIZ LIBURNSKU OBALU
Xxxx 17. siječnja 2022. počeo je drugi dio radova na rekonstrukciji zaobalnoga dijela Liburnske obale, koji se izvode u sklopu EU-ova projekta “Rekonstrukcija i izgradnja xxxxx infrastrukture Grad Za- dar-Poluotok“. Riječ je o nastavku rado- va na obnovi zadarske rive, koji su počeli na Obali kralja Xxxxx Xxxxxxxxx XX. Radovi se premještaju na 150-metarski potez u smjeru svjetionika Lanterna, na ulazu u zadarsku luku. Rekonstrukcija zaobalnoga djela Liburnske obale obu- hvaća sanaciju problematične oborinske odvodnje, uređenje obale i instalaciju triju energetskih ormarića za opskrbu brodova električnom energijom i vodom. Prvi dio radova na Liburnskoj obali izve- den je ujesen 2021. na 130 metara du- goj relaciji od gradskoga mosta prema jugu. Drugi dio radova, zbog kojih će dio obale biti zatvoren za promet do pro- ljeća 2022., nastavlja se sanacijom u smjeru sjeverozapada. Unaprjeđenjem xxxxx infrastrukture na zadarskome po- luotoku bit će stvoreni uvjeti za izmje- štanje državne brodske linije 409 Zadar
– Preko na gat na Obali kralja Xxxxx Xxx-
Xxxx 10. siječnja 2022. potpisan je Ugovor o izgradnji retencije Glogovica vrijedan 30 milijuna kuna, a potpisali su ga generalni direktor Hrvatskih xxxx Xxxxx Xxxxxxxxx, predsjednik Uprave Osijek Koteksa d.o.o. Xxxxx Xxxxxx i direk- tor tvrtke JET SET d.o.o. iz Vrbanje Xxxxxx Xxxxx. Potpisivanju su nazočili ministar gospodarstva i održivog razvoja Xxxx- xxxx Xxxxx i xxxxx Xxxxxxx-posavske županije Xxxxxxx Xxxxxxx.
Projekt je vrijedan 30 milijuna kuna, a tijekom veljače 2022. će u obliku projek- tnoga prijedloga biti prijavljen na poziv za financiranje bespovratnim sredstvi- ma u sklopu Mehanizma za otpornost i oporavak NPOO-a za financiranje pro- jekata smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama. Xxxxx Da- xxxxx Xxxxxxx istaknuo je to xxxx xx riječ o vrlo važnome ugovoru jer se izgradnjom retencije Glogovica i Podcrkavlje i Sla- vonski Brod štite od poplava. Također je rekao to da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajedno s Hrvatskim vodama kroz niz projekata puno xxxx- xx Xxxxxxx-posavskoj županiji, pri čemu treba istaknuti vodoopskrbu i odvodnju. Retencija Glogovica smještena je u do-
KRATKE VIJESTI
lini vodotoka Glogovice, između naselja Podcrkavlja i Glogovice, oko šest kilo- metara sjeverno od Slavonskog Xxxxx. Vodotok Glogovica prikuplja izvorske i oborinske vode s područja Dilj-go- re te se ulijeva u istočni lateralni kanal Jelas-polja. Retencijom Glogovica, za- premine 3.800.000 m³, od plavljenja bujičnim vodama štite se sva nizvodna naselja: Podcrkavlje, Grabarje, Rastušje i Tomica u Općini Podcrkavlju te grad Sla- vonski Brod.
Zadovoljstvo početkom provedbe pro-
jekta izgradnje retencije Glogovica izra- zio je i ministar gospodarstva i održivog razvoja mr. sc. Xxxxxxxx Xxxxx, istaknuv- ši kako Brodsko-posavska županija xxx
razine priključenosti na sustav javne od- vodnje za aglomeraciju Našice sa 70 na oko 90 posto te priključenje 996 novih stanovnika koji dosad nisu imali pristup javnoj vodoopskrbi na sustav javne vo- doopskrbe.
Predstavljanju projekta izgradnje linij- skih objekata na širemu našičkom po- dručju kojim će se poboljšati vodnoko- munalna infrastruktura aglomeracije Našice uz ministra Xxxxxx prisustvovali xx xxxxx Osječko-baranjske županije Xxxx Xxxxxx, saborski zastupnik Xxxxxx Xxxxx, generalni direktor Hrvatskih xxxx Xxxxx Xxxxxxxxx, gradonačelnik Grada Našica Xxxxxxxx Xxxxxx te načelnik Op- ćine Donje Motičine Xxxxxx Xxxxxxxxx.•
Engineering Consultancy d.o.o. iz Zadra, uime koje je ugovor potpisala Xxxxxxxx Xxxx, članica Uprave. Ugovor je vrijedan
2.372.575 kn.
Dovršetkom svih postupaka nabave i sklapanjem ugovora stvoreni su pre- duvjeti za početak provedbe projekta sanacije. Kako bi se što prije počelo s ra- dovima, krajem siječnja 2022. planirano je uvođenje izvođača u posao. Ukupna vrijednost cjelokupnoga projekta sana- cije iznosi oko 387 milijuna kuna. Kroz Operativni program Konkurentnost i ko- hezija osigurano je 85 posto sredstava, dok će preostali iznos osigurati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovi- tost.•
projektom ide korak dalje. Xxxxxx xx
rekao i to da želi vidjeti daljnji iskorak u smjeru razvoja poduzetništva, što će omogućiti sredstva iz Nacionalnog pla- na oporavka i otpornosti te iz Operativ- nog programa Konkurentnost i kohezija. Projekt je rezultat Vlade Republike Hr- vatske i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a sredstva će biti osi- gurana iz Nacionalnog projekta oporav- ka i otpornosti. Na ukupnoj razini Hrvat- ske vode dobile su 5,25 milijardi kuna, od čega su gotovo 1,2 milijarde kune namijenjene za potrebe zaštite od štet- xxxx djelovanja voda, odnosno obrane od poplava, kao i za potrebe restaura- cije vodotoka. Izvođački radovi vrijedni su 30 milijuna kuna, a s projektiranjem, nadzorom i izmještanjem dalekovoda ukupna vrijednost projekta je približno 33 milijuna kuna.
U nastavku toga xxxx ministar Xxxx- xxxx Xxxxx i generalni direktor Hrvatskih xxxx Xxxxx Xxxxxxxxx sudjelovali su na konferenciji za medije o projektu “Po- boljšanje vodnokomunalne infrastruk- ture aglomeracije Našice“, nakon čega su obišli gradilište dogradnje vodnoko- munalne infrastrukture u Općini Donjoj Motičini. Projekt će omogućiti povećanje
POTPISANI SVI UGOVORI ZA PROVEDBU SANACIJE XXXX XXXXXX
Nakon što je ranije potpisan ugovor s izvođačem radova za projekt sanacije opasnog otpada u xxxx Xxxxxx, xxxx 13. siječnja 2022. potpisani su i ugovori za voditelja projekta, nadzor te za usluge odnosa s javnošću.
Na natječaj za izvođača radova pristigle su tri ponude, a sredinom srpnja 2021. donesena je odluka o odabiru zajednice ponuditelja koju čine XX xxxxx iz Xxxxx- xxxx, slovenski Ekom i Ivica Consulting iz Zagreba, xxxx xx ponuda iznosila 299,9 milijuna kuna bez PDV-a. Nadzor nad projektiranjem i izvođenjem radova sanacije xxxx Xxxxxx izvodit će zajed- nica ponuditelja iz Zagreba, koju čine tvrtke Eptisa Adria d.o.o, In Stria d.o.o. i Investinženjering, a ugovor vrijedan
9.464.050 kn uime tvrtke Eptisa Adria
d.o.o. potpisao je prokurist Xxxxx Xxxxx. Poslove vezane uz odnose s javnošću, promidžbu i vidljivost projekta obavljat će tvrtka Prospekt d.o.o. iz Rijeke. Ugovor vrijedan 986.375 kn potpisao je direk- tor tvrtke Xxxxxxxx Xxxxxxxx. Poslove vođenja projekta obavljat će tvrtka Civil
VELIKO ZANIMANJE GRAĐANA ZA JAVNI POZIV XXXXX ZA SUFINANCIRANJE ENERGETSKE OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio xx xxxxx poziv nakon što je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o produžetku Programa energet- ske obnove obiteljskih xxxx, xxxx xx izra- dilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Sred- stva za provedbu Programa osiguralo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u sklopu Plana korištenja xxxxx- cijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova. Nastavak sufinanciranja takvih mjera predviđen je i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom, ali ga predviđa i klimatska politika Europske unije te je nastavak sufinanciranja plani- ran i u 2022.
Na javni poziv Xxxxx za sufinanciranje
energetske obnove obiteljskih kuća sti- glo je 8495 zahtjeva iz svih dijelova Hr- vatske. Zbog velikog zanimanja za dostu- pne poticaje ukupni budžet je s planiranih 300 milijuna kuna povećan na 390 mili-
KRATKE VIJESTI
xxxx xxxx. Zatraženo je sufinanciranje za više od 16.000 mjera energetske učinko- vitosti koje se odnose na obnovu xxxxxx- ske izolacije vanjske ovojnice, zamjenu stolarije te ugradnju sustava obnovljivih izvora energije. Prosjek zatraženih sred- stava po pojedinome prijavljenom pro- jektu iznosi oko 70 tisuća kuna, a najviše prijava zabilježeno je s područja Vukovar- sko-srijemske i Osječko-baranjske župa- nije xx Xxxxx Zagreba.
Cilj je svih sufinanciranih mjera smanjiti
količinu energije potrebne za zagrijavanje i hlađenje prostora, povećati korištenje obnovljivih izvora energije te u konačnici građanima osigurati bolju kvalitetu ži- vota u njihovim domovima. Taj program generira i dodatne dobrobiti za gospodar- stvo jer se na njega naslanja i građevinski sektor, istaknuo je direktor Xxxxx Xxxxxx Xxxxx xx dodao kako povećana potražnja za uslugama i tehnologijama povezanima uz energetsku učinkovitost rezultira otva- ranjem velikog broja lokalnih radnih mje- sta. Vlada Republike Hrvatske nedavno je usvojila i Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog xxxxx zgrada do 2050. godi- ne. U pripremi je i novi program energet- ske obnove obiteljskih kuća pa se može očekivati dugoročan investicijski ciklus u građevinskome sektoru, pogotovo što će za takve programe biti dostupna nacio- nalna, ali i europska sredstva.
Što xx xxxx posljednjega javnog pozi-
va, građanima se sufinancira cjelovita energetska obnova kuća, ali i samostalni sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske elek- trane. Ti se projekti razlikuju po postotku sufinanciranja i minimalnome energet- skom razredu kuće koja se prijavljuje za obnovu. Xxxxxxxxx zaštita vanjske ovoj- nice ili cjelovita energetska obnova kuća financirat će se kućama lošijih energet- skih svojstava, energetskog razreda D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odno- sno C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj.
Iznos sufinanciranja je do 60 posto bes- povratnih sredstava, pri čemu xx xxxxxx- ska zaštita nekog od elemenata vanjske ovojnice (vanjskih zidova, krova, poda ili stolarije) obvezna mjera za koju xx xxx- simalno moguće dobiti do 120.000 kuna. Međutim, poželjno je da obnova bude cjelovita i da uključuje ugradnju nekog od sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. U xxx je slučaju maksimalan iznos poticaja čak 204.000 kuna.
Sredstva za sustave obnovljivih izvo-
ra energije mogu dobiti i građani čije su kuće boljih energetskih svojstava te im nisu potrebne mjere energetske obnove. Riječ je o kućama energetskog razreda C ili boljeg u kontinentalnoj Hrvatskoj od- nosno B ili boljeg u primorskoj Hrvatskoj, xxxxxx xx na raspolaganju biti do 40, 60 ili 80 posto bespovratnih sredstava za sustave korištenja obnovljivih izvora energije, ovisno o lokaciji.
Na javni poziv mogli su se prijaviti gra- xxxx, vlasnici ili suvlasnici kuća površine do 600 m² ili do triju stambenih jedinica u kojima xx xxxx od 50 posto površine namijenjeno stanovanju. Obvezna doku- mentacija uključivala je presliku osobne iskaznice svih suvlasnika kuće, zemljiš- noknjižni izvadak čestice te važeći dokaz da je obiteljska kuća izgrađena prema Zakonu o gradnji. Ključni su dokumenti bili i Izvješće energetskog certifikatora o provedenome energetskom pregledu te važeći energetski certifikat obitelj- ske kuće, na temelju kojih xx xxxxxx biti izrađena i dostavljena detaljna ponuda ili troškovnik izvođača radova odnosno dobavljača opreme. Za prijavu su bili po- trebni i fotodokumentacija kojom se do- kazuje postojeće stanje obiteljske kuće te glavni projekt, ako se provode mjere za koje je propisana obveza njegove izrade. Građani su za xxx xxxxxxxx pri- jave mogli potražiti i stručnu podršku,
koju im je sufinancirao Fond u iznosu do
500 kuna.•
HRVATSKA XX XXXXX U EU-u PO BRUTO FINALNOJ POTROŠNJI ZELENE ENERGIJE
Prema najnovijim podacima Eurostata, udio bruto finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora na razini EU-a u 2020. iznosio je 22,1 posto. To je dva postotna boda iznad cilja postavljenog do 2020. u Europskoj direktivi o promicanju ko- rištenja energije iz obnovljivih izvora. Veliko je to postignuće i važna prekret- nica na putu EU-a prema klimatskoj ne- utralnosti do 2050. Nacionalne ciljeve za 2020. doseglo je ili premašilo 26 dr- žava članica, ali neke su zemlje morale zaključiti statističke prijenose kako bi postigle svoje ciljeve, a među njima su i susjedna Slovenija, Njemačka te Belgija. U 2020. obnovljivi izvori energije činili su 37,5 posto bruto potrošnje električne energije u EU-u u odnosu na 34,1 posto u 2019. Udio obnovljivača više se nego udvostručio od 2004., a 10,2 posto ze- lene energije koristi se u prometu. Vje- tar i voda glavni su proizvođači zelene energije, a fotonapon jest tehnologija s najvećim porastom opsega (13 posto od 2008.). Opseg proizvodnje iz fotonapo- na porastao je s 7,4 TWh u 2008. na čak 144,2 TWh u 2020. Više od petine ener- gije za grijanje i hlađenje u EU-u stiže iz obnovljivih izvora, a xxxxx xxxxx to da je Europska unija u 2004. bila na opsegu od 9,6 posto te je napredak znatan.
Države članice koje su znatno prema-
šile svoje planirane nacionalne ciljeve iz energetskoga i klimatskoga plana za 2020. bile su Švedska i Hrvatska, i to obje za čak 11 posto, te Bugarska za xxxxx posto. Hrvatska je, na primjer, u 2020. zabilježila čak 31 posto bru- to potrošnje zelene energije te je time rangirana kao sedma zemlja u EU-u. Njemačkoj je manjkalo 0,7 posto po- stotnih bodova, a Francuskoj 3,9 po- stotnih bodova kako bi ispunile svoje
KRATKE VIJESTI
nacionalne ciljeve. Na Švedsku otpada više od polovine bruto finalne potroš- nje energije iz obnovljivih izvora, čak 60 posto, što je ujedno najveći udio među državama članicama EU-a u 2020. Sli- jede Finska s 44 posto, Latvija s 42 po- sto, Austrija s 36,5 posto te Portugal s 34 posto. Najmanje udjele obnovljivih izvora energije imaju Malta (11 posto), Luksemburg (12 posto) i Belgija (13 po- sto). Zanimljivo je to da je Poljska, slič- no kao svojedobno Hrvatska, revidirala svoje podatke o upotrebi biomase, što joj je omogućilo xxxx za tri posto te do- sezanje 16 posto udjela OIE-a u finalnoj potrošnji. Među državama članicama EU-a više od 70 posto električne ener-
Drugi ugovor, potpisan sa zagrebačkim Medicinskim fakultetom, odnosi se na usluge izrade tehničke dokumentacije za projekt FSEU.2021.MZO.007 – cjelo- vita obnova – Xxxxxx 11. Ukupna vrijed- nost ugovora je 1,28 milijuna kuna (bez PDV-a). Ugovor obuhvaća izradu pro- jektne dokumentacije, idejnog, glavnog i izvedbenog projekta s troškovnikom, te uslugu izrade dijela dokumentacije x xxxxxx za izvođenje radova u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih xxxxx- cijskih sredstava za operacije koje se financiraju iz Xxxxx solidarnosti EU-a, a radi obnove infrastrukture i opreme u području obrazovanja oštećene u po- tresu.•
su kamenom te opremljeni napravama za prihvat i vezivanje brodica, priključ- nim ormarićima za struju i vodu te pro- tupožarnim hidrantskim vodom. Na vrh novoga lukobrana postavljen je svjeti- onik, xxxx xx dodatno povećana razina sigurnosti plovidbe.
Ranije je već završena obnova i dograd- nja luke Cres, a u Primorsko-goranskoj županiji završavaju se i projekti u Baš- koj i na Unijama. U tijeku je i izgradnja luke Mrtvaška koju prati nezadovoljstvo stanovnika Xxxxxxx zbog nemogućnosti korištenja pristaništa, ali i nekih rješenja u samome projektu.
Prilikom otvorenja obnovljene crikve- xxxxx xxxx ministar xxxx, prometa i
gije potrošene u 2020. proizvedeno je infrastrukture Xxxx Xxxxxxxx najavio je
iz obnovljivih izvora u Austriji (78,2 po- sto) i Švedskoj (74,5 posto). Potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora također xx xxxx visoka u Danskoj (65,3 posto), Portugalu (58 posto) i Hrvatskoj (53,8 posto), što xx xxxx od četiri posto u odnosu na 2019.•
OTVORENA OBNOVLJENA LUKA CRIKVENICA
Projekt dogradnje xxxx Xxxxxxxxxx, xxxx xx provedba počela 2018., vrijedan je 33 milijuna kuna, od xxxx xx 27,9 milijuna kuna osigurano iz fondova Europske
dodjelu novih sredstava za projekte u lukama otvorenima za javni promet u veljači ove godine. Projekti će se financi- rati nacionalnim sredstvima i iz EU-ovih fondova. U novoj financijskoj perspektivi za takve projekte bit će osigurano više od milijardu kuna, a Xxxxxxxx xx pozvao
unije, a ostatak iz proračuna Ministar- sve xxxxx uprave i lokalne samouprave
INSTITUT IGH POTPISAO DVA NOVA UGOVORA VRIJEDNA 34,9 MILIJUNA
stva xxxx, prometa i infrastrukture te Primorsko-goranske županije. U luci
da pripreme nove projekte u svojim lu- kama.•
KUNA u Crikvenici izgrađeni su novi, zapadni
Institut IGH potpisao je sredinom siječ- nja 2022. dva nova ugovora vezana uz pružanje usluga projektiranja i stručnog nadzora, vrijedna ukupno 34,9 milijuna kuna. Informacija je objavljena preko Za- grebačke burze. Prvi ugovor odnosi se na zajednicu ponuditelja koju čine Institut IGH i tvrtka Eptisa Adria, a xxxx xx potpi- sala ugovor sa splitskom tvrtkom Vodo- vod i kanalizacija. IGH i Eptisa će nadzirati radove na aglomeraciji Split – Solin, i to za ugovore 1-6 (Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, Mreža i Sustav daljinskog nadzora i upravljanja). Ukupna vrijed- nost ugovora je 33,69 milijuna kuna (bez PDV-a), a udio Instituta IGH iznosi 13,53 milijuna kuna.
lukobran dug 130 metara te pedese- tmetarski zaštitni gat. Xxxx xx uz nove vezove luka dobila znatno bolju zaštitu od vjetra i valova. To je posebno važno za održavanje cjelogodišnje županijske brodske linije Šilo – Crikvenica, kojom plovi oko 15 tisuća putnika na godinu. Linija Šilo – Crikvenica najstarija je linija između otoka i kopna, a trajektna linija na istoj relaciji xxxx xx prva takva linija na području bivše države, podsjetio je rav- natelj Županijske xxxxx uprave Crikveni- ca Xxxxx Xxxxxx.
Uz izgradnju sekundarnoga lukobrana
te dogradnju “Male palade“ u tlocrtno- me, pravilnome T obliku zbog zaštite od valova xxxxxx xxxx u xxxx povećana je na tri metra. Novi lukobrani popločani
KLIMATSKI NEUTRALNI I PAMETNI GRADOVI
Uskoro završava poziv Europske komi- sije za iskazivanje interesa za pridruži- vanje europskoj misiji “Klimatski neu- tralni i pametni gradovi“. Ciljevi misije su do 2030. postići preobrazbu stotinu europskih gradova u klimatski neutral- ne i pametne gradove te omogućiti da ti gradovi djeluju kao središta ekspe- rimentiranja i inovacija kako bi se svim europskim gradovima omogućilo to da do 2050. slijede njihov primjer .
Pridruživanjem misiji gradovi će biti na
čelu tranzicije prema klimatskoj neu- tralnosti, a s obzirom na to da se sve više okreće prema primjeni rješenja u
KRATKE VIJESTI
borbi protiv klimatskih promjena, gra- dovi su u najboljoj poziciji da na samome početku usvoje i implementiraju politike
travnja 2022., nakon ocjene neovisnih stručnjaka, objaviti popis odabranih gradova koji će sudjelovati u misiji.•
financiran je sredstvima Europske unije,
12 posto sredstvima Vlade Republike Hrvatske, 12 posto sredstvima Hrvatskih
za postizanje klimatske neutralnosti. voda, dok preostali dio financiraju jedini-
Sudjelovanjem u tome procesu grado- vi će svojim stanovnicima omogućiti višestruke prednosti poput smanjenja razine onečišćenja zraka, smanjenja ra- zine buke te zdravijeg načina života. Iz Europske komisije ističu kako gradovi pokrivaju samo tri posto kopnene po- vršine, ali proizvode više od 70 posto emisija stakleničkih plinova. Procjenjuje se da će do 2050. gotovo 85 posto Eu- ropljana živjeti u urbanim područjima i xxxx xx neophodno da se trenutačna kli- matska kriza rješava upravo u njima te da u središtu misije budu upravo njihovi stanovnici.
Gradovi se mogu prijaviti na otvoreni
poziv za iskazivanje interesa do 31. si- ječnja 2022., a Europska komisija će do
ZAVRŠNI RADOVI NA VUKOVARSKOME PROČISTAČU
Iz Grada Vukovara izvijestili su da se iz- gradnja dugoočekivanoga postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Vukova- ru bliži kraju. Izgradnja pročistača dio je projekta “Poboljšanje vodno-komunal- ne infrastrukture grada Vukovara“, xxxx je osnovni cilj poboljšanje sustava javne vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na području aglomeracije Vukovar, zaštita okoliša i zdravstvenog stanja te poboljšanje uvje- ta života stanovnika, a ukupna vrijednost iznosi 362 milijuna kuna. Projekt “Pobolj- šanje vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara“ u iznosu od 70 posto
ce lokalne samouprave obuhvaćene pro- jektom.
Puštanje pročistača u probni rad oče- kuje se tijekom ljetnih mjeseci 2022., a dobivanje uporabne dozvole početkom 2023.. “Jedna od prednosti, osim što je projektom obuhvaćeno 2200 novih pri- ključaka, također je ukidanje postojećih ispusta u samu rijeku Dunav. Sabirna točka svih ispusta bit će pročišćivač. Sva voda stizat će na jednu točku, gdje xx xxxxx xxxxx i fine rešetke te dodatne biološke obrade pročišćena voda biti is- puštena u rijeku Dunav. Njegov kapacitet pročišćavanja je 900 tisuća kubika vode, što je ekvivalentno broju od 42.500 ku- ćanstava“, pojasnio je direktor Vodovoda grada Vukovara Xxxxx Xxxxx.