KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

Vlada Republike Hrvatske i

1. Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske

2. Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske

3. Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja Hrvatske sklopili xx xxxx 19.listopada 2011. godine sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

I. OBVEZNI DIO

1. TEMELJNE ODREDBE

Predmet ugovora Članak 1.

1. Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u ustanovama socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama.

2. Izrazi koji se u ovom Ugovoru koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se xx xxxxx i ženske osobe.

Vremensko važenje Članak 2.

1. Ugovor stupa na snagu 20.listopada 2011. godine, osim ako je ovim Ugovorom za pojedine članke drugačije određeno, a primjenjuje se na vrijeme od 4 godine od xxxx stupanja na snagu,.

2. Ugovorne strane se obvezuju započeti pregovore o obnovi Xxxxxxx najkasnije 3 mjeseca prije isteka roka na koji je Ugovor sklopljen.

Temeljna načela primjene ugovora Članak 3.

Ugovorne strane suglasne su u primjeni ovoga Ugovora zalagati se i rukovoditi:

– načelom primjene u dobroj vjeri,

– načelom promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja,

– načelom mirnog rješavanja sporova.

Načelo primjene ugovora u dobroj vjeri Članak 4.

1. Ugovorne strane obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.

2. Ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale ili nisu bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora ugovorna strana ne bi mogla, ili bi joj bilo znatno otežano izvršavati neke od odredbi Xxxxxxx, obvezuje xx xx xxxx jednostrano prekršiti ugovor, nego da će drugoj strani predložiti izmjenu ovoga Ugovora.

Obveza konzultiranja sindikata Članak 5.

1. Vlada Republike Hrvatske, odnosno ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu:Ministarstvo), obvezuje se zatražiti putem Xxxxx za socijalno partnerstvo prijedloge i mišljenje sindikata, potpisnika ovog Ugovora, na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa i akata iz područja socijalne skrbi koji se izravno ili neizravno odnose na radnopravni status radnika u djelatnosti socijalne skrbi.

2. Ministarstvo se obvezuje zatražiti mišljenje Sindikata potpisnika ovoga Ugovora prije donošenja i predlaganja donošenja propisa koji utječu na radnopravni, socijalni, profesionalni i materijalni položaj radnika u djelatnosti socijalne skrbi.

2. XXXXX RJEŠAVANJE SPOROVA

Xxxxxxx Xxxxxx 6.

1. Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će xx xxxxxxxx mirenja.

2. Postupak mirenja provest će se u skladu s odredbama Zakona o radu i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Obvezna arbitraža Članak 7.

1. Ako u nekoj javnoj službi štrajk zakonom bude zabranjen ili u slučaju da mirenje u kolektivnom radnom sporu ne uspije, spor će se povjeriti arbitraži.

2. Sastav, način odlučivanja te rokovi arbitraže u slučaju uz stavka 1. ovog članka, regulirat će se posebnim sporazumom.

Mirenje u individualnim radnim sporovima Članak 8.

Ugovorne strane suglasne su da će individualne radne sporove između radnika i poslodavaca rješavati mirenjem, putem Xxxxx za mirenje ili zajedničkih Centara za mirenje pri županijskim gospodarsko-socijalnim vijećima.

3. ŠTRAJK

Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka Članak 9.

1. Za vrijeme važenja ovoga Ugovora sindikati neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena.

2. Suzdržavanje od štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovoga Ugovora.

3. Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka Članak 10.

1. Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka valja voditi brigu da se xxx poslovima obuhvati najmanji mogući broj radnika potrebnih za učinkovito izvršenje posla, ali da se zaštite život i zdravlje korisnika.

2. Utvrđuje se da su poslovi koji se za vrijeme štrajka ne smiju prekidati u domu socijalne skrbi oni poslovi koji se obavljaju kao u dane blagdana.

3. U Zavodu za socijalnu skrb u županiji (u daljnjem tekstu:Zavod) i njegovim podružnicama

– područnim centrima za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu:Centar), i uredima, ravnatelj je obvezan osigurati rad jednog dežurnog stručnog radnika po objektu u kojem Zavod obavlja djelatnost.

Članak 11.

Za sva ostala pitanja u vezi štrajka primjenjuju se odredbe Zakona o radu i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

4. TUMAČENJE UGOVORA

Osnivanje i ovlasti Komisije za tumačenje Članak 12.

1. Ugovorne strane osnivaju zajedničku Komisiju za tumačenje ovoga Ugovora u koju svrhu svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike.

2. Članovi Komisije svake godine između xxxx xxxxxx koordinatora, koji organizira rad Komisije.

3. Sjedište Komisije je u sjedištu Ministarstva.

4. Na sastancima Komisije vodi se zapisnik, a zapisničara osigurava Ministarstvo.

5. Komisija za tumačenje Ugovora:

– daje obvezujuća tumačenja odredaba Ugovora,

– prati primjenu i izvršavanje odredaba Ugovora,

– obavještava ugovorne strane o kršenjima Ugovora,

– obavlja druge poslove određene Ugovorom.

Xxxxx xxxx Komisije Članak 13.

1. Komisija donosi odluku većinom glasova svih članova.

2. Ako se Komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovog Ugovora, u roku od 15 xxxx povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.

3. Ako se članovi Komisije ne mogu dogovoriti oko izbora stručnjaka u roku od 5 xxxx xxxxx što takav prijedlog podnese jedna ugovorna strana, stručnjaka će odrediti Predstojnik Xxxxx za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske.

4. Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu koju zajednički podmiruju ugovorne strane.

5. Tumačenje neutralnog stručnjaka Komisija je obvezna prihvatiti kao svoje i kao takvo ga predočiti ugovornim stranama.

Tumačenje Komisije i neutralnog stručnjaka Članak 14.

1. Tumačenja Komisije, uključujući i tumačenje neutralnog stručnjaka, imaju pravnu snagu i učinke od xxxx stupanja na snagu ovoga Kolektivnog ugovora.

2. Tumačenja Komisije dostavljaju se podnositelju upita i poslodavcima na koje se odnosi upit, a objavljuju se i na web stranicama Sindikata i Ministarstva.

Rokovi za tumačenje Članak 15.

1. Na zahtjev ugovornih strana ili poslodavca Komisija je obvezna dati tumačenje Ugovora najkasnije u roku od 30 xxxx od xxxx primitka zahtjeva.

2. Neutralni stručnjak obvezan xx xxxx tumačenje u roku od 15 xxxx od xxxx primitka zahtjeva Komisije za tumačenje.

5. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA

Izmjene i dopune Xxxxxxx Xxxxxx 16.

1. Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune Xxxxxxx.

2. Ovlaštenje za podnošenje prijedloga za izmjenu i dopunu Ugovora u ime sindikata ima pregovarački odbor sindikata potpisnika.

3. Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora xxxx xx xxxxxx očitovati u roku od 15 xxxx od xxxx primitka prijedloga, xx xxxx pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku 30 xxxx od primitka prijedloga.

4. U ponašanju protivnom odredbi stavka 3. ovoga članka stekli su se uvjeti za primjenu odredaba o mirenju.

Xxxxx Xxxxxxx Xxxxxx 17.

1. Ovaj Xxxxxx može xx xxxxxx otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

2. Ovaj Ugovor mogu otkazati obje strane u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti.

3. Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.

II. NORMATIVNI DIO

Zasnivanje radnog odnosa Članak 18.

1. Za zasnivanje radnog odnosa za sva upražnjena radna mjesta u ustanovi socijalne skrbi raspisuje se javni natječaj.

2. Potreba za zasnivanjem radnog odnosa za sve poslove u ustanovi socijalne skrbi oglašava se putem Hrvatskog xxxxxx za zapošljavanje, na web-stranicama odnosno na oglasnim pločama ustanove i Hrvatskog xxxxxx za zapošljavanje te u „Narodnim novinama“.

3. Javni natječaj nije potreban u slučajevima rada na određeno vrijeme radi zamjene odsutnog radnika ili privremenog povećanja opsega poslova.

4. Poslodavac je u obvezi na isti način i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natječaja.

5. Rok prijave na natječaj teče od xxxx objave natječaja u „Narodnim novinama”.

1. RADNO VRIJEME

Radni tjedan Članak 19.

1. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

2. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 xxxx u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do xxxxx.

3. U djelatnosti socijalne skrbi nema preraspodjele radnog vremena.

4. Dnevno radno vrijeme raspoređuje se isključivo u jednoj smjeni, a iznimno, ako je to nužno, može se odrediti dvokratni rad, za što poslodavac xxxx dobiti suglasnost sindikata.

5. Odredba članka 46. Zakona o xxxx xxxx se primjeniti xxxx xx to izuzetno potrebno za poslove koji se obavljaju u više različitih programa odnosno na različitim lokacijama u domovima socijalne skrbi, uz obveznu primjenu stavka 2. ovoga članka i odredbi Zakona o radu.

Rad u nepunom radnom vremenu Članak 20.

1. Ako radnik radi u nepunom radnom vremenu u dvije ili više ustanova, prilikom donošenja odluke o godišnjem odmoru, obje odnosno sve ustanove, obvezne su uskladiti odluke o korištenju godišnjeg odmora kako bi ga radnik koristio istovremeno u svakoj ustanovi.

2. Ako se neko pravo ostvaruje samo kod jednog poslodavca, radnik će to pravo ostvariti kod onoga poslodavca kod kojeg radi veći broj sati, a ako kod oba radi isti broj sati, onda kod onoga poslodavca kod kojega je prije zasnovao radni odnos.

3. Razdoblje rada s nepunim radnim vremenom jednako je razdoblju rada s punim radnim vremenom u pogledu prava na otpremninu, otkazni rok, jubilarnu nagradu i sva druga prava za čije je stjecanje važno prethodno trajanje radnog odnosa.

Prekovremeni rad Članak 21.

1. Prekovremenim radom smatra se svaki sat xxxx xxxx od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom xxxx, xxx i svaki sat xxxx xxxx od redovnog mjesečnog xxxxx radnih sati.

2. Mjesečni fond odrađenih sati pojedinog radnika čine svi sati koje xx xxxxxx odradio tijekom mjeseca, bez obzira xx xx radnik radio radnim danom, neradnim danom ili blagdanom.

3. Ako je mjesečni fond odrađenih sati pojedinog radnika veći od redovitog mjesečnog xxxxx radnih sati, umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, poslodavac može, do početka obračuna plaće za tekući mjesec, predložiti radniku korištenje slobodnih xxxx prema ostvarenim xxxxxx prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih xxxx).

Rad po pozivu Xxxxxx 22.

1. Rad po pozivu izvan radnog vremena može se odrediti u slučajevima kada se radi o sprječavanju nastanka xxxx štete, ugrožavanja života radnika ili korisnika, teškog poremećaja u radu ustanove i drugim naročito opravdanim i neodgodivim slučajevima, xxxx xx potrebno pozvati određenog radnika jer prisutni radnici takvu situaciju ne mogu riješiti.

2. U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se računa kao prekovremeni rad, uključeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.

Evidencija radnog vremena Članak 23.

1. Poslodavac je obvezan voditi evidenciju radnog vremena.

2. Na zahtjev radnika ili sindikalnog povjerenika poslodavac im je obvezan dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga članka.

3. Poslodavac je obvezan voditi posebnu evidenciju o radu po pozivu.

2. ODMORI

Xxxxxx Xxxxxx 24.

1. Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje 30 minuta.

2. Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnoga vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

3. Ako priroda posla ne omogućuje stanku, poslodavac će u pravilu radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.

4. Ako zbog prirode posla nije moguća primjena odredbe stavka 3. ovoga članka, poslodavac će omogućiti radniku korištenje svih neiskorištenih odmora u tijeku xxxx (stanki) kroz korištenje slobodnih xxxx u dogovoru s radnikom, uz naknadu plaće.

5. Radnik može koristiti stanku i izvan ustanove.

Dnevni odmor Članak 25.

Između dva uzastopna radna xxxx xxxxxx ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno, osim u slučaju više sile ili hitne intervencije.

Tjedni odmor Članak 26.

1. Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

2. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

3. Ako je prijeko potrebno da radnik radi na xxx tjednog odmora, osigurava mu se korištenje neiskorištenog tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

4. Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.

5. Radniku se u svakom slučaju xxxx osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada.

Godišnji odmor – trajanje Članak 27.

1. Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 4 tjedna godišnjeg odmora (20 radnih xxxx), dodaju dani godišnjeg odmora prema sljedećim kriterijima:

a) prema dužini radnog staža:

– od 1 do 5 xxxxxx 1 xxx

– od 5 do 10 xxxxxx 2 xxxx

– od 10 do 15 xxxxxx 3 xxxx

– od 15 do 20 xxxxxx 4 xxxx

– od 20 do 25 xxxxxx 5 xxxx

– od 25 do 30 xxxxxx 6 xxxx

– od 30 do 35 xxxxxx 7 xxxx

– više od 35 xxxxxx 8 xxxx

b) prema složenosti poslova:

– poslovi za koje je uvjet završen sveučilišni dodiplomski studij ili stručni studij u trajanju od najmanje 4 godine, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno VSS – 5 xxxx

– poslovi za koje je uvjet završen stručni dodiplomski studij u trajanju kraćem od 4 godine, odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij, odnosno VŠS – 4 xxxx

– poslovi za koje je uvjet završeno srednjoškolsko obrazovanje, odnosno VKV i KV - 3 xxxx

– ostali poslovi - 2 xxxx

c) prema posebnim socijalnim uvjetima:

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku

- za jedno maloljetno dijete - 2 xxxx

- za dvoje i više maloljetne djece - 3 xxxx

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s teškoćama u razvoju- 3 xxxx

– radniku s invaliditetom ili s najmanje 70% tjelesnog oštećenja - 2 xxxx

– branitelju domovinskog rata i bračnom drugu branitelja domovinskog rata - 1 xxx

d) prema postotku povećanja plaće s osnova uvjeta rada:

– 10% ili 12,5% - 2 xxxx

– 15% - 3 xxxx

– 17% ili 20% - 4 xxxx

– 25% - 5 xxxx.

2. Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 32 xxxxx xxxx, niti manje od 4 tjedna neovisno o broju obračunatih xxxx godišnjeg odmora.

3. Iznimno od stavka 2. ovoga članka, slijepi radnik i radnik xxxx xxxx na poslovima temeljem kojih s osnova uvjeta rada ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće za 25%, ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 32 xxxxx xxxx, a ovisno o kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, najviše 35 radnih xxxx.

4. Radnik kojem nedostaje do 5 xxxxxx za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 32 xxxxx xxxx, a ovisno o kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, najviše 35 radnih xxxx.

Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor Članak 28.

1. Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani.

2. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni lijecnik ne uracunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Godišnji odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora Članak 29.

1. Radnik može koristiti godišnji odmor u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem.

2. Radnik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva xxxx ranije.

Raspored godišnjih odmora

Članak 30.

Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora (rasporeda), a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je obvezan voditi brigu o potrebama i željama radnika te u xxx smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom koji zamjenjuje radničko vijeće.

Korištenje godišnjeg odmora Članak 31.

1. Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 xxxx prije početka korištenja.

2. Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, temeljem odluke poslodavca.

3. Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora xxxx xx omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

4. Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

5. Troškovima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

6. Putni troškovi su stvarni troškovi prijevoza koji xx xxxxxx koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnica u povratku do mjesta zaposlenja u visini određenoj ovim Ugovorom.

7. Drugi troškovi su ostali izdaci koje xx xxxxxx imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

8. U slucaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, xxxxxx xx obvezan vratiti se na rad onog xxxx xxxx bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad.

9. Ostatak godišnjeg odmora radnik će koristiti naknadno, prema sporazumu s poslodavcem.

10. Ako xxx plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi trebao završiti godišnji odmor, radnik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta, odnosno razdoblja privremene nesposobnosti za rad.

11. Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

3. DOPUSTI

Plaćeni dopusti Članak 32.

1. Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih xxxx u sljedećim slučajevima:

– sklapanja braka 5 radnih xxxx

– rođenja djeteta 5 radnih xxxx

– smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, očuha, maćehe

i unuka 5 radnih xxxx

– smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja

supružnika 2 xxxxx xxxx

– selidbe u istom mjestu stanovanja 2 xxxxx xxxx

– selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 xxxxx xxxx

– xxxxx bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta

stanovanja 3 xxxxx xxxx

– nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 radni xxx

– sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanje za sindikalne

aktivnosti i dr. 3 xxxxx xxxx

– elementarne nepogode 5 radnih xxxx

– dobrovoljni davatelji krvi 2 xxxxx xxxx za svako darivanje.

2. Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Dopust za školovanje Članak 33.

1. Radnik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita, a za polaganje završnog ispita xxx pet xxxx.

2. Za vrijeme općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ako je vezano za obavljanje poslova radnog mjesta odnosno djelatnosti, radniku će se odobriti u jednoj kalendarskoj godini plaćeni dopust do 10 xxxx godišnje, a za polaganje završnog ispita xxx pet xxxx.

3. Poslodavac je obvezan sklopiti s radnikom kojeg je uputio na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ugovor o međusobnim pravima i obvezama.

Stručni ispit Članak 34.

1. Za polaganje stručnog ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust i to:

– pet radnih xxxx za radna mjesta III. vrste;

– xxxxx radnih xxxx za radna mjesta II. vrste; i

– deset radnih xxxx za radna mjesta I. vrste.

2. Pripravnik i drugi stručni radnik ima pravo na plaćeni dopust i na xxx xxxx polaže stručni ispit, a ako putuje u mjesto polaganja ispita xxx xxxxx xxx te plaćene troškove puta što uključuje put i prema potrebi smještaj.

Neplaćeni dopust Članak 35.

1. Radnik ima pravo u tijeku jedne godine na neplaćeni dopust za vlastite potrebe za vrijeme općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, koje nije vezano za obavljanje poslova radnog mjesta odnosno djelatnosti poslodavca, i to:

– za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj

školi 5 radnih xxxx

– za polaganje ispita na višoj školi

ili fakultetu 10 radnih xxxx

– za prisustvovanje stručnim seminarima

i savjetovanjima 5 radnih xxxx

– za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih

jezika i sl.) 2 xxxxx xxxx

2. Ako to okolnosti zahtijevaju poslodavac može radniku odobriti neplaćeni dopust u duljem trajanju, ako je školovanje u vezi s poslovima koje radnik obavlja u ustanovi ili njegovom profesijom, odnosno djelatnošću poslodavca.

4. NAKNADA ŠTETE

Unaprijed određen iznos naknade štete Članak 36.

Poslodavac ne može pravilnikom o radu odrediti unaprijed određene iznose naknade štete.

Smanjenje naknade štete Članak 37.

1. Naknade štete iz članka 99. stavka 1. Zakona o radu, smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik do xxxx nije uzrokovao štetu, te ako je poduzeo sve da se šteta otkloni jer:

– se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove; ili

– xx xxxxxx u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila; ili

– se radi o osobi s invaliditetom, starijem radniku, roditelju u jednoroditeljskoj obitelji ili skrbniku; ili

– se radi o xxxxxx xxxxx.

2. Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.

III. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Premještaj ili otkaz radnika Članak 38.

1. Poslodavac ne može premjestiti radnika, bez njegove suglasnosti, na rad izvan sjedišta ustanove na udaljenost veću od 30 kilometara:

- nakon navršenih 25 xxxxxx xxxxx,

- trudnu radnicu, radnicu koja xx xxxxxx do navršene prve godine života djeteta i radnicu koja doji dijete do navršene prve godine života djeteta,

- roditelja do navršene xxxx xxxxxx života djeteta,

- roditelja koji uzdržava i skrbi o djetetu s teškoćama u razvoju,

- roditelja s troje ili više uzdržavane djece do navršene 15. godine života najmlađeg djeteta, i

- roditelja jednoroditeljske obitelji koji uzdržava i skrbi o djetetu do navršene 15. godine života djeteta.

2. Ako se sindikalni povjerenik u roku od 8 xxxx ne izjasni o davanju otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, smatra se da je suglasan s odlukom o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok Članak 39.

1. Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada 4 sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

2. Kad otkazuje radnik otkazni rok iznosi najviše mjesec xxxx ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore, a kad otkazuje poslodavac, otkazni rokovi utvrđuju se sukladno Zakonu o radu.

Staž kod istog poslodavca Članak 40.

1. Xxx xxxx kod istog poslodavca računa se ukupni xxxxx xxxx proveden na poslovima u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca.

2. Kao ukupni staž u javnim službama smatra se i rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje xx xxxxx prema odredbi Zakona o plaćama u javnim službama smatraju javnim službama (kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu).

3. Kao ukupni staž u javnim službama smatra se i staž ostvaren u pravnoj osobi xxxx xx obavljala djelatnost socijalne skrbi ali su se kod nje provodile statusne promjene radi kojih xx xxxxxx bez svoje volje mijenjao poslodavca ali nije mijenjao pravnu osobu.

Otpremnina Članak 41.

1. Svakome radniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.

2. Radniku s 30 i više xxxxxx xxxxx kod istog poslodavca, isplaćuje se otpremnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada, ako razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika.

3. Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjivana plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi radnik ostvario da je radio u xxxxx radnom vremenu.

4. Otpremnine se isplaćuju najkasnije 30 xxxx po prestanku radnog odnosa.

IV. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Mjere zaštite na radu koje poduzima poslodavac Članak 42.

1. Poslodavac je obvezan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu, uključujući mjere za sprječavanje rizika u radu.

2. Poslodavac je obvezan poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika, osposobljavati i organizirati provedbu osposobljavanja radnika za rad na siguran način, te skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva.

3. Poslodavac je obvezan informirati radnike o zaštiti na radu pružanjem informacija, primje- njivati propise o korištenju sredstava za rad i osobnih zaštitnih sredstava, provoditi ispitivanja istih, provoditi zaštitu od požara te evakuaciju i spašavanje, organizirati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći.

4. U cilju prilagođavanja tehničkom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnološki i organizacijski razvoj radnog procesa na način da opasne i štetne tehnologije ukloni iz radnog procesa, zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim.

5. Pri uvođenju novih tehnologija poslodavac je obvezan informirati radnike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima i posljedicama tih tehnologija na zdravlje, sigurnost, ekološku i radnu sredinu.

6. Poslodavac je obvezan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

7. Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zaštiti na radu na koje je ravnatelj obvezan očitovati se u roku od 30 xxxx.

Xxxxxx upute o sigurnosti Članak 43.

1. Poslodavac je obvezan postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava za rad, opasnih tvari i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.

2. Obavijest o opasnostima i štetnostima, te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja prevencije, profesionalnih rizika i njihovih štetnih posljedica, ravnatelj ustanove je obvezan najmanje svaka tri mjeseca davati sindikalnom povjereniku.

Osiguranje fizičke i tehničke zaštite Članak 44.

1. Svaki Zavod i njegova podružnica moraju imati osobu zaduženu za sigurnost radnika.

2. Ostale ustanove socijalne skrbi sukladno procjeni opasnosti, za provođenje zaštite mogu putem ugovora o hitnim intervencijama angažirati ovlaštenu pravnu osobu.

3. Sukladno procjeni opasnosti u svakoj ustanovi xxxx biti osigurana tehnička zaštita (npr. alarmi, narukvice s alarmom, kamere npr. u jednoj prostoriji, panik tipkalo, zvono, službeni mobitel, direktni telefon i sl.).

Osiguranje opreme radnicima koji obavljaju terenski rad Članak 45.

1. Poslodavac je obvezan osigurati potrebnu opremu svim stručnim radnicima koji sukladno općem aktu o sistematizaciji poslova obavljaju terenski rad.

2. Pod potrebnom opremom podrazumijeva se obuća i službena torba.

3. Potrebna oprema osigurat će se jednom godišnje.

4. Odluku o visini sredstava za kupnju opreme iz stavka 2. ovog članka donosi ministar nadležan za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu:ministar) u siječnju tekuće godine.

Zaštita na radu i dužnosti radnika Članak 46.

1. Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, xx xxxxx na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac.

2. Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge radnike i može uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio xxxxx izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Povjerenik za zaštitu na radu Članak 47.

1. Radnici u ustanovama s više od 20 radnika obvezno xxxxxx povjerenika za zaštitu na radu kod poslodavca.

2. Izbor i imenovanje povjerenika kao i broj povjerenika, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o xxxx xxxxxx su uređena pitanja radničkog vijeća.

3. Bez obzira na broj radnika, povjerenik xxxx biti izabran svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (radionički prostor, kotlovnice, kuhinje i sl.).

4. Povjerenika za zaštitu na radu radnici biraju na vrijeme na koje je sklopljen Kolektivni ugovor, bez ograničavanja ponovnog izbora.

6. Poslodavac je obvezan osigurati povjereniku zaštite na radu uvjete za nesmetano obavljanje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga tijekom obavljanja dužnosti i deset mjeseci nakon isteka iste, bez pristanka Radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika, rasporediti na drugo radno mjesto ili drugom poslodavcu, raskinuti s njim radni odnos ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj, niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.

7. Ukoliko nije izabran povjerenik za zaštitu na radu, sva prava i obveze utvrđene odredbama ovog ugovora u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu ima sindikalni povjerenik.

8. Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi najmanje 4 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

Obveze sindikalnog povjerenika Članak 48.

1. U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

– sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja novih tehnologija, projekata, programa i radnih procesa te njihovoj provedbi,

– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,

– biti nazočan inspekcijskim pregledima i izvijestiti inspektora zaštite na radu o svojim i zapažanjima radnika, kao i pozvati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanja te prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,

– stavljati prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

– svojim djelovanjem poticati ostale radnike za rad na siguran način, planirati i osposobljavati radnike za zaštitu na radu, te raditi na promicanju i unapređivanju sigurnosne, zdravstvene, ekološke i estetske kulture u ustanovi,

– slobodnog pristupa mjestima radi utvrđivanja uvjeta rada,

– informirati radnike i radničko vijeće o poduzetim mjerama zaštite na radu najmanje svaka tri mjeseca.

Ozljeda na radu Članak 49.

1. Napad korisnika neovisno gdje se i u koje vrijeme dogodio, te svaki napad treće osobe učinjen na radu ili za vrijeme rada i u svezi s radom, smatra se ozljedom na radu.

2. Napad korisnika na radnika od kojega radnik nije imao fizičke ozljede, a radilo se o ozbiljnoj prijetnji, učestalom uznemiravanju, onemogućavanju kretanja i slično, a što je prouzročilo reakcije koje proizlaze iz osjećaja straha i osobne ugroženosti, također se smatraju ozljedom na radu u smislu obveza poslodavca za naknadu štete .

Novčana pomoć zbog ozljede na radu Članak 50.

1. U slučaju smrti radnika zbog ozljede na radu njegova djeca imaju pravo na mjesečnu isplatu pomoći.

2. U slučaju smrti radnika zbog ozljede na radu njegovo dijete/ca imaju pravo na mjesečnu isplatu pomoći i to:

– za dijete/cu predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini;

– za dijete/cu do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini;

– za dijete/cu do završene škole odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.

3. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, za dvoje djece i više djece različitog uzrasta, djeci se isplaćuje naknada xxxxx xxxx djeteta za koju ostvaruju najpovoljniji iznos naknade.

Pravna pomoć Članak 51.

U slučaju xxxx xx xx xxxxxx korisnika ili treće osobe pokrenut spor pred sudom protiv radnika koji je u vezi s radom, ravnatelj je na zahtjev radnika obvezan zatražiti suglasnost osnivača radi osiguranja obrane radniku xx xxxxxx odvjetnika.

Sistematski pregledi Čxxxxx 00.

1. Svi radnici do 50 xxxxxx starosti svake tri godine, a radnici iznad 50 xxxxxx starosti svake dvije godine imaju pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada.

2. Pravo iz stavka 1. ovoga članka počet će se primjenjivati na način i u dinamici sukladno mogućnostima Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Zaštita dostojanstva radnika Članak 53.

1. Kao uznemiravanje iz Zakona o radu, osobito se smatra vrijeđanje radnika, vikanje, omalovažanje, podcjenjivanje, nejednaki tretman, te uskraćivanja i umanjivanja prava i sl.

2. Kao preventivne mjere iz Zakona o radu za zaštitu dostojanstva, poslodavac će upoznati sve radnike, a osobito rukovoditelje, s obvezom korektnog međusobnog ponašanja, te osigurati poštivanje svih potrebnih propisa.

3. U svim ustanovama na koje se primjenjuje ovaj Kolektivni ugovor izabrat će se osobe ovlaštene primati i rješavati pritužbe radnika vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

4. Osobu iz stavka 1. ovoga članka imenuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika koji ga zamjenjuje.

5. Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka treba učiniti sve da riješi problem uznemiravanja, uključujući obraćanje upravnom vijeću, kao i predlaganje postupka otkazivanja ugovora o xxxx xxxxx koja uznemirava radnika.

Odgovornost za uznemiravanje i spolno uznemiravanje Članak 54.

1. U slučaju ustanovljenja uznemiravanja, ravnatelj je obvezan protiv radnika koji uznemirava ili spolno uznemirava drugog radnika, ili je to činio, pokrenuti postupak otkazivanja ugovora o radu.

2. U slučaju uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja učinjenog xx xxxxxx ravnatelja, upravno vijeće pokrenut xx xxxxxxxx razrješenja ravnatelja.

V. PLAĆE I NAKNADA PLAĆE

Isplata plaće Članak 55.

1. Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

2. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

3. Xxxxx se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s time da razmak između dviju isplata ne smije biti dulji od 30 xxxx.

4. Radnik ima pravo birati banku preko koje će dobivati plaću.

5. Dodaci na osnovnu plaću su uvećanja plaća, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i stimulacija.

6. Poslodavac je obvezan na zahtjev radnika izvršiti obustavu (kredita, uzdržavanja, sindikalne članarine, osiguranja i sl.).

Odsutnost tajnosti plaća Članak 56.

1. U javnim službama nema tajnosti plaća.

2. Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih radnika ustanove svim radnicima ustanove i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.

3. Sindikalni povjerenik ima najmanje jednom mjesečno pravo na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika.

4. Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće radnika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika čuvati tajnost tih podataka.

Uvećanja plaće Članak 57.

1. Osnovna plaća radnika uvećat će se:
– za rad noću		40%
– za prekovremeni rad		50%
– za rad subotom		25%
– za rad nedjeljom		35%
– za dvokratni rad – za rad u drugoj smjeni, ako radnik radi u smjenskom radu		10% 10%.
2. Smjena (smjenski rad) je svakodnevni	rad radnika	prema utvrđenom radnom vremenu

poslodavca xxxx xxxxxx obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu xxxx (xxxxx smjena) tijekom radnog tjedna.

3. Rad u smjenama je rad radnika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

4. Rad u smjeni je rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva xxxxx xxxx u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.

5. Naknada za rad u smjenama iz stavka 3. i 4. ovog članka isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni.

6. Dvokratni rad je rad radnika koji poslove obavlja tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od 90 minuta. Uvećanje plaće za dvokratni rad isplaćuje se u postotku od 10% uvećanja dnevne zarade za radni xxx u kojem xx xxxxxx radio dvokratno.

7. Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.

8. Za rad u dane blagdana, neradnih xxxx utvrđenih zakonom i rad na dane Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

9. Dodaci iz ovoga članka međusobno se ne isključuju.

10. Ako radnik radi zamjene odsutnog radnika po nalogu poslodavca obavlja poslove više složenosti za vrijeme odsutnosti tog radnika u trajanju od 7 i xxxx xxxx, plaća mu se za vrijeme trajanja zamjene isplaćuje u visini plaće radnog mjesta kojeg je obavljao po nalogu.

Uvećanje plaće s osnova staža Članak 58.

Pravo na uvećanje plaće s osnova ostvarenog radnog staža imaju radnici koji su ostvarili xxxxx xxxx i to:

– od 20 do 30 xxxxxx 4%

– preko 30 do 35 xxxxxx 8%

– preko 35 i više xxxxxx 10%,

a osnovicu za izračun uvećanja plaća iz ovog članka čini osnovna plaća i dodatak s osnova uvjeta rada iz članka 59. ovoga Ugovora.

Dodaci s osnova uvjeta rada Članak 59.

1. Xxxxxxx plaća uvećat će se s osnova uvjeta rada:

1. 1. a) radniku za njegu odraslih osoba s težim invaliditetom (težim tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osjetilnim ili višestrukim oštećenjima), te djece s težim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama, na smještaju ili boravku u domovima socijalne skrbi – za 25%,

b) radniku za njegu odraslih osoba s lakšim invaliditetom (lakim i/ili umjerenim tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osjetilnim ili višestrukim oštećenjima), te djece s lakim i/ili umjerenim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama na smještaju u domu – za 20%

c) radniku za njegu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi na smještaju u domu (djeca do 3 godine života) – za 20%

d) radniku za njegu u jedinicama za pojačanu njegu starijih i nemoćnih osoba na smještaju u domu te u izvaninstitucijskoj skrbi kao pomoć i njega u kući – za 20%

1. 2. a) medicinskoj sestri za brigu o zdravlju odraslih osoba s težim invaliditetom (težim tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osjetilnim ili višestrukim oštećenjima), te djece s težim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama, na smještaju u domovima socijalne skrbi – za 25%

b) medicinskoj sestri za brigu o zdravlju odraslih osoba s lakšim invaliditetom (lakim i/ili umjerenim tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osjetilnim ili višestrukim oštećenjima), te djece s lakim i/ili umjerenim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama, na smještaju u domu – za 20%

c) medicinskoj sestri za brigu o zdravlju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi (djeca do 3 godine života) na smještaju u domu – za 20%

d) medicinskoj sestri za brigu o zdravlju u jedinicama za pojačanu njegu starijih i nemoćnih osoba na smještaju u domu te u izvaninstituciskoj skrbi kao pomoć i njega u kući – za 20%

1. 3. a) za neposredni stručni rad s korisnicima Xxxxxx – za 23%

b) za neposredni stručni rad odgajatelja s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi na smještaju ili boravku u domu socijalne skrbi – za 20%

c) za neposredni stručni rad ostalih radnika s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi na smještaju ili boravku u domu – za 17%

d) za neposredni stručni rad s djecom s problemima u ponašanju na smještaju u domu – za 25% ,

e) za neposredni stručni rad s djecom s problemima u ponašanju na poludnevnom boravku u domu – za 20%

f) za neposredni stručni rad s odraslim osobama s invaliditetom (tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osjetilnim ili višestrukim oštećenjima), te s djecom s tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama, na smještaju u domu – za 25%,

g) za neposredni stručni rad s odraslim osobama s invaliditetom (tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osjetilnim ili višestrukim oštećenjima), te s djecom s tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama) pružanjem izvaninstiticijskih usluga – za 20%

h) za neposredni stručni rad sa starijim i nemoćnim osobama (socijalni radnici, fizioterapeuti i radni terapeuti) na smještaju u domu – za 17%

i) za rad odgajatelja noću – za 12,5%

1. 4. a) ravnatelju za voditeljske poslove – za 20%

b) predstojniku podružnice za voditeljske poslove – za 15%

1. 5. za računovodstvene, administrativne, pomoćno-tehničke i druge poslove – za 10%.

2. Svaki radnik može ostvariti pravo na uvećanje plaće s osnova uvjeta rada samo po jednom osnovu, tj. uvjeti rada se ne kumuliraju.

Položajni dodaci Članak 60.

Osnovna plaća radnika u javnim službama uvećati će se za 8 % ako radnik ima znanstveni ili specijalistički stupanj magistra znanosti odnosno za 15 % ako radnik ima znanstveni stupanj doktora znanosti ukoliko je isti vezan za djelatnost poslodavca.

Dodaci za uspješnost na radu Članak 61.

Za ostvarene natprosječne rezultate rada radniku se može isplatiti nagrada, sukladno odredbama Zakona o plaćama u javnim službama i kriterijima koji se utvrđuju posebnim propisom.

Naknada za vrijeme bolovanja Članak 62.

1. Ako xx xxxxxx odsutan s rada zbog bolovanja do 42 xxxx, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

2. Naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, pripada radniku xxxx xx na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

Pomoći Članak 63.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

– smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe, odnosno rada – 3 proračunske osnovice i troškove xxxxxxx;

– smrti radnika – 2 proračunske osnovice; i

– smrti supružnika, djeteta i roditelja radnika – 1 proračunsku osnovicu.

– rođenja djeteta u visini 50% jedne proračunske osnovice.

Članak 64.

1. Radnik ima pravo na pomoć u slučaju:

– bolovanja dužeg od 90 xxxx – jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice;

– nastanka xxxxx invalidnosti radnika, maloljetne djece ili supružnika radnika – u visini jedne proračunske osnovice.

2. Nastanak invalidnosti radnika ili supružnika utvrđuje se dostavom pravomoćnog rješenja o općoj ili profesionalnoj nesposobnosti za rad.

3. Nastanak invalidnosti maloljetnog djeteta utvrđuje se pravomoćnim rješenjem o invalidnosti nadležne službe socijalne skrbi.

4. Radnik ima pravo i na pomoć u slučaju kupnje medicinskih pomagala, odnosno lijekova ukoliko se radi o pomagalima, odnosno lijekovima koji su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste opravdani po pravilima medicinske i stomatološke struke, prijeko potrebiti i nenadomjestivi, nadalje, za koje troškove barem dijelom snosi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje, te ako doplata za pomagala, odnosno lijekove, tijekom jedne proračunske godine iznosi više od jedne proračunske osnovice.

5. U slučaju iz stavka 4. ovoga članka radnik ima pravo na pomoć jednom godišnje u visini od jedne proračunske osnovice.

Regres Članak 65.

1. Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.

2. O visini regresa Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat ce svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proracuna, s time ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko xx xxxx zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.

3. Regres se isplaćuje jednokratno najviše jednom godišnje najkasnije do kraja lipnja tekuće godine, a radnicima koji se kasnije zaposle, ili zbog duljeg bolovanja, rodiljnog dopusta i sl.

nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplaćuje najkasnije 7 xxxx prije početka korištenja godišnjeg odmora.

4. Pravo na regres ima svaki radnik koji u tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora.

Naknada za trošak prijevoza Članak 66.

1. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom.

2. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran.

3. U slučaju da postoji mogućnost kupnje godišnje karte, radnik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini.

4. Ukoliko nema mogućnosti kupnje godišnje, već samo mjesečne karte, radnik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.

5. Radnik koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza.

6. Radnik kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama stavka 4. i 5. ovoga članka, ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada.

7. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.

8. U slučaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se posebnom odlukom Ministarstva.

9. U mjestu u kojem xx xxxxx prijevoz organiziran na način da se mjesečnom ili godišnjom kartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. prijevozne zone), radnik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo iz stavka 4. i 5. ovoga članka.

10. Ako radnik xxxx xx stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

11. Troškovi mjesnog prijevoza radnika do najbliže stanice međumjesnog prijevoza utvrđuju se u skladu s odredbom stavka 4. i 5. ovoga članka, ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od stanice međumjesnog prijevoza.

12. Ako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za radnika, uvažavajući racionalnost troškova.

13. Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na xxx području.

14. Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg xxxx u mjesecu za idući mjesec.

15. Iznimno od stavka 1. do 14. ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, porodnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 xxxx.

16. Zbog korištenja godišnjeg odmora radniku se naknada troškova prijevoza neće isplatiti za onaj mjesec u kojem koristi najveći dio godišnjeg odmora.

17. Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima iz ovoga članka i onaj radnik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl.

18. Pravo na troškove prijevoza nema onaj radnik koji ostvaruje pravo na besplatan prijevoz.

19. Radniku kojemu je određen dvokratni rad, pripada pravo na stvarne troškove prijevoza.

Naknada za korištenje privatnog automobila Članak 67.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak.

Jubilarna nagrada Članak 68.

1. Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za rad pod uvjetima utvrđenim člankom 38. ovoga Ugovora ukoliko navrši:

– 5 xxxxxx – u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovoga članka,

– 10 xxxxxx – u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;

– 15 xxxxxx – u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;

– 20 xxxxxx – u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;

– 25 xxxxxx – u visini 2 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;

– 30 xxxxxx – u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;

– 35 xxxxxx – u visini 3 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;

– 40 xxxxxx – u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovoga članka i

– 45 xxxxxx – u visini 5 osnovica iz. stavka 2. ovoga članka.

2. O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da

ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto.

3. Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem xx xxxxxx ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

Dar u prigodi xxxx Sv. Xxxxxx Xxxxxx 69.

1. Svakom radniku roditelju djeteta mlađeg od 15 xxxxxx i koje je navršilo 15 xxxxxx u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi xxxx Sv. Xxxxxx.

2. O xxxxxx xxxx za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko xx xxxx zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Božićnica Članak 70.

1. Radnicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica).

2. O visini božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time ako se dogovor ne postigne, osnovica za božićnicu iznosi najmanje onoliko koliko xx xxxx zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Članak 71.

Iznosi materijalnih prava iz članaka 41., 50., 63., 64., 65., 68., 69. i 70. ovoga Ugovora ugovoreni su u neto iznosima.

Naknada za pripravnost Članak 72.

1. Pripravnost postoji kada radnik ne xxxx biti prisutan u ustanovi, xxx xxxx biti dostupan radi obavljanja hitnih poslova.

2. Naknada za pasivnu pripravnost plaća se u paušalnom iznosu i to za:

– pripravnost u vrijeme dnevnog odmora između dva xxxxx xxxx i u xxxx tjednog odmora 2% od osnovne plaće radnika;

-pripravnost u dane blagdana, spomen xxxx i neradnih xxxx 4% od osnovne plaće radnika.

3. Pripravnost može biti aktivna ako xx xxxxxx pozvan da sudjeluje u obavljanju hitnih poslova, uključujući i ako te poslove obavlja telefonom i sl.

4. Naknada za aktivnu pripravnost iznosi 4% od osnovne plaće i uvećava se prema stvarnom vremenu rada, što uključuje i sve pripadajuće dodatke (popodnevni rad, noćni rad, rad subotom i nedjeljom, rad blagdanom), te naknadu stvarnih troškova prijevoza.

5. Umjesto naknade za aktivnu pripravnost, radnik može odabrati pravo na korištenje slobodnih xxxx sukladno članku 21. stavku 3. ovoga Ugovora.

6. Odluku o potrebi za rad u pripravnosti utvrđuje poslodavac.

Naknada za odvojeni život Članak 73.

1. Radniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.

2. Pravo iz stavka 1. ovoga članka nema radnik xxxx xxxx odvojeno od obitelji ako je:

- raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva,

- putem javnog natječaja primljen u službu odnosno radni odnos u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji,

- raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji, temeljem obveze preuzete ugovorom o školovanju,

- obitelj odselila u drugo mjesto.

3. Naknada se isplaćuje za pokriće povećanih troškova života zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i stalnog mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivališta.

4. Ukoliko je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 50%.

5. Naknada za odvojeni život obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.

6. Naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada međusobno se isključuju.

7. Ugovorne strane sporazumne xx xx xxxxxx naknade za odvojeni život od obitelji službenika i namještenika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.

6. Radnik nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga članka za mjesec u kojem nije radio niti xxxxx xxx, neovisno o razlozima.

Prava radnika na poslovima odgoja i obrazovanja Članak 74.

Na radnike xxxx xxxx na poslovima obrazovanja i osposobljavanja korisnika sukladno odobrenom programu nadležnog tijela za obrazovanje, primjenjuju se odredbe koje se odnose na nastavnu normu sukladno propisima u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Dnevnica i naknada troškova putovanja Članak 75.

1. Kada xx xxxxxx upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske.

2. Iznos dnevnice utvrđuje se sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

3. Radnik ima pravo na puno dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati.

4. Ako radnik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30% od dnevnice.

5. Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od xxxx primjena toga propisa toliko se povećava iznos dnevnice iz ovoga članka.

6. Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na xxxxx xxx što to pripada zaposlenima u državnoj upravi.

7. Ako xx xxxxxx upućen na službeno putovanje s korisnicima (ljetovanje, zimovanje, organizirani odmor i dr.) koje traje najmanje 8 sati, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice.

8. Ukoliko to radnik zatraži, ustanova je dužna isplatiti predujam prije polaska na službeno putovanje.

Zaštita radnika Članak 76.

1. U slučaju kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta:

- starosti – 5 xxxxxx pred starosnu mirovinu; ili

- profesionalne bolesti; ili

- ozljede na radu,

poslodavac je obvezan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće xxxx xx ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.

2. Pod plaćom iz stavka 1. ovoga članka računa se osnovna plaća i dodaci na plaću.

3. Radnike 5 xxxxxx pred starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i roditelja u jednoroditeljskoj obitelji ne može se rasporediti na rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.

Zaštita radnika sa smanjenom radnom sposobnosti Članak 77.

Ustanova je obvezna radniku xxxx xxxx skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti, nastale ozljedom na radu bez njegove krivnje ili profesionalnog oboljenja,

isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između invalidske mirovine koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaća radnog mjesta na koje je postavljen odnosno raspoređen, osim ako štetu nastalu zbog smanjenja radne sposobnosti nije ostvario po drugom osnovu (npr. naknada štete i sl.).

VI. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika

Članak 78.

1. Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obavljanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način koji ne ometa redovito poslovanje.

2. Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o xxxx xxxxxx se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika.

3. Poslodavac je obvezan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku tri xxxx.

4. Poslodavac je obvezan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.

5. Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obavljanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.

6. Prava iz prethodnih stavaka ovoga članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.

7. Sindikalni predstavnik obvezan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

8. Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dužnosti člana radničkog vijeća i službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

Predstavnici radnika i sindikata u upravnim tijelima

Članak 79.

1. Predstavnika radnika u upravnom vijeću ustanova bira se, imenuje i opoziva sukladno odredbama Zakonu o radu i Pravilnika o provođenju izbora za radničko vijeće.

2. O imenovanom odnosno izabranom predstavniku radnika, izborni odbor obvezan je bez odgode obavijestiti Upravno vijeće.

3. Predsjednik Upravnog vijeća obvezan je bez odgode o imenovanom odnosno izabranom predstavniku radnika obavijestiti osnivača.

4. Ako predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće nije član sindikata, sindikati imaju pravo imenovati jednog predstavnika koji će sudjelovati u radu Upravnog vijeća, ali bez prava glasa.

Sindikalne aktivnosti i sastanci Članak 80.

1. Poslodavac je sindikalnom predstavniku odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva obvezan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju službe.

2. Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održavati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti redovnom poslovanju ustanove.

3. Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo dva puta godišnje održati sindikalni skup svih članova sindikata u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove.

4. U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, sindikat ima pravo sastanak, odnosno skup, sazvati najkasnije dva sata prije isteka radnog vremena.

5. Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10 xxxx godišnje.

Uvjeti za rad sindikata Članak 81.

1. Poslodavac je obvezan bez naknade osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:

– jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korištenja prostorije određuje se sukladno broju plaćenih xxxx xxxx na koje pojedini sindikat ima pravo u radničkom vijeću,

– pravo na korištenje telefona, telefaksa, računala i drugih tehničkih sredstava i opreme te pristup internetu, u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,

– slobodu podjele xxxxx, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obavljanju službe,

– slobodu podjele xxxxx, izvješćivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska,

– oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju radnika,

– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun sindikata, a temeljem pisane izjave člana sindikata,

2. U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u xxxxx radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalne aktivnosti.

3. Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

4. U slučaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži posredovanjem GSV-a, odnosno Xxxxx za socijalno partnerstvo.

5. U ustanovama u xxxxxx xx izabrano radničko vijeće, a sindikalni povjerenik nije njegov član, sindikalni povjerenik ima pravo na 2 sata tjedno uz naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

Zaštita sindikalnog povjerenika Članak 82.

1. Bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije sindikalnom povjereniku otkazati ugovor o radu, premjestiti ga na nepovoljnije mjesto rada, u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.

2. Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona o radu i ovoga Ugovora, određuje se:

– prema broju članova sindikata – u slučaju xxxx xx u ustanovi izabrano radničko vijeće; i

– prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju kada radničko vijeće nije izabrano.

3. Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a ako nije određena, onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.

Zamjena radničkih vijeća sindikatom Članak 83.

1. Ako radničko vijeće nije utemeljeno, sindikat preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom.

2. Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti radničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast radničkog vijeća.

3. Kada zamjenjuju radničko vijeće sindikalni povjerenik odnosno drugi članovi tako ustrojenog radničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o radu, koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo radničko vijeće da xx xxxx izabrano, s xxx da

uvjeti i način naknade plaće mogu biti pobliže određeni posebnim sporazumom sa Sindikatom.

4. U ustanovi s manje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najbrojnijeg sindikata po članstvu u ustanovi ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.

Povratak na rad Članak 84.

1. Poslodavac i xxxxxx sindikata, koji je prethodno bio u radnom odnosu kod poslodavca u javnim službama, nakon prestanka istog radnog odnosa i zasnivanja radnog odnosa u sindikatu, na njegov zahtjev sklopit xx xxxxxx sporazum sukladno kojem će se čelniku sindikata po prestanku radnog odnosa u sindikatu zajamčiti sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koje je prethodno radio ili poslova koji će u najvećoj mogućoj mjeri u pogledu stupnja naobrazbe i radnih vještina odgovarati poslovima koje je radio.

2. O namjeni povratka na rad, osoba iz stavka 1. ovog članka xxxx obavijestiti poslodavca u roku 30 xxxx od prestanka funkcije.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 85.

Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim xxx aktima.

Članak 86.

1. Ugovorne stranke suglasne su da se primjena odredbi članka 45., članka 57. stavka 10. i 63. ovoga Ugovora odgađa do 01.01.2012. godine, s kojim danom stupaju na snagu i počinje njihova primjena.

2. Ugovorne stranke suglasne su da se primjena odredbe članka 58., članka 59. stavka 1. točke

3.a i članka 72. ovoga Ugovora odgađa do 01.01.2013. godine, s kojim danom stupa na snagu i počinje njezina primjena.

3. Do primjene odredbi članka 58., članka 59. stavka 1. točke 3.a i članka 72. ovoga Ugovora ostaju na snazi i primjenjuju se odredbe članka 45. stavka 1. točke 3.a, članka 46. i članka 48. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi od 04. ožujka 2008. godine („Narodne novine broj 35/2008.).