Contract

Na temelju članka 33. Statuta Centra za kulturu Grada Novalje, ravnatelj Centra, uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika Grada Novalje (KLASA: 021-02/19-02/01, URBROJ: 2125/06-01/01-19-02 od 15. svibnja 2019. godine), donosi

PRAVILNIK O RADU

(pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se radni odnosi i druga pitanja u vezi s radnim odnosima između radnika i javne ustanove Centar za kulturu Grada Novalje (u daljnjem tekstu: Poslodavac).

Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike ako prava i obveze pojedinog radnika nisu drugačije uređena ugovorom o radu.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 2.

Prije stupanja radnika na rad, Poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s odredbama ovog Pravilnika, propisima u vezi s radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu odredaba važećeg Pravilnika o radu, Pravilnika o unutarnjem redu ili drugih pravilnika, iste postaju sastavni dio prava i obveza radnika i Poslodavca iz sklopljenih ugovora o radu.

Članak 3.

Radnik je obvezan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za obavljanje kojih je sklopio ugovor o radu, usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi poslovne interese Poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke, a Poslodavac će radniku isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Zasnivanje radnog odnosa

Članak 4.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Članak 5.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom o radu nije drukčije određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom o radu.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 6.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, a osobito kad se radi o:

- sezonskom poslu,

- zamjeni privremeno nenazočnog radnika,

- privremenom povećanju opsega poslova,

- privremenim poslovima za koje postoji iznimna potreba,

- ostvarenju određenog poslovnog pothvata,

- drugim slučajevima utvrđenim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Poslodavac i radnik mogu sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme pod uvjetima i u trajanju kako je to propisano odredbama Zakona o radu.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom.

Članak 7.

Ocjenu o potrebi sklapanja ugovora o radu donosi ravnatelj u skladu s godišnjim planom i programom rada Poslodavca.

Oglašavanje potrebe za radnicima provodi se posredovanjem Zavoda za zapošljavanje odnosno putem javnog natječaja ako je to propisano posebnim zakonom ili Statutom.

U oglasu, odnosno javnom natječaju, navodi se naziv radnog mjesta, vrsta radnog odnosa i trajanje radnog vremena, posebni uvjeti koje mora ispunjavati kandidat, rok do kojeg se primaju prijave i rok u kojem će prijavljeni kandidati biti obaviješteni o izboru.

Oglašavanje se ne provodi u slučaju zadržavanja u službi pripravnika koji je odradio pripravnički staž.

Odluku o izboru između prijavljenih kandidata donosi ravnatelj.

Na temelju odluke o izboru, ugovor o radu s izabranim kandidatom sklapa ravnatelj.

Kandidate koji nisu izabrani Poslodavac o tome pismeno izvješćuje i vraća im dostavljenu dokumentaciju u roku od 8 dana od dana izbora.

Postupak izbora ravnatelja utvrđuje se Statutom.

Članak 8.

Prije izbora, odnosno sklapanja ugovora o radu, Poslodavac može samostalno ili putem ovlaštenih institucija provjeriti radne, stručne i zdravstvene sposobnosti osobe koja traži zaposlenje, o čemu odlučuje ravnatelj svojom odlukom.

Prethodno provjeravanje sposobnosti iz stavka 1. ovog članka provodi se testiranjem, određivanjem osobi da obavi neki posao, razgovorom, upućivanjem osobe na liječnički pregled i sl.

Prethodno provjeravanje sposobnosti iz prethodnog stavka obavlja ravnatelj, ili povjerenstvo koje ravnatelj za to pismeno ovlasti.

Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka dostavlja ravnatelju pismeno izvješće o radnim i drugim sposobnostima osobe koja traži zaposlenje.

Zdravstvenu sposobnost za rad kod Poslodavca, osoba koja traži zaposlenje dokazuje ispravama ovlaštene zdravstvene ustanove.

Članak 9.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a mora sadržavati uglavke o:

1. strankama, te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada,

3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava,

4. danu početka rada,

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

6. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna,

7. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

8. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo,

9. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac,

Umjesto uglavka iz točki 6. - 9. ovoga članka može se u ugovoru uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili odredbe pravilnika koji uređuju ta pitanja.

Članak 10.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve uglavke propisane člankom

9. ovog Pravilnika.

Ako Poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 11.

Ugovor o radu može sklopiti svaka osoba koja je navršila petnaest godina života.

Maloljetnik s petnaest godina života i stariji od petnaest godina života, osim maloljetnika koji pohađa obavezno osnovno obrazovanje, može sklopiti ugovor o radu samo uz ovlaštenje zakonskog zastupnika.

Članak 12.

Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Članak 13.

Nazivi radnih mjesta s popisom poslova i radnih zadataka kao i broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima, opis poslova i zadataka za pojedina radna mjesta i uvjete koje radnik mora ispunjavati da bi bio primljen utvrđeni su Pravilnikom o unutarnjem redu.

3. Probni rad

Članak 14.

Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovarati probni rad. Odluku o potrebi za probnim radom donosi ravnatelj.

Probni rad može trajati najviše:

- do mjesec dana za poslove za koje se traži niža stručna sprema,

- do dva mjeseca za poslove za koje se traži srednja stručna sprema,

- do četiri mjeseca za poslove za koje se traži viša stručna sprema,

- do šest mjeseci za poslove za koje se traži visoka stručna sprema.

Probni se rad, iznimno, može produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan više od 10 dana.

Članak 15.

Probni rad radnika prati ravnatelj ili osoba koju ravnatelj za to ovlasti.

Najkasnije zadnjeg dana probnog rada ravnatelj odnosno ovlaštena osoba radniku izdaje pisanu potvrdu o njegovoj uspješnosti tijekom probnog rada s obrazloženjem.

Ako radnik ne zadovolji na probnom radu, ugovor se raskida uz otkazni rok od sedam

xxxx.

Članak 16.

Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu mora biti obrazložen u pisanom obliku. Ako otkaz iz stavka 1. ovoga članka Poslodavac ne dostavi radniku najkasnije

posljednjega dana probnoga rada, smatrat će se da je radnik na probnom radu zadovoljio.

III. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 17.

Poslodavac će omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.

Tijekom obrazovanja za potrebe Poslodavca radniku pripadaju sva prava kao da je radio, u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom.

Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom u skladu s Pravilnikom i ugovorom o radu.

Članak 18.

Poslodavac može osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zaposliti kao pripravnika (vježbenik ili drugi pripravnik – u daljnjem tekstu: pripravnik).

Pripravnici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži srednja, viša i visoka stručna sprema.

Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najviše:

- do 3 mjeseca za poslove za koje se traži srednja stručna sprema,

- do 6 mjeseci za poslove za koje se traži viša stručna sprema,

- do 12 mjeseci za poslove za koje se traži visoka stručna sprema.

Na pripravnikov zahtjev pripravnički se staž može skratiti za jednu trećinu, ako Poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.

Pripravniku se određuje stručna osoba koja će pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu mora biti uručen.

Članak 19.

Ako je posebnim zakonom utvrđena obveza, trajanje i način provođenja pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita, pripravnik polaže stručni ispit sukladno tim propisima.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati.

Članak 20.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, posebnim zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova određenog radnog mjesta iz članka 56. ovoga Pravilnika, Poslodavac može osobu koja je završila odgovarajuće školovanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te s njom sklopiti ugovor o stručnom osposobljavanju za rad.

Ugovor iz prethodnog stavka mora se sklopiti u pisanom obliku.

Stručno osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže onoliko koliko traje pripravnički staž.

Razdoblje stručnog osposobljavanja iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za obavljanje poslova određenog radnog mjesta iz članka 56. ovoga Pravilnika.

IV. RADNO VRIJEME

1. Puno radno vrijeme

Članak 21.

Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako mu ravnatelj za takav rad izda pisanu suglasnost.

2. Nepuno radno vrijeme

Članak 22.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti kada narav i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom vremenu.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na kojima rade radnici s pravom na kraće radno vrijeme.

Ukoliko narav i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Ako ugovorom o radu nije drukčije utvrđeno, radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos.

Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više Poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena, osim pod uvjetima iz članka 62. stavka 3. Zakona o radu.

Članak 23.

Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme, a koji obavlja iste ili slične poslove.

3. Prekovremeni rad

Članak 24.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

O uvođenju prekovremenog rada ravnatelj je obvezan radniku dostaviti pisani zahtjev najkasnije jedan dan unaprijed.

Izuzetno od odredbe prethodnog stavka, u slučaju kada je prekovremeni rad prijeko potreban, radnik je obvezan raditi prekovremeno na usmeni zahtjev koji je Poslodavac dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.

Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati radnikova rada iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom ne mogu uklopiti u godišnje zaduženje radnika.

Članak 25.

Prekovremeni rad ne može se odrediti malodobnom radniku.

Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi prekovremeno trudnica, roditelj djeteta do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više Poslodavaca, te radnik iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu, osim u slučaju više sile.

4. Raspored radnog vremena

Članak 26.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pravilu, u pet radnih dana.

Na poslovima koji zbog svoje naravi zahtijevaju drugačiji raspored radnog vremena (u turističkoj sezoni), radni tjedan raspoređen je u sedam radnih dana.

Trajanje dnevnog radnog vremena određuje se u skladu s godišnjim planom i programom rada Poslodavca.

Članak 27.

Početak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena na određenim poslovima u skladu s godišnjim planom i programom rada, utvrđuje pisanom odlukom Poslodavac.

O rasporedu i promjeni radnog vremena ravnatelj će obavijestiti radnika tjedan dana unaprijed, osim u slučaju uvođenja prekovremenog rada.

5. Preraspodjela radnog vremena

Članak 28.

Zbog naravi posla i zahtjeva godišnjeg programa rada Poslodavca, radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja radnik radi dulje a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.

Plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme utvrđuje ravnatelj ovisno o obvezama iz godišnjeg plana i programa rada Poslodavca te godišnjim zaduženjem i strukturom radnog vremena radnika..

Plan preraspodjele iz prethodnog stavka treba prethodno dostaviti inspektoru rada. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Preraspodijeljeno radno vrijeme, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.

Preraspodijeljeno radno vrijeme može trajati najduže četiri mjeseca

V. ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 29.

Radnici koji rade najmanje šest sati dnevno imaju pravo na stanku u trajanju od 30 minuta koja se ubraja u radno vrijeme.

Maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.

Vrijeme korištenja stanke određuje ravnatelj.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme.

2. Dnevni odmor

Članak 30.

Dnevni odmor, tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, iznosi najmanje 12 sati neprekidno.

3. Tjedni odmor

Članak 31.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 24 sata neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 30. ovog Pravilnika.

Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.

Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje

slijedi.

Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavaka 1. i 3. ovoga članka, mora mu

se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

4. Godišnji odmor

Članak 32.

Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u svakoj kalendarskoj godini u trajanju od najmanje četiri tjedna (20 radnih dana).

Radnik koji se prvi puta zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Članak 33.

Pri utvrđivanju ukupnog trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u ukupno trajanje godišnjeg odmora.

Članak 34.

Osnova za izračun trajanja godišnjeg odmora je 20 radnih dana koji se uvećava prema sljedećim kriterijima i mjerilima:

1. s obzirom na složenost poslova i stupanj stručne spreme:

– radnici koji obavljaju poslove zvanja magistra struke 5 dana ili stručnog specijaliste

– radnici koji obavljaju poslove sveučilišnog 4 dana prvostupnika ili stručnog prvostupnika

– radnici sa srednjom stručnom spremom 3 dana

– radnici s nižom stručnom spremom 2 dana

2. s obzirom na uvjete rada:

– rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada 2 dana

– rad u smjenama, ili redovni rad subotom, nedjeljom,

– blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan

3. s obzirom na dužinu ukupnog radnog staža:

– od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana

– od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana

– od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana

– od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana

– od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana

– od 30 do 35 godina radnog staža 7 dana

– od navršenih 35 i više godina radnog staža 8 dana

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan

– samohranom roditelju za svako dijete još po 1 dan

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom 3 dana

– osobi s invaliditetom 2 dana

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 20 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama od 1. do 4. prethodnog stavka.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana.

Članak 35.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 32. stavkom 2. ovog Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 34. ovoga Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Pravo iz prethodnog stavka ostvaruje radnik:

– ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije stekao pravo na godišnji odmor jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,

– ako mu radni odnos prestaje prije završetka šestomjesečnog roka od dana zaposlenja

– ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja

– ako je tijekom kalendarske godine u radnom odnosu kod više poslodavaca, pri čemu pravo na godišnji odmor za tu godinu kod svih poslodavaca može ostvariti ukupno u najdužem trajanju predviđenom za puni godišnji odmor.

U slučaju prestanka ugovora o radu Xxxxxxxxxx je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 36.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se Planom korištenja godišnjeg odmora koji donosi ravnatelj vodeći računa o potrebi posla i želji radnika, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:

– ime i prezime radnika,

– naziv radnog mjesta,

– ukupno trajanje godišnjeg odmora,

– vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Članak 37.

Na temelju Plana korištenja godišnjeg odmora, ravnatelj donosi za svakog radnika posebno rješenje kojim utvrđuje ukupno trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka

34. ovoga Pravilnika i vrijeme korištenja godišnjeg odmora, vodeći računa i o pisanoj želji svakoga radnika.

Rješenje o korištenju godišnjeg odmora donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 38.

Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti neprekidnom trajanju ili u dijelovima.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora radniku se mora omogućiti najkasnije do

30. lipnja iduće godine.

Radnik ima pravo koristiti tri puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti ravnatelja najmanje dva dana ranije.

Članak 39.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 40.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima iz stavka 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koji su nastali za radnika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

5. Plaćeni dopust

Članak 41.

Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) tijekom jedne kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

1. zaključenje braka 5 radnih dana

2. rođenje djeteta 5 radnih dana

3. smrt supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta,

posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih dana

4. smrt brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 2 xxxxx xxxx

5. selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana

6. selidba u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana

7. dobrovoljni davatelj krvi za svako dobrovoljno darivanje 1 radni dan

8. teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja 3 xxxxx xxxx

9. polaganje državnoga stručnog ispita ili stručnog ispita

za namještenika, prvi put 7 radnih dana

10. nastupanje u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan

11. sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima,

obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana

12. elementarne nepogode 5 radnih dana

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za polaganje državnoga stručnog ispita ili stručnog ispita za namještenika, prvi put, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi, dani plaćenog dopusta, u pravilu se koriste neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi dani plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru s ravnateljem.

Članak 42.

Radnik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen za potrebe službe ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit po predmetu 2 dana

– za završni rad 5 dana.

Radnik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit po predmetu 1 dan

– za završni rad 2 dana.

6. Neplaćeni dopust

Članak 43.

Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće prouzročiti teškoće u obavljanju poslodavčeve djelatnosti, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja u kulturno- umjetničkim i sportskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to:

– za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi 5 dana

– za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi i na fakultetu 10 dana

– za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima 5 dana

– za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja

i vještina (učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje i dr.) 2 dana

Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u trajanju duljem od 30 dana.

Članak 44.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

Članak 45.

Dopust iz članka 41., 42. i 43. ovog Pravilnika odobrava ravnatelj, temeljem pisanog zahtjeva radnika, predočenog dokumentacijom koja dokazuje osnovanost zahtjeva.

VI. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 46.

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način.

Članak 47.

Obveza svakog radnika je sudjelovati u provedbi sustava zaštite na radu te u svakodnevnom radu primjenjivati pravila zaštite na radu zakone i druge propise.

O svakom uočenom nedostatku radnik je dužan bez odgađanja obavijestiti radnika zaduženog za održavanje i sigurnost radnog prostora i opreme.

Članak 48.

Poslodavac smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama osobne podatke o radnicima samo ako je to određeno Zakonom o radu ili drugim propisom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Poslodavac prikuplja i vodi sljedeće podatke o radnicima sukladno propisima o evidencijama u području rada:

1. ime i prezime radnika,

2. osobni identifikacijski broj (OIB),

3. spol,

4. dan, mjesec i godinu rođenja,

5. državljanstvo,

6. prebivalište ili uobičajeno boravište,

7. završenom obrazovanju i drugim oblicima stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad (stečena školska ili stručna sprema te određena razina visokog obrazovanja sukladno propisima o visokom obrazovanju),

8. ukupni mirovinski staž do početka rada kod Poslodavca,

Podatke iz stavka 2. ovoga članka Poslodavac unosi u evidenciju o radnicima iz odgovarajuće dokumentacije ili na temelju posebnih propisa, a radnik je u tu svrhu poslodavcu obvezan pravodobno dostaviti potrebnu osobnu dokumentaciju ili isprave.

Osim podataka iz stavka 2. ovog članka, Poslodavac je dužan voditi i druge od radnika ili od nadležnog tijela prijavljene podatke od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom (korištenje prava po osnovi trudnoće, status roditelja, status posvojitelja, profesionalne bolesti, ozljede na radu, profesionalne nesposobnosti za rad, neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti, invalidnost, za zaposlenike koji rade u nepunom radnom vremenu podatak o drugom poslodavcu ili poslodavcima kod kojih zaposlenik radi u nepunom radnom vremenu i slično).

Radnici su dužni o svakoj promjeni podataka navedenih u stavku 2. i 5. ovoga članka obavijestiti poslodavca odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana nastanka promjene.

VII. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE

Članak 49.

Poslodavac je dužan zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

Članak 50.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema radnicima, a ima cilj i stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Za izraze "uznemiravanje" i "spolno uznemiravanje" koristi se zajednički izraz "uznemiravanje".

Članak 51.

Uznemiravanjem u tijeku rada i u vezi s radom smatraju se osobito:

– zahtjevi za obavljanjem poslova kojima se radnici stavljaju u ponižavajući položaj;

– upotreba nepriličnih izraza i tona u ophođenju;

– uznemiravajući telefonski pozivi;

– neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi;

– nedolični prijedlozi spolne i druge naravi.

Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi radnici u odnosu na ponašanje svojih nadređenih ili podređenih, suradnika i svake treće osobe s kojom radnici dođu u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.

Članak 52.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija radnika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

VIII. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE

1. Plaća

Članak 53.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za isplatu plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodaci na osnovnu plaću su uvećanja plaća i dodaci za uspješnost na radu.

Koeficijent složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen utvrđen je u članku 56 ovog Pravilnika.

Osnovica za isplatu plaće utvrđuje se Odlukom Gradonačelnika Grada Novalje.

Za vrijeme trajanja pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na 85% plaće poslova radnog mjesta za koje se osposobljava.

Članak 54.

Xxxxx se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec.

Poslodavac je dužan na zahtjev radnika uplatiti obustavu (kredita, uzdržavanja, sindikalne članarine, osiguranja i sl.).

Prigodom isplate plaće Poslodavac će radniku uručiti pisani izračun plaće.

Članak 55.

Radnik može primati plaću i druga primanja preko tekućeg računa banke prema osobnom odabiru.

Članak 56.

Koeficijent složenosti poslova pojedinih radnih mjesta utvrđenih Pravilnikom o unutarnjem redu određuje se kako slijedi:

POSLOVI	KOEFICIJENTI
1. Ravnatelj (VSS)	4,50
2. Voditelj Gradskog muzeja (VSS)	3,45
3. Organizator programa kulture (VSS)	3,20
4. Muzejski tehničar (SSS)	2,10
5. Majstor tehnike (SSS)

U tekstu ovoga Pravilnika pod pojmom visoka stručna sprema (VSS) podrazumijeva se završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij.

2. Prekovremeni rad

Članak 57.

Prekovremenim se radom priznaju samo sati radnikova rada ostvareni za više od 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom ne mogu uklopiti u godišnje zaduženje radnika.

O preraspodjeli odlučuje ravnatelj, a u skladu s obvezama iz godišnjeg plana i programa rada te godišnjim zaduženjem i strukturom radnog vremena radnika.

Radno vrijeme preraspodijeljeno u skladu sa stavkom 2. ovoga članka tijekom godine ne može biti prosječno dulje od 40 sati tjedno.

Preraspodijeljeno radno vrijeme, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca.

Umjesto uvećavanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, zaposlenik može koristiti slobodne radne dane, tako da za jedan sat prekovremenog rada ima pravo na jedan i pol sat slobodno.

Članak 58.

Za ostvarene natprosječne rezultate rada, radniku se može isplatiti dodatak za uspješnost na radu sukladno odredbama Zakona o plaćama u javnim službama.

Odluku o isplatiti dodatka za uspješnost na radu donosi ravnatelj.

3. Naknade

Članak 59.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

– godišnjeg odmora;

– plaćenog dopusta;

– državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom;

– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane poslodavca;

– obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti;

– prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje zaposlenik ne odgovara;

– i drugih slučajeva utvrđenih zakonom.

IX. DRUGA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

1. Naknada za vrijeme bolovanja

Članak 60.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće najmanje u visini 85% od njegove osnovne plaće.

Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada radniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.

2. Regres

Članak 61.

Radnicima se, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima iz vlastitih izvora, može isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora.

Odluku o isplati i visini regresa donosi ravnatelj.

Radniku koji ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, isplatit će se razmjerni dio regresa koji se računa na isti način kao i razmjerni dio godišnjeg odmora.

3. Otpremnina pri odlasku u mirovinu

Članak 62.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu od 16.000,00 kn neto.

4. Pomoć

Članak 63.

Zaposlenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju:

– smrti zaposlenika koji izgubi život u obavljanju

ili u povodu obavljanja rada, 10.000,00 kn

– smrti zaposlenika, 7.500,00 kn

– smrti supružnika, djeteta ili roditelja, 5000,00 kn

– smrti roditelja supružnika, očuha ili maćehe,

posvojitelja ili posvojenika 3.000,00 kn

Zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju:

– nastanka teške invalidnosti na radu zaposlenika u visini 5 osnovica,

– bolovanja zaposlenika dužeg od 90 dana,

jednom godišnje u visini 1 osnovice,

– nastanka teške invalidnosti zaposlenika, djeteta,

posvojenika ili supružnika zaposlenika u visini 3 osnovice,

– nabave medicinskih pomagala i pokriće participacije pri liječenju odnosno kupovini neophodno potrebnih lijekova za zaposlenika, djecu ili supružnika,

– jednom godišnje u visini 1 osnovice,

– kada zaposlenik ima dijete s poteškoćama u

razvoju, jednom godišnje u visini 1 osnovice.

Osnovica za isplatu iz prethodnog stavka je osnovica za isplatu plaće iz članka 53. stavka 5. ovog Pravilnika.

Pod teškom invalidnošću iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se invalidnost od najmanje 70%. Nastanak invalidnosti utvrđuje se dostavom pravomoćnog rješenja nadležnog tijela.

Ravnatelj može i u drugim osobito opravdanim slučajevima donijeti odluku o isplati odgovarajuće potpore zaposleniku, u skladu s financijskim sredstvima planiranima za takvu namjenu.

5. Dnevnica i naknada troškova putovanja

Članak 64.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade RH.

Visina dnevnice utvrđuje se u maksimalno neoporezivom iznosu.

Radnik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati.

Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada zaposlenima u državnoj upravi.

6. Naknada za trošak prijevoza

Članak 65.

Zaposlenici čije je mjesto stanovanja izvan mjesta rada imaju pravo na naknadu troškova međumjesnog javnog prijevoza.

Ako je od prebivališta odnosno boravišta radnika do mjesta rada organiziran javni prijevoz, radnik ima pravo na naknadu troška godišnje karte ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, mjesečne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, odnosno pojedinačne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne karte.

Ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno više od 30 km od mjesta rada te ukoliko radnik umjesto međumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac radniku može, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 1,00 kn po prijeđenom kilometru.

Ako od prebivališta odnosno boravišta do mjesta rada nema organiziranog javnog prijevoza, naknada troškova prijevoza isplatit će se u visini od 1,00 kn po prijeđenom kilometru. Udaljenost se u smislu ovoga članka utvrđuje prema planeru Hrvatskoga autokluba na temelju kartografske podloge Google Maps i to kao, kao najkraća automobilska ruta sa

suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom.

Radniku se naknada troškova prijevoza isplaćuje najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, s time da se neće isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada zaposlenik nije u obvezi dolaska na posao.

7. Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 66.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini neoporezivog iznosa prema poreznim pravilima.

8. Osiguranje

Članak 67.

Radnici se osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.

9. Sistematski pregled

Članak 68.

Radnicima se, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima, može osigurati jedanput godišnje sistematski pregled po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

10. Jubilarna nagrada

Članak 69.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidan rad kod Poslodavca za navršenih:

– 10 godina u iznosu od 1.000,00 kn

– 15 godina u iznosu od 1.500,00 kn

– 20 godina u iznosu od 2.000,00 kn,

– 25 godina u iznosu od 2.500,00 kn,

– 30 godina u iznosu od 3.000,00 kn

– 35 godina u iznosu od 3.500,00 kn

– 40 godina u iznosu od 4.000,00 kn.

Jubilarna nagrada iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se radniku tijekom godine u kojoj je ostvario pravo na isplatu, a najranije na dan stjecanja prava na isplatu.

Pravo na jubilarnu nagradu rješenjem utvrđuje ravnatelj.

11. Dar u prigodi Dana sv. Xxxxxx

Članak 70.

Svakom radniku roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi Dana sv. Xxxxxx.

Odluku o visini naknade iz stavka 1. ovog članka za svaku kalendarsku godinu donosi Ravnatelj u skladu s odlukom Gradonačelnika te raspoloživim financijskim sredstvima.

12. Božićnica

Članak 71.

Radnicima pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica).

Visinu nagrade iz stavka 1. ovog članka za svaku kalendarsku godinu utvrđuje Ravnatelj u skladu s odlukom Gradonačelnika te raspoloživim financijskim sredstvima.

Pravo na isplatu božićnice ima radnik koji je u radnom odnosu na dan isplate.

Članak 71. a

Radniku pripada pravo na naknadu za podmirivanje troškova prehrane.

Xxxxxxxx prehrane isplaćuju se mjesečno u paušalnom iznosu kojeg odlukom utvrđuje ravnatelj.

Radnici nemaju pravo na naknadu troškova prehrane samo u slučaju ako u tijeku mjeseca nisu radili niti jedan dan.

X. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 72.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika,

2. brisanjem Poslodavca iz registra Trgovačkog suda

3. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

4. kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,

5. sporazumom radnika i Poslodavca,

6. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,

7. otkazom,

8. odlukom nadležnog suda.

1. Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu

Članak 73.

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanom obliku.

2. Otkaz ugovora o radu

Članak 74.

Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu redovnim ili izvanrednim otkazom ugovora o radu.

Članak 75.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Članak 76.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

– ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

– ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili

– ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

– ako radnik nije zadovoljan na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Xxxxxxxx otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme moguć je samo uz uvjet da se takav otkaz predvidi ugovorom o radu.

3. Poslovno uvjetovani otkaz

Članak 77.

Poslovno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, Poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Ako je Poslodavac otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugoga radnika.

4. Osobno uvjetovan otkaz

Članak 78.

Radnik za kojega se utvrdi da nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnoga odnosa zbog određenih trajnih osobina ili nesposobnosti, ugovor o radu prestaje otkazom.

Osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.

5. Otkaz ugovora o radu radi skrivljenog ponašanja

Članak 79.

Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnoga odnosa, a osobito zbog:

– neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,

– neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada poslodavca,

– nedozvoljenog korištenja sredstvima Poslodavca,

– povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,

– odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu,

– zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,

– nanošenja znatnije štete,

– nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima i korisnicima ili njihovo šikaniranje,

– zlouporabe korištenja bolovanja,

– drugih nespomenutih povreda radnih obveza iz rada i u vezi s radom koje u postupku utvrđivanja odgovornosti utvrdi Poslodavac

Članak 80.

Radnik krši obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom osobito u slijedećim slučajevima:

– neopravdani izostanak s posla jedan dan

– učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla

– tjelesni napad na drugoga radnika

– izvršavanje radnih obveza ispod prosjeka

– otuđivanje stvari Poslodavca

– neuredno čuvanje dokumentacije i sredstava rada

– nekorektan odnos prema pretpostavljenima

– nekorektan odnos prema suradnicima

Članak 81.

Osobito teškom povredom obveza iz radnoga odnosa ili u svezi s radnim odnosom primjerice se smatraju:

– neopravdani izostanak s posla više od jednog dana

– svjesno neizvršavanje obveza iz ugovora o radu

– neotpočinjanje s radom dana navedenog ugovorom o radu

– zlouporaba bolovanja

– kazneno djelo u svezi s radnim odnosom, ako je radniku određen pritvor

– odbijanje izvršenja radnoga zadatka

– učestalo kršenje pravila rada

– povreda poslovne tajne

– konzumiranje alkohola ili drugih opojnih sredstava za vrijeme rada

– otuđenje materijala, sirovina, dokumenata i drugih stvari Poslodavca

– povreda obveze čuvanja profesionalne tajne

6. Izvanredni otkaz ugovora o radu

razlog.

Članak 82.

Ugovor o radu mogu izvanredno otkazati i Poslodavac i radnik ako za to imaju opravdan

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na

neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 83.

Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz. Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv Poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje

radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz.

7. Otkazni rok

Članak 84.

Kad ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i Poslodavac drukčije ne dogovore.

Članak 85.

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je Poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Članak 86.

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:

1. dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine

2. mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno jednu godinu

3. mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno dvije godine

4. dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno pet godina

5. dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno deset godina

6. tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, Poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

8. Otpremnina

Članak 87.

Svakome radniku kojemu Xxxxxxxxxx otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.

Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se najkasnije 30 dana po prestanku radnoga odnosa, odnosno s isplatom zadnje plaće.

9. Postupak otkazivanja

Članak 88.

Postupak otkazivanja ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem i osobno uvjetovanog otkaza pokreće ravnatelj.

Članak 89.

U slučaju otkaza ugovora o radu uvjetovanoga skrivljenim ponašanjem radnika, ravnatelj je obvezan prethodno pisano upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa, te mu ukazati na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja radnih obveza.

Članak 90.

Obveza prethodnoga pisanog upozorenja ne postoji ako je povreda dužnosti radnika učinjena pod osobito teškim okolnostima i posljedicama na rad i poslovanje ustanove te odnose između radnika.

Članak 91.

Prije donošenje odluke o redovitom ili izvanrednom otkazu ugovora o radu uvjetovanom ponašanjem radnika Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da to učini.

Poslodavac je omogućio radniku da iznese obranu kad ga pozove da u roku tri, kod izvanrednog otkaza, odnosno pet dana kod redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem, usmeno ili pisano iznese obranu.

Članak 92.

U postupku otkazivanja ugovora o radu od strane Poslodavca, za valjanost otkaza potrebno je dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.

Radnik je dužan dokazati postojanje opravdanoga razloga za otkaz, samo ako ugovor o radu otkazuje izvanrednim otkazom.

Članak 93.

Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu Xxxxxxxxxx je dužan priopćiti radničkom vijeću, odnosno sindikalnom povjereniku ukoliko su imenovani, te je dužan o toj odluci savjetovati se s istima u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.

Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika ne može se otkazati:

– radniku nakon 25 godina radnog staža kod istog Poslodavca i 50 godina života,

– trudnici, odnosno ženi koja doji dijete,

– majci djeteta do 8 godine života djeteta,

– invalidnoj osobi,

– samohranom roditelju malodobnog djeteta,

– roditelju s troje ili više djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom školovanju,

– roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju.

Ako se sindikalni povjerenik u roku 8 dana ne izjasni ili uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom Poslodavca.

Ukoliko se sindikat pisano usprotivio namjeri Poslodavca, Poslodavac je dužan očitovanje razmotriti i o istom se u roku od 8 dana pisano očitovati.

Članak 94.

Otkaz mora imati pisani oblik.

Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

10. Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava

Članak 95.

Poslodavac je dužan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.

Poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

Poslodavac u potvrdi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

11. Prenošenje ugovora na novog Poslodavca

Članak 96.

Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog Poslodavca prenese ustanova ili dio ustanove, na novog Poslodavca prenose se i svi ugovori o radu radnika koji rade u toj ustanovi ili dijelu ustanove.

Ugovori o radu prenose se na novog Poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica prijenosa ustanove.

Prijenos ugovora na novog Poslodavca provodi se sukladno odredbama Zakona o radu.

XI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 97.

Radnik koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako Poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Rokovi iz stavka 1. i 2. ne odnose se na potraživanja naknade štete ili druga novčana potraživanja iz radnih odnosa i na postupak zaštite dostojanstva radnika.

Članak 98.

Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa donosi ravnatelj, osim odluka za koje je Statutom i Pravilnikom određeno da ih donosi Xxxxxxx.

Zastupanje Poslodavca u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom ravnatelj može pisanom punomoći prenijeti na drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu.

Članak 99.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika obavlja se, u pravilu, neposrednim uručivanjem radniku.

Radnik će svojim potpisom na primjerku odluke ili dostavnici i naznakom dana primitka potvrditi obavljenu dostavu akta.

Radniku se odluka može dostaviti i preporučeno putem pošte na adresu koju je prijavio Xxxxxxxxxx.

U slučaju odbijanja primitka ili nepoznate adrese radnika, dostava se obavlja isticanjem odluke na oglasnoj ploči Poslodavca.

Istekom roka od 8 dana od dana isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostava obavljena.

Ako radnik ima punomoćnika, dostava se obavlja osobi koja je određena za punomoćnika.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 100.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Pravilnikom primjenjuju se na odgovarajući način odredbe zakona, odnosno drugih propisa koji obvezuju ustanovu.

Članak 101.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Centra za kulturu Grada Novalje.

KLASA: 011-01/19-01/01 URBROJ: 2125/69-01-19-3

Novalja, 16. svibnja 2019. godine

Ravnatelj: Xxxxxx Xxxxxxx