Contract
Na temelju odredbe članka 26. i 27. Zakona o radu ( „Narodne novine“ 93/14.), članka 58. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 150/08. do 22/14.) i članka 60. Statuta Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije (u daljnjem tekstu: Poslodavac), Upravno vijeće, nakon obavljenog savjetovanja s Radničkim vijećem, na svojoj 10. sjednici održanoj 06.
veljače 2015 g., godine, donosi slijedeći
PRAVILNIK O XXXX
X. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se prava i obveze radnika zaposlenih kod Poslodavca, plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije xxx x xxxxx pitanja važna za radnike zaposlene u ustanovi, ako ta pitanja nisu rješena kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca.
Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju na sve radnike koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju kod Poslodavca ili na drugom mjestu koje odredi Poslodavac.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Članak 2.
Organizacija rada i sistematizacija poslova u ustanovi, plaće, dodaci na plaće i druga materijalna prava uređuju se posebnim pravilnicima.
Pravilnici iz st. 1. ovoga članka zajedno s odredbama ovog Pravilnika temelj su za utvrđivanje uglavaka ugovora o radu za pojedinog radnika.
Članak 3.
Prije stupanja na rad, radniku xx xxxx omogućiti da se upozna s odredbama ovog Pravilnika, s organizacijom rada i pravilima iz zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, sporazumom radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika povoljnije pravo.
U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu odredaba važećeg Pravilnika o radu, Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima, iste postaju sastavni dio prava i obveza radnika i poslodavca iz sklopljenih ugovora o radu.
Članak 4.
Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu obavljati osobnim radom, savjesno i stručno, sukladno pravilima struke i uputama poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba poslodavca, xxxxx xx usavršavati svoje znanje i vještinu, štiti poslove i interese poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije rada, a poslodavac je obvezan radniku za obavljeni rad isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.
Poslodavac uz puno poštivanje prava i dostojanstva radnika jamči mogućnost izvršavanja svojih ugovornih obveza, sve dok rad i ponašanje radnika ne šteti poslovanju i ugledu poslodavca i dok njegov uspjeh na radu i gospodarske prilike to dopuštaju.
II. ORGANIZACIJA RADA KOD POSLODAVCA
Članak 5.
Poslodavac obavlja svoju djelatnost putem organizacijskih jedinica koje su u funkciji pružanja zdravstvene (ljekarničke) zaštite, ekonomičnog i racionalnog poslovanja.
Sve organizacijske jedinice funkcionalno su povezane u jedinstven sustav rukovođenja poslovanjem.
Unutarnji ustroj organiziran je po ljekarničkim jedinicama, xxxxxxxx laboratorij,
laboratorij za provjeru kakvoće i službama: ekonomsko-računovodstvena, nabavno-prodajna i pravno-kadrovska i opća, sukladno posebnom Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, pobliže razrađeno u Tabelarnom pregledu radnih mjesta.
Članak 6.
Organizacijskim jedinicama rukovode njihovi voditelji koji su za svoj rad odgovorni neposredno nadređenom voditelju, odnosno ravnatelju.
Pojedine poslove unutar organizacijskih jedinica ustanove obavljaju radnici na radnim mjestima sukladno Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta.
III. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
1. Donošenje odluke o potrebi zapošljavanja i zasnivanje radnog odnosa
Članak 7.
Odluku o potrebi zapošljavanja radnika donosi ravnatelj na prijedlog voditelja organizacijske jedinice držeći se utvrđenih kadrovskih normativa, odnosno Godišnjeg plana kadrova.
Zapošljavanje se provodi putem javnog natječaja koji se objavljuje putem HZZ-a i u
„Narodnim novinama“.
Iznimno, ako se upošljavanje vrši na određeno vrijeme, oglas se objavljuje samo putem HZZ-a.
Rok za prijavu kandidata može biti u trajanju od 5-15 kalendarskih xxxx. Odluku o izboru donosi ravnatelj na prijedlog Povjerenstva od 3 člana.
Povjerenstvo iz prethodnog stavka imenuje ravnatelj.
Članak 8.
Radni se odnos zasniva ugovorom o radu.
Ugovor o xxxx xxxx sadržavati uglavke propisane zakonom.
Ugovor o radu u ime Poslodavca zaključuje ravnatelj, odnosno osoba koju on ovlasti.
Prava i obveze Poslodavca i radnika iz ugovora o radu, zakona i drugih općih akata ostvaruju se od xxxx xxxx xx xxxxxx počeo raditi.
Prije sklapanja ugovora o radu, radnika je potrebno upoznati s odredbama Pravilnika o radu, Pravilnika o sistematizaciji poslova i ostalih pravilnika, obavijestiti ga gdje može do važećih pravilnika doći, te odredbu o tome unijeti u ugovor o radu
Članak 9.
Ugovor o xxxx xxxx sklopiti osoba koja pored uvjeta utvrđenih zakonom, ispunjava i posebne uvjete.
Kao posebni uvjet u skladu s Pravilnikom o sistematizaciji poslova utvrđuje se:
- stručna sprema,
- odobrenje za samostalan rad,
- posebna znanja i sposobnosti potrebna za uspješno obavljanje posla,
- radno iskustvo na poslovima za koje se sklapa ugovor o radu,
- posebna zdravstvena sposobnost.
Članak 10.
Prije sklapanja ugovora o radu, radnik se za poslove s posebnim uvjetima xxxx xxxx uputiti na liječnički pregled.
Za ostale poslove radnika se može uputiti na liječnički pregled u svrhu utvrđivanja opće zdravstvene i psihofizičke sposobnosti s xxx da troškove pregleda snosi poslodavac.
2. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Članak 11.
Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od ugovornih strana ne otkaže, ili dok ne prestane na neki drugi način određen ovim Pravilnikom, kolektivnim ugovorom, koji obvezuje Poslodavca, ili zakonom.
3. Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 12.
U skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca radni se odnos iznimno može zasnivati i na određeno vrijeme.
Radni odnos na određeno vrijeme sklapa se u slučajevima kad je prestanak radnog odnosa unaprijed utvrđen objektivnim opravdanim razlozima kao što je:
-rok
-izvršenje određenog posla
-nastup određenog događaja.
Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u xxx ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o xxxx xxxx navesti.
Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od 3 godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, ugovora o specijalizaciji ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Ograničenja iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.
Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.
Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 4. ovoga članka.
Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena, odnosno prestankom drugog razloga zbog kojeg je sklopljen.
O prestanku ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme poslodavac će na vrijeme obavijestiti radnika.
Članak 13.
Ugovor o radu za poslove ravnatelja, zamjenika ravnatelja, voditelja ljekarničkih jedinica/službi odnosno drugih radnih mjesta „voditelja“ koja su Statutom ili Pravilnikom o organizaciji rada i sistematizaciji poslova određena kao „reizborna“ i temeljena su na odluci o imenovanju za određeno razdoblje, sklapa se Dodatak osnovnom ugovoru o radu na neodređeno vrijeme, samo u dijelu ugovorenih poslova xxxx xxxxx određeno vrijeme sukladno odluci o imenovanju.
IV. PROVJERAVANJE STRUČNIH I RADNIH SPOSOBNOSTI RADNIKA I PROBNI RAD
1. Provjeravanje stručnih i radnih sposobnosti
Članak 14.
Stručne i radne sposobnosti radnika za pojedine poslove utvrđene Pravilnikom o sistematizaciji poslova mogu se provjeravati prije sklapanja ugovora o radu putem prethodnog provjeravanja stručnih i radnih sposobnosti radnika.
Članak 15.
Prethodno provjeravanje obavlja se intervjuom, psihologijskim testiranjem, rješavanjem određenih radnih zadataka ili na drugi prikladan način, ovisno o vrsti poslova koje radnik treba obavljati u radnom odnosu.
2. Probni rad
Članak 16.
Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.
U toku probnog xxxx xxxxxx obavlja one poslove za koje je sklopio ugovor o radu i to u opsegu i trajanju neophodnom da se utvrde i ocijene njegove stručne sposobnosti.
Članak 17.
Probni rad može trajati najduže:
– mjesec xxxx za radna mjesta za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola;
– dva mjeseca za radna mjesta za koje je opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje;
– tri mjeseca za radna mjesta za koje je opći uvjet viša stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni i veleučilišni stručni studij i
– šest mjeseci za radna mjesta za koje je opći uvjet visoka stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni i veleučilišni stručni studij (specijalistički diplomski stručni studij) ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.
Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko xx xxxxxx bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset xxxx.
Članak 18.
Provjeravanje i ocjenu stručnih i radnih sposobnosti radnika za vrijeme probnog rada provodi neposredni voditelj organizacijske jedinice u kojoj radnik radi, druga osoba, ili povjerenstvo koje imenuje ravnatelj.
Članak 19.
Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom xxxx xxxx biti u pisanom obliku i obrazložen.
Ako poslodavac radniku otkaz iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi najkasnije posljednjega xxxx probnoga rada, smatrat će se da xx xxxxxx zadovoljio na probnom radu.
Ukoliko radnik otkaže ugovor o radu u probnom roku ili ne zadovolji tijekom probnog rada otkazni rok je 7 xxxx.
V. OSPOSOBLJAVANJE PRIPRAVNIKA ZA SAMOSTALAN RAD Članak 20.
Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti s pripravnikom radi osposobljavanja za samostalan
rad. Pripravnik xx xxxxx koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala.
Pripravnici se mogu zapošljavati na radnim mjestima od SSS, VŠS i VSS po ranijim propisima odnosno odgovarajuće stručne spreme po važećim propisima.
Način osposobljavanja pripravnika, za zvanje ljekarničkih radnika uređuje se posebnim propisima, a za zvanje nezdravstvenih radnika programima osposobljavanja pripravnika.
Pripravnički staž se može obavljati na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme ili ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja te volontiranja.
Pripravniku xx xxxx odrediti stručna osoba, xxxx xx xxxxxxx njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu xxxx biti uručen.
1. Pripravnički staž zdravstvenih radnika
Članak 21.
Radi osposobljavanja za samostalan rad završenih učenika i studenata zdravstvenog (ljekarničkog) usmjerenja, za koje je zakonom propisana obveza pripravničkog staža, poslodavac je obvezan zasnovati radni odnos na određeno vrijeme za vrijeme trajanja pripravničkog staža s tolikim brojem pripravnika koliko je propisano na zakonom zasnovanom Pravilniku kojeg donosi ministar nadležan za zdravstvo, uz obvezu HZZO-a odnosno HZZ-a da osigura sredstva za bruto plaće i druga materijalna prava takovih pripravnika.
Članak 22.
Provođenje pripravničkog staža zdravstvenih (ljekarničkih) radnika, način
osposobljavanja pripravnika za samostalan rad i polaganje stručnog ispita obavlja se prema odredbama Pravilnika o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika.
Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad u drugu ljekarničku / zdravstvenu ustanovu.
Članak 23.
Voditelj organizacijske jedinice u kojoj pripravnik obavlja pripravnički staž ili osoba koju on ovlasti:
- upoznaje pripravnika s programom pripravničkog staža i načinom provođenja programa,
- organizira i prati provođenje programa,
- ovjerava svojim potpisom obavljeni pripravnički staž u pripravničkoj knjižici.
2. Stručni ispit
Članak 24.
Pripravnik polaže stručni ispit xxxx xx to propisano zakonom ili drugim propisom.
3. Pripravnički staž nezdravstvenih radnika
Članak 25.
Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, za pripravnike nezdravstvene radnike pripravnički staž može trajati najdulje:
– 3 mjeseca za obavljanje poslova radnih mjesta SSS;
– 6 do 12 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta VŠS;
– 12 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta VSS.
Na zahtjev pripravnika pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.
Ugovor o radu s pripravnikom sklapa se na određeno vrijeme.
Voditelj organizacijske jedinice za koju se pripravnik osposobljava donosi program osposobljavanja pripravnika i ima obveze sukladno članku 23. ovog Pravilnika.
Provjeru znanja i osposobljenosti pripravnika za samostalan rad provodi povjerenstvo od 3 člana koje imenuje ravnatelj.
3. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Članak 26.
Kad je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može primiti osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).
Razdoblje stručnog osposobljavanja ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja, a može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.
Sa pripravnikom sklapa se ugovor o stručnom osposobljavanju za rad u pisanom
obliku.
VI. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA
1. Sigurnost zaštite na radu
Članak 27.
U provođenju mjera zaštite na radu poslodavac i radnik obvezni su se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu u zdravstvenoj ustanovi te odredbi kolektivnog ugovora koji obvezuje ustanovu.
Poslodavac obvezno osigurava zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu, a osobito: održava uređaje i opremu, mjesto rada i pristup mjestu rada, primijenjuje mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprječava opasnosti na radu, obavještava radnike o opasnosti na radu i osposobljava ih za rad na siguran način.
Obveza svakog radnika je sudjelovati u provedbi sustava zaštite na radu te u svakodnevnom radu primjenjivati pravila zaštite na radu zakone i druge propise.
2. Zaštita života i zdravlja
Članak 28.
U obavljanju svojih svakodnevnih poslova svaki radnik xx xxxxx raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje kao i zdravlje i život drugih radnika, te sigurnost opreme.
O svakom uočenom nedostatku radnik xx xxxxx bez odgađanja obavijestiti radnika zaduženog za održavanje i sigurnost radnog prostora i opreme.
Članak 29.
Prilikom sklapanja ugovora o radu i za vrijeme trajanja radnog odnosa, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju ugovorenih poslova ili koja ugrožava život ili zdravlje drugih radnika s kojima radi.
O privremenoj nesposobnosti za rad, radnik xx xxxxx što je prije moguće obavijestiti nadležnu osobu u ustanovi, a najkasnije u roku od tri xxxx xxxxx je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.
3. Zaštita privatnosti radnika
Članak 30.
Radnici su obvezni dostaviti poslodavcu sve podatke i izmjene dostavljenih podataka, potrebne za vođenje evidencija rada i drugih evidencija određenih zakonom ili drugim propisom.
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
Ravnatelj imenuje posebnu ovlaštenu osobu za prikupljanje i dostavu podataka iz stavka 1. i 2. ovog članka.
Osoba iz prethodnog stavka xxxx uživati povjerenje radnika, a podatke koje sazna u obavljanju svoje dužnosti xxxx brižljivo čuvati.
Poslodavac, osoba iz stavka 3. ovoga članka ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno xxxx čuvati kao povjerljive.
VII. RADNO VRIJEME
1. Pojam radnog vremena
Članak 31.
Radno vrijeme je vrijeme u kojem xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
2. Raspored radnog vremena
Članak 32.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet xxxx u tjednu, od ponedjeljka do xxxxx, u Galenskom laboratoriju, Laboratoriju za provjeru kakvoće i službama ravnateljstva, a radno
vrijeme ostalih ljekarničkih jedinica je propisano Pravilnikom o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe („Narodne novine“ br. 4/14).
Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drugačiji raspored dnevnog odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drugačiji dnevni ili tjedni raspored.
Članak 33.
Ravnatelj pisanom odlukom odlučuje o rasporedu radnog vremena sukladno propisu ministra zdravlja.
Radnici moraju biti obaviješteni o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
Članak 34.
Radi trajnog i nesmetanog pružanja ljekarničke usluge građanima, ravnatelj odlučuje
o:
- radnom vremenu u pojedinim organizacijskim jedinicama,
- organiziranju rada u smjenama,
- o pomicanju radnog vremena prema potrebama građana i turista,
- u slučajevima i uvjetima preraspodjele radnog vremena u toku godine.
U slučaju rada u smjenama obavezno se osigurava periodična izmjena smjena.
4. Puno radno vrijeme
Članak 35.
Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno.
Radnik xxxx xxxx u xxxxx radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.
5. Nepuno radno vrijeme
Članak 36.
Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.
Radnik iz stavka 2. ovoga članka, a čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.
Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u xxxxx radnom vremenu.
Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane, godišnje nagrade i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
6. Prekovremeni rad
Članak 37.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, xxxxxx xx xx xxxxxx zahtjev poslodavca xxxxx raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog xxxx xxxxx radniku xxxxxx zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac xx xxxxx xxxxxx potvrditi u roku od xxxxx xxxx od xxxx xxxx je prekovremeni rad naložen.
Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.
Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
7. Preraspodjela radnog vremena
Članak 38.
Ako narav posla to zahtjeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednoga razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punoga ili nepunoga radnog vremena, u skladu sa zakonom.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
8. Dežurstvo
Članak 39.
Dežurstvo je oblik rada kada xxxxxx xxxx biti nazočan u ljekarničkoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena ustanove, odnosno vrijeme u kojem xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.
Vrijeme koje radnik provede u dežurstvu smatra se radnim vremenom. Primopredaja službe nakon dežurstva xxxx biti unutar 30 minuta po prestanku dežurstva, koje vrijeme se ne računa u radno vrijeme.
Ukoliko je dežurstvo određeno unutar redovnog mjesečnog xxxxx radnih sati, vrijeme provedeno u dežurstvu plaća se xxx xxxxxxx rad.
Vrijeme provedeno u dežurstvu iznad mjesečnog xxxxx radnih sati plaća xx xxx prekovremeni rad.
9. Rad po pozivu
Članak 40.
Rad po pozivu jest oblik rada kada radnik ne xxxx biti dostupan poslodavcu, ali ako primi poziv poslodavca i ako je u fizičkoj mogućnosti, xxxx xx odazvati pozivu radi obavljanja djelatnosti, kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazočni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi.
Rad po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaća.
U rad po pozivu, prema stavku 1. ovoga članka, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se računa kao prekovremeni rad, uključeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.
10. Noćni rad
Članak 41.
Noćni rad je rad radnika kojeg neovisno o njegovom trajanju obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.
Članak 42.
Zabranjen je noćni rad maloljetnika osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban, a punoljetni radnici nisu dostupni.
Nije dozvoljeno odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje kao i život ili zdravlje djeteta.
11. Rad u smjenama
Članak 43.
Rad u smjenama je organizacija xxxx xxxxx kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena.
Smjenski xx xxxxxx onaj kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena.
Radnik ima pravo na uvećanje satnice sati odrađenih u drugoj smjeni sukladno kolektivnom ugovoru odnosno internom općem aktu.
VIII. ODMORI I DOPUSTI
1. Stanka
Članak 44.
Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta u toku radnog xxxx.
Vrijeme odmora (xxxxxx) u toku rada utvrđuje ravnatelj odnosno voditelj organizacijske jedinice svojom odlukom.
Vrijeme odmora (xxxxxx) ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Ako narav posla ne omogućuje stanku u tijeku rada, Xxxxxxxxxx će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.
2. Dnevni odmor
Članak 45.
Između dva uzastopna radna xxxx xxxxxx ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Iznimno, zdravstvenim radnicima odmor između dva uzastopna radna xxxx xxxx iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati.
Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.
3. Tjedni odmor
Članak 46.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno odnosno 24 sata neprekidno, kojem se pribraja i dnevni odmor iz čl.45., ako mu je radno vrijeme organizirano sukladno Pravilniku iz čl. 32. st.1.
Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.
Ako radnik radi na xxx tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.
Radniku se u svakom slučaju xxxx osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada.
4. Godišnji odmor
Članak 47.
Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u svakoj kalendarskoj godini u trajanju od najmanje četiri tjedna ( 20 radnih xxxx).
Xxxxxx xxxx se prvi puta zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Članak 48.
Xxxx xxxx koji se uračunavaju u godišnji odmor utvrđuje se prema :
1. duljini radnog staža,
2. složenosti poslova,
3. posebnim socijalnim uvjetima,
4. xxxxxxxx rada,
Članak 49.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 20 xxxx koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kako slijedi:
a) s obzirom na duljinu radnog staža
– od 5 – 10 xxxxxx 2 xxxxx xxxx
– od 10 – 15 xxxxxx 3 xxxxx xxxx
– od 15 – 20 xxxxxx 4 xxxxx xxxx
– od 20 – 25 xxxxxx 5 radnih xxxx
– od 25 – 30 xxxxxx 6 radnih xxxx
– od 30 – 35 xxxxxx 7 radnih xxxx
– preko 35 xxxxxx 8 radnih xxxx
b) prema složenosti poslova
- poslovi VSS, odnosno završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim i veleučilišnim stručnim studijem (specijalistički diplomski stručni studij) ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem | 3 xxxxx xxxx |
- poslovi VŠS, odnosno završenim stručnim studijem ili završenim preddiplomskim sveučilišnim i veleučilišnim stručnim studijem | 2 xxxxx xxxx |
- poslovi SSS, VKV, KV i drugi poslovi | 1 xxxxx xxxx |
c) prema posebnim socijalnim uvjetima
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku | 2 xxxxx xxxx |
s jednim malodobnim djetetom | |
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete | po xxx 1 radni xxx |
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta | 3 xxxxx xxxx |
- invalidu i radniku sa 70% i više tjelesnog oštećenja | 2 xxxxx xxxx |
d) prema uvjetima rada
– rad u smjenama ili
– rad s dežurstvom - ukupno 2 xxxxx xxxx
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih xxxx.
Članak 50.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom kao i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik.
Razmjerni dio godišnjeg odmora
Članak 51.
Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 48. ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 49. ovoga Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Iznimno od članka 49. ovoga Pravilnika, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.
Poslodavac koji je radniku iz stavka 2. ovoga članka, prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.
Članak 52.
U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac xx xxxxx radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu.
Članak 53.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u prethodna 3 mjeseca.
Članak 54.
Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju (10 xxxx) .
Korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora radniku xx xxxx omogućiti najkasnije do
30. lipnja iduće godine.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti ravnatelja odnosno voditelja organizacijske jedinice najmanje dva xxxx ranije.
Članak 55.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje ravnatelj, odnosno voditelj organizacijske jedinice u skladu s potrebama xxxxxxx xxxx, a vodeći računa o potrebama i željama radnika.
Radnik kojemu prestaje ugovor o radu zbog odlaska u mirovinu prije 1.7. tekuće godine ima pravo iskoristiti godišnji odmor za godinu u kojoj mu prestaje ugovor o radu.
Članak 56.
Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 xxxx prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke poslodavca.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora xxxx xx omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji xx xxxxxx koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta xxxx x xxxxxx određenoj ovim Ugovorom.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje xx xxxxxx imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
5. Plaćeni dopust
Članak 57.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih xxxx u sljedećim slučajevima:
– sklapanja braka – 5 radnih xxxx
– rođenja djeteta – 5 radnih xxxx
– smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika,
staratelja i unuka – 5 radnih xxxx
– smrti brata ili sestre, djeda ili xxxx
te roditelja supružnika – 2 xxxxx xxxx
– selidbe u istom mjestu stanovanja – 1 radni xxx
– selidbe u drugo mjesto stanovanja – 2 xxxxx xxxx
– xxxxx bolesti roditelja ili djeteta izvan
mjesta stanovanja – 2 xxxxx xxxx
– nastupanja u kulturnim i športskim priredbama – 1 radni xxx
– sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne
aktivnosti i dr. – 2 xxxxx xxxx
– elementarne nepogode – 5 radnih xxxx.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Ako slučaj iz stavka 1. ovog članka nastane za vrijeme dok xx xxxxxx na godišnjem odmoru, xx xxxxxx zahtjev radnika, korištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koristi plaćeni dopust.
Članak 58.
Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na plaćeni dopust za:
– polaganje specijalističkog ispita – 10 xxxx
– obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjecanja
ili obnove odobrenja za samostalan rad – godišnje – 7 xxxx
dopust.
Radnik xx xxxxx predočiti dokumentaciju kojom dokazuje osnovanost prava na plaćeni
Radnik dobrovoljni darivatelj krvi ostvaruje pravo na 2 slobodna xxxx s naslova
dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.
Članak 59.
Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju xx xxxxxx upućen od poslodavca za potrebe poslodavca, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu.
Poslodavac osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i radnika.
Sredstva za edukaciju iz prethodnog stavka osiguravaju se u financijskom planu poslodavca, na temelju programa edukacije kojeg utvrđuje Stručno vijeće po pribavljenom mišljenju radničkog vijeća.
5. Neplaćeni dopust
Članak 60.
Xxxxxx ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja i to:
– 5 xxxx za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi,
– 10 xxxx za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu,
– 5 xxxx za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima,
– 2 xxxx za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.).
Školovanje i stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.
Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 90 xxxx u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i xx xxxx izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno- umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.
Za vrijeme neplaćenog dopusta radnikova prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju.
Članak 61.
Dopust iz članka 58. 59. i 61. ovog Pravilnika odobrava ravnatelj ili osoba koju on ovlasti, temeljem pisanog zahtjeva radnika uz predočenje dokumentacije koja dokazuje osnovanost zahtjeva.
IX. PRAVA I OBVEZE I ODGOVORNOST RADNIKA NA RADU
Članak 62.
Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu obavljati osobnim radom, savjesno i stručno, sukladno pravilima struke i uputama poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba poslodavca, xxxxx xx usavršavati svoje znanje i vještinu, štiti poslove i interese poslodavca i pridražavati se strukovnih i stegovnih pravila koje proizlaze iz organizacije rada.
Poslovi radnih mjesta izvršavaju se u jedinicama/službama u kojima ustanova obavlja djelatnost na području Splitsko-dalmatinske županije, sukladno Pravilniku o organizaciji rada i sistematizaciji poslova.
Članak 63.
Radnik xx xxxxx pridržavati se odredaba zakona, drugih propisa, kolektivnog ugovora koji obvezuje zdravstvenu ustanovu, ovoga Pravilnika i ugovora o radu.
Radnik xx xxxxx stručno i savjesno sudjelovati u povjerenstvima u koje ga imenuje ravnatelj ili od ravnatelja ovlaštena osoba.
Članak 64.
U slučaju neophodne potrebe organizacije rada i izvanrednih okolnosti (iznenadna potreba zamjene nekoga radnika, povećanja opsega posla koji se nije mogao predvidjeti, zastoja u obavljanju određenih poslova i sličnih izvanrednih okolnosti), radnik xx xxxxx obavljati i druge poslove koji nisu obuhvaćeni poslovima radnoga mjesta na koje xx xxxxxx primljen, ali ne duže od 20 radnih xxxx.
Odredba stavka 1. ovoga članka se unosi u xxxxxx sadržaj ugovora o radu.
Nalog za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka daje ravnatelj odnosno osoba koju on ovlasti.
Članak 65.
U slučaju kada radnik krši obveze iz radnog odnosa utvrđene zakonom, ovim Pravilnikom i drugim općim aktima poslodavca, kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu i dr., može se pod uvjetima i na način utvrđen zakonom otkazati ugovor o radu uz prethodno
savjetovanje s radničkim vijećem, a ako nije osnovano radničko vijeće onda sa sindikalnim povjerenikom.
Članak 66.
Xxxxxx xx odgovoran za izvršenje svojih ugovorom preuzetih poslova.
Radnik xx xxxxx, na zahtjev poslodavca voditi evidenciju („dnevnik rada“) o izvršenim dnevnim, odnosno mjesečno odrađenim radnim zadaćama.
Odbijanje vođenja evidencije iz stavka 2. ovog članka, ukoliko je zatražena, smatra se težom povredom radne obveze.
X. NAKNADA ŠTETE
Članak 67.
Radnik xx xxxxx suzdržavati od ponašanja kojim bi mogao prouzročiti poslodavcu štetu u bilo kojem obliku.
Radnik xx xxxxx prijaviti poslodavcu svaki pokušaj nanošenja imovinske i neimovinske štete.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx štetu naknaditi, a ako štetu uzrokuje više radnika, svaki je odgovoran za dio štete koji je uzokovao.
U slučaju da se za svakoga radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
Članak 68.
Odluku o naknadi štete donosi ravnatelj ili osoba koju on ovlasti, uz obrazloženi prijedlog voditelja organizacijske jedinice.
Članak 69.
Naknada štete iz članka 68. ovog Pravilnika, smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik do xxxx nije uzrokovao štete, te da je poduzeo sve da se šteta otkloni:
- ako se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove ili
- ako xx xxxxxx u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga osobito teško pogodila, ili
- ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili
- ako se radi o xxxxxx xxxxx.
Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovog članka iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.
Odluku o djelomičnom ili potpunom oslobađanju plaćanja naknade štete donosi ravnatelj.
Članak 70.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka, odnosi se i na štetu xxxx xx poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
štete.
Naknada plaće koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom
XI. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 71.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću radnika,
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
3. kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,
4. sporazumom radnika i poslodavca,
5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovini zbog opće nesposobnosti za rad,
6. otkazom,
7. odlukom nadležnog suda.
1. Sporazum radnika i poslodavca
Članak 72.
Sporazum o prestanku ugovora o xxxx xxxx biti u pisanom obliku.
2. Otkaz ugovora o radu
Članak 73.
Na razrješenje ravnatelja i raskid ugovora o radu za poslove ravnatelja ne primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika o otkazu ugovora o radu.
Razrješenjem ravnatelja s dužnosti i prestankom ugovora o radu za poslove ravnatelja sklopljenim na određeno vrijeme za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja, ravnatelj nastavlja s radom na poslovima po ugovoru o xxxx xxxx je sklopio na neodređeno vrijeme prije imenovanja na dužnost ravnatelja.
Članak 74.
Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu redovnim ili izvanrednim otkazom ugovora o radu.
Članak 75.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.
Članak 76.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
- ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili
- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
- ako radnik nije zadovoljan na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Xxxxxxxx otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme moguć xx xxxx uz uvjet da se takav otkaz predvidi ugovorom o radu.
3. Poslovno uvjetovani otkaz
Članak 77.
Poslovno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.
Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Poslovno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.
Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugoga radnika.
Ako u roku iz stavka 4. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
4. Osobno uvjetovan otkaz
Članak 78.
Radnik za kojega se utvrdi da nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnoga odnosa zbog određenih trajnih osobina ili nesposobnosti, ugovor o radu prestaje otkazom.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka voditelj organizacijske jedinice obvezan xx xxxxxx izvijestiti ravnatelja.
Xxxxxx izvješće iz stavka 2. ovoga članka xxxx sadržavati činjenice koje pokazuje da radnik nije u mogućnosti odnosno da nije sposoban izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa.
Osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.
Osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.
5. Otkaz ugovora o xxxx xxxx skrivljenog ponašanja
Članak 79.
Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu radniku ako utvrdi da xx xxxxxx povrijedio obveze iz radnoga odnosa, a osobito zbog:
– neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravodobnog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,
– neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla,
– nedopuštenog korištenja sredstvima poslodavca,
– povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara,
– odavanja poslovne xxxxx određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o
xxxx,
– zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,
– nanošenja znatnije štete,
– nepropisnog i nekorektnog odnosa prema suradnicima, pacijentima ili drugim korisnicima ljekarničkih usluga,
– zlouporabe korištenja bolovanja,
– drugih nespomenutih povreda radnih obveza iz rada i u vezi s radom koje u postupku utvrđivanja odgovornosti utvrdi poslodavac.
Radnik krši obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom osobito u slijedećim slučajevima:
- neopravdani izostanak s posla xxxxx xxx
- učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla
- tjelesni napad na drugoga radnika
- izvršavanje radnih obveza ispod prosjeka
- otuđivanje stvari poslodavca
- neuredno čuvanje dokumentacije i sredstava rada
- nekorektan odnos prema pretpostavljenima
- nekorektan odnos prema suradnicima.
Osobito teškom povredom obveza iz radnoga odnosa ili u svezi s radnim odnosom primjerice se smatraju:
- neopravdani izostanak s posla više od jednog xxxx
- svjesno neizvršavanje obveza iz ugovora o radu
- neotpočinjanje s xxxxx xxxx navedenog ugovorom o radu
- zlouporaba bolovanja
- kazneno djelo u svezi s radnim odnosom, ako je radniku određen pritvor
- odbijanje izvršenja radnoga zadatka
- učestalo kršenje pravila rada
- povreda poslovne xxxxx
- konzumiranje alkohola ili drugih opojnih sredstava za vrijeme rada
- konkurencija radnika poslodavcu na način protivan zakonu
- otuđenje materijala, sirovina, dokumenata i drugih stvari poslodavca
- napuštanje radnog mjesta prije dolaska zamjene
- sklapanje posla vezano za ljekarničku djelatnost za svoj račun bez suglasnosti (odobrenja poslodavca)
- povreda obveze čuvanja profesionalne xxxxx.
6. Izvanredni otkaz ugovora o radu
Članak 80.
Ugovor o radu mogu izvanredno otkazati i poslodavac i radnik ako za to imaju opravdan razlog.
Poslodavac ima opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, ako
zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku 15 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
U osobito teškim slučajevima poslodavac će prije izvanrednog otkaza suspendirati radnika.
otkaz.
Članak 81.
Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za
Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog
povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz.
7. Otkaz ugovora o radu s ponudom izmjenjenog ugovora
Članak 82.
Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu poslodavca i potpiše ponuđeni ugovor, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik xx xxxx izjasniti u roku xxxx xxxx.
8. Otkazni rok
Članak 83.
Kad ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec xxxx, ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.
Ako ugovor o radu otkazuje poslodavac primjenjuju se rokovi propisani Zakonom o
radu.
Članak 84.
Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog,
posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Ako xx xxxxx do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos xxx radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od xxxx uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.
Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
9. Otpremnina
Članak 85.
Svakome radniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika, pripada otpremnina sukladno Zakonu o radu.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, radniku s 20 i više xxxxxx xxxxx, isplaćuje se otpremnina u visini od najmanje 70% prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.
Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima ili mu je isplaćivana umanjena plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi radnik ostvario da je radio u xxxxx radnom vremenu.
Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplaćuju se najkasnije 30 xxxx po prestanku radnoga odnosa, odnosno s isplatom zadnje plaće.
10. Postupak otkazivanja
Članak 86.
Postupak otkazivanja ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem i osobno uvjetovanog otkaza pokreće prijavom neposredni voditelj organizacijske jedinice u kojoj radnik obavlja poslove, a u slučaju voditelja organizacijske jedinice nadređeni voditelj – ravnatelj.
Članak 87.
U slučaju otkaza ugovora o radu uvjetovanoga skrivljenim ponašanjem radnika, voditelj organizacijske jedinice ili druga osoba koju ravnatelj za to ovlasti, obvezan je prethodno xxxxxx upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa, te mu ukazati na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja radnih obveza.
Članak 88.
Obveza prethodnoga pisanog upozorenja ne postoji ako je povreda dužnosti radnika učinjena pod osobito teškim okolnostima i posljedicama na rad i poslovanje zdravstvene ustanove, odnose između radnika, a osobito na odnose s poslovodstvom zdravstvene ustanove.
U slučaju potrebe izvanrednog otkaza voditelj organizacijske jedinice xxxxx xx bez odgađanja o tome obavijestiti ravnatelja.
Članak 89.
Prije donošenje odluke o redovitom ili izvanrednom otkazu ugovora o radu uvjetovanom ponašanjem radnika polodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da to učini.
Poslodavac je omogućio radniku da iznese obranu kad ga pozove da u roku 3 xxxx kod izvanrednog otkaza, odnosno 5 xxxx kod redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem, usmeno ili xxxxxx iznese obranu. Poziv na obranu radniku se uručuje na način uručenja pisanih odluka propisanih ovim Pravilnikom.
Članak 90.
U postupku otkazivanja ugovora o radu xx xxxxxx poslodavca, za valjanost otkaza potrebno je dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.
Radnik xx xxxxx dokazati postojanje opravdanoga razloga za otkaz, samo ako ugovor o radu otkazuje izvanrednim otkazom.
Članak 91.
Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu poslodavac xx xxxxx priopćiti radničkom vijeću, te xx xxxxx o toj odluci savjetovati se s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
Bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća ne može se otkazati:
– radniku nakon 25 xxxxxx radnog staža kod istog poslodavca ili 50 xxxxxx xxxxxx,
– trudnici, odnosno ženi koja doji dijete,
– majci djeteta do 8 godine života djeteta,
– invalidnoj osobi,
– samohranom roditelju malodobnog djeteta,
– roditelju s troje ili više djece do 15 xxxxxx, odnosno djece na redovnom školovanju,
– roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju.
Ako se radničko vijeće u roku 8 xxxx ne izjasni ili ne uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.
Članak 92.
Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik.
Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Članak 93.
Poslodavac xx xxxxx u roku od 15 xxxx od xxxx prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
Poslodavac u potvrdi iz stavaka 1. ovoga članka ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
11. Zbrinjavanje viška radnika
Članak 94.
Poslodavac xx xxxxx zbrinjavanje viška radnika, xxx x xxxxxxxx savjetovanja o zbrinjavanju provesti sukladno odredbama Zakona o radu.
12. Prenošenje ugovora na novog poslodavca
Članak 95.
Prijenos ugovora na novog poslodavca provodi se sukladno odredbama Zakona o radu.
XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 96.
Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom donosi ravnatelj ili osoba koju on ovlasti pisanom punomoći.
Odluke o ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa se u pisanom obliku dostavljaju radniku.
Članak 97.
Radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa odlukom ravnatelja ili ovlaštene osobe, može podnijeti zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 xxxx računajući od xxxx primitka dluke.
Radnik podnosi prigovor Upravnom vijeću.
XIII. DOSTAVLJANJE ODLUKA RADNIKU
Članak 98.
Sve odluke kojima se odlučuje o pojedinim pravima i obvezama iz radnog odnosa moraju se dostaviti radniku.
Dostava odluke o korištenju godišnjeg odmora, plaćenog i neplaćenog dopusta, prava na pomoći dostavljaju se radniku putem elektroničke pošte u organizacijsku jedinicu u kojoj radnik radi odnosno neposredno.
Dostava ugovora o radu i odluka o otkazu ugovora o radu obavlja se u pravilu na radnom mjestu uz potpis radnika i osobe xxxx xx dostavu izvršila u dostavnoj knjizi uz naznaku datuma primitka.
Dostava se može obaviti i poštom i to preporučenom pošiljkom uz povratnicu.
Članak 99.
Ako radnik odbije primiti odluke na radnom mjestu, osoba koja odluku dostavlja ostavit će odluku na radnom mjestu radnika, a u dostavnu knjigu će uz svoj potpis zabilježiti razlog odbijanja, mjesto gdje je odluka ostavljena i datum pokušaja dostave, te će istog xxxx kopiju odluke izvjesiti na oglasnu ploču u sjedištu ustanove s naznakom datuma xxxx xx dostava pokušana. Po proteku tri xxxx smatrat će se da je dostava valjano izvršena.
Članak 100.
Ako se odluka radniku ne može dostaviti na radnom mjestu, zbog njegove odsutnosti s rada, dostavljanje će se izvršiti preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu stanovanja koju xx xxxxxx zadnju prijavio poslodavcu.
Dostava se smatra urednom, ako je primitak pošiljke svojim potpisom potvrdio radnik ili odrasli član njegova kućanstva.
Članak 101.
U slučaju odbijanja prijema dostave, odnosno povrata pošiljke sa adrese koju xx xxxxxx prijavio poslodavcu s naznakom „nepoznati primatelj“ ili slično, odluka će se objaviti na oglasnoj ploči u zdravstvenoj ustanovi, a dostava će se smatrati urednom nakon proteka roka od tri xxxx od objave na oglasnoj ploči.
Ako radnik ima punomoćnika dostava se vrši osobi xxxx xx određena za punomoćnika.
Poslodavac može dostavu odluke izvršiti i na drugi način sukladno zakonskim propisima.
XIV. PLAĆA I NAKNADE PLAĆE
Članak 102.
Za izvršeni rad radnik ima pravo na plaću primjenom osnova i mjerila utvrđenih Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o plaćama, naknadama plaća i drugim materijalnim pravima radnika, koji se donosi kao poseban pravilnik.
XV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU
Člana 103.
Radnici imaju prava sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim zakonom i kolektivnim ugovorima, koji obvezuju poslodavca.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 104.
Na pitanja koja nisu uređena ovim Pravilnikom primjenjuju se na odgovarajući način odredbe zakona, kolektivnog ugovora, odnosno drugih propisa koji obvezuju zdravstvenu ustanovu.
Članak 105.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu nakon isteka roka od xxxx xxxx od xxxx objave na oglasnoj ploči ustanove i na internim mrežnim stanicama ustanove.
Članak 106.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o radu donesenog xxxx 28. srpnja 2010 godine.
PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA
Xxxxx Xxxx, dipl. iur.
Utvrđuje se da je ovaj Pravilnik objavljen na oglasnoj ploči odnosno internim mrežnim stranicama ustanove xxxx 06. veljače 2015 g., te stupa na snagu xxxx 16.veljače 2015 g.
RAVNATELJ
Xxxx Xxxxxxxxx, dipl. iur.