ZAKON O RADU U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

Nezvanična verzija

ZAKON

O RADU U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

PREČIŠĆENI TEKST

(Službeni glasnici BiH broj: 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10)

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

1. Ovim zakonom regulira se radnopravni status zaposlenika, način i postupak prijema u radni odnos, zaključivanja ugovora o radu izmeĎu zaposlenika i poslodavca, radno vrijeme, plaće i naknade, odmori i odsustva, zaštita prava iz radnog odnosa, zaključivanje i primjena kolektivnog ugovora, rješavanje sporova izmeĎu zaposlenika i poslodavca, učešće zaposlenika i sindikata u zaštiti prava zaposlenika, prestanak radnog odnosa, nadzor nad primjenom zakona i druga prava i obaveze koje nastaju na osnovu radnopravnog statusa zaposlenika.

2. Ovim zakonom regulira se radni odnos:

a) zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine i njenim organima koji nisu državni službenici;

b) zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine koji su izričito izuzeti iz Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/02 i 35/03);

c) zaposlenika koji su zaposleni u javnim preduzećima Bosne i Hercegovine, udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine, meĎuentitetskim korporacijama i drugim institucijama za obavljanje dodatnih nadležnosti u Bosni i Hercegovini, pravnim subjektima koje osnivaju institucije Bosne i Hercegovine, ako drugim zakonom nije drugačije odreĎeno.

3. Ovaj zakon primjenjuje se i na državne službenike, ukoliko nije u suprotnosti sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.

4. Zaključivanjem ugovora o radu izmeĎu poslodavca i zaposlenika zasniva se radni odnos, u skladu sa članom 12. ovog zakona.

5. Na sva pitanja u vezi s ugovorom o radu, a koja nisu ureĎena ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se opći propisi obligacionog prava.

Član 2.

Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) poslodavac - institucije Bosne i Hercegovine i njeni organi i druga pravna xxxx x xxxxx institucije navedene u članu 1. stavu 2. ovog zakona, koje zapošljavaju odreĎeno lice na osnovu ugovora o radu;

b) zaposlenik - fizičko lice, koje je zaposleno kod poslodavca na osnovu ugovora o radu;

c) ugovor o radu - pismeni ugovor izmeĎu poslodavca i zaposlenika u kojem se navode uslovi zaposlenja, prava, obaveze i ostala pitanja koja proizilaze iz radnog odnosa, u skladu s odredbama ovog zakona i općeg akta poslodavca;

d) pripravnik - lice zaposleno prvi put u profesiji za xxxx xx obrazovano, u cilju stručne obuke ili samostalnog rada.

Član 3.

1. Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, u njega se učlaniti, tj. udruživati u složenije oblike, birati svoje reprezentativne organe, saglasno zakonu, statutu, ili pravilima toga sindikata.

2. Sindikat se može osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

3. Zaposlenik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu.

Član 4.

1. Poslodavcima, koji djeluju u svoje ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjuje se:

a) miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom;

b) zagovaranje ili pružanje pomoći njeg sindikatu s ciljem ove kontrole.

Član 5.

Zakonita djelatnost sindikata ne može se trajno ili privremeno zabranjivati.

Član 6.

Lice koje traži zaposlenje kod poslodavca, kao i zaposlenik, ne može biti diskriminiran zbog rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja ili opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, imovnog stanja, roĎenja ili kakve druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, tjelesnih poteškoća ili na osnovu kojeg drugog razloga suprotnog osnovnim ljudskim pravima i slobodama utvrĎenim Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom.

Član 7.

Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće ministara), aktom poslodavca ili ugovorom o radu, ne mogu se propisati manja prava i nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova propisanih ovim zakonom.

II - PRIJEM U RADNI ODNOS

Član 8.

1. Odluku o potrebi prijema zaposlenika u radni odnos donosi poslodavac, u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta utvrĎenih aktom poslodavca, odnosno Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

2. Na osnovu odluke iz stava 1. ovoga člana, raspisuje se javni oglas koji se objavljuje najmanje u jednom visokotiražnom dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

3. Javni oglas sadrži: naziv i sjedište poslodavca, naziv radnog mjesta, opće i posebne uslove za prijem u radni odnos, odnosno za to radno mjesto, kratak opis poslova i zadataka radnog mjesta, da li se radni odnos zasniva na odreĎeno ili neodreĎeno vrijeme, da xx xx utvrĎen probni rad kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa i trajanje probnog xxxx xx rok za podnošenje prijava na raspisani javni oglas.

4. Rok za podnošenje prijava ne može biti kraći od xxxx xxxx.

5. Poslodavac imenuje Komisiju za izbor zaposlenika koja razmatra pristigle prijave kandidata u smislu ispunjavanja općih i posebnih uslova, provodi postupak ispitivanja kandidata obavljanjem testiranja, te poslodavcu dostavlja listu uspješnih kandidata radi daljnjeg postupanja.

6. Poslodavac na osnovu liste uspješnih kandidata donosi odluku o prijemu kandidata u radni odnos.

7. Kad postoji slobodno radno mjesto, poslodavac će pokušati to radno mjesto popuniti prijemom zaposlenika, koji je odlukom drugog poslodavca stavljen na raspolaganje, a koji je radio na sličnom radnom mjestu kod tog poslodavca i ispunjava opće i posebne uslove za prijem u radni odnos.

8. Postupak prijema zaposlenika u radni odnos detaljnije se ureĎuje Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji poslodavca (u daljem tekstu: Pravilnik) ili drugim aktom poslodavca.

9. Struktura zaposlenika kod poslodavca okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.

Član 9.

1. Javni oglas ne raspisuje se za:

a) zaposlenika koji se rasporeĎuje na slobodno radno mjesto kod istog poslodavca;

b)zaposlenika koji se na osnovu pismenog sporazuma poslodavaca i uz saglasnost zaposlenika rasporeĎuje na rad kod drugog poslodavca.

c) prijem u radni odnos zaposlenika na odreĎeno vrijeme do tri mjeseca, kada zbog hitnosti obavljanja posla, iznenadnog povećanja obima posla i iznenadnog odsustva zaposlenika nije moguće pravovremeno provesti javni oglas;

d) zaposlenika koji je odlukom poslodavca stavljen na raspolaganje;

e) zaposlenika iz člana 16. stav 5 ovog zakona.

2. Interni premještaj i rasporeĎivanje iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu s odredbama ovog zakona i odredbama Pravilnika o internim premještajima i rasporeĎivanjima zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine koji donosi Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, odnosno aktom poslodavca.

Član 10.

1. U radni odnos kod poslodavca može se primiti lice koje ispunjava sljedeće opće uslove:

a) da ima navršenih 18 xxxxxx xxxxxx;

b) da je državljanin Bosne i Hercegovine, što se dokazuje uvjerenjem, ne starijim od šest mjeseci;

c) da protiv njega nije pokrenut krivični postupak za krivično djelo za koje je predviĎena kazna zatvora tri i više xxxxxx ili da mu nije izrečena zatvorska kazna za krivično djelo učinjeno s umišljajem u skladu s krivičnim zakonima u Bosni i Hercegovini;

d) da nije obuhvaćeno odredbom člana IX. stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine;

e) da xx xxxxxxx i psihički sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavilo kod poslodavca.

2. Osim uslova iz stava 1. ovog člana, zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom, mogu se propisati posebni uslovi za prijem u radni odnos zaposlenika na pojedino radno mjesto (stručna sprema, radno iskustvo, posebna psihofizička sposobnost, stručni ispit, rad na računaru, poznavanje stranog jezika i dr.).

Član 11.

1. Ne može se primiti u radni odnos niti biti u radnom odnosu lice koje u mjestu življenja obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu firmu.

2. O okolnostima iz stava 1. ovog člana lice koja se prima u radni odnos daje pismenu izjavu prilikom prijema u radni odnos.

3. Kad se okolnosti iz stava 1. ovog člana steknu tokom zaposlenja kod poslodavca, zaposlenik xx xxxxx, u roku petnaest xxxx od xxxx nastanka tih okolnosti, izjasniti se o tome hoće li otkloniti razloge smetnje ili napustiti radni odnos kod poslodavca.

4. Ako je zaposlenik prilikom prijema u radni odnos prešutio činjenicu iz stava 1. ovog člana, ili nije otklonio smetnju u roku iz stava 3. ovog člana, poslodavac donosi odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenika, bez prava na otkazni rok.

5. Zaposlenik može van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pismenom odobrenju poslodavca raditi kod drugog pravnog ili fizičkog lica, samo ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom.

III - PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA

1. Zaključivanje ugovora o radu

a) Sadržaj ugovora o radu

Član 12.

1. Na osnovu odluke poslodavca iz člana 8. stava 6. ovog zakona, izmeĎu zaposlenika i poslodavca zaključuje se ugovor o radu.

2. Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi.

3. Ugovor o radu sadrži, naročito, podatke o:

a) nazivu i sjedištu poslodavaca;

b) imenu, prezimenu, prebivalištu, odnosno boravištu zaposlenika;

c) trajanju ugovora o radu;

d) danu početka rada;

e) mjestu rada;

f) radnom mjestu na kojem se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova;

g) dužini i rasporedu radnog vremena;

h) odmoru u toku radnog xxxx;

i) plaći, dodacima na platu, drugim naknadama, te periodima isplate;

j) xxxxxxxx godišnjeg odmora;

k) otkaznim rokovima kojih se moraju pridržavati zaposlenik i poslodavac;

l) druge podatke, prava i obaveze u vezi s radom i uslovima rada utvrĎenim kolektivnim ugovorom.

4. Umjesto podataka, prava i obaveza iz stava 2. tač. od g) do k) ovog člana, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući zakon, odluka Vijeća ministara, kolektivni ugovor, pravilnik ili akt kojim su ureĎena ta pitanja.

5. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa nastaju na xxx xxxx zaposlenik počne raditi na osnovu zaključenog ugovora o radu.

Član 13.

Ako se zaposlenik upućuje na rad u inozemstvo, prije njegovog odlaska u inozemstvo, sa zaposlenikom xx xxxx postići pismena saglasnost u pogledu sljedećih uslova ugovora:

a) trajanja rada u inozemstvu;

b) valute u kojoj će se isplaćivati plaća i druga primanja u novcu i naturi na koja zaposlenik ima pravo za vrijeme boravka u inozemstvu;

c) uslovima odlaska zaposlenika iz zemlje i povratka zaposlenika s rada iz inozemstva.

b) Xxxxxx koji se od zaposlenika ne mogu tražiti

Član 14.

1. Prilikom zaključivanja ugovora o radu, poslodavac ne može tražiti od zaposlenika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s prirodom radnih aktivnosti koje zaposlenik obavlja.

2. Od žene, koja se prijavila na raspisani javni oglas poslodavca ili xxxx xx već zaposlena kod poslodavca, zabranjeno je tražiti da uradi test za utvrĎivanje trudnoće.

Član 15.

Lični podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obraĎivati, koristiti ili dostavljati trećim licima, osim ako je to odreĎeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

c) Ugovor o radu na neodreĎeno i odreĎeno vrijeme

Član 16.

1. Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti na neodreĎeno ili na odreĎeno vrijeme.

2. Osim ako Zakonom nije drugačije regulirano, ugovor o radu zaključuje se na neodreĎeno vrijeme.

3. Za obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova xxxx se obim privremeno i nepredviĎeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnog zaposlenika, može se zaključiti ugovor o radu na odreĎeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenika, a najduže dvije godine.

4. Ako zaposlenik izričito ili prešutno obnovi ugovor o radu na odreĎeno vrijeme s istim poslodavcem, odnosno izričito ili prešutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o

radu na odreĎeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodreĎeno vrijeme.

5. Izuzetno od odredbi stava 4. ovog člana, radni odnos na odre|eno vrijeme na poslovima vezanim za mandat izabranog zvaničnika ili nosioca izvršnih funkcija u institucijama Bosne i Hercegovine može se zasnivati na period duži od dvije godine, a najviše do isteka mandata izabranog nosioca izvršnih funkcija

Član 17.

Prekidima ugovora o radu ne smatraju se prekidi xxxx xxxxxxx zbog:

a) godišnjeg odmora;

b) bolovanja;

c) porodiljskog dopusta;

d) odsustva s rada saglasno zakonu ili ugovoru o radu;

e) perioda izmeĎu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke Suda Bosne i Hercegovine ili drugog organa, saglasno ugovoru o radu i zakonu;

f) plaćenog odsustva s posla uz saglasnost poslodavca;

g) vremenskog perioda do pet xxxx izmeĎu ugovora o radu s istim ili drugim poslodavcem.

d) Probni rad

Član 18.

1. Prilikom zaključivanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.

2. Probni rad iz stava 1. ovog člana ne može trajati duže od šest mjeseci.

3. Ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu, poslodavac otkazuje zaposleniku ugovor o radu i prije isteka probnog roka na način utvrĎen ovim zakonom, a otkazni rok je 15 xxxx.

4. Xxx xx na probnom radu, zaposlenik ima prava iz radnog odnosa, koja se odnose na poslove koje zaposlenik obavlja tokom probnog rada.

2. Radno vrijeme

Član 19.

1. Prosječno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati sedmično.

2. Zaposlenik može zaključiti ugovor o xxxx x xxxxx radnim vremenom samo s jednim poslodavcem.

Član 20.

1. Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom.

2. Zaposlenik, koji je zaključio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora i na xxx xxxxx ostvariti puno radno vrijeme, ukoliko to ne šteti interesima poslodavca i ukoliko ne stvara sukob interesa, o čemu će poslodavac i zaposlenik zaključiti pismeni sporazum.

3. Zaposlenik, xxxx xxxx s nepunim radnim vremenom, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao zaposlenik s punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plaća, naknada i sl.), saglasno zakonu ili ugovoru o radu u kojem slučaju se takva prava zasnivaju na proporcionalnoj osnovi.

Član 21.

1. U slučaju više sile (požar, potres, poplava i sl.), iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan je raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično.

2. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac pismeno obavještava Upravni inspektorat Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Upravni inspektorat).

3. Zaposlenik može dobrovoljno raditi prekovremeno i to u trajanju od xxx najviše 10 sati sedmično.

4. Trudnica ne može raditi prekovremeno, a xxxxx s djetetom do tri godine života i samohrani roditelj do šest xxxxxx xxxxxx djeteta može raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

5. Upravni inspektorat zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno st. 1., 2., 3. i 4. ovog člana.

Član 22.

1. Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s xxx da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati sedmično.

2. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ne može biti duže od 40 sati sedmično.

3. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

4. Rad u vremenu izmeĎu 22,00 sata navečer i 6,00 sati sljedećeg xxxx smatra se noćnim radom.

3. Odmori i odsustva

a) Odmori

Član 23.

1. Zaposlenik, xxxx xxxx puno radno vrijeme, ima pravo na odmor u toku radnog xxxx u trajanju od najmanje 30 minuta.

2. Odmor u toku radnog xxxx xxxxxx će se u ugovoru o radu, koji ne može biti na početku ni na kraju radnog xxxx.

3. Dnevni odmor izmeĎu dva uzastopna xxxxx xxxx iznosi najmanje 12 sati.

Član 24.

Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na xxx svog sedmičnog odmora, kao i u slučaju preraspodjele iz člana 22. ovog zakona, osigurava mu se xxxxx xxxxxxxx xxx u periodu odreĎenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.

Član 25.

1. U svakoj kalendarskoj godini zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih xxxx, a najduže 30 radnih xxxx.

2. Aktom ili odlukom poslodavca utvrdit će se kriteriji trajanja godišnjeg odmora dužeg od 18 radnih xxxx.

Član 26.

1. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĎu dva radna odnosa duži od pet xxxx, xxxxx pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

2. Ako zaposlenik nije stekao pravo iz stava 1. ovog člana, ima pravo na najmanje xxxxx xxx godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec xxxx xxxx, saglasno ovom zakonu i ugovoru o radu.

3. Odsustvo s rada zbog privremene nesposobnosti za rad, porodiljskog dopusta, vojne vježbe i drugog odsustva koje nije uslovljeno voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog člana.

Član 27.

1. U godišnji odmor ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje se zaposleniku priznaje u staž osiguranja.

2. Ako je rad organizovan u manje od šest radnih xxxx u sedmici, pri utvrĎivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeĎeno na pet radnih xxxx, ako zakonom ili ugovorom o radu nije drugačije ureĎeno.

Član 28.

1. Godišnji odmor može se koristiti u jednom ili dva dijela.

2. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 10 radnih xxxx x xxxx kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. xxxx naredne godine.

3. Zaposlenik pismeno obavještava poslodavca o vremenu kada želi koristiti godišnji odmor, najmanje 30 xxxx prije korištenja godišnjeg odmora.

4. Poslodavac odobrava korištenje odmora, izdavanjem rješenja o godišnjem odmoru.

5. Vremenske periode korištenja godišnjeg odmora odobrava poslodavac.

6. Zaposlenik ima pravo koristiti xxxxx xxx godišnjeg odmora kada god on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri xxxx prije njegovog korištenja.

Član 29.

1. Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se može uskratiti pravo na godišnji odmor, a ne može mu se izvršiti ni isplata naknade umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora.

2. Sva pitanja koja se odnose na uslove, kriterije i način korištenja godišnjeg odmora, a koja nisu propisana ovim ili drugim zakonom, bit će propisana odlukom Vijeća ministara za budžetske korisnike, odnosno odlukom poslodavca za ostale zaposlenike.

b) Odsustva s rada

Član 30.

1. Zaposlenik ima pravo na odsustvo xx xxxx uz naknadu plaće do xxxxx radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini - plaćeno odsustvo u slučaju: stupanja u brak, poroĎaja supruge i teže bolesti ili smrti člana užeg domaćinstva i zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba ili drugih slučajeva utvrĎenih aktom poslodavca. O zahtjevu za plaćeno odsustvo odlučuje poslodavac na pismeni zahtjev zaposlenika.

2. Članom užeg domaćinstva, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se: bračni i vanbračni supružnik, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, xxxxx, očuh, xxxxxx, usvojilac, djed i baka (po ocu i majci), brat i sestra.

3. Izuzetno, poslodavac xx xxxxx omogućiti zaposleniku odsustvo do šest radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih ili drugih potreba, s xxx da se odsustvo od dva xxxx koristi uz naknadu plate - plaćeno odsustvo.

4. Ako zaposlenik ne iskoristi odsustvo iz stava 4. ovog člana, nema pravo da u zamjenu iskoristi xxxx xxxxx xxxx xxx i da traži novčanu naknadu za one dane koje nije iskoristio.

Član 31.

1. Poslodavac može zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo xx xxxx bez naknade plate - neplaćeno odsustvo, u slučajevima i u trajanju utvrĎenom u aktu poslodavca.

2. Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana, prava i obaveze zaposlenika, koja se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.

4. Zaštita zaposlenika

Član 32.

1. Poslodavac xx xxxxx omogućiti zaposleniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 xxxx od xxxx stupanja zaposlenika na rad.

2. Poslodavac xx xxxxx osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprječava nastanak nesreće.

3. Poslodavac xx xxxxx osigurati potrebne uslove za zaštitu na xxxx xxxxxx se osigurava zaštita života i zdravlje zaposlenika, kao i svakog drugog lica s kojim doĎe u dodir u toku trajanja ugovora, saglasno zakonu.

4. Poslodavac može osigurati zaposleniku kolektivno osiguranje u skladu s općim uslovima za osiguranje lica od posljedica nesretnog slučaja. Visinu premije utvrĎuje Vijeće ministara za zaposlenike u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno poslodavac za ostale zaposlenike.

Član 33.

Zaposlenik ima pravo da odbije da radi na svom radnom mjestu ili obavlja svoje uobičajene dužnosti ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome xx xxxxx odmah obavijestiti Upravni inspektorat i poslodavca. U xxx slučaju poslodavac može zaposlenika rasporediti na druge poslove, dok se ne potvrdi da su mjere zaštite na radu na zadovoljavajućem standardu.

a) Zaštita žene i materinstva

Član 34.

Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog toga stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u slučajevima iz člana 36. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove.

Član 35.

1. Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, može biti rasporeĎena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni ljekar.

2. Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura rasporeĎivanje žene, u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plaće.

3. Privremeni raspored iz stava 1. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.

4. Ženu iz stava 1. ovog člana poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak.

Član 36.

1. Za vrijeme trudnoće, poroĎaja i njege djeteta, žena ima pravo na poroĎajno odsustvo od dvanaest mjeseci neprekidno.

2. Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara, xxxx xxxx da otpočne poroĎajno odsustvo 28 xxxx prije poroĎaja.

3. Xxxx xxxx koristiti kraće poroĎajno odsustvo, ali ne kraće od 42 xxxx poslije poroĎaja.

Član 37.

Otac djeteta može da koristi neiskorišteno pravo žene iz člana 36. stav 1. ovog zakona u slučaju: smrti majke djeteta, ako xxxxx napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga spriječena da koristi to pravo.

Član 38.

1. Nakon isteka poroĎajnog odsustva, žena s djetetom do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena ukoliko dijete, prema nalazima ovlaštene zdravstvene institucije, zahtijeva intenzivnu njegu.

2. Pravo iz stava 1. ovog člana može koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u xxxxx radnom vremenu ili lice koje se brine o djetetu u slučaju smrti oba roditelja, ukoliko roditelji napuste dijete ili ako nisu u stanju da se brinu o djetetu.

Član 39.

1. Žena, koja nakon korištenja poroĎajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla jednom dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara.

2. Pravo iz stava 1. ovog člana xxxx xxxx koristiti do navršene jedne godine života djeteta.

3. Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana računa se u puno radno vrijeme.

Član 40.

Ako xxxx xxxx mrtvo dijete ili ako dijete xxxx prije isteka poroĎajnog odsustva, ima pravo da produži poroĎajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog ljekara, potrebno da se oporavi od poroĎaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 xxxx od poroĎaja, odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu poroĎajnog odsustva.

Član 41.

1. Po isteku poroĎajnog dopusta iz člana 36. stava 1. ovoga zakona, jedan od roditelja može da odsustvuje s rada do tri godine života djeteta, ako je to predviĎeno aktom poslodavca.

2. Za vrijeme odsustvovanja s rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika miruju.

Član 42.

1. Za vrijeme korištenja poroĎajnog odsustva, zaposlenik ima pravo na naknadu na ime porodiljskog odsustva, u skladu sa važećim zakonom.

2. Za vrijeme rada s polovinom punog radnog vremena iz člana 38. ovog zakona, zaposlenik ima pravo primiti naknadu plate za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, saglasno zakonu.

Član 43.

1. Jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta), ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju ako se radi o samohranom roditelju, pod uslovom da dijete nije smješteno u instituciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene institucije.

2. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, pripada pravo na naknadu plaće, saglasno zakonu.

3. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni pristanak.

b) Zaštita zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad

Član 44.

Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu bez obzira da li ima zaključen ugovor o radu na odreĎeno ili neodreĎeno vrijeme.

Član 45.

1. Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne može štetno uticati na ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa.

2. Zaposlenik xx xxxxx u roku od tri xxxx od xxxx nastupanja nesposobnosti za rad pismeno ili usmeno telefonom obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, u skladu s ugovorom o radu.

3. Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena institucija za odlučivanje o pravima iz zdravstvenog i penziono-invalidskog osiguranja aktom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da xx xxxxx na poslove na xxxxxx xx radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajuće poslove.

4. U slučaju teže bolesti, umjesto zaposlenika, pismeno obavještenje iz stava 3. ovog člana poslodavcu mogu dostaviti članovi uže porodice ili xxxxx xxxx s kojima živi u porodičnom domaćinstvu.

5. Ako zaposlenik xxxx xxx, pismeno obavještenje xxxxx xx dostaviti u roku od tri xxxx xxxxx prestanka razloga zbog kojih nije mogao dostaviti potvrdu.

6. Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje s rada, u smislu odredbi ovog člana, može podnijeti zahtjev nadležnom organu radi utvrĎivanja radne i zdravstvene sposobnosti zaposlenika, u skladu sa zakonom.

Član 46.

1. Ako nadležna zdravstvena institucija za odlučivanje o pravima iz zdravstvenog i penziono- invalidskog osiguranja ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu xx xxxxx u pismenoj formi ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban.

2. Dodatno i sveobuhvatno će se razmotriti mogućnosti zaposlenika, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, u pogledu odgovorajućih oblika obrazovanja, obuke i programa usavršavanja, koji bi mu omogućili reintegraciju njegove radne sposobnosti.

3. Ako poslodavac nema mogućnosti da zaposlenika iz st. 1. i 2. ovog člana rasporedi na drugi odgovarajući posao, poslodavac ga proglašava licem za čijim xx xxxxx prestala potreba, odnosno licem koje se stavlja na raspolaganje u skladu s odredbama čl. 87. i 88. ovog zakona.

Član 47.

Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost Upravnog inspektorata, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost zbog povrede na radu, invalidnosti ili profesionalne bolesti ili koji je izložen neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti ili profesionalne bolesti.

5. Plaće i naknade

a) Plaće

Član 48.

1. Zaposlenik ima pravo na plaću radnog mjesta na koje je rasporeĎen u skladu s ugovorom o radu, koja zavisi od složenosti poslova koje obavlja, stepena stručne spreme, odgovornosti za izvršenje poslova i drugih kriterija utvrĎenih Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/08 i 35/09) ili aktom poslodavca.

2. Za institucije koje ne primjenjuju Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine plaće se odreĎuju tako što se osnovica za obračun plaće množi s koeficijentom, te se ukupan iznos uvećava za 0,5% za svaku godinu započetog radnog staža, a najviše 20%.

3. Plaće zaposlenika, koji su budžetski korisnici, ureĎuje se Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, a plaće ostalih zaposlenika odreĎuju se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugačije odreĎeno.

4. Zaposlenici imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću za:

a) uvećanje na osnovu radnog staža, i to kao dodatak od 0,50% na osnovnu plaću za svaku započetu godinu efektivnog staža, a najviše do 20% od osnovne plaće;

b) posebne uslove radnog mjesta, što se utvrĎuje posebnim aktom poslodavca;

5. Zaposlenici imaju pravo na novčanu nagradu - stimulaciju, koja se može isplaćivati zaposleniku u institucijama Bosne i Hercegovine za izvanredne rezultate rada, u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, a za ostale zaposlenike u skladu s aktom poslodavca.

6. Visinu dodatka na osnovnu plaću iz stava 4. ovoga člana za zaposlenike koji su budžetski korisnici ureĎuju se Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, a za ostale zaposlenike odreĎuje se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugačije odreĎeno.

Član 49.

1. Zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu odreĎuju se periodi isplate plaće koji ne mogu biti duži od 30 xxxx.

2. Prilikom isplate plaće, poslodavac xx xxxxx zaposleniku uručiti pismeni obračun plaće.

3. Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

b) Naknade

Član 50.

1. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za period u kojem ne radi zbog opravdanih slučajeva predviĎenih zakonom i aktom poslodavca.

2. Visina naknade i period iz stava 1. ovog člana, za koji se naknada isplaćuje na teret poslodavca, utvrĎuje se aktom Vijeća ministara, zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu.

3. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg xx xxxxx zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv.

4. Zaposlenik ima pravo na naknadu za:

a) troškove prijevoza na posao i s posla;

b) prehranu za vrijeme rada;

c) regres za godišnji odmor;

d) slučaju xxxxx povrede na radu zaposlenika, xxxxx bolesti i invalidnosti zaposlenika ili njegovog člana njegove uže porodice i smrti člana uže porodice zaposlenika;

e) troškove dodatnog stručnog obrazovanja i usavršavanja za obavljanje radnih zadataka na odgovarajućem standardu;

f) jubilarne nagrade;

g) otpremninu pri odlasku u penziju;

h) slučaj stavljanja na raspolaganje;

i) godišnji odmor i plaćeno odsustvo;

j) privremena nesposobnost za rad zbog bolesti do 42 xxxx;

k) porodiljsko odsustvo;

l) prekovremeni rad, rad tokom neradnih xxxx, noćni rad i rad u danima državnih praznika;

m) pravo na troškove smještaja, naknadu za odvojen život i naknadu za privremeno rasporeĎivanje;

n) obavljanje poslova drugog radnog mjesta zaposlenika.

5. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim putovanjem, kao što su: dnevnice, troškovi prijevoza, i slično.

6. Visina naknade iz st. 3., 4. i 5. ovoga člana utvrĎuje se aktom Vijeća ministara, aktom poslodavca ili ugovorom o radu.

Član 51.

Poslodavac ne može, bez saglasnosti zaposlenika ili konačne odluke nadležnog suda, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plate ili nekog njenog dijela, uskraćivanjem isplate naknade plate ili dijela naknade plate zaposlenika.

Član 52.

Najviše xxxxxxxx plaće ili naknade plaće zaposlenika može se prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveze sudski nareĎenog izdržavanja, a za ostale obaveze može se prisilno obustaviti najviše jedna trećina plaće zaposlenika.

6. Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad

Član 53.

1. Poslodavac može, saglasno potrebama rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.

2. Zaposlenik je obavezan, saglasno svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad, na način kako to poslodavac smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajućem standardu.

3. Poslodavac je obavezan, prilikom promjena ili uvoĎenja novog načina ili organiziranja rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad koje smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajućem standardu.

4. Način stručnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad zaposlenika, vrijeme trajanja, naknada, obaveze zaposlenika kao i ostala pitanja, utvrĎuju se aktom poslodavca.

Član 53.a

1. Rad zaposlenika podliježe radnom ocjenjivanju svake godine i obavezno se vrši u januaru za prethodnu kalendarsku godinu, s xxx da se ne ocjenjuju zaposlenici koji su u kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci.

2. Ocjena rada zasniva se na rezultatima rada koje zaposlenik postigne u realizaciji poslova predviĎenih opisom radnog mjesta na kojem se nalazi i ciljevima koje je za odreĎeni vremenski period utvrdio poslodavac.

3. U slučaju da zaposlenik nije radio zbog opravdanog slučaja predviĎenog zakonom ili aktom poslodavca, te zbog toga ne može biti ocijenjen u skladu sa stavom 1. ovog člana, u obzir će se uzeti rezultati rada zaposlenika koje je ostvario u periodu od šest mjeseci prije njegovog odlaska na opravdano odsustvo s posla. Odredbe ovog stava ne mogu se primijeniti na štetu zaposlenika koji je opravdano odsustvovao s posla.

4. Ocjena xxxx xxxx biti: "ne zadovoljava", "zadovoljava", "uspješan" i "naročito uspješan".

5. Ocjena "ne zadovoljava" xxxx biti posebno obrazložena.

Član 53.b

1. Ocjenu rada rješenjem utvrĎuje poslodavac na prijedlog neposredno nadreĎenog šefa jedinice, a ako jedinica ne postoji, ocjenu rada poslodavac daje samostalno. Ocjena rada utvrĎuje se prema rezultatima rada koje je zaposlenik postigao u toku godine na pravovremenom, pravilnom, zakonitom i stručnom obavljanju svih poslova u okviru svog radnog mjesta.

2. Primjerak rješenja o ocjeni rada ulaže se u lični dosje zaposlenika, a drugi primjerak dostavlja se zaposleniku.

Član 53.c

Zaposleniku xxxx je rad u posljednje dvije uzastopne godine ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava" prestaje radni odnos kod poslodavca, o čemu se donosi rješenje. To rješenje donosi se uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata.

7. Pripravnici

Član 54.

1. S licem odreĎenog stepena školske spreme, odnosno nivoa obrazovanja i zanimanja, koje prvi put zasniva radni odnos poslodavac može zaključiti ugovor o radu na odreĎeno vrijeme u svojstvu pripravnika u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara za prijem pripravnika visoke školske spreme i planom poslodavca za ostale zaposlene.

2. Prava, obaveze i odgovornosti koje se odnose na zaposlenog, propisane odredbama ovog zakona, odnose se i na pripravnika, a utvrĎuju se ugovorom o radu izmeĎu poslodavca i pripravnika.

3. Ugovor o radu s pripravnikom zaključuje se na odreĎeno vrijeme, i to s pripravnikom visoke i više školske spreme na jednu godinu, a s pripravnikom srednje školske spreme na šest mjeseci.

8. Volonterski rad

Član 55.

1. Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrĎeno zakonom ili Pravilnikom o radnim odnosima, ili drugim pravilnikom, uslov za obavljanje poslova odreĎenog zanimanja, poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

2. Period volonterskog rada iz stava 1. ovog člana računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo kao uslov za rad na odreĎenim poslovima.

3. Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu xxxx.

4. Ugovor o volonterskom radu zaključuje se u pismenoj formi i jedna kopija dostavlja se nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od pet xxxx od njegovog zaključivanja radi evidencije i kontrole.

5. Način i trajanje volonterskog rada xx xxxxx prava volontera ureĎuju se zakonom i ugovorom o volonterskom radu.

6. Licu, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava se odmor tokom rada pod istim uslovima kao i za zaposlenika u radnom odnosu i prava po osnovu naknade osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

9. Stručni ispit

Član 56.

1. Zaposlenik koji ima visoku, višu ili srednju stručnu spremu, odnosno univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske kvalifikacije u skladu s Bolonjskim sistemom studiranja, što se utvrĎuje propisom kojim se reguliraju poslovi osnovnih djelatnosti i pomoćno-tehnički poslovi te uslovi za njihovo obavljanje u institucijama Bosne i Hercegovine, podliježe obavezi polaganja stručnog ispita.

2. Zaposlenik iz stava 1. ovog člana stručni upravni ispit polaže pred Komisijom za polaganje stručnog upravnog ispita, koju imenuje ministar pravde Bosne i Hercegovine.

3. Stručni upravni ispit sastoji se iz provjere znanja iz oblasti koje su potrebne za obavljanje poslova iz nadležnosti organa uprave.

4. Zaposlenik koji u vrijeme prijema u radni odnos nema položen stručni, odnosno stručni upravni ispit, xxxxx xx xxx ispit položiti najkasnije u roku od šest mjeseci od xxxx prijema u radni odnos u organ državne službe.

5. Zaposleniku koji ne položi stručni, odnosno stručni upravni ispit, u roku iz stava 4. ovog člana prestaje radni odnos u instituciji, o čemu se donosi rješenje.

6. Izuzetno, ako zaposlenik iz stava 4. ovog člana iz opravdanih razloga nije mogao izaći na polaganje stručnog, odnosno stručnog upravnog ispita, u predviĎenom roku, može mu se na njegov zahtjev produžiti rok za polaganje stručnog, odnosno stručnog upravnog ispita, do tri mjeseca, o čemu rukovodilac institucije donosi posebno rješenje.

7. Uslovi i način polaganja stručnog, odnosno stručnog upravnog ispita, pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine utvrĎuju se odlukom Vijeća ministara, na prijedlog Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

8. Xxxx xx riječ o poslodavcima koji nisu budžetski korisnici, aktom poslodavca utvrĎuju se radna mjesta na kojim zaposlenici moraju imati stručni, odnosno stručni upravni ispit, te uslovi i način polaganja stručnog, odnosno stručnog upravnog ispita.

10. Izumi i tehnička unapreĎenja zaposlenika

Član 57.

1. Zaposlenik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o izumu, odnosno tehničkom unapreĎenju ili drugom otkriću, koje je ostvario na radu ili u vezi xx xxxxx, i ponuditi mu da to otkupi u skladu s pravom prečeg otkupa, osim ako ugovorom o radu nije drugačije odreĎeno.

2. Ako poslodavac ne ponudi otkup izuma u roku od 60 xxxx ili ako ne da izjavu da nema interesa za izum, zaposlenik može slobodno raspolagati sa izumom uz uslov da izum xxxx xxx poslovnu tajnu u xxx periodu i tokom pregovora s poslodavcem.

11. Zabrana takmičenja zaposlenika s poslodavcem

Član 58.

1. Poslodavac i zaposlenik mogu zaključiti ugovor kojim se zaposlenik obavezuje da ne može, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuĎi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

2. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se odreĎeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od xxxx prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koje je u tržišnoj utakmici s poslodavcem i da ne može, za svoj ili za račun trećeg lica, sklapati poslove kojima se takmiči sa poslodavcem.

3. Ugovor iz stava 1. ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu.

Član 59.

1. Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

2. Naknadu iz stava 1. ovog člana poslodavac xx xxxxx isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

3. Visina naknade iz stava 1. ovog člana usklaĎuje se na način i pod uslovima utvrĎenim zakonom ili ugovorom o radu.

12. Disciplinska odgovornost

a) Povrede službene dužnosti

Član 60.

1. Zaposlenik će disciplinski odgovarati za povredu jedne ili više službenih dužnosti propisanih ovim zakonom, xxxx xx povreda rezultat njegove vlastite krivice.

2. Povrede službenih dužnosti mogu biti teže i lakše.

3. Teže povrede službenih dužnosti su:

a) vršenje radnje xxxx xx definirana kao krivično djelo protiv službene dužnosti, ili drugo krivično djelo, odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu poslodavca, što čini zaposlenika nepodobnim za rad kod poslodavca;

b) odavanje državne, vojne i službene xxxxx, odnosno povreda propisa o čuvanju tih tajni;

c) zloupotreba ili prekoračenje službenih ovlaštenja;

d) neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje povjerenih poslova;

e) bavljenje djelatnostima kojima se onemogućava ili otežava graĎanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava kod poslodavca;

f) bavljenje djelatnostima ili radom koji je direktno ili indirektno u suprotnosti s interesima poslodavca;

g) prouzrokovanje poslodavcu xxxx materijalne štete na imovini ili aktivi namjerno ili iz krajnje nepažnje;

h) neopravdan izostanak s posla više od dva xxxx u mjesecu;

i) kršenje pravila radne discipline;

j) neblagovremeno i neuredno izvršavanje povjerenih poslova;

k) neprimjereno ponašanje prema graĎanima, saradnicima i drugim licima u vršenju službene dužnosti.

l) svaka druga povreda koja se posebnim zakonom utvrdi xxx xxxx povreda.

4. Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika (u daljem tekstu: Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti) utvrĎuju se lakše povrede službene dužnosti.

5. Odgovornost za izvršenje krivičnog djela, odnosno prekršaja, ne isključuje disciplinsku i materijalnu odgovornost zaposlenika, pod uslovom da takvo djelo istovremeno predstavlja i povredu službene dužnosti;

6. Pravilnik iz stava 4. ovog člana donosi Vijeće ministara za budžetske korisnike, a poslodavac za ostale zaposlenike.

b) Disciplinski postupak

Član 61.

1. Svaki zaposlenik može poslodavcu podnijeti disciplinsku prijavu, protiv bilo kojeg zaposlenika, kako bi inicirao disciplinski postupak. Prijava xxxx biti potpisna, obrazložena i, po mogućnosti, potkrijepljena dokazima.

2. Na osnovu podnesene prijave, poslodavac ili lice koje on odredi odlučuje o pokretanju disciplinskog postupka protiv zaposlenika.

3. Pokretanje disciplinskog postupka za lakšu povredu službene dužnosti zastarijeva za šest mjeseci od xxxx činjenja, odnosno saznanja za povredu i učinioca, a za težu povredu službene dužnosti za 12 mjeseci od xxxx činjenja, odnosno saznanja za povredu, odnosno učinioca.

4. Prvostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, na odreĎeni period, koji ne može biti duži od četiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva člana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne može biti u disciplinskoj komisiji.

5. Provostepena disciplinska komisija provodi disciplinski postupak na način i u skladu sa postupkom regulisanim Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti iz člana 60. stav 4. ovoga zakona. Komisija izriče disciplinske kazne propisane Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.

6. Svi disciplinski postupci moraju biti pravični i transparentni. U toku cijelog disciplinskog postupka, zaposlenik ima prava koja su mu zagarantirana podzakonskim aktom iz člana 60. stav

4. ovog zakona, a naročito pravo:

a) da bude blagovremeno obaviješten o navodima o povredi službene dužnosti, te dokazima koji to potkrepljuju kao i pravo na pismeni odgovor ili usmenu izjavu xxxx xx se onda pismeno evidentirati;

b) na pravično i javno saslušanje u razumnom roku pred tijelima koja se uspostavljaju ovim zakonom. Javnost može biti isključena iz cijelog ili dijela saslušanja u interesu morala, javnog xxxx ili nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada su u pitanju interesi maloljetnika ili

ako to zahtijeva zaštita privatnog života stranaka, ili javnost može biti isključena do neophodne mjere u posebnim okolnostima kada bi javno saslušanje smetalo interesima pravde prema mišljenju tijela utvrĎenih ovim zakonom;

c) na privilegiju protiv samoinkriminiranja i pojavljivanja na svakom saslušanju i pravo odbrane protiv optužbi preko pravnog zastupnika po svom izboru;

d) na javno izricanje odluke;

e) na žalbu protiv svake štetne odluke disciplinske komisije ustanovljene prema ovom zakonu.

c) Disciplinske mjere i disciplinske kazne

Član 62.

1. Za učinjene povrede službene dužnosti iz člana 60. ovog zakona zaposleniku se mogu izreći sljedeće disciplinske mjere i disciplinske kazne, i to:

a) za lakše povrede službene dužnosti izriču se disciplinske mjere:

− opomena i

− javna opomena;

b) za teže povrede službene dužnosti izriču se disciplinske kazne:

− suspenzija s radnog mjesta i obustava isplate plaće u periodu od najmanje dva do najviše 30 xxxx;

− novčana kazna do 30% od osnovne plaće zaposlenika na period do šest mjeseci;

− suspenzija prava na povećanje plaće u periodu najduže do dvije godine;

− degradiranje na niže radno mjesto;

− prestanak radnog odnosa.

Član 63.

1. Zaposlenik, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, može se suspendirati do konačnosti disciplinskog postupka., što u svakom konkretnom slučaju cijeni poslodavac.

2. Odluku o suspenziji donosi poslodavac.

3. Za vrijeme suspenzije zaposlenik ima pravo na 70% plaće xxxx xx ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji.

4. Ako zaposleniku bude izrečena disciplinska kazna za lakšu povredu službene dužnosti, ili bude osloboĎen, ima pravo na razliku do punog iznosa plaće iz stava 3. ovog člana.

5. Protiv odluke o suspenziji zaposlenik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od 8 xxxx od xxxx prijema odluke.

6. Žalba uložena na odluku o suspenziji ne odgaĎa izvršenje odluke o suspenziji.

Član 64.

1. Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije zaposlenik i poslodavac imaju pravo uložiti žalbu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od xxxx xxxx od xxxx prijema odluke.

2. Drugostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, a sastoji se od predsjednika i četiri člana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne može biti u drugostepenoj disciplinskoj komisiji.

3. Mandat komisije iz prethodnog stava ne može biti duži od četiri godine.

4. Drugostepena disciplinska komisija provodi postupak i donosi odluku u skladu s Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.

5. Poslodavac izvršava konačne odluke disciplinske komisije.

Član 65.

1. Svi pokrenuti disciplinski postupci obustavljaju se u slučaju ako je protiv zaposlenika pokrenut krivični postupak zbog istih razloga.

2. U slučaju da zaposlenik bude osloboĎen optužbi, bit će vraćen na svoje radno mjesto i njegov lični dosje ne smije sadržavati nikakvu informaciju o krivičnom postupku ili relevantnoj preventivnoj suspenziji.

3. U slučaju da optužbe budu odbačene protiv zaposlenika, poslodavac može pokrenuti disciplinski postupak zbog istih činjenica, u skladu s članom 61. ovog zakona.

Član 66.

1. Kad se pokrene postupak iz člana 65. ovog zakona, poslodavac zaposlenika odmah suspendira s dužnosti u slučaju ako je:

a) pokrenut krivični postupak protiv zaposlenika za djelo učinjeno na dužnosti;

b) zaposlenik u pritvoru.

2. Kada se pokrene postupak iz člana 65. ovog zakona, poslodavac može suspendirati zaposlenika s dužnosti u slučaju, ako je:

a) krivični postupak pokrenut protiv zaposlenika za djelo za koje je predviĎena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet xxxxxx; ili

b) zaposlenik uhvaćen u činjenju krivičnog djela za koje je predviĎena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet xxxxxx.

3. U slučaju suspenzije, zaposlenik prima 60% plaće, xxxx xx ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji.

13. Naknada štete

Član 67.

1. Zaposlenik, koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnom nepažnjom prouzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx tu štetu nadoknaditi.

2. Ako štetu prouzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete xxxx xx prouzrokovao.

3. Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio štete xxxx xx on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu naknaĎuju u jednakim dijelovima.

4. Ako xx xxxx zaposlenika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Član 68.

1. Ako se naknada štete ne može utvrditi u tačnom iznosu ili bi utvrĎivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti može se predvidjeti da xx xxxxxx naknade štete utvrĎuje u paušalnom iznosu, xxx x xxxxx utvrĎivanja paušalnog iznosa i organ koji tu visinu utvrĎuje i druga pitanja u vezi s ovom naknadom.

2. Ako je prouzrokovana šteta mnogo veća od utvrĎenog paušalnog iznosa naknadne štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.

Član 69.

Zaposlenik, koji na radu ili vezano za rad, namjerno ili iz krajnje nepažnje, nanese štetu trećem licu i ako xx xxxxx naknadio poslodavac, obavezan je naknaditi poslodavcu iznos naknade koji je isplaćen trećem licu.

Član 70.

1. Visinu pričinjene štete, okolnosti pod xxxxx xx xxx xxxxxxx, namjeru ili krajnju nepažnju zaposlenika koji je pričinio štetu, kao i ostale okolnosti, utvrĎuje prvostepena komisija za štete.

2. Prvostepenu komisiju za štete imenuje poslodavac na mandatni period ne duži od četiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva člana i isto toliko zamjenika.

3. Protiv odluke prvostepene komisije za štete, zaposlenik i poslodavac imaju pravo uložiti žalbu drugostepenoj komisiji za štete.

4. Drugostepenu komisiju za štete imenuje poslodavac na mandatni period koji ne može biti duži od četiri godine, a sastoji se od predsjednika i četiri člana i isto toliko zamjenika.

5. Način i xxxxxxxx xxxx prvostepene i drugostepene komisije za štete, donošenje odluke, izvršenje odluke, uslovi smanjenja ili oslobaĎanja zaposlenika od obaveze naknade prouzrokovane štete i ostalo, regulirat će se Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.

6. Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u vezi xx xxxxx, poslodavac xx xxxxx zaposleniku naknaditi štetu po općim propisima obligacionog prava.

14. Prestanak ugovora o radu

a) Xxxxx prestanka radnog odnosa

Član 71.

1. Radni odnos prestaje:

a) po sili zakona:

− kada zaposlenik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i najmanje 20 xxxxxx xxxxx osiguranja ili 40 xxxxxx xxxxx osiguranja, nezavisno xx xxxxxx života - danom donošenja rješenja;

− ako je na način propisan zakonom utvrĎeno da je kod zaposlenika došlo do potpunog gubitka radne sposobnosti - danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrĎivanju potpunog gubitka radne sposobnosti;

− ako mu je po zakonu, odnosno pravosnažnoj odluci suda ili drugog nadležnog organa, zabranjeno da obavlja odreĎene poslove, a ne može se rasporediti na druge poslove - danom dostavljanja pravosnažne odluke o zabrani obavljanja tih poslova;

− ako zbog izdržavanja kazne zatvora zaposlenik odsustvuje s xxxx xxxx od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne zatvora;

− ako mu je izrečena mjera sigurnosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od šest mjeseci te zbog toga xxxx biti odsutan s rada - danom početka primjenjivanja izrečene mjere;

− usljed stečaja ili likvidacije, odnosno u svim drugim slučajevima prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom - danom donošenja odluke o stečaju ili likvidaciji, odnosno prestanku rada;

− smrću zaposlenika;

− gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine - na xxx pravosnažnosti rješenja o gubitku državljanstva;

− sticanjem državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima - na xxx pravosnažnosti akta o sticanju tog državljanstva;

− ako je konačnom odlukom disciplinske komisije izrečena mjera prestanka radnog odnosa

- danom prijema konačne odluke disciplinske komisije;

− odlukom Suda Bosne i Hercegovine koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

b) sporazumom u pisanoj formi izmeĎu zaposlenog i poslodavca;

c) otkazom ugovora o radu od zaposlenika, uz otkazni rok koji ne može biti kraći od 15 xxxx prije xxxx koji xx xxxxx xxx xxx prestanka radnog odnosa;

d) istekom roka za koji je zasnovan radni odnos na odreĎeno vrijeme, odnosno istekom ugovora o radu zaključenog na odreĎeno vrijeme;

e) ako se zaposleniku osigura jedno od prava po osnovu stavljanja zaposlenika na raspolaganje iz čl. 87. i 88. ovog zakona te ako zaposlenik odbije jedno od prava koje mu poslodavac ponudi po osnovu stavljanja na raspolaganje;

f) otkazom ugovora o radu od poslodavca, ako za to postoje opravdani razlozi koji se odnose na radnu sposobnost zaposlenika, njegovo ponašanje na radu i potrebe poslodavca, i to:

− ako je zaposlenik neopravdano izostao s posla pet radnih xxxx uzastopno, odnosno xxxxx radnih xxxx s prekidima u roku šest mjeseci;

− ako se zaposleni ne izjasni o ponudi ili odbije ponudu za zaključenje izmijenjenog ugovora o radu u smislu člana 81. ovog zakona;

− ako zaposlenik ne pokaže odgovarajuće rezultate na probnom radu;

− ako zaposlenik dobije dvije negativne ocjene o radu - na xxx konačnog rješenja o prestanku ugovora o radu po xxx osnovu;

− ako se zaposlenik ne vrati na rad u roku od 15 xxxx, u smislu člana 31. stava 1. ovog zakona;

− ako je zaposleniku izrečena kaznena suspenzija, novčana kazna, suspenzija prava na povećanje plaće ili kazna degradiranja na niže radno mjesto za povredu radnih obaveza uzastopno dva puta u periodu jedne godine;

− ako zaposlenik radi kod drugog poslodavca suprotno odredbama člana 11. stava 5. ovog zakona;

− ako zaposlenik za svoj ili tuĎi račun, bez saglasnosti poslodavca, ugovara poslove iz djelatnosti koje obavlja poslodavac (nelojalna konkurencija);

− ako zaposlenik ne položi stručni, odnosno stručni upravni ispit, u utvrĎenom roku;

− ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu.

2. U slučajevima iz stava 1. xxxxx f) ovog člana poslodavac xx xxxxx prije otkaza ugovora o radu u pisanoj formi upozoriti zaposlenika na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i ostaviti rok najmanje pet radnih xxxx od xxxx dostavljanja upozorenja, radi dostavljanja izjašnjenja na navode upozorenja.

3. Odluku o otkazu ugovora o radu iz ovog člana donosi poslodavac u formi rješenja koje dostavlja zaposleniku u skladu sa zakonom.

b) Otkaz ugovora o radu

Član 72. (brisan član)

1. Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku uz propisani otkazni rok, u slučaju:

a) prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga; ili b) kada zaposlenik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz ugovora o radu.

2. Otkaz zbog nastanka okolnosti iz stava 1. ovog člana moguć xx xxxx ako poslodavac, imajući u vidu veličinu, kapacitet i ekonomsku situaciju poslodavca i radne sposobnosti zaposlenika, ne može zaposlenika rasporediti na drugo radno mjesto ili ga ne može obrazovati, odnosno osposobiti za rad na drugim poslovima.

Član 73. (brisan član)

1. Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju xxxx xx zaposlenik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu službene dužnosti, odnosno ako su ispunjeni uslovi iz člana 95. stav 4. ovoga zakona, ili povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, koje su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos.

2. Ugovor o radu ne može se otkazati zaposleniku bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku.

3. Pismeno upozorenje zaposleniku sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se zaposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkazanog roka za slučaj da se takav prijestup ili povreda radne obaveze iz ugovora o radu ponovi.

4. Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog člana.

Član 74. (brisan član)

1. Zaposlenik može otkazati ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka u slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos kod poslodavca.

2. U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana zaposlenik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan xx xxxxxx poslodavca.

Član 75. (brisan član)

Ugovor o radu, u slučaju iz člana 72. i člana 73. ovog zakona, može se otkazati u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, odnosno od xxxx prijema prethodnog pismenog upozorenja.

Član 76. (brisan član)

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada zaposlenika, obavezan je omogućiti zaposleniku da iznese svoju odbranu.

Član 77. (brisan član)

U slučaju otkazivanja ugovora o radu u smislu člana 72. st. 1. i 2. ovog zakona, poslodavac xx xxxxx, u slučaju spora pred Sudom Bosne i Hercegovine, dokazati postojanje razloga za otkaz.

c) Forma i trajanje otkaznog roka

Član 78. (brisan član)

1. Otkaz se daje u pisanoj formi, a može ga dati poslodavac i zaposlenik. 2. Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazložiti otkaz zaposleniku. 3. Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

Član 79.

1. Otkazni rok ne može biti kraći od 15 xxxx u slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 30 xxxx u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

2. Otkazni rok počinje da teče od xxxx uručenja otkaza zaposleniku, odnosno poslodavcu.

3. Aktom poslodavca može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka.

4. U slučaju da je zaposlenik zatečen u vršenju krivičnog djela, poslodavac mu može odmah otkazati ugovor o radu.

Član 80.

1. Ako zaposlenik, na zahtjev poslodavca, prestane s radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan isplatiti mu naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

2. Ako Sud Bosne i Hercegovine utvrdi da je otkaz nezakonit, može poslodavca obavezati da:

a) vrati zaposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na xxxxxx xx radio ili druge odgovarajuće poslove i isplati mu naknadu plate u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio i nadoknadi mu štetu; ili

b) isplati zaposleniku:

− naknadu plaće u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio;

− naknadu na ime pretrpljene štete;

− otpremninu na koju zaposlenik ima pravo u skladu s aktom poslodavca ili ugovorom o radu;

− druge naknade na koje zaposlenik ima pravo u skladu s aktom poslodavca, ili ugovorom o radu.

3. Zaposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o xxxx xxxx tražiti da Sud Bosne i Hercegovine xxxxxx privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora.

d) Xxxxx s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

Član 81.

1. Poslodavac i zaposlenik mogu ponuditi izmjenu ugovora o radu:

a) radi rasporeĎivanja na drugo radno mjesto zbog potreba xxxxxxx xxxx i organizacije rada;

b) radi rasporeĎivanja na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, ako je djelatnost poslodavca takve prirode da se rad obavlja u mjestima izvan sjedišta poslodavca, odnosno njegovog organizacionog dijela;

c) i u drugim slučajevima utvrĎenim Pravilnikom o radu.

2. Ponuda iz stava 1. ovog člana dostavlja se u pisanoj formi i sadrži razlog za ponudu, rok u kojem druga strana treba da se izjasni o ponudi i pravne posljedice koje mogu nastati odbijanjem ponude. PonuĎena strana dužna je izjasniti se o ponudi za zaključivanje izmijenjenog ugovora o radu, koji ne može biti kraći od osam radnih xxxx od xxxx učinjene ponude. Smatra se da je ponuĎena strana odbila ponudu ako se ne izjasni u navedenom roku. Ako ponuĎena strana prihvati ponudu, zaključuje se izmijenjeni ugovor o radu, xxxx xxxx sastavni dio ugovora o radu.

3. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor o radu i istovremeno ponudi zaposleniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima.

15. Prava, obaveze i zaštita iz radnog odnosa

a) Odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa

Član 82.

1. O pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa na osnovu ovog, drugih zakona, kolektivnog ugovora i podzakonskih propisa odlučuje poslodavac, osim ako zakonom nije drugačije odreĎeno.

2. O pravima, obavezama i odgovornostima iz stava 1. ovog člana odlučuje se rješenjem.

3. Xx xxxxxxxx donošenja rješenja iz stava 2. ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09).

b) Zaštita prava iz radnog odnosa

Član 83.

1. Zaposlenik, koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

2. Poslodavac je obavezan riješiti zahtjev pismeno, u roku od 30 xxxx od xxxx xxxx je zahtjev podnesen.

3. Podnošenje zahtjeva iz stava 1. ovog člana ne sprečava zaposlenika da traži zaštitu povrijeĎenog prava pred Sudom Bosne i Hercegovine.

4. Zaposlenik može podnijeti tužbu pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog povrede prava iz radnog odnosa, kao i u slučaju da poslodavac nije riješio zahtjev u roku iz stava 2. ovog člana.

5. Zastarjelost nastupa u roku od jedne godine od xxxx dostave odluke kojom je povrijeĎeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava iz radnog odnosa.

Član 84.

1. Rješavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži.

2. Zakonom, aktom poslodavca, odnosno sporazumom ureĎuje se sastav, postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže.

Član 85.

1. U slučaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja, ugovori o radu prenose se na novog poslodavca, uz saglasnost zaposlenika.

2. Novi poslodavac i zaposlenik mogu otkazati ugovor na način i u rokovima utvrĎenim ovim zakonom.

Član 86.

Apsolutna zastara potraživanja iz radnog odnosa je tri godine od xxxx nastanka potraživanja.

c) Zabrana diskriminacije

Član 86.a

1. Diskriminacija zaposlenika može biti neposredna i posredna.

2. Neposredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, jeste svako postupanje, kojim se lice koje traži zaposlenje i zaposlenik stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na xxxxx xxxx u istoj ili sličnoj situaciji, po nekom od osnova iz člana 6. ovog zakona.

3. Posredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada se odreĎenom odredbom, pravilom ili praksom stavlja ili bi se stavilo u nepovoljan položaj, u odnosu na xxxxx xxxx, lice koje traži zaposlenje te zaposlenik zbog odreĎene osobine, statusa, opredjeljenja ili uvjerenja iz člana 6. ovog zakona.

Član 86.b

Ne smatra se diskriminacijom, u smislu člana 6. ovog zakona, pravljenje razlike u odnosu na prirodu posla i uslove pod kojima se obavlja, te pružanje posebne zaštite odreĎenim kategorijama zaposlenika u skladu s ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, podzakonskim propisom i ugovorom o radu.

Član 86.c

1. Diskriminacija iz člana 6. ovog zakona nije dozvoljena u odnosu na:

a) uslove za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje odreĎenog posla;

b) uslove rada i sva prava iz radnog odnosa;

c) obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje;

d) napredovanje u poslu i

e) otkaz ugovora o radu.

2. Odredbe ugovora o radu, kojima se utvrĎuje diskriminacija prema nekom od osnova iz člana

6. ovog zakona, ništavne su.

Član 86.d

1. Sva lica u postupku zapošljavanja ravnopravna su na osnovu spola.

2. Nije dozvoljen nejednak tretman zasnovan na spolu u postupku zapošljavanja, trajanja radnog odnosa i otkaza ugovora o radu, osim u slučajevima:

a) ako je normama, pravilima ili praksom moguće opravdati postizanje zakonitog cilja koji je proporcionalan preduzetim nužnim i opravdanim mjerama;

b) uspostavljanja specijalnih veza radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti spolova i eliminacije postojeće neravnopravnosti, odnosno zaštite spolova, na osnovu biološkog odreĎenja.

Član 86.e

1. Nije dozvoljeno uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, nasilje na osnovu spola te sistematsko zlostavljanje zaposlenika od poslodavca i drugih zaposlenih (u daljnjem tekstu: mobing).

2. Uznemiravanje, u smislu stava 1. ovog člana, jeste svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 6. ovog zakona, koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i zaposlenika, a koje izaziva xxxxx ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

3. Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog člana jeste svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode kojim xx xxxx povrijediti dostojanstvo lica ili xxxxx xxxx, ili kojim se postiže takvo djelovanje, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

4. Nasilje na osnovu spola predstavlja bilo koje djelo kojim se nanosi ili može nanijeti fizička, psihička, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koja sputava lice ili grupu lica da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama i javnoj ili privatnoj sferi života.

5. Mobing je specifična vrsta ponašanja na radnom mjestu, kojim jedno ili više lica sistematski, u dužem vremenskom periodu, psihički zlostavlja ili ponižava drugo lice, s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta.

6. Poslodavac xx xxxxx preduzeti efikasne mjere s ciljem sprečavanja nasilja na osnovu spola, diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi s radom i mobinga, te ne smije preduzimati nikakve mjere prema zaposleniku zbog činjenice da se žalio na nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing.

Član 86.f

1. U slučajevima diskriminacije, u smislu odredbe čl. 6, 86.c, 86.d i 86.e ovog zakona, lice koje traži zaposlenje, kao i zaposlenik, može pokrenuti pred nadležnim sudom postupak za naknadu štete u skladu sa zakonom.

2. U slučajevima nasilja na osnovu spola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja te mobinga, nijedna odredba ovog zakona ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na voĎenje krivičnog ili graĎanskog postupka.

3. Ako sud utvrdi da je tužba iz stava 1. ovog člana osnovana, naredit će poslodavcu da tužiocu uspostavi i osigura ostvarivanje prava koja su mu uskraćena ili xx xxxxx odgovarajuću novčanu naknadu.

16. Stavljanje zaposlenika na raspolaganje

Član 87.

1. Zaposlenik može biti stavljen na raspolaganje u slučaju ukidanja poslodavca ili u slučaju kada se Pravilnikom poslodavca, iz bilo kojih razloga, ukine radno mjesto, i u drugim slučajevima odreĎenim zakonom.

2. Ako drugi poslodavac preuzima poslove ukinutog poslodavca, preuzima zaposlenike od ukinutog poslodavca s danom donošenja odluke o ukidanju i rasporeĎuje ih na radna mjesta koja odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.

3. Ako je Pravilnikom poslodavca ukinuto radno mjesto, zaposlenik, koji je radio na xxx radnom mjestu, bez javnog oglasa postavlja se na drugo upražnjeno radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi kod drugog poslodavca na istom nivou.

Član 88.

1. Zaposlenik, koji ne bude postavljen na drugo radno mjesto u skladu sa članom 87. st. 2. i 3. ovoga zakona, stavlja se na raspolaganje na vrijeme od:

a) dva mjeseca, do navršenih 15 xxxxxx radnog staža;

b) četiri mjeseca, do navršenih od 15 do 25 xxxxxx radnog staža;

c) šest mjeseci, preko navršenih 25 xxxxxx radnog staža.

2. Odluku o stavljanju zaposlenika na raspolaganje donosi poslodavac.

3. Za vrijeme trajanja raspolaganja, zaposlenik ima pravo na plaću u visini koju bi ostvario xxx xx xxxx kod poslodavca.

4. Ako zaposlenik na raspolaganju ne bude preuzet od drugog poslodavca, u smislu člana 87. stav 1., ili ako ne bude postavljen na upražnjeno radno mjesto kod drugog poslodavca, u smislu člana

87. stav 2. ovog zakona, prestaje mu radni odnos, uz otkazni rok od 15 xxxx.

5. Vrijeme provedeno na raspolaganju i otkaznom roku smatra xx xxx vrijeme provedeno u radnom odnosu.

17. Pravilnik o radu

Član 89.

1. Poslodavac donosi Pravilnik o radu, kojim se ureĎuje organizacija xxxx x xxxxx pitanja značajna za zaposlenika i poslodavca, u skladu sa zakonom.

2. O donošenju Pravilnika o radu poslodavac se konsultira sa sindikatom.

3. Pravilnik iz stava 1. ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca.

18. Kolektivni ugovor

Član 90.

1. Kolektivni ugovor može se zaključiti za odreĎenu djelatnost jednog ili više poslodavaca ili udruženje poslodavaca.

2. Na strani zaposlenika kod zaključivanja kolektivnog ugovora može biti sindikat, ili više sindikata, a na strani poslodavca može biti jedan ili više poslodavaca ili udruženje poslodavaca.

3. Ako je u pregovaranju i zaključivanju kolektivnog ugovora zastupljeno više sindikata, odnosno više poslodavaca ili udruženje poslodavaca, o zaključivanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati, odnosno poslodavci, koji imaju punomoć od svakog pojedinačnog sindikata, odnosno poslodavca, u skladu s njihovim statutom.

4. Kolektivni ugovor zaključuje se u pisanoj formi.

5. Kolektivni ugovor iz stava 4. ovog člana objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

Član 91.

1. Kolektivnim ugovorom ureĎuju se prava i obaveze strana koje su ga zaključile, te prava i obaveze iz radnog odnosa, ili u vezi s radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

2. Kolektivnim ugovorom ureĎuju se pravila o postupku kolektivnog pregovaranja.

3. Kolektivni ugovor obavezan je za strane koje su ga zaključile ili koje su mu naknadno pristupile.

4. Izmjene i dopune kolektivnog ugovora vrše se na način i po postupku utvrĎenom za njegovo donošenje.

19. Reprezentativni sindikat

Član 92.

1. "Reprezentativni sindikat" označava sindikat registriran na nivou Bosne i Hercegovine, ili dva i više sindikata koji zajednički nastupaju, čije članstvo čini većina zaposlenika jednog poslodavca u sjedištu poslodavca.

2. Reprezentativni sindikat može zastupati zaposlenike jednog ili više poslodavaca.

Član 93.

1. Vijeće ministara potvrĎuje reprezentativni sindikat na prijedlog Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

2. Protiv potvrde ili odbijanja potvrde reprezentativnog sindikata može se uložiti žalba Sudu Bosne i Hercegovine.

Član 94.

1. Reprezentativni sindikat zaposlenika, u skladu sa zakonom, ima pravo da:

a) bude konsultiran prije donošenja općeg akta koji xx xxxx radnog statusa i plaća njegovih članova;

b) prati da li poslodavac postupa u skladu s ovim zakonom i drugim propisom koji xx xxxx radnih odnosa;

c) prijavi svaku povredu propisa iz prethodne xxxxx Upravnom inspektoratu;

d) pomaže i zastupa zaposlenika na njegov zahtjev u slučajevima povrede njegovih prava ili disciplinskog postupka ili postupka za naknadu štete.

2. Prava i obaveze, predlaganje, izbor, mandat i smjenjivanje predstavnika sindikata i ostalo, ureĎuju se aktima nadležnog organa reprezentativnog sindikata.

20. Štrajk

Član 95.

Svaki reprezentativni sindikat ima pravo, u skladu sa zakonom o štrajku i drugim propisima koji su na snazi, pozvati na štrajk i provesti ga s ciljem zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa zaposlenika ako:

a) je sporno pitanje upućeno poslodavcu;

b) je istekao rok od 15 xxxx od xxxx xxxx je sporno pitanje upućeno poslodavcu;

c) do toga xxxx nije došlo do rješavanja spornog pitanja;

d) je poslodavcu data pismeno obavještenje o početku štrajka, najkasnije 48 sati unaprijed.

Član 96.

1. Izuzetno od člana 95. ovog zakona, zaposlenik ne može učestvovati u štrajku ako:

a) se radi o zaposleniku s xxxxx xx postignut sporazum da se sporno pitanje riješi arbitražom;

b) se radi o zaposleniku koji je zaposlen u osnovnim službama ili službi održavanja.

2. Poslodavac odreĎuje svoje osnovne službe i službe održavanja nakon konsultacije s reprezentativnim sindikatima.

Član 97.

1. Učešćem u štrajku, u smislu člana 95. ovog zakona, zaposlenik ne vrši povredu službene dužnosti.

2. Zaposlenik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenika zbog organiziranja ili učešća u štrajku, u smislu člana 95. ovog zakona.

3. Zaposlenik ne može biti ni na xxxx xxxxx prisiljavan da učestvuje u štrajku.

4. Ako se zaposlenik ponaša suprotno članu 96 stav 1. ovog zakona ili ako za vrijeme štrajka, organiziranog u skladu s članom 95. ovog zakona, namjerno ili krajnom nepažnjom nanese štetu poslodavcu, čini težu povredu službene dužnosti i na osnovu toga mu se može dati otkaz ugovora o radu, bez poštivanja otkaznog roka u skladu s ovim zakonom, a poslodavcu xx xxxxx namiriti prouzrokovanu štetu u cjelokupnom iznosu.

IV - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Član 98.

Upravni nadzor i inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, a nadzor nad odredbama ovog zakona koje se odnose na plaće i naknade vrši Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

Član 99.

Zaposlenik, poslodavac ili reprezentativni sindikat mogu zahtijevati upravni nadzor davanjem stručnih objašnjenja za pojedinačnu primjenu pojednih odredbi ovog zakona od nadležnog organa i vršenjem inspekcijskog nadzora od Upravne inspekcije.

Član 100.

1. Upravni inspektorat može:

a) vršiti pregled općih i pojedinačnih akata, evidenciju i drugu dokumentaciju;

b) saslušati i uzeti izjave zaposlenika, poslodavca ili predstavnika reprezentativnog sindikata;

c) preduzeti i druge mjere i radnje predviĎene zakonom.

2. O izvršenom pregledu Upravni inspektorat sačinjava zapisnik, i na osnovu njega donosi rješenje.

3. Protiv rješenja Upravnog inspektorata poslodavac i zaposlenik mogu uložiti žalbu Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine u roku od 15 xxxx od prijema rješenja.

4. Odluka Ministarstva iz prethodnog xxxxx xx konačna i obavezujuća, ali protiv nje se može podnijeti tužba Upravnom odjelu Suda Bosne i Hercegovine.

Član 101. (brisan član)

1. Upravni inspektorat obavijestit će poslodavca i zaposlenika o svakoj povredi propisa donesenih na osnovu ovog zakona.

2. Upravni inspektorat može dati poslodavcu i zaposleniku preporuke za ispravljanje povrede iz stava 1. ovog zakona.

3. Ako poslodavac ili zaposlenik ne ispravi povredu, Upravni inspektorat ima pravo pokrenuti sudski postupak kod Upravnog odjela Suda Bosne i Hercegovine, ili nadležne institucije ili organa.

V - KAZNENE ODREDBE

Član 102.

1. Ako zakonom nije drugačije propisano, novčanom kaznom u iznosu od 800 KM do 3.000 KM kaznit će se poslodavac za prekršaj, ako:

a) stavlja u nepovoljniji položaj lice koje traži zaposlenje kod poslodavca, od zaposlenika (član 6.);

b) primi u radni odnos lice, suprotno utvrĎenoj proceduri ili općim i posebnim uslovima i ograničenjima (čl. 8., 10. i 11.);

c) zaključi ugovor o radu, koji ne sadrži podatke propisane u članu 12. ovoga zakona;

d) uputi zaposlenika na rad u inozemstvo bez propisanih uslova (član 13.);

e) od zaposlenika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom (član 14.);

f) postupa suprotno članu 15. ovoga zakona;

g) sklopi ugovor o radu sa zaposlenikom u kojem xx xxxx radno vrijeme ugovoreno u trajanju dužem od 40 sati sedmično (član 19.);

h) uvede prekovremeni rad kada to nije dozvoljeno, ili ne obavijesti nadležni organ o uvoĎenju prekovremenog rada (član 21.);

i) zaposleniku ne omogući pravo korištenja godišnjeg odmora, ili mu plati naknadu na ime neiskorištenog godišnjeg odmora (član 29.);

j) ne poštuje utvrĎena prava žene za vrijeme trudnoće i porodiljskog dopusta (član od 34. do 43.);

k) otkaže zaposleniku ugovor o radu suprotno članu 44. ovog zakona;

l) ne vrati zaposlenika na poslove na xxxxxx xx radio prije nastupanja nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajuće poslove (član 45. stav 2.);

m) zaposleniku ne ponudi druge poslove (član 46. stav 1.);

n) otkaže ugovor o radu zaposleniku suprotno članu 47. ovog zakona;

o) postupi suprotno članu 52. ovog zakona;

p) zaključi ugovor o radu s pripravnikom na period duži od roka utvrĎenog u članu 54. stav 3. ovog zakona;

r) ugovor o volonterskom radu ne zaključi u pisanoj formi (član 55.);

s) xxxxxx odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenika suprotno članu 71. i 88.; š) zaposleniku otkaže ugovor o radu bez propisanog otkaznog roka (član 79.);

t) ne ispuni obaveze prema zaposleniku iz člana 80. stav 1. ovog zakona;

u) zaposleniku onemogući pravo na štrajk (član 95.);

v) zaposlenika stavi u nepovoljniji položaj zbog organiziranja ili učešća u štrajku (član 97. stav 2.).

2. Ako zakonom nije drukčije propisano, novčanom kaznom u iznosu od 300 KM do 800 KM kaznit će se odgovorno lice kod poslodavca ako učini prekršaj iz stava 1. ovog člana.

VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 103.

1. U roku od 30 xxxx od xxxx stupanja na snagu ovog zakona:

a) svi poslodavci dužni su osigurati da se njihovim pravilnicima ne utvrĎuju nepovoljniji uslovi pod kojima se zasniva radni odnos od uslova predviĎenih ovim zakonom;

b) svi poslodavci, koji nisu nabrojani u članu 4. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, u svojim pravilnicima dužni su utvrditi radna mjesta na xxxxxx xx zaposliti zaposlenike.

2. U roku od 90 od xxxx stupanja na snagu ovog zakona:

a) svaki poslodavac xxxxx xx ponuditi zaposleniku zaključivanje ugovora o radu pod uslovima koji ne mogu biti nepovoljniji od uslova pod xxxxxx xx radni odnos zasnovan, osim ako odredbama ovog zakona neka pitanja nisu drugačije ureĎena;

b) svi poslodavci koji nisu nabrojani u članu 4. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine će, naročito, ponuditi ugovor:

1) na neodreĎeno vrijeme zaposleniku koji se nalazi na radnom mjestu utvrĎenom u stavu 1. xxxxx b) ovog člana,

2) na odreĎeno vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleniku koji se nalazi na radnom mjestu iz stava 1. xxxxx b) ovog člana, a trenutno je zaposlen po ugovoru o radu na odreĎeno vrijeme, a ako je takav zaposlenik u neprekidnom radnom odnosu po ugovoru o radu na odreĎeno vrijeme koji traje duže od dvije godine kod poslodavca, poslodavac će mu ponuditi ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme,

3) na odreĎeno vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleniku koji se nalazi na radnom mjestu iz stava 1. xxxxx b) ovog zakona, a trenutno obavlja poslove po ugovoru o obavljanju povremenih i privremenih poslova u neprekidnom trajanju duže od dvije godine kod poslodavca, poslodavac će mu ponuditi ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme.

3. Na radnike koji obavljaju poslove prema ugovoru o pružanju usluga ovaj zakon neće imati utjecaja.

4. Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da zaključi ugovor o radu, prestaje mu radni odnos u roku od 30 xxxx od xxxx dostave ugovora o radu na zaključivanje.

5. Zaposlenicima koji se stavljaju na raspolaganje, otkazuje se ugovor o radu u skladu s odredbama ovog zakona.

6. Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije u skladu sa stavom 2. ovog člana, može pred Sudom Bosne i Hercegovine osporiti valjanost ponude poslodavca u roku od trideset xxxx od xxxx prihvaćanja ponude.

Član 104.

1. Do donošenja zakona Bosne i Hercegovine kojima se propisuje zdravstvena zaštita zaposlenika, penziono i invalidsko osiguranje i druge vrste socijalne zaštite zaposlenika primjenjivat će se zakoni i drugi propisi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine prema mjestu prebivališta zaposlenika.

2. U slučaju da zakoni i drugi propisi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine na različit način reguliraju pitanje prava po osnovu porodiljskog odsustva, Vijeće ministara svojom odlukom uredit će ovo pitanje na jedinstven način, i to tako što će se primjenjivati rješenja onog nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini koja su najpovoljnija za korisnice ovog prava. Sredstva potrebna za ovo osigurat će se u budžetu institucija Bosne i Hercegovine.

3. Na pitanja koja se odnose na radnu knjižicu primjenjivat će se propisi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, kojima se ureĎuje sadržaj, postupak izdavanja, način upisivanja podataka, postupak zamjene, izdavanje nove radne knjižice, način voĎenja registra izdatih radnih knjižica, oblik i način izrade, xx xxxxx pitanja predviĎena propisom o radnoj knjižici.

4. Na xxx xxxx počne raditi, zaposlenik predaje radnu knjižicu poslodavcu, o čemu poslodavac izdaje zaposleniku pismenu potvrdu.

5. Na xxx prestanka ugovora o radu poslodavac xx xxxxx vratiti zaposleniku radnu knjižicu, a zaposlenik vraća poslodavcu potvrdu iz stava 3. ovog člana.

6. Vraćanje radne knjižice iz stava 4. ovog člana ne može se uslovljavati potraživanjima koje poslodavac eventualno ima prema zaposleniku.

7. Osim radne knjižice iz stava 4. ovog člana, poslodavac xx xxxxx zaposleniku vratiti i druge dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i dužini trajanja radnog odnosa, u koju se ne mogu unositi podaci koji bi zaposleniku otežali zaključivanje novog ugovora o radu.

Član 105.

1. U roku od 90 xxxx od xxxx stupanja na snagu ovog zakona poslodavac xx xxxxx uskladiti podzakonske propise s odredbama ovog zakona.

2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

3. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakon o radnim odnosima ("Službeni list SRBiH", broj 20/90), te svi podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih zakona.