KNJIGA 1 ODREDBE ZA PROVOĐENJE
KNJIGA 1
A. TEKSTUALNI DIO PLANA
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
I. OPĆE ODREDBE
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja, prometne telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajuim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge xxxx pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne i druge infrastrukturne mreže
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina.
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.
10. Mjere provedbe plana
III. ZAVRŠNE ODREDBE
B. GRAFIČKI DIO PLANA ( KARTOGRAFSKI PRIKAZI )
kart.
prikaz br. 1 - Korištenje i namjena površina 1:1000 kart. prikaz
br. 2.1 – Komunalna
infrastrukturna mreža - Prometna
mreža 1:1000 kart. prikaz br. 2.2 - Vodoopskrba i odvodnja otpadnih
voda 1:1000 kart. prikaz br. 2.3 - Elektroopskrba i telekomunikacije
1:1000 kart. prikaz br. 3.1
– Oblici korištenja Uvjeti
korištenja, uređenja
i zaštite površina 1:1000
kart. prikaz br. 3.2
- Način
i uvjeti gradnje –
Oblici korištenja 1:1000 kart. prikaz br. 4B - Način
i uvjeti gradnje – Način
gradnje 1:1000
Project
Management Consulting x.x.x. xxxxxx
2011
6
UPU
MAJAKOVAC
Project
Management Consulting x.x.x. xxxxxx
2011
7
UPU
MAJAKOVAC
Project
Management Consulting x.x.x. xxxxxx
2011
8
UPU
MAJAKOVAC
Project
Management Consulting x.x.x. xxxxxx
2011
9
UPU
MAJAKOVAC KONAČNI PRIJEDLOG PLANA
Project
Management Consulting x.x.x. xxxxxx
2011
10
UPU
MAJAKOVAC
Project
Management Consulting x.x.x. xxxxxx
2011
11
UPU
MAJAKOVAC
Project
Management Consulting x.x.x. xxxxxx
2011
12
UPU MAJAKOVAC
Project Management Consulting d.o.o.
Rijeka, 1.3. 2010. g.
R J E Š E N J E
o imenovanju
ODGOVORNOG VODITELJA PROSTORNOG PLANA
1. Urbanistički plan uređenja Majakovac
Temeljem odredbi Članka 40. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( NN br.76/2007 ) imenuje se za odgovornog voditelja izrade prostornog plana:
Xxxxxx Xxxxxxxxxx dipl.ing.arh., ovlašteni arhitekt br. 131
Xxxxxx Xxxxxxxxxx dipl.ing.arh. upisan je u imenik ovlaštenih arhitekata u stručni smjer ovlaštenih arhitekata ( svi stručni smjerovi ) pod rednim brojem 131, s danom 29. listopada 1999 godine rješenjem Klasa:UP/I-350- 07/91-01/253 Xx.xx.:314-01/99-1 od 19.srpnja 1999.
Direktor :
Mr.oec. Xxxxx Xxxxx dipl.ing.stroj.
Project
Management Consulting x.x.x. xxxxxx
2011
13
UPU MAJAKOVAC
Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) I članka 32. Statuta Općine Sutivan (“Službeni glasnik Općine Sutivan” broj 7/13, 2/14, 6/14, 5/18, 2/20, 2/21, 2/22), Općinsko vijeće Općine Sutivan na 9. sjednici održanoj xxxx 30. lipnja 2022. godine donijelo je
ODLUKU
O
DONOŠENJU IZMJENA
I DOPUNA
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
MAJAKOVAC
Članak 1.
Donose se Izmjene i dopune Urbanističkiog plana uređenja MAJAKOVAC (u daljnjem tekstu – ID UPU).
Elaborat
ID UPU-a
koji je izradila tvrtka Project
Management Consulting d.o.o. iz Rijeke
312 arhitektonska radionica d.o.o. iz
Splita je sastavni dio ove odluke.
Članak 2.
Elaborat
ID UPU-a
sastoji se od tekstualnog dijela, grafičkog dijela i obveznih
priloga uvezanih u istoj
knjizi 1 i elaborata “Mjere
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti”, uvezanog u
knjizi 2.
Knjiga
1 sadrži:
TEKSTUALNI
DIO
Odredbe
za provođenje
GRAFIČKI
DIO
kart.
prikaz br. 1 - Korištenje i namjena površina 1:1000 kart. prikaz
br. 2.1 – Prometna mreža 1:1000 kart. prikaz br. 2.2 -
Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda 1:1000 kart. prikaz br. 2.3 -
Elektroopskrba i telekomunikacije 1:1000 kart. prikaz br. 3 - Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina 1:1000 kart. prikaz br.
4A - Način i uvjeti gradnje – Oblici korištenja 1:1000 kart.
prikaz br. 4B - Način i uvjeti gradnje – Način gradnje 1:1000
Knjiga
2 sadrži:
OBVEZNI
PRILOZI
Obrazloženje
Izvod
iz dokumenta šireg područja, koji se odnosi na obuhvat UPU-a
Stručne
podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja
Popis
sektorskih dokumenata i propisa
Zahtjevi
i mišljenja
Izvješća
o prethodnoj i javnoj raspravi
Evidencija
postupka izrade i donošenja UPU-a
Sažetak
za javnost
Knjiga
3 sadrži:
Plan
urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti
TEKSTUALNI DIO
Odredbe za provođenje
GRAFIČKI DIO
kart. prikaz br. 1 - Korištenje i namjena površina 1:1000
kart. prikaz br. 2.1 - Uvjeti priključenja na prometnu,
telekom.i komunalnu mrežu – Promet 1:1000 kart. prikaz br. 2.2 - Uvjeti priključenja na prometnu, telekom.
i komunalnu mrežu
– Vodoopskrba I odvodnja otpadnih voda 1:1000
kart. prikaz br. 2.3 - Uvjeti priključenja na prometnu, telekom.
i komunalnu mrežu
- Elektroopskrba i telekomunikacije 1:1000
kart. prikaz br. 3.1. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 1:1000
- Oblici korištenja
kart. prikaz br. 3.2. -Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 1:1000
- Način i uvjeti gradnje
OBVEZNI PRILOZI
Obrazloženje
Izvod iz dokumenta šireg područja, koji se odnosi na obuhvat UPU-a
Zahtjevi i mišljenja
Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
Evidencija postupka izrade i donošenja UPU-a
Sažetak za javnost
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena Članak 3.
Uvjeti
za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u ID
Urbanističkomg
planua
uređenja su:
- Prostorni razvoj temeljen na potrebama stalnih i povremenih stanovnika (ove potrebe slijede iz demografskog razvoja temeljenog na prirodnom priraštaju stanovništva, doseljavanju odnosno povratku stanovnika koji su ove prostore napuštali u nedavnoj prošlosti, te boravku povremenih stanovnika i turista) i usklađen s nosivim kapacitetom prirodnog, kulturnog i socijalnog okoliša unutar obuhvata Plana.
- Zaštita vrijednih područja i krajolika, posebno dijelova obalnog pojasa
- Osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje u skladu s potrebama demografskog i gospodarskog razvoja.
- Osiguranje primjerenog razvoja, opremanja i uređivanja prostora, posebno javnih, te čuvanje elemenata posebnosti fizionomskih i morfoloških obilježja naselja Sutivan.
- Poštivanje principa održivog korištenja i kriterija zaštite okoliša
Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu broj 1. ‘Korištenje i namjena površina’.
1. Mješovita namjena
1. pretežito stambena, M1
2.
prometne površine, kolne SC1, kolno – pješačke C1 i pješačke
površine 2.3
Infrastrukturne površine, TS1 površine
infrastrukturnih sustava, trafostanica, kolne, kolno pješačke i
pješačke površine, parkiralište
4. Javne zelene površine Z1 – javni park
Korištenje i namjena površina
Članak 4.
Mješovita namjena, pretežito stambena M1
U zonama mješovite namjene, pretežito stambene M1 smještaju se obiteljske stambene građevine i višestambene građevine.
U zonama mješovite namjene, pretežito stambene M1 moguće je smjestiti i građevine i sadržaje društvenih i javnih djelatnosti.
Unutar zona mješovite namjene, pretežito stambene M1 moguće je smjestiti i prateće poslovne sadržaje (trgovački, turističkougostiteljski sadržaji; uslužni, rekreacijski i slični sadržaji primarno u funkciji naselja).
Turističko-ugostiteljski sadržaji mogu se realizirati korištenjem dijela građevine, zasebne građevine ili dijela građevne čestice, uz uvjet da ne prelaze 50% GBP.
Društveni i javni sadržaji mogu se realizirati korištenjem dijela građevine, zasebne građevine ili dijela građevne čestice ili cijele građevne čestice.
Svi ostali prateći (sekundarni) sadržaji mogu se realizirati samo korištenjem dijela građevine i to najviše do 50% GBP stambene građevine (bez površina unutar građevina namijenjenih smještaju vozila u mirovanju i podrumskih dijelova koji nisu namijenjeni za boravak ljudi).
Svi prateći poslovni sadržaji mogu se realizirati uz uvjet da radne aktivnosti ne stvaraju buku ni prašinu, ne zagađuju zrak i tlo te ne zahtijevaju teški transport (korištenje kamiona preko 5 xxxx nosivosti).
U zonama namjene M1 moguće je na građevnoj čestici graditi, uz poštivanje ukupne izgrađenosti građevne čestice, i pomoćne građevine (gospodarske, spremišta, kotlovnice te iznimno garaže kada to nije moguće u sklopu gabarita osnovne građevine ili u podrumskom dijelu građevine).
U zonama namjene M1 mogu se na građevnoj čestici (izvan gabarita građevina) graditi otvoreni sportski sadržaji: xxxxx, tenisko igralište i sl.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
Članak 5.
U obuhvatu Xxxxx ne planira se smještaj građevina gospodarskih djelatnosti u izdvojenoj zoni.
U slučaju smještaja gospodarskih djelatnosti u dio građevine stambene namjene ili na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, vrijede isti prostorni pokazatelji kao za izgradnju stambenih građevina (poglavlje 4. ovih odredbi ‘Uvjeti i način gradnje stambenih građevina’).
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
Članak 6.
Građevine i sadržaje društvenih i javnih djelatnosti moguće je smjestiti u zoni M1, mješovita pretežito stambena namjena. Uvjeti gradnje koji se odnose na visinu građevina, oblikovanje građevina i uređenje građevne čestice isti xx xxx za stambene građevine i detaljno su opisani u poglavljima 4. i 4.1.
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
Članak 7.
Stambene građevine mogu se graditi u zonama namjene M1.
Stambene građevine nadzemne brutto izgrađene površine GBPN (bez podruma) do 400m2, s najviše 3 stambene jedinice, maksimalne visine Po+P+1+Pk, ovim Planom se definiraju kao obiteljske stambene građevine.
Stambene
i stambeno poslovne građevine nadzemne brutto izgrađene površine
GBPN (bez podruma) xxxx xx 400m2 ili iste građevine s 4
ili najviše
6 stambenih
jedinica definiraju xx xxx višestambene građevine.
Pod stambenim građevinama podrazumijevaju se i građevine sa dijelom namijenjenim sekundarnoj namjeni (društvene i javne djelatnosti, trgovački, turistički, ugostiteljski sadržaji, uslužni, zdravstveni, rekreacijski i slični sadržaji). Udio sekundarne namjene na pojedinoj građevnoj čestici može biti najviše do 50% GBP.
Površine namjene M1 prikazane su na kartografskom prikazu broj 4. ‘Način i uvjeti gradnje’. Prostor namjene M1 je neizgrađen.
Minimalna
površina građevne čestice i maksimalni koeficijent izgrađenosti i
iskorištenosti (nadzemnih djelova građevine) određuje se prema
tablici:
-
za slobodnostojeće građevine
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
-
za dvojne građevine:
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
-
za građevine u nizu 200 m2
Maksimalna
površina pojedine građevne čestice za građevine u nizu je 320 m2.
Građevina
u nizu je građevna cjelina od najmanje tri a najviše pet međusobno
prislonjenih građevina približno jednakih gabarita i oblikovanja,
čija gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja uvjetuje
cjelovito rješenje građevne cjeline; maksimalna visina građevine u
nizu je Po(S)+P+1.
Maksimalni
koeficijent izgrađenosti građevine u nizu je kig = 0.40 i
maksimalni koeficijent iskorištenosti (nadzemni) građevine u nizu
je kisN = 0.80.
Postojeće
izgrađene građevinske čestice mogu imati i manju građevinsku
česticu, maksimalno 250 m2.
Maksimalna
površina pod jednom građevinom (nadzemnih dijelova ne uključujući
podrum) je 200 m2.
Minimalne
xxxxxx xxxxxx fronte građevne čestice (na regulacijskom pravcu)
iznose: • za slobodno stojeće građevine 16m, između dvije
izgrađene čestice 12m, • za dvojne građevine 12m,
• za
građevine u nizu 6m.
Ne
dopušta se formiranje građevne čestice na način da se:
smanjuje
površina susjednih izgrađenih građevnih čestica ispod minimalne
veličine propisane ovim odredbama,
mijenjaju
granice susjednih izgrađenih građevnih čestica pri čemu se
udaljenost od nove granice čestice smanji ispod pola visine
građevine do vijenca.
Minimalna
građevna čestica može biti i do 20% manja od utvrđene ovim Planom
ukoliko je njeno smanjenje rezultat potrebe formiranja ili
rekonstrukcije javno prometne površine.
Za
interpolirane obiteljske stambene građevine minimalna površina
građevne čestice je 400m2.
Minimalna površina građevne čestice stambene, stambeno-poslovne, poslovne ili ugostiteljsko turističke namjene iznosi:
za slobodnostojeće građevine:
|
neizgrađeni dio GP |
izgrađeni dio GP |
obiteljske stambene građevine Emax=Po+P+1 |
500m2 |
250m2 |
obiteljske stambene građevine Emax=Po+P+1+Pk |
500m2 |
350m2 |
višestambene građevine Emax=Po+P+1 |
500m2 |
500m2 |
građevine nestambene namjene |
500m2 |
500m2 |
za dvojne građevine:
|
neizgrađeni dio GP |
izgrađeni dio GP |
obiteljske stambene građevine Emax=Po+P+1 |
400m2 |
250m2 |
obiteljske stambene građevine Emax=Po+P+1+Pk |
400m2 |
300m2 |
višestambene građevine Emax=Po+P+1 |
400m2 |
400m2 |
građevine nestambene namjene |
400m2 |
400m2 |
za građevine u nizu 200 m2. Maksimalna površina pojedine građevne čestice za građevine u nizu je 320m2.
Minimalna građevna čestica može biti i do 20 % manja od utvrđene ovim Planom ukoliko je njeno smanjenje rezultat potrebe formiranja ili rekonstrukcije javno prometne površine utvrđene ovim Planom, a u skladu s čl. 10. ID PPU općine Sutivan. Ova odredba se primjenjuje u slučaju dogovora između vlasnika čestica i općine Sutivan o ustupanju potrebnog dijela čestice za formiranje javne prometne površine.
Građevina u nizu je građevna cjelina od najmanje tri međusobno prislonjenih građevina približno jednakih gabarita i oblikovanja, čija gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline; maksimalna visina građevine u nizu je Po+ P+1+Pk.
Omogućava se izgradnja pomoćnih građevina s prostorima za rad i poslovne sadržaje, garaže i druge pomoćne prostorije. Pomoćna građevina je visine najviše jedne etaže maksimalne visine 3,0 m od najniže kote uređenog xxxxxx te uz mogućnost gradnje podruma i ravnog ili kosog krovišta bez nadozida. Zasebne pomoćne građevine ulaze u maksimalnu dopuštenu izgrađenost.
U slučaju xxxxx xxxxxx (nagiba većeg od 10 %) i izgradnje potpornog zida prema ulici kao rezultat rješenja javno prometne površine ili zatečenog stanja omogućava se gradnja garaža i pomoćnih prostora iza potpornog zida što se računa kao podrumska etaža (ukoliko se gradi garaža njen ulaz xxxx biti udaljen najmanje 5m xx xxxx kolnika). Maksimalna visina gornje kote ploče podrumske etaže je 3,0 m mjereno od srednje visinske kote nogostupa uz građevnu česticu.
Na građevnoj čestici u pojasu širine 6,0 m od regulacijskog pravca nije dopuštena gradnja iznad gornje kote ploče podrumskog dijela građevine.
Pomoćni prostori smješteni u visinskoj razlici xxxxxx (xxxx xx krovna ploča u ravnini ili ispod visinske kote prometnice a pristupa im se s građevne čestice), unutar pojasa od maksimalno 6 m od regulacijskog pravca prometnice, ne ulaze u koeficijent izgrađenosti (kig). Na krovnoj ploči ovih pomoćnih prostora je moguće parkiranje vozila.
4.1. Ostali uvjeti
Članak 8.
Parcelacija
Ne dopušta se formiranje građevne čestice na način da se:
- smanjuje površina susjednih izgrađenih građevnih čestica ispod minimalne veličine propisane ovim odredbama, mijenjaju granice susjednih izgrađenih građevnih čestica pri čemu se udaljenost od nove granice čestice smanji ispod pola visine građevine do vijenca.
- građevne čestice namjenjene za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene su obvezujuće, a ostale prikazane građevne čestice su preporučene a ne obvezujuće.
Izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica
Članak 9.
Građevna čestica na kojoj se može graditi stambena građevina ima ukupan postotak izgrađenosti, koji se određuje prema Tablici I:
POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE
|
TLOCRTNA POVRŠINA GRAĐEVINE |
KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNE ČESTICE kig |
KOEFICIJENT ISKORIŠTENOSTI ČESTICE
kis |
||||||
OD
|
DO |
NAJMANJA TLOCRTNA POVRŠINA |
NAJVEĆA TLOCRTNA POVRŠINA |
SREDNJA TLOCRTNA POVRŠINA |
|
||||
M2 |
M2 |
Min |
Max |
Min |
Max |
M2 |
Min |
Max |
Max Koef. |
300 |
350 |
51,17 |
108,36 |
59,50 |
126,00 |
88,59 |
0,17 |
0,35 |
1,2 |
351 |
400 |
52,65 |
119,34 |
60,00 |
136,00 |
94,33 |
0,15 |
0,34 |
1,2 |
401 |
450 |
52,13 |
128,32 |
58,50 |
144,00 |
98,07 |
0,13 |
0,32 |
1,1 |
451 |
500 |
54,12 |
135,30 |
60,00 |
150,00 |
102,56 |
0,12 |
0,30 |
1,1 |
501 |
550 |
55,11 |
140,28 |
60,50 |
154,00 |
104,56 |
0,11 |
0,28 |
1,0 |
551 |
600 |
55,10 |
148,77 |
60,00 |
162,00 |
108,55 |
0,10 |
0,27 |
1,0 |
601 |
650 |
60,10 |
156,26 |
65,00 |
169,00 |
114,55 |
0,10 |
0,26 |
0,9 |
651 |
700 |
65,10 |
169,26 |
70,00 |
182,00 |
123,55 |
0,10 |
0,26 |
0,9 |
701 |
750 |
70,10 |
175,25 |
75,00 |
187,50 |
128,80 |
0,10 |
0,25 |
0,9 |
751 |
800 |
75,10 |
180,24 |
80,00 |
192,00 |
133,55 |
0,10 |
0,24 |
0,8 |
801 |
850 |
80,10 |
184,23 |
85,00 |
195,50 |
137,80 |
0,10 |
0,23 |
0,8 |
851 |
900 |
85,10 |
187,22 |
90,00 |
198,00 |
141,55 |
0,10 |
0,22 |
0,8 |
901 |
950 |
90,10 |
189,21 |
95,00 |
199,50 |
144,80 |
0,10 |
0,21 |
0,7 |
951 |
1000 |
95,10 |
190,2 |
100,00 |
200,00 |
147,55 |
0,10 |
0,20 |
0,7 |
1001 |
1050 |
100,10 |
190,19 |
105,00 |
199,50 |
149,80 |
0,10 |
0,19 |
0,7 |
1051 |
1100 |
105,10 |
199,69 |
110,00 |
209,00 |
157,05 |
0,10 |
0,19 |
0,7 |
1101 |
1150 |
110,10 |
209,19 |
115,00 |
218,50 |
164,30 |
0,10 |
0,19 |
0,7 |
1151 |
1200 |
115,10 |
207,18 |
120,00 |
216,00 |
165,55 |
0,10 |
0,18 |
0,7 |
1201 |
1250 |
120,10 |
216,18 |
125,00 |
225,00 |
172,55 |
0,10 |
0,18 |
0,6 |
1251 |
1300 |
125,10 |
212,67 |
130,00 |
221,00 |
173,05 |
0,10 |
0,17 |
0,6 |
1301 |
1350 |
130,10 |
221,17 |
135,00 |
229,50 |
179,80 |
0,10 |
0,17 |
0,6 |
1351 |
1400 |
135,10 |
229,67 |
140,00 |
238,00 |
186,55 |
0,10 |
0,17 |
0,6 |
1401 |
1450 |
140,10 |
238,17 |
145,10 |
246,50 |
193,30 |
0,10 |
0,17 |
0,6 |
1451 |
1500 |
145,10 |
246,67 |
150,00 |
255,00 |
200,05 |
0,10 |
0,17 |
0,6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Za obiteljske stambene građevine koje se grade u izgrađenom dijelu građevinskog područja ovog Plana, a čija minimalna površina može biti 250 m2, ima postotak izgrađenosti koji važi za parcele veličine 300 m2.
Građevinska parcela na kojoj se može graditi građevina individualnog stanovanja kao dvojna zgrada i zgrada u nizu ima ukupan postotak izgrađenosti, koji se određuje prema Tablici Il:
TABLICA II
Veličina |
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice
kig |
|||
parcele |
Dvojna građevina |
Građevina u nizu (ili interpolirana građevina) |
||
(m2) |
min. |
max. |
min. |
max. |
do 300 |
0,20 |
0,50 |
0,25 |
0,60 |
300-400
|
0,18 |
0,40 |
0,20 |
0,50 |
401-500 |
0,15 |
0,30 |
- |
- |
501-600 |
- |
- |
- |
- |
601-700 |
- |
- |
- |
- |
Maksimalna izgrađenost potpuno ukopanih dijelova građevine (podruma) na građevnoj čestici može biti maksimalno kig=0,5 (50%). Površina u kojoj se može razviti podzemni dio građevine može dodirivati regulacijski pravac. Kod slobodnostojećih građevina ova površina xxxx biti udaljena od susjednih građevnih čestica najmanje 2 m, osim ukoliko i nadzemni dio građevine, u skladu s ovim odredbama, nije na manjoj udaljenosti.
Visina građevina
Članak 10.
Maksimalna visina građevine određuje se ovim Planom s dva pokazatelja od kojih oba moraju biti zadovoljena. To su:
a) maksimalni broj etaža građevine E i
b) maksimalna visina do vijenca građevine X.
Xxxxxx građevina kao i izgrađenost građevne čestice moraju slijediti principe čuvanja vrijednih fizionomskih i morfoloških obilježja krajobraza i izgrađenih struktura naselja Sutivan.
Maksimalni
broj etaža građevine može biti Po+P+21+Xx
x xxxxx ili ravnim
odnosno P+1 s ravnim krovom.
Ukoliko xx xxxxx prirodnog xxxxxx građevne čestice (uzevši u
obzir najvišu i najnižu točku građevne čestice i njihovu
udaljenost) manji od 10% (1:10) teren se smatra ravnim, a ukoliko xx
xxx xxxxx veći teren se smatra kosim.
Maksimalni broj etaža građevina u nizu je Po+P+1+Pk.
Na
ravnom terenu prizemlje je etaža građevine xxxx xx kota poda
najviše 1,0 m iznad najniže kote uređenog xxxxxx uz građevinu.
Na kosom terenu prizemlje je etaža građevine čija kota poda može
biti najviše 2,0m iznad najniže kote uređenog xxxxxx uz građevinu
(osim uz pristupne površine podrumu). Podrum
je potpuno ukopana etaža. Omogućava se formiranje podrumske etaže
koja ispod nadzemnog dijela građevine ima obilježja suterena u
smislu da je dio zida pročelja otkopan. Dijelovi podrumske etaže
izvan gabarita nadzemnog dijela građevine su potpuno ukopani.
Podrum je etaža građevine za xxxx xx na ravnom terenu ukopano najmanje 70 % vanjskih zidova a na kosom terenu više od 50 %.
Najveća visina (V) građevine mjereno od najniže kote uređenog xxxxxx uz građevinu do gornje kote vijenca građevine iznosi:
prizemnica (P) – 4,0 m (za kosi teren 5,0 m);
katnica (P+1k) – 7,0 m (za kosi teren 8,0 m);
katnica
s potkrovljem (P+1k+Pk) – 8,2
8,5m (za
kosi teren 9,2
9,5m);
dvokatnica
(P+2k) – 10,0 m (za kosi teren 11,0m).
Vijenac građevine, u smislu ovih odredbi je gornja kota stropne konstrukcije najviše pune etaže građevine. Maksimalni nadozid potkrovlja je 1,2m i ne može biti veći bez obzira na ukupnu visinu građevine.
Pomoćne građevine
Članak 11.
Omogućava se izgradnja pomoćnih građevina s prostorima za rad i poslovne sadržaje, garaže i druge pomoćne prostorije. Pomoćna građevina je visine najviše jedne etaže maksimalne visine 3,0m od najniže kote uređenog xxxxxx te uz mogućnost gradnje podruma i ravnog ili jednostrešnog ili višestrešnog krovišta bez nadozida. Građevni pravac pomoćne građevine je u pravilu iza građevnog pravca osnovne građevine (osim za garaže gdje može biti i drugačije). Pomoćne građevine ulaze u maksimalnu dopuštenu izgrađenost i iskorištenost.
U
slučaju izgradnje potpornog zida prema ulici kao rezultat rješenja
javno prometne površine ili zatečenog stanja omogućava se
gradnja garaža i pomoćnih prostora iza potpornog zida, na
regulacijskoj liniji. Ukoliko se gradi
garaža njen ulaz xxxx biti udaljen najmanje 6m
xx xxxx kolnika. U ulici ispred potpornog zida obvezna je minimalna
širina nogostupa od 2,0m 1,5
m.
Na
građevnoj čestici u pojasu širine 6,0m
6,0 m od
regulacijskog pravca nije dopuštena gradnja iznad gornje kote
ploče podrumskog dijela građevine.
Pristup građevnoj čestici
Članak 12.
Svaka nova formirana građevna čestica xxxx imati neposredan pristup s prometne površine.
Duljina
xxxxxx xxxxxx fronte čestice preko kojeg se kolno pristupa
građevnoj čestici je maksimalno 30% ukupne duljine ulične fronte
građevne čestice, ali ne više od 6m.
Ako xx xxxxxxx čestice na najmanje 2,0 m nižoj visinskoj koti u odnosu na susjednu javno prometnu površinu, dopušta se formiranje otvorenog parkirališta uz rub čestice i neposredan xxxxxxx xxx parkiralištu s javno-prometne površine.
Može
se dozvoliti samo pješački pristup do parcele min. širine 1,5m,
uz uvjet da je parkiranje osigurano na drugoj čestici ili se
posebnom odlukom utvrdi obveza plaćanja tržišne cijene za
parkirališno mjesto i ta se sredstva namjenski troše za gradnju
javnih parkirališta.
Iznimno,
neposredni pristup građevnim česticama s prometne površine ovim
se Planom omogućuje i s drugih javnih prometnih površina javne
ili prometnih površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica
koje nisu ucrtane na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična,
komunalna i ostala infrastrukturna mreža, 2.1. Prometna mreža.
Iznimno,
neposredni pristup građevnim česticama s prometne površine se
može osigurati i putem služnosti prolaza. Za potrebe utvrđivanje
služnosti prolaza treba izraditi idejni projekt vanjskih
prometnica za građevne čestice ili površine na kojoj je osnovano
ili će se osnovati pravo služnosti prolaza do građevnih čestica
koje nemaju neposredni pristup s prometne površine.
Položaj građevina na građevnoj čestici
Članak 13.
Minimalna udaljenost osnovne građevine od javno-prometne površine je 5,0m.
Minimalna
udaljenost osnovne građevine xx xxxxxxx susjednih građevnih
čestica je jednaka polovini visine do vijenca građevine, ali ne
manje od 3,0m. Ukoliko se radi o građevinama na istoj čestici
međusobna udaljenost može biti i manja uz obvezu zadovoljenja
uvjeta iz posebnih propisa.
Sadržaji
na otvorenom (bazeni, sportski tereni i sl.) mogu se smjestiti na
udaljenosti od 3,0 m od regulacijske linije odnosno susjedne
čestice.
Minimalna
udaljenost pomoćne građevine od susjedne međe je 3,0m ukoliko se
izvode otvori, odnosno 2,0m za građevine bez otvora prema međi.
Iznimno, omogućava se gradnja uz među uz uvjet da je granični
zid izveden kao vatrootporni, da se na istom ne izvode otvori, te da
se odvod vode s krova riješi na vlastitoj čestici, te da je na
susjednoj međi već izgrađena takova građevina ili ima uvjeta za
izgradnju iste.
U dijelovima Plana u kojima se planira izgradnja potpornog zida prema ulici omogućava se izgradnja pomoćne građevine ili podrumske etaže osnovne građevine uz regulacijski pravac izvedbom kamenog podzida, pod uvjetima iz poglavlja ‘Pomoćne građevine’.
Minimalna udaljenost osnovne građevine xx xxxxxxx susjednih građevnih čestica je jednaka polovini visine do vijenca građevine, ali ne manje od 3,0 m, a od javno-prometne površine 5 m. Ukoliko se radi o građevinama na istoj čestici međusobna udaljenost može biti i manja uz obvezu zadovoljenja uvjeta iz posebnih propisa.
Planirana stambena građevina građena na slobodnostojeći način građenja, xxxx biti udaljena od susjedne građevne čestice, zavisno od širine parcele, najmanje:
- 4,0 m za građevinske parcele šire od 20,0 m;
- 3,5 m za građevinske parcele od 14,0 do 20,0 m;
- 3,0 m za građevinske parcele od 12,0 do 14,0 m;
- 3,0 m za građevinske parcele od 8,0 m do 12,0 m, s obvezom vezivanja na jednu stranu (poluugrađeni način);
- za građevne parcele uže od 6,0 m obvezna je vezana gradnja.
Ako se na fasadi zgrade gradi balkon, lođa ili prohodna xxxxxx njihov vanjski rub xxxx biti udaljen min. 3,0 m od susjedne parcele.
Minimalna udaljenost osnovne građevine od javno-prometne površine u novoplaniranom uličnom potezu je 5 m. Udaljenost interpoliranih građevina od javno-prometne površine u postojećem uličnom potezu potrebno je uskladiti sa građevinskim pravcem susjednih građevina, s xxx da minimalna udaljenost građevina od javno prometne površine (regulacijskog pravca) ne može biti manja od 3,0 m.
Minimalna udaljenost pomoćne građevine od susjedne međe je 3,0m ukoliko se izvode otvori, Omogućava se gradnja uz među uz uvjet da je granični zid izveden kao vatrootporni, da se na istom ne izvode otvori, te da se odvod vode s krova riješi na vlastitoj čestici, te da je na susjednoj međi već izgrađena takova građevina ili ima uvjeta za izgradnju iste.
Ukoliko je visinska razlika xxxxxx na regulacijskom pravcu veća od 2,5 m omogućava se izgradnja pomoćne građevine na regulacijskom pravcu izvedbom podzida.
Parkiranje
Članak 14.
Obvezan minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta xxxx xx potrebno osigurati na građevnoj čestici utvrđuje se na 100m2 BRP (brutto izgrađene površine građevina osnovne namjene na jednoj građevnoj čestici bez površina unutar građevina namijenjenih smještaju vozila u mirovanju i podrumskih dijelova koji nisu namijenjeni za boravak ljudi) ovisno o namjeni prostora u građevini:
namjena |
potreban broj PGM na 100m2 BRP |
|
|
|
|
ugostiteljsko turistička restoran kavana caffe |
3 |
ugostiteljsko turistička hotel pansion apartmani |
2 |
Za obiteljske kuće i višestambene građevine određuje se broj parkirališnih mjesta na način da xx xxxx izgraditi jedno parkirališno mjesto više od ukupnog broja stambenih jedinica.
Moguća je primjena i drugačijih standarda (viših ili nižih), ukoliko se utvrde u PPUO Sutivana.
Za
građevine sa dijelom građevine namijenjenim
turističko-ugostiteljskim sadržajima obvezan minimalni broj
parkirališnih ili garažnih mjesta zasebno se računa za
turističko-ugostiteljske sadržaje po normativu
iz tablice Pravilnicima
o kategorizaciji ugostiteljskih objekata.
Moguće je na građevnoj čestici smjestiti minimalno 50% od traženog broja vozila, uz uvjet plaćanja naknade, utvrđene odgovarajućom odlukom Općine Sutivan.
Smještaj ovako izračunatog broja vozila u mirovanju preporuča se riješiti u garažnom prostoru u podzemnom (podrumskom) dijelu građevina ili u prizemnom dijelu građevine u okviru njenih osnovnih gabarita.
Garaža
može biti i zasebna pomoćna građevina. Garaža može biti
smještena i uz granicu susjedne čestice ako ne ugrožava uvjete
stanovanja i korištenja susjedne čestice (ovo
se dokazuje suglasnošću susjeda).
Maksimalna visina slobodnostojeće garaže je 3,0 m. Svojim
položajem garaža ne smije ugrožavati sigurnost odvijanja prometa.
Dopušta se smještaj otvorenog parkirališta na zasebnoj čestici, udaljenoj maksimalno 500m od građevine kojoj parkiralište služi.
Oblikovanje građevina i uređenje građevne čestice
Članak 15.
Arhitektonskim
oblikovanjem građevina poželjno je slijediti logiku i gdje je to
primjereno, oblike tradicijske gradnje uključujući i materijale i
načine njihove završne obrade. Arhitektonsko oblikovanje treba
težiti jednostavnim i funkcionalnim volumenima uz umjereno
korištenje elemenata horizontalne i vertikalne razvedenosti. Isto
vrijedi i za krovne plohe.
Prilikom
oblikovanja građevina dimenzije uličnih pročelja građevine
moraju biti xxxx xx visine građevine. Vanjske jedinice
klimatizacijskih uređaja ne smiju se smještati xx xxxxxx fasade
građevine.
Posebnu
pažnju je potrebno posvetiti otvorenim površinama koje je potrebno
hortikulturno urediti autohtonim biljnim vrstama visokog i niskog
raslinja. U prostornoj cjelini 1 potrebno je zaštitni zeleni pojas
prema šetnici urediti visokim zelenilom.
Krov
se izvodi kao kosi. Moguća je izvedba do 30% tlocrtne površine
krova kao ravnog i korištenje tog dijela krova kao krovne terase.
Kosa krovišta se mogu izvoditi kao četverostrešna ili dvostrešna
(sljeme dvostrešnih krovova postavlja se po dužoj strani građevine
i paralelno s osi ulice te paralelno sa slojnicama na kosom terenu
nagiba većeg od 10%), nagiba između 18-
22
° (30o). Za građevine xxxxxx xx strana građevine koje je okomito
postavljena na sljeme krova duža od 10,0 m, obavezno je izvođenje
četverostrešnog krova. Tradicijski pokrov xx xxxx kanalica
odnosno crijep sličnog izgleda. Zabranjuje se uporaba lima ili
valovitog salonita za pokrivanje stambenih građevina. Krovni
prepust na zabatu može biti maksimalno 0,20m, a maksimalna širina
vijenca 0,50m.
Kod
četverostrešnih krovova varijacije nagiba krovnih ploha na jednoj
građevini trebaju biti
minimalne. Prema jednoj strani
građevine sve krovne plohe moraju imati približno xxxx xxxxx, bez
skokova u krovnoj plohi. Linija vijenca (presiječnica dominantne
ravnine pročelja i ravnine krovne plohe) xxxx ležati u istoj
horizontalnoj ravnini (odstupanje je prihvatljivo iznad stubišnog
prostora).
Za
građevine maksimalne visine P+2 ne dopušta se izgradnja stambenih
potkrovlja s nadozidom iznad posljednje dopuštene etaže ni
izgradnja luminara. Za građevine maksimalne visine P+1+Pk dopušta
se izgradnja stambenih potkrovlja s nadozidom maksimalne visine 1,2
m te izgradnja luminara na maksimalno 40% dužine vijenca.
Minimalno
30% površine građevnih čestica treba zadržati kao prirodni ili
hortikulturno obrađeni teren koji funkcionira kao upojna površina.
Na svakih 200m2 ukupne površine građevne čestice obvezno je
posaditi (ili zadržati postojeće) stablo neke od autohtonih vrsta
koje dostižu prosječnu visinu cca 10m. Položaj i vrstu ovih
stabala obvezno je prikazati u idejnom rješenju za lokacijsku
dozvolu.
Kod
ograđivanja građevne čestice koristiti zelenilo i prirodne
materijale. Ograda građevnih čestica se izvodi na regulacijskoj
liniji odnosno na granici sa susjednim česticama. Ograda se
sastoji od netransparentnog dijela maksimalne visine 1,0 m (na kosom
terenu pojedini stepenasti dijelovi ograde mogu biti i viši),
najbolje poluklesani kamen (npr. vez sa kontinuiranim
horizontalama, može i različite visine redova, ne bunja) i
transparentnog dijela (jednostavne metalne ograde tradicionalnih
oblika do ukupne visine oko 1,5 m) sa zelenilom. Ograda se može
oblikovati i u maniri suhozida sa ili bez zelenila. Predvrtove
formirane između ograde i građevine potrebno je kvalitetno
hortikulturno urediti sadnjom visokog i niskog zelenila.
Na
građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno
odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto
za odlaganje treba biti xxxx pristupačno s javne prometne površine
i treba biti zaklonjeno od izravnog pogleda s ulice.
Xxxxx
xxx građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako
da ne narušavaju izgled naselja, xx xxxxx xxxxx xxxxxx (dopušta
se maksimalna korekcija kote prirodnog xxxxxx neizgrađenog dijela
čestice za +/- 1m) i da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na
štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Površine
građevne čestice obrađene kao nepropusne (krovovi ravni ili
kosi, terase, popločane staze itd.) mogu biti do 50% površine
građevne čestice. Kod izgradnje potpornog zida uz javnu površinu,
završna ploha zida ne smije biti u betonu već xx xxxx obložiti
kamenom, preporučljivo u maniri suhozida (ne bunjica).
Xxx xxxxx tumačenja i mjera preventivne zaštite ambijentalnih vrijednosti sredine, određuju xx xxx tradicionalni i time nesporni u primjeni slijedeći oblici, mjere i postupci oblikovanja objekata i njihovih detalja:
organsko jedinstvo kuće od temelja, preko zida pa do krova, od jednostavnih pačetvorinastih tlocrta s krovom na dvije vode, do razvedenih oblika nastalih spajanjem osnovnih dijelova u složenu i skladnu cjelinu;
puna tektonska struktura jasnih bridova i punih zatvorenih ploha;
krov koji je logično povezan s tlocrtnom dispozicijom zgrade i strukturnom povezanosti te zgrade sa susjednim objektima bez «krovnih xxxxxx»;
ujednačen xxxxx krovišta koji se na cijelom otoku kreće između 230 i 350 odnosno 60 – 70 % a u starim sklopovima 450 ;
mali istaci krovnih streha, na vodoravnoj strehi 15–20 cm, na kosoj strehi odnosno učelcima 0-15 cm;
kosi podgled vodoravne strehe
zakrivljeni prijelaz nagiba krovne plohe na xxxxx xxxxx strehe;
tradicionalna tipologija karakterističnih detalja ili logično i skladno prilagođavanje tih detalja – dimnjaka, luminarija, oluka, zidnih istaka, konzolica, balatura, malih balkona ,ograda, kamenih okvira itd.
uspravan prozor karakterističnih proporcija i manjih dimenzija širine 80 – 100 (110) ,visine 100–130 (160) cm
Ovi se prozori uzimaju kao mjerodavna veličina tj. proporcijska baza prema kojoj se usklađuju dimenzije ostalih otvora i elemenata pročelja:
grilje ili škure kao vanjski zatvori na prozorima i balkonskim vratima;
suzdržanost u primjeni balkona. Manji konzolski istak balkona, do 110 cm, odnosno 120 cm;
terase, ogradni zidovi xxxxxx u ravnini lica pročelja;
oprezna primjena lukova i svodova, ravni luk, plitki segmentni luk;
kamenom zidana pročelja, kamenom obuhvaćeni volumeni, a ne plohe;
ožbukana pročelja s kamenim okvirima otvora;
poravnato lice kamenih zidova pročelja, slojni i miješani slojni vezovi;
poravnate fuge bez isticanja u boji;
primjena dvora u najraznovrsnijim odnosima prema dispoziciji kuće i susjedstva;
vrtovi i dvori prema ulici u području naselja;
ujednačenost strukture zidova prema namjeni;
materijal za pokrivanje krovova : kupa kanalica, mediteran crijep, kamene ploče;
Slijedeći suvremeni razvoj arhitektonske i urbanističke misli, uz odgovarajući kritički pristup, dozvoljena su i sva ona arhitektonska rješenja u kojima se polazeći od izvornih vrijednosti graditeljske xxxxxxx sredine, ne preuzimajući izravno oblike starih estetika ostvaruju nove vrijednosti, koje predstavljaju logičan kontinuitet u povijesnom razvoju arhitekture.
Minimalno 30 % površine građevnih čestica stambene i stambeno poslovne namjene u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja treba zadržati kao prirodni ili hortikulturno obrađeni teren koji funkcionira kao upojna površina. Na svakih 200nm2 ukupne površine građevne čestice obvezno je posaditi (ili zadržati postojeće) stablo neke od autohtonih vrsta.
Ogradu građevnih čestica potrebno je izvesti na regulacijskoj liniji. Ograda se sastoji od netransparentnog dijela maksimalne visine prizemlja građevine najbolje kamen (npr. vez sa kontinuiranim horizontalama, može i različite visine redova, ne bunja).
Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti xxxx pristupačno s javne prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.
Xxxxx
xxx građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako
da ne narušavaju izgled
naselja, xx xxxxx xxxxx xxxxxx (dopušta se maksimalna korekcija
kote prirodnog xxxxxx neizgrađenog dijela čestice za +/- 1m) i da
se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog
zemljišta i susjednih građevina. Površine
građevne čestice obrađene kao nepropusne (krovovi ravni ili kosi,
terase, popločane staze itd.) mogu biti do 30 % površine građevne
čestice.
Prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, moguće je na građevinskim parcelama unutar građevinskih područja, izgraditi bez građevinske dozvole:
- xxxxx najveće površine do 40 m2;
- slobodnostojeću ili sa zgradom konstruktivno povezanu nadstrešnicu, tlocrtne površine do 15 m2, izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 16.
Pristup u obuhvat Plana planiran je sa sjeverne, istočne i zapadne strane granice obuhvata - vidi kartografksi prikaz 2.1. Prometna mreža.
Postojeće prometnice u obuhvatu Plana granaju se na kolno pješačke prometnice od sjevera prema jugu.
Na
području obuhvata Plana prometnice su svrstane (kategorizirane) na
slijedeći način: sabirne
ulice (SC1) kolne
prometnice
kolno
– pješačke prometnice (C1)
i
pješačke komunikacije.
Sabirne
ulice predstavljaju temeljne kolne prometnice Plana, xxxx xx uloga
povezivanje lokalne mreže na prometnu mrežu šireg značaja.
Građevne čestice smještene uz sabirne ulice mogu imati kolni
pristup s njih, ukoliko nije moguć pristup na čestice sa stambenih
ulica.
Stambene
ulice predstavljaju mrežu osnovnih prometnica putem kojih je moguć
neposredan pristup do planiranih građevnih čestica. Ove ulice su
direktno povezane na kolnike sabirnih ulica.
Ulica
oznake SC1 smještena je u koridoru ukupne širine 10.70 metara.
Poprečni profil formiran je na slijedeći način: xxxxxx s dvije
vozne trake ukupne minimalne širine 5.50 metara, za dvosmjerni
promet vozila i obostrani pješački nogostupi, minimalne širine
1.60 metara i pojas zelenila uz cestu širine 1,00 m sa svake
strane
Slijepe
ulice završavaju okretištem minimalnih dimenzija 8,5 x 8,5 m.
Okretište je obrađeno na isti xxxxx xxx i pješačke površine.
Uzdužni nagibi ovih ulica uvjetovani su geodetsko – topografskim
uvjetima i morfologijom postojeće gradnje u prostoru.
Situacijski
i visinski elementi trasa prometnica dani su u kartografskom prikazu
br. 2.1. Prometna mreža. Moguća manja odstupanja kod izrade
detaljnije tehničke dokumentacije neće se smatrati izmjenom
plana.
Minimalne
širine slobodnih profila kolno – pješačkih prometnica C1 iznose
5.50 metara a pješačkih 4.00 odnosno 3.50 metara. Na mjestima
priključaka kolno – pješačkih odnosno pješačkih ulica na
nogostup sabirne odnosno stambene ulice obvezna je gradnja zakošene
pristupne rampe, zakošenje lica rubnjaka ili upuštanje rubnjaka u
dužini potrebnoj za prolaz vozila.
Uzdužni
nagibi niveleta kolno – pješačkih i pješačkih prometnica
odnosno komunikacija s obzirom na namjenu i na način polaganja na
terenu veći su i iznose do 15.0%.
Na
prometnicama za isključivo kretanje pješaka kao i na uličnim
križanjima, na mjestima pješačkih prijelaza, potrebno je
primijeniti mjere protiv stvaranja urbanističko – arhitektonskih
barijera.
Pristup u obuhvat Plana planiran je sa sjeverne, istočne i zapadne strane granice obuhvata - vidi kartografksi prikaz 2.1. Prometna mreža.
Planom se predviđa gradnja i uređivanje osnovne ulične mreže, pješačkih putova i sl , tako da se osigura usklađen razvoj cestovnog i pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora. Iznimno, osim prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu broj, 2.1. – Prometna mreža, Planom je, po potrebi omogućena i gradnja drugih (ostalih) kolnih prometnica koje mogu biti u vlasništvu vlasnika građevnih čestica te prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom.
Građevna čestica xxxxx xxxx biti i šira od površine planiranog koridora ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje križanja, prilaza križanju, podzida, nasipa, parkirališta, drvoreda i sl. Točne osi prometnica biti će određene idejnim projektom prometnica čija izrada xxxx prethoditi početku izgradnje na neizgrađenim dijelovima zemljišta. Na temelju idejnog projekta ulice omogućava se realizacija novih prilaza, pješačkih prijelaza i drugih elemenata ulice, a koji nisu ucrtani u grafičkom dijelu Plana.
Unutar koridora planiranih prometnica nije dozvoljena gradnja drugih građevina do ishođenja lokacijske dozvole za prometnicu i provedene parcelacije (ili njen dio na koji je orijentirana građevina).
Do jedne građevne čestice moguć xx xxxxxxx i xx xxxx prometnih površina u skladu s lokalnim uvjetima. Pristup građevnoj čestici s xxxxx xxxx se planirati samo na mjestu koje zadovoljava uvjete preglednosti i sigurnosti odvijanja prometa u odnosu na postojeće križanje na način da se ne ugrožava rasplitanje prometnih tokova na privozu križanja.
Oborinske vode s ulica i drugih prometnih površina trebaju se, u funkciji učinkovitog spriječavanja onečišćenja okoliša, spojiti na javni sustav oborinske odvodnje, koji xx xxxx redovito održavati.
Sustav prometnica u obuhvatu Plana zasniva se na prometnoj mreži a njihovi karakteristični poprečni profili su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.1. – Prometna mreža.
Minimalni tehnički elementi za izgradnju novih ulica unutar obuhvata Plana su:
-najmanja širina kolnika kolne prometnice iznosi 5,50 m
-najmanja širina sabirnih kolno-pješačkih prometnica iznosi 5,50m
-najmanja širina opskrbnih jednosmjernih kolno-pješačkih prometnica iznosi 3,5m
-najmanja širina pješačkog nogostupa iznosi 1,50 m.
Uzdužni xxxxx prometnica unutar zone se kreće do 12,0% izuzev dijela osi 2 gdje se pojavljuju veći nagibi (do16%), a što je uvjetovano konfiguracijom postojećeg xxxxxx. Kolničke konstrukcije potrebno je predvidjeti za osovinsko opterećenje od 100 kN sa suvremenim asfaltbetonskim zastorom. Sve prometnice potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom, te javnom rasvjetom u funkciji osvjetljavanja pješačkih i kolnih površina.
Obzirom na postojeću izgrađenost te terenske karakteristike, tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije za pojedinu prometnicu, manja odstupanja kako u tlocrtnom tako i u visinskom smislu xx xxxx smatrati izmjenom plana
Biciklističke staze
Na području obuhvata Plana nije predviđena mogućnost biciklističkog prometa na izdvojenim biciklističkim stazama.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 17.
Javna
parkirališta nisu predviđena unutar obuhvata plana.
Predviđeno je javno parkiralište sa 7
parkirališnih mjesta u sjevernom dijelu jednosmjerne ulice os 8, u
blizini njenog spoja s ulicom os 2.
5.1.2. Trgovi i druge xxxx pješačke površine
Članak 18.
Trgovi i druge xxxx pješačke površine nisu predviđeni unutar obuhvata plana.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 19.
Telekomunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prikazu broj 2.3. Elektroopskrba i telekomunikacije u mjerilu 1:1000.
Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) polažu se u koridorima postojećih odnosno planiranih prometnica. Kabeli se polažu u kanale po sredini nogostupa, na suprotnoj strani kolnika u odnosu na elektroenergetske xxxxxx. Na mjestima križanja vodova izvode se kabelski zdenci. Omogućeno je postavljanje kanala telekomunikacijske mreže u sve javne prometnice u obuhvatu, ovisno o potrebnom broju i prostornom rasporedu priključaka.
Na glavnim trasama između zdenaca predviđeno je polaganje četiri PHED cijevi 100 mm, a do ormarića za koncentraciju instalacija u objektu polažu se dvije PHED cijevi 50 mm.
Razmak između zdenaca određuje se na osnovi Uputstava o gradnji mjesnih kabelskih mreža. Tipovi kabelskih zdenaca biti će određeni glavnim projektom, a trebaju biti dimenzionirani za nosivost:
- zdenac ispod pješačkog hodnika na opterećenje od 50 kN odnosno 150 kN na sredini poklopca,
- zdenac ispod kolnika na najveće opterećenje od 5 kN/m2 jednoliko raspoređeno po terenu u okolini zdenca i
- okvir i lijevano željezo poklopca moraju izdržati dinamičko opterećenje preneseno preko ploče i to 50 kN za okvir postavljen u pješačkom hodniku ili razdjelnoj površini zelenila.
U narednom planskom razdoblju razvoj telekomunikacija biti će usklađen sa zahtjevima tržišta. Xxxx xx u planu dodavanje novih te pružanje IQ usluge inteligentne mreže kao nadgradnje osnovnim telekomunikacijskim uslugama. Intenzivan je i razvoj ISDN-a s osnovnim i primarnim pristupom te ADSL pristup koji korisnicima omogućuje xxx veću brzinu razmjene informacija.
U podsustavu mobilnih telekomunikacija planirano je postavljanje jedne do maksimalno tri antenska sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima bez detaljnog definiranja lokacija, vodeći računa o mogućnosto pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim
na te antenske prihvate (zgrade i /ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja xx xxxxxx svih operatora gdje god je to moguće.
S obzirom na izrazito dinamičan tehnički i tehnološki razvitak te uvođenje treće generacije općepokretnog telekomunikacijskog sustava (UMTS), moguć je smještaj i eventualno dodatnih baznih stanica unutar područja obuhvata. Za takove zahvate postavljaju se minimalni prostorni zahtjevi, a razmještaj u prostoru biti će određen u skladu s potrebama koncesionara. To podrazumijeva pokrivanje prvenstveno glavnih prometnih koridora, ali isključuje dijelove vrijedne urbane strukture.
U sustavima radio i televizijskih veza nije predviđeno postavljanje baznih radijskih stanica odnosno televizijskih pretvarača.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroenergetske mreže
Članak 20.
Na kartografskom prikazu 2.3. Elektroopskrba i telekomunikacije prikazano je rješenje sustava elektroopskrbe u mjerilu 1:1000.
Elektroenergetska mreža na području obuhvata Plan sastoji se od distributivne mreže 10(20) kV i 0,4 kV.
Spoj na postojeću srednjenaponsku mrežu izvest će se kabelima XHE 49A 2x3x1x185 mm2 , ulaz – izlaz na KB 20 kV između GTS Sutivan 2 i Sutivan 5, to jest na TS Bistrica.
Elektroopskrba područja obuhvata plana osigurati će se niskonaponskim kabelima iz buduće trafostanice TS 10(20)/0,4 kV. Planira se izgradnja 1 trafostanice 10(20)/0,4 kV kapaciteta 1×1000 kVA do 2×1000 kVA, s pripadajućim srednjenaponskim priključkom i niskonaponskom kabelskom mrežom. Nova trafostanica TS 1 - 10(20) 0,4 kV gradit će se na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacija trafostanice TS 1 - 10(20)/0,4 kV odredit će se lokacijskom dozvolom, nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa. Moguće odstupanje od lokacije predviđene ovim planom, biti će posebno obrazloženo kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole. Trafostanica će xx xxxxxxx xxx samostojeća građevina, za kabelske priključke na srednjem naponu i kabelske rasplete na niskom naponu, biti će na zasebnoj građevnoj čestici sa osiguranim kolnim pristupom za interventno vozilo i kamion sa dizalicom. Transformator treba biti preklopiv s 10 kV na 20 kV. Minimalna površina čestice za izgradnju transformatorskog postrojenja iznosi 7,0 m x 8,0 m.
Za kupca električne energije koji zahtijeva vršnu snagu višu nego što je predviđena ovim Planom, a koja se ne može osigurati iz planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV iz ovog plana, treba osigurati novu lokaciju trafostanice 10(20)/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru.
Dalekovod 10kV na drvenim stupovima iz područja obuhvata UPU ukloniti na način da se od planirane TS1 položi KB 20kV do prvog BS izvan zahvata UPU u koridoru ceste SC1 – vidi grafički prilog 2.3.
Do uklanjanja spomenutog dalekovoda 10 kV potrebno je poštivati zaštitni koridor, a sukladno važećim pravnim propisima i pravilnicima.
Vodove 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.
Trase podzemnih vodova 10(20) kV smjestiti će se uz rubove prometnica, u zelenom pojasu ili pločniku. Pri xxx xxxxx voditi računa o minimalnim udaljenostima xxxxxx xx ostalih elektroenergetskih i drugih komunalnih instalacija, što je određeno odgovarajućim tehničkim propisima.
Niskonaponska mreža xxxx xx xx xxxxxxx unutar zahvata plana, izvoditi će se isključivo podzemnim 0,4/1 kV kabelima tipiziranim xx xxxxxx HEP-a (nadležne elektrodistribucije), iz niskonaponskog razdjelnika u trafostanici. Priključci građevina izvoditi će se također podzemnim kabelima.
Točan položaj niskonaponskog kabelskog raspleta i kabelskih razvodnih ormarića utvrdit će se u odnosu na položaje budućih građevnih čestica.
Javna rasvjeta kolnih, pješačkih i parkirnih površina izvoditi će se na Fe stupovima. Odabir rasvjetnih armatura i izvora svjetlosti, tip stupova, njihove visine i razmještaj u prostoru te njeno napajanje i xxxxx xxxx – upravljanje, definirati će se kroz zasebnu projektnu dokumentaciju.
Napajanje javne rasvjete predviđeno je podzemnim 0,4/1 kV kabelima iz ormara javne rasvjete smještenog u blizini TS. Koncepcija novoprojektirane rasvjete treba biti usklađena s klasifikacijom u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom. Za rasvjetljavanje kolnih površina određena xx xxxxx C3 (M4) za xxxx xx srednja rasvijetljenost Esr = 15 lx, a za pješačke hodnike klasa P4 i srednja rasvijetljenost Esr = 5 lx.
Stupove nosače rasvjetnih tijela treba unutar prometnih koridora postavljati na način i u skladu s potrebom da se osigura puna rasvijetljenost svih prometnih površina u svim vremenskim uvjetima. U pravilu stupove je planirano postavljati uzduž jedne strane prometnih koridora.
Izuzetno, kod cestovnih koridora većih širina gdje je uslijed visokih nasada zelenila moguća pojava tzv. "slijepih džepova", može se za postizanje zadovoljavajuće razine rasvijetljenosti koristiti obje strane koridora prometnice.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
5.3.2.1. Vodoopskrba
Članak 21.
Na kartografskom prikazu 2.2.Vodoopskrba i odvodnja prikazano je rješenje sustava vodoopskrbe u mjerilu 1:1000.
Područje Općine Sutivan, a posebno naselja Sutivan imaju izgrađen vodoopskrbni sustav koji zbog velikog i brzog povećanja potrošača nema zadovoljavajući kapacitet tijekom ljeta kada broj stanovnika i turista naglo poraste kao i potrošnja vode za druge namjene.
Sa izgradnjom novih objekata, naročito turističkih, u obuhvatu xxxxx xxx će se povećati količina potrošnje vode, te je potrebno planirati rekonstrukciju i dogradnju vodoopskrbnog sustava naselja Sutivan i osigurati potrebne količine vode za ovo područje, a izgradnjom vodoopskrbne mreže i raspodjela vode potrošačima.
Područje obuhvata plana pripada vodoopskrbnom sustavu Općine Sutivan.
Sukladno prostornom planu Općine Sutivan potrebno je izgraditi dio obilaznog cjevovoda izvan obuhvata plana a koji je segment cjevovoda koji će biti postavljen u buduću zaobilaznicu Sutivana. Područje obuhvata plana opskrbiti će se preko spoja na navedeni novi cjevovod te na postojeći ACC cjevovod DN 100mm koji je smješten sjeverno od lokacije zone obuhvata plana.
Novoplanirane cjevovode planirano je polagati u koridorima svih cestovnih prometnica i javno prometnih površina u prvom podzemnom sloju. Na cjevovodima treba osigurati mogućnost odzračivanja i ispiranja.
U funkciji osiguranja stalne i stabilne opskrbe te osiguranja obaveznog radnog tlaka za protupožarne potrebe, cjevovode treba, gdje god je to moguće, zatvarati u prstene. Na dijelovima mreže gdje to okolnosti ne dozvoljavaju, obavezno je izvesti završni hidrant u svrhu mogućnosti ispiranja cjevovoda. U sklopu rješenja sustava vodoopskrbe obavezno je na propisanim razmacima predvidjeti hidrante. U pravilu hidrante treba izvesti kao nadzemne i izvan površina namijenjenih odvijanju nekog od vidova prometa (xxxxxx, pješački xxxxxx).
Svaka građevna čestica xxxx imati direktni priključak na vodoopskrbu.
Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije vodovodne mreže potrebno je osigurati najmanji propisani profil hidrantske mreže, potrebnu opremu i materijal i protupožarnu zaštitu sukladno propisima.
Daljnjoj izgradnji novih kapaciteta (naročito turističkih) može se pristupiti tek po osiguranju adekvatne vodoopskrbe, a što će se konstatirati u suradnji s „Vodovodom“ Brač.
5.3.2.2. Odvodnja
Odvodnja otpadnih voda
Članak 22.
Na kartografskom prikazu 2.2. Vodoopskrba i Odvodnja otpadnih voda prikazano je rješenje sustava odvodnje u mjerilu 1:1000.
Sustav javne odvodnje koncipiran xx xxx razdjelni:
Podsustav otpadne vode prihvaćati će sve kategorije otpadnih voda i transportirati ih prema centralnom uređaju za pročišćavanje sustava javne odvodnje naselja Sutivan.
Podsustav oborinske vode prihvaćati će oborinske vode sa svih javnih prometnih površina i upuštati ih u more preko prečistača oborinskih voda smještenog u obalnom djelu naselja Sutivan.
Za potrebe priključenja na sustav javne odvodnje naselja Sutivan planira se dogradnja i rekonstrukcija dijela kolektora koji se spaja na glavni obalni kolektor izvan obuhvata plana.
Cjevovode podsustava otpadne vode planirano je polagati u svim javno prometnim koridorima. Polaganje mreže cjevovoda predviđeno je vršiti tako da se osigura gravitacijski princip tečenja. S xxx ciljem, a u skladu s konfiguracijskim karakteristikama xxxxxx, sabirni odvodni cjevovod biti će položen u koridoru sabirne ceste SC1 sa smjerom odvodnje prema sjeveru.
U skladu sa propisima građevine na području obuhvata Plana mogu se graditi samo na uređenoj građevnoj čestici sa pristupom na građevnu česticu i riješenom odvodnjom otpadnih voda prema propisima.
Sustav odvodnje otpadnih xxxx xx gravitacijski i spaja se na postojeći separator otpadnih voda izvan obuhvata Plana iz kojeg se nakon pročišćavanja, vode ispuštaju putem podmorskog ispusta u Jadransko more.
Tehnološke otpadne vode sa pojedinih parcela se prije upuštanja u kolektor moraju dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda. Kod objekata koji imaju izražen pojačani udio masnoća u otpadnim vodama (npr. restorani) potrebno je prije priključka na javni sustav odvodnje ugraditi odgovarajući mastolov - gravitacijski sakupljač ulja.
Na lokacijama gdje nije izvedena mreža odvodnje dopušta se, do izvedbe te mreže, rješenje odvodnje u propisnu sabirnu jamu samo za građevine do 10 ES ( ekvivalentnih stanovnika ) odnosno najviše tri stana, a za xxxx građevine obvezna je gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U slučaju rješenja odvodnje otpadnih voda u propisnu sabirnu jamu za građevine do 10 ES ( ekvivalentnih stanovnika ) odnosno najviše tri stana, potrebno xx xxxx prijedlog načina odlaganja mulja iz sabirne xxxx i s nadležnim komunalnim poduzećem sklopiti ugovor o odvozu na odlagalište odredeno xx xxxxxx nadležnog tijela. Nakon izgradnje javne kanalizacije sve građevine se obvezno priključuju na javni sustav.
Gradnja kanalizacijske mreže vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo.
Preporučljivo je da cijevi okruglog presjeka budu izrađene od poliestera armiranog staklenim vlaknima. Spajanje treba vršiti naglavcima s integriranom brtvom od elastomera čime će biti osigurana vodonepropusnost, trajnost te brza montaža i ugradnja. Cijevi koje budu korištene kod polaganja cjevovoda obavezno moraju imati provjereno dobra mehanička svojstva (vodonepropusnost, trajnost, nepropusni način spajanja, brza montaža i ugradnja) i ne smiju biti manjeg profila od 20 cm. Izgradnju cjevovoda javne odvodnje optimalno je vršiti iskopima ne velikih duljina poteza (12 do 24 m), a nakon polaganja cjevovoda potrebno je odmah zatrpati rov. Radove treba planirati u sušnim razdobljima godine. Poklopce revizijskih okana treba postavljati u sredini prometnog traka.
Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m. Poklopci okana su min. otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti xxxx xx u skladu sa prometnim opterećenjem površine.
Izvedba lokalnih priključaka otpadnih xxxx xxxxx biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo.
U slučaju da se tijekom gradnje pokaže nemogućnost priključenja pojedinog objekta ili xxxxx objekata na kanalizacijsku mrežu, bit će potrebno izgraditi lokalnu crpnu stanicu za prebacivanje otpadnih voda u mrežu gravitacijskih kolektora.Navedene crpne stanice potrebno je dimenzionirati na način da se predvide radna i rezervna crpka, a ovisno o veličini dotoka, crpna stanica će imati ugrađene crpke režima rada 1+1 ili 2+1.
Navedene crpne stanice potrebno je opremiti sigurnosnim preljevom za slučaj prestanka rada crpki, a ovisno o karakteristikama lokacije crpne stanice može xx xxx sigurnost u slučaju prestanka rada crpki predvidjeti mogućnost korištenja dizel agregata (stabilnog ili mobilnog) ili retencijskog bazena koji će prikupiti otpadnu vodu za vrijeme koje je potrebno da se kvar otkloni.
U slučaju nemogućnosti priključka objekta na javni sustav zbog neizgrađenosti istog, moguća je izvedba odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda II. stupnja procišćavanja s dodatnim postrojenjem za higijenizaciju (dezinfekciju-UV zrake ili slican postupak) pročišćene vode prije upuštanja u more. Prije prolaza kroz postrojenje za higijenizaciju otpadna voda mora zadovoljavati uvjete prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08), a nakon prolaska kroz postrojenje za higijenizaciju broj fekalnih i koliformnih bakterija xxxx biti sveden na razinu da zadovolji kvalitetu vode prve vrste. U slučaju
ugradnje uredaja za pročišćavanje otpadnih voda, potrebno xx xxxx prijedlog načina odlaganja mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i s nadležnim komunalnim poduzećem sklopiti ugovor o odvozu na odlagalište odredeno xx xxxxxx nadležnog tijela. Korisnik uredaja za pročišćavanje otpadnih voda xxxxx xx izraditi Pravilnik o radu uredaja za pročišćavanje otpadnih voda, te predvidjeti obuku ljudi koji ce raditi na održavanju uredaja, ili s isporučiteljem opreme ugovoriti održavanje istog.
Trajno rješenje zbrinjavanja sanitarno-potrošni, fekalnih i tehnoloških otpadnih voda planiranih sadržaja u obuhvatu Plana osigurati će se priključkom lokalne mreže na planirani javni sustav kanalizacije.
S obzirom na izniman značaj sustava javne odvodnje za zdravlje ljudi i zaštitu okoliša, svakako treba što prije pristupiti izgradnji sustava javne odvodnje.
Oborinska kanalizacija sa prometnica i krovnih ploha
Članak 23.
Oborinske vode s krovova i pješačkih površina mogu se direktno upustiti u teren, dok se oborinske vode xx xxxxx i parkirno manipulativnih površina upuštaju u more nakon pročišćavanja na separatoru za ispuštanje u vode II kategorije.
Rješavanje oborinskih voda za svaku pojedinu parcelu biti će riješeno unutar iste.
Oborinske vode sa javnih cestovnih površina biti će pročišćene na jednom centralnom mjestu – prečistaču na obalnoj čestici u naselju Sutivan i ispuštene putem ispusta oborinske vode u more:
- Mjerodavni intenzitet je 400 l/s/ha.
- Minimalni promjer kolektora oborinskih voda usvojen je s 200 mm.
- Na pročišćavanje se odvodi samo prvi udarni val ( cca 20%) .
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina Z
Članak 24.
Javnea
zelenea
površinea
određenea
ovim planom su: uređene zelene
površine u sklopu površina - građevne čestice javnih prometnih
i infrastrukturnih površina:
SC1, TS1, IS1. i
javni park.
Unutar područja javne zelene površine - javni park (Z1) moguće je osim hortikulturnih rješenja u kombinaciji s javnim prostorom, planirati i gradnju dječjeg igrališta, fontana, odmorišta i drugih elemenata parkovne i urbane opreme.
Površine
zelenila u sklopu građevnih čestica i javnih prometnih i
infrastrukturnih površina uređuju se sadnjom pretežno
autohtonih vrsta stablašica i
niskog raslinja. Na potezima uz
ceste sade se drvoredi črnika ili sl.
Uz potporne i ogradne zidove sade se penjačice i xxxxx višeg
grmlja. Nasipi cesta se
zatravnjuju. Sastavni dio tih površina su i elementi cesta: usjeci,
nasipi, potporni i ogradni zidovi i objekti odvodnje oborinskih
otpadnih voda. Xxx površinama mogu se voditi i podzemni
infrastrukturni vodovi.
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak 25.
Urbanističkim planom uređenja su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite: a) krajobraznih vrijednosti i
b) prirodnih vrijednosti;
Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti uključuje:
a) Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajobraza, posebno obalnog pojasa, kao temeljne vrijednosti prostora;
b) Očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajobraza i slikovitih pogleda (vizura);
c) Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih vrijednosti, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;
d) Zadržavanje povijesnih trasa putova i suhozida (starih cesta, pješačkih staza, poljskih putova i šumskih prosjeka);
e) Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta te očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih poljoprivrednih kultura i tradicijskoga načina obrade zemlje;
f) Očuvanje prirodnih značajki kontaktnih predjela uz zaštičene cjeline i vrijednosti nezaštičenih predjela kao što su obale, prirodne šume, kultivirani krajobraz.
Područje posebnih ograničenja u korištenju povijesnih trasa putova i suhozida (pješačkih staza, poljskih putova) prikazano je u grafickom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mjerilu 1: 1000.
Unutar granica obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno – povijesnih cjelina i građevina.
8. Postupanje s otpadom
Članak 26.
U okviru obuhvata svake građevne čestice potrebno je predvidjeti prostor za privremeno odlaganje otpada. Preporuča se poticanje stanovništva na odvojeno sakupljanje otpada postavljanjem odgovarajućih spremnika na javne površine.
Građevinski otpad sa građevinskih čestica treba se odlagati na za to predviđenim lokacijama na otoku. Strogo se zabranjuje nasipanje obale građevinskim otpadom s građevnih čestica.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 27.
Temeljna mjera zaštite okoliša je izgradnja planirane komunalne infrastrukture i ukupno uređenje građevnih čestica odnosno okoliša građevina. Planiranom komunalnom infrastrukturom se negativni utjecaji na okoliš bitno umanjuju ili otklanjaju kroz slijedeće mjere i rješenja:
- usvojen je razdjelni sustav odvodnje,
-
propisuje se ugradnja
separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije,
- usvojen je zatvoreni sustav odvodnje,
- osigurana je kvalitetna vodoopskrba područja obuhvata Plana.
Primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV i vodova NN (1kV) višestruko se povećava sigurnost napajanja potrošača, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš. Trafostanice gradskog tipa izgraditi u obliku objekta adekvatno arhitektonski oblikovanog i uklopljenog u okoliš. Gradske trafostanice koje su locirane u drugim objektima ili njihovoj blizini treba adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš (buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl.). Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.
- Zaštita tla
Već prilikom odabira lokacije zone uvažavani su kriteriji zaštite okoliša.
Međutim, stroži kriteriji zaštite se uspostavljaju :
-jer je područje u globalu vrijedno i osjetljivo
-jer je gospodarstvo primarno okrenuto turizmu
-jer je obzirom na prostorne potrebe i jedinstvenost zone, potrebno u zoni definirati mogućnost organizacije različitih namjena u funkciji ugostiteljsko turističkih djelatnosti
- Zaštita zraka
Xx xxxxxxx u obuhvatu plana definira se obveza - cilj očuvanja prve kategorije kakvoće zraka xxxx xx karakteristična za cjelokupni prostor Općine Sutivan.
Taj cilj realizira se primarno uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje onečišćenja zraka, u vrijednostima određenim za područje I. kategorije kakvoće zraka.
Osnovna je svrha zaštite kakvoće zraka:
- očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, kulturne i materijalne vrijednosti, - postići najbolju moguću kakvoću zraka,
- spriječiti ili barem smanjivati onečišćenja koja utječu na promjenu klime, - uspostaviti, održavati i unapređivati cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom zraka.
Lokacija ugostiteljsko - turističke zone nije udaljena od osjetljivijih područja (urbanih, prirodnih, xxxx, poljoprivrednih i sl) ali nema neposredne opasnosti od negativnog utjecaja u širem prostoru.
Mikroklimatski uvjeti pogoduju prirodnom prozračivanju prostora.
Urbanističkim planom uređenja ne planiraju se značajniji izvori onečišćavanja zraka, to jest tehnološki procesi s emisijama onečiščujućih tvari. Mjere zaštite zraka značajne su zato primarno zbog sadržaja i korisnika u samoj zoni.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
Nije dozvoljena gradnje izvora onečišćenja zraka. Potrebno je utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka.
Uz korištenje električne energije, obvezno je korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije, xxxx, vjetra i dr. u bilo kojoj učinkovitoj kombinaciji.
U organizaciji tehnološkog procesa i uređenjem građevne čestice potrebno je spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevnih čestica.
- Zaštita voda
Unutar granica obuhvata Plana i okolnog prostora nema površinskih vodotokova.
Zaštita voda određena je primarno u funkciji zaštite podzemlja u koje bi se podzemnim tokovima eventualno moglo unositi onečišćenje.
Zaštita podzemnih voda, i posredno xxxx, provodi se primarno pravilnim zbrinjavanjem fekalnih, sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda.
Rješenjem odvodnje otpadnih voda (gradnjom kanalske mreže u zoni i uređaja za pročišćavanje) osigurava se zaštita podzemnih voda i okolnog područja od zagađenja već u prvoj etapi realizacije plana, prije povezivanja na sustav naselja. Oborinske vode u dijelovima sa većim prometnim i parkirnim površinama rješavaju se organiziranim sustavima i separatorima za masti i ulja prije upuštanja u teren. Odvodnja oborinskih voda na pojedinim građevnim česticama rješava se individualno, s obvezom tretmana preko separatora za masti i ulja na česticama koje svojom djelatnošću ili većim prometnim površinama mogu prouzročiti zagađenje. Fekalne i sanitarno-potrošne vode se separatnom kanalskom mrežom odvode u sustav naselja.
Svi korisnici prostora dužni su priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, te djelatnošću ne ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.
Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila, strojeva i sl, onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.
Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.
Tehnološke otpadne vode treba, prije ispuštanja u mrežu odvodnje komunalnih otpadnih voda, vlastitim uređajem pročistiti do razine onečišćenja dozvoljenog za komunalne vode.
- Zaštita od buke
Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Do donošenja odgovarajućeg provedbenog propisa primjenjuje se Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se prema propisanim vrijednostima za naselja.
Za planirane građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to:
- odabirom i uporabom malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport - izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke
- uređenjem planiranih javnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica
9. 1. Urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti Članak 28.
Sklanjanje ljudi
Prema odredbama “Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu” (N.N. br. 2/91) za naselja sa manje od 2000 stanovnika ne moraju se graditi skloništa niti drugi objekti za zaštitu stanovništva.
Zaštita od rušenja
Radi evakuacije ljudi i dobara ceste i ostale prometnice štitite se od rušenja zgrada propisanom minimalnom udaljenošću građevnog od regulacijskog pravca od 5m. Obzirom da je najveća dopuštena visina građevina 10m, urušavanje se događa unutar granica građevinske čestice pojedine građevine a prometna površina ostaje nezakrčena.
Zaštita od požara
Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Zaštita od požara provodi se planiranjem i uređivanjem vatrobranih pojaseva i požarnih zapreka (npr. ulice, parkovi, druge negradive površine).
S obzirom na gustoću izgrađenosti xxxx xx manja od 30%, ne utvrđuju se pojačane mjere zaštite.
Posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara su slijedeći:
U slučaju da se u objektima stavlja u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95)
Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebnim naglaskom na :
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. 35/94, 142/03)
- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. 8/06)
Građevina xxxx biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4m. Ova udaljenost može biti i manja ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterečenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr.) da xx xxxxx xxxx prenijeti na susjedne građevine
Izlazne putove iz građevina projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2006. god)
Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijskevodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102.
Garaže projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106, a sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VDS.
Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave splitsko – dalmatinske, te na osnovu njih izraditi elaborat zaštite od požara, koji će biti podloga za izradu na glavnog projekta.
Zaštita od potresa
Planirane građevine moraju se projektirati u skladu sa važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete za potresna područja. Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdavanje lokacijskih dozvola ili rješenja o uvjetima građenja treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima, propisima i normama.
10. Mjere provedbe plana
Članak 29.
Građevine osnovne namjene u obuhvatu Plana se mogu graditi po ishođenju lokacijskih dozvola i započetim radovima na uređenju javno prometnih površina sa kojih se xxxxxxxx xxx građevinama.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 30.
Elaborat ID UPU-a sačinjen je u 6 izvornika i u digitalnom obliku.
Ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Sutivan i potpisom predsjednika Općinskog vijeća, xxxx xx u jedinstvenom upravnom odjelu Općine Sutivan i u nadležnom Uredu u splitsko– dalmatinskoj županiji.
Članak 31.
Uvid u elaborat UPU-a može se izvršiti u jedinstvenom upravnom odjelu, u nadležnom Uredu u splitsko– dalmatinskoj županiji, te na internetskoj stranici Općine Sutivan.
Članak 32.
Ova odluka stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objave u “Službenom glasniku Općine Sutivan”.
KLASA: 350-01/20-01/0001
URBROJ: 2181-51-01/1-22-0025
U Sutivanu, 30. Lipnja 2022. godine
Predsjednik
OPĆINSKOG VIJEĆA
Xxxxxx Xxxxxx