Contract

Temeljem odredbe članka 125. stavka 1. i provedenog postupka savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima provedenog u skladu s člankom 126. stavkom 1. Zakona o radu («Narodne novine» br. 149/09),

odredbe članka 65. Statuta Hrvatskog narodnog kazališta Xxxxx xx. Zajca Rijeka, odredbe članka 6. stavka 1. točke 9. Poslovnika o radu,

Kazališno vijeće Hrvatskog narodnog kazališta Xxxxx xx. Zajca Rijeka,

na sjednici održanoj dana 20. prosinca 2010. godine, d o n i j e l o j e

I OPĆE ODREDBE

PRAVILNIK O RADU

Članak 1.

Pravilnikom o radu (dalje u tekstu: Pravilnik) Hrvatsko narodno kazalište Xxxxx xx. Zajca Rijeka kao poslodavac (dalje u tekstu: Kazalište) uređuje uvjete rada, sklapanje i prestanak ugovora o radu, prava i obveze Kazališta i radnika, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmore i dopuste, postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika, plaće i novčane naknade radnika, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, pravila o radu radnika te druga pitanja u vezi s radom.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve radnike zaposlene u Kazalištu.

Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na intendanta, osim onih odredbi kojima se uređuju pitanja radnog vremena, stanke, dnevnog i tjednog odmora te prestanka ugovora o radu, u slučaju da su ta pitanja na drukčiji način uređena ugovorom o radu. Izrazi navedeni u ovom Pravilniku rodno su neutralni i odnose se istovjetno na oba spola.

U odlukama, ugovorima o radu i drugim dokumentima naziv poslova navodi se u rodu koji odgovara spolu radnika na kojega se određeni dokument odnosi.

Ovim Pravilnikom promiče se ravnopravnost spolova.

Članak 2.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Intendanta Kazališta, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

Ako se pojedina pitanja iz radnog odnosa urede na drugačiji način pisanim sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i intendanta, primjenjivat će se pravna pravila iz sporazuma.

U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovoga Pravilnika, drugog općeg akta ili kolektivnog ugovora te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

Ako su ugovorom o radu pojedini uvjeti rada i prava radnika povoljnije utvrđeni od uvjeta i prava utvrđenih ovim Pravilnikom i kolektivnim ugovorom, radniku će se priznati prava i uvjeti rada utvrđeni ugovorom o radu.

Odredbe kolektivnog ugovora koje su treći sklopili u korist radnika, Kazalište će primjenjivati kada za ostvarivanje prava radnika iz toga ugovora potpisnici ugovora osiguraju i doznače Kazalištu potrebna financijska sredstva.

Članak 3.

Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati osobno, savjesno, na potrebitoj stručnoj i/ili umjetničkoj razini, prema pravilima struke, prema uputama intendanta ili drugih radnika koje on ovlasti, odnosno uputama neposrednog rukovoditelja, u skladu s naravi i vrstom poslova, pridržavati se propisanih i/ili naređenih mjera zaštite na radu, te usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi poslovne interese i ugled Kazališta.

Kazalište jamči i osigurava svakom radniku rad na siguran način te zaštitu od izravne ili neizravne diskriminacije kao i zaštitu dostojanstva radnika od svakog postupanja koje je neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

Članak 4.

Organizacijsko ustrojstvo odnosno ustrojstvene cjeline Kazališta utvrđuju se Statutom Kazališta, a struktura i broj zaposlenih te uvjeti koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova Kazalište utvrđuje Tabelom poslova koja je prilog ovom Pravilniku.

Svi poslovi navedeni u „Tabeli poslova“ dostupni su pod jednakim uvjetima osobama oba spola.

Radna mjesta utvrđuju se i organiziraju kao stalan sadržaj poslova jednog ili više radnika odgovarajućeg stupnja stručne spreme, određene vrste u sklopu radnog ustroja Kazališta.

Broj zaposlenih i popunjenost poslova njihovim izvršiteljima ovisi o potrebama i materijalnim mogućnostima Kazališta te kadrovskom planu u skladu s Zakonom o kazalištima.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

Članak 5.

Svatko može slobodno, ravnopravno i uz jednake uvjete, (bez obzira na spol, vjeru, rasu, boju kože i dr.), na način i uz uvjete propisane Zakonom o radu, drugim zakonima i ovim Pravilnikom zasnovati radni odnos u Kazalištu.

Strani državljani sklapaju ugovor o radu sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, a ugovori o radu zaključuju se u trajanju radne dozvole.

Najniža dob za zaposlenje

Članak 6.

Ugovor o radu ne može sklopiti osoba mlađa od 15 godina ili osoba s 15 ili starija od 15, a mlađa od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje.

Osobe iz prethodnog stavka mogu sudjelovati uz naplatu samo u onim aktivnostima ostvarenja repertoara Kazališta koje je Pravilnikom propisao ministar i samo uz prethodnu pisanu suglasnost inspektora rada.

Inspektor rada pisanu suglasnost iz stavka 2. ovog članka izdaje temeljem zahtjeva zakonskog zastupnika osobe iz stavka 1. ovog članka a zahtjev se podnosi u roku petnaest dana prije početka sudjelovanja osobe iz stavka 1. ovog članka u ostvarenju repertoara Kazališta.

Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima

Članak 7.

Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je obvezan obavijestiti Kazalište o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, intendant može uputiti radnika na liječnički pregled.

Neobavještavanje poslodavca o okolnostima iz stavka 1. ovog članka, a zbog koje je kasnije za vrijeme radnoga odnosa radnik pretrpio štetu (npr. ozljeda na radu, profesionalna ili druga bolest) predstavlja okolnost oslobođenja Kazališta od odgovornosti za pretrpljenu štetu radnika ili razlog za otkaz ugovora o radu.

Odluka o zasnivanju radnog odnosa

Članak 8.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi intendant.

Kazališni umjetnici zasnivaju radni odnos po pozivu ili na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u dnevnom tisku na čijem području je sjedište Kazališta.

Intendant može odlučiti da se oglas, odnosno natječaj za zasnivanje radnog odnosa ostalih kazališnih radnika objavi u javnom glasilu.

Odluku o zasnivanju radnog odnosa po pozivu ili na temelju javnog natječaja u svakom pojedinom slučaju donosi intendant.

Javni natječaj raspisuje i provodi intendant.

U odluci o potrebi zasnivanja radnog odnosa, oglasu, odnosno natječaju navodi se i rok za podnošenje prijava koji ne može biti kraći od osam dana, te obvezni uglavak da se na natječaj mogu javiti kandidati oba spola.

Odluku o izboru kandidata donosi intendant u roku do 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave.

O zasnivanju i prestanku radnog odnosa s novim radnikom Kazalište je dužno obavijestiti Osnivača i radničko vijeće, odnosno sindikalne povjerenike.

Prethodna provjera radnih sposobnosti

Članak 9.

Prije donošenja odluke o izboru mogu se provjeriti radne sposobnosti kandidata na način ovisan o sadržaju poslova koje će obavljati.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 10.

Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti osoba koja zadovoljava te uvjete.

Prije sklapanja ugovora o radu za poslove s posebnim uvjetima rada, radnik se mora uputiti na liječnički pregled.

Za ostale poslove, radnik se može uputiti na liječnički pregled radi utvrđivanja opće zdravstvene i psihofizičke sposobnosti u kojem slučaju troškove pregleda snosi Kazalište.

Intendant, poslovni ravnatelj, ravnatelji umjetničkih ustrojstvenih cjelina, upravitelj tehnike i upravitelji stručnih službi

Članak 11.

Intendant nakon provedenog postupka imenovanja propisanog Zakonom o kazalištima sklapa ugovor o radu sukladno odredbama Statuta i ovog Pravilnika, a u ime poslodavca ugovor o radu zaključuje kazališno vijeće.

Poslovni ravnatelj i voditelji ustrojstvenih cjelina, (ravnatelji umjetničkih ustrojstvenih cjelina, upravitelj tehnike i upravitelji stručnih službi), sklapaju ugovor o radu u skladu s odredbama Statuta i ovog Pravilnika, a u ime poslodavca ugovor o radu zaključuje intendant.

Poslovni ravnatelj i voditelji ustrojstvenih cjelina iz stavka 2. ovog članka zasnivaju radni odnos zaključivanjem ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju mandata intendanta.

Kazališni umjetnici

Članak 12.

Uvjeti za sklapanje ugovora o radu, način provođenje izbora za kazališne umjetnike, audicija, zasnivanje radnog odnosa, trajanje probnog rada, ugovori o radu na određeno i neodređeno vrijeme i ostalo u vezi s njihovim radnim odnosom utvrđeno je u Zakonu o kazalištima, Statutu i ovim Pravilnikom.

Polaganje audicije obveza je za kazališne umjetnike a regulirana je posebnim pravilnikom.

S izabranim kazališnim umjetnikom intendant sklapa ugovor o radu.

Članak 13.

Kazališni umjetnik ne može obavljati umjetničke poslove izvan kazališta bez prethodne pisane suglasnosti intendanta, a na prijedlog ravnatelja pojedine umjetničke ustrojstvene cjeline.

Suglasnost mora sadržavati uvjete obavljanja određenog posla.

Odobrenje može u pisanom obliku zatražiti kazališni umjetnik ili ustanova koja ga namjerava angažirati.

Na temelju pisane suglasnosti intendanta, umjetnik može surađivati s drugim ustanovama ako taj rad nije u koliziji s programom rada Kazališta.

U slučaju nepredviđene promjene u radu Kazališta, kazališni umjetnik je dužan svoje dogovorene obveze izvan Kazališta podrediti radu u Kazalištu iako ima pisanu suglasnost za angažman izvan svog matičnog Xxxxxxxxx.

Ravnatelji umjetničkih ustrojstvenih cjelina za vrijeme trajanja mandata mogu umjetnički djelovati i obavljati umjetničke poslove izvan Kazališta jedino uz suglasnost kazališnog vijeća, koja mora u svakom pojedinom slučaju sadržavati uvjete za obavljanje takvih poslova.

U slučaju nepredviđene promjene u radu Kazališta, ravnatelj je dužan svoje dogovorene obveze izvan Kazališta podrediti radu u Kazalištu iako ima pisanu suglasnost za angažman izvan Kazališta.

Drugi kazališni radnici

Članak 14.

Drugi kazališni radnici ustrojstvenih cjelina i službi koji nemaju status kazališnih umjetnika zasnivaju radni odnos ugovorom o radu na neodređeno vrijeme sukladno odredbama Zakona o radu, kolektivnog ugovora i ovoga Pravilnika, osim u slučajevima kada je Zakonom o radu, Zakonom o kazalištima ili drugim propisom drukčije određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na drugi propisan način.

Oblik ugovora o radu

Članak 15.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku prije početka rada. Ugovor o radu odnosno pisana potvrda mora sadržavati uglavke o:

1. strankama te njihovom prebivalištu odnosno sjedištu,

2. mjestu rada radnika, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomena da se rad obavlja na različitim mjestima

3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova

4. danu početka rada,

5. očekivanom trajanju ugovora o radu, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme

6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora o radu, načinu određivanja trajanja toga odmora

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik odnosno Kazalište,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavka iz točaka 6, 7, 8, i 9. prethodnog stavka može se u ugovoru uputiti na primjenu odredaba zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili ovoga Pravilnika i drugih općih akata Kazališta pa u tom slučaju te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

Upućivanje iz stavka 3. ovoga članka mora se odnositi na konkretne (imenovane) propise odnosno akte.

Osim obveznog sadržaja ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka, ugovor može sadržavati i druge uglavke o pojedinim pravima i obvezama koje stranke ugovore. Ako radnik bez opravdanog razloga ne počne raditi na dan određen ugovorom o radu a o tome ne obavijesti poslodavca, smatrat će se da je radnik taj ugovor o radu jednostranom voljom raskinuo.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 16.

Ugovor o radu na određeno vrijeme može se iznimno sklopiti za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani:

• rokom,

• izvršenjem određenoga posla, ili

• nastupanjem određenoga događaja (npr. zamjena privremeno odsutnog radnika, privremenog povećanja opsega posla i sl.)

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom vremena odnosno razloga utvrđenoga tim ugovorom.

Članak 17.

Kazalište ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme iz članka 16. ovoga Pravilnika, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od 3 godine, osim ako je to potrebno radi zamjene privremeno nenazočnoga radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

III PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Probni rad

Članak 18.

Ako posebnim propisom nije drukčije utvrđeno prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad ne može se ugovoriti s pripravnikom.

Članak 19.

Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad može trajati najviše:

• do mjesec dana za poslove za koje se traži do III. stupnja stručne spreme,

• do dva mjeseca za poslove za koje se traži IV. stupanj stručne spreme,

• do četiri mjeseca za poslove za koje se traži V. ili VI. stupanj stručne spreme,

• do šest mjeseci za poslove za koje se traži VII. stupanj stručne spreme ili više. Izuzetno od prethodnog stavka za kazališne umjetnike koji polože audiciju za člana orkestra, zbora ili baleta probni rad traje godinu dana, u skladu s odredbama Zakona o kazalištima, (Narodne novine br. 71/06).

Probni se rad može iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.

Za vrijeme probnog rada radnika ocjenjuju se njegove sposobnosti za izvršavanje poslova i zadaća u vezi s njegovim radom i usvojenim znanjem.

Probni rad radnika prati i ocjenu o njegovu radu donosi stručni tim od tri člana kojega imenuje intendant.

U stručnom timu iz stavka 6. ovog članka obvezno se nalazi neposredno nadređeni radnik te jedan radnik koji mora imati najmanje istu stručnu spremu koja se traži za radno mjesto na koje je raspoređen radnik na probnome radu.

Ako stručni tim ocijeni da osoba na probnome radu ne ostvaruje prosječne rezultate rada, odnosno da njezine radne i stručne/umjetničke sposobnosti ne udovoljavaju zahtjevima za obavljanje poslova i radnih zadaća, dostavit će prijedlog o prestanku rada intendantu najkasnije 10 dana prije isteka probnog rada.

Otkaz zbog neudovoljavanja potrebama posla na probnom radu mora biti obrazložen u pisanom obliku.

Ako radnik ne udovolji na probnom radu, otkazni rok iznosi 7 dana.

Pripravnici

Članak 20.

Ugovor o radu može se zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalni rad za koji se školovao.

Pripravnici se mogu zaposliti na poslovima za koje se traži stručna sprema od IV. do

VII. stupnja.

Članak 21.

Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najviše:

• do 3 mjeseca za poslove za koje se traži IV. stupanj stručne spreme,

• do 6 mjeseci za poslove za koje se traži V. i VI. stupanj stručne spreme,

• do 12 mjeseci za poslove za koje se traži VII. stupanj stručne spreme.

Na pripravnikov zahtjev pripravnički se staž može skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalni rad.

Članak 22.

Pripravnik mora imati mentora te dobiti plan i program obučavanja.

Članak 23.

Ako je posebnim zakonom utvrđena obveza, trajanje i način provođenja pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita, pripravnik polaže stručni ispit sukladno tim propisima.

Ako pripravnik ne položi pripravnički ispit u prvom pokušaju, ima pravo polagati još jednom u roku koji ne može biti kraći od 15 dana.

Ako ni tada ne položi ispit, prestaje mu radni odnos istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.

Obrazovanje i osposobljavanje za rad

Članak 24.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku u skladu s mogućnostima i potrebama, školovanje, usavršavanje i osposobljavanje za rad.

Radnik je dužan, radi uspješnog obavljanja povjerenih poslova školovati se, osposobljavati i usavršavati.

IV PUNO RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Puno radno vrijeme

Članak 25.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana, a na poslovima koji zahtijevaju drukčiji raspored radnog vremena, radni se tjedan može rasporediti u šest radnih dana.

Dnevno radno vrijeme može se rasporediti jednokratno, a sukladno potrebama procesa rada i dvokratno, trokratno i u smjenama.

Članak 26.

U skladu s godišnjim planom i programom Kazališta, Intendant na prijedlog ravnatelja i uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem, donosi pisanu odluku o rasporedu radnog vremena.

Odluka o radnom vremenu, osim odluke o hitnom prekovremenom radu, mora se objaviti na oglasnoj ploči Kazališta, najmanje tjedan dana prije početka primjene.

Tjedni raspored radnog vremena, kao i njegove promjene, osim hitnog prekovremenog rada, moraju se objaviti na oglasnoj ploči Kazališta, najmanje tjedan dana unaprijed.

Raspored radnog vremena kazališnih umjetnika

Člana 27.

DRAMA (HRVATSKA DRAMA, TALIJANSKA DRAMA)

Radno vrijeme dramskih umjetnika sastoji se od individualnih priprema u trajanju od najmanje jednog (1) sata, pokusa i predstava.

Pokus može trajati najviše šest (6) sati ukoliko isti dan nema predstave. Pokus može biti raspoređen u dopodnevnom i popodnevnom terminu. Nakon svakih sat i pol određuje se pauza u trajanju od petnaest (15) minuta.

Pauza između dopodnevnih i popodnevnih termina ili predstava ne može biti manja od četiri (4) sata.

U radno vrijeme dramskih umjetnika uračunava se i priprema za predstavu. Svaki generalni pokus može trajati dva (2) sata duže od predstave.

Preraspodjela radnog vremena radi se po projektu.

BALET

Radno vrijeme baletnih umjetnika sastoji se od individualnih priprema u trajanju od najmanje jednog (1) sata, te od pokusa i nastupa.

Navedeni oblici rada mogu trajati najviše šest (6) sati dnevno.

Navedeno radno vrijeme odnosi se na radni tjedan u trajanju od šest (6) dana. Na svaki sat otpada pauza od deset (10) minuta.

U radno vrijeme baletnih umjetnika uračunava se i priprema za predstavu.

Za baletne umjetnike osigurava se odmor između prijepodnevnih i popodnevnih pokusa u trajanju od četiri (4) sata u dane kada nema predstave.

Pokus baletnih umjetnika na dan u kojem nastupaju u opernoj predstavi može trajati tijekom prijepodneva najviše tri (3) sata i 30 minuta s tri pauze od deset (10) minuta. Pokus baletnih umjetnika na dan u kojem nastupaju u baletnoj predstavi može prijepodne trajati najviše dva (2) sata i 30 minuta s dvije pauze od deset (10) minuta. Svaki dolazak baletnih umjetnika na posao dva (2) puta, a s duljim razmakom od dva(2) sata, smatra se dvokratnim radom.

Svaki generalni pokus može trajati dva (2) sata duže od predstave.

Dva (2) tjedna prije prvog generalnog pokusa pokusi se mogu prema potrebi produljiti za dva (2) sata, što se obračunava kao prekovremeni rad.

OPERA

Solisti

Radno vrijeme solista sastoji se od individualnih priprema u trajanju od najmanje jednog (1) sata, pokusa i predstava.

Pokus može trajati najviše pet (5) sati ukoliko isti dan nema predstave. Pokus može biti raspoređen u dopodnevnom i popodnevnom terminu. Nakon svakih sat i pol određuje se pauza u trajanju od petnaest (15) minuta.

Pauza između dopodnevnih i popodnevnih termina ili predstava ne može biti manja od četiri (4) sata.

U radno vrijeme solista uračunava se i priprema za predstavu. Svaki generalni pokus može trajati dva (2) sata duže od predstave. Preraspodjela radnog vremena radi se po projektu.

Orkestar

Radno vrijeme orkestra određuje se terminom, odnosno brojem termina za svakog glazbenika ovisno o radnom mjestu.

• individualna priprema od najmanje dva (2) sata dnevno

• pokus od 3 i 1/2 sata dnevno s dvije pauze od po 15 minuta,

• sjedeći pokusi kao i orkestralno režijski pokusi traju isto kao i redoviti pokus,

• orkestralno-režijske probe mogu se produžiti za dva (2) sata a što se računa kao drugi termin,

• prva generalna proba u trajanju predstave plus dva (2) sata,

• ostale generalne probe u trajanju predstave plus jedan (1) sat. Jedan termin podrazumijeva:

• individualni rad i jedan pokus dnevno,

• individualni rad i generalni pokus,

• individualni rad i predstava.

Ukoliko se u jednom danu održava predstava i pokus u punom trajanju ili dva (2) pokusa u punom trajanju ( dva puta u trajanju od 3 i pol sata ) to se obračunava kao dva termina i dvokratni rad.

Prekid između pokusa mora iznositi najmanje četiri (4) sata.

Broj termina ( mjesečna norma ) za pojedina radna mjesta:

• koncertni majstor 16;

• prvi puhači, vođa xxxxxxx 18;

• treći puhači, zamjenik koncert majstora 20;

• drugi puhači 22;

• tutti glazbenici 26.

Zbor

Muzički pokus zbora traje četiri (4) sata (tri pauze od 15 minuta).

Režijski pokus zbora traje pet (5) sati ( četiri pauze od 15 minuta ), a može se rasporediti u dopodnevni i popodnevni termin s time da jedan pokus traje tri (3) sata (dvije pauze po 15 min ), a drugi pokus traje dva (2) sata (jedna pauza od 20 min).

Sjedeći pokusi kao i orkestralni pokus traju 3½ sata. Postoji mogućnost produženja pokusa za dva (2) sata.

Prvi generalni pokus traje kao predstava plus dva (2) sata. Ostali generalni pokusi traju kao predstava plus jedan (1) sat. Klavirski generalni pokus traje pet (5) sati.

Pauze se određuju prema predstavi. Mogućnost je produženja jedan (1) sat.

Prekid između pokusa mora iznositi najmanje četiri (4) sata. Puni pokus zbora i predstava računaju se kao dva (2) termina.

Korepetitori

Radno vrijeme korepetitora je 40 sati tjedno, od toga se na individualnu pripremu priznaje 12 sati.

Termin korepetitora opere može trajati najviše pet (5) sati dnevno, a termin korepetitora baleta najviše šest (6) sati dnevno, s uključenim pauzama.

Termin može po potrebi trajati i kraće pri individualnom radu sa solistima, a da to ne podliježe preraspodjeli radnog vremena.

Korepetitorski glazbeni pokusi sa solistima i dirigentom mogu biti organizirani samo u jednom cjelovitom terminu na dan po osobi.

Režijski korepetitorski pokusi mogu se zbog potrebe organizirati i u dva pokusa po načelu 3+2 za operne korepetitore i 3+3 za baletne korepetitore.

Pauza između 2 termina mora iznositi najmanje četiri (4) sata.

U okviru glazbenih pokusa sa solistima te kod pokusa u baletu primjenjuje se načelo pauza orkestarskih pokusa tj. prva pauza nakon sat i petnaest minuta rada a kasnije nakon 60 minuta rada, odnosno u okviru stanki za zbor ukoliko se radi o klavirskom pokusu sa zborom.

U okviru režijskih pokusa primjenjuje se načelo pauze svakih sat i petnaest minuta, odnosno u sklopu pauza određenih za zbor, ukoliko se radi o režijskom pokusu sa zborom.

U slučaju pisane preraspodjele vremena ili nekog opravdanog slučaja koji pak potrebuje pisani prekovremeni rad, korepetitori smiju u dogovoru s nadređenom osobom raditi do jedan (1) sat više.

U slučaju više sile rad korepetitora u trajanju dužem od 40 sati tjedno ako se ne radi o pisanoj preraspodjeli radnog vremena obračunava se kao prekovremeni rad.

Članak 28.

U slučaju odstupanja od propisanog broja termina, eventualni viškovi iznad punog radnog vremena nastali u pojedinoj ustrojstvenoj umjetničkoj cjelini navedenoj u članku 27. ovog Pravilnika obračunavaju se kao prekovremeni rad u trajanju efektivnog broja sati u skladu s člankom 13. Kolektivnog ugovora.

Ispunjavanjem propisanog broja termina i zadovoljavanjem drugih obveza iz radnog odnosa (individualne pripreme, prisutnost na audicijama, sastancima, pokusima i slično) smatra se da je član ansambla ispunio 40 sati radni tjedan.

Članak 29.

Kazališni umjetnici koji sudjeluju u predstavi obvezni su doći na posao i javiti se inspicijentu najmanje 60 minuta prije početka generalnog pokusa ili predstave.

Nepuno radno vrijeme

Članak 30.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se s radnikom kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu. Radne obveze radnika koji radi u nepunom radnom vremenu mogu se rasporediti u sve radne dane tijekom tjedna ili samo u neke dane u tjednu.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom u vezi odmora između dva radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Plaća radnika s nepunim radnim vremenom utvrđuje se razmjerno vremenu koje radnik radi.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti Kazalište o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Prekovremeni rad

Članak 31.

Intendant, na prijedlog ravnatelja, ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

U slučaju uvođenja prekovremenog rada radnik je dužan raditi dulje od punog radnog vremena najviše do 8 sati tjedno, odnosno 32 sata mjesečno, odnosno 180 sati godišnje.

Ostvareni rad na gostovanju smatra se kao rad proveden u Kazalištu (putovanje do mjesta gostovanja i natrag ne smatra se radom).

Članak 32.

O hitnom prekovremenom radu radnika je obvezan izvijestiti ravnatelj odnosno upravitelj tehnike najkasnije jedan dan unaprijed.

Izuzetno od stavka 1. ovoga čanka, u slučaju nastupa elementarne nepogode, dovršenja posla čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio Kazalištu znatnu materijalnu štetu, zamjene odsutnog radnika i drugim izvanrednim okolnostima, radnik je obvezan raditi prekovremeno neposredno nakon primitka obavijesti.

V ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 33.

Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na stanku (odmor, pauza) u trajanju od 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.

Vrijeme stanke određuje intendant u skladu s potrebama posla.

Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, Kazalište će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.

Dnevni odmor

Članak 34.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od 12 sati neprekidno.

Tjedni odmor

Članak 35.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 34. ovog Pravilnika.

Odmor iz stavka 1. ovoga članka radnik koristi nedjeljom.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, korištenje tjednog odmora osigurava mu se tijekom sljedećeg tjedna.

Ako se tjedni odmor, radi potreba posla ne može koristiti na način određen ovim

člankom, može se koristiti naknadno, prema odluci intendanta.

Radniku se, u svakom slučaju, treba osigurati korištenje tjednog odmora nakon dva tjedna.

Godišnji odmor i dopusti

Najkraće trajanje godišnjeg odmora

Članak 36.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 37.

Godišnji odmor u trajanju od minimalnih četiri tjedna petodnevnog radnog tjedna povećava se prema slijedećim kriterijima:

1. s obzirom na složenost poslova koje radnik obavlja:

- radna mjesta MAG (VSS) 5 dana

- radna mjesta MAG/BACC(VSS/VŠS) 4 dana

- radna mjesta BACC(VŠS) 3 dana

- radna mjesta SSS, VKV i KV 2 dana

- radna mjesta NSS, PKV 1 dan

2. s obzirom na dužinu radnog staža:

- od 1 do 3 godine 1 dan

- od 4 do 5 godina 2 dana

- od 5 do 10 godina 3 dana

- od 10 do 15 godina 4 dana

- od 15 do 20 godina 5 dana

- od 20 do 25 godina 6 dana

- od 25 do 30 godina 7 dana

- iznad 30 godina 8 dana

3. s obzirom na radne uvjete:

- rad na poslovima s otežanim psihičkim i fizičkim naporima ili posebnim

radnim uvjetima 3 dana

- rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom (odnosno u danu tjednog odmora), blagdanima i neradnim danima

određenim zakonom 2 dana

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju djeteta s težim psihičkim ili fizičkim oštećenjima 2 dana

- samohranom roditelju djeteta mlađeg od 10 godina 2 dana

- roditelju djeteta mlađeg od 7 godina 2 dana

- roditelju dvoje ili više djece mlađe od 10 godina 2 dana

- osobi s invaliditetom 3 dana

5. prema doprinosu u radu:

- ako je tijekom godine dobio javnu nagradu i priznanje 2 dana.

Članak 38.

Godišnji odmor u trajanju od od minimalnih četiri tjedna utvrđen uz uračunavanje kriterija iz članka 37. ovog Pravilnika ne može biti određen u trajanju dužem od šest tjedana.

Raspored godišnjeg odmora

Članak 39.

Prigodom određivanja vremena korištenja godišnjeg odmora, u skladu s potrebama organizacije rada, Kazalište je dužno voditi računa o potrebama i željama radnika te u tom smislu, prikupiti njihove prijedloge.

Članak 40.

Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora Kazalište dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih, neodgodivih službenih poslova, a na temelju odluke Kazališta.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 4. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju oni izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Č lanak 41.

Radnici koji žele koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji, dužni su o tome obavijestiti intendanta namanje tri dana prije početka korištenja.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio u trajanju od najmanje dva tjedna neprekidno mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Radnik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodnog stavka, ako mu je bilo omogućeno korištenje tog odmora, osim u slučaju kada je godišnji odmor prekinut i nije iskorišten u godini u kojoj je stečen zbog bolesti, korištenja prava na roditeljski i posvojiteljski dopust.

Članak 42.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu prethodnog članka.

Članak 43.

Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora, određenog po kriterijima iz ovog Pravilnika, za svakih navršenih mjesec dana rada u slučajevima:

• ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz članka 42. stavka 1. ovog Pravilnika, nije stekao pravo na godišnji odmor,

• ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka iz članka 42. stavka 1. ovog Pravilnika,

• ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

Članak 44.

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

Plaćeni dopust

Članak 45.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće, (plaćeni dopust), ukupno u trajanju do 10 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima:

- zaključivanje braka 5 radnih dana

- rođenje djeteta 5 radnih dana

- smrti supružnika, djeteta, roditelja, očuha i maćehe i unuka 5 radnih dana

- smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 2 xxxxx xxxx

- selidbe 2 xxxxx xxxx

- za svako dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana

- teške bolesti djeteta ili roditelja

izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

- polaganje stručnog ispita prvi put 10 radnih dana

-sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima i obrazovanju

za potrebe radničkog vijeća, sindikalnog rada i drugo 2 radna dana

- elementarne nepogode 5 radnih dana.

Za pripremanje i polaganje stručnog ispita propisanog posebnim zakonom, radniku se može odobriti plaćeni dopust u trajanju dužem od propisanog u stavku 1. ovoga članka, ali ne duže od 30 radnih dana.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Članak 46.

Za vrijeme osposobljavanja ili usavršavanja na koje ga je uputio poslodavac ili uz njegovu suglasnost, za pripremanje i polaganje ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust od 15 radnih dana godišnje.

Članka 47.

Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme kad nastupe okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnosti iz članka 45. ovog Pravilnika nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.

Članak 48.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 49.

Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) u trajanju do 30 dana u kalendarskoj godini pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslodavčeve djelatnosti, iz sljedećih razloga:

• sudjelovanja u sportskim i drugim natjecanjima i skupovima,

• sudjelovanja u radu udruga,

• stručnog obrazovanja za osobne potrebe,

• njege člana uže obitelji,

• gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana,

• liječenja na osobni trošak,

• sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama,

• zbog drugih osobnih potreba.

Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti u trajanju duljem od 30 dana.

Članak 50.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

S prvim danom neplaćenog dopusta radniku se zaključuje radna knjižica i odjavljuje ga se s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Ako se radnik u skladu s odlukom o neplaćenom dopustu pravodobno ne vrati na rad u Kazalište, ugovor o radu raskida se s danom zaključene radne knjižice.

Odluku o odobrenju plaćenog ili neplaćenog dopusta donosi intendant.

VI ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Zaštita zdravlja i sigurnost na radu

Članak 51.

Kazalište se obvezuje stvoriti uvjete rada kojim će se štititi zdravlje i omogućiti sigurnost radnika na radu.

Svaki radnik dužan je brinuti se za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje drugih radnika s kojima je neposredno vezan u procesu rada te osoba koje borave u Kazalištu.

Članak 52.

Kada se tijekom radnoga vijeka radnikova radna sposobnost smanji zbog godina starosti, općeg zdravstvenog stanja, fizičke ili psihičke iscrpljenosti, ozljede na radu, invaliditeta, profesionalnih i drugih bolesti, a do stjecanja prava na mirovinu po bilo kojoj zakonskoj osnovi, osigurat će mu se povoljniji uvjeti rada (lakši posao, rad na jednostavnijim poslovima i sl.) bez smanjivanja plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.

Zaštita privatnosti radnika

Članak 53.

Radnici su obvezni ovlaštenoj osobi u Kazalištu dostavljati sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada i radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom i drugim pravima koja se ostvaruju s osnova podataka koji se o radniku vode i prikupljaju tijekom radnog odnosa.

Radnici su u obvezi ovlaštenoj osobi iz stavka 1. ovog članka dostavljati svaku izmjenu podataka iz stavka 1. ovog članka a ukoliko tako ne postupe trpe štetne posljedice takvog propusta.

Kazalište je u obvezi osigurati zaštitu privatnosti podataka iz stavka 1. ovog

članka.

Postupak i mjere zaštite dostojanstva i zaštite radnika od diskriminacije

Članak 54.

Kazalište je dužno zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja poslova tako da im osigura uvjete u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, odnosno bilo kojem obliku diskriminacije.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, odnosno bilo kojeg oblika diskriminacije, svih nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik u obavljanju svojih poslova redovito dolazi u kontakt.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje, odnosno bilo koji oblik diskriminacije predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa.

Radnici su se dužni pri obavljanju poslova svojeg radnog mjesta ponašati i postupati na način kojim ne uznemiravaju druge radnike te su dužni spriječiti uznemiravanje i diskriminaciju te o tome obavijestiti osobe koje je za to ovlastio poslodavac.

Članak 55.

Radnik koji smatra da je postupcima neposredno nadređenih radnika, suradnika ili osoba s kojima redovito dolazi u doticaj uznemiravan može uložiti pritužbu.

U cilju osiguranja tajnosti podataka i hitnosti u postupku zaštite dostojanstva radnika, pisanu pritužbu radnik dostavlja u zatvorenoj omotnici ovlaštenoj osobi s naznakom ”HITNO - postupak za zaštitu dostojanstva radnika - ne otvarati !“

Članak 56.

Intendant je dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika.

Intendant, odnosno ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je najkasnije u roku od osam dana od dana dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti mjere primjerene pojedinom slučaju, a radi sprečavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.

Ovlaštena osoba je dužna pozvati radnika protiv kojeg je pritužba podnesena radi očitovanja o pritužbi.

O očitovanju radnika ovlaštena osoba sastavlja bilješku koju taj radnik potpisuje. Ovlaštena osoba može posebnom odlukom poduzeti slijedeće privremene mjere:

1. oslobođenje od obveza rada radnika koji je podnio pritužbu,

2. udaljenje s rada radnika protiv kojeg je podnesena pritužba,

3. oslobođenje radnika od obveze obavljanja poslova kod kojih dolazi u doticaj s osobom protiv koje je podnio pritužbu.

Privremene mjere utvrđuju se samo za razdoblje do završetka postupka rješavanja pritužbe.

O privremenoj mjeri ovlaštena osoba obavještava neposrednog rukovoditelja radnika za kojeg je privremena mjera utvrđena.

U slučaju iz stavka 5. točka 1. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a u slučaju iz stavka 5. točka 2. ovoga članka, ako se utvrdi da je pritužba bila osnovana, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna 3 mjeseca.

Članak 57.

Za radniku za kojeg se utvrdi da je izvršio uznemiravanje, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, ovlaštena osoba može predložiti intendantu poduzimanje slijedećih mjera:

1. obvezu savjetovanja u trajanju do najduže tri mjeseca,

2. pisano upozorenje,

3. otkaz ugovora o radu s ponudom novog izmijenjenog ugovora o radu,

4. otkaz ugovora o radu.

U slučaju izricanja mjere iz stavka 1. točke 3. i 4. poslodavac mora provesti postupak otkaza ugovora u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i Zakona o radu.

Članak 58.

O poduzetim mjerama iz članka 56. ovlaštena osoba će bez odlaganja izvijestiti radnika koji je podnio pisanu pritužbu.

Članak 59.

Ako je pritužba podnijeta u odnosu na radnika koji je ovlašten primati pritužbe, za taj slučaj intendant će odmah po primitku pritužbe imenovati drugu osobu koja će biti ovlaštena postupati u tom slučaju, prema odredbama ovoga Pravilnika.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će intendant zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu intendantu i ima pravo prekinuti rad, uz uvjet da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio intendanta u roku od 8 dana od prekida rada.

VII. PRAVA I OBVEZE IZ RADNOG ODNOSA

Obveze Kazališta

Članak 60.

Kazalište je obvezno radniku u radnom odnosu dati posao, te mu za obavljeni rad isplatiti plaću i osigurati druga prava koja radniku pripadaju temeljem zakona, Kolektivnog ugovora, ovog Pravilnika i ugovora o radu.

Obveze radnika

Članak 61.

Radnik/ na radu, i u vezi s radom, ima naročito sljedeće radne obveze:

1. Da osobno, uredno i blagovremeno izvršava sve radne zadatke utvrđene za poslove na kojima je zasnovao radni odnos i druge povjerene mu poslove i ostvaruje predviđene rezultate rada,

2. Da izvršava naloge intendanta i neposrednog rukovoditelja,

3. Da uredno i na vrijeme dolazi na posao, da radi u propisano vrijeme i da ne napušta radno mjesto bez odobrenja,

4. Da u slučaju nepredviđenog izostanka sa rada, odnosno privremene nesposobnosti za rad odmah telefonom, mobitelom i sl. obavijesti tajnika svoje ustrojstvene cjeline i kadrovika i u roku od 3 dana dostavi potvrdu izabranog liječnika obiteljske (opće) medicine o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju,

5. Da se pridržava mjera zaštite na radu i da koristi propisana zaštitna sredstva,

6. Da se na radu pristojno i dostojanstveno ponaša,

7. Da surađuje s drugim radnicima, da im prenosi svoje znanje i iskustvo, a naročito mladim radnicima,

8. Da čuva imovinu Kazališta i poduzima mjere za njenu zaštitu, a nedostatke i kvarove na alatu i drugim uređajima za rad ukloni, odnosno da o tome obavijesti odgovornog radnika,

9. Da se pridržava mjera protupožarne zaštite i da osobno sudjeluje u sprečavanju ili otklanjanju elementarnih nepogoda i njihovih posljedica,

10. Da racionalno koristi sredstva za rad, sprečava rasipanje, zloupotrebu i pojavu koristoljublja na štetu Kazališta,

11. Da štiti i unapređuje ugled Kazališta,

12. Da čuva podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu i da ih neovlašteno ne priopćava,

13. Da se dostojno ponaša prema poslovnim partnerima,

14. Da se kazališni umjetnik svakoga dana, uvidom na oglasnu ploču, osobno obavijesti i upozna s rasporedom pokusa za slijedeći dan,

15. Da poštuje pravila Kazališta.

Radnik je dužan u svom radu pridržavati se navedenih radnih obveza kao i radnih obveza koje proizlaze iz zakona, drugih propisa i općih akata Kazališta.

Članak 62.

Ukoliko se radnik ne pridržava radnih obveza iz članka 61. stavka 1. i stavka 2. ovog pravilnika intendant ima pravo i obvezu radnika upozoriti na njegovo ponašanje:

1. izricanjem usmene opomene,

2. upućivanjem pisane opomene,

3. upućivanjem pisanog upozorenja o obvezama iz radnog odnosa.

Članak 63.

Kazališni umjetnik ovlašćuje Kazalište da autorsko djelo ili snimljenu izvedbu nastale za vrijeme trajanja radnog odnosa (u izvršavanju svojih radnih obveza ili po uputama Kazališta) i redovnog repertoara Kazalište ima pravo bez naknade iskorištavati, javno priopćavati/prikazivati i objavljivati bez vremenskog i mjesnog ograničenja u skladu sa važećim propisima i kazališnim uzancama bez daljnjeg znanja ili potrebe naknadnog odobrenja kazališnog umjetnika, a kazališni umjetnik pridržava pravo ubirati naknadu na ime priopćavanja javnosti svojih snimljenih izvedaba koja se ostvaruje putem HUZIP-a.

Kazalište može bez dozvole kazališnog umjetnika - izvođača i bez plaćanja naknade:

• koristiti xxxxx xxxxxx za interne radne potrebe,

• koristiti u javnim medijima inserte snimaka i CD u trajanju do 3 minute u funkciji promidžbe, informatike, promotivne svrhe, kao i zbog nastave i znanstveno istraživačkog rada.

Članak 64.

Za sudjelovanje u snimanjima (direktni ili direktno odloženi prijenos ili snimka predstave) koje Kazalište ugovara s javnim medijima, umjetnicima pripada autorski honorar, odnosno izvođački honorar čija je visina ovisna o:

• sredstvima koje Kazalište ugovori s organizatorom (radio, televizija i dr.),

• veličini radne zadaće - uloge svakog izvršitelja.

Ako Kazalište organizira snimanje CD ili video - kasete u promidžbene svrhe, takvo snimanje ne podliježe posebnom ugovoru o plaćanju.

Autorski honorar, odnosno izvođački honorar shodno pokazateljima iz stavka 1. odobrava intendant.

VIII PLAĆE I DRUGA NOVČANA PRIMANJA RADNIKA

Članak 65.

Za obavljeni rad radniku pripada plaća, a za vrijeme opravdane spriječenosti za rad naknada plaće u visini utvrđenoj zakonom, drugim propisima, ugovorom o radu i ovim Pravilnikom.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na plaću. Plaće se isplaćuju u bruto iznosu.

Pravo na plaću radnici ostvaruju danom kad su stvarno započeli s radom, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

Članak 66.

Plaća se isplaćuje za razdoblje koje čini kalendarski mjesec. Plaća se isplaćuje do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec.

Prigodom isplate plaće poslodavac je u obvezi radniku uručiti pisanu ispravu o obračunu plaće.

Radnik je u obvezi vlastoručnim potpisom potvrditi prijem isprave iz stavka 3. ovog

članka.

Članak 67.

Plaća za obavljeni rad sastoji se od:

• osnovne plaće,

• stalnoga dodatka,

• stimulativnog dodatka,

• dodataka na plaću.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni učinak predstavlja zbroj umnoška osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem radnik radi i dodatka na radni staž.

Stalni dodatak iznosi 400,00 kuna bruto mjesečno.

Stimulativni dio plaće određuje intendant u visini od 0 do 10% od osnovne plaće na temelju prijedloga ravnatelja ustrojstvenih cjelina, (stručnih i umjetničkih).

Kazališni radnik stječe pravo na ocjenu ako je u mjesecu za koji mu se isplaćuje stimulativni dio plaće radio najmanje 10 dana.

Stimulativni dio plaće određuje se prema pokazateljima koji se odnose na kvalitet i opseg obavljanja radnih zadataka poslova koje radnik izvršava, kako slijedi:

S obzirom na kvalitetu rada utvrđuju se slijedeći pokazatelji:

- viši nivo obavljanja poslova u pogledu kvalitete i kreativnosti,

- dobivene umjetničke nagrade ili stručna priznanja,

- izuzetan doprinos podizanju razine osobne umjetničke kvalitete,

- izuzetan doprinos podizanju razine umjetničke kvalitete pojedinog kazališnog projekta,

- kvalitativni rezultati u obavljanju postavljenih zadataka uz uvažavanje zahtjevnosti radnog zadatka,

- veća kvaliteta ostvarene suradnje s vanjskim suradnicima i partnerima,

- trajno praćenje razvoja struke,

- spremnost prenošenja znanja suradnicima.

S obzirom na opseg rada utvrđuju se slijedeći pokazatelji:

- izuzetna postignuća,

- rezultati rada koji su puno veći od uobičajenih,

- znatno unapređenje postupka obavljanja poslova,

- viši nivo obavljanja poslova u pogledu kvantitete, zalaganja i samoinicijativnosti,

- sposobnost animiranja kazališnih projekata i okupljanja suradnika na pojedinom zadatku ili projektu,

- spremnost prenošenja znanja suradnicima,

- doprinos u podizanju ugleda Kazališta u javnosti.

Pripravnik ima pravo na ocjenu nakon završenog pripravničkog staža ukoliko mentor/neposredni rukovoditelj njegov rad ocijeni uspješnim i pozitivnim.

Intendant nije obvezan obrazložiti datu ocjenu. Kazališni radnik nema pravo prigovora na datu ocjenu.

Radniku pripada dodatak na radni staž za svaku navršenu godinu ukupno ostvarenog radnog staža u visini od 0,5%.

Dodatak na radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta iz stavka 2. ovog članka pomnoži s 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodaci na plaću

Osnovna plaća radnika bez stalnog dodatka uvećava se za sate rada ostvarene u posebnim situacijama:

• - za rad noću 50%

• - za prekovremeni rad 50%

• - za rad nedjeljom 35%

• - za smjenski rad 10%

• - za dvokratni rad 10%

• za rad u posebnim uvjetima, što ih u skladu sa

zakonom o zaštiti na radu utvrdi ovlaštena pravna osoba 10%.

Ako radnik radi na dane blagdana, Uskrs i u neradne dane utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%.

Umjesto uvećane osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne radne dane.

Rad u smjenama podrazumijeva svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca, koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom radu (treća smjena) tijekom radnog tjedna.

Smjenskim radom smatra se i naizmjenični rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavljaju poslove u prvoj i drugoj smjeni.

Radom u drugoj smjeni smatra se rad od 14,00 do 22,00 sata, a noćnim radom od 22,00 do 06,00 sati.

Dodatak na plaću za rad u drugoj smjeni radnik ostvaruje samo za stvarno odrađene sate u drugoj smjeni.

Ukoliko radnik stalno radi u drugoj smjeni, ne radi se o smjenskom radu i nema pravo na dodatak za rad u drugoj smjeni.

Dvokratni rad je onaj rad radnika koji radnik obavlja tijekom dva ili tri dolaska u jednom danu s prekidom dužim od 1 sata.

Dodatak na plaću za dvokratni rad pripada za onaj dan u kojem je radnik radio dvokratno.

Dodaci iz stavka 15. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Članak 68.

Koeficijenti složenosti poslova utvrđuju se kako slijedi:

POSLOVI / RADNO MJESTO		KOFEICIJENT
UMJETNIK-NACIONALNI PRVAK	(MAG)	3,10
DIRIGENT-ŠEF DIRIGENT	(MAG)	3,10
RAVNATELJ HRVATSKE DRAME	(MAG)	2,55
RAVNATELJ TALIJANSKE DRAME	(MAG)	2,55
RAVNATELJ OPERE	(MAG)	2,55
RAVNATELJ BALETA	(MAG,BACC)	2,55
POSLOVNI RAVNATELJ	(MAG)	2,55
SOLIST OPERE-PRVAK KAZALIŠTA	(MAG)	2,50
KONCERTNI MAJSTOR	(MAG)	2,50
SOLIST BALETA-PRVAK KAZALIŠTA	(MAG,BACC)	2,50
BALETNI MAJSTOR	(MAG,BACC)	2,50
REDATELJ I.	(MAG)	2,50
GLUMAC PRVAK KAZALIŠTA	(MAG)	2,50
DIRIGENT I.	(MAG)	2,50
UPRAVITELJ TEHNIKE	(MAG)	2,50
PRVAK UMJETNIČKE USTROJSTVENE CJELINE	(MAG)	2,20
SOLIST OPERE – VELIKE I SREDNJE ULOGE	(MAG)	1,90
DIRIGENT II.	(MAG)	1,90
ZBOROVOĐA UMJETNIČKI VODITELJ SCENSKE OPREME I	(MAG)	1,90
SCENOGRAF	(MAG)	1,90
SOLIST BALETA – VELIKE I SREDNJE ULOGE	(MAG,BACC)	1,90
ZAMJENIK KONCERTNOG MAJSTORA	(MAG)	1,90
VOĐE DIONICA	(MAG)	1,90
GLUMAC – VELIKE I SREDNJE ULOGE	(MAG)	1,90
PRVI PUHAČI	(MAG)	1,90
HARFA	(MAG)	1,90
TIMPANI	(MAG)	1,90
DRAMATURG	(MAG)	1,90
GLUMAC – SREDNJE ULOGE	(MAG)	1,75
SOLIST OPERE – SREDNJE ULOGE	(MAG)	1,75

SOLIST BALETA – SREDNJE ULOGE	(MAG,BACC)	1,75
UPRAVITELJ RAČUNOVODSTVENE SLUŽBE	(MAG)	1,75
UPRAVITELJ PROPAGANDE	(MAG)	1,75
UPRAVITELJ MARKETINGA	(MAG)	1,75
PRAVNIK	(MAG)	1,75
BALETNI PEDAGOG	(MAG,BACC)	1,75
VODITELJ XXXXXXXXX OPREME I ASISTENT
KOSTIMOGRAFA	(MAG)	1,75
REFERENT ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU	(MAG,BACC)	1,55
ARHIVAR	(MAG)	1,55
GLUMAC – MALE ULOGE	(MAG)	1,55
SOLIST OPERE – MALE ULOGE	(MAG)	1,55
SOLIST BALETA – MALE ULOGE	(MAG)	1,55
RUKOVODITELJ SCENSKE TEHNIKE	(MAG)	1,55
TREĆI PUHAČI	(MAG)	1,55
PRVA VIOLINA	(MAG)	1,55
ZAMJENIK VOĐE XXXXXXX	(MAG)	1,55
KOREPETITOR	(MAG)	1,55
VOĐA UDARALJKI	(MAG)	1,55
VODITELJ PROMIDŽBE	(MAG,BACC)	1,55
VODITELJ SLIKARNE	(MAG,BACC)	1,55
VODITELJ PROIZVODNE TEHNIKE	(MAG,BACC)	1,55
UREDNIK KAZALIŠNIH IZDANJA	(MAG)	1,40
TAJNICA INTENDANTA	(MAG,BACC)	1,35
KADROVIK	(BACC)	1,35
DRUGI PUHAČI	(MAG)	1,35
SOLIST OPERE – EPIZODIST	(MAG)	1,35
SOLIST BALETA – EPIZODIST	(MAG,BACC)	1,35
PJEVAČ OPERNOG ZBORA-VOĐA XXXXXXX	(MAG)	1,35
INSPICIJENT	(MAG,BACC)	1,30
XXXXXXX XXXXXXXX-ŠEF SLUŽBE	(MAG,BACC)	1,30
MASTOR POZORNICE	(SSS)	1,30
TUTTI GLAZBENICI	(MAG)	1,30
PJEVAČ - ČLAN OPERNOG ZBORA	(MAG)	1,30
ČLAN BALETNOG ANSAMBLA	(MAG,BACC)	1,30
GRAFIČKI DIZAJNER	(MAG,BACC)	1,25
ORGANIZATOR PRODAJE PREDSTAVA	(MAG)	1,25
ŠAPTAČ	(MAG,BACC)	1,25
MAJSTOR TONA – ŠEF SLUŽBE	(MAG,BACC)	1,25
TAJNICA OPERE	(SSS)	1,20
TAJNICA TEHNIKE	(SSS)	1,20
KIPAR	(MAG)	1,20
MAJSTOR MASKE – VLASULJAR	(SSS)	1,20
MAJSTOR ŽENSKE KROJAČNICE- ŠEF SLUŽBE	(SSS)	1,20
ŠEF ODRŽAVANJA	(BACC,SSS)	1,20
MAJSTOR MUŠKE KROJAČNICE	(SSS)	1,20
XXXXXXX XXXXXX – ŠEF SLUŽBE	(SSS)	1,20
MAJSTOR IZRADE REKVIZITE	(BACC,SSS)	1,20
ŠEF GARDEROBE	(SSS)	1,20
VODITELJ ELEKTRONIČKOG ODRŽAVANJA	(BACC,SSS)	1,15
SURADNIK NA PRIPREMI SCENE I KOSTIMA	(BACC,SSS)	1,15
KNJIGOVOĐA – LIKVIDATOR PLAĆA	(SSS)	1,15
BLAGAJNIK/ PRODAVAČ ULAZNICA	(SSS)	1,15
KNJIGOVOĐA OSA – GLAVNI BLAGAJNIK	(SSS)	1,15
LIKVIDATOR ULAZNE DOKUMENTACIJE	(SSS)	1,15
MAJSTOR TAPETAR	(SSS)	1,15
XXXXXXX XXXXXX-ŠEF SLUŽBE	(SSS)	1,15

ŠEF TRANSPORTA	(BACC,SSS)	1,15
ŠEF VATROGASAC	(SSS)	1,15
MODIST – KITNIČAR	(SSS)	1,15
MAJSTOR SLIKAR	(SSS)	1,10
REFERENT ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OD
POŽARA	(SSS)	1,10
TAJNICA PROPAGANDE I MARKETINGA	(SSS)	1,10
ŠEF BILJETERA – SURADNIK ZA ANIMACIJU-
ARHIVAR	(SSS)	1,10
TONSKI TEHNIČAR	(SSS)	1,10
ZAMJENIK MAJSTORA POZORNICE REGULATOR RASVJETE – ELEKTRIČAR	(SSS)	1,10
SCENSKE RASVJETE	(SSS)	1,10
NABAVLJAČ	(SSS)	1,10
TAJNICA HRVATSKE DRAME	(SSS)	1,05
TAJNICA TALIJANSKE DRAME	(SSS)	1,05
TAJNICA BALETA	(SSS)	1,05
DOSTAVLJAČ – FOTOGRAF – PLAKATER	(SSS)	1,05
KROJAČ I. i II.	(SSS)	1,05
KUĆNI MAJSTOR I.	(SSS)	1,05
STOLAR I.	(SSS)	1,05
KNJIGOVOĐA II	(SSS)	1,00
RADNIK NA NADSTROPLJU	(SSS)	1,00
MASKER	(SSS)	1,00
REKVIZITER	(SSS)	1,00
FRIZER	(SSS)	1,00
POSLUŽITELJ ORKESTRA	(SSS)	0,95
KOSTIMER	(SSS)	0,95
DEKORATER I.	(SSS)	0,95
TAPETAR-SKLADIŠTAR	(SSS)	0,95
GARDEROBIJER – OBUĆAR	(SSS)	0,95
VOZAČ	(SSS)	0,95
SKLADIŠTAR MATERIJALA	(SSS)	0,90
PORTIR	(SSS)	0,85
DEKORATER II.	(KV)	0,85
TRANSPORTNI DJELATNIK	(KV)	0,85
POMOĆNI RADNIK U SLIKARNI	(KV)	0,75
PRALJA	(NSS)	0,75

Članak 69.

Radniku koji ima niži stupanj stručne spreme od stupnja ili stupnjeva određenih u članku 68. ovog ugovora za poslove radnog mjesta na kojemu je zaposlen, umanjit će se koeficijent (ili plaća) za 5%.

Radniku koji ima dva stupnja nižu stručnu spremu od stupnja ili stupnjeva određenih u članku 68. ovog ugovora za poslove radnog mjesta na kojemu je zaposlen, umanjit će se koeficijent (ili plaća) za 10%.

Radnici s navršenih 15 godina staža i kazališni umjetnici izuzimaju se od umanjenja koeficijenta iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 70.

Za postignuti akademski stupanj na završenom poslijediplomskom sveučilišnom znanstvenom ili umjetničkom studiju, ako je u svezi s poslovima koje radnik obavlja ili s djelatnošću poslodavca, pripadajući koeficijent radnika određen u članku 68. ovog ugovora uvećat će se kako slijedi:

• za magistre znanosti ili umjetnosti 8%,

• za doktore znanosti ili umjetnosti 15%.

Ako je akademski stupanj iz prethodnog stavka ovoga članka postignut u inozemstvu radnik to dokazuje nostrificiranom svjedodžbom.

Pod magistrom znanosti ili umjetnosti podrazumijevaju se samo akademski stupnjevi koji su stečeni na poslijediplomskom sveučilišnom studiju u trajanju od najmanje 4 semestra i to stečeni tijekom primjene Zakona o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima, (Narodne novine 128/99).

Naknada plaće

Članak 71.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblje u kojem ne radi zbog:

• korištenja godišnjeg odmora,

• plaćenog dopusta,

• državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

• prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje,

• stručnog osposobljavanja na koje ga je uputio poslodavac,

• osposobljavanja za potrebe sindikalne aktivnosti,

• drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu poslodavca.

Prigodom isplate naknade plaće poslodavac će radniku uručiti ispravu o obračunu plaće, a radnik je u obvezi vlastoručno potpisati prijem te isprave.

Članak 72.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini od 95% od njegove plaće ostvarene u šest mjeseci neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.

Naknada u 100% iznosu od plaće pripada radniku koji je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

Naknada plaće utvrđuje se u visini plaće koju bi radnik ostvario kao da je radio s tim da se uzima zadnja ocjena (stimulacija) koju je radnik imao prije nastupa slučaja zbog kojeg ostvaruje pravo na naknadu plaće.

Ako radnik nije ostvario ocjenu rada iz opravdanog razloga (rodiljni dopust, bolovanje duže od 42 dana, neplaćeni dopust i dr.), za izračun naknade plaće uzet će se prosječna mjesečna ocjena u zadnja tri mjeseca dok je radnik radio.

DRUGA NOVČANA PRIMANJA

Poslovi voditeljstva

Članak 73.

Poslovi voditeljstva, odnosno koordinacije u ustrojstvenim jedinicama Kazališta su poslovi povećanog obima, odnosno poslovi povećane odgovornosti u okviru poslova koji se obavljaju u Kazalištu, koji su neophodni za izvršavanje zbog potrebe osiguranja redovnog odvijanja djelatnosti ustrojstvene jedinice Kazališta, a pri tome nije potrebno novo zapošljavanje.

Za obavljanje poslova voditeljstva I ili II osnovna plaća radnika uvećat će se za 5%, (voditeljstvo II), odnosno 10%, (voditeljstvo I).

IX DRUGA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 74.

Kazalište će isplatiti radniku novčane nadoknade pod uvjetima, na način i u visini određenoj zakonom, pravnim poslovima iz članka 2. ovoga Pravilnika ili aktima tijela koja financiraju djelatnost Kazališta za:

• troškove prijevoza na posao i s posla,

• otpremninu kod odlaska u mirovinu,

• dnevnice za službeni put,

• korištenje osobnog automobila u službene svrhe,

• pomoć u slučaju bolesti,

• pomoć u slučaju smrti članova obitelji,

• potporu zbog invalidnosti,

• dar djetetu,

• jubilarne nagrade,

• božićnicu,

• regres za godišnji odmor itd.

X PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 75.

Načini prestanka ugovora o radu utvrđeni su odredbama Zakona o radu, Zakona o kazalištima i kolektivnim ugovorom.

Članak 76.

Intendant je dužan prije redovitog ili izvanrednog otkaza, uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, savjetovati se sa radničkim vijećem te radničkom vijeću priopćiti podatke važne za donošenje odluke o otkazu.

Ako intendant propusti obvezu savjetovati se sa radničkim vijećem to za posljedicu ima ništetnost odluke o otkazu.

Članak 77.

Radničko vijeće dužno je dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci intendanta, u slučaju redovitog otkaza ugovora o radu u roku od 8 dana, a u slučaju izvanrednog u roku od 5 dana, ako sporazumom s radničkim vijećem ili kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno.

Ako se radničko vijeće ne očituje o namjeravanoj odluci intendanta smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

Radničko vijeće može se protiviti otkazu:

• ako intendant nema opravdan razlog za otkaz,

• ako nije proveden postupak otkazivanja predviđen zakonom.

Svoje protivljenje namjeravanoj odluci intendanta radničko vijeće mora obrazložiti.

Članak 78.

Povrede obveza iz radnog odnosa predstavljaju osobito:

1. kašnjenje na posao,

2. neopravdan odlazak s radnog mjesta prije isteka radnog vremena, odnosno završetka predstave,

3. nepravovremeno i neprofesionalno obavljanje povjerenih radnih zadaća,

4. neizvršavanje individualnih priprema, vježbi odnosno neodržavanje forme potrebne za scenski nastup, koje ima za posljedicu nemogućnost izvršavanja radnih zadaća te izostavljanje iz podjele uloga u opernim, baletnim i dramskim predstavama,

5. nepridržavanje odredaba kućnog reda Kazališta,

6. prestanak rada prije isteka otkaznog roka,

7. nestručno rukovanje sredstvima rada koje ima za posljedicu zastoj u radu,

8. nepravovremeno i/ili nesavjesno izvršavanje radnih zadaća.

Članak 79.

Osobito teške povrede obveze iz radnog, između ostalog, predstavljaju:

1. odbijanje radnih zadaća,

2. prihvaćanje rada izvan Kazališta bez prethodnog odobrenja intendanta, odnosno Kazališnog vijeća,

3. zloporaba bolovanja,

4. neopravdani izostanak s posla,

5. konzumiranje alkohola ili opojnih droga na radnom mjestu te dolazak na posao u alkoholiziranom ili drogiranom stanju,

6. obavljanje privatnog posla za vrijeme radnog vremena,

7. samovlasno otuđivanje ili nenamjensko korištenje imovinom i predmetima koji su u vlasništvu Kazališta,

8. sudjelovanje u tučnjavi na radnom mjestu,

9. namjerno davanje netočnih podataka ili prikrivanje podataka koji su bitno utjecali na donošenje odluke kojom se nanijela ili mogla nanijeti šteta Kazalištu i sl.,

10. pušenje u radnom/poslovnom prostoru koji nije u skladu s posebnim zakonskim propisom namijenjen za tu svrhu,

11.odavanje poslovne tajne.

Članak 80.

Ukoliko se radnik ne pridržava obveza iz radnog odnosa intendant ima pravo i obvezu radnika upozoriti na njegovo ponašanje:

1. izricanjem usmene opomene,

2. upućivanjem pisane opomene,

3. upućivanjem pisanog upozorenja o obvezama iz radnog odnosa.

U slučaju kada radnik unatoč upozorenjima iz stavka 1. ovog članka nastavlja s kršenjem obveza iz radnog odnosa, počini osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, ili se radi o nekoj drugoj osobito važnoj činjenici zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć intendant će pokrenuti postupak otkazivanja ugovora o radu.

Članak 81.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

XI OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 82.

Sve odluke u vezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom u prvom stupnju donosi intendant.

Na sve odluke donesene u prvom stupnju radnik zahtjev za zaštitu prava podnosi Kazališnom vijeću u roku petnaest dana od dana dostave odluke.

Kazališno vijeće odlučujući u drugom stupnju o zahtjevu za zaštitu prava može odlučiti:

• zahtjev odbaciti kao nepravodoban ukoliko je podnesen izvan roka od petnaest dana,

• zahtjev odbiti kao neosnovan,

• pobijani akt izmijeniti, poništiti, donijeti novi akt,

• pobijani akt potvrditi u cijelosti.

Odluku iz stavka 4. ovog članka Kazališno vijeće u obvezi je donijeti u roku petnaest dana od dana primitka radnikovog zahtjeva za zaštitu prava iz stavka 2. ovog članka. Zahtjev za zaštitu prava iz stavka 2. ovog članka ne zadržava izvršenje odluke do njezine konačnosti.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno nije Kazališnom vijeću podnio zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjem iz radnog odnosa.

XII DOSTAVLJANJE PISMENA

Članak 83.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih akata, (nastavno: pismeno), o pravima i obvezama radnika obavlja se uručenjem radniku na njegovom mjestu rada, uz naznaku datuma uručenja i vlastoručni potpis radnika na kopiji pismena ili posebnoj potvrdi o izvršenom dostavljanju (dostavnici).

Kad radnik odbije primitak na mjestu rada odnosno u prostorijama Kazališta, osoba koja mu to pismeno uručuje naznačit će to na pismenu uz potpis i datum odbijanja primitka.

U slučaju iz prethodnog stavka smatra se da je dostava pismena izvršena.

Članak 84.

Ako zbog odsutnosti radnika s rada pismeno ne može biti uručeno na mjestu rada, radniku se pismeno može dostaviti i putem pošte (preporučenom pošiljkom s povratnicom) ili po dostavljaču Xxxxxxxxx, na posljednju adresu stanovanja koju je radnik prijavio Xxxxxxxxx.

Dostava se smatra izvršenom ako je primitak pošiljke potvrdio radnik ili netko od odraslih - punoljetnih članova njegova kućanstva na posebnoj potvrdi o izvršenoj dostavi (dostavnici).

U slučaju odbijanja primitka ili nepoznate adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči Kazališta uz naznaku datuma stavljanja na oglasnu ploču.

Dostavljanje se smatra izvršenim istekom roka od 3 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.

Članak 85.

Ako radnik ima punomoćnika, pismeno se dostavlja punomoćniku preporučenom pošiljkom s povratnicom.

Ako punomoćnik radnika promijeni adresu pa se u tom slučaju preporučena pošiljka vrati, dostavljanje će se obaviti isticanjem na oglasnoj ploči od 3 dana, nakon čega se smatra da je dostava izvršena.

XIII NAKNADA ŠTETE

Članak 86.

Radnik odgovara za štetu sukladno Zakonu o radu i propisima obveznog prava. Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako njih nema procjenom vrijednosti oštećenih stvari vještačenjem.

Radnik se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete, uz uvažavanje svih okolnosti počinjenja štete, ako je izuzetno slabog imovinskog stanja te bi isplata potpune naknade štete ugrozila zadovoljavanje njegovih osnovnih životnih potreba te osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

Odredba stavka 3.ovoga članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom Kazalište je dužno radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 6. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je Kazalište uzrokovalo radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIV PRAVILA O REDU U KAZALIŠTU

Članak 87.

U zgradi Kazališta mora vladati potpuni red i tišina, a naročito za vrijeme rada u dvoranama za pokuse i ostalim prostorijama/prostorima, kao i za vrijeme trajanja pokusa i predstava na pozornici.

Najmanje jedan sat prije početka predstave prestaju glazbeni pokusi na pozornici i u dvoranama za pokuse, osim u sali orkestra.

Ulazak u zgradu Kazališta dozvoljen je samo zaposlenicima Kazališta i drugim osobama koje u Kazalište dolaze po službenoj dužnosti.

Osobe iz stavka 3. koje dolaze u zgradu Kazališta po službenoj dužnosti dužne su se obvezno javiti portiru na službenom ulazu i na njegov zahtjev predočiti osobnu iskaznicu ili drugu službenu ispravu.

Portir obvezno, prije puštanja osoba iz prethodnog stavka ovog članka u zgradu Kazališta, najavljuje njihov dolazak telefonom odgovarajućoj osobi, odnosno osoblju Kazališta.

Iznimno mogu i osobe koje nisu zaposlenici Kazališta ući u zgradu Kazališta samo u pratnji intendanta, poslovnog ravnatelja, rukovoditelja ustrojstvenih cjelina i dežurnog na predstavi ili uz predočenje odgovarajuće isprave koju izdaje intendant ili osoba koju on ovlasti.

Članak 88.

U kazališni klub (buffet) mogu ulaziti sve osobe kojima je po odredbama članka 88. ovog Pravilnika dozvoljen ulazak u zgradu Kazališta

U kazališnom buffetu zabranjena je svaka galama.

Za održavanje reda i čistoće u klubu zadužen je i odgovoran zakupnik kluba. Zadržavanje u klubu Kazališta dozvoljeno je od 8.00 sati do najviše jedan sat poslije završetka posljednjeg večernjeg pokusa ili predstave.

U iznimnim slučajevima (premijere, proslave, gostovanja) intendant ili osoba koju on ovlasti može odobriti boravak i nakon vremena iz prethodnog stava.

Članak 89.

U prostorije Kazališta zabranjeno je dovoditi i/ili uvoditi životinje, osim ukoliko iste ne sudjeluju na pokusima i predstavama.

Članak 90.

Svi radnici Kazališta dužni su najkasnije do 24.00 sata napustiti zgradu odnosno najkasnije jedan sat nakon završetka večernjeg pokusa ili predstave.

U portirnici se osim portira i dežurnih vatrogasaca ne mogu zadržavati druge osobe.

U portirnici se ne mogu odlagati predmeti bilo kojeg oblika i vrste koji su namijenjeni radnicima ovog Kazališta koji više nisu aktivni u Kazalištu, (radnici koji su otišli u mirovinu, radnici koji su bili angažirani honorarno ili slično).

Članak 91.

Posjetitelji Kazališta mogu se pustiti u atrij najviše pola sata, a u gledalište najviše 15 minuta prije početka predstave.

Do vremena iz prethodnog stavka na svojim mjestima moraju biti biljeteri, garderobijeri u gledalištu, kao i vatrogasna služba.

Posjetiteljima i radnicima Kazališta zabranjeno je ulaziti u gledalište i zauzimati svoja mjesta nakon početka predstave.

Posjetitelji i radnici Xxxxxxxxx koji su zakasnili na početak predstave ili čina mogu se pustiti u gledalište tek za vrijeme prvog odmora ili kraćeg odmora za vrijeme promjene.

Posjetitelji Kazališta dužni su izaći iz gledališta i dijela zgrade koji je određen za posjetitelje, najviše 15 minuta nakon završetka predstave.

Biljeteri i garderobijeri Kazališta dužni su pregledati sve lože i sjedalice, kako bi ustanovili odnosno pronašli slučajno zaboravljene stvari.

Sve pronađene stvari dužni su predati portiru na službenom ulazu.

Portir Kazališta dužan je sve stvari slijedećeg dana ujutro uručiti tehničkom uredu, uz napomenu gdje i na kojem mjestu je predmet pronađen.

Članak 92.

Za vrijeme održavanja pokusa, a naročito za vrijeme održavanja generalnih pokusa i predstava najstrože je zabranjeno ulaženje na pozornicu i prelazak preko mosta iznad pozornice svim osobama koje ne sudjeluju u pokusu odnosno predstavi.

Zabrana iz prethodnog stavka ovog članka odnosi se i za vrijeme održavanja audicija na pozornici.

Prelazak preko mosta iznad pozornice dozvoljen je samo radnicima nadstroplja, dežurnoj vatrogasnoj službi i električarima u vršenju njihove dužnosti.

Stajanje i zadržavanje u portalima i prednjim kulisama najstrože je zabranjeno, a dozvoljeno je samo osobama dežurne vatrogasne službe, inspicijentu i onim radnicima koji čekaju nastup.

Za vrijeme pokusa i predstave u portalima i prednjim kulisama zadužene službe moraju odstraniti sve nepotrebne predmete i osigurati slobodan prolaz izvođačima predstave.

Za vrijeme održavanja pokusa, generalnih pokusa i predstava, svi radnici Kazališta koji sudjeluju na pozornici dužni su se pridržavati slijedećih odredbi:

• svi pokreti i govor iza kulisa moraju biti nečujni i neprimjetni,

• xxxxx se ne smije zadržavati između kulisa,

• ne smiju se dirati kulise, zastori, zavjese i uređaji koji ih pokreću kao ni hodati uz horizont,

• ne smije se sjediti na namještaju i ostalim predmetima pripremljenim za postavljanje na scenu,

• ne smije se dirati ni premještati rekvizite pripremljene za scenu,

• svaki glasan razgovor, dovikivanje, igranje, plesanje, pjevanje i slično ponašanje iza kulisa najstrože je zabranjeno,

• za vrijeme promjene dekora i kulisa najstrože je zabranjeno zadržavanje na pozornici svima, osim osoblja zaduženog za izvršenje promjene,

• zabranjeno je umjetničkom i tehničkom osoblju gledati u gledalište kroz otvor na zastoru, osim rukovoditeljima predstave.

Pušenje i paljenje žive vatre zabranjeno je na pozornici i hodnicima oko pozornice.

Kada to radnja predstave zahtjeva, uz pisanu dozvolu intendanta, može se na predstavi pušiti i paliti živa vatra, ali je u tom slučaju inspicijent predstave dužan obavijestiti nadležne osobe za zaštitu od požara i na radu i vatrogasnu službu o nazivu predstave, datumu izvođenja, da li se puši ili ima žive vatre u predstavi.

Dežurna vatrogasna služba ima pravo i dužnost zahtijevati da bude dnevno upoznata s tim obavijestima kako bi se za vrijeme zbivanja radnje s pušenjem i vatrom nalazila u neposrednoj blizini radi moguće intervencije.

Umjetničko osoblje dužno je na pozornici prilikom upotrebe žive vatre ili pušenja postupati dužnom pažnjom radi sprječavanja nesreće.

Članak 93.

Za vrijeme pokusa i generalnih pokusa dozvoljen je ulazak i izlazak prisutnih iz gledališta samo za vrijeme odmora.

Za vrijeme pokusa i generalnih pokusa zabranjeno je ulaziti u lože i sjediti u njima kao i u prvih sedam redova partera.

Za vrijeme pokusa orkestra zabranjen je svaki razgovor članova orkestra.

Osobe koje nisu zaposlenici Kazališta mogu prisustvovati pokusima i generalnim pokusima uz pismeno odobrenje intendanta i rukovoditelja ustrojstvenih cjelina i dužni su se vladati kao i za vrijeme predstave.

Odobrenje iz prethodnog stava ovog članka može se dati samo uz suglasnost redatelja odnosno dirigenta predstave.

Prelazak preko mosta iznad orkestra za vrijeme pokusa i generalnih pokusa dozvoljen je samo rukovoditeljima predstave i tehničkom osoblju u obavljanju službe.

Za vrijeme drugog generalnog pokusa preko mosta ne može nitko prolaziti.

Prolazak kroz željezna vrata između pozornice i gledališta dozvoljen je intendantu, poslovnom ravnatelju, rukovoditeljima ustrojstvenih cjelina, dežurnom predstave, redateljima, asistentima redatelja, dirigentima, korepetitoru, inspicijentu predstave, predstavniku propagande, osobama dežurne vatrogasne službe i ostalim osobama čiji je prolazak vezan za rad na predstavi.

Članak 94.

Svaku spriječenost za dolazak na rad dužni su radnici Kazališta javiti svojoj ustrojstvenoj cjelini i kadroviku najkasnije 24 sata prije predstave.

Radnici Kazališta dužni su se pridržavati slijedećih odredbi:

• paziti na red i čistoću svih prostorija Kazališta,

• paziti i čuvati od oštećenja zidove, namještaj, rekvizite, zastore, kulise i dekoracije,

• provoditi najveću moguću štednju kod trošenja vode i električne energije, a posebno u garderobama,

• prilikom izlaska iz prostorije i garderobe gasiti sva nepotrebna svjetla i vrata zaključavati,

• ako izlaze posljednji ključ ostaviti kod portira,

• zaposlenici koji rade u sjedištu Kazališta kada po isteku radnog vremena posljednji napuštaju poslovni prostor imaju obvezu uključiti postavljeni alarm.

Članak 95.

Upotreba glasovira i ostalih kazališnih instrumenata u svrhu vježbanja dozvoljena je samo uz odobrenje rukovoditelja umjetničke ustrojstvene cjeline Opera, a prema unaprijed utvrđenom pismenom rasporedu i u skladu s planom pokusa i predstava u zgradi Kazališta.

Članak 96.

Umjetničko osoblje dužno je doći na pokuse najmanje 10 minuta prije određenog početka pokusa.

Umjetničko osoblje koje sudjeluje u predstavi dužno je doći na generalne pokuse i predstave:

• najmanje jedan sat prije određenog početka generalnog pokusa i predstave ako nastupaju u prvom činu,

• najmanje pola sata prije određenog početka generalnog pokusa i predstave ako nastupaju u drugom, trećem ili daljnjem činu.

Inspicijent neće dati znak za početak predstave ukoliko osoblje koje sudjeluje u predstavi nije prisutno.

Članovi orkestra dužni su doći najmanje 15 minuta prije određenog početka generalnog pokusa ili predstave.

Dirigenti i korepetitori koji izvode scensku glazbu dužni su doći najmanje 15 minuta prije određenog početka generalnog pokusa ili predstave.

Inspicijenti su dužni doći najmanje pola sata prije utvrđenog dolaska umjetničkog osoblja na pokuse, generalne pokuse i predstave.

Inspicijenti su dužni prethodno pregledati garderobe, pozornicu, dekor i rekvizitu, ispitati razglase i signalne uređaje, te utvrditi da je sve na svome mjestu i ispravno za uredno izvođenje pokusa ili predstave.

Inspicijenti su dužni kontrolirati dolazak umjetničkog osoblja zaposlenog na pozornici za pokuse, generalne pokuse i predstave i prekršitelje prijavljivati nadležnom rukovoditelju.

Inspicijenti su dužni na pola sata, 15 minuta i 5 minuta prije početka generalnog pokusa i predstave objaviti vrijeme do početka putem razglasne mreže ili zvučnim signalima.

Također su dužni objavljivati početak i svršetak svakog čina ili dijela predstave, a posebno naglasiti svršetak predstave.

Članak 97.

Osoblje ili pojedinac koji sudjeluje na pokusu, generalnom pokusu i predstavi, može napustiti garderobu odnosno sobu orkestra, odnosno zgradu Kazališta tek kada inspicijent objavi da je čin u kojem sudjeluju završen ili da je završena predstava odnosno pokus, ili kada redatelj i dirigent izričito izjave da neće ponavljati scene u kojima grupa ili pojedinac nastupaju.

Članak 98.

Kod velikih predstava u kojima sudjeluju pojačani ansambli, nadležne osobe pri izradi rasporeda dužne su naznačiti i obavezan sat dolaska radnicima Kazališta u garderobe, neovisno od utvrđenih satova dolaska, a radi pravovremenog oblačenja i maskiranja.

Za tehničko osoblje na generalnim pokusima i predstavama, nadležne osobe Tehničke službe određuju sat dolaska na radna mjesta prema potrebi i svom rasporedu rada.

Za vrijeme održavanja pokusa i predstava tehničko osoblje dužno je ostati na svojim radnim mjestima te ne smije napuštati mjesto neposredne kontrole uređaja za koje je zadužen niti se smiju zadržavati u kazališnom klubu (buffetu).

Članak 99.

Snimanje na magnetofonu, kazetofonu, video kameri i sl. u bilo kojem prostoru Xxxxxxxxx nije dozvoljeno bez posebnog odobrenja intendanta.

XV RADNIČKO VIJEĆE, SINDIKAT I SKUP RADNIKA

Članak 100.

Kazalište će osigurati radničkom vijeću prostor, sredstva i druge uvjete za neometani rad.

Ako radnici ne utemelje radničko vijeće, Kazalište će iste uvjete iz stavka 1. ovoga članka osigurati za rad sindikalnom povjereniku/sindikalnim povjerenicima koji se intendantu pisano očitovao/pisano očituju o preuzimanju prava i dužnosti radničkog vijeća.

Kad u postupku donošenja odluka Xxxxxxxxx sudjeluje radničko vijeće, ovlaštena tijela Kazališta dužna su ga pravodobno obavijestiti o namjeri donošenja pojedinih odluka.

Kod donošenja odluka iz stavka 3. ovoga članka, tijela Kazališta trebaju radničkom vijeću dostaviti potrebne isprave i podatke koji su u vezi s donošenjem odluka.

Č lanak 101.

Za obavještavanje radničkoga vijeća o poslovnim podacima Kazališta propisanim zakonom i za savjetovanje s radničkim vijećem o namjeri donošenja pojedinih odluka ovlašten je intendant.

Č lanak 102.

Sindikat je dužan odluku o izboru odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti intendantu.

Sindikalnom se povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka njenog obavljanja, ne može bez prethodne suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu, niti ga na bilo koji način dovesti u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike.

Č lanak 103.

Intendant će primiti i saslušati sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika sindikata, kada on to traži ili po dogovoru.

Stavove i prijedloge sindikata intendant će razmotriti i o njima se izjasniti.

Prije donošenja odluke važne za položaj radnika i donošenja organizacijskih promjena ili promjena u pravilnicima kojima se uređuje status i položaj radnika, intendant, odnosno ravnatelj mora se savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu pravodobno dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj zaposlenih.

Važnim odlukama iz stavka 1. ovog članka smatraju se osobito odluke:

• donošenju Pravilnika o radu,

• rasporedu radnog vremena,

• mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu te drugim mjerama i odlukama koje utječu na materijalni položaj radnika.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može, najduže u roku od 8 dana od dostave odluke iz stavka 2. ovog članka intendantu, odnosno ravnatelju uputiti primjedbe.

Intendant je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka.

Č lanak 104.

Skup radnika čine svi radnici Kazališta.

Skup radnika saziva radničko vijeće ili sindikalni povjerenik/sindikalni povjerenici s ovlastima radničkoga vijeća uz prethodno savjetovanje sa intendantom, vodeći pri tome računa da se odabirom vremena i mjesta održavanja skupa radnika ne remeti redovito obavljanje djelatnosti Kazališta.

XVI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 105.

Naknadno donesen zakon, drugi propis ili sklopljeni kolektivni ugovor, koji obvezuju Kazalište, ne utječu na valjanost ovog Pravilnika u cjelini, već će se umjesto odredbe suprotne zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru neposredno primjenjivati odgovarajuće odredbe zakona, drugog propisa odnosno kolektivnog ugovora.

Članak 106.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika p r e s t a j u važiti:

• Pravilnik o radu s Tabelom poslova od 18.03.1996. godine sa svim njegovim izmjenama i nadopunama.

• Odluka o određivanju značenja poslova voditeljstva I i II od 31.12.2007. godine,

• Pravilnik o stimulacijama od 10.01.2008. godine,

• Odluka o pravilima kućnog reda od 19.03.2008. godine sa svim njenim izmjenama i nadopunama.

Članak 107.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Kazališta, a primjenjuje se od 01. siječnja 2011. godine

U Rijeci, 20. prosinca 2010.

Ur. br.: 01-707/01-10

PREDSJEDIK KAZALIŠNOG VIJEĆA

Xxxxx Xxxxxxxxx, v.r.

Potvrđuje se da je ovaj Pravilnik o radu objavljen na oglasnoj ploči Kazališta dana 23.12.2010. godine i da temeljem odredbe članka 107. stupa

  na snagu dana 31.12.2010. godine.     

INTENDANTICA

Xxxx Xxxxxxxxx Xxxxxxxxx, v.r.