za komunalne djelatnosti, trgovinu i graditeljstvo Ulica Ivana Mažuranića 81, 34551 Lipik tel.: +385 34 314 818; fax.: +385 34 314 821; e-pošta: lipkom@lipik.hr OIB: 33175359761; MBS: 030169730; IBAN: HR0824020061100774799 LIPKOM d.o.o.
za komunalne djelatnosti, trgovinu i graditeljstvo
Ulica Xxxxx Xxxxxxxxxx 81, 34551 Lipik
tel.: x000 00 000 000; fax.: x000 00 000 000; e-pošta: xxxxxx@xxxxx.xx
OIB: 33175359761; MBS: 030169730; IBAN: XX0000000000000000000
LIPKOM d.o.o.
Temeljem čl. 26. Zakona o radu (Nar. nov. br. 93/14; u nastavku teksta: Zakon) Xxxxxxx Xxxxxxxx direktor trgovačkog društva LIPKOM d.o.o. za komunalne djelatnosti, trgovinu i graditeljstvo, Lipik, OIB: 33175359761 (u nastavku teksta: Poslodavac), dana 24. prosinca 2018. godine donosi sljedeći
PRAVILNIK O RADU
I. OPĆE ODREDBE
Predmet pravilnika
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu Poslodavca (u nastavku teksta: Pravilnik) uređuju se uvjeti rada, prava i obveze radnika (u nastavku teksta: radnik) zaposlenih kod Poslodavca, plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije, kao i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodavca.
Pojam obuhvaća radnike ženskog i muškog spola, bez diskriminacije.
Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve radnike koji su sklopili ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepotpunim radnim vremenom, koji rad obavljaju u prostoru poslodavca, na nekom drugom mjestu koje odredi poslodavac ili kod kuće, a primjenjuje se neposredno, ako prava i obveze pojedinog radnika nisu drugačije uređena ugovorom o radu.
Primjena povoljnijeg prava
Članak 2.
U slučaju da su prava i obveze radnika koji su predmet uređenja ovog Pravilnika, drukčije uređena ugovorom o radu, Zakonom o radu ili drugim zakonom i propisom koji se primjenjuje na radnike Poslodavca, primjenjuje se najpovoljnije pravo za radnika, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije određeno drukčije.
Temeljna prava i obveze radnika i poslodavca
Članak 3.
Radnik je dužan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu s Poslodavcem, sukladno pravilima struke i uputama Poslodavca.
Radnik je dužan poštovati sve propise o radu Republike Hrvatske, posebno one odredbe ugovora o radu i Pravilnika koje se odnose na radno vrijeme radnika, disciplinu, održavanje opreme, te naredbe i usvojene postupke rada te usavršavati svoje znanje i vještina štititi poslove i interese poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koje proizlaze iz organizacije rada kod Poslodavca.
Članak 4.
Radnik ima pravo i obvezu stalno se obrazovati, usavršavati i osposobljavati sukladno potrebama radnog procesa.
Članak 5.
Poslodavac će radniku za obavljeni rad isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.
Poslodavac ima pravo pobliže odrediti radno mjesto radnika kao i način obavljanja njegova rada.
Članak 6.
Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, sukladno posebnom zakonu i drugim propisima.
Poslodavac je u provođenju mjera iz ovog Pravilnika dužan postupati poštujući prava i dostojanstvo radnika.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Donošenje odluke o sklapanju ugovora o radu
Članak 7.
Odluku o potrebi zapošljavanja radnika donosi direktor.
Poslodavac Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta samostalno utvrđuje posebne uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako ti uvjeti nisu propisani zakonom ili drugim propisom.
Upoznavanje radnika s odredbama ovog Pravilnika
Članak 8.
Prije sklapanja ugovora o rada Poslodavac je dužan upoznati radnika sa odredbama ovog Pravilnika i svih drugih općih akata Poslodavca kojima se uređuju prava i obveze radnika kod Poslodavca.
Zasnivanje radnog odnosa
Članak 9.
Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu koji su potpisali radnik i Poslodavac. Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
Ugovor o radu mora sadržavati najmanje uzglavke propisane člankom 15. Zakona.
Radnik stupa na rad prvog radnog dana određenog ugovorom oradu.
Članak 10.
Prije zasnivanja radnog odnosa može se provjeriti sposobnost radnika za obavljanje pojedinih poslova za koje se zasniva radni odnos.
Provjera sposobnosti iz stavka 1. ovog članka obavlja poslodavac.
Prije sklapanja ugovora o radu i u toku rada radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u obavljanju poslova radnog mjesta za koje sklapa ugovor ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba u njegovoj radnoj okolini.
Članak 11.
Radni odnos zasniva se sa radnikom koji ispunjava posebne uvjete za obavljanje poslova radnog mjesta propisanim zakonom ili drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, radni odnos može se zasnovati i s osobom koja ne ispunjava posebne uvjete u pogledu vrste i stupnja stručne spreme propisane ovim Pravilnikom ako se utvrdi da posjeduje potrebna znanja i vještine za obavljanje poslova radnog mjesta.
Članak 12.
Prije sklapanja ugovora o radu poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled radi utvrđivanja radne sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta.
Troškove pregleda snosi poslodavac.
Članak 13.
Ako potreba i organizacija rada zahtijevaju, radnik je dužan temeljem usmenog naloga ovlaštene osobe poslodavca, koji se kasnije izdaje u pismenom obliku, obavljati i druge poslove koji mogu biti najviše jedan stupanj naobrazbe i složenosti različit od poslova za koje je zaključio ugovor o radu i to najduže tri mjeseca u tijeku kalendarske godine.
Radniku u tom slučaju pripada plaća po koeficijentu vrijednosti poslova koje stvarno obavlja ukoliko je to za njega povoljnije.
Pisani nalog iz stavka 1. ovog članka radniku se mora uručiti najkasnije narednog radnog dana.
III. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Probni rad
Članak 14.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Ovisno o stupnju stručne spreme, probni rad može trajati najduže:
- 3 mjeseca za zaposlene sa VII, IV, V, VI stupnjem stručne spreme;
- 2 mjeseca za zaposlene sa III stupnjem stručne spreme;
- 1 mjesec za sve ostale zaposlene.
Članak 15.
Rad radnika s kojim se ugovara probni rad nadzire, prati i ocjenjuje njegov neposredni rukovoditelj.
Pri ocjenjivanju probnog rada rukovoditelj polazi od sljedećih kriterija:
■ kvaliteta rada:
■ odnos prema radu:
■ odnos prema sredstvima rada:
■ odnos prema kolegama.
■ radnoj disciplini:
■ provjeri praktičnog znanja za rad na siguran način:
■ drugim kriterijima koji se utvrđuju internim aktima za pojedina poslovna područja kod Poslodavca.
Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada.
Ako do isteka tog roka radniku nije priopćena negativna ocjena njegovog rada, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.
U slučaju da radnik ne zadovolji na probnom radu ugovor o radu se smatra raskinutim posljednjim danom probnog rada.
Članak 16.
Za radnika koji je zasnovao radni odnos uz uvjet probnog rada, taj uvjet mora biti izrijekom utvrđen u ugovoru o radu.
Obrazovanje i osposobljavanje za rad
Članak 17.
Poslodavac će u skladu s potrebama i mogućnostima rada, a posebice prilikom uvođenja novog načina ili organizacije rada, omogućiti radniku školovanje, obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
Radnik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršiti se za rad.
Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca uređuju se posebnim ugovorom u skladu sa ovim Pravilnikom i Ugovorom o radu.
Neopravdano odbijanje školovanja, obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad može predstavljati razlog za otkaz.
Članak 18.
Radnik je po okončanju obrazovanja i osposobljavanja dužan raditi kod Poslodavca najmanje u vremenskom razdoblju koje odgovara trajanju obrazovanja i osposobljavanja.
U slučaju prestanka radnog odnosa redovitim otkazom radnika, radnik je dužan Xxxxxxxxxx naknaditi eventualne njegove troškove obrazovanja iz stavka 1. članka 17 Pravilnika.
Pripravnici
Članak 19.
Status pripravnika ima osoba koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala, kao i osoba čije je radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala kraće od radnog iskustva propisanog ovim Pravilnikom za obavljanje poslova radnog mjesta.
Članak 20.
S pripravnikom se zasniva radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme ovisno o potrebama poslodavca.
Članak 21.
Ako Zakonom ili kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno pripravnički staž traje ovisno o stupnju stručne spreme i to:
- pripravnik VII i VIII stupanj stručne spreme - 1 godina
- pripravnik VI stupanj stručne spreme - 6 mjeseci
- pripravnik IV i V stupanj stručne spreme - 6 mjeseci
Ugovorom o radu utvrđuje se program i trajanje stručnog osposobljavanja svakog pripravnika.
Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s rada (bolest, vojne službe i sl.), ako je ukupno odsustvo trajalo duže od 30 dana.
Članak 22.
Pripravniku se imenuje mentor koji osigurava provedbu stručnog osposobljavanja.
U slučaju da se program stručnog osposobljavanja pripravnika ne može provesti kod poslodavca, pripravnik se može privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog poslodavca.
Članak 23.
Nakon završetka pripravničkog staža vrši se provjera i ocjena uspješnosti provedenog programa osposobljavanja pripravnika te ocjena njegove sposobnosti za daljnji uspješan samostalan rad.
Provjeru i ocjenu provodi njegov mentor kojeg je imenovao poslodavac.
Članak 24.
Ukoliko mentor ocjeni da pripravnik nije sposoban za samostalan rad poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu pripravniku.
Stručno osposobljavanje za rad
Članak 25.
Poslodavac može donijeti odluku o sklapanju ugovora o stručnom osposobljavanju bez prava na plaću s osobom koja je završila odgovarajuće školovanje (bez zasnivanja radnog odnosa-volonterski rad) radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje se je školovala, uz uvjete utvrđene Zakonom.
Osobama iz prijašnjeg stavka rad traje toliko koliko traje i pripravnički staž.
Za obavljanje rada u smislu odredbe stavka 1. ovog članka sklapa se ugovor u pisanom obliku.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Članak 26.
Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme obvezuje radnika i Poslodavca dok ga jedna od navedenih ugovornih strana ne otkaže, ili dok ne prestane na neki drugi način određen Pravilnikom, kolektivnim ugovorom ili zakonom.
Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 27.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani:
■ rokom:
■ izvršenjem određenog posla;
■ nastupanjem određenog događaja.
Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i usporedivom radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Članak 28.
Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru navodi.
Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom.
Pri tome se prekid kraći od dva mjeseca ne smatra prekidom razdoblja od tri godine iz st 2.
Članak 29.
Ograničenja navedena u čl. 27. Pravilnika ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.
Članak 30.
Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.
U slučaju da je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona, i Pravilnika, ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa
Članak 31.
Kao posebni uvjet uvjeti za zasnivanje radnog odnosa kod Poslodavca može se utvrditi:
■ stručna sprema, radno iskustvo na poslovima za koje sklapa ugovor o radu
■ posebna znanja i vještine potrebne za uspješno obavljanje posla;
■ položeni određeni državni, ili stručni ispit
■ znanje stranog jezika;
■ poznavanje rada na računalu ili sa određenim računalnim programom,
■ potrebno radno iskustvo;
■ druga znanja i vještine (npr. Uvjerenje o osposobljenosti za rad sa radnim strojevima…)
Posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa u svakom pojedinom slučaju utvrđuje Poslodavac.
Poslodavac može provjeriti znanja i sposobnosti te vještine propisane za obavljanje poslova na koje se radnik zapošljava.
Zdravlje radnika
Članak 32.
Poslodavac na vlastiti trošak osigurava liječnički pregled radnika sukladno ugovoru o radu, odredbama Pravilnika, zakona i drugih propisa.
Članak 33.
Prilikom sklapanja ugovora o radu i za vrijeme radnog odnosa, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveze preuzete ugovorom o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojim radnik dolazi u dodir.
Članak 34.
O privremenoj nesposobnosti za rad radnik je dužan odmah, odnosno čim mu to zdravstveno stanje dopušta obavijestiti Poslodavca odnosno nadređenog radnika o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.
Radnik koji tu obvezu nije u mogućnosti učiniti u roku iz prethodnog stavka ovog članka, dužan je to učiniti Što je moguće prije, a najkasnije u roku tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.
Kršenje odredbe ovog članka od strane radnika razlog je za izvanredni otkaz ugovora o radu.
IV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI
Obveze poslodavca
Zaštita i sigurnost na radu
Članak 35.
Poslodavac je dužan organizirati rad te osigurati i održavati postrojenja, uređaje i opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada na način koji osigurava zaštitu zdravlja i sigurnost rada radnika.
Poslodavac je dužan osigurati osposobljavanje radnika za rad na siguran način.
Zaštita na radu
Članak 36.
Poslodavac osigurava provedbu propisanih mjera zaštite na radu.
Organizaciju i mjere zaštite na radu kod Poslodavca osiguravaju i provode: uprava, stručnjak zaštite na radu, svi radnici Poslodavca te ovlašteno trgovačko društvo za obavljanje poslova zaštite na radu s kojim je sklopljen ugovor.
Obveza svakog radnika je sudjelovati u provedbi sustava zaštite na radu te da u svakodnevnom radu primjenjuje interna pravila, zakone i druge propise o zaštiti na radu.
Radno mjesto i sredstva za rad radnik je obvezan urediti svakog dana poslije završetka rada.
Članak 37.
Radnik je dužan odmah obavijestiti Poslodavca o eventualnoj nesreći koju je pretrpio na radu, bez obzira utječe li takva nesreća na njegovu sposobnost za rad ili ne.
Članak 38.
U obavljanju svojih svakodnevnih poslova, radnik je obvezan raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje, kao i zdravlje i život drugih radnika, te sigurnost opreme i strojeva.
Radnik je dužan prije početka rada na radnom mjestu provjeriti uvjete sigurnosti rada na radnom mjestu te o eventualnim opasnostima na mjestu rada i pristupu mjestu rada, kvarovima i nedostacima na strojevima, uređajima, opremi i alatima, odmah, bez odlaganja upozoriti neposredno nadređenog radnika i Poslodavca, službu zaštite na radu odnosno drugu nadležnu službu, a u slučaju hitnosti i javno tijelo.
Na način iz st. 2. radnik je dužan postupiti i u slučaju takvih postupaka drugih radnika, ili osoba koje se privremeno nalaze u prostorima Poslodavca, kojima može doći do ugrožavanja zdravlja i života radnika i drugih osoba te oštećenja i uništenja strojeva, uređaja, opreme i alata Poslodavca.
Zaštita zdravlja
Članak 39.
Radnik sam odgovara za svoju sigurnost i zdravlje kao i za sigurnost i zdravlje drugih radnika uzrokovano njihovim ponašanjem na poslu.
Radnik je u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti Poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost, te provoditi druge propisane ili od Poslodavca utvrđene mjere.
Članak 40.
Poslodavac na svoj trošak organizira provođenje preventivnih sistematskih liječničkih pregleda za sve radnike, sukladno posebnom propisu.
Zlouporaba alkohola i opojnih droga
Članak 41.
Najstrože je zabranjen rad pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava te unošenje alkohola i drugih opojnih sredstava na radno mjesto i u druge prostore Poslodavca.
Pušenje je sukladno zakonu i drugim propisima, dozvoljeno samo u onim prostorima Poslodavca koji su označeni posebnim pušačkim prostorom.
Zaštita privatnosti radnika
Članak 42.
Osobne podatke o radnicima mogu se prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to dopušteno zakonom i kada je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
Podatke iz st. 1. može prikupljati, obrađivati koristiti i dostavljati trećim osobama samo Poslodavac i radnik kojeg ovlasti Poslodavac.
Osobe iz st 2. i 3. moraju podatke koje saznaju u obavljanju svoje dužnosti trajno čuvati kao povjerljive.
Članak 43.
Poslodavac je dužan prikupljati podatke o radnicima koji su mu potrebni radi urednog vođenja evidencija iz oblasti rada sukladno posebnom propisu.
Poslodavac je dužan prikupljati i druge podatke o radnicima i članovima njihovih obitelji sukladno Zakonu, drugim zakonima i propisima, radi ostvarivanja njihovih prava na radu i po osnovi rada. odnosno prava iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja.
Članak 44.
Radnici su dužni radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom Poslodavcu pravodobno dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada, podatke za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu trudnica, roditelja i posvojitelja kao i promjene ovih podataka, propisane zakonom, posebnim propisom, ovim Pravilnikom. Oni radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice tog propusta.
Zaštita dostojanstva radnika
Članak 45.
Zabranjena je diskriminacija radnika- ca po spolu, vjeroispovijesti, boji kože ili bilo kojoj drugoj osnovi.
Članak 46.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.
Članak 47.
Poslodavac je dužan imenovati osobu koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Postupak za zaštitu dostojanstva radnika se provodi na temelju pisane pritužbe radnika koji je bio uznemiravan ili spolno uznemiravan.
Rok za podnošenje pritužbe iznosi 3 dana od kada je uznemiravanje ili spolno uznemiravanje počinjeno.
Članak 48.
Direktor ili osoba iz stavka 1. čl. 47 dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji (prijedlog drugačijeg rasporeda radnika ako priroda poslova to omogućava, razmještaja radnika u poslovnim prostorijama, usmenog upozorenja, pisanog upozorenja, otkaza ugovora o radu i drugo).
U postupku rješavanja pritužbe radnika, ovlaštena osoba može, ako ocijeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena pritužba, pri tom pazeći da postupak provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika.
Ako, Poslodavac u roku iz stavka 1. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.
Za vrijeme prekida rada iz stavka 3. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.
Članak 49.
Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.
Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.
Članak 50.
U postupku po pritužbi mogu se donijeti slijedeće odluke:
1. da se pritužba odbacuje kao nepravovremena, nepotpuna ili nedopuštena,
2. da se pritužba odbije kao neosnovana,
3. da se u slučaju kad se utvrdi da je pritužba osnovana protiv počinitelja uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja provede postupak zbog povrede obaveza iz radnog odnosa.
Članak 51.
Slučaj ponovljenog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako taj čin ima obilježja kaznenog djela, smatra se osobito teškom povredom obveza iz radnog odnosa.
Članak 52.
U smislu primjene odredbi o zaštiti dostojanstva radnika, radnicima se smatraju i osobe koje u društvu rade na temelju ugovora o djelu, te studenti i učenici na praksi.
Zaštita majčinstva, malodobnika i radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad
Članak 53.
Posebna zaštita na radu, u skladu sa zakonom, Pravilnikom o zaštiti na radu i ovim Pravilnikom, osigurava se ženama, radnicama za vrijeme trudnoće i s malim djetetom, malodobnim radnicima i radnicima koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad.
Članak 54.
Za vrijeme trudnoće, poroda i njege djeteta radnica ima pravo na rodiljni dopust sukladno posebnom zakonu koji regulira tu materiju.
O tome koja će prava, prema odredbama zakona, uporabljivati poslije rodiljnog dopusta iz stavka 1. ovog članka, radnica je dužna pisano obavijestiti Poslodavca najkasnije 15 (petnaest) dana prije isteka obveznog porodnog dopusta.
Članak 55.
Prava radnice – majke poslije rođenja djeteta može koristiti radnik koji je otac djeteta i radnik – posvojitelj djeteta, u slučajevima i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.
Članak 56.
Malodobnom radniku ne može se odrediti da radi dulje od punog radnog vremena i noću.
Iznimno od odredbi iz prijašnjeg stavka, kada je to prijeko potrebno zbog više sile, malodobniku se može odrediti da radi noću uz uvjete i po postupku utvrđenom zakonom za odobravanje noćnog rada radnika.
V. RADNO VRIJEME
Puno i nepuno radno vrijeme
Članak 57.
Puno radno vrijeme kod Poslodavca iznosi 40 sati tjedno ako zakonom ili ugovorom o radu nije određeno drukčije.
Raspored radnog vremena utvrđuje poslodavac svojom odlukom.
Raspored radnog vremena
Članak 58.
Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.
Članak 59.
Raspored radnog vremena koji se odnosi na tjedno radno vrijeme, dnevno radno vrijeme i početak i završetak radnog vremena, utvrđuje se posebnom odlukom koju donosi Poslodavac.
Raspored radnog vremena u pisanom obliku objavljuje se na oglasnoj ploči poslodavca i na drugom mjestu i pogodan način.
O rasporedu i promjeni radnog vremena Poslodavac će obavijestiti radnike tjedan dana unaprijed, osim u slučaju uvođenja prekovremenog rada.
Kod rada u smjenama poslodavac će osigurati periodičnu izmjenu smjena.
Radno vrijeme je jednokratno.
Način evidentiranja dolaska na rad i odlaska s rada određuje poslodavac.
Nepuno radno vrijeme
Članak 60.
Rad u nepunom radnom vremenu ugovara se sukladno potrebama organizacije rada Poslodavca.
Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao radnici s punim radnim vremenom u vezi prava na dnevni odmor tjedni odmor, godišnji odmor i dopust.
Skraćeno radno vrijeme
Članak 61.
Radnici koji rade na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće ukloniti štetne utjecaje, a radi zaštite njihovog zdravlja, utvrđuje se radno vrijeme u trajanju kraćem od punog radnog vremena.
Radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom ostvaruju sva prava kao da rade s punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad
Članak 62.
Radnik na pisani zahtjev Poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad) u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada ili u sličnim slučajevima prijeke potrebe.
Iznimno od stavka 1.ovog članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.
Prekovremeni rad ne smije trajati duže od deset sati tjedno, niti duže od sto osamdeset sati godišnje.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika.
Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad osim u slučaju više sile.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 63.
Preraspodjela radnog vremena može se obaviti kad to zahtjeva priroda djelatnosti, odnosno poslovi i radni zadaci, organizacija rada, bolje korištenje radnog vremena te izvršenje određenih poslova i zadataka utvrđenih rokovima.
Ako preraspodjela radnog vremena nije predviđena kolektivnim ugovorom ili sporazumom s radničkim vijećem, Poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Članak 64.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.
Poslodavac je dužan na zahtjev inspektora rada, uz plan iz članka 63., priložiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 65.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.
Članak 66.
Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem prosječno radno vrijeme radnika mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.
Članak 67.
Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljeno radnom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno.
Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi
preraspodijeljeno punom ili nepunom radnom vremenu iz stavka 1. ovoga članka, samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Evidencija radnog vremena
Članak 68.
Poslodavac vodi evidenciju o radnom vremenu radnika sukladno Zakonu i podzakonskim propisima.
Evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje sljedeće podatke:
■ ime i prezime radnika:
OIB radnika:
■ datum u mjesecu i godina:
■ početak rada ako je tako određeno ugovorom o radu. Pravilnikom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, ili kolektivnim ugovorom;
■ završetak rada ako je tako određeno ugovorom o rada Pravilnikom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, ili kolektivnim ugovorom:
■ vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom Poslodavca, ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran:
■ ukupno dnevno radno vrijeme:
■ vrijeme terenskog rada;
■ vrijeme pripravnosti;
■ vrijeme nenazočnosti na poslu:
■ vrijeme korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg).
■ neradni dani i blagdani utvrđeni posebnim propisom.
■ vrijeme spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad.
■ vrijeme rodiljinih, roditeljskih dopusta, mirovanja radnog odnosa ili korištenja drugih prava sukladno posebnom propisa
■ vrijeme plaćenih dopusta.
■ vrijeme neplaćenih dopusta.
■ vrijeme nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika.
■ vrijeme nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove.
■ vrijeme provedeno u štrajka
■ vrijeme isključenja s rada (lockout).
Osim podataka iz st 2. Poslodavac je dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa, ili u vezi s radnim odnosom (sate rada noću,prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad. rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđene posebnim propisom i slično). Evidencija o radnom vremenu vodi se za obračunsko razdoblje koje je utvrđeno za isplatu plaće, uredno, razumljivo i ažurno na završetku radnog dana radnika, a u slučaju da neki od podataka nije poznat na kraju radnog dana radnika. Poslodavac je dužan isti unijeti u evidenciju odmah po saznanju toga podatka.
VI. ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Članak 69.
Radnik koji radi najmanje šest sati ima pravo na stanku (odmor) u tijeku rada od trideset minuta.
Maloljetni radnik koji rade najmanje 4 i pol sata dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno.
Odluku o rasporedu korištenja stanke donosi Poslodavac.
Dnevni odmor
Članak 70.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.
Tjedni odmor
Članak 71.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata. kojem se pribraja dnevni odmor iz čl. 70. Pravilnika.
Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.
Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.
U slučaju da radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz st 1. i 2., mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.
Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju iz st 1. pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor iz čl. 70. Pravilnika.
Godišnji odmor
Članak 72.
Radnici čiji je rad organiziran u pet radnih dana tijekom tjedna, odnosno šest u slučaju reciklažnog dvorišta, imaju za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna.
Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima koji su Pravilnikom ili drugim općim aktima Poslodavca utvrđeni kao poslovi na kojima uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguća zaštita od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.
Članak 73.
Blagdani i neradni dani određeni zakonom, te subote i nedjelje ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 74.
Dužina godišnjeg odmora traje minimalno četiri tjedna i povećava se prema složenosti poslova, dužini radnog staža te posebnim socijalnim uvjetima u kojima radnik živi, primjenom slijedećih kriterija:
A. Socijalni uvjeti radnika:
- roditelju djeteta s težim tjelesnim ili duševnim oštećenjem 2 dana
- roditelju djeteta do 15 godina starosti, za svako dijete 1 dan
- utvrđen invaliditet radnika u visini najmanje 40% 2 dana
B. Temeljem radnog staža kod poslodavca:
- od 1 do 5 godina radnog staža 1 dan
- od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana
- od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana
- od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana
- više od 20 godina radnog staža 5 dana
C. Temeljem uvjeta rada:
- rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, izloženost izvorima opasnosti i štetnostima rada 2 dana
- rad radnika kojeg nije moguće zaštiti od štetnih utjecaja i radi na radnom mjestu na kojem uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na trajanje godišnjeg odmora od najmanje pet (5) tjedana.
Kriteriji se primjenjuju kumulativno, a godišnji odmor radnika može trajati najduže 30 radnih dana.
Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 75.
Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s Poslodavcem drukčije ne dogovori.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna,osim ako se Poslodavcem drukčije ne dogovori.
Članak 76.
Raspored korištenja godišnjeg odmora određuje Poslodavac, sukladno potrebama organizacije rada te koliko je moguće, prema potrebama i željama radnika.
Članak 77.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini mjesečne plaće.
Razmjerni dio godišnjeg odmora
Članak 78.
Radnik koji se prvi puta zaposli ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.
Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom u smislu stavka 1. ovoga članka.
Članak 79.
Radnik ima pravo na 1/12 (jednu dvanaestinu) godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada:
- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka utvrđenog zakonom, nije stekao pravo na godišnji odmor,
- ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka utvrđenog zakonom te
- ako radni odnos prestane prije 1. srpnja, osim za slučaj prestanka radnog odnosa zbog odlaska u mirovinu kada radnik ima pravo na puni godišnji odmor.
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Članak 80.
U slučaju prestanka ugovora o radu, Xxxxxxxxxx je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se sukladno odredbi članka 82. stavka 2. Zakona o radu, razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.
Raspored korištenja godišnjih odmora
Članak 81.
Raspored korištenja godišnjih odmora utvrđuje poslodavac do 30. lipnja tekuće godine.
Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.
Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu.
Radnik ima pravo tri puta po jedan dan godišnjeg odmora koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje tri dana prije.
Prenošenje godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu
Članak 82.
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora (drugi dio godišnjeg odmora), radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljini, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.
Članak 83.
Radnik je dužan prekinuti korištenje godišnjeg odmora ako primi poziv da se, zbog prejake potrebe odvijanja procesa rada, vrati na rad.
U slučaju prekida korištenja godišnjeg odmora zbog bolovanja radnik je dužan vratiti se na rad nakon završetka bolovanja.
Plaćeni dopust
Članak 84.
Radnik tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana za važne osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji, u vrijeme nastupanja ili neposredno nakon tih događaja, prema sljedećim kriterijima:
■ sklapanje braka radnika - 3 radna dana:
■ sklapanje braka u obitelji (vlastita djeca) - 2 radna dan;
■ rođenje ili posvojenje djeteta - 3 radna dana:
■ smrt u obitelji - 3 xxxxx xxxx (smrti supružnika, životnog partnera, izvanbračnog druga, brata ili
sestre, djeteta, roditelja, očuha, maćehe, posvojenika, posvojitelja ili unuka);
■ smrti djeda ili bake te roditelja supružnika – 2 xxxxx xxxx;
■ preseljenje - 2 radna dana:
■ dobrovoljni davatelji krvi -1 radni dan.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za smrtni slučaj prema kriterijima iz stavka 1. ovog članka, neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je koristio tijekom iste godine po drugim osnovama.
Odluku o plaćenom dopustu donosi Poslodavac, temeljem pisanog, obrazloženog i dokumentiranog zahtjeva radnika.
Ako slučaj iz stavka 1. ovog članka nastane za vrijeme dok je radnik na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koristi plaćeni dopust.
Neplaćeni dopust
Članak 85.
Temeljem pisanog, obrazloženog i dokumentiranog zahtjeva radnika Poslodavac može pisanom odlukom odobriti neplaćeni dopust radniku za njegove važne osobne potrebe kao što su: njega bolesnog člana uže obitelji, obrazovanje te iz drugih opravdanih osobnih razloga, ako to priroda posla dopušta.
Ako zakonom nije drukčije određeno, prava i obveze radnika iz radnog odnosa miruju za vrijeme neplaćenog dopusta.
Mogućnost drukčijeg uređenja radnog vremena i odmora
Članak 86.
Na radnike za koje zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnici određuju samostalno (radnik koji ima status rukovodeće osobe i slično), ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o najdužem trajanju tjednog radnog vremena i prekovremenom radu, te dnevnom i tjednom odmoru, ako su s Poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovu određivanju.
VI. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM
Zakonska zabrana natjecanja
Članak 87.
Radnik ne smije bez odobrenja Poslodavca za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).
Zabrana konkurencije odnosi se na obavljanje rada u svim oblicima pravnog odnosa: ugovor o radu, ugovor o trgovačkom zastupanju, ugovor o djelu, ugovor o autorskim pravima, i sl.).
Ukoliko radnik obavlja poslove za drugoga konkurirajući poslodavcu kod kojega je u radnom odnosu bez suglasnosti poslodavca, može mu se izvanredno otkazati ugovor o radu.
Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, Xxxxxxxxxx može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.
Prava Poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je Xxxxxxxxxx saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.
Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.
Poslodavac može odobrenje iz stavka 1., odnosno stavka 4. ovoga članka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.
Članak 88.
Radnik i poslodavac mogu na način i uz uvjete propisane Zakonom o radu, ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja konkurira poslodavcu u istoj djelatnosti na tržištu, te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).
VII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA RADNIKA
Izum ostvaren na radu ili u svezi s radom
Članak 89.
Radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom.
Podatke o izumu iz stavka 1. ovoga članka radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja Poslodavca.
Izum iz stavka 1. ovoga članka pripada Poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.
Ako nadoknada nije utvrđena na način iz stavka 3. ovoga članka, sud će odrediti primjerenu nadoknadu.
Izum koji je u svezi s djelatnošću Poslodavca
Članak 90.
O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca ako je izum u svezi s djelatnošću Poslodavca, te mu pisano ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom.
Poslodavac je dužan u roku od mjesec dana očitovati se o ponudi radnika iz stavka 1. ovoga članka.
Na ustupanje prava na izum iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu.
VIII. PLAĆE I DRUGI MATERIJALNI PRIMICI RADNIKA
Određivanje plaće
Članak 91.
Poslodavac će radniku za izvršeni rad isplatiti plaću koja se sastoji od:
- osnovne plaće - utvrđene po osnovi složenosti i odgovornosti poslova radnog mjesta i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu.
- dodaci na osnovnu plaću.
Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete, položajni dodaci i uvećanja plaća, odnosno sva dodatna davanja bilo koje vrste koja Poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, Kolektivnog ugovora, Pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radniku za obavljeni rad.
Članak 92.
Sredstva za plaće i naknade osiguravaju se na teret troškova poslovanja.
Isplata plaće i naknade plaće
Članak 93.
Xxxxx se isplaćuje nakon obavljenog rada.
Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu.
Plaća i naknada plaće su u bruto iznosu.
Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, do 15-og u mjesecu.
Članak 94.
Visina osnovne plaće pojedinog radnog mjesta u bruto iznosu utvrđuje se množenjem bruto osnovice s pripadajućim koeficijentom grupe složenosti, uvećana za 0,5% za svaku godinu radnog staža.
Osnovica za obračun plaće je minimalna bruto plaća koju Uredbom donosi Vlada Republike
Hrvatske za svaku kalendarsku godinu.
Osnovica iz prethodnog stavka primjenjuje pri obračunu plaće za isto razdoblje važenja koje je
odredila Vlada Republike Hrvatske.
Članak 95.
Pripravnik za vrijeme pripravničkog staža ima pravo na plaću u visini 80% minimalne plaće za određeno radno mjesto.
Članak 96.
Sva radna mjesta vrednuju se prema stupnju složenosti poslova i zadataka odgovarajućim koeficijentom složenosti.
Navedeni koeficijent razrađuje se u Pravilniku o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Stimulativni dio plaće
Članak 97.
Stimulativni dio plaće određuje poslodavac na temelju individualne ocjene rezultata rada, izravno ili na prijedlog neposrednog rukovoditelja.
Za vrednovanje rezultata rada mogu se primijeniti uobičajeni normativi, a stimulativni, odnosno destimulativni elementi mogu biti i propisani radnim nalogom (normom).
Radnik može ostvariti pozitivnu i negativnu stimulaciju.
Radnik će ostvariti negativnu stimulaciju (odbiti će mu se od plaće) od 0-20% od osnovne plaće za zakašnjavanje na posao, raniji odlazak s posla, dolazak na posao pod utjecajem alkohola, te bilo koji oblik neodgovornog ponašanja koji može utjecati na rezultate rada; odnosno imat će pozitivnu stimulaciju, tj. povećanje od 0-20% od osnovne plaće za način rada koji ima za posljedice bolje rezultate i bolju iskoristivost radnog vremena.
Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini
Članak 98.
Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
Ako Poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.
Obračuni iz stavka 1. i 2. ovoga članka su ovršne isprave.
Članak 99.
Obračun plaća vrši služba računovodstva neposrednom primjenom ovog Pravilnika.
Kao dokumenti za obračun plaće služe:
- radna lista, prema satima provedenim na radu,
- ocjena radnog doprinosa,
- planovi i normativi rada,
- ugovor o radu.
Članak 100.
Plaće, obračun i isplate plaće predstavljaju poslovnu tajnu.
Radnik odgovoran za organizaciju obračuna plaća i radnici zaduženi za obračun ne smiju davati radnicima, a ni drugim neovlaštenim osobama podatke o izvršenim obračunima i isplatama, bez izričitog odobrenja poslodavca.
Postupanje suprotno odredbi iz prethodnog stavka predstavlja razlog za izvanredan otkaz.
Dodaci na plaću
Članak 101.
Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na uvećanu plaću i to:
za rad u dane blagdana i neradne dane propisane zakonom 35%
za rad nedjeljom 35%
za prekovremeni rad 25%
za rad noću 50 %
za dvokratni rad s prekidima dužim od jednog sata 10%
Pod noćnim radom, smatra se rad od 22 sata uvečer do 6 sati ujutro idućeg dana.
Ukoliko se rad radnika obavlja uz istodobno ostvarivanje više posebnih uvjeta, dodatci se ne isplaćuju kumulativno.
Naknada plaće
Članak 102.
Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne isplaćene plaće u prethodna 3 mjeseca prije mjeseca u kojem je radnik koristio neka od niže navedenih prava zbog:
- godišnjeg odmora,
- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja za potrebe tvrtke,
- plaćenog dopusta,
- za vrijeme zastoja na poslu za koje nije kriv radnik,
- vojne vježbe.
Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plaće, u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove.
Članak 103.
Naknada plaće za dane opravdanog izostanka s posla (vojna vježba, javna funkcija i sl.) isplaćuje se iz sredstava poslodavca, a povrat se zahtjeva od tijela ili organizacije koja je uputila poziv radniku.
Članak 104.
Kad je radnik odsutan sa radnog mjesta zbog bolovanja do 42 radna dana, radniku pripada naknada plaće u visini od 70% njegove plaće, ostvarene prema propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
U slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti ili zbog povrede na radu radniku pripada naknada u 100% iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.
Novčane naknade
Članak 105.
Radnik ima pravo na novčane naknade i to:
- naknadu troškova prijevoza na posao i s posla sredstvima javnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte
- otpremninu u slučaju utvrđenom zakonom
- odvojeni život
- dnevnice, troškove prijevoza i troškove noćenja za službeni put u stvarnoj visini, odnosno visini određenoj propisima RH.
Članak 106.
Radnik može ostvarivati pravo i na druge oblike naknada i pomoći (jubilarne nagrade, pomoći, dar za djecu radnika i sl.) sukladno kolektivnom ugovoru ili odluci poslodavca, ako Poslodavac za te namjene ima raspoloživih sredstava iz vlastitih prihoda.
Naknada za prijevoz
Članak 107.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim odnosno međumjesnim javnim prijevozom u visini cijene mjesečne karte.
Naknada troškova prijevoza obuhvaća trošak prijevoza od mjesta stanovanja do mjesta rada.
Mjesto stanovanja utvrđuje se sukladno poreznoj kartici (PK kartica).
Naknada troškova prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla neće se isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljinog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada nije u obvezi dolaska na posao.
Zabrana prijeboja
Članak 108.
Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
Radnik ne može suglasnost iz stavka 1. ovoga članka dati prije nastanka potraživanja.
Zaštita plaće pri prisilnom ustegnuću
Članak 109.
Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu.
IX. POSLOVNA TAJNA I ZAŠTITA IMOVINE I PODATAKA POSLODAVCA
Poslovna tajna
Članak 110.
Svi podaci Poslodavca, poslovne ili osobne naravi pojedinosti organizacije i ustroja Poslodavca koje je radnik saznao u obavljanju svojih poslova, smatraju se poslovnom tajnom.
Radnik se obvezuje čuvati sve službene, tehničke i komercijalne podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu iz stavka 1. ovog članka za vrijeme radnog odnosa kod Poslodavca i dvije godine nakon prestanka radnog odnosa kod Poslodavca.
Zaštita imovine i podataka poslodavca
Članak 111.
Sa svim strojevima, alatom i priborom mora se postupati stručno i s pažnjom, a materijal koji se koristi u obavljanju posla mora se koristiti štedljivo i sa što manje otpada.
Članak 112.
Zabranjeno je svako samovoljno otuđivanje ili nenamjensko korištenje imovinom Poslodavca.
Iz prostora Poslodavca ne smije se iznositi imovina Poslodavca, uključujući poslovne dokumente, izvode iz poslovne dokumentacije, crteže, obrasce i sl., u originalu i preslici bez pisanog odobrenja Poslodavca.
Poslodavac može dati nalog za obavljanje pregleda zaposlenika pri ulazu i izlazu iz radnih prostora radi sprječavanja otuđivanja imovine.
Članak 113.
Zabranjeno je korištenje imovine Poslodavca u privatne svrhe bez prethodnog odobrenja Poslodavca.
X. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Sporazum o prestanku ugovora o radu
Članak 114.
Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu mogu dati i radnik i Poslodavac.
Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:
- podatke o strankama i njihovom prebivalištu ili sjedištu
- nadnevak prestanka ugovora o radu.
Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i direktor.
Otkaz ugovora o radu
Članak 115.
Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.
Redoviti otkaz ugovora o radu
Članak 116.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili
3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.
Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu Poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.
Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u roku od šest mjeseci nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, Poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
Članak 117.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Članak 118.
Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Strana ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od strane koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
Neopravdani razlozi za otkaz
Članak 119.
Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv Poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme
Članak 120.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.
Postupak prije otkazivanja
Članak 121.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da to učini.
Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da to učini.
Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
Članak 122.
Otkaz mora imati pisani oblik.
Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.
Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje (neposredno uručivanje uz potpis radnika da je primio pismeno ili poštom preporučeno uz povratnicu).
Ako radnik odbije primiti pismeno na radnom mjestu, osoba koja dostavlja pismeno o tome će napraviti zabilješku s naznakom datuma pokušaja dostave, a spomenuto pismeno istog dana staviti na oglasnu ploču poslodavca. Dan isticanja pismena na oglasnoj ploči poslodavca smatra se danom uručenja pismena radniku.
Ako radnik ili odrasli član njegovog domaćinstva odbije primiti preporučeno pismo, smatrat će se da mu je pismeno dostavljeno onog dana kad je odbio primiti neposrednu dostavu ili preporučeno pismo.
Otkazni rok
Članak 123.
Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim ovim ili drugim zakonom.
Najmanje trajanje otkaznog roka
Članak 124.
U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:
1) dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno manje od jedne godine,
2) mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno jednu godinu,
3) mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno dvije godine,
4) dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno pet godina,
5) dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno deset godina,
6) tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.
Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca, od roka određenog u stavku 1. ovoga članka, za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Članak 125.
Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.
U slučaju otkaza iz stavka 1. ovoga članka, otkazni rok Zakona teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.
Otpremnina
Članak 126.
Radnik kojem Xxxxxxxxxx otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod Poslodavca.
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
XI. POVREDE OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 127.
Povrede radnih obveza mogu biti lakše i teške.
Članak 128.
Lakše povrede radnih obveza su one koje zbog svoje naravi nisu takve da nastavak radnog odnosa ne bi bio moguć, ali se mogu odraziti na visinu plaće u vidu destimulacije (smanjenja plaće).
Lakše povrede radnih obveza primjerice su:
- neopravdano zakašnjavanje na rad ili nedopušteno napuštanje radnog mjesta u tijeku radnog vremena,
- nepravovremeno obavještavanje neposrednog rukovoditelja o spriječenosti dolaska na rad,
- nepravovremeno obavještavanje neposrednog rukovoditelja o nemogućnosti izvršenja pojedinog posla,
- neobavještavanje neposrednog rukovoditelja u roku najduže od 3 (tri) dana o nastupu privremene nesposobnosti za rad, odnosno u istom roku nedostavljanje liječničke potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju,
- nebriga o sredstvima za rad koja su radniku povjerena u obavljanju posla,
- odbijanje suradnje s drugim radnicima u zajedničkom izvršenju posla,
- nepodnošenje putnog, naloga na obračun u roku od 5 (pet) dana od dana završetka putovanja
- pušenje u prostorijama Poslodavca.
Članak 129.
Teške povrede radnih obveza primjerice su:
- nepoštivanje općih akata i odluka nadležnih tijela Poslodavca,
- zlouporaba položaja ili prekoračenje danog ovlaštenja,
- zlouporaba radnog mjesta, odnosno ovlaštenja koja proizlaze iz djelokruga rada pojedinog radnog mjesta s ciljem pribavljanja osobne ili imovinske koristi,
- kontinuirano neizvršavanje poslova ili izrazito nemarno, nesavjesno i neredovito izvršavanje poslova koji su radniku povjereni ili utvrđeni ugovorom o radu,
- odavanje poslovne tajne,
- neopravdani izostanka s posla više od 2 (dva) dana u 1 (jednom) mjesecu,
- nezakonito raspolaganje imovinom i sredstvima Poslodavca,
- nepoštivanje odredbi o osiguranju imovine Poslodavca od opasnosti od požara, elementarnih nepogoda i sl.,
- uzrokovanje veće materijalne štete namjerno ili krajnjom nepažnjom ili propuštanje djelovanja kojim je učinjena materijalna šteta,
- svaka vrsta diskriminacije na temelju rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, spola ili seksualne orijentacije radnika Poslodavca,
- uznemiravanje i spolno uznemiravanje,
- ponavljanje lakših povreda radnih obveza više od 2 (dva) puta u roku od 6 (šest) mjeseci,
- dolazak na rad i obavljanje radnih zadataka pod utjecajem narkotika ili alkohola te konzumiranje istih za vrijeme radnog vremena
- kršenje radne discipline, koje ometa postupak rada ili međusobne odnose radnika,
- odnosno sva ona postupanja radnika koja su suprotna odredbama zakona, ovog Pravilnika, drugih akata Poslodavca ili ugovora o radu, a posljedice su: ugrožavanje sigurnosti, života, imovine ili nanošenje štete Poslodavcu, okrnjenje ugleda Poslodavca ili ometanje postupka rada.
Sve navedeno može dovesti do otkaza ugovora o radu na način i po postupku utvrđenom Zakonom i ovim Pravilnikom.
XII. NAKNADA ŠTETE
Odgovornost radnika
Članak 130.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
Članak 131.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
Članak 132.
Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom.
Visina štete može se utvrditi i vještačenjem.
Članak 133.
Ako bi utvrđivanje visine štete uzrokovalo nerazmjerne troškove, Poslodavac može odrediti naknadu u paušalnom iznosu, ali ne više od 1/4 (jedne četvrtine) radnikove plaće.
Članak 134.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Članak 135.
Radnik se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete ako je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.
Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom s umišljajem.
Odgovornost Poslodavca
Članak 136.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu koju je Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
Zastara potraživanja za naknadu štete
Članak 137.
Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za 3 (tri) godine i teče od dana saznanja za štetu i počinitelja.
U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva za 5 (pet) godina od kada je šteta nastala.
Članak 138.
Kada je šteta uzrokovana kaznenim djelom, a za kazneno gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona.
Članak 139.
Potraživanje naknade štete koju Xxxxxxxxxx isplati trećoj osobi zastarijeva prema radniku, koji je štetu prouzročio, u roku od 6 (šest) mjeseci od dana isplaćene naknade.
XIII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 140.
Radnik koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko od njegovih prava iz radnog odnosa može u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave odluke kojom je ono povrijeđeno tj. od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava.
Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi direktor ili od direktora ovlaštena osoba.
Članak 141.
Sve odluke o ostvarivanju prava, te odluke o otkazu, izravno se uručuju radniku na radnom mjestu uz potpis i naznaku nadnevka.
Odbije li radnik primiti odluku iz prijašnjeg stavka, osoba koja dostavlja načinit će zabilješku s naznakom pokušaja dostave i istog dana je staviti na oglasnu ploču u sjedištu Poslodavca.
Dan isticanja odluke na oglasnoj ploči smatra se danom uručenja odluke radniku.
Članak 142.
Ako radnik nije na radu, odluka iz članka 140. dostavlja se putem dostavljača Poslodavca ili poštom uz povratnicu na njegovu posljednju poznatu adresu (koju je radnik prijavio Xxxxxxxxxx).
Potvrdu o dostavljanju potpisuju primatelj i dostavljač, a primatelj slovima upisuje i dan primitka.
Odbije li primitak odluke iz prijašnjeg stavka radnik ili odrasli član njegovog obiteljskog domaćinstva ili se utvrdi netočna ili nepotpuna adresa radnika, odluka se idućeg dana stavlja na oglasnu ploču.
Dan isticanja odluke na oglasnoj ploči smatra se danom uručenja odluke radniku.
Članak 143.
Radnik može u roku od 15 (petnaest) dana od primitka odluke ili proteka roka od 15 (petnaest) dana od uloženog zahtjeva zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.
Odredbe iz ovog članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika koji je reguliran posebnim člancima ovog Pravilnika.
XIV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU
Članak 144.
Radnici zaposleni kod Poslodavca imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i probitcima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
XV. SINDIKAT – POVJERENIK
Članak 145.
Radnika kod Poslodavca zastupa Sindikalni povjerenik, ukoliko je u tvrtci osnovana sindikalna podružnica, odnosno predstavnik radničkog vijeća, ako je utemeljeno.
Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanjima o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
XVI. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 146.
Na ostala pitanja u svezi sa radnim odnosom koja nisu propisana ovim Pravilnikom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o radu, ostalih zakona, kolektivnog ugovora te ostalih akata Poslodavca.
Članak 147.
Pravilnik o radu donosi se i mijenja na način propisan odredbama Zakona o radu.
Članak 148.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči Društva.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu donesen dana 23. studenog 2017.godine.
Direktor: Uprava Drušva:
Xxxxxxx Xxxxxxxx ing.građ. Gradonačelnik Xxxxx Xxxxxx bacc.ing.agr.
Objavljeno na oglasnoj ploči dana: 24.12.2018.
Pravilnik stupa na snagu dana: 01.01.2019.
Trgovačko društvo upisano je u Sudski registar Trgovačkog suda u Osijeku - stalna služba u Slavonskom Brodu
Temeljni kapital: 20.000,00 kuna, uplaćen u cijelosti. Član uprave: Xxxxxxx Xxxxxxxx