UVODNIK

broj 819/ veljača 2014. LIST HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o.

/Fužine početkom veljače

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ UVODNIK

Protekli mjesec obilježilo je potpisivanje ugovora HŽ Putničkog prijevoza i tvrt- ke Končar – Električna vozila. Taj ugovor vrlo je važan za cjelokupni željeznički su- stav, Xxxxxx i njegove brojne kooperante jer otvara oko 3000 radnih mjesta, a novi vlakovi dokaz su da hrvatske tvrtke imaju znanje potrebno za razvoj i proizvodnju vrlo zahtjevnih proizvoda kao što su to elektro- motorni i dizel-električni motorni vlakovi. Nabava 32 elektromotorna vlaka i 12 dizel- električnih motornih vlakova HŽ Putničkog prijevoza te ulaganja HŽ Infrastrukture u modernizaciju i gradnju novih pruga dokaz su toga da je nekada jedinstvena željezni- ca kao sustav podijeljena, ali da su ciljevi ostali isti. Vjerujem da će putnici, pogoto- vo u zagrebačkome prstenu, već sredinom ove godine prepoznati ulaganja u infra- strukturu, no kada na naše pruge tijekom 2015. počnu stizati novi vlakovi, tek tada će to postati zaokružena priča. I kao što je resorni ministar rekao prigodom potpisiva- nja ugovora o nabavi vlakova, vjerujem da

ćemo se nakon 15 mjeseci ponovno okupiti u istome sastavu i krenuti na vožnju novim

vlakom.

U veljači je HŽ Putnički prijevoz potpisao još jedan važan ugovor koji se odnosi na infor- matizaciju prodaje karata.

Kraj siječnja i početak veljače obilježila je i elementarna nepogoda koja je pogodila Gorski kotar. I dok su krajem prosinca, po sunčanom vremenu, radnici mijenjali čeličnu kon- strukciju mosta u Fužinama te smo se ponadali da ćemo ove godine „jeftino proći“, kiša koja se smrznula i doslovno zaledila Gorski kotar svima, a pogotovo stanovnicima toga kraja, jako je otežala život i uzrokovala velike materijalne štete. Kada su prošle godine u dva navrata pale velike količine snijega, uz dosta napora raskrčili smo pruge i održali promet, no ove godine, unatoč velikome trudu naših radnika, protiv leda se nije moglo boriti i željeznički je promet bio prekinut nekoliko dana.

predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture

Xxxxx Xxxxxxx, mag. ing. traff.

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Infrastrukture d.o.o.

Nakladnik: HŽ Infrastruktura d.o.o. Za nakladnika: Xxxxx Xxxxxxx Uređivački odbor: Xxxxx Xxx

Xxxxxx Xxxxxx

Xxxxxxx Xxxxxxxxx Xxxxxx Xxxxxxxx Xxxxx

Xxxxx Xxxxx

Glavni urednik: Xxxxxxxx Xxxxxxxx Jezična urednica: Xxxxxx Xxxxxxxxx Priprema za tisak: Xxxxxx Xxxxx Xxxxxx fotografija: Xxxxxxx Xxxxxxxxx

Fotografija na naslovnici: Novi elektromotorni vlak

Snimio: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Adresa uredništva: Zagreb, Xxxxxxxxxxxx 12 telefoni: 01/4577-591, 01/4534 288 telefaks: 01/457 21 31

e-mail: xxxxxxxxxxx@xxxxx.xx xxx.xxxxx.xx

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o.

Zagreb, Petrinjska 87

/ IMPRESSUM

/36 Putopis

/28 Privatizacija željeznice u Velikoj Britaniji

/26 Xxxxxxx Xxxxx-Xxxxx

/24 Inovativna rješenja za komercijalizaciju prostora

/20 Seljačka buna u Donjoj Stubici

/13 Gorski kotar okovan ledom

/8 Restrukturiranje

/6 Tjedan EU fondova

/4 Povijesna nabava vlakova

/ IZ SADRŽAJA

/ NOVOSTI

HŽ Putnički prijevoz

Povijesna nabava vlakova

/ Piše: Xxxxxxx Xxxxxxx Xxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx Xxxxxxxx Xxxxxxxx Xxxxxx Xxxxxx

HŽ Putnički prijevoz ugovorio je nabavu 44 nova motorna vlaka. Ugovor je potpisan 30. siječnja 2014., a projekt je osobno podržao predsjednik Vla- de Xxxxx Xxxxxxxxx.

HŽ Putnički prijevoz ugovorio je nabavu 32 elektromotorna vlaka, i to 16 za gradsko-prigradski prijevoz i 16 za regionalni prijevoz, te 12 dizel-električnih motornih vlakova. Nositelj proizvodnje 44 nova motorna vlaka je tvrtka »Končar - Električna vozila«. Ugovo- re su potpisali Xxxxxx Xxxxxxxx, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, i Xxxx Xxxxx, predsjednik Uprave »Končar – Električnih vozila«. Potpisivanje ugovora svojim su nazočnošću uveličali Xx- xxx Xxxxxxxxx, predsjednik Xxxxx XX; Xxxxxx Xxxxx, potpredsjed- xxx Xxxxx RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, i Xxxxxx Xxxxxx Xxxxxx, ministar pomorstva, prometa i in- frastrukture.

Xxx prigodom Xxxxxx Xxxxxxxx je istaknuo:

/ Ovi su ugovori vrijedni milijardu i 630 milijuna kuna, a ona gotovo neprocjenjiva vrijednost bit će zadovoljstvo naših putnika koji će se voziti u novim niskopodnim vlakovima u kojima će biti više mjesta, u kojima će putem displeja i razglasa znati kada se vlak približava njihovu kolodvoru ili stajalištu, koji će biti opre- mljeni suvremenim sustavima grijanja i hlađenja te videonadzo- rom, koji će biti prilagođeni prijevozu osoba u invalidskim koli- cima i prijevozu bicikala. Mi u HŽ Putničkom prijevozu vjerujemo da će ovakvih nabava biti još jer nam je cilj kompletan klasični

vozni park, dakle lokomotive i vagone, zamijeniti suvremenim motornim vlakovima. To donosi višestruku korist – veću pouzda- nost vozila, stabilniji vozni red, mogućnost povećanja frekvencije vlakova i broja putnika, smanjenje onečišćenja okoliša, a sve uz puno niže operativne troškove.

Elektromotorni vlakovi bit će sagrađeni kao četverodijelne nisko- podne garniture s dvije motorne jedinice i dva središnja segmenta, dok će dizel-električni motorni vlakovi biti sagrađeni kao trodijelne niskopodne garniture s dva motorna vagona s upravljačnicom i srednjim vagonom. Niskopodnost novih motornih vlakova omo- gućavat će neometan ulazak putnika s perona standardne visi- ne. Broj sjedećih i stajaćih mjesta ovisi o namjeni vlaka. Putnički prostor vlaka činit će jedinstvena i prostrana cjelina u koju će biti ugrađene djelomične pregrade koje vizualno ne zatvaraju prostor, a putnike štite od prodora hladnog zraka prilikom otvaranja vra- ta. Sjedala će biti izvedena kao dvosjedi i jednosjedi, a u dijelu prostora namijenjenog osobama sa smanjenom pokretljivošću bit će ugrađena i preklopna sjedala. Zahvaljujući dvostrukim širokim vratima, bit će omogućen brzi izlazak i ulazak većeg broja putnika. Prozorska stakla bit će zatamnjena 60 % radi zaštite od sunca, a cjelokupan prostor za putnike bit će pod videonadzorom. Motorni vlakovi bit će isporučivani i puštani u promet tijekom 2015., 2016. i 2017. godine.

Xxxxxxx Xxxx, predsjednik Uprave »Xxxxxx – Elektroindustrije«, istaknuo je važnost ovog ugovora za domaću industriju:

/ Ovaj posao nije važan samo za putnički prijevoz radi pomla-

/ NOVOSTI

đivanja flote, on je višestruko važan za »Xxxxxx« i cijelu Hrvat- sku, to je vlastiti proizvod. Ima vrlo malo poduzeća u Europi koja mogu rasti i proizvoditi ovako sofisticirane proizvode. Može ih se nabrojati na prste jedne ruke. Naravno da ima poduzeća koja mogu proizvoditi po licenci, ali ovo je »Xxxxxxxx« razvoj, razvoj u koji smo krenuli s partnerima. Nema uspjeha bez entuzijazma, znanja i sposobnosti da se nešto napravi. Pokazali smo da mo- žemo proizvesti vlakove. Posao će biti realiziran u tri godine i to je posao za 3000 ljudi, što je vrlo važno i za nas dobavljače i za cijelo hrvatsko gospodarstvo.

Investicije u nabavu novih prijevoznih kapaciteta neophodan su preduvjet za uspješno poslovanje i pozicioniranje HŽ Putničkog prijevoza kao konkurentnog i financijski održivog sustava. Re- sorni ministar Xxxxxx Xxxxxx Xxxxxx kazao je da su ovi ugovori još jedan dokaz opredijeljenosti ove Vlade za ulaganje u želje- znički sektor:

/ Nakon dvije godine mandata ove Vlade možemo posvjedočiti povijesnome trenutku za HŽ Putnički prijevoz. Ovom je nabavom domaća tvrtka pokazala konkurentnost prema većim tvrtkama zapadne Europe. Postupak restrukturiranja HŽ Putničkog prije- voza uključuje nabavu novih vlakova i logistička poboljšanja. HŽ Putnički prijevoz potpisat će i jedan veliki ugovor o informatizaciji cijelog sustava, gdje bi s isporukom prvoga novog vlaka trebala bila moguća kupnja karata preko mobilnog uređaja i interneta na zadovoljstvo krajnjih korisnika. Ovo je jedna dobra hrvatska priča. Kada se entuzijazam spoji s ekonomskim računom, uspjeh ne izostaje.

Xxxxxx Xxxxxx Xxxxxx na kraju govora prisjetio se svojega putovanja vlakom iz Zaboka na početku mandata te poželio da za 15 mjeseci iz Zaboka u Zagreb doputuje novim vlakom. To da novi vlakovi što pri- je počnu voziti po hrvatskim prugama priželjkuje i predsjednik Xxxxx Xxxxx Xxxxxxxxx. U prigodnome govoru istaknuo je da je to drugi put u zadnjih 10 godina da iz iste tvornice izlazi hrvatskih proizvod za tračnički promet, nakon niskopodnih tramvaja, što je dokaz da se u Hrvatskoj može napraviti kvalitetan proizvod.

/ Raspisan je natječaj koji je dobila domaća tvrtka, cijena je bila konkurentna, taj je poslovno-financijski ciklus zaokružen i za neko- liko godina u Hrvatskoj ćemo se voziti modernim vlakovima, što ni- smo jako dugo. Hrvatska je mala i rijetko naseljena država te stoga nema veliki potencijal za veliko i moćno željezničko tržište putničkog prijevoza kao primjerice u Njemačkoj, Francuskoj, zemljama Be- neluxa gdje po kilometru kvadratnom žive stotine stanovnika. No, oko urbanih središta postoje potrebe, najviše oko grada Zagreba, u dijelovima Slavonije, i ovo je jedna uistinu velika priča. I zato što zapošljava ljude i zato što, možda još važnije od svega, zadržava znanje. Očuvanjem znanja mi držimo korak s onima koji su jači od nas, s onima koji su među najjačima u svijetu. Bit ćemo sretni kada vlakovi počnu voziti – zaključio je Xxxxx Xxxxxxxxx.

Nakon potpisivanja ugovora i prigodnih govora izaslanstvo na čelu s predsjednikom Xxxxx obišlo je prototip elektromotornog vlaka za regionalni prijevoz koji je u prometu od 2011., a prema kojemu će se sagraditi serija od 16 vlakova od navedena 44 vlaka.

/ EU FONDOVI

Ulaganje u budućnost

»Tjedan EU fondova«

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Informativno-edukativna događanja »Tjedan EU fondova« od 10. do 14. veljače zajednički su orga- nizirali Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, institucije uključene u sustav upravljanja i ko- rištenja sredstava strukturnih instrumenata, Hrvat- ska gospodarska komora te veleposlanstva pojedi- nih zemalja članica EU-a.

Gosti predavači iz Velike Britanije bili su Xxxxxxx Xxxxxxx, savjetnik Ujedinjenog Kraljevstva za Hrvatsku o kohezijskoj politici EU-a; Iva- na Krusleva, stručnjakinja za implementaciju strukturnih i kohezij- skih fondova EU-a u Češkoj, i Xxxxx Xxxxx, koordinator Ujedinjenog Kraljevstva za EU-ove fondove.

O dva velika britanska infrastrukturna projekta, »Manchester Metro Link« i »Tyna and Wear Metro« u Newcastlu, govorio je Xxxxxxx Xxxxxxx. U Manchesteru su, nakon što su se opredijelili za automo- bilski prijevoz, ukinute tramvajske linije. Nakon što su promijenjene

okolnosti, gradske vlasti odlučile su izgraditi liniju metroa koja je u promet puštena 1992. godine. Ugovor vrijedan 160 milijuna eura bio je potpisan s privatnim konzor- cijem. Linije metroa duge su 39 ki- lometara i subvencioniranje usluge prijevoza nije moguće. Privatni in- vestitor koji je projektirao, izgradio i održava metro prisiljen je poslovati profitabilno. Statistika pokazuje kako je korištenje osobnih automo- bila smanjeno za 10 posto.

»Tyne and Wear Metro« u Newcas- tlu, projekt vrijedan 600 milijuna eura, financirala je Europska in- vesticijska banka na rok od 30 godina. Metro se u promet pušta po fazama i čitav projekt trebao bi

Xxxx Xxxxx Xxxxxxxx Xxxxxx Xxxxxx Xxxxx Xxxxxxxx

Tematska područja o kojima se raspravljalo u sklopu »Tjedna EU

biti završen do 2016. godine. Lini-

je metroa u Newcastlu duge su 97 kilometara i to je nakon Londona

fondova« jesu inovacije i EU-ovi fondovi, energetska učinkovitost i EU-ovi fondovi, vodno gospodarstvo i EU-ovi fondovi, prometne investicije u kontekstu održiva urbanog razvoja i EU-ovi fondovi te ruralni razvoj i EU-ovi fondovi. Prometne investicije bile su tema če- tvrtog dana događanja. Suorganizator tog dijela bilo je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a pokrovitelj Veleposlanstvo Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Mnogobrojnu publiku u ime organizatora pozdravili su Xxxxx Xxx- xxxxxxx, pomoćnik ministra za prometnu infrastrukturu i fondove EU-a, i Xxxxx Xxxxx, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Brita- nije i Sjeverne Irske, zemlje partnera na događanju.

Veleposlanik Xxxxx Xxxxx istaknuo je da je naziv »Ulaganje u buduć- nost« izvrsno odabran:

/ Europska unija poreznim obveznicima svakako mora dokazati da se sredstva namjenski troše i da pritom nema korupcije. Isto tako i vlada Velike Britanije pozorno prati kako se u sklopu Europske unije koriste sredstva koja ona kao članica uplaćuje u zajedničku blagajnu. Hrvatska se ne treba bojati kontrole, tim više što se uspješnim kori- štenjem sredstava šalje jaka poruka potencijalnim investitorima da je ova zemlja dobro mjesto za posao i ulaganje. U Hrvatskoj je vidljiv napredak u posljednje dvije godine, puno toga je napravljeno i sto- ga je razdoblje od 2014. do 2020. veliki izazov i sredstva se moraju iskoristiti na najbolji mogući način. Nakon autocesta koje su među najboljima u ovoj regiji na red je došla željeznica – rekao je Xxxxx.

Voditeljica sektora za fondove EU-a pri MPPI-u Xxxxxxxx Xxxxxx Xxxxxx predstavila je investicijske prioritete RH za razdoblje od 2014. do 2020. istaknute u radnoj verziji »Strategije prometnog razvoja RH«. U pripremi strategije sudjeluje pet sektorskih skupina, a kao šesta skupina zastupljena je javna gradska, prigradska i regi- onalna mobilnost. Nakon odabira projekata odredit će se prioriteti po sektorima.

drugi najveći britanski metro. Taj projekt Europska unija sufinanci- rala je u 20-postotnom udjelu.

O tome kako sudjelovanje Europske unije u gradnji infrastrukturnih objekata ne smije biti korišteno za narušavanje tržišne utakmice i uklanjanje konkurencije govorila je Xxxxx Xxxxxxxx. Kao primjer na- vela je podatak da ako se vozila kupe uz sufinanciranje EU-a, ona se barem deset godina trebaju koristiti na linijama za koje je pomoć zatražena.

/ Premda pojam narušavanja konkurencije nije u cijelosti definiran, o tome se da do toga ne dođe brinu mjerodavna ministarstva ili agencije. U Hrvatskoj je za to mjerodavna Agencije za zaštitu tržiš- nog natjecanja – rekla je Krusleva.

Xxxxx Xxxxx rekao je da je projekt gondole u istočnome dijelu Londo- na EU sufinancirao sa 10 milijuna eura i dodao:

/ Uspinjača koja prelazi preko Temze iz koje se pruža prekrasan pogled na panoramu grada u cijelosti je komercijalni projekt koji je sa još 42 milijuna eura financirala aviokompanija »Emi- rates«.

Na kraju su predstavljeni londonski metro i gradsko-prigradski željeznički sustav. London je grad sa 8,2 milijuna stanovnika i 30 milijuna turista tijekom godine. Čak tri četvrtine putovanja u Velikoj Britaniji počinje ili završava u Londonu. Projekt »Croorail« vrijedan 18 milijardi eura povezivat će zračnu luku Heatrow s istokom i za- padom Londona. Po završetku projekta prometni kapacitet povećat će se za 10 posto. Projekt »London Overgraund«, odnosno kružne željezničke linije oko grada, udvostručio je prijevozne kapacitete, no gužve su i dalje velike. U sljedećih sedam godina očekuje se daljnji porast broja putnika za 40 posto.

U raspravi koja je uslijedila nakon prezentacija, uz goste iz Velike Britanije, sudjelovali su Xxxxxx Xxxxxxxx, Xxxxx Xxxxx, Xxxxx Xxxxxx i Xxxxxxxx Xxxxxx Xxxxxx.

/ NOVOSTI

/ Piše: Xxxxxx Xxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

CER i ETF pripremaju seminar o socijalnom dijalogu

Socijalna prava u slučaju promjene operatera

U Zagrebu je 20. veljače održan pripremni sastanak na kojem su dogovorene teme i smjernice za odr- žavanje trodnevnog seminara na temu Socijalni di- jalog u željezničkom sektoru u zemljama zapadnog Balkana koji će se održati u Zagrebu od 16. do 18. lipnja. Na sastanku su pored organizatora CER-a i ETF-a sudjelovali i predstavnici službi ljudskih po- tencijala HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza dok su predstavnici HŽ Carga ispričali nedolazak zauzetošću svojih predstavnika. Na sastanku su bili i predstavnici većine željezničkih sindikata.

Predstavnici CER-a i ETF-a kod Xxxxx Xxxxxxxx

Tijekom sastanka organizatori iz CER-a i ETF-a sa svim sudionicima razgovarali su o uvjetima poslovanja društava u kontekstu gospo- darske situacije u Hrvatskoj, radnim uvjetima, odnosima između uprave i sindikata unutar društva, strukturi sindikata, sustavu rad- nih odnosa unutar društava i na razini sektora, o tome što društva i sindikati misle o utjecaju proširenja EU-a te što očekuju od europ- skog socijalnog dijaloga?

Naravno da odgovori na sva ta pitanja nisu bili jedinstveni. Pred- stavnici poslodavaca smatraju da se socijalni dijalog, unatoč prije- porima, održava oko svih važnijih pitanja dok sindikalni predstavnici smatraju da je socijalni dijalog na „iznimno niskim granama“ i oči- tuje se samo oko kolektivnih pregovora dok ga u drugim sferama nema. Sami sindikalni predstavnici naglasili su dvije vrste proble- ma: jedan je nedostatan dijalog između društava i socijalnih par- tnera, a drugi loš dijalog između samih sindikata međusobno. Kao osnovni problem stanja u Hrvatskoj sindikalni predstavnici naglasili su i problem recesije, nedostatak prometne strategije i provođenje restrukturiranja na pogrešan način i u pogrešnom smjeru. Pred- stavnici poslodavca naglasili su postojanje Željezničkog fonda čije su osnivanje potakli upravo sindikati, kao prednost i dobar model za zbrinjavanje viška radnika koji nastaje u procesu restrukturiranja i modernizacije poslovnih procesa. Na sastanku je dogovoreno da će predstavnici poslodavca i socijalnih partnera do sredine travnja izraditi zajedničko izvješće oko sviju na sastanku otvorenih pitanja koje će biti podloga organizatorima seminara za razradu tema i ra- dionica koje će se organizirati u okviru seminara u lipnju.

Inače, seminar Socijalni dijalog u željezničkom sektoru u zemljama zapadnog Balkana koji će u Zagrebu bit održan od 16. do 18. lipnja 2014. bit će samo jedan u nizu događanja u okviru projekta koji

sufinancira EU, a u okviru kojega je sačinjena i „Studija o socijalnim aspektima i zaštiti radnika u javnim natječajima za usluge javnog prijevoza željeznicom i u slučaju promjene željezničkog operatora“. Kao dio procjene različitih socijalnih pravila u željezničkom putnič- kom prijevozu vezanih za Uredbu 1370/2007 „PSO“, CER i ETF su odlučili provesti tu studiju koja daje sliku stanja zaštite zaposlenika u državama članicama EU-a.

Studija je pokazala da se nacionalne situacije vrlo razlikuju što se tiče socijalnih aspekata i zaštite radnika kod promjene operatora. S jedne strane su neke države članice na nacionalnoj razini utvrdile slična pravila što se tiče obvezujućih socijalnih standarda i/ili ob- veznog prijenosa radnika prije nego je Uredba 1370/2007 stupila na snagu. Zapravo su neke zemlje odlučile stvoriti takva socijalna pravila putem nacionalnih zakona ili propisa ili su uspostavile okvir u kojem socijalni partneri mogu sklapati ugovore o adekvatnim so- cijalnim standardima u sektoru. S druge strane, još uvijek postoje države članice gdje socijalni aspekti otvaranja tržišta nisu dovoljno ili čak uopće uzeti u obzir.

Iako europski socijalni partneri imaju različita stajališta o potrebi daljnje liberalizacije i otvaranja tržišta, svi smatraju da posljedice konkurencije ne smiju utjecati na radne uvjete radnika koji pružaju usluge tako što će se na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini zahtijevati obvezujući socijalni standardi i/ili obvezan prijenos radni- ka u slučaju promjene operatora.

Socijalni partneri inzistiraju da svaka država članica EU-a u kojoj takva zaštita ne postoji mora stvoriti socijalne uvjete izjednačenog nadmetanja određivanjem obvezujućih socijalnih standarda (na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) kako bi se zaštitili radni uvjeti koji postoje u trenutku promjene operatora i/ili zahtijevanjem prijenosa radnika prethodno angažiranih za pružanje usluga. Ta- kvi socijalni standardi kao minimum moraju uključivati odredbe o plaćama, radnom vremenu, zdravstvenom osiguranju, sigurnosti i izobrazbi.

Obvezan prijenos radnika u slučaju promjene operatora također će osigurati kontinuitet usluga za putnike i prometne vlasti. Kada dođe do prijenosa, on se mora primjenjivati na željezničare koje je prethod- ni operator već zaposlio za pružanje usluga i dati im prava na koja bi imali pravo da je došlo do prijenosa u smislu Direktive 2001/23. Međutim, prethodni operator ima mogućnost ponuditi nova radna mjesta tim zaposlenicima uz nastavak postojećeg ugovora.

Sve to čeka i nas u Hrvatskoj. Tržište teretnog prijevoza otvora se

1. srpnja ove godine, tržište međunarodnog putničkog prijevoza otvara se 2017., a unutarnjeg putničkog prijevoza 2019. A vrijeme tako brze teče…

Prije samoga sastanka, organizatore iz CER-a i ETF-a primio je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Xxxxx Xxxxxxx koji ih je infor- mirao o trenutnom stanju i organizaciji u željezničkom sektoru u Hrvatskoj. Po njegovom mišljenju socijalni dijalog u HŽ Infrastruk- turi je na zadovoljavajućoj razini, sindikalni predstavnici svjesni su gospodarskih uvjeta u kojima posluju željezničke tvrtke u Hrvatskoj, a svoju otvorenost prema sindikatima opisao je sljedećim riječima:

- Uprava HŽ Infrastrukture ima 5 članova, ali vrlo često se dešava da prvu jutarnju kavu popijem sa nekim predsjednikom sindikata, a tek onda se vidim sa svojim članovima Uprave. Xxxxx je očekivati da između poslodavca i sindikata neće biti problema, ali zato smo tu da ih rješavamo.

/ RESTRUKTURIRANJE

/ Pripremila: Xxxxxx Xxxxx

/ Foto: Xxxxxxx Xxxxxx

Program restrukturiranja HŽ Infrastrukture

U tijeku su kolektivni pregovori

I u siječnju 2014. nastavljene su aktivnosti na proved- bi Programa restrukturiranja HŽ Infrastrukture (HŽI).

STATUSNE PROMJENE

Privatizacija Pružnih građevina

Prema Drugim izmjenama i dopunama Programa restrukturiranja druš- tvo Pružne građevine (PG) predviđeno je za privatizaciju. U postupku pri- preme za privatizaciju provedena je njegova dokapitalizacija i pokriveni su gubitci, a ovlašteni procjenitelji procijenili su vrijednost nekretnina, strojeva i opreme Društva. Dana 29. studenoga 2013. u javnim glasili- ma objavljen je javni natječaj za prodaju Društva. Na otvaranje neobve- zujućih ponuda, koje je održano 17. siječnja 2014., stiglo je pet ponuda.

Pravilnik je objavljen u Službenome vjesniku 23. prosinca 2013. te je 1. siječnja 2014. stupio na snagu. Tijekom siječnja potpisani su ugovori za nadređene radnike u skladu s novim Pravilnikom o organizaciji. U tijeku je izdavanje ugovora o radu ostalim radnicima prema prijedlogu nadređenih radnika.

KOLEKTIVNI PREGOVORI

U skladu s obvezama iz Kolektivnog ugovora (KU), Uprava HŽI-a je

21. studenoga 2013. donijela Odluku o pokretanju postupka prego- varanja o sklapanju 5. aneksa KU-u kojim će se regulirati povećanja cijena sata rada za 2014. (članak 223. KU-a), materijalna prava radnika u 2014. te cijene sata rada za nova radna mjesta iz Pravil- nika o organizaciji koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. Sindi- kalnim partnerima dostavljen je prijedlog KU-a te su 19. prosinca

U tijeku je vrednovanje i ocjenjivanje ponuda koje će biti završeno do 14. veljače 2014.

Prodaja Croatia ekspresa

Croatia ekspres, društvo nastalo izdvajanjem iz Željezničkog ugosti- teljstva, previđeno je za prodaju HŽ Putničkom prijevozu. S odlukom Uprave HŽI-a donesenom 21. studenoga 2013., a kojom je utvrđen tekst Xxxxxxx o prijenosu poslovnog udjela u društvu Croatia ekspres, usuglasili su se Nadzorni odbor (19. prosinca 2013.) i Skupština (27. prosinca 2013.). Prihvaćena je i Analiza poslovanja i procjena vrijedno- sti Društva sa stanjem na dan 30. rujna 2013. u iznosu od 1,5 milijuna kuna kao prosjek knjigovodstvene vrijednosti i tržišne vrijednosti bilan- ce. Dana 23. siječnja 2014. HŽ Putničkom prijevozu, u skladu s Pro- gramom restrukturiranja HŽI-a, upućena je dokumentacija s ponudom za prijenos poslovnog udjela s naknadom. U sljedećem razdoblju oče- kuje se odgovor na ponudu mjerodavnih tijela HŽ Putničkog prijevoza.

Stečaj PROREG-a

PROREG je društvo čiji je vlasnik 77 % udjela HŽ Putnički prijevoz, a 23 % HŽI. U skladu s člankom 27. stavkom 4. Zakona o financijskom poslova- nju i predstečajnoj nagodbi FINA je utvrdila postojanje razloga za podno- šenje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka. Dana 4. veljače 2014. održano je prvo, ispitno ročište, ali odluka o stečaju još nije objavljena.

ORGANIZACIJA

Nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, Uprava je 20. pro- sinca 2013. utvrdila novi Pravilnik o organizaciji HŽ Infrastrukture.

Moravide

2013. počeli pregovori s reprezentativnim sindikatima. Sindikati su

31. prosinca 2013. dostavili svoj prijedlog. Tijekom siječnja analizi- rani su prijedlozi i održani sastanci, a pregovori se nastavljaju.

ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

Do sada je u sklopu restrukturiranja HŽI-a broj radnika smanjen za 1401 radnika u odnosu na početak 2012. Višak radnika rješavan je u skladu s Pravilnikom o radno-pravnoj zaštiti radnika. Uz isplatu poticajnih otpre- mnina, a na temelju odluka Uprave o poticajnim mjerama, iz Društva su otišla 772 radnika (u 2012. njih 494, a u 2013. njih 278). Iz društava kćeri uz poticajne otpremnine otišla su 184 radnika, što s maticom čini 956 radnika. Pripajanjem HŽ Holdinga u 2012. broj radnika povećan je za 84 radnika. Izdvajanjem Poslovnog centra u Pružne građevine u 2013. broj radnika matice smanjen je za 794 radnika. Pripajanjem Že- ljezničkog ugostiteljstva u 2013. broj radnika povećan je za 28 radnika. Ostale promjene odnose se na prirodnu fluktuaciju radnika.

Dana 31. prosinca 2013. istekao je 3. aneks KU-u na temelju kojeg se nije provodilo otkazivanje ugovora o radu iz poslovno uvjeto- vanog razloga. Reguliranje radno-pravne zaštite radnika u 2014. predmet je 5. aneksa KU-u. Nakon što 5. aneks bude potpisan, Uprava HŽI-a donijet će odgovarajuće odluke o zbrinjavanju viška radnika tijekom provedbe Programa restrukturiranja.

PLANOVI POSLOVANJA I FINANCIJSKO RESTRUKTURIRANJE

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u svojstvu Skupštine Društva donio je 27. prosinca 2013. Odluku o donošenju Plana

/ RESTRUKTURIRANJE

poslovanja HŽ Infrastrukture za razdoblje 2014. – 2018. i Odluku o donošenju Plana poslovanja HŽ Infrastrukture za 2014. godinu. U skladu sa Zakonom o željeznici (NN 94/2013. članak 8. stavak 4.) Ministarstvo financija je 30. siječnja 2014. dalo suglasnost na Plan poslovanja HŽ Infrastrukture za razdoblje 2014. – 2018.

Plan je sastavljen u skladu s Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom koji je zaključen između RH, koju zastupa Vlada RH, kao vlasnika i HŽI-a kao upravitelja infrastrukture na temelju članka

18. Zakona o željeznici.

Financijsko restrukturiranje

Cilj financijskog restrukturiranja dugoročno je stvaranje stabilnih izvo- ra financiranja željezničke infrastrukture i rješavanje kreditnih zaduže- nja koje je HŽI ugovorio uz državno jamstvo kako bi se u skladu sa Zakonom o željeznici (NN 94/13 i NN148/13) osigurala sredstva za financiranje planiranih aktivnosti u prethodnim godinama.

Na temelju članka 65. stavka 6, a u cilju smanjenja zaduženosti i financij- ske konsolidacije upravitelja željezničke infrastrukture, Vlada RH donijela je 27. prosinca 2013. Odluku o preuzimanju tri kredita kojima su finan- cirane investicije u željezničku infrastrukturu. Riječ je o kreditu Privredne banke Zagreb u iznosu 27 milijuna eura, kreditu Zagrebačke banke u iznosu 88 milijuna eura i kreditu Zagrebačke banke u iznosu 450 milijuna kuna.

U cilju cjelovitog rješavanja problema zaduženosti HŽI-a potrebno je riješiti status kredita koje je prethodnih godina Društvo ugovorilo uz državno jamstvo za financiranje aktivnosti redovitog poslovanja iz Ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom (financiranje održavanja željezničke infrastrukture, organiziranja i regulacije želje- zničkog prometa te upravljanja HŽI-om).

Financiranje poslovanja kreditnim zaduživanjem bilo je neophod- no zbog nedostatnih sredstava u državnom proračunu. U 2012. i 2013. vlasnik HŽI-a donio je odluke kojima su prihodi HŽI umanjeni, a koje je po Zakonu o željeznici i Ugovoru o upravljanju željezničkom infrastrukturom vlasnik trebao nadomjestiti i osigurati.

Da bi se uravnotežili prihodi i rashodi u 2012. i 2013. te financijski kon- solidiralo redovito poslovanje, Uprava HŽI-a je 30. travnja 2013. donijela odluku kojom je Skupštini Društva predložila da Vladi RH na odlučivanje uputi prijedlog o donošenju odluke o namjeri preuzimanja kreditnih obveza kojima je u situaciji nedostatnih prihoda financirano redovito poslovanje u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu kuna. Skupština je Odlukom broj S-14- 1/13 od 14. lipnja 2013. dala suglasnost na spomenutu odluku Uprave. Procedura preuzimanja tih kredita prema Vladi RH još nije počela.

OSIGURANJE SREDSTAVA ZA PROVEDBU PLANA POSLOVANJA

Dugoročni kredit u iznosu 250 milijuna kuna

Financiranje troškova zbrinjavanja viška radnika u 2012. i 2013. u iznosu 250 milijuna kuna predviđeno je iz bankovnog kredita koji će biti ostvaren putem otvorenog postupka nabave. Budući da na otvaranje ponuda nije stigla ni jedna ponuda, u prosincu je pokre- nut pregovarački postupak javne nabave sa zajednicom ponuditelja u kojoj sudjeluju Istarska kreditna banka Umag, OTP banka i Pri- vredna banka Zagreb. Pregovori su u tijeku.

Dugoročni kredit u iznosu milijardu kuna

Kredit u iznosu milijardu kuna namijenjen je za provedbu projekata mo- dernizacije i izgradnje željezničke infrastrukture u 2014. godini. Dana

24. siječnja 2014. objavljen je otvoreni postupak nabave financijskih sredstava, a otvaranje ponuda predviđeno je za 6. ožujka 2014.

Dugoročni kredit u iznosu 40 milijuna eura

Namjena dugoročnog kredita od 40 milijuna kuna jest financiranje Pro- jekta modernizacije HŽI-a odnosno nabave strojeva za održavanje kolo- sijeka te pružanja podrške provedbi Programa restrukturiranja. Nakon što je dobivena suglasnost na kreditno zaduženje uz državno jamstvo, dana 16. prosinca 2013. s kreditorom Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisan je ugovor o zajmu i ugovor o jamstvu. U tijeku je ratifikacija međunarodnog ugovora na Saboru RH te njegova objava u Narodnim novinama, nakon čega će ugovor biti operativan.

Sporazum Uprave HŽI-a i sindikata

Posljednji dan veljače krajnji rok

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Dana 14. veljače reprezentativni sindikati u HŽ Infrastrukturi (Sindikat prometnika vlakova Hrvatske, Sindikat infrastrukture HŽ-a i Sindikat željezničara Hrvatske) i Uprava HŽ Infrastrukture potpisali su spora- zum vezan uz pregovore o povećanju sata rada za 2014. godinu. Pregovori su počeli 19. prosinca prošle godine i još nisu završeni.

Ugovorne strane suglasne su da se primjena članka 223. Kolektiv- nog ugovora koji regulira to pitanje odgađa do potpisivanja aneksa Kolektivnom ugovoru u kojemu će se regulirati pitanje povećanja cijene sata rada. Kao krajnji rok za sporazum o tome pitanju nave- den je 28. veljače 2014. godine.

Potpisan Kolektivni ugovor HŽ Carga

Strojovođe potpisali, SŽH odustao

/ Piše: Xxxxx Xxxxxxx

Kolektivni ugovor HŽ Carga potpisan je 5. veljače. Ugovor su potpisali Xxxxxxx Xxxxxx, direktor HŽ Car- ga i Xxxxx Xxxxx, predsjednik Sindikata strojovo- đa Hrvatske. Predstavnici Sindikata željezničara Hrvatske odustali su od potpisivanja Ugovora.

Potpisivanju Ugovora prethodila su dva mjeseca pregovaranja, a novi Kolektivni ugovor stupa na snagu danom potpisivanja i sklopljen je na razdoblje od tri godine. Između ostalog Ugovorom je definiran način zbrinjavanja viška radnika i smanjenje ukupne

mase plaće za 25% u prva tri mjeseca primjene počevši od 1. ožujka 2014., nakon čega će se ukupna masa plaće smanjivati za 15% u sljedeća tri mjeseca, odnosno za najmanje 10% u pre- ostalih šest mjeseci.

Također ugovoreno je da za 2014. neće biti isplaćeni regres, bo- žićnica i uskrsnica. Usporedno s potpisivanjem Kolektivnog ugo- vora provedene su aktivnosti vezane uz novi Pravilnik o organiza- ciji kojim je predviđeno smanjenje broja zaposlenih za 804.

Uz daljnje smanjenja troškova rada i broja radnika, potpisivanjem novoga Kolektivnog ugovora ostvareni su uvjeti koje je Skupština društva postavila Upravi HŽ Carga.

/ NOVOSTI

/ Priredila: Xxxxxx Xxxxxx

Analiza napisa o željezničkim tvrtkama u Hrvatskoj

U 2013. željeznica pozitivno percipirana u javnosti

• Usporedba pojavnosti tvrtki nastalih iz bivšeg HŽ-a

Zadnjih desetak godina na kraju svake godine že- ljezničke tvrtke analiziraju medijske priloge koji su o njima izišli tijekom godine kako bi procijenili me- dijsku sliku i analizu upotrijebili za poboljšanje iste te slike u medijima tijekom sljedeće godine. Tije- kom analize 2013. pregledano je više od 330 novin- skih izdanja s popisa praćenja i priloga odabranih televizijskih i radijskih emisija te su izdvojene sve objave u kojima se spominju HŽ i njemu pripadajući subjekti.

Od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. tisak, televizija i radio javnosti su objavili 4297 priloga o HŽ-ovim tvrtkama, od toga je 66 posto bilo objavljeno u tiskanim medijima (2837 članaka), 15 posto na televizijama (646 priloga), a 19 posto na radiopostajama (814 obja- va). Ukupna vrijednost tiskanih i elektroničkih priloga procijenjena je na 125,9 milijuna kuna. Priloge o HŽ-ovim tvrtkama objavljivali su svi vodeći nacionalni i regionalni dnevnici, tjednici i mjesečnici, sve nacionalne televizijske postaje te svi nacionalni radijski programi, a prema rezultatima istraživanja, relativno najkritičniji prema HŽ-ovim tvrtkama i događajima vezanima uz željeznicu bili su radijski prilozi. Svaka osoba u Hrvatskoj imala je šansu informirati se o onome što mediji smatraju važnim u poslovanju HŽ-ovih tvrtki i događanjima vezanima uz željezničke tvrtke. Gledajući sve objave promatranih medija, na ukupnoj razini, 22 posto priloga o HŽ-ovim tvrtkama bilo je pozitivno, 13 posto negativno a 65 posto neutralno.

Ako se iz ukupnog broja promatranih priloga izdvoje samo oni u ko- jima je neka od HŽ-ovih tvrtki glavni subjekt (55 % od ukupnog broja priloga), pokazuje se da je i dalje 25 posto priloga bilo pozitivno, a 16 posto priloga negativno, i to upućuje na to da su prošle godine mediji pripomogli ukupnoj pozitivnoj medijskoj slici o željeznici u Hrvatskoj. Inače, medijska slika željeznice u Hrvatskoj sustavno se prati od 2005. i od tada do 2008. udio negativnih priloga kretao se na razini 11 posto, a onda je 2009., u godini velikih afera i željezničkih nesreća, »skočio« na 33 posto, da bi se polako počeo spuštati tako da je 2011. udio negativ- nih priloga iznosio 31 posto, a 2012. 26 posto. Nije neka velika mudrost, ali ipak valja reći da ćemo se još godinama oporavljati od kobne 2009. i dojma koji je ona ostavila na reputaciju željeznice u Hrvatskoj.

Tisak

Prošle godine tiskani mediji o HŽ-u i/ili njima pripadajućim subjekti- ma objavili su 2837 članaka, ukupne površine 1.819.607 cm², što se može usporediti s količinom od oko 2022 stranice »Večernjega lista«. Ukupna vrijednost objava, da su se morali plaćati kao medijski oglas, bila je 47 milijuna kuna. Od ukupnog broja članaka u tisku 67 posto članaka objavljeno je u dnevnicima, 28 posto u tjednicima, tri posto u mjesečnicima, a dva posto u ostalim periodičnim izdanjima. Gledajući na ukupan broj članaka u tiskanim medijima, njihova orijentacija je u 19,7 posto bila pozitivna, u 12 posto negativna a u 68,3 posto neutralna. Ako se iz ukupnog broja članaka izdvoje samo oni u kojima je jedna od HŽ-ovih tvrtki bila glavni subjekt, onda je u 26 posto članaka orijentacija bila pozitivna, u 14 posto negativna a u 58 neutralna.

Kada se iz te skupine izdvoje članci koji se odnose na pojedinu tvrt- ku, tada je 25 posto članaka koji se odnose na HŽ Infrastrukturu bilo pozitivno, devet posto negativno, a 65 posto neutralno intoni-

rano. HŽ Putnički prijevoz bio je pozitivno prikazan u 17 posto člana- ka, negativno u 15 posto članaka, a neutralno u 77 posto članaka. Medijske objave o HŽ Cargu u cijelosti se poklapaju sa stvarnošću kojoj smo bili svjedoci prošle godine, pa je samo šest posto članaka u kojima je HŽ Cargo bio subjekt bilo pozitivno, 14 posto negativno, a 80 posto neutralno.

Prema tome može se zaključiti da su mediji u 2013. najpozitivnije izvješćivali o aktivnostima i poslovanju HŽ Infrastrukture te da je ona u medijima ostvarila pozitivnu sliku.

Radio i televizija

Radijski i televizijski programi tijekom godine analiziraju se po una- prijed određenoj listi najslušanijih i najgledanijih radijskih i televizij- skih postaja. Dakle, nije riječ o ukupnim objavama na temu želje- znice u tim medijima. Najgledaniji i najslušaniji radijski i televizijski programi o željeznici su objavili 646 priloga koji su trajali dulje od 28 sati, a njihova je vrijednost 76 milijuna kuna. Toliko bi, naime, željezničke tvrtke morale platili da su medijske objave plaćali po minuti trajanja programa. Prilozi su objavljeni na svim nacionalnim televizijskim programima (HRT1, Nova TV, RTL Televizija, HRT4, HRT2, 24 sata TV, Z1, NET TV, Mreža TV, Varaždinska TV, Al Ja- zeera, Jabuka TV, Televizija 4 rijeke, TV Plus Jastrebarsko i druge). Zanimljivo je to da je ranijih godina primat u negativnome izvješta- vanju o HŽ-ovim tvrtkama imao RTL, dok je u 2013. ta televizijska kuća bila na trećemu mjestu po broju objavljenih negativnih priloga. Naime, korektno su izvješćivali o svim novim projektima obnove i modernizacije HŽ Infrastrukture.

Teme

Najzastupljenija tema u 2013. bile su investicije u željezničku infra- strukturu, uključujući remonte i obnovu regionalnih i lokalnih pruga, o kojima su objavljena ukupno 1164 priloga. O toj temi češće se govorilo u ožujku i rujnu. Druga tema po zastupljenosti u proma- tranim medijima bili su radnici i sindikati, o kojima je objavljeno 777 priloga, najviše u svibnju. Treća tema po broju objava bili su rezultati poslovanja koju je obradilo 379 članaka/priloga, najviše u siječnju, svibnju i prosincu. Restrukturiranje je na četvrtome mjestu sa 360 priloga, kojih je najviše objavljeno u svibnju. Nesreće na že- ljezničko-cestovnim prijelazima bile su peta tema po zastupljenosti sa 347 priloga, a najviše ih je bilo objavljeno u kolovozu. Potom se govorilo o projektima iz EU-ovih fondova (253 priloga), dok su teme vezane uz razne afere prošle godine bile tek na 16. mjestu (23 pri- loga), za razliku od razdoblja između 2009. i 2011. kada je ta tema čvrsto držala prva tri mjesta.

/ HŽ INFRASTRUKTURA

/ Pripremila: Xxxxxx Xxxxxx

Projekti za poboljšanje kvalitete željezničke infrastrukture u 2014.

Ove godine uložit ćemo 2,6 milijardi kuna

I ove godine nastavljaju se intenzivni radovi na poboljšanju kvalitete željezničke infrastrukture. Dio projekata čiji je završetak bio planiran za prošlu godinu, ali se zbog subjektivnih i objektivnih okolnosti to nije dogodilo, ubrzano se završava kako bi se počeli izvoditi novi projekti.

Xxxxxxx	Xxxxxxxxx vrijednost u kunama	Status projekta početkom veljače 2014.	Voditelji projekata
Koprivnica – Botovo – DG	150 mil. kn	U tijeku je ograničeni postupak javne nabave. Radovi će početi u travnju 2014.	Xxxxxxxx Xxxxxx
Xxxxx – Sunja – Novska	650 mil. kn	Objavljen natječaj za izvođača radova	Xxxxxxxx Xxxxx
Ogulin – Moravice	289 mil. kn	Objavljen natječaj za izvođača radova	Xxxxxx Xxxxxxx
Zagreb GK – Savski Marof	380 mil. kn	Priprema natječajne dokumentacije	Xxxxx Xxxxxxxx
Moravice –Skrad	160 mil. kn	Završetak radova na toj dionici očekuje se do 1. lipnja 2014.	Xxxxxx Xxxxxxx
Xxxxxxxx – Jastrebarsko	70 mil. kn	Završeno je 95 % radova. Uređuju se kolodvori Zdenčina, Jastrebarsko i Draganić. Završetak svih radova predviđa se u lipnju 2014. kada će brzina biti podignuta na 140 km/h	Xxxxx Xxxxx
Turopolje – Velika Gorica	99 mil. kn	Radi se na uređenju bočnog perona, rešetanju i uređenju zgrade kolodvora Velika Gorica. Radovi bi trebali biti završeni 31. ožujka 2014.	Xxxxxxxx Xxxxx
Zagreb Klara – Zagreb GK	66 mil. kn	Potrebno je promijeniti šest skretnica. Predviđeni rok za završetak radova je 15. ožujka 2014.	Xxxxxxxx Xxxxx
Rekonstrukcija kolodvora Sisak	40 mil. kn	Čeka se završetak konzervatorskih radova na arheološkim nalazima. Očekuje se da će radovi na pothodniku ponovno početi oko 15. travnja, a u lipnju bi trebali početi radovi na kolosijecima. Očekivani rok za završetak radova je rujan 2014.	Xxxxxxxx Xxxxxxx
Xxxxxxxx – Dugo Selo	230 mil. kn	U tijeku su radovi na oba kolosijeka naizmjenično te na zamjeni skretnica. Završetak radova očekuje se do kraja lipnja 2014.	Xxxxx Xxxxxxxx
Modernizacija V.c koridora Kolodvor Beli Manastir	53 mil. kn	Preostali su još radovi na dva kolosijeka te na kolodvorskoj zgradi. Rok za završetak projekta je 31. ožujka.	Xxxx Xxxxx
Stajalište Buzin	12 mil. kn	Radovi se izvode planiranim tempom. Rok za završetak pothodnika je 30. lipnja 2014.	Xxxxxxx Xxxxx
Most „Buna“ (ZGK – Sunja)	4,9 mil. kn	Preostali su samo radovi na uređenju vodotoka, a planirani rok za završetak radova je 1. ožujka 2014.	Xxxxxxx Xxxxxxxx
Most „Vrbovsko“	6 mil. kn	U tijeku je antikorozivna zaštita čelične konstrukcije mosta.	Xxxxxxx Xxxxxxxx
Most „Jesenski jarak“		Radovi se izvode neprekidno. Rok za završetak radova je kraj srpnja 2014.	Xxxxxxx Xxxxxxxx
Most „Ličanka“ u Fužinama	18 mil. kn	Radovi su u tijeku. Završetak radova očekuje se 1. travnja 2014.	Xxxxxxx Xxxxxxxx
Pješački nathodnik Sisak Caprag	6 mil. kn	Očekuje se puštanje u rad krajem veljače 2014.	Xxxx Xxxxx
Nadstrešnica Vinkovci	15 mil. kn	Radovi su u tijeku, a rok za njihov završetak jest kraj svibnja.	Xxxxxxxx Xxxxxx Xxxxxxx
Nadstrešnica Slavonski Brod	25 mil. kn	Radovi su u tijeku, a rok za njihov završetak je kraj travnja 2014.	Xxxxxxxx Xxxxxx Xxxxxxx
Ogulin – Krpelj		Potrebno je završiti radove na odvodnji, a završetak radova očekuje se krajem travnja 2014.	Xxxx Xxxxxxx
Izgradnja postrojenja za kompenzaciju u EVP Novska	1,2 mil. kn radovi koji se nastavljaju iz 2013.	U tijeku je izrada tehničke dokumentacije i opreme. Rok za završetak radova je rujan 2014.	Xxxxxx Xxxxxxxxxxx Xxxxx
Izgradnja postrojenja za kompenzaciju u EVP Andrijevci	1,1 mil. kn radovi koji se nastavljaju iz 2013.	Glavni projekti predani su za potvrdu glavnog projekta, a oprema se izrađuje. Rok za završetka radova je rujan 2014.	Xxxxx Xxxxxxxx
Izgradnja postrojenja za kompenzaciju u EVP Oštarije i Mrzlo Polje	2,8 mil. kn	U tijeku je izrada tehničke dokumentacije i opreme. Rok za završetak radova je ožujak 2015.	Xxxxx Xxxxxx
Rekonstrukcija EVP Novska	7,4 mil. kn radovi koji se nastavljaju iz 2013.	Građevinski radovi uglavnom su završeni te slijede elektromontažni radovi. Rok za završetak radova je listopad 2014.	Xxxxx Xxxxx
Rekonstrukcija EVP-a Nova Kapela	5,5 mil. kn radovi koji se nastavljaju iz 2013.	U tijeku je prikupljanje posebnih uvjeta građenja, a glavni projekti su na reviziji u HŽI-u. Radovi bi trebali početi u rujnu 2014., a završiti u travnju 2015.	Xxxxx Xxxxxxxx
Rekonstrukcija EVP-a Mraclin	10 mil. kn	U tijeku je izrada plana izvođenja radova i idejnog projekta. Oprema se izrađuje. Radovi bi trebali početi krajem 2014., a završiti u lipnju 2016.	Xxxxxxxx Xxxxx
Obnova KM-a Staro Petrovo Selo - Gradiška	17,3 mil. kn	Završetak radova očekuje se do kraja veljače 2014.	Xxxxxx Xxxxxxx
Obnova KM-a na X. koridoru	22,5 mil. kn	Radovi su u tijeku, a trebali bi biti završeni krajem lipnja 2014.	Xxxxxx Xxxxxxx
Obnova voznog voda i opreme za sekcioniranje i rastavljanje KM-a na HŽI-ovim prugama	32 mil. kn	Nastavak radova na zamjeni kontaktnog voda čiji se završetak očekuje 2014.	Xxxxxx Xxxxxx
Obnova dalekovoda 110 kV EVP Nova Kapela – TS Slavonski Brod	1,7 mil. kn	Nakon što se dobije potvrda glavnog projekta koja se očekuje u veljači 2014. pokreće se postupak nabave za radove obnove.	Xxxxx Xxxxx
Osiguranje ŽCP-ova na HŽI-ovim prugama	42 mil. kn Građenje, a 45 mil. kn Održavanje	Radovi se pokreću u dogovoru s Organizacijom prometa na HŽI-ovim prugama s naglaskom na osiguranju ŽCP-ova koji se nalaze na kritičnim prometnicama.	Xxx Xxxxx Xxxxxx Xxxxxxxx
Dogradnja-osposobljavanje APB-a na pruzi Zagreb-Rijeka, dionica Moravice- Sušak Pećine	60 mil. kn + 15 mil. kn na polaganju PNK kabela na dionici Fužine – Sušak Pećine	Radovi su počeli 7. veljače 2014., a njihov završetak očekuje se do kraja godine.	Xxxxx Xxxxxx
Radovi na polaganju TD-kabela i PHD cijevi u istočnoj Slavoniji	16 mil. kn radovi koji se nastavljaju iz 2013.	Predviđen rok za završetak radova je srpanj 2014. godine.	Xxxxx Xxxx
Radovi na ukidanju službenog mjesta Jarmina	6,5 mil. kn	Rok za završetak radova drugo tromjesečje 2014.	Xxxxxxx Xxxxxxx
Osiguranje kolodvora Đurđevac i Virje	4,5 mil. kn	Rok za završetak radova je prvo tromjesečje 2014.	Xxxxxxxx Xxxxxxxxx

Raspisani su natječaji za najvažnije ovogo- dišnje projekte koji će se financirati vlastitim novcem, kreditima ili novcem iz proračuna. Riječ je obnovi dionica Koprivnica – Boto- vo – državna granica, Greda – Sisak – Su- nja – Novska, Ogulin

– Moravice i Zagreb Glavni kolodvor – Sav- ski Marof.

Svaka dva tjedna član Uprave HŽ Infrastruk- ture Xxxxxx Xxxxxx odr- žava kolegije s voditelji- ma projekata na kojima se analiziraju aktivnosti na svakome projektu. Na zadnjem sastanku voditelja projekata odr- žanom sredinom velja- če Ljuban je naglasio da je u 2013., unatoč velikim poteškoćama, napravljen velik posao te da nas godine čeka dvostruko veći opseg radova. Zbog toga su neophodni pomaci u organizaciji prema ko- jima voditelji projekata imaju veće ovlasti, ali i puno veću odgovor- nost.

/ Mi smo jedini u Hr- vatskoj koji imamo 2,6 milijardi kuna za inve- sticije. Novac imamo i samo o nama ovisi kako ćemo ga po- trošiti. Ne treba imati milosti prema bilo kome, izvođači mo- raju poštivati rokove i zadanu kvalitetu rado- va, za čije nadziranje su zaduženi voditelji projekata – naglasio je Ljuban.

U nastavku donosimo pregled najvećih ovo- godišnjih projekata s iznosima, rokovima i voditeljima projekata.

/ NOVOSTI

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture

Sve počinje s prvim gumbom

U Kongresnom centru Forum u Zagrebu 21. veljače potpisan je Ugovor o suradnji na Projektu objedinja- vanja svjetlovodne infrastrukture. Partneri Odašiljača i veza u ovome poslu je sedam poduzeća u državno- me vlasništvu: JANAF, Hrvatske autoceste, Autocesta Zagreb – Rijeka, Hrvatske ceste i HŽ Infrastruktura, a ugovor će uskoro potpisati PLINACRO i HEP.

Predsjednici trgovačkih durštava potpisuju ugovor

Predsjednik Uprave Odašiljača i veza Xxxxxxxxxx Xxxxx istaknuo je da se o ovome projektu govori dulje od desetljeća, da je bilo neko- liko neuspješnih pokušaja te da je sada uz veliku potporu Xxxxx RH potpisan dugoročno održiv model suradnje:

/ Naši partneri imaju oko 8000 kilometara trase optičke mreže ra- đene za vlastite IT potrebe. Trenutačno 20 posto kućanstava ima pristup internetu. Smisao ovog projekta je do 2020. svakom ku- ćanstvu omogućimo pristup internetu, a da bi to realizirali, koristit ćemo višak postojećih kapaciteta naših partnera. Smisao ovog projekta nije osnivanje državne telekomunikacijske kompanije, niti pružanje telekomunikacijskih usluga krajnjim korisnicima. Prije da- našnjeg čina potpisivanja bilo je potrebno puno upornosti i optimiz- ma da se poduzmu svi potrebni koraci. Poznato je to da ako se prvi gumb na odijelu ne zakopča na pravo mjesto, nakon toga sve ide naopako. Uvjeren sam kako smo mi pravilno započeli.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Xxxxxx Xxxxxx Xxxxxx istaknuo je da će koristi od ovog projekta imati u prvome redu hr- vatski građani i poslovni subjekti. Infrastruktura će doprijeti i na do onih područja koja komercijalnim operatorima nisu isplativa:

/ Drago mi je da su trgovačka društva uz ekonomski moment pre- poznala i svoju društvenu ulogu, a to će svim našim građanima omogućiti pristup internetu.

HŽ Putnički prijevoz

Modernizirani dizel-motorni vlakovi

U prosincu prošle godine i siječnju 2014. u promet su puštena dva modernizirana dizel-motorna vlaka serije 7 121. Obnovio ih je TŽV »Xxxxxxx«, a u njih su ugrađena potpuno nova sjedala koja su prvi put proizvedena u »Gredeljevim« pogonima.

/ Piše: Xxxxxxx Xxxxxxx Xxxxx

/ Foto: Xxxxxxx Xxxxxxx Xxxxx

Dizel-motorni vlakovi osvježenog i modernog interijera voze na područ- ju Regionalne jedinice Varaždin. Na njih su ugrađeni novi metalizirani prozori i novi razglas, obnovljene su prtljažne police, modernizirana je i sigurnosna oprema. Također, u te su vlakove ugrađena potpuno nova sjedala za putnike. Sjedala su proizveli radnici TŽV-a »Gredelj«. Ona su moderanog dizajna te svim putnicima, neovisno o njihovu stasu, omo- gućuju udobno sjedenje. Imaju naslone za ruke, a njihova prosječna masa iznosi samo 15 kg po sjedalu, što za dvosjed s čeličnim postoljem iznosi oko 37 kg, a to donosi znatne uštede pri eksploataciji sjedala ali i prilikom izrade, montaže i održavanja radi lakše manipulacije. U prosincu su sjedala testirana sukladno međunarodnim normama te su rezultatima zadovoljila sve kriterije. Među ostalim testirana su na opterećenja koja se javljaju tijekom eksploatacije (npr. vandalizam) te je sukladno UIC-ovim propisima ispitana samogasivost materijala od kojega su sjedala izrađe- na. Proširenjem proizvodnje na izradu sjedala Tvornica željezničkih vozila

»Xxxxxxx« želi dodatno proširiti svoju uslugu.

Dizel-motorni vlak pogodan je za eksploataciju na prugama s veli- kom frekvencijom putnika. U vlaku ima 144 sjedećih mjesta te 68 stajaćih, dakle njegov ukupni kapacitet iznosi 212 mjesta. Najveća brzina koju postiže DMV je 120 km/h.

U sljedećem razdoblju nova sjedala bit će ugrađena u dva elektromo- torna te dva dizel-motorna vlaka u sklopu njihove modernizacije.

Testiranje samogasivosti materijala

/ NOVOSTI

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx Xxxxx Xxxxx

Problemi na riječkoj pruzi

Gorski kotar okovan ledom

Prošle godine snijeg visok gotovo metar nije pre- kinuo željeznički promet. Nakon gotovo proljetnih vremenskih uvjeta koji su u Gorskome kotaru vla- dali u prosincu prošle godine, početkom veljače ove godine palo je četrdeset centimetara snijega. Uz snijeg pala je i ledena kiša koja je ledom okovala Gorski kotar. Proglašena je elementarna nepogoda, a željeznički je promet prekinut 31. siječnja. Protiv leda se nije moglo boriti.

Moravice

Nakon prošlogodišnje hladne zime kada su pale velike količine sni- jega koje su izazvale velike poteškoće u prometu, krajem prošle godine činilo se da ćemo se ove zime »izvući«. Radovi na remontu pruga u Gorskome kotaru i zamjeni mosne konstrukcije u Fužinama izvodili su se tijekom cijelog prosinca. Snijegu nije bilo ni traga i onda je početkom veljače na četrdesetak centimetara snijega pala kiša te se sve zaledilo. O situaciji u Gorskome kotaru mediji su iscr- pno izvješćivali, no uživo je sve izgledalo puno gore.

Vlakovi su vozili do Ogulina, a dalje su putnike brzih vlakova do Rijeke, bez zaustavljanja u usputnim stajalištima, prevozili autobusi. Stanje u Zagrebu nije bilo ni slično onome što se kroz prozor vlaka moglo vidjeti po izlasku iz Karlovca. Snijega nije palo puno, ali je sve bilo zaleđeno. Grane su se savijale pod teretom leda, s krovova željezničkih kolodvora i stajališta visjele su duge sige, a kolosijeci i peroni sjajili su se poput ledenih površina.

U Ogulinu pomoćnik direktora Prometnog sektora Xxxxx Xxxxxxx i šef kolodvora Ogulin Xxxxxxxx Xxxxxxxx rekli su da je u Ogulinu stanje bilo dobro u usporedbi s katastrofom koja je vladala na pruzi od Gomirja do Moravica i od Delnica do Fužina.

/ Drveće je smrznuto, a grane pucaju i padaju po pruzi i kontaktnoj mreži. Skretničari krampom razbijaju led jer drugačije ne ide. Na po- dručju Gorskog kotara proglašena je elementarna nepogoda, a promet je prekinut 31. siječnja u 18.30 sati. Ljudi su angažirani prema planu

zimskog osiguranja i radilo se po pozivu. Tri garniture ostale su za- robljene u snijegu i 4. veljače dvije su iz Moravice izvučene u Ogulin, a garnitura iz Fužina odvezena je u Rijeku. Isti dan za dizelsku vuču otvorena je dionica od Xxxxxxx xx Xxxxxxxx – rekao je Xxxxxxxx.

O situaciji u Fužinama Xxxxx Xxxxxxx je dodao:

/ Tamo je temperatura bila ispod nula, a kiša je padala. Od toga ne može biti gore. Padala su stabla takve debljine da se jedino moglo ložiti cijelu zimu. Kontaktna mreža bila je zaleđena. Mislili smo da smo ove zime dobro prošli, a onda nas je zaledilo. Od petka nitko oka nije sklopio. Nevjerojatno je, ali u Lici nema ni centimetar sni- jega. Prošle zime snijeg je padao do metra visine i to smo probili.

Fužine

Fužine

Sada ga ima četrdesetak centimetara, no protiv leda se ne može. U željezničkome kolodvoru u Fužinama 5. veljače održana je kon- ferencija za novinare na kojoj je član Uprave HŽ Infrastrukture Xxxx Xxxxxxx izjavio:

/ Suočeni smo s ekstremnim vremenskim uvjetima i, nažalost, više od do sada učinjenog nije se moglo. Oko 150 ljudi u 15 interventnih ekipa Regionalne jedinice HŽ Infrastrukture Zapad neprestano je na terenu. Prioritet je uklanjanje drveća s pruge i popravak kontaktne mreže. Uz njih smo danas angažirali još stotinjak radnika tvrtke Pružne građevine. Dajemo sve od sebe da prugu što prije osposobimo za promet.

Kada je zatoplilo, u Fužinama su pucale grane i led se otapao. U takvim vremenskim uvjetima željezničari su vidjeli priliku da što više naprave i u prometnome uredu okupili su se voditelji raznih jedini- ca koji su pokušavali što prije ishoditi dozvolu da krenu na prugu. Prometnik im je s malo uspjeha pokušavao objasniti kako postoje određena pravila o tome i da ne mogu svi istodobno krenuti. Uz malo uvjeravanja i povišenih tonova rješenje je ipak pronađeno.

/ NOVOSTI

/ Piše: Xxxxxx Xxxxxx

6. međunarodno savjetovanje o željeznici

Željeznička ulaganja kao podrška hrvatskome gospodarstvu

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera u suradnji s partnerima Europskim savezom društava željeznič- kih inženjera (UEEIV), HŽ Infrastrukturom, HŽ Putnič- kim prijevozom i Hrvatsko-austrijskom trgovinskom komorom u Zagrebu i Slavonskom Brodu 28. i 29. svibnja 2014. organizira 6. međunarodno savjetova- nje »Ulaganja u željeznicu kao podrška razvitku gos- podarstva«. Očekuje se da će pokrovitelji savjetovanja biti Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

Na savjetovanju će se raspravljati o stanju i budućnosti željezničkog pro- meta u Hrvatskoj i regiji. S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju njezina željeznička infrastruktura postala je sastavni dio EU-ove željezničke mreže, što ima važan utjecaj na funkcioniranje željezničkog prometa u Hrvatskoj. Europska komisija je krajem prošle godine donijela novu infrastruk- turnu politiku, u sklopu koje je utvrđena osnovna prometna mreža, odnosno devet prometnih koridora. Ubrzanim ulaganjima osnovna mreža treba biti dovršena do 2030. te bitno trebaju biti promijenje- ne i unaprijeđene prometne veze između Istoka i Zapada. Budući da se Hrvatska nalazi na tome putu, na hrvatskoj željezničkoj mreži u tijeku su veliki investicijski radovi. Da bi ciljevi bili provedeni, investi- cijske radove trebat će intenzivirati i proširiti na cijelu regiju.

Imajući u vidu spomenute okolnosti, kao i gospodarsku krizu, na savjetovanju će biti pokrenuta rasprava o stvarnim posljedicama nove europske prometne politike za Hrvatsku i regiju, kao i o mogu- ćim utjecajima ulaganja u željeznicu na pozitivne trendove u gospo- darstvu i brži izlazak iz recesije.

Zagreb

Zaključci i preporuke sa savjetovanja moći će poslužiti upravnim tijeli- ma RH, EU-a i zemalja u okružju, Zajednici europskih željeznica i upra- vitelja infrastrukture (CER) i međunarodnim financijskim institucijama kao smjernice za planiranje ulaganja u željezničku infrastrukturu.

Savjetovanje će ujedno biti iznimna prilika da željeznička poduzeća i tvrtke željezničke industrije prezentiraju svoje planove, mogućnosti i suvremena tehničko-tehnološka dostignuća.

Dogovorena su sljedeća tematska područja: Ulaganje u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj i regiji, Željezničko tržište u regiji i mo- gućnosti pojedinih prijevoznika, Važnost riječnih luka i perspektive intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj i regiji, Suvremena rješenja i tehnologije željezničke infrastrukture, Nova željeznička vozila i mo- dernizacija te Financiranje velikih željezničkih projekata.

Prvi dan savjetovanje će biti održano u dvorani MPPI-a na Prisavlju 14, a u uvodnim izlaganjima govorit će se o prometnoj strategiji, ulaganji- ma u infrastrukturu, budućnosti koridora koji prolaze kroz Hrvatsku, a u popodnevnim satima bit će održan okrugli stol na temu »Perspektive hrvatske i regionalne željezničke mreže u sklopu nove infrastrukturne politike EU-a«. Na okruglome stolu sudjelovat će predstavnici Europ- ske komisije, Vlade RH, CER-a, UEEIV-a, Udruge Korridor X. PLUS, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i željezničkih tvrtki iz regije.

Sljedeći dan sudionici će novim elektromotornim vlakom HŽ Putničkog prijevoza otputovati u Slavonski Brod i tamo nastaviti savjetovanje. Organizatori savjetovanja pozivaju sve zainteresirane autore da svoje sudjelovanje prijave do 1. travnja 2014. U prijavi treba navesti naslov izlaganja, njegov sažetak i trajanje izlaganja. Radovi u obliku i formatu prezentacije za savjetovanje trebaju biti dostavljeni Programskom i or- ganizacijskom odboru elektroničkom poštom na adresu marko.odak@ xx.xx.xx ili xxxxxxxxxxxx@xxxx.xx najkasnije do 12. svibnja 2014. Organi- zator poziva i zainteresirane tvrtke te ustanove da svoje proizvode i uslu- ge predstave kroz komercijalno izlaganje. Sve dodatne informacije mogu se dobiti slanjem elektroničke pošte na adresu xxxxxxxxxxxx@xxxx.xx.

/ Piše: Xxxxxx Xxxxxx

Inicijativa za X teretni koridor

Dana 24. siječnja na sjednici Opće skupštine Udruge Koridor X Plus, na kojoj su sudjelovali predstavnici HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, Slovenskih že- ljeznica, OBB Infrastrukture, Željeznica Republike Srp- ske i Željeznica Srbije, u Zagrebu pokrenuta je inicija- tivu da se bivši X. paneuropski koridori uvrsti u mrežu koridora za teretni prijevoz pod nazivom RFC10 (Rail Freight Corridor 10).

Na sastanku je usuglašen terminski plan aktivnosti koji predviđa da se u roku od tjedan dana upraviteljima željezničke infrastrukture od Austrije do Srbije dostavi nacrt Memoranduma o razumijevanju o osnivanju zajedničke tvrtke RFC10, čiji će tekst raspraviti sve člani- ce i usuglašenu verziju potpisati na sljedećoj Općoj skupštini Udru- ge Koridor X Plus, a koja će biti održana u lipnju 2014. u Ljubljani. Memorandum o razumijevanju sastavit će se po uzoru na druge koridore za teretni prijevoz, a ideju je podržao i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture (HŽI) Xxxxx Xxxxxxx, koji će se u hrvatskome Mini- starstvu pomorstva, prometa i infrastrukture založiti da u dogovoru s drugim ministarstvima daju podršku toj inicijativi.

Pozdravljajući skup, Xxxxxxx je rekao to da je bivši X. paneuropski koridor, sada koridor RH1, u središtu HŽI-ovih investicija i da je prošle godine na hrvatskoj dionici toga koridora napravljen »veliki posao«. Radovi započeti prošle godine na relacijama Borongaj

– Dugo Selo, Zagreb – Klara, Velika Gorica – Turopolje i Novska

– Okučani još se izvode, a u tijeku je priprema dokumentacije za obnovu, rekonstrukciju i izgradnju drugoga kolosijeka na drugim dionicama.

Ove godine počinje obnova dionica Savski Marof – Zaprešić te Greda

– Sisak – Novska. HŽ Infrastruktura će od 2014. do 2023. u obnovu koridora RH1 uložiti ukupno 7,6 milijardi kuna.

Govoreći o planovima HŽ Putničkog prijevoza, Xxxxx Xxxxxx, me- nadžer Poslovne jedinice Prodaja, rekao je to da je zadnjih godina na toj dionici trend opsega kvalitete i broja putnika u padu, ali da će HŽ Putnički prijevoz kao nacionalni operator slijediti napore HŽ Infrastrukture u poboljšanju kvalitete infrastrukture uvođenjem bo- lje usluge, što bi trebalo privući i više putnika. Tako je najavio skoro potpisivanje ugovora o nabavi novih vlakova, od kojih će dio voziti na X. koridoru, te uvođenje još jednog para međunarodnog vlaka između Villacha i Beograda u voznome redu.

/ NOVOSTI

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Remont Skrad – Moravice

Radovi se izvode planiranom dinamikom

Voditelj radova na xxxxxxx Xxxxxxxx – Skrad Xxxxxx Xxxxxxx sudjelovao je u svim remontima koji su se u posljednje vrijeme izvodili na vrlo zahtjevnim di- onicama riječke pruge. Radovi su počeli 17. lipnja 2013. i izvodit će do kraja lipnja ove godine. Vlakovi će tada voziti projektiranom brzinom od 75 km/h, a remont će u cijelosti biti završen do kraja 2014.

je završena zamjena sustava električne vuče. Vrlo zahtjevni radovi izvodili su se prilikom zamjene čelične konstrukcije mosta »Ličan- ka«. Remonti se izvode, a tijekom ove godine počet će i radovi na kolodvoru Brajdica – rekao je Xxxxxxx.

Radovi na remontu pruge Skrad – Moravice izvode se planira- nom dinamikom. Od početka pa do kraja siječnja 2014., kada je Gorski kotar bio doslovno zaleđen, moglo se raditi bez pre- kida:

/ Tijekom zimskih mjeseci uvjeti su takvi da radovi moraju biti pre- kinuti. Srećom, ove sezone vrijeme nam je bilo naklonjeno i osim

Xxxxxx Xxxxxxx

Radovima na gornjem pružnom ustroju 17. lipnja prošle godine počeo je remont 16,5 kilometara duge dionice Moravice – Skrad. Radovima je obuhvaćen i kolod- vor Moravice, dok je kolodvor Skrad obnovljen 2009. godine. S obzirom na geometriju pruge, to je jedan od najzahtjevnijih di- jelova riječke pruge. Naime, na tome dijelu radijusi krivina često su manji od 300 metara. Nosi- telj ugovora i izvođač radova su Pružne građevine.

Radovi na remontu riječke pru- ge intenzivirani su od 2005. go- dine. Voditelj projekta Moravice

– Skrad Xxxxxx Xxxxxxx cijelo je vrijeme uključen u te radove. Naime, od 2005. bio je nadzor-

razdoblja oko božićnih i novogodišnjih blagdana, radili smo bez prekida. Krajem siječnja i početkom veljače imali smo poteškoća s ledom i nije se moglo raditi. Uglavnom, radovi se izvode planiranom dinamikom i od kraja lipnja vlakovi će od Skrada do Moravica voziti projektiranom brzinom od 75 km/h. Potom će se do kraja godine izvoditi radovi na objektima, sanaciji propusta, usjeka i nasipa, po- stavljanju drenaže, regulaciji sustava odvodnje te gradnji perona i

ni inženjer na xxxxxxx Xxxxxxxx – Rijeka, a potom na dionicama Skrad

– Lokve i Lokve – Drivenik. Kao diplomirani inženjer građevine, Xx- xxxx Xxxxxxx zaposlio se 2. veljače 1996. Počeo je raditi u Sekciji za održavanje pruga Rijeka, a nakon zadnje promjene organizacije i promjene naziva zaposlen je u Radnoj jedinici HŽ Infrastrukture Zapad – Nadzornom središtu Rijeka.

Ozbiljniji radovi na remontu riječke pruge počeli su na dionici od Škr- ljeva do Drivenika 1998. godine. Na dionici Rijeka – Škrljevo radovi su se izvodili od 2005. godine. Tijekom 2011. završeni su radovi na dionici Skrad – Lokve, a prošle godine na dionici od Lokava do Dri- venika. Kada se tome pribroje radovi na dionici Skrad – Moravice koji će biti završeni ove godine, riječ je o relaciji od Rijeke do Moravica. Sredinom 2014. iz Moravica se remont nastavlja prema Ogulinu.

/ Do sada je na riječkoj pruzi napravljeno puno toga, a trenutačno se izvode opsežni i vrlo zahtjevni radovi. Prošle godine u cijelosti

potpornih zidova – kazao je Xxxxxx Xxxxxxx.

Riječka pruga, pogotovo na svojemu gorskom dijelu, penje se u vi- sine do 800 metara i prolazi kroz vozilima nepristupačna područja. Zbog toga je na jednome kolosijeku vrlo složeno organizirati gradi- lište:

/ Specifično je raditi na jednome kolosijeku. To su zahtjevni remonti i svi koji su uključeni u njihovo izvođenje daju najviše što mogu od sebe. Pruge su zbog radova obično zatvorene za promet od šest do osam sati. Nakon toga treba osigurati uvjete za neometan tijek teretnog i putničkog prijevoza. I tijekom obustave prometa na pruzi na gradilište stižu razna vozila. Zbog toga nam je vrlo važna dobra suradnja s kolegama iz Organizacije i regulacije prometa. Srećom, ta suradnja je izvrsna i to nam puno znači. Uvijek nam izlaze usu- sret najviše što mogu i često aktivno sudjeluju u rješavanju različitih situacija – rekao je Trošelj na kraju razgovora.

Distribucija »Željezničara«

Od siječnja 2013. distribuciju »Željezničara« preuzela je tvrtka »City Express«. Nakladnik časopisa je HŽ Infrastruktura, s time da dio naklade predaje HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Xxxxx koji preuzimaju daljnju distribuciju svojim jedinicama. Nakladnik »Željezničar« do- stavlja tvrtkama kćerima i na vanjske adrese.

U više navrata čuli smo primjedbu da »Željezničar« »jako dugo pu- tuje« i da ne stiže na pojedine adrese. Što se brzine dostave tiče, smatram, a tako je bilo i sa siječanjskim brojem, da će list puno brže stizati na odredište nego što je to bilo do sada. Kada šaljemo

časopis na adresu pojedinog kolodvora, šef kolodvora je osoba kod koje bi trebao biti dovoljan broj primjeraka. Slično je i s poslovnim područjima.

Ukoliko pojedini kolodvori ili jedinice ne dobivaju dovoljan broj pri- mjeraka, molimo vas da nam to javite na adresu uredništva lista

»Željezničar«: Xxxxxxxxxxxx 12, 10 000 Zagreb ili na adresu e-po- šte xxxxxxxx.xxxxxxxx@xxxxxxx.xx.

Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ

/ Piše: Xxxxxxx Xxxxxxx Xxxxx

/ Foto: Xxxxxxx Xxxxxxx Xxxxx

HŽ Putnički prijevoz

Novi sustav prodaje

prethodno je potrebno

implementirati centralni sustav prodaje. Nakon stoga slijedi paralelna implementacija svih kanala prodaje (inter- netska prodaja, prodaja putem aplikacije pamet- nim telefonima, stabilni automati, mobilni ter- minali za konduktere i stabilni terminali za bla- gajnike).

Dosadašnji koncept izdavanja prijevoznih karata nije prilagođen trendovima i zahtjevima tržišta.

Danas postoji 196 pro- dajnih mjesta HŽ Put- ničkog prijevoza. Na njih

U roku od 18 mjeseci u HŽ Putničkom prijevozu bit će implementiran novi integralni sustav prodaje i rezervacija karata. Karte će se prodavati kroz pet različitih kanala, među kojima su internetska pro- daja te prodaja putem pametnih telefona. Izdavat će se isključivo elektroničke prijevozne karte.

S potpisivanja ugovora

Uprava HŽ Putničkog prijevoza potpisala je ugovor s odabranom za- jednicom ponuditelja koja se sastoji od tvrtki Scheidt & Bachmann GmbH iz Njemačke, KING ICT d.o.o. iz Zagreba i Četrta pot d.o.o. iz Slovenije. Investicija je vrijedna 43,3 milijuna kuna, a uključuje i stručni nadzor.

Novi sustav obuhvaća uvođenje centralnog sustava za prodaju kara- ta koji od 0 do 24 sata podržava online prodaju karata kroz internetski portal HŽ Putničkog prijevoza i kroz aplikaciju za pametne telefone koju će korisnici besplatno moći instalirati na svoje mobitele.

Također, uvodi se prodaja karata na stabilnim automatima. Riječ je o bezgotovinskim automatima na kojima će korisnici u svako doba dana samostalno moći kupiti prijevoznu kartu kartičnim načinom plaćanja. Četiri stabilna automata bit će po- stavljena na Zagreb Glavnom kolodvoru, a po jedan automat u kolodvorima u Splitu, Osijeku, Vinkovcima, Rijeci, Varaždinu i Slavonskom Brodu. U planu je naknadno proširenje mreže stabilnih automata i na druga prodajna mjesta.

Novi kanal prodaje uvodi se i kod konduktera koji će za kontrolu i prodaju karata u vlakovima koristiti 580 mobilnih terminala.

Također, provest će se modernizacija postojećeg načina prodaje karata putem stabilnih terminala na blagajnama. Riječ je o 222 ter- minala koji će biti postavljeni u službenim prodajnim mjestima (u kolodvorima i stajalištima).

Uvest će se i 150 tisuća smart kartica koje će zamijeniti postojeće kartonske iskaznice za mjesečne, višemjesečne i godišnje karte. Također, smart kartice će se upotrebljavati i za kupnju pojedinač- nih karata kao prepaid kartice kojima će korisnici moći kupovati karte na blagajnama, automatima ili od konduktera u vlaku.

Integralni sustav prodaje i rezervacije karata bit će implementiran do kolovoza 2015. Da bi se uspostavio bilo koji kanal prodaje,

150 karte se prodaju putem stabilnih terminala, dok se na preo- stalih 46 prodajnih mjesta prijevozne karte ispostavljaju ručno. Na polovini prodajnih mjesta trenutačno je omogućeno kartično plaća- nje karata.

Novi sustav obuhvaća prodaju i rezervaciju karata u unutar- njem i međunarodnom putničkom prijevozu, i to isključivo iz- davanjem elektroničke prijevozne karte. Osim prikupljanja niza podataka važnih za poslovanje Društva, cilj HŽ Putničkog prije- voza jest povećati poslovne prihode podizanjem razine kvalite- te usluge uvođenjem više načina na koji korisnici mogu kupiti kartu, omogućavanjem kupnje karata od 0 do 24 sata, po- nudom novih tarifnih modela, skraćenjem vremena potrebnog za ispostavljanje karte te automatizacijom cijelog poslovnog procesa.

/ NOVOSTI

/ NOVOSTI

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Nova djelatnost Željezničke tiskare

Iskorak na tržište oglašavanja

U sklopu restrukturiranja Željeznička tiskara prošle je godine uvela djelatnost oglašavanja. U rujnu 2013. Željeznička tiskara i HŽ Putnički prijevoz potpisali su petogodišnji ugovor kojim je tiskara uzela u zakup prostor za oglašavanje na vlakovima i u vlakovima.

Željeznička vozila sigurno su jako dobar i uočljiv, a nadasve po- seban prostor za oglašavanje. Vlakovi su dugački sedamdesetak metara, putnički vagoni gotovo trideset, svakodnevno voze i po šesnaest sati i to po cijeloj Hrvatskoj. Praksa oglašavanja na želje- zničkim vozilima poznata je u svijetu. Vrlo inovativna rješenja mogu se vidjeti u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, SAD-u, Japanu i drugdje. U Hrvatskoj ZET uspješno iznajmljuje oglasni prostor na tramvajima, a što se željeznice tiče, do sada se ponegdje spominjala međunarodna praksa te se govorilo o tome kako bi je bilo dobro uvesti, ali konkretnih rezultata nije bilo.

Voditeljica oglašavanja u Željezničkoj tiskari je Xxxx Xxxxxxx Xxxxxx koja s optimizmom gleda na potencijal tog posla. U razgovoru s njom doznali smo detalje o novoj djelatnosti Željezničke tiskare.

/ Prostor za vanjsko oglašavanje predvidjeli smo na motornim vla- kovima – garniturama gradsko-prigradskog prijevoza i na vagoni- ma. Tako cijela površina vlaka može postati putujuća reklama koja

dnevno prijeđe više od 1000 km. Osim na vanjskoj površini, ogla- šavati možemo i u unutrašnjosti vozila. Tamo su postavljani okviri za plakate kao klasičan način komunikacije s putnicima. Za potrebe klijenta koji u zakup uzme i vanjski i unutarnji prostor u mogućnosti smo organizirati različite promotivne akcije kao što je dijeljenje pro- pagandnog materijala. U takvim slučajevima i unutrašnjost vozila može se urediti u skladu s vanjskim izgledom. U ponudi je najam

cjelokupnog, polovine ili trećine oglasnog prostora u svakome vla- ku – rekla je Xxxxxxx Xxxxxx.

/ Kada se pogledaju naši motorni vlakovi, može se uočiti kako rijet- ko koje vozilo nije išarano grafitima. Za pretpostaviti je da će ogla- šivači inzistirati na tome da zakupljeni prostor bude čist. Postoji li učinkovita zaštita u takvim slučajevima?

/ Kada se zakupi prostor na vozilu, postavljamo sliku odnosno kla- sičnu PVC naljepnicu. Cijela oglasna poruka bit će zaštićena anti- grafitnom zaštitom, koja će nam pojednostavniti i olakšati eventual- no uklanjanje grafita.

Veliki oglašivači uočavaju potencijal vlakova kao mjesta za oglaša- vanje. U tijeku su pregovori s više potencijalnih oglašivača kojima smo demonstrirali produkciju na oglednom projektu.

Istina je da smo novi na ovome tržištu i borimo se da budemo pre- poznati kao pouzdan partner sa svim ovlastima potrebnima za pro- vedbu posla. Dosta pregovora je u toku i mislim da ćemo uspjeti pokrenuti posao – rekla je na kraju Xxxxxxx Xxxxxx.

Aktivnosti DDK Osijek

125. darivanje Xxxxxxxx Xxxx

Dana 12. veljače u prostorijama Transportne škole u Osijeku održana je humanitarna akcija darivanja krvi u organizaciji osječkog Aktiva DDK i Zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a Osijek.

Bila je to prigoda da se sagledaju i prošlogodišnje aktivnosti. Godi- ne 2013. organizirane su četiri akcije dobrovoljnog darivanja krvi, u kojima je 148 aktivnih članova doniralo 93 doze krvi.

Predsjednik Gradskog vijeća Xxxx Xxxxx svečano je uručio prigodne plakete, i to Xxxxxxxx Xxxx za 125. darivanje krvi, Xxxxx Xxxxxx za

100. darivanje, Xxxxx Xxxxxxxx za 75. darivanje te Xxxxxxxx Xxx- xxxxxx, Xxxxxxxxx Xxxxxxx, Xxxxx Xxxxxxxxxx, Xxxxx Xxxxxx, Xxxxxx Xxxxxx i Xxxxxx Xxxxxx za 50. darivanje. Prometnik iz Osijeka Xxxxx Xxxxxx krv je darovao 100. put, a bilo je i tzv. debitanata. Tako je prvi put krv donirao Xxxxxxxx Xxxxxxxxxxxx, šef kolodvora Osijek.

/ Piše: Xxxxx Xxxxxxx

/ Foto: Xxxxx Xxxxxxx

/ HŽ INFRASTRUKTURA

/ Piše: Xxxx Xxxxxxx

/ Foto: Xxxx Xxxxxxx

Radovi na varaždinskom području

Sanirana klizišta i promijenjene brojne skretnice

Iako varaždinsko područje nije na glavnim pružnim ko- ridorskim pravcima, veliki opseg regionalnoga putnič- kog prijevoza zahtijeva radove na održavanju pruga.

Prošle su se godine na varaž- dinskome području izvodili re- doviti radovi na obnovi pruga, no bilo je i puno posla s klizišti- ma na pruzi Zaprešić – Čako- vec. Uz sve to priprema se ob- nova dionice od Đurmanca do Slovenije, a najavljuje se izrada tehničke dokumentacije za ob- novu dionice Zabok – Varaždin. O svemu tome razgovarali smo s Xxxxxxx Xxxxx, pomoćni- com direktora za građevinski sektor u Nadzornom središtu Varaždin.

jalosti, a prema inspekcijskome rješenju Ministarstva pomor- stva, prometa i infrastrukture kako bi se udovoljilo kriterijima postavljenima u važećim pravilnicima. Skretnice su mijenjane u kolodvorima Zabok, Konjšćina, Budinšćina, Novi Marof i Va- raždin.

Xxxxxx Xxxxx

Novi ustroj i novi zadatci Prema novome ustroju HŽ In- frastrukture koji se primjenjuje od 10. siječnja ove godine, na

Pružna vozila HŽ Infrastrukture na obnovi pruge u Murskom Središću

sjeveru Hrvatske osnovna je Regionalna jedinica Sjever, a sastoji od

Nadzornih središta Varaždin i Koprivnica. Direktor jedinice Sjever je Xxxxxx Xxxxxx, zamjenik direktora Xxxxx Xxxxxxxxx, a oba rade u Nad- zornom središtu Koprivnica, a pomoćnica direktora za građevinski sektor je Xxxxxx Xxxxx koja radi u Nadzornom središtu Varaždin.

Novim preustrojem došlo je do promjena koje pokrivaju sadašnje Nadzorno središte Varaždin. Tako je to središte sada nadležno za pruge Zaprešić – Čakovec od Bedekovčine do Čakovca, Varaždin – Koprivnica do kolodvora Ludbreg, Varaždin – Golubovec, Čakovec

– Mursko Središće – DG i DG – Čakovec – Kotoriba – DG. Pruge Zaprešić – Čakovec do Bedekovčine, Zabok – Đurmanec – DG i Zabok – Gornja Stubica prešle su u nadležnost Regionalne jedinice Centar sa sjedištem u Zagrebu. Time je i Nadzorna grupa Zabok s pripadajućim zaposlenicima prešla u jedinicu Centar. Zaposlenici Nadzornog središta Varaždin morali su drugačije rasporediti za- poslenike kako bi pokrili novu dionicu Bedekovčina – Budinšćina na pruzi Zaprešić – Čakovec za koju su prije brinuli zaposlenici iz Zaboka.

Obnove pružnih dionica i zamjene skretnica

U tijeku su radovi na obnovi xxxxxxx Xxxxxxx – Mursko Središće

– DG. Obnavlja se dio od kilometra 10+500 do 16+300 (ulaz u Mursko Središće). Obnova od km 16+300 do državne granice u km 17+400 završena je tijekom 2013. godine. Kada radovi budu završeni, čitava dionica bit će sposobna za brzine od 60 km/h i oso- vinski pritisak od 20 tona po osovini.

Radovi na toj pruzi izvode se od četvrtka do nedjelje. Od ponedjeljka do srijede na toj pruzi ponovno teče i teretni prijevoz prema sloven- skoj Lendavi.

Tijekom 2013. na području varaždinskog nadzornog središta zamijenjeno je 18 skretnica. One su zamijenjene zbog dotra-

U kolodvoru Varaždin promijenjeno je osam skretnica. Varaždin je vrlo važno regionalno čvorište s više od 80 putničkih i nešto manje od 10 teretnih vlakova tijekom radnog dana. Prilikom mijenjanja velikog broja skretnica bila je potrebna kvalitetna suradnja s pro- metnom sekcijom, signalno-sigurnosnom dionicom, HŽ Putničkim prijevozom i HŽ Cargom. Pleše i ostali zaposlenici naveli su da je suradnja bila izvrsna, a kašnjenja nije bilo ili su bila vrlo mala.

Početkom godine skretnice su mijenjanje i na izlasku iz Varaždina u smjeru Čakovca, a stare skretnice radijusa 200 metara zamijenjene su novima radijusa 300 metara. Sve to zahtijevalo je i dodatne ra- dove na kolosijecima koje te skretnice povezuju.

Tijekom prošle godine obnovljeni su i prvi kolosijek u kolodvo- ru Kotoriba i treći kolosijek u kolodvoru Čakovec. Obnovljeno je i nekoliko povišenih površina za ulazak i izlazak putnika, i to u stajalištima Novo Selo Rok, Dukovec i Mursko Središće. Tijekom 2012. obnovljene su i sve površine za ulazak i izlazak putnika na pruzi Varaždin – Golubovec, osim onih u kolodvorima Golubovec i Cerje Tužno.

Sanacija klizišta na prugama u Hrvatskom zagorju

Prošle godine pojavila su se tri opasna klizišta, i to pokraj stajališta Sveti Ilija i Krušljevec na pruzi Zaprešić – Čakovec i jedno u blizini Krapine, na pruzi Zabok – Đurmanec – državna granica.

Klizište pokraj Svetog Ilije još uvijek se sanira. Radovi su prekinuti zbog loših vremenskih uvjeta, no uskoro će biti nastavljeni. U trav- nju prošle godine se nakon topljenja snijega zemlja odronila na samu prugu. Kosina je u prvoj fazi očišćena, izrađen je projekt ko- načne sanacije, a u studenome je nakon izbora vanjskog izvođača konačno i pokrenuta.

/ HŽ INFRASTRUKTURA

Klizište pokraj stajališta Krušljevec pojavilo se na mjestu gdje je pruga u zasjeku. Zemljana ploha je nakon velikih oborina kliznula ispod pruge te je došlo do propadanja. Na tome je mjestu pruga bilo zatvorena više dana, a putnici su se prevozili autobusima.

Konačna sanacija tog klizišta je završena, ugrađen je novi materijal ispod pruge, a kosina zasjeka dodatno je uređena te je ispod nje sagrađen potpuno novi sustav odvodnje koji bi trebao spriječiti bu- duća pomicanja pruge.

U blizini Krapine također je provedena konačna sanacija klizišta zamjenom materijala u nasipu pruge. Propadanje pruge nastupilo je uslijed djelovanja rijeke Krapinice koja je prije odnosila materijal ispod pružnog nasipa.

Zaposlenici Nadzornog središta Varaždin predložili su da se u plan investicija uvrste još tri potencijalna klizišta na pruzi Zaprešić – Ča- kovec. Na toj pruzi osobito je problematična dionica Turčin – Bu- dinšćina duga 27 kilometara. Ta brdovita dionica prolazi terenom gdje se nalazi puno lapora i gline te su brojna mjesta nakon obilnih oborina podložna klizanju terena.

U plan investicija predloženo je i tresetište na pruzi DG – Čakovec – Kotoriba – DG. Ono se nalazi između kolodvora Kotoriba i stajališta Donji Mihaljevec. Na tome mjestu primjećeno je propadanje pruge uslijed izgaranja sloja drvenog ugljena koji se nalazi negdje duboko pod zemljom te se sada tamo vozi smanjenom brzinom.

Sanacija pruge Đurmanec – DG

Xxxxxxx Xxxxxxxx – državna granica sa Slovenijom je od 2002. zatvorena za sav promet. No, Nadzorno središte Varaž- din počelo je izrađivati projekt sanacije tog dijela pruge u cilju ponovne uspostave željezničkog prometa. Iako je ta dionica po novome ustroju potpala pod jedinicu Centar, varaždinski za- poslenici i dalje će voditi izradu tog projekta te radove kada počne obnova.

Dio ugovora za sanaciju pruge i mostova te tunela Lupinjak već je potpisan i završetak radova najavljen je za kraj kolovoza ove godine. Ukupna vrijednost radova iznosit će oko 10 milijuna kuna.

Priprema se i obnova pruge Zaprešić – Čakovec

Zaposlenici Nadzornog središta Varaždin već nekoliko godina pokušavaju pokrenuti obnovu te pruge, no ona je regionalna pruga i u postojećem jeku obnove koridorskih pravaca nije uvr- štena među prioritete.

Najavljeno je da će se krenuti u obnovu xxxxxxx Xxxxxxxx – Zabok, no u Varaždinu kažu kako se nadaju da će ove godine u planove za izradu tehničke dokumentacije za obnovu pruge ući i dionica Zabok

– Varaždin. To bi značilo da bi po završetku projekta sanacije obno- va pruge mogla krenuti već 2015. godine. Putnički vlakovi danas od Varaždina do Zagreba voze od dva sata i osam minuta do dva sata i 55 minuta, a obnovom pruge ta bi se vremena mogla skratiti za od 40 do 60 minuta, ovisno o rangu vlaka.

Izgradnja stajališta Buzin

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Radovi se izvode planiranim tempom

Sredinom kolovoza 2013. počeli su radovi na iz- gradnji stajališta Buzin na pruzi Zagreb – Sisak – Novska, između kolodvora Klara i Velika Gorica

Projekt što ga je izradilo Željezničko projektno društvo d.d. obuhvaća rekonstrukciju kolosijeka te izgradnju pothodnika, bočnog perona s rasvjetom i urbanom opremom. Na natječaju posao su dobile tvrtke Xxxx Xxxxxxx holding d.d. iz Slavonskog Broda te tvrtka Subterra

a.s. iz Praga. Planirana vrijednost radova je 12,1 milijun kuna, a rok završetka je u lipnju 2014. godine.

Radovi na gradilištu izvode se prema planu. Nakon postavlja- nja provizornog mosta, iskopan je novi pothodnik te je izvede- na korekcija na kontaktnoj mreži i signalno-sigurnosnim ure- đajima.

Novi pothodnik je završen. Nakon demontaže provizornog mosta slijedi uređivanje trupa kolosijeka, postavljanje novih tračnica i iz- gradnja perona. Uz peron novog stajališta uredit će se parkirališni prostor, prilazni putovi do autobusnog stajališta i naselja te oko- liš stajališta. Novo stajalište u zagrebačkome prstenu unaprijedit će uslugu u željezničkome gradskom prijevozu te privući putnike iz lokalnih naselja Bani i Mlaka. Budući da su u neposrednoj blizini

sagrađeni brojni uredski i trgovački centri, a u planu je i daljnja izgradnja stambenih objekata, nesumnjivo je da će uz odgovarajući vozni red i redovitost u prometu broj novih korisnika usluga biti u porastu.

/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

»Zagorski cug«

Seljačka buna u Donjoj Stubici

Dvjestotinjak kostimiranih sudionika 8. veljače su- djelovalo je u bitci kod Donje Stubice. Tom prilikom brojniji su seljaci predvođeni Xxxxxxx Xxxxxx u bijeg natjerali Xxxxxx Xxxxxx i njegove plemenitaše. Ni hladno i kišovito vrijeme, ni blato, ni livada nato- pljena vodom nisu omeli sudionike da daju najbolje od sebe i zabave mnogobrojne posjetitelje kod Maj- secova mlina.

Za posebni izletnički vlak »Xxxxxxxx cug«, koji je 8. veljače iz Za- greba vozio izletnike u Donju Stubicu na događanja posvećena seljačkim bunama, tražila se karta više. Za tu je prigodu HŽ Put- nički prijevoz, na veliko zadovoljstvo putnika, izletnike prevozio novim dizel-motornim vlakom. Sve karte po cijeni od samo pet kuna prodane su brzo te se procjenjuje da je vlakom putovalo oko 350 putnika.

Vlak je zakupila Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije. Domaćini iz Turističke zajednice Donja Stubica vrlo su zadovoljni inte- resom Zagrepčana i dogodine će pokušati osigurati još »veći vlak«.

Ovogodišnje događanje pod nazivom »Seljačka buna 1573. – 2014.« šesto je po redu. Iz godine u godinu na njega dolazi sve više posjetitelja. Tako ih je, prema procjeni organizatora, prošle godine bilo oko 4000, a ove godine oko 6000 tisuća.

U središtu Donje Xxxxxxx organiziran je renesansni sajam na ko- jemu su se mogli kupiti razni domaći proizvodi, a oni malo sretniji na tomboli su osvojili ulaznice za obližnje Terme Jezerčica. Na trgu su se okupljali i seljaci koji su kod Majsecova mlina imali zakazanu bitku. Vrijeme nije išlo u prilog domaćinima i suorganizatorima iz Družbe zlatnog kaleža, no kao što ni snježna mećava prošle go- dine, tako ni hladno i kišovito vrijeme nisu bili prepreka viteškim družinama koje su stigle iz Slovačke, Slovenije, Klisa, Orehovi- ce, Zeline, Zagreba … U dolini pored izletišta »Majsecov mlin« plemići su podigli utvrdu, postavili topove i spremno iščekivali seljake. Kada su stigli i seljaci, na vodom natopljenoj livadi bilo je oko 200 kostimiranih sudionika bitke. Blato je bilo doslovno do koljena i kretanje je bilo otežano. Uvod u bitku bile su međusobne uvrede te pojedinačni dvoboji između kmetova i plemića. Nakon toga kmetovi su krenuli u juriš na zidine i nakon desetak minuta zauzeli utvrdu. Xxxxxx Xxxx s družinom spasio se bijegom i poslije je u »izjavi za medije« sportski priznao poraz i rekao kako pokoji put mora i izgubiti.

Uz pristupačne cijene ugostiteljske ponude, gosti su tom prili- kom mogli u pola cijene razgledati i Muzej seljačkih buna, a na bini je organiziran koncert nekoliko domaćih sastava. Na kraju se može zaključiti da su oni koji su se unatoč lošem vremenu odlučili posjetiti Donju Stubicu imali puno razloga za zadovolj- stvo.

/ NOVOSTI

/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ

/ Piše: Xxxxxxx Xxxxxxx Xxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx Xxxxxxxx Xxxxxxxx

HŽ Putnički prijevoz

Pregršt veselja u posebnim vlakovima

U 2013. HŽ Putnički prijevoz organizirao je čak 34 različita posebna vlaka koji su ostvarili ukupno 131 vožnju. Najviše je bilo vožnji u povodu božićnih blagdana, no 22 500 putnika izletnika posebnim je vlakovima posjetilo razne manifestacije, od rene- sansnog festivala u Koprivnici preko »Kestenijade« u Hrvatskoj Kostajnici do ispraćaja stare godine u Fužinama.

Zeko-express

I djeca, i mame i xxxx, i djedovi i bake, jednom riječju svi naraštaji, vozili su se u nekom od posebnih vlakova u organizaciji HŽ Putnič- kog prijevoza. Neki vlakovi poput onih božićnih ili uskrsnih doga- đaj su sam po sebi jer se u njima djeca i roditelji opuštaju u blag- danskome raspoloženju u društvu Xxxxx Xxxxx ili uskrsnog Xxxx, pjevaju pjesme i veselo otvaraju poklone. Drugu skupinu posebnih vlakova čine oni u kojima putnici s veselom ekipom mogu stići do mjesta održavanja neke kulturno-turističke manifestacije kojih u Hrvatskoj ima uistinu puno. Izdvojiti onu najljepšu i najosebujniju zaista nije moguće te je stoga svaki od 22 i pol tisuće putnika birao prema svojim interesima.

Ljubitelji biciklizma i prošle su godine došli na svoje. Svoj biciklom vlakom su mogli dovesti do Kutine i Siska. Otkrivati ljepote Lonjskog polja i rutu uz Kupu za njih je bio poseban doživljaj, a kada se tome dodaju razne domaće slastice koje domaćice pripremaju u suradnji s turističkim zajednicama, subota ili nedjelja postaju neprocjenjivi dani. Toga su već godinama svjesni posjetitelji manifestacije »Kaj su jeli naši stari« u Vrbovcu na koju ih vozi veseli »Potepuh«. Ondje mogu uživati u bučnicama, orehnjačama, makovnjačama i stotina- ma drugih specijaliteta naših baka.

I ljubitelji piva došli su na svoje jer su svojega »limenog ljubimca« bezbrižno mogli ostaviti kod kuće te sjesti na vlak i stići do Kopriv- nice, Daruvara ili Karlovca te se okrijepili uz svoje najdraže piće. I krigla više bila im je dozvoljena jer su se taj dan umjesto za uprav- ljanje volanom odlučili za vožnju vlakom.

Već tradicionalno, više od 1000 putnika vlakom posjećuje »Buči- jadu« u Ivanić-Gradu. Izložbeno-prodajni sajam buča, proizvoda od buča, bučina ulja i ostalih eko-etno proizvoda organizira se od 2004. godine. Među raznim zabavnim sadržajima posjetitelji uživaju u vožnji kočijama i buča-kočijom u društvu Pepeljuge i princa ili u biranju najveće, najmanje i najoriginalnije buče.

Bučijada

Jesen u Lici

Posebnim vlakovima vozilo se i na hodočašća, u Vukovar, na vi- teški turnir, u posjet krapinskim neandertalcima, na manifestaciju

»Jesen u Lici« … Da ne bismo duljili s nabrajanjem svih divota koje su putnici izletnici posjetili prošle godine, one koji se još nisu odlu- čili na vožnju posebnim vlakom pozivamo da to učine. HŽ Putnički prijevoz im jedno obećava – za koji god se posebni vlak odlučili, veselja im neće nedostajati.

/ NOVOSTI

/ Piše: Xxxxxx Xxxxx

/ Foto: Xxxxxx Xxxxxxxxxx

Održavanje vagona d.o.o.

Moguće novo rezanje plaća

Održavanje vagona d.o.o. trgovačko je druš- tvo osnovano kao samostalna tvrtka kći HŽ-a, sa svim poslovnim funkcijama i nadgradnjom za po- dršku osnovnim djelatnostima društva. Sastoji se od uprave i stručnih poslova te devet radionica ili radilišta smještenih na osam lokacija koje su važ- ne geoprometne točke, s ukupno 272 zaposlena. Na čelu tvrtke je direktor Xxxxxxx Xxxxxxxx, s kojim smo razgovarali o prošlosti, sadašnjosti i budućno- sti poduzeća.

nalazile su se u Čakovcu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu i Tvornici željezničkih vozila »Gredelj«.

U sastavu Radne jedinice Zagreb bile su radionice Zagreb Ranžirni kolodvor, Zagreb Glavni kolodvor i Koprivnica, a održavale su te- retne i putničke vagone. U sastavu ostalih radnih jedinica bile su radionice koje su obavljale izvanredne popravke i kontrolne pregle- de teretnih vagona te radionica u Moravicama za srednje popravke teretnih vagona.

/ Kada je i zašto došlo do izdvajanja iz sastava Hrvatskih željeznica?

/ Budući da su 2003. sve spomenute radionice bile pripojene ra- dionicama bivše Radne jedinice Zagreb, nastalo je društvo Održa- vanje vagona d.o.o sa 496 zaposlenih, u kojem su organizirane sve poslovne funkcije trgovačkog društva. Društvo tako posluje

Xxxxxxx Xxxxxxxx

sklopovima ili opremi vagona.

/ Gdje se nalaze vaše radionice?

/ Čime se bavi tvrtka Održava- nje vagona?

/ Bavimo se tekućim održava- njem teretnih i putničkih vago- na. Pod tim ponajprije podrazu- mijevamo redovito održavanje vagona, odnosno kontrolne ili servisne preglede koji se pro- vode po vremenskom ili kilo- metarskom intervalu, ovisno o vrsti i modelu vagona. Tako- đer, u tekuće održavanje spada izvanredno održavanje vagona. Ono je u načelu nepredvidivo, a najčešće se potreba za njim javlja tijekom uporabe ili ma- nipulacije vagonima i teretom te kod pojave mogućih tehnič- kih neispravnosti na pojedinim

do 2007. kada je došlo do podjele HŽ Prometa na HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Vuču vlakova, a dotadašnji mobilni kapaciteti dobivaju titulara odnosno vlasnika. Tada, istom podjelom HŽ Cargo postaje 100-postotni vlasnik Društva i on je to i danas.

/ Upravo zbog takvog načina održavanja koje je neposredno i sva-

kodnevno vezano uz tehnologiju prijevoza, Društvo pokriva osam važnih lokacija na željezničkoj mreži Hrvatske. Prva je radionica Za- greb Glavni kolodvor – središnja radionica za održavanje putničkih vagona koja je vezana uz domicilni kolodvor korisnika usluga. U Zagrebu je i druga radionica, i to ona Zagreb Ranžirnom kolodvoru. Riječ je o središnjoj radionici za održavanje teretnih vagona. Ona pokriva širi zagrebački industrijski bazen i na raskrižju je koridora. Radionice u Rijeci, Solinu i Pločama strateški su vezane uz jadran- ske luke Rijeku, Bakar, Zadar, Šibenik, Split i Ploče te gospodar- stvo u tim regijama. Radionica Koprivnica strateški je vezana uz B-ogranak V. koridora, a radionice Osijek i Vinkovci za C-ogranak

V. koridora i X. koridor te riječne luke Osijek i Vukovar. Napokon, ra- dionica Moravice namijenjena je za veće popravke teretnih vagona te za popravak osovinskih sklopova, ali i drugih uređaja i vagonske opreme.

Radionice su tako razmještene da bi se popravak ili kontrolni pre- gled vagona obavio u mjestu isključenja ili najbližoj radionici. Za sadašnje i buduće korisnike naših usluga to znači najkraću moguću imobilizaciju i najmanji trošak zbog nekorištenja vagona.

/ Kakva je povijest poduzeća?

/ Krajem 2002. Hrvatske željeznice bile su jedna tvrtka podijelje- na na HŽ Infrastrukturu i HŽ Promet, u kojem su bile radne cjeline teretnog i putničkog prijevoza te vuče i održavanja mobilnih kapa- citeta. Održavanje vagona bilo je organizirano u sastavu radnih ili poslovnih jedinica Zagreb, Rijeka, Vinkovci, Osijek i Split te remon- tnih radionica koje su obavljale srednje i velike popravke vagona, a

Na pitanje zašto je došlo do izdvajanja iz HŽ-a danas je vrlo teš- ko odgovoriti. Sigurno je bilo nekoliko razloga, ali vjerujem da je osnovni cilj bio da se iz osnovnih djelatnosti ili takozvanog core bu- sinessa izdvoje, između ostalih, takozvane sporedne djelatnosti, a to je u onome trenutku bilo i održavanje vagona.

/ Što se promijenilo nakon izdvajanja?

/ Smanjio se broj zaposlenih u matičnim društvima, ali nastale su nove cjeline odnosno trgovačka društva koja su formirala svoje poslovne politike, razvojne planove, autonomiju odlučivanja i sve ostalo. Problem je bio tim veći jer su sva ta društva imala razvojne cikluse, čime su se u nekim segmentima pružanja usluga udvostru- čili kapaciteti, a tržište je bilo ograničeno na okruženje željezničkih mobilnih kapaciteta čiji se broj iz godine u godinu smanjivao.

Vjerujem da je tekuće održavanje vagona, posao koji ovo društvo obavlja, u osnovi nastavak procesa prijevoza i sigurno treba biti njegov sastavni dio, bez obzira na organizacijski oblik.

/ Kao i mnoge druge, i ova tvrtka se suočava s određenim poteškoća- ma. Koje su to i zašto je do njih došlo? Kakvu ulogu ima naslijeđe?

/ Prilikom izdvajanja djelatnosti i osnivanja trgovačkog društva na- pravljena je osnovna pogreška što Društvu nisu dodijeljene nekretni- ne – radioničke hale i prostori. Tako je Xxxxxxxxxx vagona od svojeg postojanja u najmu prostora HŽ Infrastrukture i za njih plaća najam. Od 2006. do kraja 2013. iz Društva su otišla ili su zbrinuta 224 radnika. Najvećim dijelom su zbrinuti kroz poticajne otpremnine, na što je potrošeno oko 31,4 milijuna kuna. Važno je naglasiti to da se Društvo kreditima kod komercijalnih banaka zadužilo za ukupno 14,5 milijuna kuna, a od tih kredita i danas otplaćujemo jedan veći

/ NOVOSTI

od pet milijuna kuna. To su sigurno veliki tereti ili hipoteke za malo društvo kakvo je Xxxxxxxxxx vagona.

Drugi je problem što Društvo ima radionice na osam lokacija, a to po- većava troškove poslovanja. Kada bismo sve smjestili na jednu ili dvije lokacije, ostvarili bismo uštedu od tri do četiri milijuna kuna godišnje.

/ Što se sve poduzima da bi tvrtka opstala i uspješno poslovala?

/ Održavanje vagona cijelu je prošlu godinu imalo problem s likvid- nošću i adekvatnošću kapitala prema Zakonu o financijskom poslo- vanju trgovačkih društava. U zadnjih nekoliko mjeseci uložen je ve- liki napor XX Xxxxx kao vlasnika te socijalnih partnera i zaposlenika u realnom sagledavanju poslovnog i financijskog stanja Društva te pronalaženju zasad najboljeg rješenja za opstanak Društva i nasta- vak djelatnosti.

Kao prvo, HŽ Cargo je financijski konsolidirao Društvo da može na- staviti poslovati. Također, krajem godine sa socijalnim partnerima potpisan ja aneks Kolektivnom ugovoru koji se odnosi na određena smanjenja materijalnih prava zaposlenih. Uz ostalo postignut je do- govor da se do 31. ožujka ove godine smanje iznosi bruto plaća. Primijenjena su dva modela smanjenja plaća – progresivno sma-

njenje od 5 do 11 % te skraćivanje radnog tjedna zbog nedovoljne zaposlenosti od 2,5 do 15 %, kako u kojoj radionici.

Ukupno bi plaće bile smanjene od 5 do 23 %, ali time želimo saču- vati sva radna mjesta, barem na određeno vrijeme. Ako se stanje prihoda ne promijeni nakon 31. ožujka ove godine, bit ćemo prisi- ljeni tražiti nova rješenja ili nastaviti s navedenim smanjenjima uz određene korekcije za sljedeća tri mjeseca. Druga je mogućnost zbrinjavanje viška zaposlenih kroz poticajne otpremnine ili Željeznič- ki fond.

Napokon, smanjili smo i troškove prijevoza na posao, telefona i mobitela te čišćenja prostora, a na pojedinim lokacijama ukinuli smo turnuse.

Ukupna financijska godišnja ušteda, ako je promatramo kroz prva tri mjeseca, bila bi između 3,6 i 3,8 milijuna kuna.

/ Koje certifikate i licencije ima Održavanje vagona?

/ U svim radionicama Društva tijekom 2012. uveli su sustav upravlja- nja kvalitetom, standard ISO 9001 i upravljanja tehnologijom zavari-

vanja, standard ISO 3843. Društvo za sve svoje radioničke kapacitete ima certifikaciju za održavanje željezničkih vozila s važećim rokom od pet godina. Certifikaciju je izdalo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljava- ti pravne i fizičke osobe za održavanje željezničkih vozila.

/ Nastojite li poslovati i izvan željeznice?

/ Poslovati izvan željeznice odnosno na konkurentnome dinamičnom tržištu nije nimalo lako. Naš problem ponajprije je taj što tehnologija i vještina nisu pratile trend modernizacije i usvajanja znanja zadnjih desetak godina. Problem je i usitnjenost tehnoloških cjelina na osam lokacija te sam prometno-komunikacijski pristup pojedinim radio- nicama. Poslovno-tržišnom orijentacijom predviđamo proširenje te postupni ulazak na druga područja. To bi obuhvaćalo redovito odr- žavanje vagona i pružanje usluga tvrtkama u našem bližem okružju, izvan HŽ-a, a pritom ponajprije mislim na privatne domaće i strane operatore u željezničkom prometu unutar i izvan RH.

/ Kakvi su planovi za budućnost?

/ Ovog trenutka dosta je teško govoriti o budućnosti Održavanja vagona, tim više što je naš vlasnik u procesu restrukturiranja i kon-

solidacije, pa naši planovi ovise i o njegovoj odluci. U našem Druš- tvu je radionica za održavanje putničkih vagona, koja nije vezana uz osnovnu djelatnost našeg vlasnika. Inače, Društvo ima strateške ciljeve i planove poslovanja i svjesni smo da nam prihodi iz godine u godinu padaju ponajprije zbog smanjenog opsega prijevoza na- ših korisnika, pa ćemo proizvodno-servisne resurse prilagođavati zahtjevima tržišta, uz moguće smanjenje broja zaposlenih. Ako će opseg prijevoza i dalje padati, naši će prihodi također biti manji. U tome slučaju morat ćemo smanjivati broj zaposlenih, a vjerojatno i zatvarati pojedine lokacije radionica.

Vlasnici željezničkih vozila koja voze prugama na području Hr- vatske moraju održavati sigurnima za promet, a od nas očekuju veću kvalitetu i brze popravke uz što kraće zadržavanje u radioni- cama i niže troškove održavanja. Upravo bi naša rasprostranje- nost po željezničkoj mreži trebala biti velika prednost Održavanja vagona.

/ HŽ INFRASTRUKTURA

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Nekretnine

Inovativna rješenja za komercijalizaciju prostora

I u teškim gospodarskim uvjetima Služba za ko- mercijalizaciju pri Nekretninama HŽ Infrastrukture uspijeva održati prihode na razini godina prije krize. Uz dobre pripreme vezane uz Zakon o željeznici i podjelu jedinstvenoga željezničkog sustava, tome su pridonijela i brojna fleksibilna inovativna rješe- nja. Tragom te informacije uputili smo se u sjedište Nekretnina u Trnjansku 11 f.

Iako je situacija na tržištu, ve- zana uz komercijalizaciju ne- kretnina nepovoljna, što npr. dokazuje i odluka Grada Zagre- ba o smanjenju cijena najma i zakupa u Zagrebu, Nekretnine su uspjele održati razinu priho- da na razini godina prije krize. U velikoj je mjeri promijenjena logika pristupa komercijalizaciji nekretnina, a u pripremi je i pro- jekt kakav do sada nismo imali priliku vidjeti u Republici Hrvat- skoj – iznajmljivanje kolosijeka i

Nekretnine javne natječaje za zakup poslovnog prostora raspisuje češće nego prijašnjih godina i ukoliko se neki poslovni prostor ne uspije komercijalizirati, nastoji se barem riješiti troška. Ukoliko za takve objekte postoji interes jedinica lokalne samouprave, tada se, uz odluku Uprave, nekretninu bez naknade, ali uz obvezu preuzima- nja redovnih i izvanrednih troškova, predaje na korištenje jedinica- ma lokalne samouprave.

Do sada je s općinama i gradovima potpisano desetak takvih ugovora, pa smo npr. Gradu Varaždinu na korištenje predali Dom željezničara površine 1500 m², Gradu Ozlju dio kolodvora Ozalj, Općini Feričanci stajalište u Feričancima, Gradu Našicama stajalište Londžica i dr.

- „S obzirom da se radi o ugovorima o korištenju bez naknade, gradovi i općine obvezuju se da objekte neće komercijalizirati, već će objekte koristiti za različite društvene odnosno socijalne namjene kao što su npr. djelovanja raznih regionalnih kulturno umjetničkih društava. Ovim se ujedno onemogućuje da nezaposjednuti objekti budu devastirani, a lokalna zajednica je u deficitu slobodnog pro- stora“ – rekla je Musollaj.

Sljedeća inovacija jest davanje u zakup željezničkog kolodvora u Za- dru kao poslovne zgrade u cjelini, za što je po pribavljenoj suglasnosti Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom objavljen javni natječaj s rokom davanja u zakup na vrijeme od 20 godina. Na taj način pružena je sigurnost budućem zakupniku s obzirom na visinu ulaganja, te se očekuje veći interes potencijalnih ulagača koji će osim dobivenog roka od 20 godina dobiti i mogućnost komercijalizacije

Xxxxx Xxxxxxxx

vagona u šest većih željezničkih

kolodvora za namjenu – hostel.

prostora nakon njegova uređenja po cijeni većoj od cijene po kojoj će

biti ugovoren zakup s HŽ Infrastrukturom. Prije početka radova inve-

Ovom prigodom razgovarali smo sa Xxxxxx Xxxxxxxx, šeficom

Službe za komercijalizaciju nekretnina. Naša je sugovornica nakon diplome Pravnog fakulteta stažirala na sudu i položila pravosudni ispit. Prije dolaska na željeznicu radila je kao pravnik u Zavodu za zapošljavanje. U Nekretnine je došla 2005. i nakon što je pet godi- na radila kao glavni referent za imovinskopravne poslove, godine 2010. imenovana je šeficom Službe za komercijalizaciju.

Projekt postavljanja spavaćih vagona kao hostela na kolosijeke u šest hrvatskih gradova mogao bi biti proveden već ovoga ljeta. Pri- vatni investitor ima nagradu i podršku Ministarstva turizma. Naime, njegov projekt nagrađen je u sklopu Programa poticaja inovacija u turizmu. Prema tome planu po dva vagona za spavanje i jedan va- gon za objedovanje bili bi postavljeni na kolosijeke u Splitu, Zadru, Puli, Šibeniku, Rijeci i Zagrebu.

Nakon podjele jedinstvenog sustava Hrvatskih željeznica, podijelile su se i nekretnine. Dio nekretnina pripao je trgovačkim društvima nastalima nakon podjele željeznice. Najvažniju promjenu donio je Zakon o željeznici prema kojemu je država vlasnik željezničke infra- strukture, a HŽ Infrastruktura je njihov upravitelj. U takvome prav- nom okviru Služba za komercijalizaciju nekretnina nastoji komerci- jalizirati nekretnine, kako one koje su u vlasništvu HŽ Infrastrukture tko i one koje su temeljem Ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom, sklopljenog između Vlade RH i HŽ Infrastrukture, dane na upravljanje - HŽ Infrastrukturi.

-„HŽ Infrastruktura je naslijedila vrlo vrijedne nekretnine i žao mi je kada ih prodajemo – istakla je naša sugovornica – „Međutim, HŽ Infrastruktura kao trgovačko društvo nije registrirana za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te nakon bezuspješnih pokušaja davanja u zakup bivših konačišta ili hotela, a radi smanjenja troškova odr- žavanja, odnosno obveza propisanih zakonom, nema drugog izlaza do prodaje istih objekata. Radi očuvanja prava vlasništva na nekret- ninama, uvijek se u prvom redu nekretnina nastoji dati u zakup.“

stitor-zakupnik je obvezan izraditi tehničku dokumentaciju te ishoditi sve sukladno pozitivnim propisima potrebne suglasnosti.

Važno je istaknuti da je na zahtjev HŽ Infrastrukture, Državni ured za upravljanje državnom imovinom izdao suglasnost za iznajmljivanje poslovnih prostora u šesnaest najvećih kolodvora u Hrvatskoj na rok od 20 godina.

Ukoliko se po okončanju pilot-projekta- natječaja za kolodvor Zadar, pokaže da postoji spremnost ulagača u investiranje u takvu vrstu projekta i pod tim uvjetima, u budućnosti će se komercijalizirati i ostali kolodvori po istom principu.

Trenutno je u tijeku i javni natječaj za zakup ili prodaju odmarališta vile Toplice u Lovranu. Po našim saznanjima smještaj i raspored vile odgovara potrebama tzv „zdravstvenog turizma“ već vrlo razvi- jenog u zemljama Europske zajednice.

Usporedbe radi, devedesetih godina prošlog stoljeća, za jedno skla- dište u Rijeci bilo je zaprimljeno preko devedeset ponuda, dok se danas nastoji uz smanjenje zakupnine, nagodbe o otplati duga, za- držati zakupnika u prostoru jer ljudi jedva posluju i kada imaju vlastiti prostor. Za neke atraktivnije lokacije i prostore kao što je prizemlje zgrade u Branimirovoj 27, postoji veliki interes na javnom natječaju. Nakon što neko vrijeme Grad Zagreb nije izdavao suglasnosti za oglašavanje promidžbenih plakata na željezničkim nadvožnjacima, sada se može primijetiti da su svi u cijelosti prekriveni reklamama. Naime, krajem 2005. Grad Zagreb zatražio je uklanjanje promidž- benih poruka i panoa koji su se nalazili na željezničkim nadvožnjaci- ma i željezničkom zemljištu. Preduvjeti za ponovo pokretanje posla stvoreni su 2012. izmjenom Pravilnika kojim se regulira spomenuta problematika. S našim sadašnjim zakupnikom je po pribavljanju suglasnosti i dozvola potpisan ugovor o zakupu promidžbenog prostora na rok od pet godina. Godišnja vrijednost ugovora prelazi milijun kuna. Na sličan način pokušat će se iznajmiti i nadvožnjaci u Osijeku, Slavonskom Brodu, Novoj Gradišci i Koprivnici.

/ NOVOSTI

/ Piše: Xxxxxx Xxxxxx

/ Crtež: Xxxxx Xxxxxx

»Vlak je uvijek brži«

»Tata, pazi preko pruge!«

U 2013. u sklopu akcije »Vlak je uvijek brži« održane su radionice u 14 osnovnih škola. Izravnom i dvosmjer- nom komunikacijom bilo je obuhvaćeno 1117 djece.

Na hrvatskoj željezničkoj mreži je 1514 željezničko-cestovnih pri- jelaza (ŽCP). U slučaju pravilnog i opreznog ponašanja to je isto toliko mjesta za siguran prelazak preko pruge, ali, nažalost, i mjesta potencijalnih nesreća, ako se ne poštuju prometni znakovi i ako se neoprezno prelazi preko pruge. HŽ Infrastruktura godinama provodi edukativnu akciju »Vlak je uvijek brži«. Svrha akcije jest ukazati na tipične pogreške pri prelaženju preko pruge te na česta nepoštiva- nja pravila. Ipak, najvažnije je ukazati na pravilno ponašanje djeci i vozačima cestovnih vozila.

Ciljevi edukacije

Akcija je ponajprije usmjerena na djecu koja žive blizu željezničke pruge, koja na putu u školu svakodnevno prelaze preko pruge i koja s početkom srednjoškolskog obrazovanja samostalno putuju.

Svrha radionica u školama jest objasniti djeci rizike i pravila pona- šanja te provjeriti jesu li shvatila to da su ŽCP-ovi sigurni ako se koriste u skladu s propisanim pravilima. Najčešće pogreške sudi- onika u prometu jesu namjerno nepoštivanje prometnih znakova i smanjena razina koncentracije zbog korištenja slušalica ili mobitela u prometu. Kroz akciju se ukazuje i na druga nepoželjna i opasna ponašanja kao što su igranje na pruzi i uz prugu, penjanje na va- gone ili gađanje vlakova kamenjem te na moguće tehničke kvarove opreme ŽCP-ova zbog kojih je oprez uvijek neophodan. S obzirom na uzrast, djeci se na prikladan način ukazuje na posljedice ne- pravilnog prelaženja preko ŽCP-ova te ih se potiče na to da svoja saznanja o opasnostima koje prijete prilikom prelaženja preko ŽCP- ova podijele s obitelji i prijateljima.

Radionice

Dio akcije čija su ciljana publika djeca provodi se na školskim sato- vima u sklopu radionica. Na početku radionice djecu se upoznaje s razvojem željeznice i njezinim utjecajem na razvoj gospodarstva, sa željezničkim zanimanjima i sa ŽCP-ovima, a potom djeca kroz razgo- vor sama zaključuju koji su oblici ponašanja dobri, a koji loši.

Posebna pozornost poklanja se opasnim i nepoželjnim oblicima pona- šanja. U 2013. u sklopu akcije »Vlak je uvijek brži« održane su radioni- ce u 15 osnovnih škola. Radionicama je bilo obuhvaćeno 1117 djece. Dio akcije »Vlak je uvijek brži« su i akcije upozorenja na odabra- nim ŽCP-ovim. Tako su u 2013. akcije održane na području Siska,

Sigurnost

Karlovca, Vinkovaca, Škabrnje, Šibenika i Našica. Takvim načinom rada izravno se dopire do ciljanih skupina, što smatramo učinkoviti- jim od oglašavanja u medijima. Nažalost, na problem sigurnosti na ŽCP-ovima intenzivna pozornost medija usmjerena je tek nakon što se nesreća već dogodi.

U sklopu radionica djeca pišu poruke upozorenja namijenjene njima dragim i važnim osobama. Analizom poruka koje su djeca uputila tijekom prošlogodišnjih radionica došlo se do zanimljivih podataka. Više od polovine poruka bilo je namijenjeno roditeljima. Upravo na temelju tog podatka odlučeno je da se u 2014. za akciju »Vlak je uvijek brži« izradi letak namijenjen roditeljima. Roditelji su i sami sudionici u prometu, koji svojim primjerom mogu znatno utjecati na ponašanje svoje djece. Također, djeca se u znatnome postotku obraćaju ostalim članovima obitelji, ali i prijateljima. Dakle, edu- kativni materijal koji dospije u obiteljsko okruženje ima višestruko opravdanje. Na taj način bit će moguće proširiti doseg radionica. Na temelju analize sadržaja poruka može se zaključiti da su djeca u cijelosti razumjela i zapamtila poruke koje su im poslane.

Djeca koja sudjeluju u radu radionica u sklopu akcije »Vlak je uvi- jek brži« znaju se pravilno ponašati prilikom prelaska preko pruge. Svjesni činjenice da na ponašanje u prometu utječu mnogi čimbe- nici (škola, obitelj, kućni odgoj, faza odrastanja), organizatori akcije zadovoljni su time što su pružanjem informacija i razmjenom isku- stava djecu potaknuli na razmišljanje i razgovor o pravilima sigur- nog prelaska preko pruge.

/ Piše: Xxxxx Xxxxxxx

U rad pušten ŽCP Ivanovac

Dana 22. siječnja 2014. u 13.00 sati nakon interno- ga tehničkog pregleda i funkcionalnog ispitivanja uređaja pušten je u rad automatski uređaj za osigu- ranje prometa na željezničko-cestovnom prijelazu Ivanovac. ŽCP se nalazi između kolodvora Osijek i stajališta Čepin na magistralnoj pruzi M 302 Osijek

– Strizivojna-Vrpolje.

Po načinu rada uređaj pripada kategoriji automatskog uređaja s kontrolnim signalima. To znači da vlak dolaskom na uključnu točku aktivira cestovnu signalizaciju koja je popraćena zvučnom signali-

zacijom do spuštanja polubranika. Nakon prolaska vlaka uređaj se sam vraća u početno stanje. Ispravnost uređaja kontrolira strojovo- đa na kontrolnom signalu.

Premda je vidljivost dobra, na ŽCP-u Ivanovac incidenti su se često događali. Naime, pruga je u ravnini, cesta također, i vozači su do- slovno izlijetali na prijelaz, ispred vlaka koji na tome dijelu vozi brzi- nom od 100 km/h. Zbog toga su strojovođe bile pod stalnim stresom, a mnogi su, nažalost, na teži način naučili da je »vlak uvijek brži«.

Pitanje je hoće li se vozači i mjesno stanovništvo savjesno odnositi prema novome uređaju ili će nastaviti obilaziti spuštene polubranike ili čak prolaziti kroz njih.

HŽ Infrastruktura dala je svoj doprinos poboljšanju razine sigurnosti na tome kritičnom ŽCP-u.

/ INTERVJU

/ Piše: Xxxxxx Xxxxx

/ Foto: Xxxxxx Xxxxxxxxxx

Xxxxxxx Xxxxx Xxxxx

Ništa mi ne može zamijeniti vlak

Xxxxxxx Xxxxx Xxxxx jedno je od najpopularnijih te- levizijskih lica i radijskih glasova u Hrvatskoj. Isku- sna voditeljica mnogih zabavnih programa najdu- že je u popularnoj mozaičnoj emisiji »Dobro jutro, Hrvatska«, koju od ove sezone gledamo u novome ruhu urednice Xxxxx Xxxxxx. Xxxxxxx je rođena Xxxxxxxxxxx, rođakinja poznatog novinara i diplo- xxxx Xxxxxxx Xxxxxx Xxxxxx, a privatno samohrana majka kćeri Xxx i sina Xxx.

/ U čemu je tajna Vaše dugovječnosti? Nova lica stalno dolaze, ali Vi ste i dalje čvrsto u vrhu.

/ Nikada si nisam dopustila pomisliti da sam jedna i nezamjenjiva. Stalno se preispitujem, stalno radim na sebi. Ne prestajem učiti – iz knjiga, iskustva i vlastitih pogrešaka.

/ Kod nas je posvuda jagma za mladima, a na Zapadu su najslavniji voditelji ljudi srednjih ili zrelih godina?

/ To ne treba čuditi. Svi smo nekada bili mladi. Mladost nosi lje- potu, vrckavost, brzinu … Ali mudrost, odmjerenost, iskustvo … to vam samo godine mogu donijeti. Negdje su to pametni ljudi odavno shvatili. U ovim krajevima se još stječe dojam da je instant

/ Koliko često se vozite vlakom?

/ Htjela bih na početku reći da mi je baš drago što razgovara- mo za »Željezničar«! Vlakovi su mi godinama bili omiljeno pri- jevozno sredstvo. Putovala sam željeznicom uzduž i poprijeko, od Skopja do Moskve, od Madrida do Krakova … Danas, jer me ritam tjera, najčešće sam u automobilu ili avionu, ali vlak mi ništa ne može zamijeniti. Iz aviona svijet vidiš izdaleka – sma- njen, bitno drugačiji … Samo iz vlaka ga gledaš izravno, »oči u oči«! Premalo putujemo vlakovima. Ne ljutite se, ali čini mi se da je tome pridonijela i činjenica da su postali preskupi … Šte- ta! Nedavno sam, da bih sinu priuštila putovanje tračnicama, krenula vlakom do Ljubljane. Bilo je divno! Uživali smo, zaista! Morala sam obećati da ćemo to ponoviti. Moram pohvaliti i vaše tematske vlakove – onaj za Čazmu s Djedom Xxxxxx, na primjer, pun je pogodak!

/ Zbog čega volite svoj posao?

/ Idealan je to posao za ženu: pričaš, pričaš i još te za to plate, ha ha!

/ Koje su prednosti, a koje mane popularnosti?

/ Odavno me više tište mane nego što me vesele prednosti. U mladosti mi je bilo fora ući u disko bez karte ili dobiti ulaznicu za premijeru … Danas znam bolje: anonimnost je zlato. Kako starim, tako me sve više opterećuje to što me mnogi prepoznaju. Rado bih se utopila u masi, bila jedna od mnogih … Zato sam često na putu. Šetnje po inozemstvu mi pružaju tu mogućnost »nevidljivosti po želji«. Lijepo je ne biti stalno pod povećalom!

bolje. No, ne bih se složila. Samo je na prvu tako: pogledate li bo- lje, mediji su nam puni dobrih voditelja srednje generacije, najbolji su novinari oni zrele dobi – svi ih znamo, da ih sada ne nabrajam poimence. Ono što mene smeta nisu ti mladi ljudi koji se pojavlju- ju – ima ih uistinu divnih, već to što nakon toga prvog »bljeska« postanu samodostatni, prestanu raditi na sebi. I to što svi ovi zreli i gotovi majstori zanata nemaju priliku prenijeti svoja znanja mladosti koja dolazi. Nemamo nikakvu školu za voditelje. Dragi i divni Xxxxx i Xxxxxx prije puno godina pokušavali su nešto napraviti nabolje u tome smjeru. Bezuspješno. Šteta!

/ Zadaća medija je informirati, podučiti i zabaviti. Čega je previše, a čega premalo u hrvatskim medijima?

/ Svakako olako shvaćamo našu obrazovnu ulogu. Premalo se bavi- mo mladima. Recite da sam »konzerva« ako to želite, ali zazirem od Facebooka i svega što on nosi sa sobom. Smatram ga đavolskom zamkom. Djeca nam se više gotovo i ne druže. Ne znaju razgovarati

»oči u oči«. Život se sveo na postove i lajkove. Xxxxxxx se brinem kamo će nas to odvesti. Da se razumijemo, ja itekako koristim do- brobiti moderne tehnologije. Skype mi je fenomenalna stvar: za- hvaljujući njemu vidim se i do sita napričam s dragim ljudima diljem cijeloga svijeta. Internet nam, naravno, ubrzava i pojednostavljuje dopisivanje. U svijetu se već danas pri zapošljavanju gledaju i profili na Facebooku. Svojoj djeci govorim da nam se stavovi mijenjaju, da s godinama drukčije gledamo na svijet. Nepromišljeno piskara- nje po »zidovima«, prostiranje intime, fotografija i privatnosti, bojim se, moglo bi im se razbiti o glavu. Doduše, mladi nemaju Bog zna kakvu alternativu. Mediji im ne nude ništa drukčije. Pristali smo biti

/ INTERVJU

dio tog lanca i sami forsiramo takvu komunikaciju. Mene to baš zabrinjava …

/ Što na HRT-u najradije gledate i slušate?

/ Neke smo stvari dobro napravili. »Čarobna ploča«, dio našeg obrazovnog programa, emisija je za nagradu »Xxxxx«! Kadgod mogu, uživam u njoj. »Dobro jutro« pogledam zbog »lokalpatriotiz- ma«, ali privatno nisam televizijski tip. Ekran ću uvijek radije zami- jeniti dobrom knjigom.

/ »Dobro jutro, Hrvatska« je vedra emisija koja promovira mnoge vrijednosti. Treba li nam toga više?

/ Svakako. U ovo vrijeme koje nam prijeti općom depresijom, sivi- lom najgore fele, svaki zračak sunca, radosti i svjetlosti zlata vrijedi. Mislim da smo u novome ruhu »Dobroga jutra« pogodili pravu mje- ru informativnosti, lokalnih vijesti i zabavnog sadržaja.

/ Koje osobine mora imati dobar voditelj?

/ Rekla bih da ponajprije mora biti elokventan, obrazovan, pametan i dobronamjeran.

/ Pamtite li neki posebno lijep i dirljiv trenutak na poslu?

/ Lijepih je trenutaka mnogo. S veseljem pamtim posebne projek- te koje smo radili u »Dobrom jutru« – pjevačko natjecanje »Zlatno grlo« (vjerujem da mnogi još pamte »Xxxxxxxxx« Xxxxxx Xxxxxxxx- ća!) ili mjuzikl »Ostavljena« koji smo snimili za jedan od okruglih rođendana emisije. Posebno se rado sjetim programa Z3 koji smo emitirali iz kineskog paviljona na Zagrebačkome velesajmu i u ko- jem je stasala danas »zlatna« TV-generacija – Xxxxxxx Xxxxxxx, Da- vor Xxxxxxxxx, Xxxxx Xxxxx, Xxxxx Xxxx, ali i mnogobrojni vrhunski redatelji, mikseri, tonci … Sjećam se i »Gardijade«, emisije u ko- joj su obitelji slale pozdrave braniteljima na ratištu, pa svoje »Ve- černjakove ruže«, priznanja za najbolju radijsku voditeljicu … Ma, svega je bilo! S televizijom »ljubujem« već 27 godina, s radijem i pokoju više. Puno je to vremena!

/ Imate li neostvarenih želja u životu i poslu?

/ Ima podosta toga. Mislim da sam na pola puta. Ali, kada bih tre- bala nešto izdvojiti, onda je to svakako želja da imam unučiće. S ovom pameti i ovim iskustvom, doživjeti unuke čini mi se kao ostva- renje potpune sreće.

Kafić na kolodvoru

Kašnjenja dobra za posao

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Kolodvorski kafić u Križevcima iznajmljen je bivšem zaposleniku Željezničkog ugostiteljstva Xxxxx Xxx- xxxx. I dok su se prošle godine putnici ljutili zbog učestalih kašnjenja vlakova uzrokovanih pružnim remontom, takva situacija išla je u prilog poslova- nju kafića.

Xxxxx Xxxxxx

Kada se 1998. Željezničko ugostiteljstvo izdvojilo iz željezničkog su- stava, Xxxxx Xxxxxx se, kao i drugi zaposlenici, nije zabrinjavao, no stvari se nisu najbolje razvijale i 2006. znakovi propadanja postali su vidljivi. Pravilo da se svakih pet godina ulaže u jedan ugostiteljski objekt više nije vrijedilo. Nakon što je 29 godina radio kao konobar i voditelj Xxxxx Xxxxxx uočio je da se u ugostiteljske objekte više ne ulaže, ali nije mislio da će tvrtka propasti. Kada se našao pred iz- borom hoće li raditi kao vozač kombija ili u skladištu, Xxxxx Xxxxxx

odlučio je upustiti se u nešto što mu nije nudilo sigurnost – odlučio je unajmiti jedan od objekata koje je Željezničko ugostiteljstvo plani- ralo zatvoriti. Naime, ugostiteljske objekte u Bjelovaru, Slavonsko- me Brodu, Križevcima i Koprivnici Željezničko ugostiteljstvo je kao nerentabilne planiralo ili zatvoriti ili iznajmiti svojim zaposlenicima. Zanimanja je bilo i svi iznajmljeni objekti rade i danas, a Željezničko ugostiteljstvo se kao poduzeće »izgubilo« u restrukturiranju želje- zničkog sustava. Prve tri godine objekti su iznajmljivani bez natje- čaja, a nakon toga najmoprimci su objekte od HŽ Infrastrukture unajmljivali na javnome natječaju.

/ Najamnina koju sam plaćao prve tri godine procijenjena je na te- melju stanja objekta i iznosila je 2200 kuna. HŽ Infrastruktura je kao novi najmodavac taj iznos povećala. Kada se k tome pribroje porezna davanja i troškovi poslovanja, nije lako, no ipak poslujemo

– rekao je Kambić.

Uz Xxxxx Xxxxxxx, u kafiću rade još dvije konobarice, a pomažu mu i supruga Xxxxxxxx te sin Xxxxx.

/ Drugačije ne bi išlo. Jako pazim na to da nikome ne ostanem dužan. Kombiniram svakako, ali ipak se zna dogoditi da nemam dovoljno novca pa onda sebi ne isplatim plaću – rekao nam je Xxxxx Xxxxxx.

Radno vrijeme kafića u cijelosti je prilagođeno voznome redu vla- kova. Radi se od 4.45 sati, odnosno od polaska prvog vlaka, pa do

21.15 kada iz Križevaca odlazi zadnji vlak. Većina putnika putuje prema Zagrebu. Ti putnici primaju plaću pa su skloni popiti kavu prije puta. Cijena kave već dvanaest godina iznosi pet kuna.

/ Kava nam je jako dobra. Tomu svjedoče i mnogobrojni gosti koji iz grada k nama dolaze na kavu – pohvalio se Kombić.

Poznato je to koliko su tijekom prošle godine pružni remonti i kaš- njenja vlakova živcirali putnike. Zanimljivo je da takva situacija ide u prilog poslovanju kafića. Vlakovi kasne, ljudi se živciraju, no sve- jedno sjednu popiti piće.

/ Kada su se izvodili remonti, na piće su dolazili i putnici i radnici koji su ovdje radili. Na terasi imamo četiri stola i imali smo dosta posla. Zapravo, u ovome poslu nema pravila. U prvome redu treba biti strpljiv. Dugo nema nikoga i onda se odjednom pojave gosti i raspoloženje ti se brzo popravi. Živi se dan za danom i neka potraje što dulje – rekao nam je Xxxxxx na kraju razgovora.

/ IZ SVIJETA

/ Piše: Xxxxxx Xxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Privatizacija željeznice u Velikoj Britaniji

Nikada bolji vlakovi

U prethodnome tekstu o privatizaciji željeznica u Velikoj Britaniji pozabavili smo se njezinim prvim razdobljem, dok ćemo u ovom, drugom i posljed- njem nastavku govoriti o privatizaciji, njenim učin- cima i razvoju nakon 1997. kada su laburisti u Bri- taniji ponovno osvojili vlast.

Privatizacija željeznice u Velikoj Britaniji završena 1997. i povratak na staro stanje više nije bio moguć. Zato su laburisti, koji su se izvorno protivili privatizaciji, u regulativu kojom je ona pravno definirana uni- jeli neke promijene koje su umanjile negativne učinke privatizacije.

Primjerice, dana 1. veljače 2001. s radom je počela Strategic Rail Authority (SRA), agencija koja je dodatno nadzirala tržište željeznič- kih usluga. No, odnos laburista i privatnih željezničkih tvrtki nije bio harmoničan. Političari su za sve negativne učinke privatizacije krivili privatne tvrtke, a situacija je kulminirala nakon tragične nesreće u Hatfieldu, nakon koje je Railtrack na željezničkoj mreži Velike Britanije uveo više od 1200 laganih vožnji zbog opasnosti da se slična tragedi- ja može ponoviti. Rezultat je bio dobar – i dijelom uzrokovan pritiskom privatnih željezničkih tvrtki koje su vršile pritisak da se kritična mjesta poprave i ponovno omogući normalno funkcioniranje prometa. Kraj- nji rezultat tih poteza legalno je bio vrlo upitan, no doveo je do manje- više namjernog bankrota Railtracka, njegova spašavanja državnim novcem i osnivanjem nove tvrtke u državnome vlasništvu – Network Rail. Ta je tvrtka osnovana 2. listopada 2002. i odgovorna je za že- ljezničku infrastrukturu u Velikoj Britaniji. Posebnim aktima definirano je da se dionice Network Raila ne smiju prodavati i da tvrtka trajno ostaje u 100-postotnom vlasništvu Velike Britanije.

Laburisti na privatizaciju gledaju drugačije

Laburisti su osnovali i nekoliko novih tijela upravljanja koja su zami- jenila stara ili su dobila potpuno nove ovlasti. To su Office of Rail Re- gulation i Rail Regulator koji su odgovorni za izdavanje sigurnosnih i ostalih dozvola operatorima. Strategic Rail Authority dodjeljuje franši- ze, no brine i o promociji putničkoga i teretnoga željezničkog prijevoza u Velikoj Britaniji, kontinuirano kontrolirajući njegovu kvalitetu. Uz to, provedene su i neke regionalne promjene. Na primjer, škotska vlada aktivno sudjeluje u izdavanju dozvola i franšiza u Škotskoj, a velška ima i veliku ulogu u odlučivanju na području Walesa.

Merseyside Passenger Transport Authority je tijelo koje se brine za područje djelovanja Merseyraila, a gradska uprava i gradonačelnik Londona imaju veliku ulogu u odlučivanju o željezničkome prome-

tu u glavnome gradu Velike Britanije. Istodobno je smanjen broj franšiza za putnički prijevoz, a očekuju se daljnja smanjenja. Ipak, pojavile su se i neke iznimke – tvrtke koje su ograničene na vrlo uzak geografski okvir djelovanja, a prevoze ogroman broj putnika. To su Heathrow Express i Hull Trains.

DB kupio najvećega britanskog teretnog prijevoznika

U teretnom prijevozu sve je ostalo manje-više isto, osim što je zadan težak udarac britanskome nacionalnom ponosu. Naime, 2007.

Njemačka željeznica (DB) kupio je glavnog operatora teretnoga željezničkog prijevoza u Velikoj Britaniji – tvrtku EWS. Tekstovi u britanskim novinama nakon te kupnje bili su više nego politički ne- korektni (primjerice, naslov u jednim novinama glasio je: »Xxx što nije učinio Xxxxxx, učinio je Deutsche Bahn«), a rezultat svega bio je da je operator EWS ponovno bio u rukama države, doduše ne Velike Britanije, nego Njemačke! Ostali teretni operatori u Britaniji trenutačno su Freightliner, Direct Rail Services i FirstGBRf.

/ IZ SVIJETA

Situacija s vlasnicima vozila (nazvanima kraticom ROSCO) je nakon 1997. ostala nepromijenjena, osim što su se pojavile neke manje tvrtke koje vozila posuđuju na kratke vremenske rokove, primjeri- ce FM Rail, Xxxxx Needle Railroad Company ili West Coast Railway Company. Tvrtke poput Railtracka ili Network Raila posjedovale su ili posjeduju vlastita vozila. Sve tvrtke koje su se bavile održavanjem ili gradnjom željezničke infrastrukture 2004. kupljene su i postale dio Network Raila. Ipak, i danas su određeni poslovi modernizacije u rukama privatnog sektora i očito je da će tako i ostati. Država je uložila sredstva i tako spasila pojedine projekte – prugu High Speed 1 poznatu i kao Channel Tunnel Rail Link je nakon što je upala u financijske probleme preuzeo Network Rail jer je procijenjeno da je dovoljno važna za nacionalni interes Velike Britanije.

Privatizacija kao rezultat različitih političkih pristupa Privatizacija željeznica u Velikoj Britaniji je i danas, 21 godinu nakon njezina početka, predmet rasprava i ima oštre protivnike i kritičare. Treba spomenuti da se današnji oblik privatizacije dosta razlikuje od

za neke nedefinirane interese i dogodilo se to da su operatori i vla- snici vozila kupovali bolje i jeftinije, ali ne i domaće!

Točnost nije bolja, no važno je reći da je i prije i nakon privatizacije bila izvrsna. Frekvencija prometovanja drastično je bolja, kao i uspostav- ljanje veza prilikom presjedanja. Privatnim operatorima vrlo je važno da imaju više putnika i sve je podređeno tome cilju! Sigurnost je izvr- sna i 2013. željeznice u Velikoj Britaniji proglašene su najsigurnijima u Europi. Razina ulaganja u infrastrukturu pala je zbog činjenice da je državnog novca manje, no i dalje je na izvrsnoj razini. Činjenica je ipak da se danas državni novac ulaže ravnomjernije, pa se više neće moći dogoditi situacija da glavne pruge budu izvrsne, a lokalne zapuštene, kao što je to bilo prije 1993. godine. Država i dalje sub- vencionira većinu putničkih karata, no subvencioniranje je riješeno bolje nego prije privatizacije – karte se subvencioniraju prema broju prevezenih putnika, a ne paušalno, pa je operatorima itekako važno da se izbore za svakog pojedinog putnika i njegovo zadovoljstvo.

Najmanje se subvencionira daljinski putnički prijevoz, a najviše lokal- ni i regionalni. Prema nekim pokazateljima, privatizacije se privatnim

Railfest Ebsfleet International

njezina izvornog oblika predloženog 1993. i da je njezin današnji oblik zapravo mješavina želja i ideja konzervativne i laburističke vlade.

Osnovni stav i ocjena privatizacije temelje se na zadovoljstvu put- nika i njihovom broju, a oba pokazatelja su pozitivna. U Britaniji se danas više putnika vozi vlakom nego prije privatizacije, što znači da su zadovoljniji. Kritičari te teorije kažu da je tome tako zbog sve većih gužvi na cestama i cijena goriva.

Cijene karata su narasle i ta je činjenica jedan od glavnih argumenata protivnika privatizacije. Ipak, svakako treba reći da su cijene energe- nata danas drastično skuplje od onih 1993. godine, i da ni željeznič- ke tvrtke u 100-postotnim vlasništvima država nemaju cijene karata istovjetne onima iz 1993. godine. Također je važno napomenuti da su velik broj cijena karata u Velikoj Britaniji definirale vlasti te da su one subvencionirane, što se posebno odnosi na cijene pretplatnih karata koje koriste redoviti korisnici željezničkog prijevoza. Istraživa- nja prilično nedvosmisleno pokazuju da cijene pretplatnih karata u Velikoj Britaniji u zadnjih 20 godina nisu rasle brže od inflacije.

Neusporedivo bolji vlakovi i krah britanskih proizvođača Najpovoljniji rezultat privatizacije svakako je činjenica da se putnici danas voze u neusporedivo boljim vlakovima nego prije 20 godina i da se taj trend nastavlja. Novi vlakovi kupuju se da bi korisnici bili zadovoljniji i da bi se smanjila cijena njihova održavanja! Ja- sno je da ni jedna privatna tvrtka koja posluje prema ekonomskim principima neće održavati neko željezničko vozilo dulje nego što je ono isplativo! Upravo suprotno, u privatizaciji su stradali britanski proizvođači željezničkih vozila koji su se pred boljom i jeftinijom kon- kurencijom iz Njemačke, Francuske i Japana jednostavno povukli i propali. Nova stroga regulativa i ekonomski interesi nisu više marili

kompanijama itekako isplati – svaka uložena funta vraća se kao 1,47 funta, što je, ekonomski gledano, uistinu izvrsno ulaganje.

Strane tvrtke pokupovale franšize

Danas tržište putničkih željezničkih usluga u Velikoj Britaniji izgleda ovako. Postoji 12 franšiza: Cross Country Trains u 100-postotnom vlasništvu DB-a, Chiltern Railway u 100-postotnom vlasništvu DB- a, Merseyrail u 100-postotnom vlasništvu Nederlandse Spoorwe- gena, Arriva Trains Wales u 100-postotnom vlasništvu DB-a, Nort- hern Rail u 100-postotnom vlasništvu Nederlandse Spoorwegena, Grand Central u 100-postotnom vlasništvu DB-a, Greater Anglia u 100-postotnom vlasništvu Nederlandse Spoorwegena, London Overground Rail Operations u 50-postotnom vlasništvu DB-a i 50-postotnom vlasništvu tvrtke MTR iz Hong Konga, London Mid- land u 35-postotnom vlasništvu Francuskih državnih željeznica – SNCF (ostali dioničari su razni investitori u različitim postotcima), Southern Trains u 35-postotnom vlasništvu SNCF-a, Southeastern Railwayu 35-postotnom vlasništva SNCF-a i First TransPennine Express u 45-postotnom vlasništvu SNCF-a.

Protiv privatizacije inicijalno su bili laburisti i sindikalisti – prvi zbog činje- nice da je njihov politički protivnik pokrenuo privatizaciju, a drugi zbog gubitka ogromnih beneficija i eventualnih ugroza radničkih prava. Protiv su bili i neki analitičari željeznice, primjerice poznati Christian Wolmar.

Na kraju treba reći da su rezultati privatizacije željeznice u Velikoj Britaniji dobri. Željeznicom se prevozi više putnika i roba, a i njihovo zadovoljstvo prijevozom veće je nego prije 1993. godine. Zato ne privatizaciju i liberalizaciju tržišta željezničkih usluga ne treba gledati kao na opasnost, već kao na izazov koji svim uključenim stranama može ponuditi razvoj i veću razinu kvalitete.

/ NOVOSTI

/ IZ SVIJETA

/ Piše: Xxxx Xxxxx

/ Foto: Xxxx Xxxxx

Velika Britanija

Posao Bombardieru

Početkom veljače upravitelj britanske željezničke infrastrukture Network Rail najavio je da je počeo razmatrati ideju o gradnji nove željezničke pruge koja bi londonsku zrakoplovnu luku Heathrow povezivala sa zapadnom Engleskom. Pruga bi povezivala mjesta Reading i Slough koja se nalaze na pruzi Great Western Main Line i zrakoplovnu luku. Ta inicijativa Network Raila nastavak je inicija- tive britanske vlade iz 2012. koja je inicirala uspostavljanje boljih željezničkih veza s Heathrowom. U britanskim medijima inicijativa je poznata kao WRAtH (Western Rail Access to Heathrow) i podrazu- mijeva prugu od novog križanja između kolodvora Langley i Iver te 5-kilometarski tunel prema zrakoplovnome terminalu 5. U provedbu

te inicijative uključeni su Network Rail, britansko ministarstvo pro- meta, Thames Valley Berkshire Local Enterprise Partnership, Slou- gh Borough Council i zrakoplovna xxxx Xxxxxxxx. Radovi na gradnji te pruge trebali bi početi krajem 2016. godine, a na bušenju tunela 2018. godine. Prema planovima, pruga bi trebala biti otvorena za promet 2021. godine. Zračna xxxx Xxxxxxxx nalazi se zapadno od Londona i sa 70 milijuna putnika godišnje najprometnija je zračna luka u Velikoj Britaniji i treća najprometnija u svijetu (nakon Atlante i Pekinga). Trenutačno je Heathrow s Londonom povezan željeznič- kom vezom, kao i podzemnom željeznicom.

U prvome tjednu veljače objavljeno je da je tvrtka Bombardier Transportation pobijedila na natječaju za isporuku vlakova za novi londonski podzemni željeznički pravac Crossrail. Bombardier je pobijedio u konkurenciji japanskog Hitachija i španjolskog CAF-a. Važno je spomenuti da je u medijima i na konferencijama nagla- šavano da će pobjednik najvjerojatnije biti japanski Hitachi. Na natječaj koji je bio raspisan 30. ožujka 2011. javili su se Alstom Transport, Bombardier Transportation, CAF, Hitachi Rail Europe i Siemens. Dana 16. lipnja 2011. Siemens je dobio drugi velik posao za isporuku željezničkih vozila u Londonu – za željeznicu Thameslink. Budući da će svi ti vlakovi biti proizvedeni u Siemen- sovim pogonima u Njemačkoj i Austriji, Bombardier je u medijima počeo prijetiti da će, ako ne dobije posao za Crossrail, zatvoriti svoje britanske pogone u Derbyiju. Ta ucjena poslu je dala jake političke konotacije. Zbog tog natezanja Alstom se u srpnju 2011. povukao i odustao.

U kolovozu 2011. u medijima su se pojavili napisi o strateškoj važ- nosti posla, što je u analizama opisano kao netransparentnost. Sve jasnije je bilo da Bombardier ucjenom o zatvaranju pogona drastič- no pojačava svoju prednost pred ostalim proizvođačima. U veljači 2012. četiri tvrtke odabrane su da počnu pregovarati s naručiteljem vlakova. Riječ je o Siemensu, Bombardieru, CAF-u i Hitachiju. Na opće iznenađenje, Siemens se iz natječaja povukao početkom srp- nja 2013., a u poslu su ostali Bombardier, CAF i Hitachi koji su pri- lagodili ponude i cijene. Pobjedu Bombardiera objavio je Londonski odjel za prijevoz i tvrtka Transport for London, a riječ je o isporuci vlakova, gradnji depoa i njihovu održavanju. Ugovor je potpisan nakon deset dana koje propisuju EU-ovi standardi u takvim poslovi- ma. Vrijednost posla je oko milijardu britanskih funti.

Novi vlakovi nosit će oznaku serije Crossrail Class 345, a Bombar- dierovi pogoni u britanskome Derbiju sagradit će 65 devetodijelnih

električnih vlakova sustava napajanja 25kV, 50Hz. Proizvođač im je dao naziv Aventra. Opcija je da Crossrail prema istoj cijeni i pod istim uvjetima kupi dodatnih 18 vlakova ako to bude zahtijevalo povećanje opsega prometa. U natječaju Crossrail je zahtijevao pro- vjerene tehnologije i jasno je naveo da »znatno nova rješenja nisu potrebna«. Ipak, novi će vlakovi imati ugrađene sustave novih teh- nologija čija je svrha smanjenje potrošnje električne energije. Svaki će vlak biti dug 200 metara i moći će prevesti čak 1500 putnika. Taj ugovor će u Velikoj Britaniji otvoriti 760 novih radnih mjesta, a 74 % utrošenog novca ostat će unutar ekonomije Velike Britanije. Dvadeset i pet posto tog iznosa ići će malim proizvođačima i podi- zvođačima iz Velike Britanije.

Gradnja depoa u Old Oak Commonu u Londonu otvorit će 244 nova radna mjesta, a kada depo postane operativan, u njemu će biti zaposleno dodatnih 80 radnika. Krajem ove godine Grad London dodijelit će koncesiju za vožnju prugom Crossrail, a nova će tvrt- ka početi voziti istočnim dijelom nove željezničke veze između ko- lodvora Liverpool Street i Shenfield u istočnome Londonu. Na tim željezničkim relacijama trenutačno vozi tvrtka Greater Anglia. Novi Bombardierovi vlakovi serije 345 2017 počet će voziti na relaciji Liverpool Street – Shenfield. U svibnju 2018. Crossrail će početi voziti na relaciji Heathrow– Paddington nazvanoj Heathrov Connect. U prosincu iste godine središnji tunelski dio Crossraila od kolodvora Paddington/Crossrail do Abbey Wooda bit će otvoren za promet, no tada neće imati vezu s ostatkom mreže. Veza središnjeg dije- la prema Shenfieldu bit će otvorena za promet u svibnju 2019. U

/ NOVOSTI

/ IZ SVIJETA

prosincu te godine promet će teći čitavim Crossrailom, uključujući i kolodvor Maidenhead.

Njemačka

Novi vlakovi između Stuttgarta i Züricha

Početkom veljače njemački operator daljinskih putničkih vlakova

DB Fernverkehr usuglasio je stavove s južnonjemačkom pokrajinom Baden-Württemberg o uvođenju katnih vlakova na pruzi Gäubahn između Stuttgarta i Züricha. Od prosinca 2017. na toj pruzi vozit će flota od 17 katnih vagonskih garnitura s upravljačnicom koje vuče lokomotiva. Da bi se na toj pruzi oslobodili kapaciteti, pokra- xxxx Xxxxx-Württemberg je s drugom grupom DB-a – DB Regiom dogovorila da ona odustane od vožnje regionalnih vlakova Regional Express na relaciji Stuttgart – Singen. S obzirom na to, dogovoreno je i to da će vlakovi DB Fernverkehra prevoziti i putnike koji imaju različite pretplatne karte na regionalnim relacijama bez naplate do- dataka te da će regija Baden-Württemberg pokrivati troškove koje se odnose na regionalne vožnje.

Vlakovi koji će biti uvedeni na relaciji Stuttgart – Zürich vozit će tri sata. U budućnosti vozno vrijeme će se skratiti na dva sata i 15 minuta, što je ranije dogovoreno s partnerima u Švicarskoj.

DB Fernverkehr je u siječnju 2011. od tvrtke Bombardier naručio flotu od 27 katnih vagonskih garnitura, a prva su vozila isporučena u prosincu 2013. godine. Osim na pruzi Gäubahn, DB će te vla- kove koristiti i na IC-relacijama od Karlsruhea prema Pforzheimu, Stuttgartu, Aalenu i Nürnbergu. Gäubahn je dug 148 kilometara, a u užem smislu podrazumijeva prugu od Stuttgarta do Hattinge- na. Prugu su od 1866. do 1879. gradile tvrtke Königlich Württem- bergischen Xxxxxx-Eisenbahnen i Badische Staatseisenbahnen. Gradnju pruge završila je tvrtka Deutsche Reichsbahn 1934. kada je završena relacija od Tuttlingena do Hattingena. Danas je pruga djelomično dvokolosiječna i elektrificirana.

Švicarska

Referendum - 62% za

Dana 11. veljače švicarski su glasači na nacionalnome referendumu

poduprli planove za razvoj švicarskih željeznica o kojima smo već pi-

sali. Plan je na referendumu poduprlo 62 % građana, a izlaznost je iznosila 55 %. Poduprti su projekti FABI, BIF i STEP. FABI je admini- strativni projekt koji podrazumijeva osnivanje financijskog fonda za razvoj željezničke infrastrukture u Švicarskoj i razvoj jedinstvenih pro- grama ulaganja u infrastrukturu koji bi onemogućivali štetne kolizije. BIF je fond koji financijski podupire razvoj željezničke infrastrukture na razini održavanja i modernizacije, a koji zamjenjuje dosadašnje fondove koje su vodile konfederalna i kantonalne vlade. Odlukom na referendumu i dosadašnjim odlukama na drugim razinama odluči- vanja nije predviđen vremenski okvir provedbe i početka rada tog fonda. STEP je strateški razvojni program koji vrijedi 42 milijarde švicarskih franaka, a koji će prema očekivanjima trajati do 2054. go- dine! O zasebnim projektima unutar tog programa odlučivat će se u švicarskome parlamentu, koji će o njima glasati svake četiri ili svakih osam godina. Taj program će većim dijelom zamijeniti program Bahn 2030. Do 2025. STEP podrazumijeva uvođenje polusatnog taktnog voznog reda na relacijama Zürich – Lugano, Chur i Aarau, Lugano – Locarno i Bern – Luzern, skraćivanje voznih vremena na relaciji Bern

– Lausanne, povećanje mreže S-Bahn vlakova oko Berna, Basela

i Genève te povećanje teretnih kapaciteta oko Genève, Lausanne i Neuchâtela te na relaciji Neuchâtel - Biel/Bienne.

Norveška

Natječaj za osam vlakova

Dana 18. veljače norveški putnički operator Flytoget koji vozi vlakove

iz Osla prema velikoj zrakoplovnoj xxxx Xxxx Xxxxxxxxxx objavio je da će u sljedećem razdoblju raspisati natječaj za kupnju osam novih elektromotornih vlakova ukupne vrijednosti 1,5 milijardi norveških kruna. Ti vlakovi pridružit će se Bombardierovim vlakovima koji su trenutačno u uporabi i koji su stari 17 godina. Novi vlakovi moraju razviti maksimalnu brzinu od 220 km/h, moraju biti dugi 110 me- tara i imati 236 sjedećih mjesta. Flytoget otvara mogućnost kupnje dodatnih šest vlakova. Natječaj će službeno biti raspisan 20. ožujka, a Flytoget će odluku o najboljem proizvođaču i dobavljaču donijeti u prosincu ove godine. Prvi vlakovi trebali bi biti isporučeni i ispitani u kolovozu 2016. te bi trebali biti pušteni u redoviti promet krajem iste godine, kada se očekuje i otvaranje terminala 2 u zrakoplovnoj luci Gardermoen. Tvrtka Flytoget ostvaruje oko 20 % svih putničkih že- ljezničkih vožnji u toj lijepoj ali slabo naseljenoj skandinavskoj državi. Godine 2013. tvrtka je prevezla 6,5 milijuna putnika.

Drugi o nama

/ Piše: Xxxx Xxxxx

U središtu interesa nabava novih vlakova

Ugovor o kupnji novih motornih vlakova koji je HŽ Putnički prijevoz potpisao s »Xxxxxxxx« pobudio je veliko zanimanje stranih medija koji se bave že- ljeznicom.

U britanskome časopisu »Railway Gazette International«, najutje- cajnijem časopisu o željeznici na svijetu, objavljen je članak koji je više od dva tjedna bio najčitaniji na internetu. Tekst je popraćen i fotografijom vlaka. Treba reći to da je takav članak velika promidž- ba za »Xxxxxx«, hrvatsko gospodarstvo i željeznički promet u Hr- vatskoj. Također treba reći da, nažalost, na članak nije bilo nikakve reakcije iz Hrvatske jer očito strane spomenute u njemu ne razumiju njegovu važnost.

U britanskome časopisu »Today's Railways« koji se bavi isključivo željeznicama u Europi objavljena su dva teksta o željeznicama u Hr- vatskoj. »Today's Railways« izlazi u nakladi većoj od 12 500 primje-

raka i distribuira se u Europi i Americi. Vijesti iz Hrvatske objavljuje od 1991. i više je puta objavio nekoliko duljih članaka o željeznica- ma na ovome području. Nedavno je u tome časopisu objavljen i vrlo detaljan članak o željeznicama u Dalmaciji, a prije toga objavljivani su tekstovi o riječkoj pruzi i sličnim temama.

U veljači »Today's Railways« objavio je dva teksta – jedan o no- vim vlakovima za HŽ Putnički prijevoz i drugi o HŽ Cargu. Članak o vlakovima detaljno se bavi natječajem za kupnju novih vlakova, problemima oko financiranja kupnje i činjenicom da je osiguran samo dio novca potrebnog za kupnju tih željezničkih vozila. Također su navedeni planovi »Končara« da razvije elektrodizelsku varijan- tu vlaka i varijantu dizelskog vlaka sa sustavima za skladištenjem energije. Uz tekst objavljena je i fotografija vlaka HŽ PP 6112 001 u Rijeci autora Xxxxxx Xxxxxx. Drugi tekst, objavljen na istoj stranici časopisa, opisuje kaos koji je nastao oko privatizacije HŽ Carga, detaljno navodeći dubiozne situacije u toj tvrtki. Na kraju teksta na- vedene su međunarodne željezničke tvrtke koje se bave prijevozom tereta i koje su zainteresirane za poslovanje u Hrvatskoj.

/ IZ SVIJETA

/ Piše: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

Novi bečki glavni kolodvor

Ostvaruje se stari san

Stari san prometnih stručnjaka Beča o boljoj orga- nizaciji i povezivanju kolodvora unutar grada po- čeo se planirati u suradnji s međunarodnim timom stručnjaka od 2003. do 2006. godine.

Dio novoga kolodvora u uporabi je od kraja 2012. godine. S vo- znim redom za 2014./2015., koji će na snagu stupiti u prosincu ove godine, kolodvor će funkcionalno biti završen i svečano otvoren, a željeznički kompleks bi tijekom 2015. trebao biti završen u cijelo- sti. Nova poslovna zgrada ÖBB Groupa koja je sagrađena u blizini

Peroni novog kolodvora koji su u uporabi za lokalni prijevoz Panorama izgradnje kompleksa Wien Hbf

Sveobuhvatne pripreme, konzultacije, istraživanja, usklađivanja te dozvole dovele su do rezultata koji iz temelja mijenjaju dio Beča. Cjelokupni projekt bečkoga glavnog kolodvora obuhvaća 109 ha gradskog prostora i najveći je infrastrukturni projekt u Beču. Pro- jekt se počeo provoditi u prosincu 2009. kada je službeno zatvoren bečki južni kolodvor, a kroz nekoliko tjedana kolodvor je srušen. Promet je preusmjeren na kolodvor Medling. Taj projekt ne obu- hvaća samo gradnju velikoga prometnog središta, već i gradnju cijele nove gradske četvrti sa svim sadržajima potrebnima za rad, obrazovanje i stanovanje.

U novoj gradskoj četvrti s potpuno promijenjenim vizurama na- lazit će se 550.000 m² poslovnog prostora, sagradit će se 5000 novih stanova za oko 13 000 ljudi, a parkovi i obrazovne institu- cije prostirat će se na osam hektara. Očekuje se da će u tome svojevrsnome gradu unutar grada dnevno raditi i boraviti oko 30 000 ljudi. Boravak tolikog broja ljudi podrazumijeva visoku razinu usluge u javnome prijevozu te gustu mrežu biciklističkih i pješač- kih staza.

Novi prolazni željeznički kolodvor vrlo je važan za međunarodni i unutarnji željeznički prijevoz. Novo upravljanje prometom omo- gućuje povezivanje transeuropskih željezničkih linija sjever-jug i istok-zapad. Za putnike to znači brže željezničke veze, višu razinu udobnosti putovanja, optimalno povezivanje i uslugu u skladu s najvišim standardima. Novi moderni glavni kolodvor postaje posjet- nicom Beča kao turističke metropole i gospodarskog središta u srcu Europe.

Željeznička infrastruktura kolodvora proteže se šest kilometara u duži- nu. Na tome prostoru bit će ugrađeno oko 100 km kolosijeka sa 300 skretnica, novom signalizacijom i suvremenim sustavom upravljanja. U središnjem dijelu kolodvora je pet otočnih i 10 bočnih perona s kompletnom opremom koja putniku omogućuje brz i siguran pristup vlakovima. Čitav kompleks je na vijaduktu kako ne bi ometao gradske prometne tokove. Kroz kolodvor će prolaziti međunarodni, regionalni i gradski vlakovi, a kroz posebno postavljene kolosijeke u sredini i s južne strane kolodvora teći će teretni provozni prijevoz.

kolodvora bit će završena ove godine kao i niz ostalih poslovnih, hotelskih, garažnih, stambenih i trgovačkih prostora. Zanimljivo je da će biti sagrađeno sedam kilometra biciklističkih staza sa 1150 parkirnih mjesta za bicikle!

Očekuje se da će u idućih pet godina biti završeni svi planirani rado- vi te uređen prostor oko novoga kolodvora, a građani Beča dobit će novo središte samo 2,5 km od povijesnog središta grada na Trgu sv. Stjepana.

Vrijednost ÖBB-ova ulaganja u modernizaciju stotinu kolodvora u Austriji je oko tri milijarde eura, pri čemu je bečki kolodvor najveća pojedinačna investicija koju će koristiti oko 145 000 putnika dnevno u 1000 vlakova, uz mogućnost korištenja osam linija gradske želje- znice (S-Bahn), tri tramvajske i dvije autobusne linije te podzemne željeznice.

Gradnja kompleksa pobuđuje golemo zanimanje građana ali i turi- sta. Gotovo svakodnevno u elektroničkim medijima i tiskovinama objavljuju se prilozi s gradilišta, a svi radoznali radove mogu pratiti i uživo s drvenog tornja odnosno vidikovca kojim upravlja Grad Beč (ÖBB Bahnorama Tower) i koji je do sada obišlo više od 280.000 posjetitelja. Praćenje radova s vidikovca s kojeg se pruža pogled na kompleks i ostale dijelove grada bit će moguće do prosinca ove godine. U podnožju vidikovca multimedijski su prikazani plan aktiv- nosti i provedba gradnje kompleksa.

Nakon obilaska tako grandioznog objekta postavlja se pitanje: »A gdje smo mi?!« Saga o zagrebačkome glavnom kolodvoru te o rješavanju prometnih problema čvorišta aktualizira se u nepra- vilnim intervalima i završi u ladicama projektanata i mislima lo- kalnih političara, čekajući neko novo vrijeme. Slično je i u drugim hrvatskim gradovima gdje su neki kolodvori smješteni na gotovo idealnim lokacijama, sjecištima prometnih tokova gradova. Dok se te prednosti ne prepoznaju, putnici će kisnuti na peronima, trčkarati preko prometnica do tramvaja ili parkirališta i nadati se da nova iskustva putovanja željeznicom neće doživljavati samo u inozemstvu.

/ KULTURA

/ Piše: Xxxxx Xxxxx

Noć muzeja 2014.

HŽM se priključio događanjima

U petak 31. siječnja 2014. Hrvatski željeznički mu- zej (HŽM) sudjelovao je u Noći muzeja 2014., akciji Hrvatskoga muzejskog društva.

Noć muzeja ili Duga noć muzeja kulturno je događanje koje organizi- raju muzeji i druge kulturne institucije, a čije je glavno obilježje da su muzejski i drugi izložbeni prostori otvoreni do kasno u noć te da je ulaz slobodan ili uz minimalnu novčanu naknadu. Noć muzeja prvi je put održana 1997. u Berlinu pod nazivom Lange Nacht der Museen. Zbog velikog interesa i načina na koji je ideja realizirana događanje je ubrzo prošireno na više institucija i gradova diljem Europe pa i svijeta.

U Hrvatskoj je to događanje prvi put održano 2005. kada je u njemu sudjelovalo šest zagrebačkih muzeja, a 2006. postalo je nacionalno kulturno događanje. Projekt je pokrenula Sekcija kulturnog turizma pri Hrvatskom muzejskom društvu u suradnji sa Zajednicom kultur- nog turizma HGK i svim zainteresiranim muzejima.

Događanje kojim se Hrvatski željeznički muzej pridružio Noći muzeja 2014. održano je u Vinkovcima. Riječ je o stalnom postavu izložbe

»Životopis vinkovačkog prometnog čvorišta« u željezničkom kolodvoru Vinkovci. Program je počeo u 18.00 sati radionicom za djecu »Pruga,

24. Željino sijelo

Zabava do jutra

U subotu 8. veljače u prostorijama osječkoga Stu- denskog centra održano je 24. Željino sijelo. Druže- nje u organizaciji HKUD-a »Željezničar« iz Osijeka nije imalo samo donatorski karakter zbog prikuplja- nja novca za financiranje puta društva na portugal- ske Azore, već je cilj bio i dobro se zabaviti.

U zabavi do ranih jutarnjih sati uživalo je 460 gostiju za stotinu od- nosno 50 kuna.

Na Željinom sijelu su uz glazbenike članove HKUD-a »Željezničar« nastupili pjevač Xxxxxxx Xxxxxx – Štef, koji je izveo blok slavonskih tamburaških pjesama, te »Slavonija band«. Sijelo su posjetili i glum- ci osječkog HNK s kojima članovi HKUD-a »Željezničar« pripremaju predstavu radnog naziva »Šokački kabare«. Riječ je o kabaretskoj predstavi koja bi se trebala odigrati u staroj dvorani »Doma željezni- čara«. Članovi ansambla povremeno su angažirani u osječkome HNK i u izvedbi opere »Xxx s onoga svijeta« i drugim predstavama.

Sijelo je bilo organizirano poput pinkl bala, tj. svatko je donio jelo i piće. Bila je organizirana i tombola na kojoj je prva nagrada bila

lokomotiva i vagon«. Premda je radionica bila namijenjena cjeloku- pnom građanstvu, većinu sudionika činili su učenici nižih razreda obli- žnje Osnovne škole Xxxxxxxxx Xxxxxx. Oni učenici koji su došli ranije mogli su obići postav stalne izložbe pod vodstvom Xxxx Xxxxxxxxxx, stalnog suradnika Hrvatskoga željezničkog muzeja. U sklopu radionice sudionici su upoznati s osnovnim pojmovima o željezničkom prometu, vagonima i lokomotivama te su izrađivali crteže koje su izrezivali i lijepili u kolaže. Tako je nastalo nekoliko velikih šarenih učeničkih radova.

U 20.30 sati Xxxx Xxxxxxxxx izveo je dva monologa: »Kako sam postao i ostao željezničar« i »Koza u vlaku«, u kojima je progovorio o doživljaji- ma i ljudima koje je susretao kao prometnik i zaposlenik vinkovačkoga kolodvora. U 21.30 sati prikazani su filmovi Xxxxxx Xxxxxxxxxx »Čelični zagrljaj«, »Željeznicu guta već daljina« i »Rastanak«. Kroz ta tri filma au- tor, koji je nekoliko godina radio kao prometnik, poetski obrađuje rad na željeznici, vezanost uz željeznicu i nedoumice koje vlakovi donose.

»Čelični zagrljaj« dobitnik je nagrade žirija »Cineraila« koja je dodijeljena u francuskome gradu Lillu 2002. godine. »Cinerail« je međunarodni fe- stival filma sa željezničkom tematikom.

Tijekom Noći muzeja događanja na vinkovačkome kolodvoru obišlo je oko 240 gostiju.

/ Piše: Xxxxx Xxxxxxx

/ Foto: Xxxxx Xxxxxxx

televizor, druga cirkularna pila, a treća mikrovalna pećnica. Iako su sretni dobitnici bili zahvalni, nagrada im nije bila u prvome planu. Najvažnije je bilo zabaviti se s prijateljima. Budući da je na sijelu bilo i dosta željezničara, bilo je i željezničarskih tema za razgovor. Ipak HKUD »Željezničar« čine željezničari, članovi njihove obitelji ili ljudi koji su na neki način vezani uz željeznicu.

Izložba Xxxxx Xxxxxx

/ Piše: Xxxxx Xxxxx

/ Foto: Xxxxx Xxxxx

Putovanja su svakodnevnica i nadahnuće

U zagrebačkoj »Galeriji osam« na Valentinovo 14. veljače otvorena je peta izložba Xxxxx Xxxxxx, stro- jovođe i umjetnika.

U organizaciji Udruge umjetnika »Xxxxxxxxx Xxxxx«, na Dan zaljublje- nih organizirana je i zanimljiva modna revija. Zagrebački strojovođa HŽ Putničkog prijevoza, inače diplomirani inženjer željezničkog prometa, slika od rane mladosti, a specijalnost su mu krajobrazi, ulje na platnu i pastele. Putovanje mu je svakodnevnica, nadahnuće i izazov.

/ Ova je postava zadivljujuća. Slike imaju svježe boje, zadivljuje na- čin slikanja, fino brušena naiva, iako su slike realistične – kazala je na otvorenju izložbe Xxxxxxxx Xxxxxx, predsjednica Udruge slikara

»Xxxxxxxxx Xxxxx«.

Slike Xxxxx Xxxxxx većinom su rađene u tehnici ulja na platnu i pa- stele, a najčešće slika mostove i livade, krajolik pred nevrijeme, ko- nje, lovačke kuće, obalu Odre, šumu i drugo. Naslikao ih je između svojih svakodnevnih putovanja na koja ide kao strojovođa, jer mu je taj posao profesija, dok mu je slikanje postalo navika i opsesija.

/ SPORT

/ Piše: Xxxxxx Xxxxxxxx

/ Foto: Xxxxxx Xxxxxxxxxx

Ženski rukometni klub »Lokomotiva«

Juniorke trenutačno prve u 2. ligi

Druga ekipa rukometašica »Lokomotive«, u kojoj većinom nastupaju igračice rođene 1996. i 1997., trenutačno zauzima prvo mjesto u Drugoj hrvatskoj ligi. Premda im rezultatski uspjeh u toj konkurenciji nije prioritet, plasman ipak svjedoči o talentiranoj generaciji i izvrsnome radu u klubu.

Ženski rukometni klub »Lokomotiva« Zagreb proslavio je 1. veljače 2014. šezdeset i peti rođendan. Visoka profesionalna razina i vrhunski rezultati

se u istoj ligi istodobno natječu dvije ekipe iz istoga kluba. Klupska strategija je da naše igračice, uz redovito pohađanje škole, što više nauče o sportu kojim se bave, a one najtalentiranije i najupornije potom uđu u prvu ekipu. Uz talent potrebno je i jako puno rada jer su za seniorsku ekipu postavljeni vrlo visoki kriteriji. Naše igračice, kako bi stjecale potrebno iskustvo, stoga često igraju prijateljske utakmice sa seniorskim ekipama iz Prve lige.

Mlade igračice juniorskog i kadetskog uzrasta »Lokomotive« igraju rukomet neopterećene rezultatima, no za seniorsku ekipu se to ne bi moglo reći jer su motivirane izazovom da ukinu dugogodišnju

gornji red: Xxxxxx Xxxxxx, Xxxxx Xxxxxx, Xxxxx Xxxxxx, Xxxxx Xxxxxx, Xxxxx Xxxxx, Xxxx Xxxx Xxxxxxx, Xxxxxx Xxxxx; donji red: Xxx Xxxxxx, Xxxxxx Xxxxx, Xxxxx Xxxxxx, Xxxxxxxx

Xxxxxxx, Xxx Xxxxx, Xxxxxxx Xxxxxxxxx

odlike su igračica »Lokomotive« proteklih godina. U klubu, u sklopu kojega djeluje i škola rukometa, trenutačno je oko 400 rukometašica. Iako svoje prve korake u rukometu naprave već u prvom ili drugom razredu osnovne škole, put do ulaska u seniorsku ekipu traje jako dugo i nije uvijek izvjesno da će do ulaska i doći. Nakon završene rukometne škole najtalentiranije djevojčice ulaze u ekipu »Lokomotive 5« za najmlađi uzrast. Počinje se sa četrdesetak igračica, među kojima se onima najboljima omogućuje prelazak na višu razinu. Svaka rukometašica želi igrati u prvoj ekipi.

Trenutačno se na prvome mjestu tablice Druge hrvatske lige za seniorke nalazi ekipa »Lokomotive 2«, koja se istodobno uspjela plasirati u finale Kadetskoga prvenstva Hrvatske. U toj uspješnoj ženskoj ekipi rukometašice rođene 1996. i 1997. igraju zajedno punih šest godina. Ekipa »Lokomotive 2« trenutno zauzima prvo mjesto na tablici Druge hrvatske lige.

Prema mišljenju trenera Xxxxxxx Xxxxxx, trenutačna prva pozicija je re- alna s obzirom na to kako se i koliko u proteklome razdoblju radilo u klubu:

/ Ako bi »Lokomotiva 2« i uspjela ući u Prvu hrvatsku ligu, ona se neće smjeti natjecati zbog postojećih pravila koja ne dopuštaju da

prevlast igračica »Podravke« na rukometnoj sceni. O tome da to nisu samo želje svjedoče i rezultati »Lokomotive« postignuti u pro- tekloj i ovoj godini u Regionalnoj ligi.

Trener Xxxxx smatra da je došlo vrijeme za promjenu odnosa snaga u ženskome rukometu:

⁄ Lokomotiva trenutačno ima odličnu ekipu, a rezultati iz prošle i ove godine idu nam u prilog. Mislim da ćemo ove godine uspjeti do- kazati da smo najbolja ekipa u Hrvatskoj te da ćemo od »Podravke« preuzeti prevlast.

Trenerica Xxxxxx Xxxxxx, istaknula je da je jako teško ući u senior- sku ekipu i istodobno uskladiti studij s vrhunskim sportom:

⁄ Neke od igračica, po isteku juniorskog staža, prelaze iz »Lokomo- tive« u druge rukometne klubove u Prvoj ili Drugoj hrvatskoj ligi. Naše igračice nastojimo usmjeriti kako da uspješno usklade svoje školske obveze s onima klupskima. Neke od igračica iz generacije 1994. i 1995. trenutačno su posuđene klubovima u Zaprešiću i Du- gom Selu, dok ostale povremeno treniraju s igračicama iz seniorske ekipe. Starije rukometašice Xxxx Xxxxxx, Xxxxxxxx Xxxxxx i Xxxxxxx Xxxxxxxxx povremeno igraju u našoj prvoj ekipi.

/ KROZ HRVATSKU

/ Piše: Xxxxx Xxxxxx

/ Foto: Xxxxx Xxxxxx

Baranja

Baranja se dijeli na mađarski i hrvatski dio. Na hr- vatskome dijelu okružena je dvjema rijekama, Dra- vom i Dunavom. Glavna karaktersitika Baranje je prekrasna ravnica. Također, u Baranji se nalaze br- dovita područja idealna za vinograde i proizvodnju vina, po čemu je taj kraj nadaleko poznat. Tamo se uspješno uzgajaju neke od najpoznatijih sorti grož- đa kao što su merlot, cabernet, sauvignon, frankov- ka, građevina te mnoge druge.

Uz bogatu ponudu vrhunskih vina dolazi i vrhunska gastronomska ponuda, a nezaobilazan je i riblji paprikaš. Primjetan je veliki utjecaj mađarske kuhinje jer se često koriste paprika, pogotovo ljuta, i bijeli luk. Riječna riba može se kušati spravljena na sve načine u mnogo- brojim restoranima u Karancu, Suzi, Zamjevcu i drugdje.

Jela od divljači, slatkovodne ribe (šaran, štuka, som, smuđ), žablji kra- kovi, puževi, vrhunski kulen i drugo smo su djelić bogate ponude.

U Baranji se na svakome koraku vidi utjecaj Mađarske i Srbije. U svakome selu mogu se vidjeti tri crkve: rimokatolička (hrvatska), pravoslavna (srpska) i reformatorska (mađarska). Natpisi i nazivi su na hrvatskome i mađarskome jeziku te na latinici i ćirilici.

Na proputovanju Baranjom prvo smo svratili u mjesto Bilje poznato po dvorcu Xxxxxx Xxxxxxxxx. Taj je autrijski vojskovođa dao sagra- diti dvorac u 18. st. Koristio ga je uglavnom ljeti i za lov. U njemu je boravio vrlo rijetko. Do danas je dvorac nedovoljno povijesno i arhitektonski istražen. Smjestio se na samome rubu močvarnog i poplavnog područja Kopačkog rita.

35/

Kopački rit poplavno je područje u Baranji između Drave i Dunava, a kao park prirode utemeljen je 1976. godine. To je najveće mrijesti- lište slatkovodne ribe i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. Ri-

ječ je o području velike bioraznolikosti jer tamo živi i raste oko 2000 životinjskih i biljnih vrsta. I turizam cvjeta, i to seoski i ekoturizam. Do Kneževih Vinograda vodi prekrasna vinska cesta okružena vino- gradima s obje strane. Kneževi Vinogradi selo su s vrlo lijepom i za- nimljivom arhitekturom. Seoske kuće sagrađene su sa stupovima na verandi, a zidovi ukrašeni ornametima dobivenima posebnim valjkom za bojenje. Danas je takve gradnje sve manje te prevladavaju moderno sagrađene kuće. To je šteta jer time sela i kuće gube na posebnosti. U samome središtu Kneževih Vinograda smjestio se podrum »Be- lje« iz 17. st. koji je prava turistička atrakcija mjesta. Mnoge skupi- ne turista dolaze obići podrum vrlo impresivnih dimenzija. Vina su

uistinu izvrsna, a najstarije vino Cabernet Franc je iz 1949. godine. Put nas je dalje vodio u Karanac. U Karancu do punog sjaja dolazi ljepota kuća s velikim kapijama, dvorištima i stupovima na verandi. To je pravo baranjsko selo, primjer kako se nekada gradilo i živjelo. Tamo se može obići pravi salaš te posjetiti restoran koji u svojemu dvorištu ima muzej antikviteta, selo sagrađeno na početku stoljeća. Tamo je prikazan seoski život -štale, brijačnice, krčma, stambena kuća, kola za konjsku zapregu i stara oruđa koja su se koristila u poljoprivredi.

Obilazak salaša također je pravi doživljaj. Tamo se mogu organi- zirati plovidba Dunavom, jahanje, biciklizam, ribolov i razne druge aktivnosti. Naravno, uz domaću kuhinju i neizostavna vina.

Na putu prema našoj zadnjoj postaji Zamajevcu prošli smo kroz selo Suza. U Suzi se nalazi zanimljiva krčma »Kovač čarda«, gdje se može okrijepiti uz riblji paprikaš. Selo je poznato po voćarstvu. Stigavši u Zmajevac, primijetili smo zanimljivu strukturu tla. U pjeskovitome tlu stanovnici su sagradili podrume, koji udubljeni u brda izgledaju vrlo za- nimljivo. Tu možete skoro na svakom koraku kušati i kupiti razna vina. Mnogo gostiju iz Mađarske dolazi u Zmajevac na izlet i u razne resto- rane. Selo je uistinu posebno i zanimljivo zahvaljujući zgradama u secesijskome stilu, ukopanim podrumima te podrumskim kućicama.

/ NOVOSTI

/ PUTOPIS

/ Piše: Xxxxx Xxxxxxx

/ Foto: Xxxxx Xxxxxxx

Peru

Jedinstveno iskustvo

Za petotjedno putovanje po Peruu i Boliviji opsežno sam se pripremala pomno planirajući rutu i šaljući brojne zahtjeve za ugošćivanje preko couchsurfinga.

je dobila krevet, a mi smo dobili ono malo mjesta na podu za vreće za spavanje. Tuša nije bilo, a nekakav zajednički zahod nalazio se u prizemlju, u kojemu je povremeno bilo tekuće vode. Priznajem da su nas uvjeti pokolebali. Dok su nas Xxxxxxx, njegovi prijatelji i naša

Djevojčica u narodnoj nošnji

Sletjeli smo u Limu. Već sljedeći dan pla- nirali smo otputovati u Icu. Zato smo Xxxx razgledali odmah po dolasku i ostali u sre- dištu grada do veče- ri. Budući da prtljagu nismo nigdje mogli ostaviti, morali smo ju tegliti sa sobom po cijelome gra- du, što nije baš bilo ugodno. Na glavno- me trgu prišao nam je neki čovječuljak i započeo razgovor s nama. Ponudio nam je pomoć rekavši da ruksake možemo ostaviti u obližnjem hotelu na recepciji jer on ima prijatelje koji tamo rade. Na- kon kraćeg vijećanja odlučili smo poći s

Arequipa

njim i vidjeti o kakvom je hotelu riječ. Na tamošnjoj vrućini torbe su

nam uistinu bile preteške. U hotelu nisu bili oduševljeni kada su vi- djeli našega novog znanca, ali ipak su nam pristali pomoći. On nas je nakon toga odveo na još neka mjesta koja smo željeli obići, a na kraju nas je dočekalo i iznenađenje – odveo nas je u jedan lokal čiji je vlasnik iz Crne Gore. Vlasnik lokala nas je pozdravio vrlo srdačno, sjeo s nama na pivo i upozorio nas da naš »prijatelj« baš i nije najpo- uzdanija osoba na svijetu (što je i bilo za pretpostaviti). Na kraju nam je dao još nekoliko dobrih savjeta, upozorio nas na opasnosti Xxxx te nam rekao da mu se javimo ako nešto zatrebamo. Nakon što smo pokupili svoje stvari, bilo nam je žao našeg čovječuljka pa smo mu

Djevojčica iz Nazce

Islas Ballestas

dali nešto novca.

Naš domaćin couchsurfer živio je dosta daleko od središta grada pa smo platili vožnju taksijem. Vožnja je bila uistinu posebna – kako bi izbjegao gužve, vozač je povremeno silazio s asfalta i vozio po blatu i prašini uz cestu. Iako smo kod Xxxxxxx ostali samo jednu noć i već rano ujutro otputovali u Icu, ostao nam je u jako lijepome sjećanju. Ica je po mnogočemu bila ekstremno iskustvo. Zaposlenici kolod- vora odgovarali su nas od namjere da odsjednemo kod našega sljedećeg domaćina jer je, navodno, dio grada u kojemu on živi jako opasan. Kada je Xxxxxxx stigao po nas u pratnji prijatelja i jedne Izraelke koja je stigla ranije toga dana, rekao je da ćemo pješke otići do njegove kuće, a na naše zabrinuto pitanje o sigurnosti samo je odmahnuo rukom i nasmijao se, rekavši da to nije istina.

Ono što nas je dočekalo u kući može se opisati kao najskromniji mogući couchsurfing. Kao prvo, on uopće nije živio u toj kući, nego negdje u susjedstvu. Prolazili smo kroz hodnike nekih drugih ljudi koji su samo šutke gledali u nas, da bismo na kraju došli do neka- kvog sobička zaključanog lokotom. Unutra je bio jedan krevet i malo mjesta na podu. Na prozorima nije bilo stakla, a po zidovima su bili ispisani razni natpisi. Budući da je Xxxxxxxx Xxx došla prije nas, ona

cimerica čekali da ostavimo stvari i uzmemo ono što nam treba za izlet u pustinju, poluglasno smo među sobom mrmljali:

- »A da ipak nađemo neki hostel?«

- »Ne znam. Što ti misliš? Možda se uvrijede.«

- »Ma, ako je dovoljno dobro za nju, dobro je i za nas. Ostajemo. Ali samo jednu noć. Hajdemo sutra dalje!«

Tako smo ostali. Izlet na dine na rubu pustinje Xxxxxxx bio je jedan od najuzbudljivijih događaja na putovanju. Čim je krenuo, naš buggy, vozilo za vožnju po pijesku, vozio je luđe od najstrašnijeg vlakića u za- bavnome parku: gore-dolje po dinama, po rubu, pa opet strmoglavo u podnožje i s većim zaletom uvis! Poseban osjećaj bio je pri spušta- nju na sandboardu. Doduše, nitko iz našeg vozila nije znao bordati pa smo svi to radili potrbuške, ali svejedno je osjećaj bio neopisiv! Kao i zalazak sunca među dinama. Nakon tog izleta još dugo smo nalazili pijesak u džepovima, čak i nakon povratka u Zagreb.

Vrlo rano sljedećeg jutra napustili smo Xxx, unatoč svemu, s pozitiv- nim dojmovima. I naša xxxxxxxx Xxx krenula je s nama. Uputili smo se na otoke Islas Ballestas, zvane i Galapagos za siromašne. Ondje smo iz brodića mogli promatrati i fotografirati tuljane i morske lavove kako se sunčaju, a vidjeli smo i više vrsta ptica, među kojima i pla-

/ PUTOPIS

vonoge blune te Humboldtove pingvine. Dok smo čekali svoj brodić, društvo su nam pravili golemi pelikani. Navikli na ljude, prilazili su nam sasvim blizu i strpljivo pozirali u nadi da će dobiti hranu.

Nakon velegrada, pustinje i otoka prekrasne faune, ponovno smo se Panamericanom uputili prema jugu. Iste večeri stigli smo u Na- zcu, gdje su nas čekala nova čuda. Ondje nismo imali smještaj kod couchsurfera pa smo odmah po dolasku potražili hostel. Zapravo ga nismo ni morali tražiti jer su nas vlasnici hostela zaskočili prije nego što smo stigli izići iz autobusa. Odlučili smo se za jednog sim- patičnog, krupnog mladića koji nas je odveo u svoj novootvoreni

nikakve tegobe, uputio se u gradić kako bi pokušao pronaći nešto lagano za jelo. Posljednjim snagama sam mu promrmljala nekoliko španjolskih rečenica koje bi mu u tome podvigu mogle zatrebati, a on ih je zapisao na komadić papira. Srećom, uspješno se vratio s

»plijenom« pa smo večerali kruh s marmeladom. Drugo jutro pro- budila sam se kao da ništa nije bilo – svježa, odmorna i spremna za nove pobjede. Kada sam se aklimatizirala, u drugim mjestima na sličnoj nadmorskoj visini više nisam imala nikakvih problema.

Nakon Arequipe uputili smo se u grad Puno na obali jezera Titicaca, najvišeg plovnog jezera na svijetu. Puno se nalazi na oko 3800 m

Festival u Punu Na ulicama Puna

hostel. Za cijenu sobe smo se, naravno, cjenkali, kao i za cijenu leta avionom iznad poznatih tajanstvenih crteža (las lineas de Na- zca). Riječ je o golemim geoglifima koji prikazuju razne životinje, ali i apstraktne motive. Dimenzije su im i do 200 m, a načinjeni su u sušnome terenu, najvjerojatnije između 5. i 7. stoljeća. Crteži su sa- vršeno očuvani zahvaljujući činjenici da ondje nikada ne pada kiša i da gotovo nema vjetra. Njihova svrha može se samo nagađati, a dobro se mogu vidjeti jedino iz visine. Let Cessnom bio je sam po sebi gotovo jednako uzbudljiv kao i ono što se iz nje vidjelo, iako moram priznati da mi je uzrokovao blagu mučninu pa sam bila sret- na kad je završio. Navečer smo krenuli u šetnju gradom, a na ulici smo s lokalnim stanovnicima večerali piletinu koju su pred nama pripremali na jednome uglu. Kasnije smo na glavnome trgu prisu- stvovali predizbornome koncertu uoči izbora za gradonačelnika, na kojemu su prateći vokali bile neobično odjevene mlade djevojke. Sljedeći na našem popisu bio je grad Arequipa, zvan i Bijeli grad. I zaista, ondje prvo upada u oči bjelina njegove kolonijalne arhitektu- re. I ondje smo morali odsjesti u hostelu jer nismo našli domaćina. Ali i ondje smo uspjeli malo sniziti cijenu smještaja. Nakon šetnje gradom uplatili smo izlet u kanjon Colca za sljedeći dan. To je jedan od najdubljih kanjona na svijetu (po nekim podatcima i najdublji), a dosiže dubinu od 4160 m. Osim prekrasne prirode i veličanstvenih kondora koji su nas nadlijetali, tijekom toga dvodnevnog izleta obišli smo i nekoliko malih gradova. Prvi dan izleta boravili smo na visini od gotovo 5000 metara. Iako smo svi pili čaj od koke i žvakali njezi- no lišće kako bismo spriječili ili barem ublažili visinsku bolest, mene je prilično »lupila«. Dobila sam čudnu glavobolju koja se selila po mojoj glavi – prvo u predjelu čela, potom u predjelu zatiljka, pa na sredini. Osjećala sam i strašnu malaksalost i mučninu pa nisam mo- gla jesti gotovo ništa. Upozorili su nas da u takvome slučaju jedemo što laganiju hranu i pijemo puno tekućine. Bilo mi je malo bolje dok smo predvečer bili u prirodnome termalnom bazenu. Temperatura vode iznosila je oko 38 stupnjeva. Čim sam izišla iz bazena, stanje mi se ponovno pogoršalo te mi nije padalo na pamet da idem ve- čerati. Jedva sam se dovukla do hotelske sobe, istuširala i srušila u krevet, gdje me počela tresti groznica. Moj suputnik, koji nije osjetio

nadmorske visine. Putovali smo noću te smo stigli već oko 5.00 sati. Naš domaćin nam je rekao da ga nazovemo kada stignemo na autobusni kolodvor, koliko god rano bilo. Došao je po nas taksijem, odveo nas kući i vratio se spavati. Rekao nam je da vode ima samo do 9.00 sati pa sam se odlučila odmah istuširati. Nije bilo tople vode, a u to doba dana bilo je poprilično hladno. U kući, naravno, nije bilo grijanja. Istuširala sam se na brzinu, a najgori dio bilo je pranje kose u ledenoj vodi. Naš domaćin Xxxx nije govorio engle- ski pa sam preuzela svu komunikaciju na španjolskom. Živio je sa svojim jako simpatičnim ocem. On je u podrumu kuće imao malu tvornicu tekstilnih proizvoda s nekoliko zaposlenika.

Puno je prilično živ grad, a kao i svugdje drugdje u to vrijeme, na ulicama je svake večeri bilo raznih događanja vezanih uz izbore za gradonačelnika. Iznenadilo nas je koliko su Peruanci predani prista- še svojih odabranih političkih opcija. Svatko od kandidata imao je bučnu pratnju, puno zastava, natpisa, kolone svojih ljudi na rikša- biciklima i slično. Puno je bio i dobro mjesto za kupovinu pletenih proizvoda kao na primjer tradicionalnih vunenih kapa. Kao i za veći- nu drugih stvar, i za njih smo se, naravno, cjenkali.

Iz Puna smo otišli na jednodnevni izlet po otocima Xxxx i otoku Taquile. Xxxx je skupina umjetnih plutajućih otoka načinjenih od totore, jedne vrste suhe trske. Od te biljke načinjeno je sve, pa čak i kuće i brodovi. Kada je svježa, totora služi i za jelo. Stanovnici tih otoka jako su srdačni i skupinama turista rado objašnjavaju sve o svojemu načinu života. Nakon plovidbe u brodu napravljenom od totore posjetili smo i Taquile, prirodni otok, čiji su nam stanovnici pokazivali svoje načine pletenja i tkanja. Xxxxxxxx je muški posao, a tamošnji muškarci nadmeću se tko će isplesti bolju kapu, pojas ili torbicu u kojoj se nosi lišće koke, što su među ostalim i uvjeti za prošnju ruke njihovih odabranica. Ako se pokaže da su vješti u pletenju, bit će biti u stanju uzdržavati obitelj. Nakon prezentacije izrade rukotvorina i tradicionalnog plesa poveli su nas i u razgleda- vanje toga prekrasnog otoka. Iste večeri vratili smo se u Puno, na- kon čega nas je čekala naša bolivijska ruta. Nakon nekoliko tjedana u Boliviji vratili smo se u Peru kako bismo se upustili u našu zadnju pustolovinu na tomw putu – Cusco, Inca Trail i Machu Picchu.

/ POVIJEST

/ Piše: Xxxxxx Xxxxxxx

Savez hrvatskih željezničara u Zagrebu (1939. – 1945.)

Snažna organizacija kratka vijeka

Dana 12. listopada 1939. u prostorijama Hrvatsko- ga radničkog saveza u Frankopanskoj ulici br. 7/III održana je konstituirajuća skupština Saveza hrvat- skih željezničara. Na konstituirajućoj skupštini bilo je 125 članova, isključivo željezničkih namještenika svih struka.

Privremeni odbor činili su predsjednik Xxxxx Xxxxxxxx, potpredsjednik Xxx Xxxxxxx, tajnik Xxxxxxxx Xxxxx i odbornici Xxxx Xxxxxxxx, Xxxxx Xxxxxx, Xxxx Xxxxxxxx, Xxxxx Xxxxxx, Xxxxx Xxxxx i Xxxxx Xxxxxx.

Na skupštini prihvaćena su Pravila Saveza hrvatskih željezničara. Odobrio ih je 6. studenoga 1939. Odio za unutarnje poslove Ban- ske vlasti Banovine Hrvatske. Savez je djelovao na cijelome po- dručju Banovine Hrvatske u cilju unapređenja narodnih, staleških i prijateljskih osjećaja, zastupanja i zaštite gospodarskih, moralnih i socijalnih interesa članova, proširivanja znanja članova te moralnog i materijalnog pomaganja članovima i njihovim obiteljima.

Savez je ostvarivao svako pravedno i socijalno nastojanje koje je bilo u zajedničkome interesu hrvatskih željezničara kao cjeline ili po- jedinih skupina i struka, radio je na boljem materijalnom stanju svo- jih članova osnivanjem, proširivanjem ili spajanjem već postojećih ekonomskih ustanova, među članstvom propagirao je namirivanje potreba samo domaćom robom i na svojim narodnim i zadružnim izvorima, organizirao je predavanja, poučna putovanja, osnivao knjižnice i izdavao staleško glasilo, pomagao je ili preuzimao izda- vanje stručnih djela, pružao je članstvu besplatnu pravnu zaštitu u svim sporovima koji su proizlazili iz službenih odnosa, davao je članovima savjete i upute u službenim i pravnim predmetima, pre- ma mogućnostima osnivao je oporavilišta, željezničarske domove i domove za siročad, olakšavao odgoj i školovanje djece onih svojih članova koji su trebali pomoć, u slučajevima smrti člana štitili su sve interese iz službenih i društvenih odnosa udovica i siročadi pre- ko obiteljskog zastupnika, a u stručnim pitanjima davao je inicijativu i svoje mišljenje.

Imovinu Saveza činila je imovina središnje uprave, podružnice i strukovnih sekcija. Saveznu imovinu činili su tekući prihodi, fondovi, pokretnine i nekretnine. Prihodi Xxxxxx bili su upisnina i članarina, darovi i ostavštine, kamate i prihodi od savezne imovine, prihodi od zabava, izleta i drugih saveznih priredaba te prihodi saveznoga glasila i drugih publikacija. Članom Xxxxxx mogao je postati sva- ki aktivni ili umirovljeni željezničar svih željeznica javnog prijevoza. Članstvo unutar Saveza dijelilo se na glavne strukovne sekcije: činovnici (prometni, administrativni i tehnički), strojovođe, ložači, vlakopratno i razvrstavajuće osoblje, kolodvorsko osoblje i osoblje drugih jedinica kao i centrala (direkcija, spremište materijala, radio- na), pregledači vagona, građevinsko osoblje, i to nadzornici pruge, nadzornici signala i brzojava te ostalo osoblje sekcija održavanja pruge, osim činovnika i radnika, radnici (razvrstani po Pravilniku o radnicima) i umirovljenici.

Osim navedenih, mogle su se osnivati i druge strukovne sekcije. Za vođenje poslova pojedinih strukovnih sekcija članovi svake sekcije birali su strukovni odbor, a pri podružnicama imenovani su strukov- ni povjerenici pojedinih struka koji su održavali vezu između članova i strukovnih odbora.

Sporovi koji su nastajali iz saveznih odnosa između članova rješa- vao je Časni sud. Savez hrvatskih željezničara kao stručno-staleška

organizacija mogla je osnivati fondove u svrhu pomaganja svojim članovima i jačanja organizacije. Fondove su osnivali središnji upravni odbor i odbori strukovnih sekcija te su njima upravljali pre- ma posebnim pravilnicima koje su odobravale mjerodavne glavne skupštine.

Središnja uprava, podružnice i strukovne sekcije mogle su imati svoje zastave u hrvatskim narodnim bojama. U sredini trobojke, s desne strane nalazila se kombinacija zlatom izvezenoga krilatog kotača s raširenim krilima, a s lijeve strane isto tako izvezeni hrvat- ski državni grb. Koplje je bilo jednostavni metalni šiljak. Društveni znak imao je oblik emajliranoga štita s hrvatskim državnim grbom i zlatnokrilatim ili crnokrilatim kotačem u samome štitu.

Rješenjem Odjelnog predstojnika Odjela za željeznice i promet iz travnja 1941. za povjerenika Xxxxxx hrvatskih željezničara u Zagre- bu postavljen je Xxxx Xxxxx.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Federalne Hrvatske donijelo je 12. lipnja 1945. Odluku o raspuštanju Saveza hrvatskih željezničara. Likvidaciju Saveza na području Hrvatske proveo je njegov povjere- xxx Xxxxxx Xxxxxx, koji je cjelokupnu imovinu Saveza predao Zemalj- skom akcionom odboru jedinstvenih sindikata radnika i namješte- nika za Hrvatsku u Zagrebu.

/Sava sredinom veljače

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

/Viteški turnir u Donjoj Stubici

/Kroz Hrvatsku

/ Foto: Xxxxxxxx Xxxxxxxx

xxx.xxxxxxx.xx ISSN 1330-0547