POSEBNI DIO
3. ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA
(Izvadak)
(Urednički pročišćeni tekst7*)
Dio drugi
POSEBNI DIO
Glava VIII.
Odjeljak 1.
OPĆE ODREDBE
Odsjek 1.
SKLAPANJE UGOVORA
I. SUGLASNOST VOLJA
Kad je ugovor sklopljen
Članak 247.
Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Obvezno sklapanje i obvezni sadržaj ugovora
Članak 248.
(1) Ako xx xxxxx po zakonu obvezan sklopiti ugovor, zainteresirana osoba može zahtijevati da se takav ugovor bez odgađanja sklopi.
(2) Odredbe propisa kojima se, djelomično ili u cijelosti, određuje sadržaj ugovora sastavni su dijelovi tih ugovora te ih upotpunjuju ili stupaju na mjesto ugovornih odredbi koje nisu u skladu s njima.
Izjava volje
Članak 249.
(1) Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti riječima, uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave.
(2) Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti i pomoću različitih komunikacijskih sredstava.
(3) Izjava volje xxxx biti učinjena slobodno i ozbiljno.
Suglasnost i odobrenje
Članak 250.
(1) Kad je za sklapanje nekog ugovora potrebna privola treće osobe, ta privola može biti xxxx prije sklapanja ugovora, kao suglasnost, ili poslije njegova sklapanja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano što drugo.
(2) Suglasnost, odnosno odobrenje moraju biti dani u obliku propisanom za ugovore za čije se sklapanje daju.
Pregovori
Članak 251.
(1) Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju.
(2) Ali strana xxxx xx pregovarala ili prekinula pregovore suprotno načelu savjesnosti i poštenja odgovorna je za štetu xxxx xx time prouzročena drugoj strani.
(3) Suprotno je načelu savjesnosti i poštenja, između ostalog, ako strana uđe u pregovore s drugom stranom bez prave namjere xx x xxx stranom sklopi ugovor.
7 * Pročišćeni tekst Zakona o obveznim odnosima sadrži tekstove sljedećih propisa:
- Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.) od 17. ožujka 2005., a stupio je na snagu 1. siječnja 2006., osim odredaba čl. 26. st. 1. do 3. i čl. 29. st. 2. do 6. i st. 8. koje su se počele primjenjivati od 1. siječnja 2008.
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 41/08.) od 9. travnja 2008., a stupio je na snagu 17. travnja 2008.
Napomena: Zakonom o rokovima ispunjenja novčanih obveza (Nar. nov., br. 125/11.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012., ukinuta je odredba članka 174. Zakona o obveznim odnosima
(4) Ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljive obavijesti ili joj omogućila da dođe do njih, xxxxx xx strana, ako nije drukčije ugovoreno, ne smije učiniti dostupnim trećima niti ih koristiti za svoje interese, bez obzira xx xx naknadno ugovor sklopljen ili nije.
(5) Odgovornost za povredu obveze iz stavka 4. ovoga članka može se sastojati u naknadi time prouzročene štete i predaje oštećeniku koristi xxxx xx štetnik xxx povredom ostvario.
(6) Ako se drukčije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje troškove oko priprema za sklapanje ugovora, a zajedničke troš-kove snose na jednake dijelove.
Vrijeme i mjesto sklapanja ugovora
Članak 252.
(1) Ugovor je sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu.
(2) Smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedište, odnosno prebivalište u trenutku davanja ponude.
Ponuda
Članak 253.
(1) Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke ugovora.
(2) Ako su ugovorne strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne točke za kasnije, ugovor se smatra sklopljenim, a sporedne točke, ako ugovaratelji ne postignu suglasnost o njima, utvrdit će sud vodeći računa o vođenim pregovorima, utvrđenoj praksi između ugovaratelja i običajima.
Opća ponuda
Članak 254.
Prijedlog za sklapanje ugovora upućen neodređenom broju xxxxx xxxx sadrži bitne sastojke ugovora čijem je sklapanju namijenjen vrijedi kao ponuda, ako drukčije ne proizlazi iz okolnosti slučaja ili običaja.
Izlaganje robe
Članak 255.
Izlaganje robe s naznakom cijene smatra se ponudom, ako drukčije ne proizlazi iz okolnosti slučaja ili običaja.
Slanje kataloga i oglasa
Članak 256.
(1) Slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti te oglasi dani u tisku, lecima, radiom, televizijom, elektroničkim putem ili na koji drugi način ne smatraju se ponudom za sklapanje ugovora, nego samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uvjetima, ako drukčije ne proizlazi iz takvih izjava volje.
(2) Xxx xx pošiljatelj takvih poziva odgovarati za štetu koju bi pretrpio ponuditelj ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu.
Učinak ponude
Članak 257.
(1) Ponuditelj xx xxxxx ponudom osim ako je svoju obvezu da održi ponudu isključio ili ako to isključenje proizlazi iz okolnosti posla.
(2) Ponuda se može povući samo ako je ponuđenik primio izjavu o povlačenju prije primitka ponude ili istodobno s njom.
Dokad ponuda obvezuje
Članak 258.
(1) Ponuda u kojoj je određen rok za njezin prihvat obvezuje ponuditelja do isteka toga roka.
(2) Ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvat, smatrat će se da je taj rok počeo teći od nadnevka naznačenog u pismu, odnosno od xxxx kad je brzojav predan pošti.
(3) Ako pismo nije datirano, rok za prihvat ponude teče od xxxx kad je pismo predano pošti.
(4) Ponuda učinjena odsutnoj osobi u kojoj nije određen rok za prihvat obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponuđeniku, da je on razmotri, o njoj odluči i da odgovor o prihvaćanju stigne ponuditelju.
Oblik ponude
Članak 259.
(1) Ponuda ugovora za čije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje ponuditelja samo ako je učinjena u xxx obliku.
(2) Isto vrijedi i za prihvat ponude.
Ponuda neovlaštene osobe
Članak 260.
(1) Pisana ponuda obvezuje ponuditelja iako je nije potpisala ovlaštena osoba samo ako xx xxxx na poslovnom papiru s kojim se on služi u svom poslovanju; ako je potpisana na uobičajeni način; ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi i njegov redoviti opseg te ako ponuđenik nije znao niti mogao znati da je ponudu potpisala neovlaštena osoba.
(2) Isto vrijedi za prihvat ponude.
Potvrda ponude učinjene telefonom ili brzojavom
Članak 261.
(1) Ponuditelj xxxx ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponuđeniku preporučenim pismom najkasnije sljedećeg radnog xxxx.
(2) Izostanak pisane potvrde ne utječe na valjanost ugovora sklopljenog telefonom ili slanjem brzojava, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za time nanesenu štetu.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka vrijede i za prihvat ponude.
Prihvat ponude
Članak 262.
(1) Ponuda je prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponu-đe-nika da prihvaća ponudu.
(2) Ponuda je prihvaćena i kad ponuđenik pošalje stvar ili plati cijenu te kad učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu.
(3) Prihvat se može povući samo ako ponuditelj primi izjavu o povlačenju prije izjave o prihvatu ili istodobno s njom.
Prihvat neposredne ponude
Članak 263.
(1) Ponuda učinjena nazočnoj osobi smatra se odbijenom ako nije prihvaćena bez odgađanja, osim ako iz okolnosti proizlazi da ponuđeniku pripada stanoviti rok za razmišljanje.
(2) Ponuda učinjena telefonom ili neposredno radiovezom smatra se ponudom nazočnoj osobi.
(3) Ponuda učinjena telefaksom ne smatra se ponudom učinjenom nazočnoj osobi.
Prihvat ponude s prijedlogom da se izmijeni
Članak 264.
Ako ponuđenik izjavi da prihvaća ponudu i istodobno predloži da se ona u nečemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane stavio novu ponudu svome prijašnjem ponuditelju.
Šutnja ponuđenika
Članak 265.
(1) Šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude.
(2) Nema učinak odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenika ili neko drugo njegovo propuštanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u određenom roku ili ako poslanu stvar o kojoj mu xx xxxx ugovor ne vrati u određenom roku i sl.) smatrati prihvatom.
(3) Xxx kad ponuđenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede određene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio.
(4) Isto tako osoba koja se ponudila drugom da izvršava njegove naloge za obavljanje određenih poslova, x x xxxxx u xxxx poslovnu djelatnost xxxxx obavljanje takvih naloga xxxx xx u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem, dužna je izvršiti dobiveni nalog ako ga nije odmah odbila.
(5) Ako u slučaju iz stavka 3. i 4. ovoga članka ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponuđeniku.
Zakašnjeli prihvat i zakašnjela izjava o prihvatu
Članak 266.
(1) Zakašnjeli prihvat smatra xx xxxxx ponudom.
(2) Xxx ako je izjava o prihvatu xxxx xx učinjena pravodobno stigla ponuditelju nakon isteka roka za prihvat, a ponuditelj je znao ili je mogao znati da je izjava odaslana pravodobno, ugovor je sklopljen.
(3) Ipak ugovor u takvu slučaju nije sklopljen ako ponuditelj odmah, a najkasnije prvog idućeg radnog xxxx poslije primitka izjave ili i prije primitka izjave, a nakon proteka roka za prihvat ponude, pošalje obavijest ponuđeniku da se zbog zakašnjenja ne smatra vezanim xxx ponudom.
Smrt ili nesposobnost jedne strane
Članak 267.
Ponuda ne gubi učinak ako je smrt ili nesposobnost jedne strane nastupila prije njezina prihvata, osim ako suprotno proizlazi iz namjere strana, običaja ili pravne naravi posla.
Predugovor
Članak 268.
(1) Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor.
(2) Propisi o obliku glavnog ugovora xxxx i za predugovor ako je propisani oblik pretpostavka valjanosti ugovora.
(3) Predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora.
(4) Na zahtjev zainteresirane strane sud će narediti strani koja odbija sklopiti glavni ugovor da to učini u roku koji će joj odrediti.
(5) Sklapanje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predviđen, onda od xxxx kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen.
(6) Predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.
II. ČINIDBA
Kakva xxxx biti činidba
Članak 269.
(1) Objekt ugovorne obveze je činidba koja se može sastojati u davanju, činjenju, propuštanju ili trpljenju.
(2) Činidba xxxx biti moguća, dopuštena i određena, odnosno odrediva.
Ništetnost ugovora zbog činidbe
Članak 270.
(1) Kad je činidba nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva, ugovor je ništetan.
(2) Xxx ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom xxxxxx xx ako je prije ispunjenja uvjeta, odnosno isteka roka činidba postala moguća, dopuštena, određena ili odrediva.
Kad je činidba nedopuštena
Članak 271.
Činidba je nedopuštena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.
Kad je činidba odrediva
Članak 272.
(1) Činidba je odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili xx xxxxxx ostavile trećoj osobi da ju odredi.
(2) Ako ta xxxxx xxxxx xxxx ili ne može odrediti činidbu, ugovor je ništetan.
III. POBUDE ZA SKLAPANJE UGOVORA
Članak 273.
(1) Pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost.
(2) Xxx ako je nedopuštena xxxxxx bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka.
(3) Besplatni ugovor nema pravni učinak i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedopuštena xxxxxx bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja.
(4) Odredba o nedopuštenosti činidbe primjenjuje se i na pobude za sklapanje ugovora.
IV. SPOSOBNOST ZA SKLAPANJE UGOVORA
Ugovori pravne osobe
Članak 274.
(1) Pravna osoba može sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti.
(2) Pravni poslovi koje sklopi pravna osoba s trećima izvan djelatnosti koje čine predmet njezina poslovanja, valjani su.
Suglasnost za sklapanje ugovora
Članak 275.
(1) Kad je statutom, društvenim ugovorom ili pravilima prav-ne osobe određeno i u registru u kojemu se pravna osoba vodi upisano da njezin zastupnik može sklopiti određeni ugovor samo uz suglasnost nekog njezina tijela, suglasnost se može dati prethodno, istodobno ili naknadno, ako što drugo nije upisano u registar.
(2) Druga strana ima pravo pozvati pravnu osobu da se njezino ovlašteno tijelo u primjerenom roku očituje daje li suglasnost, pa ako to ono ne učini, smatrat će se da suglasnost nije xxxx.
(3) Naknadna suglasnost ima povratni učinak ako drukčije nije ugovoreno.
(4) Ako suglasnost nije xxxx, smatrat će se da ugovor nije sklopljen.
Ugovor poslovno nesposobne osobe
Članak 276.
(1) Za sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno je da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja se zahtijeva za sklapanje toga ugovora.
(2) Ograničeno poslovno sposobna osoba može bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore čije joj je sklapanje zakonom dopušteno, odnosno sve ugovore čije sklapanje odlukom suda o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti nije zabranjeno.
(3) Ostali ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika pobojni su, ali mogu biti osnaženi njegovim naknadnim odobrenjem.
Pravo suugovaratelja poslovno nesposobne osobe
Članak 277.
(1) Suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost može raskinuti ugovor što ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnika.
(2) Isto pravo ima i suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je znao za njezinu poslovnu nesposobnost, ali ga je ona prevarila da ima odobrenje svoga zakonskog zastupnika.
(3) To se pravo gasi nakon isteka trideset xxxx od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno za odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika, ali i prije ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije nego što taj rok protekne.
Pozivanje zakonskog zastupnika da se očituje
Članak 278.
(1) Suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je sklopio ugovor s njom bez odobrenja zakonskog zastupnika može pozvati zakonskog zastupnika da se očituje odobrava xx xxx ugovor.
(2) Ako se zakonski zastupnik ne očituje u roku od trideset xxxx od toga poziva da ugovor odobrava, smatrat će se da je odbio dati odobrenje.
V. MANE VOLJE
Prijetnja i xxxx
Članak 279.
(1) Ako je ugovorna strana ili xxxxx xxxxx nedopuštenom prijet-njom izazvao opravdani xxxxx kod xxxxx xxxxxx tako da je ona zbog toga sklopila ugovor, druga strana može zahtijevati da se ugovor poništi.
(2) Xxxxx xx smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnošću ugrožen život, tijelo ili drugo značajno dobro ugovorne strane ili treće osobe.
(3) Ugovor sklopljen uporabom sile prema ugovornoj strani ništetan je.
Bitna zabluda
Članak 280.
(1) Zabluda xx xxxxx ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim, a strana xxxx xx u zabludi ne bi inače sklopila takav ugovor.
(2) Strana xxxx xx u zabludi može zahtijevati poništaj ugovora zbog bitne zablude.
(3) U slučaju poništaja ugovora zbog zablude druga savjesna strana ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene štete bez obzira na to što strana xxxx xx u zabludi nije kriva za svoju zabludu.
(4) Strana xxxx xx u zabludi ne može se na nju pozivati ako xx xxxxx strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo.
Zabluda o pobudi kod besplatnog ugovora
Članak 281.
Kod besplatnog ugovora bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja xx xxxx odlučna za preuzimanje obveze.
Nesporazum
Članak 282.
Kad strane vjeruju da su suglasne, a ustvari među njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora, ugovor ne nastaje.
Posredna izjava
Članak 283.
Zabluda osobe preko koje je strana izjavila svoju volju smatra se zabludom u vlastitom očitovanju volje.
Prijevara
Članak 284.
(1) Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna.
(2) Strana xxxx xx sklopila ugovor pod prijevarom ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene štete.
(3) Ako je prijevaru učinila xxxxx xxxxx, prijevara utječe na xxx ugovor ako xx xxxxx ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru.
(4) Besplatni se ugovor može poništiti i kad je prijevaru učinila xxxxx xxxxx, bez obzira na to xx xx xxxxx ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru.
Prividan ugovor
Članak 285.
(1) Prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama.
(2) Xxx ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost.
(3) Prividnost ugovora ne može se isticati prema trećoj savjesnoj osobi.
VI. OBLIK UGOVORA
Neobvezatnost oblika
Članak 286.
(1) Ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukčije određeno.
(2) Zahtjev zakona da ugovor bude sklopljen u određenom obliku važi i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora.
(3) Xxx xx pravovaljane kasnije usmene dopune o sporednim točkama o kojima u ugovoru nije ništa rečeno ako to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan.
(4) Pravovaljane su i kasnije usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana.
Pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora
Članak 287.
(1) Svaka strana može xx xxxxx zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve xxx xxxxx strana ne ispuni obvezu iz ugovora.
(2) Strana koja zahtijeva pisanu potvrdu ugovora dostavit će drugoj najmanje dva primjerka potpisanog ugovora s pozivom da joj vrati primjerak pošto ga potpiše.
(3) Ako pozvana strana u roku od xxxx xxxx od primitka poziva ne preda potvrdu drugoj strani ili pošti preporučenim pismom, ova može zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i naknadu štete pretrpljene zbog toga što nije izdana pisana potvrda.
(4) Ugovor sklopljen u usmenom obliku xxxxxx xx iako xxxxxx potvrda nije xxxx.
Raskid ugovora xxxxxx xx oblik propisan
Članak 288.
Ugovori propisanog oblika mogu se raskinuti sporazumom u bilo kojem obliku, osim ako je za određeni slučaj zakonom predviđeno što drugo, ili ako cilj radi kojega je oblik propisan zahtijeva da se ugovor raskine u istom obliku.
Ugovoreni oblik
Članak 289.
(1) Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da poseban oblik bude pretpostavka nastanka i valjanosti njihova ugovora.
(2) Ugovor za čije je sklapanje ugovoren poseban oblik može se raskinuti, dopuniti ili na drugi način izmijeniti sporazumom u bilo kojem obliku.
(3) Ako su ugovorne strane predvidjele određeni oblik samo da osiguraju dokaz svoga ugovora ili da postignu što drugo, ugovor je sklopljen kad je postignuta suglasnost o njegovu sadržaju, a za ugovaratelje je u isto vrijeme nastala obveza da ugovoru dadu predviđeni oblik.
Posljedice nepoštivanja obvezatnosti oblika
Članak 290.
(1) Ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak, osim ako iz cilja propisa xxxxx xx određen oblik ne proizlazi što drugo.
(2) Ugovor koji nije sklopljen u ugovorenom obliku nema pravni učinak ako xx xxxxxx valjanost ugovora uvjetovale posebnim oblikom.
Predmnjeva potpunosti isprave
Članak 291.
(1) Ako je ugovor sklopljen u posebnom obliku, bilo na temelju zakona, bilo voljom ugovornih strana, vrijedi samo ono što je u xxx obliku izraženo.
(2) Ipak bit će valjane istodobne usmene pogodbe o sporednim točkama o kojima u ugovoru propisanog oblika nije ništa rečeno ako nisu u opreci s njegovim sadržajem ili ako nisu protiv-ne cilju zbog kojega je oblik propisan.
(3) Pravovaljane su i istodobne usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili obiju strana ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana.
Sastavljanje isprave
Članak 292.
(1) Kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je sklopljen kad ispravu potpišu ugovorne strane.
(2) Ugovaratelj koji ne zna ili ne može pisati stavit će na ispravu rukoznak ovjeren od javnog bilježnika.
(3) Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpišu istu ispravu ili da svaka od strana potpiše primjerak isprave namijenjen drugoj strani.
(4) Zahtjev pisanog oblika ispunjen je ako strane razmijene pisma ili se sporazume pomoću drugog sredstva koje omogućuje da se sa sigurnošću utvrde sadržaj i identitet davatelja izjave.
Sklapanje ugovora elektroničkim putem
Članak 293.
(1) Ugovor je sklopljen elektroničkim putem kad su xx xxxxxx suglasile o bitnim sastojcima.
(2) Ponuda učinjena elektroničkim putem smatra se ponudom nazočnoj osobi, ako se u konkretnom slučaju može na izjavu odmah dati protuizjava.
(3) Uporaba elektroničkog potpisa prilikom sklapanja ugovora uređuje se posebnim propisima.
Osnaženje ugovora kojem nedostaje potreban oblik
Članak 294.
Ugovor za čije se sklapanje zahtijeva xxxxxx oblik smatra se valjanim iako nije sklopljen u xxx obliku ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u pretežitom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan očito ne proizlazi što drugo.
VII. OPĆI UVJETI UGOVORA
Pojam i obvezatnost
Članak 295.
(1) Opći uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavljač) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlaže drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadržani u formularnom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva.
(2) Opći uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrđe-ne među ugovarateljima u istom ugovoru, i u pravilu obvezuju kao i ove.
(3) U slučaju neslaganja općih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede ove posljednje.
(4) Opći uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobičajeni način.
(5) Opći uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora.
Ništetnost pojedinih odredaba
Članak 296.
(1) Ništetne su odredbe općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela.
(2) Prilikom ocjene ništetnosti određene odredbe općih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge xxxx xx objekt činidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s xxxxx xx ta odredba općih uvjeta ugovora povezana.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na one odredbe općih uvjeta ugovora xxxx je sadržaj preuzet iz važećih propisa ili se prije sklapanja ugovora o njima pojedinačno pregovaralo, a xxxxx xx strana xxxxxx mogla utjecati na njihov sadržaj te na odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i xxxx uočljive.
VIII. UVJET
Uvjeti i njihov učinak
Članak 297.
(1) Ugovor je sklopljen pod uvjetom ako nastanak ili prestanak njegovih učinaka zavisi od buduće i neizvjesne činjenice.
(2) Ako je sklopljen pod odgodnim uvjetom pa se uvjetu udovolji, učinci ugovora nastaju od trenutka njegova sklapanja, osim ako iz zakona, naravi posla ili volje strana ne proistječe što drugo.
(3) Ako je sklopljen pod raskidnim uvjetom, učinci ugovora prestaju kad se uvjetu udovolji.
(4) Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na xxxx xx xxxxx određen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroči strana u xxxx xx korist određen.
Nedopušten ili nemoguć uvjet
Članak 298.
(1) Ništetan je ugovor u kojem je postavljen odgodni ili raskidni uvjet protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.
(2) Ugovor sklopljen pod nemogućim odgodnim uvjetom ništetan je, a nemoguć raskidni uvjet smatra se nepostojećim.
Osiguranje uvjetnog prava
Članak 299.
Ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom, vjerovnik čije je pravo uvjetovano može zahtijevati odgovarajuće osiguranje toga prava ako je njegovo ostvarenje ugroženo.
roka.
IX. ROK
Računanje vremena
Članak 300.
(1) Rok određen u danima počinje teći prvog xxxx poslije događaja od kojega se rok računa, a završava se istekom posljed-njeg xxxx
(2) Rok određen u tjednima, mjesecima ili godinama završa-va se onoga xxxx koji se po imenu i broju podudara s danom nastanka
događaja od kojega rok počinje teći, a ako takva xxxx nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji xxx toga mjeseca.
(3) Ako posljednji xxx xxxx pada u xxx kad je zakonom određeno da se ne radi, kao posljednji xxx xxxx računa se sljedeći radni xxx.
(4) Početak mjeseca označava prvi xxx u mjesecu, sredina - petnaesti, a kraj – posljednji xxx u mjesecu, ako što drugo ne proizlazi iz namjere strana ili iz naravi ugovornog odnosa.
Primjena pravila o uvjetu
Članak 301.
Kad učinak ugovora počinje od određenog vremena, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju pravila o odgodnom uvjetu, a kad učinci ugovora prestaju važiti nakon isteka određenog roka, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju pravila o raskidnom uvjetu.
X. XXXXX
Članak 302.
(1) Ako je besplatni ugovor sklopljen uz namet, pa primatelj koristi ne ispuni namet, druga strana može zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora.
(2) Neispunjenje nameta kod pravnog posla za slučaj smrti ima učinak ispunjenja raskidnog uvjeta.
XI. KAPARA I ODUSTATNINA
1. Kapara
Vraćanje i uračunavanje xxxxxx
Članak 303.
(1) Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad xx xxxxxx xxxx, ako nije što drugo ugovoreno.
(2) U slučaju ispunjenja ugovora kapara xx xxxx vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze.
(3) Ako što drugo nije ugovoreno, strana xxxx xx xxxx xxxxxx ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem dvostruke xxxxxx.
Neispunjenje ugovora
Članak 304.
(1) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana xxxx xx xxxx xxxxxx, xxxxx strana može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to xxx moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom.
(2) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana xxxx xx xxxxxxx xxxxxx, xxxxx strana može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to xxx moguće, ili tražiti naknadu štete i vraćanje xxxxxx, ili tražiti vraćanje dvostruke xxxxxx.
(3) U svakom slučaju, kad druga strana zahtijeva ispunjenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog xxxxx-xxxxxx.
(4) Sud može, u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu.
Djelomično ispunjenje ugovora
Članak 305.
(1) U slučaju djelomičnog ispunjenja obveze vjerovnik ne može zadržati kaparu, nego može zahtijevati ispunjenje ostatka obveze i naknadu štete zbog zakašnjenja, ili tražiti naknadu štete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba slučaja kapara uračunava u naknadu.
(2) Ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono što je xxxxxx xxx djelomično ispunjenje, on može birati između ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je za neispunjenje ugovora odgovorna druga strana.
2. Odustatnina
Pojam i učinci
Članak 306.
(1) Sporazumom ugovornih strana može se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine.
(2) Kad strana u xxxx xx korist ugovorena odustatnina izjavi drugoj strani da će dati odustatninu, xxx xxxx ne može zahtijevati ispunjenje ugovora.
(3) Strana ovlaštena da odustane dužna xx xxxx odustatninu istodobno s izjavom o odustajanju.
(4) Ako ugovaratelji nisu odredili rok do kojega ovlaštena strana može odustati od ugovora, ona to može učiniti sve dok ne protekne rok određen za ispunjenje njezine obveze.
(5) To pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u xxxx xx korist ugovoreno počne ispunjavati svoje obveze iz toga ugovora ili primati ispunjenje xx xxxxx xxxxxx.
Xxxxxx xxx odustatnina
Članak 307.
(1) Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana može odustati od ugovora.
(2) U xxx slučaju, ako odustane strana xxxx xx xxxx xxxxxx, xxxx xx, a ako odustane strana koja xx xxxxxx primila, vraća je u dvostrukom iznosu.
Odsjek 2.
ZASTUPANJE
I. O ZASTUPANJU UOPĆE
Mogućnost zastupanja
Članak 308.
(1) Ugovor kao i drugi pravni posao može se sklopiti, odnosno poduzeti i preko zastupnika.
(2) Ovlaštenje za zastupanje temelji se na zakonu, statutu, društvenom ugovoru ili pravilima pravne osobe, aktu nadležnog državnog tijela ili na očitovanju volje zastupanog (punomoć).
Učinci zastupanja
Članak 309.
(1) Ugovor što ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlaštenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu.
(2) Pod istim uvjetima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravni učinak neposredno prema zastupanoj osobi.
(3) Zastupnik xx xxxxx obavijestiti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kad on to ne učini, ugovor proizvodi pravni učinak za zastupanog i drugu stranu ako je ona znala ili je iz okolnosti mogla zaključiti da on istupa kao zastupnik.
Prenošenje ovlaštenja
Članak 310.
(1) Zastupnik ne može prenijeti svoja ovlaštenja na drugog, osim kad mu je to dopušteno zakonom ili ugovorom.
(2) Iznimno, on to može ako ga okolnosti sprječavaju da posao obavi osobno, a interesi zastupanog zahtijevaju neodgodivo poduzimanje pravnog posla.
Prekoračenje granica ovlaštenja
Članak 311.
(1) Kad zastupnik prekorači granice ovlaštenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoračenje.
(2) Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovito potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatrat će se da je odobrenje odbijeno.
(3) Odobrenje ima povratni učinak ako strane ne odrede drukčije.
(4) Ako druga strana nije znala xxxx xxxxxx znati za preko-račenje ovlaštenja, može odmah nakon saznanja za prekoračenje, ne
čekajući da se zastupani o ugovoru očituje, izjaviti da se ne smatra vezana ugovorom.
(5) Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za štetu koju xx xxxxx strana pretrpjela, ako ona nije znala niti xx xxxxxx znati za prekoračenje ovlaštenja.
Sklapanje ugovora xx xxxxxx neovlaštene osobe
Članak 312.
(1) Ugovor što ga xxxx xxxxx sklopi kao opunomoćenik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri.
(2) Strana s kojom je ugovor sklopljen može zahtijevati od neovlašteno zastupanog da se u primjerenom roku očituje odobrava li ugovor.
(3) Ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni sklopljen.
(4) U xxx slučaju strana s kojom je ugovor sklopljen može od osobe koja xx xxx opunomoćenik bez ovlaštenja sklopila ugovor tražiti naknadu štete, ako u trenutku sklapanja ugovora nije znala niti xx xxxxxx znati da xx xxxxx nije imala ovlaštenje za sklapanje ugovora.
II. PUNOMOĆ
Davanje punomoći
Članak 313.
(1) Xxxxxxx je ovlaštenje za zastupanje što ga opunomoći-telj pravnim poslom daje opunomoćeniku.
(2) Postojanje i opseg punomoći nezavisni su od pravnog odnosa na temelju kojega je punomoć xxxx.
(3) Opunomoćenik može biti i pravna osoba.
Obvezatan oblik punomoći
Članak 314.
Oblik propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi se i na punomoć za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla.
Opseg ovlaštenja
Članak 315.
(1) Opunomoćenik može poduzimati samo one pravne poslove za čije je poduzimanje ovlašten.
(2) Opunomoćenik kome xx xxxx opća punomoć može poduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovito poslovanje.
(3) Posao koji ne ulazi u redovito poslovanje može opunomoćenik poduzeti samo ako je posebno ovlašten za poduzimanje toga posla, odnosno vrste poslova među koje on xxxxx.
(4) Opunomoćenik ne može bez posebnog ovlaštenja za sva-ki pojedini slučaj preuzeti mjeničnu obvezu, sklopiti ugovor o jamstvu, o nagodbi, a ni odreći se nekog prava bez naknade.
Opoziv i sužavanje punomoći
Članak 316.
(1) Opunomoćitelj može po svojoj volji suziti ili opozvati punomoć, iako se ugovorom odrekao toga prava.
(2) Opoziv i sužavanje svake punomoći može se učiniti u bilo kojem obliku.
(3) Ako je opozivom ili sužavanjem punomoći povrijeđen ugovor o nalogu ili ugovor o djelu ili neki drugi ugovor, opuno-mo-ćenik ima pravo na naknadu time nastale štete.
Učinak opoziva i sužavanja punomoći prema trećim osobama
Članak 317.
(1) Opoziv punomoći te njezino sužavanje nema učinak prema trećoj osobi xxxx xx sklopila ugovor s opunomoćenikom ili obavila drugi pravni posao, a nije znala niti xx xxxxxx znati da je punomoć opozvana, odnosno sužena.
(2) U xxx slučaju opunomoćitelj ima pravo zahtijevati od opunomoćenika naknadu štete koju bi zbog toga pretrpio, osim kad opunomoćenik nije znao ni morao znati za opoziv, odnosno sužavanje punomoći.
(3) Isto vrijedi i u ostalim slučajevima prestanka punomoći.
Drugi slučajevi prestanka punomoći
Članak 318.
(1) Xxxxxxx prestaje prestankom pravne osobe kao opuno-mo-ćenika ako zakonom nije drukčije određeno.
(2) Punomoć prestaje smrću opunomoćenika.
(3) Xxxxxxx prestaje prestankom pravne osobe, odnosno smrću osobe koja xx xx dala, osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljednike ili ako punomoć vrijedi i za slučaj smrti davatelja, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na pravnu narav posla.
Odsjek 3.
TUMAČENJE UGOVORA
Primjena odredaba i tumačenje spornih odredbi
Članak 319.
(1) Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako xxxxx.
(2) Pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog značenja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara načelima obveznog prava utvrđenim ovim Zakonom.
Nejasne odredbe u posebnim slučajevima
Članak 320.
(1) U slučaju kad je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju, ili kad je ugovor na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumačit će se u korist druge strane.
(2) Nejasne odredbe u besplatnom ugovoru treba tumačiti u smislu koji xx xxxxx tegotan za dužnika, a u naplatnom u smislu kojim se ostvaruje pravičan odnos uzajamnih činidaba.
Izvansudsko tumačenje ugovora
Članak 321.
(1) Ugovorne strane mogu predvidjeti da će, u slučaju nesuglasnosti glede smisla i domašaja ugovornih odredaba, xxxxx xxxxx tumačiti ugovor.
(2) U xxx slučaju, ako ugovorom nije drukčije predviđeno, strane ne mogu pokrenuti spor pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dok prethodno ne pribave tumačenje ugovora, osim ako xxxxx xxxxx odbije dati tumačenje ugovora.
Odsjek 4.
NEVALJANOST UGOVORA
I. NIŠTETNI UGOVORI
Ništetnost
Članak 322.
(1) Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
(2) Ako je sklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor xx xxxxxx ako u zakonu nije što drugo predvi-đeno za određeni slučaj, a strana xxxx xx povrijedila zakonsku zabranu snosit će odgovarajuće posljedice.
Posljedice ništetnosti
Članak 323.
(1) U slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.
(2) Ugovaratelj koji xx xxxx za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti.
Djelomična ništetnost
Članak 324.
(1) Ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća xxxxxx zbog koje je ugovor sklopljen.
(2) Xxx xx ugovor ostati valjan čak i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća xxxxxx ugovora u slučaju kad je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje.
Konverzija
Članak 325.
Kad ništetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda će među ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se može uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za ništetnost svog ugovora.
Naknadni nestanak uzroka ništetnosti
Članak 326.
(1) Ništetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok ništetnosti naknadno nestane.
(2) Ali ako je uzrok ništetnosti bila zabrana manjeg značenja, a ugovor u cijelosti ispunjen, ništetnost se ne može isticati.
Isticanje ništetnosti
Članak 327.
(1) Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba.
(2) Pravo zahtijevati utvrđenje ništetnosti ima i državni od-vjetnik.
Neograničeno isticanje ništetnosti
Članak 328.
Pravo na isticanje ništetnosti ne gasi se.
Zelenaški ugovor
Članak 329.
(1) Ništetan je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist xxxx xx u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.
(2) Na zelenaški ugovor na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe ovoga Zakona o posljedicama ništetnosti i o djelomičnoj ništetnosti ugovora.
(3) Ako oštećena strana zahtijeva da se njezina obveza smanji na pravičan iznos, sud će udovoljiti takvom zahtjevu ako je to moguće, a u xxx slučaju ugovor s odgovarajućom izmjenom ostaje na snazi.
(4) Oštećena strana može podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravičan iznos u roku od pet xxxxxx xx sklapanja ugovora.
II. POBOJNI UGOVORI
Kad je ugovor pobojan
Članak 330.
Ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ovim Zakonom ili posebnim propisom određeno.
Poništaj ugovora
Članak 331.
(1) Ugovorna strana u čijem je interesu pobojnost ustanov-xxxxx xxxx zahtijevati da se ugovor poništi.
(2) Xxx suugovaratelj xx xxxxxx može od nje zatražiti da se u određenom roku, ali ne kraćem od trideset xxxx, očituje ostaje li pri ugovoru ili ne, jer će se u protivnom uzeti da je ugovor poništen.
(3) Ako se pozvana strana u ostavljenom roku ne očituje ili izjavi da ne ostaje pri ugovoru, uzet će se da je ugovor poništen.
Posljedice poništaja
Članak 332.
(1) Ako je na temelju ugovora koji je poništen xxxxx xxxx ispunjeno, ima se vratiti, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.
(2) Ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za štetu koju trpi zbog poništaja ugovora ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti ugovora.
Vraćanje i naknada u slučaju poništaja ugovora ograničeno poslovno sposobne osobe
Članak 333.
U slučaju poništaja ugovora zbog ograničene poslovne sposobnosti jednog ugovaratelja suugovaratelj takve osobe može zahtijevati vraćanje samo onoga dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ograničeno poslovno sposobne osobe ili je upotrijebljen u njezinu korist, a i onoga što je namjerno uništeno ili otuđeno.
Odgovornost ograničeno poslovno sposobne osobe
Članak 334.
Ograničeno poslovno sposobna osoba odgovara za štetu nastalu poništajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna.
Prestanak prava na poništaj
Članak 335.
(1) Pravo zahtijevati poništaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile.
(2) To pravo u svakom slučaju prestaje istekom roka od tri godine od xxxx sklapanja ugovora.
Odsjek 5.
UČINCI UGOVORA
I. OPĆI UČINCI UGOVORA
1. Stvaranje obveza za ugovaratelje
Učinci ugovora među ugovarateljima i njihovim pravnim sljednicima
Članak 336.
(1) Ugovor stvara prava i obveze za ugovorne strane.
(2) Ugovor ima učinak i za univerzalne pravne sljednike ugovornih strana, osim ako je što drugo ugovoreno ili što drugo proizlazi iz naravi samog ugovora.
(3) Ugovorom se može ustanoviti pravo u korist treće osobe.
2. Ugovaranje u korist trećega
Neposredno pravo trećega
Članak 337.
(1) Kad netko ugovori u svoje ime tražbinu u korist trećega, treći stječe vlastito i neposredno pravo prema dužniku ako nije što drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz okolnosti posla.
(2) Ugovaratelj ima pravo zahtijevati da dužnik ispuni prema trećemu ono što je ugovoreno u korist te treće osobe.
Opoziv koristi
Članak 338.
(1) Ugovaratelj koristi za trećega xxxx xx opozvati ili izmijeniti sve dok treći ne izjavi da prihvaća ono što je ugovoreno u njegovu korist.
(2) Ako je ugovoreno da će dužnik ispuniti ono na što se obvezao u korist trećega tek nakon smrti ugovaratelja, ovaj može sve dotle, pa i svojom oporukom, opozvati korist ugovorenu za trećega ako iz samog ugovora ili iz okolnosti ne proizlazi što drugo.
Prigovori dužnika prema trećemu
Članak 339.
Dužnik može isticati trećemu sve prigovore koje ima prema ugovaratelju po osnovi ugovora xxxxx xx ugovorena korist za trećega.
Odbijanje trećega
Članak 340.
Ako treći odbije korist xxxx xx ugovorena za njega ili je ugovaratelj opozove, korist pripada ugovaratelju ako što drugo nije ugovoreno ili ne proizlazi iz naravi posla.
3. Ugovaranje na teret trećega
Obećanje radnje treće osobe
Članak 341.
(1) Obećanje učinjeno drugom da će xxxxx xxxxx učiniti ili propustiti, trećega ne obvezuje, a obećavatelj odgovara za štetu koju bi drugi pretrpio zbog toga što treći ne pristaje obvezati se ili ispuniti određenu radnju.
(2) Obećavatelj neće odgovarati ako je drugom obećao da će se samo zauzeti kod trećega da se ovaj obveže nešto učiniti ili propustiti, a u tome nije uspio i pored svega potrebnog zalaganja.
4. Pravo na popravljanje štete
Ispunjenje obveze i posljedice neispunjenja
Članak 342.
(1) Vjerovnik u obveznom odnosu ovlašten je od dužnika zahtijevati ispunjenje obveze, a dužnik xx xxxxx ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi.
(2) Kad dužnik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje štete xxxx xx zbog toga pretrpio.
(3) Za štetu zbog zakašnjenja s ispunjenjem odgovara i duž-nik kojemu je vjerovnik dao primjeren naknadni rok za ispu-njenje.
(4) Dužnik odgovara i za djelomičnu ili potpunu nemogu-ćnost ispunjenja, iako tu nemogućnost nije skrivio, ako je nastupila nakon njegova dolaska u zakašnjenje, za koje odgovara.
(5) Xxx se dužnik oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da bi stvar xxxx xx objekt činidbe slučajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio.
Oslobođenje dužnika od odgovornosti
Članak 343.
Dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunje-njem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.
Ugovorno proširenje odgovornosti
Članak 344.
(1) Ugovorom se može proširiti odgovornost dužnika i za slučajeve za koje on inače ne odgovara.
(2) Xxx se ispunjenje takve ugovorne odredbe ne može zahtijevati ako bi to bilo u suprotnosti s načelom savjesnosti i poštenja.
Ograničenje i isključenje odgovornosti
Članak 345.
(1) Odgovornost dužnika za namjeru ili krajnju nepažnju ne može se unaprijed ugovorom isključiti ni ograničiti.
(2) Ali sud može na zahtjev zainteresirane ugovorne strane poništiti i ugovornu odredbu o isključenju i ograničenju odgovornosti za običnu nepažnju, ako je takav sporazum proizašao iz monopolskog položaja dužnika ili uopće iz neravnopravnog odnosa ugovornih strana.
(3) Pravovaljana je odredba ugovora kojom se određuje najviši iznos naknade, ako tako određeni iznos nije u očitom nerazmjeru sa štetom i ako za određeni slučaj nije što drugo zakonom određeno.
(4) U slučaju ograničenja visine naknade vjerovnik ima pravo na potpunu naknadu ako je nemogućnost ispunjenja obveze prouzročena namjerno ili krajnjom nepažnjom dužnika.
Obujam naknade
Članak 346.
(1) Vjerovnik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi te pravičnu naknadu neimovinske štete, koje je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguće posljedice povrede ugovora, a s obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate.
(2) U slučaju prijevare ili namjernog neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje nepažnje vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika naknadu cjelokupne štete koja xx xxxxxxx zbog povrede ugovora, bez obzira na to što dužnik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale.
(3) Ako je pri povredi obveze pored štete nastao za vjerovnika i neki dobitak, o njemu će se prilikom određivanja visine naknade voditi računa u razumnoj mjeri.
(4) Strana koja se poziva na povredu ugovora dužna je poduzeti sve razumne mjere da bi se smanjila šteta izazvana xxx povredom, xxxxx xxxxx strana može zahtijevati smanjenje naknade.
(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju i na neispunjenje obveza koje nisu nastale iz ugovora, ako za pojedine od njih nije ovim Zakonom nešto drugo predviđeno.
Smanjenje naknade
Članak 347.
Kad je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku štete ili njezinoj visini ili otežanju dužnikova položaja, naknada se smanjuje razmjerno.
Odgovornost zbog propuštanja obavijesti
Članak 348.
Ugovorna strana xxxx xx dužna obavijestiti drugu stranu o činjenicama što su od utjecaja na njihov međusobni odnos odgovara za štetu koju pretrpi druga strana zbog toga što nije bila na vrijeme obaviještena.
Primjena odredaba o izvanugovornoj šteti
Članak 349.
Ako odredbama ovoga odsjeka nije drukčije propisano, na naknadu ove štete na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe ovoga Zakona o naknadi izvanugovorne štete.
5. Ugovorna kazna Opća pravila Članak 350.
(1) Vjerovnik i dužnik mogu ugovoriti da će dužnik platiti vjerovniku određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako je neuredno ispuni.
(2) Ako što drugo ne proizlazi iz ugovora, smatra se da xx xxxxx ugovorena za slučaj da dužnik kasni s ispunjenjem.
(3) Ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obveze.
Način određivanja
Članak 351.
(1) Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svojoj volji, u ukupnom iznosu, u postotku, ili za svaki xxx zakašnjenja, ili na koji drugi način.
(2) Xxx xxxx biti ugovorena u obliku propisanom za ugovor iz kojega xx xxxxxxx obveza na čije se ispunjenje odnosi.
Pravna sudbina sporazuma
Članak 352.
(1) Sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obveze na čije se osiguranje odnosi.
(2) Sporazum gubi pravni učinak ako je do neispunjenja, neurednog ispunjenja ili zakašnjenja došlo iz uzroka za koji dužnik ne odgovara.
Vjerovnikova prava
Članak 353.
(1) Kad xx xxxxx ugovorena za slučaj neispunjenja obveze, vjerovnik može zahtijevati ili ispunjenje obveze ili ugovornu kaznu.
(2) On gubi pravo zahtijevati ispunjenje obveze ako je zatražio isplatu ugovorne kazne.
(3) Kad xx xxxxx ugovorena za slučaj neispunjenja, dužnik nema pravo isplatiti ugovornu kaznu i odustati od ugovora, osim ako je to bila namjera ugovaratelja kad su kaznu ugovorili.
(4) Kad xx xxxxx ugovorena za slučaj zakašnjenja, odnosno neurednog ispunjenja, vjerovnik ima pravo zahtijevati i ispunjenje obveze i ugovornu kaznu.
(5) Vjerovnik ne može zahtijevati ugovornu kaznu zbog zakašnjenja, odnosno neurednog ispunjenja ako je primio ispunjenje obveze, a nije bez odgađanja priopćio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu.
Smanjenje ugovorne kazne
Članak 354.
Sud će na zahtjev dužnika smanjiti iznos ugovorne kazne ako nađe da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze.
Ugovorna kazna i naknada štete
Članak 355.
(1) Vjerovnik ima pravo zahtijevati ugovornu kaznu i kad njezin iznos premašuje visinu štete xxxx xx pretrpio, a i kad nije pretrpio nikakvu štetu.
(2) Ako xx xxxxx xxxx xx vjerovnik pretrpio veća od iznosa ugovorne kazne, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete.
Zakonom određena naknada i ugovorna kazna
Članak 356.
Ako je za neispunjenje obveze, neuredno ispunjenje ili za slučaj zakašnjenja s ispunjenjem zakonom određena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, vjerovnik nema pravo zahtijevati ujedno ugovornu kaznu i naknadu određenu zakonom, osim ako je to zakonom dopušteno.
II. UČINCI DVOSTRANOOBVEZNIH UGOVORA
1. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja
Članak 357.
(1) Kod naplatnog ugovora svaki ugovaratelj odgovara za materijalne nedostatke svog ispunjenja.
(2) Isto tako, ugovaratelj odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i xxxxx xx štititi drugu stranu od prava i zahtjeva trećih osoba kojima bi njezino pravo bilo isključeno ili suženo.
(3) Na navedene odgovornosti prenositelja na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke, ako za pojedine ugovore nije što drugo propisano.
2. Prigovor neispunjenja ugovora
Pravilo istodobnog ispunjenja
Članak 358.
(1) U dvostranoobveznim ugovorima nijedna strana nije dužna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, osim ako je što drugo ugovoreno ili zakonom određeno, ili ako što drugo proistječe iz naravi posla.
(2) Xxx ako u sudskom postupku jedna strana istakne da nije dužna ispuniti svoju obvezu xxx x xxxxx strana ne ispuni svoju, sud će joj narediti da ispuni svoju obvezu kad i druga strana ispuni svoju.
Kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesno
Članak 359.
(1) Ako je ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obvezu, pa se nakon sklapanja ugovora materijalne prilike druge strane pogoršaju u toj mjeri da je neizvjesno hoće li ona moći ispuniti svoju obvezu, ili ako ta neizvjesnost proizlazi iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obvezala da prva ispuni svoju obvezu može odgoditi njezino ispunjenje xxx xxxxx strana ne ispuni svoju obvezu ili dok ne dade dovoljno osiguranje da će je ispuniti.
(2) To vrijedi i kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri xxxxx xxx prije sklapanja ugovora, ako njezin suugovaratelj to nije znao niti xx xxxxx znati.
(3) U xxx slučajevima strana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu može zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka toga roka bez rezultata, može raskinuti ugovor.
3. Raskid ugovora zbog neispunjenja
Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obvezu
Članak 360.
U dvostranoobveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, pod pretpostavkama predviđe-nim u idućim člancima, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete.
Kad je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora
Članak 361.
(1) Kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora, pa dužnik ne ispuni obvezu u xxx roku, ugovor se raskida po samom zakonu.
(2) Xxx vjerovnik može održati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispu-njenje ugovora.
(3) Kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, može izjaviti da raskida ugovor.
(4) Ova pravila xxxx kako u slučaju kad su ugovorne strane predvidjele da će se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u određenom roku, tako i onda kad je ispunjenje ugovora u određenom roku bitan sastojak ugovora po naravi posla.
Kad ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora
Članak 362.
(1) Kad ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, dužnik zadržava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje.
(2) Xxx ako vjerovnik želi raskinuti ugovor, xxxx ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje.
(3) Ako dužnik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u slučaju kad je rok bitan sastojak ugovora.
Raskid ugovora bez ostavljanja naknadnog roka
Članak 363.
Vjerovnik može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku.
Raskid ugovora prije isteka roka
Članak 364.
Kad je prije isteka roka za ispunjenje obveze očito da jedna strana neće ispuniti svoju obvezu iz ugovora, druga strana može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.
Raskid ugovora s uzastopnim obvezama
Članak 365.
(1) Kad u ugovoru s uzastopnim obvezama jedna strana ne ispuni jednu obvezu, druga strana može, u razumnom roku, raskinuti ugovor glede svih budućih obveza, ako je iz danih okolnosti očito da ni one neće biti ispunjene.
(2) Xxx xxxx raskinuti ugovor ne samo glede budućih obveza nego i glede već ispunjenih, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju.
(3) Dužnik može održati ugovor ako dade odgovarajuće osiguranje.
Dužnost obavješćivanja
Članak 366.
Vjerovnik koji zbog neispunjenja dužnikove obveze raskida ugovor xxxxx xx to priopćiti dužniku bez odgađanja.
Kad se ugovor ne može raskinuti
Članak 367.
Ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze.
Učinak raskida
Članak 368.
(1) Raskidom ugovora obje xx xxxxxx oslobođene svojih ob-veza, osim obveze na naknadu štete.
(2) Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala.
(3) Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora.
(4) Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi.
(5) Strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne xxxxxx xx xxxx kad je isplatu primila.
4. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti
Pretpostavke za raskid
Članak 369.
(1) Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se xxxx xxxxx predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, xxx xxxx zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine.
(2) Izmjenu ili raskid ugovora ne može zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako xx xxxx dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati.
(3) Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za ispunjenje njezine obveze.
(4) Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor xx xxxx raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmijene.
(5) Ako izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravičan dio štete koju trpi zbog toga.
Dužnost obavještavanja
Članak 370.
Strana xxxx xx ovlaštena zbog promijenjenih okolnosti zahtijevati izmjenu ili raskid ugovora dužna je o svojoj namjeri obavijestiti drugu stranu čim xxxxx xx xx takve okolnosti nastupile, a ako to ne učini, odgovara za štetu koju xx xxxxx strana pretrpjela zbog toga što joj zahtjev nije bio na vrijeme priopćen.
Okolnosti značajne za odluku suda
Članak 371.
Pri odlučivanju o izmjeni ugovora, odnosno o njegovu raskidu sud će se rukovoditi načelom savjesnosti i poštenja, vodeći računa osobito o svrsi ugovora, o podjeli rizika koja proizlazi iz ugovora ili zakona, o trajanju i djelovanju izvanrednih okolnosti te o interesima obiju strana.
Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti
Članak 372.
Strane se mogu ugovorom unaprijed odreći pozivanja na određene promijenjene okolnosti, osim ako je to u opreci s xxxx-xxx savjesnosti i poštenja.
5. Nemogućnost ispunjenja
Nemogućnost ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana
Članak 373.
(1) Kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo nemoguće zbog izvanrednih vanjskih događaja nastalih nakon sklapanja ugovora a prije dospjelosti obveze, koji se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogli predvidjeti, niti ih je ugovorna strana mogla spriječiti, izbjeći ili otkloniti te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje obveze, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnove.
(2) U slučaju djelomične nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana može raskinuti ugovor ako djelomično ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama, inače ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze.
Nemogućnost ispunjenja za koju odgovara druga strana
Članak 374.
(1) Kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo nemoguće zbog događaja za koji odgovara druga strana, njezina obveza se gasi, xxx xxx zadržava svoju tražbinu prema drugoj strani, s xxx što se smanjuje za onoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobođenja od vlastite obveze.
(2) Osim toga, ona je dužna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema trećim osobama u vezi s objektom svoje obveze čije je ispunjenje postalo nemoguće.
6. Prekomjerno oštećenje
Očiti nerazmjer uzajamnih činidaba
Članak 375.
(1) Ako je između činidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora očiti nerazmjer, oštećena strana može zahtijevati poništaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti xx xxxxxx znati.
(2) Pravo da se zahtijeva poništaj ugovora prestaje istekom xxxxxx xxxx od njegova sklapanja.
(3) Odricanje unaprijed od toga prava nema pravni učinak.
(4) Ugovor će ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti.
(5) Zbog ovoga nerazmjera ne može se zahtijevati poništaj trgovačkog ugovora, ugovora na sreću, javne prodaje, a ni onda kad je za stvar xxxx viša cijena iz osobite naklonosti.
Odjeljak 2.
UGOVORI
Odsjek 1.
UGOVOR O KUPOPRODAJI
I. OPĆE ODREDBE
Pojam
Članak 376.
(1) Ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu.
(2) Prodavatelj nekog prava obvezuje se pribaviti to pravo kupcu, a kad ostvarivanje njegova sadržaja zahtijeva posjed stvari, predati mu i stvar.
Oblik ugovora o kupoprodaji nekretnine
Članak 377.
Ugovor o kupoprodaji nekretnina xxxx biti sklopljen u pisanom obliku.
Rizik
Članak 378.
(1) Do predaje stvari kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi prodavatelj, a s predajom stvari rizik prelazi na kupca.
(2) Rizik ne prelazi na kupca ako je on zbog nekog nedostatka predane stvari raskinuo ugovor ili zahtijevao zamjenu stvari.
Prijelaz rizika u slučaju kupčeva zakašnjenja
Članak 379.
(1) Ako predaja stvari nije izvršena zbog kupčeva zakašnjenja, rizik prelazi na kupca u času kad je došao u zaka-š-nje-nje.
(2) Kad su objekt ugovora stvari određene po rodu, rizik prelazi na kupca u zakašnjenju ako je prodavatelj izdvojio stvari očito namijenjene predaji i o tome odaslao obavijest kupcu.
(3) Xxx kad su stvari određene po rodu takve naravi da prodavatelj ne može izdvojiti jedan njihov dio, dovoljno je da je prodavatelj izvršio sve radnje koje su potrebne da bi kupac mogao preuzeti stvari i da xx x xxxx odaslao obavijest kupcu.
II. SASTOJCI UGOVORA O KUPOPRODAJI
1. Stvar Opće pravilo Članak 380.
(1) Stvar xxxx biti u prometu te je ništetan ugovor o kupoprodaji stvari xxxx xx izvan prometa.
(2) Za prodaju stvari xxxx je promet ograničen vrijede posebni propisi.
(3) Kupoprodaja se može odnositi i na buduću stvar.
Kad stvar propadne prije ugovora
Članak 381.
(1) Ugovor o kupoprodaji nema pravni učinak ako je u tre-nut-ku njegova sklapanja stvar o kojoj je ugovor bila propala.
(2) Ako xx x xxxx sklapanja ugovora stvar bila samo djelomično propala, kupac može raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno sniženje cijene.
(3) Xxx xx ugovor ostati na snazi i kupac će imati samo pravo na sniženje cijene ako djelomična propast stvari ne smeta postizanju svrhe ugovora, ili ako za određenu stvar postoji takav običaj u pravnom prometu.
Kupoprodaja tuđe stvari
Članak 382.
Kupoprodaja tuđe stvari obvezuje ugovaratelje, ali kupac koji nije znao niti morao znati da je stvar tuđa može, ako se zbog toga ne može ostvariti svrha ugovora, raskinuti ugovor i zahtije-vati naknadu štete.
Kupoprodaja spornog prava
Članak 383.
(1) Sporno pravo može biti objekt ugovora o kupoprodaji.
(2) Xxx xx ništetan ugovor kojim bi odvjetnik ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno pravo čije mu je ostvarivanje povjereno, ili ugovorio za sebe udio u podjeli iznosa dosuđenog njegovu nalogodavcu.
2. Cijena
Kad cijena nije određena
Članak 384.
(1) Ako ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, a ni ugovor ne sadrži dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravni učinak.
(2) Kad trgovačkim ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, niti u njemu ima dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, kupac xx xxxxx platiti cijenu xxxx xx prodavatelj redovito naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, razumnu cijenu.
(3) Pod razumnom cijenom smatra se tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne može utvrditi, onda cijenu koju utvrđuje sud prema okolnostima slučaja.
Propisana cijena
Članak 385.
Kad je ugovorena viša cijena od one xxxx xx za određenu vrstu stvari propisalo nadležno tijelo, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je već isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati povrat razlike.
Kad je ugovorena tekuća cijena
Članak 386.
(1) Kad je ugovorena tekuća cijena, kupac duguje cijenu utvrđenu službenom evidencijom na tržištu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo doći do ispunjenja.
(2) Ako takve evidencije nema, tekuća se cijena određuje na temelju elemenata s pomoću kojih se prema običajima tržišta utvrđuje cijena.
Kad je određivanje cijene povjereno trećemu
Članak 387.
Ako xxxxx xxxxx kojoj je povjereno određivanje cijene neće ili je ne može odrediti, a ugovaratelji se ne slože naknadno o određivanju cijene niti ugovor raskinu, smatrat će se da je ugovorena razumna cijena.
Kad je određivanje cijene ostavljeno jednom ugovaratelju
Članak 388.
Odredba ugovora kojom se određivanje cijene ostavlja na volju jednom ugovaratelju smatra xx xxx da nije ni ugovorena i tada kupac duguje cijenu kao u slučaju kad cijena nije određena.
III. OBVEZE PRODAVATELJA
1. Predaja stvari
Vrijeme i mjesto predaje
Članak 389.
(1) Prodavatelj xx xxxxx predati stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predviđenom ugovorom.
(2) Prodavatelj je ispunio obvezu predaje kupcu, u pravilu, kad mu stvar uruči ili preda ispravu kojom se stvar može preuzeti.
Sadržaj predaje
Članak 390.
(1) Ako nije što drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz naravi posla, prodavatelj xx xxxxx predati stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno s njezinim pripadcima.
(2) Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od xxxx kad je prodavatelj bio xxxxx da mu xx xxxxx.
Kad je ugovorena predaja u tijeku stanovitog razdoblja
Članak 391.
Kad je ugovoreno da će se predaja stvari izvršiti u tijeku stanovitog razdoblja, a nije određeno xxxx xx strana imati pravo odrediti nadnevak predaje u granicama toga razdoblja, to pravo pripada prodavatelju, osim kad iz okolnosti slučaja proizlazi da je određivanje nadnevka predaje ostavljeno kupcu.
Kad nadnevak predaje nije određen
Članak 392.
Kad nadnevak predaje stvari kupcu nije određen, prodavatelj xx xxxxx izvršiti predaju u razumnom roku nakon sklapanja ugovora, s obzirom na narav stvari i na ostale okolnosti.
Kad mjesto predaje nije određeno ugovorom
Članak 393.
(1) Kad mjesto predaje nije određeno ugovorom, stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja ugovora imao svoje prebivalište ili, u nedostatku ovoga, svoje boravište, a ako je prodavatelj sklopio ugovor u obavljanju svoje redovite gospodarske djelatnosti, onda u mjestu njegova sjedišta.
(2) Xxx ako je u trenutku sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje treba biti izrađena, predaja se obavlja u xxx mjestu.
Predaja prijevozniku
Članak 394.
Kad je prema ugovoru potrebno izvršiti prijevoz, a ugovorom nije određeno mjesto ispunjenja, predaja je izvršena uručenjem stvari prijevozniku ili otpremniku.
Obveza prijevoza stvari
Članak 395.
Ako je prodavatelj xxxxx poslati stvar kupcu, xxxx sklopiti na uobičajen način i pod uobičajenim uvjetima ugovore potrebne za izvršenje prijevoza do određenog mjesta.
Troškovi predaje
Članak 396.
Troškove predaje, a i one koji joj prethode, snosi prodavatelj, a troškove odnošenja stvari i sve ostale troškove poslije predaje snosi kupac, ako nije što drugo ugovoreno.
Odgađanje predaje do isplate cijene
Članak 397.
Ako nije što drugo ugovoreno ili uobičajeno, prodavatelj nije xxxxx predati stvar ako mu kupac ne isplati cijenu istodobno ili nije spreman to istodobno učiniti, ali kupac nije xxxxx isplatiti cijenu prije nego što je imao mogućnost pregledati stvar.
Odgađanje predaje u slučaju prijevoza stvari
Članak 398.
(1) Kad se predaja stvari ostvaruje uručenjem prijevozniku, prodavatelj može odgoditi odašiljanje stvari do isplate cijene, ili poslati stvar tako da zadrži pravo raspolaganja njome za vrijeme prijevoza.
(2) Ako je zadržao pravo raspolaganja stvarju za vrijeme prijevoza, prodavatelj može zahtijevati da stvar ne bude predana kupcu u odredišnom mjestu dok ne isplati cijenu, a kupac nije xxxxx isplatiti cijenu prije nego što je imao mogućnost pregledati stvar.
(3) Međutim, kad ugovor predviđa plaćanje uz predaju odgovarajuće isprave, kupac nema pravo odbiti isplatu cijene zbog toga što nije imao mogućnost pregledati stvar.
Sprječavanje izručenja odaslane stvari
Članak 399.
(1) Ako se nakon odašiljanja stvari kupcu pokaže da su njegove materijalne prilike takve da se osnovano može posumnjati da će on moći isplatiti cijenu, prodavatelj može spriječiti izručenje stvari kupcu čak i kad ovaj već ima u rukama ispravu koja ga ovlašćuje da zahtijeva izručenje stvari.
(2) Međutim, prodavatelj ne može spriječiti izručenje ako ga zahtijeva neka xxxxx xxxxx xxxx xx uredan imatelj isprave xxxx xx ovlašćuje da zahtijeva izručenje stvari, osim ako isprava sadrži rezerve glede učinka prijenosa, ili ako prodavatelj dokaže da je imatelj isprave kad xx xx pribavljao postupio svjesno na štetu prodavatelja.
2. Odgovornost za materijalne nedostatke
Materijalni nedostaci za koje prodavatelj odgovara
Članak 4008.
(1) Prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je xxx xxxxx u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira xx xx mu to bilo poznato.
(2) Prodavatelj odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga.
(3) Predmnijeva se da je nedostatak koji se pojavio u roku od šest mjeseci od prijelaza rizika postojao u vrijeme prijelaza rizika, osim ako prodavatelj ne dokaže suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka.
Kad postoje materijalni nedostaci
Članak 401.
(1) Nedostatak postoji:
1) ako stvar nema potrebna svojstva za svoju redovitu uporabu ili za promet,
2) ako stvar nema potrebna svojstva za posebnu uporabu za xxxx xx kupac nabavlja, a koja xx xxxx poznata prodavatelju ili mu xx xxxxxx biti poznata,
3) ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili prešutno ugovorene, odnosno propisane,
4) kad je prodavatelj predao stvar koja nije jednaka uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavijesti,
5) ako stvar nema svojstva koja inače postoje kod drugih stvari iste vrste i xxxx xx kupac mogao opravdano očekivati prema naravi stvari, posebno uzimajući u obzir javne izjave prodavatelja, proizvođača i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, označavanje stvari i dr.),
6) ako je stvar nepravilno montirana pod uvjetom da je usluga montaže uključena u ispunjenje ugovora o prodaji,
7) ako je nepravilna montaža posljedica nedostataka u uputama za montažu.
(2) Ako je kupac na temelju izjava proizvođača ili njegova predstavnika očekivao postojanje određenih svojstava stvari, nedostatak se ne uzima u obzir ako prodavatelj nije znao niti morao znati za te izjave, ili su te izjave bile opovrgnute do trenutka sklapanja ugovora ili one nisu utjecale na odluku kupca da sklopi ugovor.
(3) Proizvođač, u smislu odgovornosti za materijalne nedostatke i jamstva za ispravnost prodane stvari, je proizvođač stvari, uvoznik stvari i svaka druga osoba koja se predstavlja kao proizvođač stavljanjem svojega imena ili naziva, žiga ili druge oznake na stvar.
Nedostaci za koje prodavatelj ne odgovara
Članak 402.
(1) Prodavatelj ne odgovara za nedostatke ako su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati.
(2) Smatra se da nisu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje bi brižljiva osoba s prosječnim znanjem i iskustvom osobe istog zanimanja i struke kao kupac mogla xxxx opaziti pri uobičajenom pregledu stvari.
8 Stavak 4. xx xxxxxx
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na ugovore koje fizička xxxxx xxx kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s fizičkom ili pravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti (potrošački ugovor).
(4) Xxx prodavatelj odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao xxxx opaziti ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostat-ke ili da stvar ima određena svojstva ili odlike.
Pregled stvari i vidljivi nedostaci
Članak 403.
(1) Kupac xx xxxxx primljenu stvar na uobičajeni način pregledati ili xx xxxx na pregled, čim je to prema redovitom tijeku stvari moguće, i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja u roku od xxxx xxxx, a kod trgovačkog ugovora bez odgađanja, inače gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada.
(2) Kad je pregled izvršen u nazočnosti obiju strana, kupac xx xxxxx svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka priopćiti prodavatelju odmah, inače gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada.
(3) Ako je kupac otpremio stvar dalje bez pretovara, a prodavatelju je pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogućnost takve daljnje otpreme, pregled stvari može biti odgođen do njezina prispijeća u novo odredišno mjesto, i u xxx slučaju kupac xx xxxxx prodavatelja obavijestiti o nedostacima čim je po redovitom tijeku stvari mogao za njih doznati od svojih klijenata.
(4) Kod potrošačkih ugovora potrošač kao kupac nije obvezan pregledati stvar niti xx xxxx na pregled, xxx xx obvezan obavijestiti prodavatelja o postojanju vidljivih nedostataka u roku od dva mjeseca od xxxx kad je otkrio nedostatak, a najkasnije u roku od dvije godine od prijelaza rizika na potrošača.
Skriveni nedostaci
Članak 404.
(1) Kad se nakon primitka stvari xx xxxxxx kupca pokaže da stvar ima neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari, kupac xx xxxxx, pod prijetnjom gubitka prava, o xxx nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca računajući od xxxx kad je nedostatak otkrio, a kod trgovačkog ugovora – bez odgađanja.
(2) Prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokažu pošto proteknu dvije godine od predaje stvari, a kod trgovačkog ugovora šest mjeseci.
(3) Kod prodaje rabljenih stvari ugovorne strane mogu ugovoriti rok od jedne godine, a kod trgovačkih ugovora i kraći rok.
(4) Ugovorom se mogu produljiti rokovi iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
Rokovi u slučaju popravka, zamjene i sl.
Članak 405.
Kad je zbog nekog nedostatka došlo do popravka stvari, ispo-ruke druge stvari, zamjene dijelova i slično, rokovi iz prethodna dva
članka počinju teći od predaje popravljene stvari, izvr-šene zamjene dijelova i slično.
Obavijest o nedostatku
Članak 406.
(1) U obavijesti o nedostatku stvari kupac nije xxxxx potanje opisati nedostatak i pozvati prodavatelja da pregleda stvar, osim ako se radi o trgovačkom ugovoru.
(2) Ako obavijest o nedostatku xxxx xx kupac pravodobno poslao prodavatelju preporučenim pismom, brzojavom, telefaksom ili na neki drugi pouzdan način, zakasni ili uopće ne stigne prodavatelju, smatra se da je kupac ispunio svoju obvezu da obavijesti prodavatelja.
Značenje činjenice da je prodavatelj znao za nedostatak
Članak 407.
Kupac ne gubi pravo da se pozove na neki nedostatak i kad nije ispunio svoju obvezu da stvar pregleda bez odgađanja, ili obvezu da u određenom roku obavijesti prodavatelja o postojanju nedostatka, a i kad se nedostatak pokazao tek nakon proteka dvije godine odnosno kod trgovačkih ugovora šest mjeseci od predaje stvari, ako je taj nedostatak bio poznat prodavatelju ili mu nije mogao ostati nepoznat.
Ograničenje i isključenje odgovornosti za materijalne nedostatke
Članak 408.
(1) Ugovaratelji mogu ograničiti ili sasvim isključiti prodavateljevu odgovornost za materijalne nedostatke stvari.
(2) Odredba ugovora o ograničenju ili isključenju odgovornosti za nedostatke stvari ništetna je ako je nedostatak bio poznat prodavatelju, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kad je prodavatelj nametnuo tu odredbu koristeći se svojim monopolskim položajem te ako se radi o potrošačkom ugovoru.
(3) Kupac koji se odrekao prava na raskid ugovora zbog nedostatka stvari zadržava ostala prava zbog tih nedostataka.
Prisilna javna prodaja
Članak 409.
Odgovornost za materijalne nedostatke isključena je kod prisilne javne prodaje.
Prava kupca
Članak 410.
(1) Kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku može po svom izboru:
1) zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni,
2) zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka,
3) zahtijevati sniženje cijene,
4) izjaviti da raskida ugovor.
(2) U svakom od tih slučajeva kupac ima pravo i na poprav-ljanje štete prema općim pravilima o odgovornosti za štetu, uključujući i štetu xxxx xx ovaj zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima.
(3) Ako je nedostatak neznatan kupac nema pravo na raskid ugovora, ali mu pripadaju druga prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke uključujući i pravo na popravljanje štete.
(4) Troškove otklanjanja nedostatka i predaje druge stvari bez nedostatka snosi prodavatelj.
Neispunjenje ugovora u razumnom roku
Članak 411.
Ako kupac ne dobije zahtijevano ispunjenje ugovora u razumnom roku, zadržava pravo raskinuti ugovor ili sniziti cijenu.
Kad kupac može raskinuti ugovor
Članak 412.
(1) Kupac može raskinuti ugovor samo ako je prethodno dao prodavatelju naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora.
(2) Kupac može raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka ako mu je prodavatelj nakon obavijesti o nedostacima priopćio xx xxxx ispuniti ugovor ili ako iz okolnosti konkretnog slučaja očito proizlazi da prodavatelj neće moći ispuniti ugovor ni u naknadnom roku, kao i u slučaju kad kupac zbog zakašnjenja prodavatelja ne može ostvariti svrhu radi koje je sklopio ugovor.
(3) Ako bi način uklanjanja nedostatka, odnosno predaja druge stvari bez nedostatka imao za posljedicu znatne neugodnosti za kupca, on ima pravo raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno sniženje cijene.
Raskid ugovora po samom zakonu
Članak 413.
(1) Ako prodavatelj u naknadnom roku ne ispuni ugovor, on se raskida po samom zakonu, ali ga kupac može održati ako bez odgađanja izjavi prodavatelju da ugovor održava na snazi.
(2) Isto vrijedi i u slučaju ispunjenja s nedostatkom obveze kod koje je ispunjenje u određenom roku bitan sastojak ugovora.
Djelomični nedostaci
Članak 414.
(1) Kad samo dio predane stvari ima nedostatke ili kad xx xxxxxx samo dio stvari, odnosno manja količina od ugovorene, kupac može raskinuti ugovor u smislu prethodnih članaka samo u pogledu dijela koji ima nedostatke, ili samo u pogledu dijela ili količine što nedostaju.
(2) Kupac može raskinuti cijeli ugovor samo ako ugovorena količina ili predana stvar čini cjelinu, ili ako kupac inače ima opravdan interes da primi ugovorenu stvar ili količinu u cjelini.
Kad je prodavatelj dao kupcu veću količinu
Članak 415.
(1) Trgovačkim ugovorom o kupoprodaji, kad je prodavatelj stvari određenih po rodu dao kupcu veću količinu nego što je ugovoreno, a kupac u razumnom roku ne izjavi da višak odbija, smatra se da je primio i xxx xxxxx te xx xxxxx platiti ga po istoj cijeni.
(2) Ako kupac odbije primiti višak, prodavatelj xx xxxxx naknaditi kupcu štetu.
Kad je određena cijena za više stvari
Članak 416.
(1) Kad je jednim ugovorom i za jednu cijenu prodano više stvari ili jedna skupina stvari, pa samo neke od njih imaju nedostatke, kupac može raskinuti ugovor samo u pogledu tih stvari, a ne i ostalih.
(2) Međutim, ako one čine jednu cjelinu tako da bi njihovo razdvajanje bilo štetno, kupac može raskinuti cijeli ugovor, ili ako on ipak izjavi da raskida ugovor samo u pogledu stvari s nedostatkom, prodavatelj sa svoje strane može raskinuti ugovor i u pogledu ostalih stvari.
Gubitak prava na raskid ugovora zbog nedostatka
Članak 417.
(1) Kupac gubi pravo da raskine ugovor zbog nedostatka stvari kad mu je nemoguće vratiti stvar ili je vratiti u stanju u kojem xx xx primio.
(2) Ipak kupac može raskinuti ugovor zbog nekog nedostatka stvari ako je stvar potpuno ili djelomično propala ili oštećena zbog nedostatka koji opravdava raskid ugovora, ili zbog nekog događaja koji ne potječe od njega niti od neke osobe za koju on odgovara.
(3) Isto vrijedi ako je stvar potpuno ili djelomično propala ili oštećena pri ispunjenju obveze kupca da pregleda stvar, ili ako je kupac prije nego što je otkriven nedostatak potrošio ili izmijenio jedan dio stvari u tijeku njezine redovite uporabe te ako je oštećenje ili izmjena bez značenja.
Očuvanje ostalih prava
Članak 418.
Kupac koji je zbog nemogućnosti xx xxxxx stvar ili da xx xxxxx u stanju u kojem xx xx primio izgubio pravo da raskine ugovor, zadržava ostala prava koja mu daje zakon zbog postojanja nekog nedostatka.
Učinci raskida zbog nedostatka
Članak 419.
(1) Raskid ugovora zbog nedostatka stvari ima isti učinak kao i raskid dvostranoobveznih ugovora zbog neispunjenja.
(2) Kupac duguje prodavatelju naknadu za korist od stvari i kad mu je nemoguće vratiti je cijelu ili njezin jedan dio, a ugovor je ipak raskinut.
Sniženje cijene
Članak 420.
Cijena se snižava prema odnosu između vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari s nedostatkom, u vrijeme sklapanja ugovora.
Postupno otkrivanje nedostataka
Članak 421.
Kupac koji je postigao sniženje cijene zbog postojanja nekog nedostatka može raskinuti ugovor ili zahtijevati novo sniženje cijene ako se naknadno otkrije neki drugi nedostatak.
Rok za ostvarivanje prava
Članak 422.
(1) Prava kupca koji je pravodobno obavijestio prodavatelja o postojanju nedostatka xxxx xx nakon isteka dvije godine, računajući od xxxx odašiljanja obavijesti prodavatelju, osim ako je prodavateljevom prijevarom kupac bio spriječen da ih ostvaruje.
(2) Međutim, kupac koji je pravodobno obavijestio prodavatelja o postojanju nedostataka može nakon proteka ovoga roka, ako xxx nije isplatio cijenu, zahtijevati da se cijena snizi ili da mu se naknadi šteta, kao prigovor protiv prodavateljeva zahtjeva da mu se isplati cijena.
3. Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija)
Odgovornost prodavatelja i proizvođača
Članak 423.
(1) Ako proizvođač jamči za ispravnost stvari u tijeku određenog vremena, računajući od njezine predaje kupcu, kupac može, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od prodavatelja tako i od proizvođača, da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne učini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar.
(2) Ako prodavatelj jamči za ispravnost stvari u tijeku određenog vremena, računajući od njezine predaje kupcu, kupac može, ako stvar nije ispravna, zahtijevati od prodavatelja da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne učini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar.
(3) Jamstvo obvezuje pod uvjetima pod kojima xx xxxx bez obzira na oblik u kojem xx xxxx (jamstveni list, usmena izjava, popratno reklamiranje i sl.), xxx xx kupac ovlašten zahtijevati da mu jamstvo bude izdano u pisanom obliku ili u nekom drugom, njemu dostupnom, trajnom mediju.
(4) Ova pravila ne isključuju primjenu pravila o odgovornosti prodavatelja za nedostatke stvari.
(5) U jamstvu moraju biti navedena prava iz jamstva koja pripadaju kupcu, te jasno navedeno da jamstvo ne utječe na ostala prava koja pripadaju kupcu po drugim pravnim osnovama.
(6) Jamstvo xxxx sadržavati pojedinosti koje su potrebne kupcu za ostvarivanje njegovih prava, a posebno trajanje jamstva i teritorijalno područje važenja, te ime, odnosno naziv i adresu osobe xxxx xx izdala jamstvo.
(7) Neispunjenje obveza iz stavka 5. i 6. ovoga članka ne utječe na valjanost jamstva.
Traženje popravka ili zamjene
Članak 424.
(1) Kupac može zbog neispravnosti stvari zahtijevati od prodavatelja, odnosno od proizvođača popravak ili zamjenu stvari u tijeku jamstvenog roka, bez obzira na to kad se nedostatak pojavio.
(2) On ima pravo na naknadu štete xxxx xx pretrpio zbog toga što je bio lišen uporabe stvari od trenutka traženja popravka ili zamjene do njihova izvršenja.
Produljenje jamstvenog roka
Članak 425.
(1) U slučaju manjeg popravka jamstveni rok se produljuje onoliko koliko je kupac bio lišen uporabe stvari.
(2) Međutim, kad je zbog neispravnosti stvari izvršena njezina zamjena ili njezin bitni popravak, jamstveni rok počinje teći ponovno od zamjene, odnosno od vraćanja popravljene stvari.
(3) Ako je zamijenjen ili bitno popravljen samo neki dio stvari, jamstveni rok počinje teći ponovno samo za taj dio.
Raskid ugovora i sniženje cijene
Članak 426.
Ako prodavatelj ne izvrši u razumnom roku popravak ili zamjenu stvari, kupac ima pravo na raskid ugovora ili sniženje cijene, a u svakom slučaju i pravo na popravljanje štete.
Troškovi i rizik
Članak 427.
(1) Prodavatelj, odnosno proizvođač xxxxx xx o svom trošku prenijeti stvar do mjesta gdje se treba popraviti, odnosno zamijeniti te popravljenu, odnosno zamijenjenu stvar vratiti kupcu.
(2) Za to vrijeme prodavatelj, odnosno proizvođač snosi rizik za propast ili oštećenje stvari.
Odgovornost više proizvođača
Članak 428.
Kad je u izradi stvari sudjelovalo više samostalnih proizvo-đa-ča pojedinih dijelova stvari ili izvođača pojedinih radova, njihova odgovornost prema proizvođaču stvari za njezinu neispravnost, koja potječe od tih dijelova ili od tih radova, prestaje kad prestane odgovornost proizvođača stvari prema kupcu.
Rok za ostvarivanje prava
Članak 429.
Prava kupca po osnovi jamstva xxxx xx nakon isteka jedne godine računajući od xxxx kad je od njega zatražio popravak ili zamjenu stvari.
4. Odgovornost za pravne nedostatke
Pravni nedostaci
Članak 430.
(1) Prodavatelj odgovara ako na prodanoj stvari postoji neko pravo trećega koje isključuje, umanjuje ili ograničuje kupčevo pravo, a o
čijem postojanju kupac nije obaviješten, niti je pristao uzeti stvar opterećenu xxx pravom.
(2) Prodavatelj nekog prava jamči da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.
Obavješćivanje prodavatelja
Članak 431.
Kad se pokaže da xxxxx xxxxx polaže pravo na neku stvar, kupac xx xxxxx obavijestiti prodavatelja o tome, osim kad je to prodavatelju već poznato, i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva trećega ili da mu, kad su objekt ugovora stvari određene po rodu, isporuči drugu stvar bez pravnog nedostatka.
Prava kupca
Članak 432.
(1) Ako prodavatelj ne postupi po zahtjevu kupca, u slučaju oduzimanja stvari od kupca, ugovor se raskida po samom zakonu, a u slučaju umanjenja ili ograničenja kupčeva prava, kupac može po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno sniženje cijene.
(2) Ako prodavatelj ne udovolji kupčevu zahtjevu da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva trećega, kupac može raskinuti ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne može ostvariti.
(3) U svakom slučaju kupac ima pravo na naknadu pretrp-ljene štete prema općim pravilima o odgovornosti za štetu.
(4) Međutim, ako je kupac u času sklapanja ugovora znao za mogućnost da mu stvar bude oduzeta, ili da njegovo pravo bude umanjeno ili ograničeno, nema pravo na naknadu štete ako se ta mogućnost ostvari, ali ima pravo na povrat, odnosno sniženje cijene.
Kad kupac ne obavijesti prodavatelja
Članak 433.
Kupac koji se, ne obavijestivši prodavatelja, upustio u spor s trećim i spor izgubio, može se ipak pozvati na prodavateljevu odgovornost za pravne nedostatke, osim ako prodavatelj dokaže da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev treće osobe.
Kad je pravo trećega očito osnovano
Članak 434.
(1) Kupac ima pravo pozvati se na prodavateljevu odgovornost za pravne nedostatke i kad je bez obavijesti prodavatelja i bez spora priznao očito osnovano pravo trećega.
(2) Ako je kupac isplatio trećemu stanoviti iznos novca da bi odustao od svoga očitog prava, prodavatelj se može osloboditi svoje odgovornosti ako naknadi kupcu isplaćeni iznos i pretrp-ljenu štetu.
Ugovorno ograničenje ili isključenje prodavateljeve odgovornosti
Članak 435.
(1) Odgovornost prodavatelja za pravne nedostatke može se ugovorom ograničiti ili sasvim isključiti.
(2) Xxx ako je u vrijeme sklapanja ugovora prodavatelju bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovu pravu, odredba ugovora o ograničenju ili isključenju odgovornosti za pravne nedostatke ništetna je.
Ograničenje javnopravne naravi
Članak 436.
Prodavatelj odgovara, prema ovim pravilima, i u slučaju kad postoje posebna ograničenja javnopravne naravi koja kupcu nisu bila poznata, ako je prodavatelj za njih znao ili je znao da se mogu očekivati, a nije ih kupcu priopćio.
Rok za ostvarivanje prava
Članak 437.
(1) Pravo kupca po osnovi pravnih nedostataka gasi se istekom xxxxxx xxxx od saznanja za postojanje prava trećega.
(2) Xxx ako xx xxxxx xxxxx prije isteka toga roka pokrenula spor, a kupac pozvao prodavatelja da se u spor umiješa, pravo kupca gasi se istekom šest mjeseci nakon pravomoćno okončanog spora.
IV. OBVEZE KUPCA
1. Isplata cijene
Vrijeme i mjesto isplate
Članak 438.
(1) Kupac xx xxxxx platiti cijenu u vrijeme i na mjestu određenom u ugovoru.
(2) U nedostatku ugovorne odredbe ili drukčijih običaja plaćanje se obavlja u trenutku i u mjestu u kojem se obavlja predaja stvari.
(3) Ako se cijena ne xxxx platiti u trenutku predaje, plaćanje se obavlja u prebivalištu, odnosno sjedištu prodavatelja.
Xxxxxx u slučaju prodaje na kredit
?lanak 439.
Xxxxxx 439.
Ako stvar prodana na kredit daje plodove ili kakve druge koristi, kupac duguje xxxxxx otkad mu je stvar predana bez obzira na to xx xx dospjela obveza na isplatu cijene.
Isplata cijene u slučaju uzastopnih isporuka
Članak 440.
(1) U slučaju uzastopnih isporuka kupac xx xxxxx isplatiti cijenu za svaku isporuku u času njezina preuzimanja, osim ako je što drugo ugovoreno ili proizlazi iz okolnosti posla.
(2) Ako je u ugovoru s uzastopnim isporukama kupac dao prodavatelju predujam, prve isporuke naplaćuju se iz predujma, ako nije što drugo ugovoreno.
2. Preuzimanje stvari
Članak 441.
(1) Preuzimanje stvari sastoji se u poduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila moguća te u odnošenju stvari.
(2) Ako kupac bez opravdanog razloga odbije preuzeti stvar čija mu je predaja ponuđena na ugovoren ili uobičajen način i na vrijeme, prodavatelj može, ako ima osnovanog razloga posumnjati da će kupac isplatiti cijenu, izjaviti da raskida ugovor.
V. OBVEZA ČUVANJA STVARI ZA RAČUN SUUGOVARATELJA
Slučajevi obveze čuvanja
Članak 442.
(1) Kad je zbog kupčeva zakašnjenja rizik prešao na kupca prije predaje stvari, prodavatelj xx xxxxx čuvati stvar s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina i u tu svrhu poduzeti potrebne mjere.
(2) Isto vrijedi i za kupca kad mu je stvar uručena, a on xx xxxx vratiti prodavatelju, bilo što je raskinuo ugovor, bilo što je zahtijevao drugu stvar umjesto nje.
(3) I u jednom i u drugom slučaju ugovaratelj koji xx xxxxx poduzeti mjere za očuvanje stvari ima pravo na naknadu troškova potrebnih radi očuvanja stvari.
Kad kupac odbija primiti stvar što mu je upućena
Članak 443.
Kupac koji odbija primiti stvar što mu je upućena u odredište i tamo stavljena na raspolaganje xxxxx xx preuzeti je za račun prodavatelja ako ovaj nije nazočan u odredišnom mjestu niti tamo ima nekoga koji bi je za njega preuzeo, a pod uvjetom da je to moguće bez isplate cijene i bez većih nezgoda ili pretjeranih troškova.
Prava ugovaratelja koji xx xxxxx čuvati stvar
Članak 444.
Ugovorna strana xxxx xx dužna poduzeti mjere za čuvanje stvari xxxx xx, pod uvjetima i s posljedicama navedenim u odred-bama ovoga Zakona o polaganju kod suda i prodaji dugovane stvari, položiti kod suda, predati na čuvanje nekom drugom ili prodati je za račun druge strane.
VI. NAKNADA ŠTETE U SLUČAJU RASKIDA KUPOPRODAJE
Opće pravilo
Članak 445.
Kad je kupoprodaja raskinuta zbog povrede ugovora xx xxxxxx jednog ugovaratelja, druga strana ima pravo na naknadu štete koju zbog toga trpi, prema općim pravilima o naknadi štete nastale povredom ugovora.
Kad stvar ima tekuću cijenu
Članak 446.
(1) Kad je kupoprodaja raskinuta zbog povrede ugovora xx xxxxxx jednog ugovaratelja, a stvar ima tekuću cijenu, druga strana može zahtijevati razliku između cijene određene ugovorom i tekuće cijene na xxx raskida ugovora na tržištu mjesta u kojem je posao obavljen.
(2) Ako na tržištu mjesta u kojem je posao obavljen nema tekuće cijene, za izračunavanje visine naknade uzima se u račun tekuća cijena tržišta koje bi ga moglo zamijeniti u danom slučaju, kojoj treba dodati razliku u troškovima prijevoza.
Kad je izvršena prodaja ili kupnja radi pokrića
Članak 447.
(1) Kad je objekt kupoprodaje stanovita količina stvari određenih po rodu, pa jedna strana ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, druga strana može izvršiti prodaju radi pokrića, odnosno kupnju radi pokrića, i zahtijevati razliku između cijene određene ugovorom i cijene prodaje, odnosno kupnje radi pokrića.
(2) Prodaja, odnosno kupnja radi pokrića xxxx biti izvršena u razumnom roku i na razuman način.
(3) O namjeravanoj prodaji, odnosno kupnji vjerovnik xx xxxxx obavijestiti dužnika, inače mu odgovara za time počinjenu štetu.
Naknada xxxx štete
Članak 448.
Pored prava na naknadu štete prema navedenim pravilima, ugovoru vjerna strana ima pravo i na naknadu xxxx štete ako xx xx pretrpjela.
VII. KUPOPRODAJE S POSEBNIM POGODBAMA
1. Kupoprodaja s pravom prvokupa
Pojam
Članak 449.
Ugovornom odredbom o pravu prvokupa obvezuje se kupac izvijestiti prodavatelja o namjeravanoj prodaji stvari određenoj osobi, a i o uvjetima te prodaje, i ponuditi mu da on stvar kupi za istu cijenu.
Rokovi za ostvarenje prava i isplatu cijene
Članak 450.
(1) Prodavatelj xx xxxxx obavijestiti kupca na pouzdan način o svojoj odluci da se koristi pravom prvokupa u roku od mjesec xxxx, računajući od xxxx kad ga je kupac obavijestio o namjeravanoj prodaji trećoj osobi.
(2) Istodobno s izjavom da kupuje stvar, prodavatelj xx xxxxx isplatiti cijenu dogovorenu s trećom osobom, ili je položiti kod suda, odnosno kod zakonom ovlaštene osobe.
(3) Ako je u ugovoru s trećim predviđen rok za isplatu cijene, prodavatelj se može koristiti xxx rokom samo ako dade dovoljno osiguranje.
Mogućnost nasljeđivanja i otuđenja
Članak 451.
Pravo prvokupa pokretnih stvari ne može se ni otuđiti ni naslijediti, ako zakonom nije drukčije određeno.
U slučaju prisilne javne prodaje
Članak 452.
(1) U slučaju prisilne javne prodaje prodavatelj se ne može pozivati na svoje pravo prvokupa.
(2) Xxx prodavatelj čije je pravo prvokupa bilo upisano u javnoj knjizi može zahtijevati poništaj javne prodaje, ako nije bio posebno pozvan da joj pristupi.
Trajanje prava prvokupa
Članak 453.
(1) Pravo prvokupa prestaje poslije pet xxxxxx xx sklapanja ugovora, ako nije ugovoreno da će prestati prije.
(2) Ugovoren dulji rok svodi se na rok od pet xxxxxx.
(3) Ograničenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuje se na pravo prvokupa iz trgovačkih ugovora i na pravo prvokupa dionica, poslovnih udjela i udjela u društvu.
(4) Ako ugovorom iz stavka 3. ovoga članka nije ugovoreno vrijeme trajanja prava prvokupa, ono prestaje protekom pet xxxxxx xx sklapanja ugovora.
Kad je izvršen prijenos vlasništva bez obavijesti prodavatelju
Članak 454.
(1) Ako je kupac prodao stvar i prenio vlasništvo na trećega ne obavijestivši prodavatelja, i ako je trećemu bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato da prodavatelj ima pravo prvokupa, prodavatelj može u roku od šest mjeseci računajući od xxxx kad je saznao za taj prijenos zahtijevati da se prijenos poništi i da se stvar njemu proda pod istim uvjetima.
(2) Ako je kupac netočno obavijestio prodavatelja o uvjetima prodaje trećemu, i ako je trećemu to bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato, ovaj rok od šest mjeseci počinje teći od xxxx kad je prodavatelj saznao za točne uvjete ugovora.
(3) Pravo prvokupa prestaje u svakom slučaju nakon proteka pet xxxxxx xx prijenosa vlasništva stvari na trećega.
Zakonsko pravo prvokupa
Članak 455.
(1) Za određene osobe pravo prvokupa može biti ustanov-ljeno zakonom.
(2) Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ograničeno.
(3) Osobe koje na temelju zakona imaju pravo prvokupa moraju biti obaviještene xxxxxx o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima, inače imaju pravo zahtijevati poništaj prodaje.
(4) Pravila o kupoprodaji s pravom prvokupa na odgova-rajući xx xxxxx primjenjuju i na zakonsko pravo prvokupa.
2. Kupnja na pokus
Pojam
Članak 456.
(1) Kad je ugovoreno da kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba da bi utvrdio odgovara li njegovim željama, xxxxx xx o tome ostaje li pri ugovoru obavijestiti prodavatelja u roku utvrđenom ugovorom ili običajem, a ako takva nema, onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj, inače se smatra da je odustao od ugovora.
(2) Ako je stvar predana kupcu da bi je isprobao do određenog roka, a on je ne vrati bez odgađanja nakon isteka roka, ili ne izjavi prodavatelju da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru.
Objektivan pokus
Članak 457.
Kad je pokus ugovoren da bi se utvrdilo ima li stvar određeno svojstvo ili xx xx prikladna za određenu uporabu, održanje ugovora ne zavisi od kupčeva nahođenja, već od toga ima li ona zaista ta svojstva, odnosno xx xx prikladna za određenu uporabu.
Rizik
Članak 458.
Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari predane kupcu xxxx xxxxxx snosi prodavatelj do kupčeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka kad je kupac bio xxxxx vratiti stvar prodavatelju.
Kupnja po pregledu, odnosno pokusu
Članak 459.
Odredbe o kupnji na pokus na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju na kupnju po pregledu i na kupnju s rezervom xxxxxx.
3. Kupoprodaja po uzorku ili modelu
Članak 460.
(1) U slučaju kupoprodaje po uzorku ili modelu, ako stvar xxxx xx prodavatelj predao kupcu nije jednaka uzorku ili modelu, prodavatelj odgovara po propisima o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari, a u drugim slučajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje obveze.
(2) Prodavatelj ne odgovara za nedostatak jednakosti ako je uzorak, odnosno model podnio kupcu samo radi obavijesti i približnog određivanja osobine stvari, bez obećanja jednakosti.
4. Kupoprodaja sa specifikacijom
Članak 461.
(1) Ako je ugovoreno pravo kupca da kasnije odredi oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari, a kupac ne dostavi specifikaciju do ugovorenog nadnevka, ili do proteka razumnog roka računajući od prodavateljeva traženja da to učini, prodavatelj može izjaviti da raskida ugovor ili načiniti specifikaciju prema onome što mu je poznato o kupčevim potrebama.
(2) Ako prodavatelj načini specifikaciju, xxxxx xx obavijestiti kupca o njezinim pojedinostima i odrediti mu razuman rok da xxx pripremi specifikaciju.
(3) Ako kupac ne iskoristi tu mogućnost, obvezna je specifikacija xxxx xx načinio prodavatelj.
5. Kupoprodaja s pridržajem prava vlasništva
Pretpostavke
Članak 462.
(1) Prodavatelj može posebnom odredbom ugovora pridržati pravo vlasništva i poslije predaje stvari kupcu dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti.
(2) U dvojbi se smatra da je pravo vlasništva preneseno uz odgodni uvjet potpune isplate cijene i da je prodavatelj ovlašten raskinuti ugovor, ako kupac dođe s isplatom u zakašnjenje.
(3) Pridržaj prava vlasništva pokretne stvari ima učinak prema kupčevim vjerovnicima samo ako je učinjen u obliku isprave javno ovjerovljene prije kupčeva stečaja ili prije pljenidbe stvari.
(4) Na pokretnim stvarima o kojima se vode posebne javne knjige može se pridržati pravo vlasništva samo ako je to pred-viđeno propisima o uređenju i vođenju tih knjiga.
Rizik
Članak 463.
Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana.
6. Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene
Pojam
Članak 464.
Ugovorom o kupoprodaji pokretne stvari s obročnom otplatom cijene obvezuje se prodavatelj predati kupcu pokretnu stvar prije nego što mu cijena bude potpuno isplaćena, a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima, u određenim vremenskim razmacima.
Oblik ugovora
Članak 465.
Ugovor o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene xxxx biti sastavljen u pisanom obliku.
Bitni sastojci ugovora
Članak 466.
(1) Pored stvari i njezine cijene u ispravi o ugovoru moraju, pod prijetnjom ništetnosti, biti navedeni: ukupan iznos svih obročnih otplata, računajući i onu xxxx xx izvršena u času sklapanja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi.
(2) Isprava o ugovoru xxxx, pod prijetnjom ništetnosti, sadržavati odredbu da kupac može raskinuti ugovor ako to xxxxxx priopći prodavatelju u roku od tri xxxx od potpisivanja isprave te da se ovoga prava kupac ne može odreći unaprijed.
Pravo kupca da isplati cijenu odjednom
Članak 467.
(1) Kupac može uvijek isplatiti odjednom ostatak cijene.
(2) Taj ostatak se isplaćuje čist, bez ugovornih kamata i bez troškova.
(3) Ništetna je suprotna odredba ugovora.
Raskid ugovora i zahtjev potpune isplate cijene
Članak 468.
(1) Prodavatelj može raskinuti ugovor ako kupac dođe u zakašnjenje s početnom otplatom.
(2) Nakon isplate početne otplate prodavatelj može raskinuti ugovor ako kupac dođe u zakašnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate, koje čine najmanje osminu cijene.
(3) Iznimno, prodavatelj može raskinuti ugovor kad kupac dođe u zakašnjenje s isplatom samo jedne otplate, ako za isplatu cijelog ostatka cijene nije predviđeno više od četiri otplate.
(4) U slučajevima predviđenim u stavku 2. i 3. ovoga članka, prodavatelj može, umjesto da raskine ugovor, zahtijevati od kupca isplatu cijelog ostatka cijene, xxx xx prije toga zahtjeva xxxxx ostaviti kupcu naknadni rok od petnaest xxxx.
Sudsko produljenje rokova otplate
Članak 469.
Na traženje kupca sud može, kad to okolnosti slučaja opravdavaju, produljiti rokove za isplatu zakašnjelih otplata, ako kupac dade osiguranje da će ispuniti svoje obveze, i ako zbog toga prodavatelj ne trpi štetu.
Ništetnost ugovorne kazne
Članak 470.
Ništetna je odredba ugovora o ugovornoj kazni za slučaj raskida ugovora te za slučaj da kupac dođe u zakašnjenje s isplatom nekog obroka cijene.
Raskid ugovora
Članak 471.
(1) U slučaju raskida ugovora prodavatelj xx xxxxx vratiti kupcu primljene otplate sa zakonskim kamatama od xxxx kad ih je primio i naknaditi mu nužne troškove što ih je učinio za stvar.
(2) Sa svoje strane kupac xx xxxxx vratiti prodavatelju stvar u stanju u kojem xx xxxx kad mu xx xxxx predana i dati mu naknadu za njezinu uporabu do raskida ugovora.
Primjena pravila o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene na druge ugovore
Članak 472.
(1) Pravila o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene vrijede i u slučaju drugih pogodbi koje imaju istu bit, kao što je, na primjer ugovor o zakupu s odredbom da će stvar koja xx xxxx u zakup prijeći u vlasništvo zakupnika ako bude plaćao zakupninu za određeno vrijeme.
(2) Ona će se primjenjivati i na zajam xxx xxxxx i namijenjen kupnji određenih stvari, ako su se zajmodavac i prodavatelj sporazumjeli da kupac za stvar koju mu je prodavatelj prodao otplaćuje zajmodavcu cijenu u obrocima, prema ugovoru sklopljenom između kupca i prodavatelja.
Ništetnost odredaba nepovoljnih za kupca
Članak 473.
Ništetne su odredbe kupoprodaje s obročnom otplatom cijene, koje bi bile nepovoljnije za kupca od odredaba ovoga odsjeka, osim odredaba o pridržaju prava vlasništva.
🞠 🞠 🞠 🞠
Odsjek 19.
UGOVOR O KOMISIJI
I. OPĆE ODREDBE
Pojam
Članak 785.
(1) Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar obaviti uz proviziju jedan ili više poslova u svoje ime i za račun komitenta.
(2) Komisionar ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena.
Primjena pravila ugovora o nalogu
?lanak 786.
Članak 786.
Na ugovor o komisiji na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju pravila o nalogu, ako pravilima o komisiji nije drukčije određeno.
Sklapanje posla pod uvjetima različitim od naloga
Članak 787.
(1) Ako je komisionar sklopio neki posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih određenih nalogom kad to nije smio, xxxxx xx naknaditi komitentu razliku, a i prouzročenu štetu.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka komitent može uskratiti prihvat sklopljenog posla, ako o tome odmah obavijesti komisionara.
(3) Ali komitent gubi to pravo ako komisionar pokaže spremnost da mu odmah isplati razliku i naknadi prouzročenu štetu.
(4) Ako je posao sklopljen pod povoljnijim uvjetima od onih određenih nalogom, sva tako postignuta korist pripada komitentu.
Prodaja robe prezaduženoj osobi
?lanak 788.
Članak 788.
Komisionar odgovara komitentu za štetu ako je prodao robu osobi za xxxx xx prezaduženost znao ili je mogao znati.
Kad komisionar kupuje robu komitenta ili mu prodaje svoju robu
Članak 789.
(1) Komisionar xxxx xx povjereno da proda ili kupi neku robu kotiranu na burzi ili na tržištu može, ako mu je komitent to dopustio, zadržati robu za xxxx xxx kupac, odnosno isporučiti xx xxx prodavatelj, po cijeni u vrijeme izvršenja povjerenog posla.
(2) U xxx slučaju između komisionara i komitenta nastaju odnosi iz ugovora o kupoprodaji.
(3) Ako se burzovna, odnosno tržišna cijena i cijena xxxx xx odredio komitent ne podudaraju, komisionar – prodavatelj ima pravo na nižu od te dvije cijene, a komisionar – kupac xxxxx xx platiti višu.
II. OBVEZE KOMISIONARA
Čuvanje i osiguranje
?lanak 790.
Članak 790.
(1) Komisionar xx xxxxx čuvati povjerenu mu robu s pažnjom dobrog gospodarstvenika.
(2) On odgovara i za slučajnu propast ili oštećenje robe ako je nije osigurao, a prema nalogu je bio xxxxx to učiniti.
Obavijest o stanju primljene robe
Članak 791.
(1) Prilikom preuzimanja robe od prijevoznika, koju mu je poslao komitent, komisionar xx xxxxx utvrditi njezino stanje i bez odgađanja izvijestiti komitenta o danu prispijeća robe te o vidljivim oštećenjima ili manjku, inače odgovara za štetu koja bi zbog toga propusta nastala za komitenta.
(2) On xx xxxxx poduzeti sve potrebne mjere radi očuvanja prava komitenta prema odgovornoj osobi.
Obavijest o promjenama na robi
?lanak 792.
Članak 792.
Komisionar xx xxxxx obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti od svoje vrijednosti, a ako nema vremena za čekanje njegovih uputa, ili odugovlači s davanjem uputa, u slučaju opasnosti znatnijeg oštećenja robe komisionar xx xxxxx prodati je na najpovoljniji način.
Priopćavanje komitentu imena suugovaratelja
Članak 793.
(1) Komisionar xx xxxxx priopćiti komitentu s kojom je osobom obavio posao što mu ga je komitent povjerio.
(2) Ovo pravilo ne vrijedi u slučaju prodaje pokretnih stvari koja se obavlja preko komisionih prodavaonica, osim ako nije drukčije ugovoreno.
Polaganje računa
Članak 794.
(1) Komisionar xx xxxxx položiti račun o obavljenom poslu bez nepotrebnog odgađanja.
(2) On xx xxxxx predati komitentu sve što je primio po osnovi posla izvršenog za njegov račun.
(3) Komisionar xx xxxxx prenijeti na komitenta tražbine i ostala prava xxxx xx stekao prema trećemu s xxxxx xx obavio posao u svoje ime i za njegov račun.
Jamstvo za suugovaratelja
Članak 795.
(1) Komisionar odgovara za ispunjenje obveze svog suugovaratelja samo ako je posebno jamčio da će on svoje obveze ispuniti (delkredere komisija)), u kojem slučaju on odgovara solidarno s njim.
(2) Komisionar koji je jamčio za ispunjenje obveza svog suugovaratelja ima pravo i na povećanu proviziju (delkredere provizija).
III. OBVEZE KOMITENTA
Provizija
Članak 796.
(1) Komitent xx xxxxx isplatiti komisionaru proviziju kad bude ispunjen posao što ga je komisionar poduzeo ili ako ispunjenje posla bude spriječeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent.
(2) U slučaju postupnog ispunjavanja posla komisionar može zahtijevati razmjeran dio provizije poslije svakoga djelomičnog ispunjenja.
(3) Ako ne dođe do ispunjenja sklopljenog posla iz uzroka za koji ne odgovaraju ni komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuću naknadu za svoj trud.
(4) Komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na proviziju.
Visina provizije
Članak 797.
Ako iznos provizije nije određen ugovorom ili tarifom, komisionaru pripada provizija prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu.
Naknada troškova
Članak 798.
(1) Komitent xx xxxxx naknaditi komisionaru troškove koji su bili potrebni za izvršenje naloga, s kamatama od xxxx kad su učinjeni.
(2) Komitent xx xxxxx dati komisionaru posebnu naknadu za uporabu njegovih skladišta i transportnih sredstava, ako ona nije obuhvaćena provizijom.
Predujam komisionaru
Članak 799.
Ako ugovorom o komisiji nije što drugo određeno, komitent nije xxxxx komisionaru dati predujam potreban za obavljanje posla.
IV. ZALOŽNO PRAVO
Članak 800.
(1) Komisionar ima založno pravo na stvarima koje su objekt ugovora o komisiji dok se te stvari nalaze kod njega ili kod nekog koji ih drži za njega ili dok on ima u rukama ispravu s pomoću koje može raspolagati njima.
(2) Iz vrijednosti tih stvari komisionar može naplatiti prije ostalih komitentovih vjerovnika svoje tražbine po osnovi svih komisijskih poslova s komitentom te po osnovi zajmova i predujmova danih komitentu, bez obzira jesu li nastale u vezi s xxx stvarima ili nekim drugim.
(3) Pravo prvenstvene naplate ima komisionar iz tražbina koje je izvršavajući nalog stekao za račun komitenta.
V. ODNOSI S TREĆIM OSOBAMA
Komitentova prava na tražbine iz posla s trećim
Članak 801.
(1) Komitent može zahtijevati ispunjenje tražbine iz posla što ga je komisionar xxxxxxx s trećim i za njegov račun tek pošto mu ih komisionar ustupi.
(2) Xxx glede odnosa komitenta s komisionarom i njegovim vjerovnicima, te se tražbine od svog nastanka smatraju komitentovim tražbinama.
Ograničenje prava komisionarovih vjerovnika
Članak 802.
Vjerovnici komisionara ne mogu radi naplate svojih tražbina, ni u slučaju njegova stečaja, poduzeti mjere ovrhe na pravima i stvarima što ih je komisionar izvršavajući nalog stekao u svoje ime ali za račun komitenta, osim ako je riječ o tražbinama nastalim u vezi sa stjecanjem tih prava i stvari.
Stečaj komisionara
Članak 803.
(1) U slučaju stečaja komisionara komitent može zahtijevati izlučenje iz stečajne mase stvari što ih je predao komisionaru radi prodaje za njegov račun, a i stvari što ih je komisionar nabavio za njegov račun.
(2) U istom slučaju komitent može zahtijevati od trećega xxxx xx komisionar prodao stvari da mu isplati njihovu cijenu, odnosno njezin xxx neisplaćeni dio.
Odsjek 20.
UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU
I. OPĆE ODREDBE
Pojam
Članak 804.
(1) Ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezuje se zastupnik da će za vrijeme trajanja ugovora pregovarati s trećim osobama o sklapanju ugovora u ime i za račun nalogodavca te da će, ako xx xxxx ugovoreno, i sklapati ugovore s trećim osobama u ime i za račun
nalogodavca, a nalogodavac se obvezuje da će zastupniku za svaki ugovor kojega je on sklopio ili koji je sklopljen njegovim djelovanjem platiti određenu proviziju.
(2) Zastupnikom iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati osoba xxxx xx po ovom ili posebnom zakonu ovlaštena na zastupanje druge osobe.
(3) Nalogodavac može imati na istom području za istu vrstu poslova više zastupnika.
Zastupanje drugog nalogodavca
Članak 805.
Zastupnik ne može bez pristanka nalogodavca preuzeti obvezu da na istom području i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca.
Oblik
Članak 806.
Ugovor o trgovinskom zastupanju xxxx biti sklopljen u pisanom obliku.
Punomoć
Članak 807.
Zastupnik može zahtijevati od nalogodavca da mu izda punomoć.
Primanje ispunjenja
Članak 808.
Zastupnik ne može zahtijevati ni primati ispunjenje tražbine svog nalogodavca ako za to nije posebno ovlašten.
Izjave u ime nalogodavca
Članak 809.
Zastupnik je ovlašten radi očuvanja prava svog nalogodavca davati potrebne izjave njegovu suugovaratelju.
Mjere osiguranja
Članak 810.
Radi zaštite interesa nalogodavca zastupnik može poduzimati potrebne mjere osiguranja.
II. OBVEZE ZASTUPNIKA
Skrb o interesima nalogodavca
Članak 811.
(1) Zastupnik xx xxxxx skrbiti o interesima nalogodavca te u svim poslovima koje poduzima postupati u skladu s načelom savjesnosti i poštenja i pažnjom dobrog gospodarstvenika.
(2) Zastupnik je poglavito xxxxx poduzimati sve što je potrebno kako bi posredovao i sklapao poslove za koje je ovlašten, držeći se xxxxxx razumnih uputa nalogodavca.
(3) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ništetne su.
Dužnost obavješćivanja
Članak 812.
(1) Zastupnik xx xxxxx davati nalogodavcu sve potrebne obavijesti o stanju na tržištu, poglavito one koje su značajne za svaki pojedini posao.
(2) Zastupnik xx xxxxx nalogodavca redovito obavješćivati o ispunjenju svojih ugovornih obveza, o trećim osobama koje su spremne pregovarati s nalogodavcem ili s njime sklopiti ugovor te o ugovorima koje je sklopio u ime i za račun nalogodavca.
(3) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ništetne su.
Postupanje po uputama
Članak 813.
U vođenju pregovora i pri sklapanju ugovora zastupnik xx xxxxx postupati po uputama nalogodavca.
Čuvanje tajni
Članak 814.
(1) Xxxxxxxxx xx xxxxx čuvati poslovnu, profesionalnu i službenu tajnu svog nalogodavca xxxx xx doznao u vezi s povjerenim poslom.
(2) On odgovara ako ih iskoristi ili drugome otkrije i poslije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju.
Vraćanje stvari danih na uporabu
Članak 815.
Nakon prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju zastupnik xx xxxxx vratiti nalogodavcu sve stvari koje mu je ovaj predao na uporabu za trajanja ugovora, osim ako je što drugo ugovoreno.
Poseban slučaj odgovornosti
Članak 816.
(1) Zastupnik odgovara nalogodavcu za ispunjenje obveze iz ugovora u čijem je sklapanju posredovao ili koje je po ovlaštenju on sklopio u ime nalogodavca, samo ako je za to posebno xxxxxx jamčio.
(2) U xxx slučaju on ima pravo i na posebnu proviziju (delkredere provizija).
III. OBVEZE NALOGODAVCA
Opće pravilo
Članak 817.
(1) Nalogodavac xx xxxxx u svom odnosu sa zastupnikom postupati u skladu s načelom savjesnosti i poštenja i s pažnjom dobrog gospodarstvenika.
(2) Kad je to za obavljanje njegovih poslova potrebno, nalogodavac xx xxxxx o svom trošku staviti zastupniku na raspolaganje uzorke, nacrte, cjenike, promidžbene materijale, opće uvjete poslovanja i ostalu dokumentaciju.
(3) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ništetne su.
Dužnost obavještavanja
Članak 818.
(1) Nalogodavac xx xxxxx dati zastupniku sve obavijesti potrebne za ispunjenje njegovih obveza iz ugovora.
(2) Nalogodavac xx xxxxx u razumnom roku obavijestiti zastupnika o prihvatu ili odbijanju ponude te neispunjenju ugovora u čijem je sklapanju zastupnik sudjelovao.
(3) Nalogodavac xx xxxxx bez odgađanja obavijestiti zastupnika o potrebi da se opseg njegovih poslova svede na manju mjeru nego što je zastupnik mogao osnovano očekivati, kako bi ovaj pravodobno smanjio svoju poduzetnost u odgovarajućoj mjeri, inače mu odgovara za pretrpljenu štetu.
(4) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne odredbama prethodnih stavaka ovoga članka ništetne su.
Provizija
Članak 819.
(1) Nalogodavac xx xxxxx isplatiti zastupniku proviziju za ugovore koji su za vrijeme trajanja ugovora o trgovinskom zastupanju sklopljeni njegovim posredovanjem te za ugovore što ih je zastupnik sklopio u ime i za račun nalogodavca, ako je bio na to ovlašten.
(2) Zastupnik ima pravo na proviziju i za ugovore što ih je nalogodavac sklopio neposredno s klijentima koje je zastupnik našao.
(3) Zastupnik kojemu je na temelju ugovora o trgovinskom zastupanju povjereno isključivo pravo posredovanja na određenom području ili s određenom skupinom klijenata ima pravo na proviziju i za one ugovore koje je nalogodavac sklopio na xxx području ili s xxx klijentima bez posredovanja zastupnika.
(4) Svaka naknada xxxx iznos ovisi o broju ili vrijednosti ostvarenih poslova smatrat će se provizijom.
(5) Zastupnik ima pravo na proviziju za ugovor koji je nalogodavac sklopio nakon prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju, ako je sklopljeni ugovor pretežito posljedica zastupnikova djelovanja prije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju te ako je ugovor sklopljen u razumnom roku od prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju ili ako je ponuda treće osobe za sklapanje ugovora stigla zastupniku ili nalogodavcu prije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju.
(6) Zastupnik nema pravo na proviziju utvrđenu stavcima 1. _ 3. ovoga članka ako pravo na proviziju, u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, pripada prijašnjem zastupniku, osim ako bi na temelju okolnosti slučaja bilo pravično da se provizija podijeli između oba zastupnika.
Iznos provizije
Članak 820.
(1) Ako iznos provizije nije određen ugovorom ili tarifom, zastupnik ima pravo na proviziju u iznosu koji je uobičajen za tu vrstu posla u mjestu u kojem je zastupnik obavljao poslove za nalogodavca.
(2) Ako je zastupnik posredovao za nalogodavca u različitim mjestima, ima pravo na proviziju u iznosu koji je uobičajen u mjestu gdje se nalazi njegovo prebivalište, odnosno sjedište.
(3) Ako nije moguće utvrditi iznos provizije koji je uobičajen, zastupnik ima pravo na proviziju u iznosu koji bi prema svim okolnostima slučaja, a poglavito broju i vrijednosti poslova koje je zastupnik obavio za nalogodavca te zahtjevnosti i opsegu zastupnikova posredovanja, bio pravičan.
Posebna provizija
Članak 821.
Zastupnik koji je po ovlaštenju nalogodavca naplatio neku njegovu tražbinu ima pravo na posebnu proviziju od naplaćenog iznosa.
Stjecanje prava na proviziju
Članak 822.
(1) Zastupnik stječe pravo na proviziju u trenutku kad je nalogodavac ispunio, odnosno trebao ispuniti svoju činidbu iz ugovora između njega i treće osobe ili, ako xx xxxxx xxxxx na temelju ugovora s nalogodavcem dužna prva ispuniti svoju činidbu, u trenutku kad xx xxxxx xxxxx ispunila, odnosno trebala ispuniti svoju činidbu, pa i kad to nije učinila iz razloga za koji je odgovoran nalogodavac.
(2) Ako je između nalogodavca i treće osobe sklopljen ugovor s uzastopnim činidbama koje se trebaju ispunjavati kroz određeno vrijeme, zastupnik stječe pravo na razmjerni dio provizije u skladu s pravilima iz prethodnog stavka ovoga članka.
(3) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne stav-ku 1. i 2. ovoga članka ništetne su, ako se njima pogoršava položaj zastupnika utvrđen xxx stavcima.
Obračunavanje provizije
Članak 823.
(1) Nalogodavac xx xxxxx svaka tri mjeseca podnijeti zastupniku obračun provizije na koju zastupnik ima pravo, izračunatu za svaki mjesec posebno.
(2) Obračun provizije xxxx sadržavati sve bitne elemente na temelju kojih je izrađen.
(3) Nalogodavac xx xxxxx obračunati i platiti zastupniku tromjesečnu proviziju najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi nakon zadnjeg mjeseca obračunskog tromjesečja.
(4) Strane mogu ugovoriti obračunsko razdoblje kraće od tri mjeseca.
(5) Nalogodavac xx xxxxx, na zahtjev zastupnika, o svom trošku predati mu izvadak iz svojih poslovnih knjiga koji se odnosi na poslove koji zastupniku daju pravo na proviziju te ga obavijestiti o svim okolnostima koje utječu na proviziju.
(6) Ako nalogodavac odbije zastupnikov zahtjev iz prethodnog stavka ili ako zastupnik posumnja u točnost izvatka iz nalogodavčevih poslovnih knjiga ili posumnja u obavijesti koje mu je nalogodavac dao, ovlašten je zahtijevati da ovlašteni revizor pregleda nalogodavčeve poslovne knjige glede podataka o kojima ovisi provizija te da mu te podatke dostavi.
(7) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne prethodnim stavcima ovoga članka ništetne su, ako se njima pogoršava položaj zastupnika utvrđen xxx stavcima.
Gubitak prava na proviziju
Članak 824.
(1) Zastupnik gubi pravo na proviziju ako ugovor između nalogodavca i treće osobe ostane neispunjen iz uzroka koji nisu na strani nalogodavca.
(2) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka zastupnik primio proviziju, xxxxx xx je vratiti.
(3) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne prethodnim stavcima ovoga članka ništetne su ako se njima pogoršava položaj zastupnika utvrđen xxx stavcima.
Troškovi
Članak 825.
(1) Zastupnik nema pravo na naknadu troškova koji proizlaze iz redovitog obavljanja poslova, osim ako je drukčije ugovoreno.
(2) Xxx on ima pravo na naknadu posebnih troškova koje je učinio u korist nalogodavca ili po njegovu nalogu.
IV. PRAVO ZADRŽANJA
Članak 826.
Radi osiguranja svojih dospjelih tražbina nastalih u vezi s ugovorom, zastupnik ima pravo zadržanja na iznosima što ih je naplatio za nalogodavca po njegovu ovlaštenju te na svim nalogodavčevim stvarima koje je u vezi s ugovorom primio od nalogodavca ili od nekog drugog, dok se nalaze kod njega ili kod nekog tko ih drži za njega, ili dok ima u rukama ispravu pomoću koje može raspolagati njima.
V. PRESTANAK UGOVORA
Trajanje ugovora
Članak 827.
(1) Ako se ne ugovori drukčije, ugovor o trgovinskom zastupanju sklapa se na neodređeno vrijeme.
(2) Ugovor sklopljen na određeno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je sklopljen.
(3) Ako strane nastave ispunjavati ugovor sklopljen na određeno vrijeme i nakon proteka vremena na koje je ugovor sklopljen, smatrat će se da su sklopile novi ugovor istog sadržaja na neodređeno vrijeme.
Otkaz ugovora
Članak 828.
(1) Ako je ugovor o trgovinskom zastupanju sklopljen na neodređeno vrijeme, svaka ga strana može otkazati pisanom obaviješću upućenoj drugoj strani, poštujući otkazne rokove određene ovim člankom.
(2) Dužina otkaznog roka ovisna je o trajanju ugovora i iznosi po mjesec xxxx za svaku započetu godinu trajanja ugovora.
(3) Ako je ugovor trajao duže od pet xxxxxx, otkazni rok iznosi šest mjeseci.
(4) Strane ne mogu ugovoriti kraći otkazni rok, a ako ugovore duži, taj rok xxxx biti jednak za obje strane.
(5) Ako nije drukčije ugovoreno, otkazni rok započinje teći prvi xxx mjeseca koji slijedi mjesec u kojem je drugoj strani upućena pisana obavijest o otkazu te završava zadnjim danom zadnjeg mjeseca roka.
(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na ugovor sklop-ljen na određeno vrijeme koji se zbog ispunjavanja i nakon proteka roka na koji je sklopljen smatra ugovorom na neodređeno vrijeme, s time da se vrijeme trajanja ugovora na određeno vrijeme uzima u obzir pri izračunavanju dužine otkaznog roka.
Raskid ugovora
Članak 829.
(1) Iz važnih razloga koje xxxx navesti, a poglavito zbog neispunjenja ugovorne obveze druge strane ili zbog promijenjenih okolnosti, svaka strana može raskinuti ugovor na neodređeno vrijeme bez otkaznog roka, odnosno raskinuti ugovor na odre-đe-no vrijeme prije isteka vremena na koje je sklopljen.
(2) Ovo pravo strane ne mogu ugovorom isključiti ili ograničiti.
(3) Ako je izjava o raskidu ugovora na neodređeno vrijeme xxxx bez važnih razloga, smatra se otkazom s redovitim otkaznim rokom.
(4) Ugovorna strana ima pravo na naknadu štete ako druga strana nije imala važan razlog za raskid ugovora.
(5) Neosnovani raskid daje pravo drugoj strani da raskine ugovor na neodređeno vrijeme bez otkaznog roka, odnosno da raskine ugovor na određeno vrijeme prije proteka vremena na koje je sklopljen.
VI. POSEBNA NAKNADA
Članak 830.
(1) Po prestanku ugovora zastupnik stječe pravo na posebnu naknadu ako je nalogodavcu našao nove stranke ili mu je značajno povećao opseg poslovanja s postojećim strankama, a nalogodavac je i po prestanku ugovora imao znatne koristi od tih stranaka, te ako plaćanje te naknade opravdavaju okolnosti slučaja, poglavito gubitak provizije u poslovanju s xxx strankama.
(2) Pravo na posebnu naknadu nastaje i u slučaju da je ugovor prestao zbog smrti zastupnika.
(3) Prilikom određivanja posebne naknade treba voditi raču-na i o proviziji xxxx xx zastupnik dobio za ugovore sklopljene po prestanku ugovornog odnosa s nalogodavcem kao i možebitnu zabranu ili ograničenje obavljanja djelatnosti po prestanku odnosa s nalogodavcem.
(4) Iznos posebne naknade ne može premašiti iznos pros-ječ-ne godišnje provizije u zadnjih pet xxxxxx, a ako je ugovorni odnos trajao kraće od pet xxxxxx iznos prosječne godišnje provizije u razdoblju trajanja ugovora.
(5) Glede izvadaka iz poslovnih knjiga nalogodavca i obavijesti o okolnostima koje utječu na visinu posebne naknade, na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravima zastupnika prilikom obračunavanja provizije.
(6) Plaćanje posebne naknade ne isključuje pravo zastupnika da traži naknadu štete koja prelazi visinu posebne naknade.
Razlozi koji isključuju pravo na posebnu naknadu
Članak 831.
Nalogodavac nije xxxxx platiti posebnu naknadu:
– ako je zastupnik otkazao ili raskinuo ugovor, s time da i tada zastupnik može zahtijevati posebnu naknadu ako je uzrok za raskid ili otkaz ugovora bio na strani nalogodavca ili je raskinuo, odnosno otkazao ugovor zbog svoje starosti ili bolesti koja ga sprječava da nastavi ugovorni odnos,
– ako je nalogodavac raskinuo ugovor zbog zastupnikova skrivljenog ponašanja,
– ako je na temelju sporazuma s nalogodavcem zastupnik prenio ugovor na nekoga drugog.
Gubitak prava na posebnu naknadu
Članak 832.
Zastupnik gubi pravo na posebnu naknadu te na naknadu štete, ako u roku od xxxxxx xxxx od xxxx prestanka ugovora ne obavijesti nalogodavca da će ih zahtijevati.
Zabrana ograničenja ili isključenja zastupnikovih prava
Članak 833.
Ugovorne strane ne mogu prije prestanka ugovora ograničiti ili isključiti prava koja zastupnik ima po ovom odjeljku zakona.
VII. UGOVORNA ODREDBA O ZABRANI ILI OGRANIČENJU OBAVLJANJA DJELATNOSTI
Članak 834.
(1) Ugovorne strane mogu ugovoriti da zastupnik nakon prestanka ugovora neće smjeti obavljati, u potpunosti ili djelomično, djelatnost trgovinskog zastupanja.
(2) Takva će ugovorna odredba biti valjana ako je u pisanom obliku te ako se odnosi na isto područje, iste osobe ili istu robu na koje se odnosi i ugovor o trgovinskom zastupanju.
(3) Kad ugovor prestane zbog razloga koji su na strani nalogodavca, takva ugovorna odredba obvezuje zastupnika samo ako mu nalogodavac po prestanku ugovora plati posebnu naknadu i ako mu u razdoblju trajanja zabrane ili ograničenja obavljanja djelatnosti plaća dodatnu mjesečnu naknadu u iznosu koji xx xxxxxx prosječnom mjesečnom iznosu provizije na xxxx xx imao pravo u zadnjih pet xxxxxx, a ako je ugovor trajao kraće od pet xxxxxx, u iznosu koji xx xxxxxx prosječnom mjesečnom iznosu provizije na xxxx xx imao pravo za vrijeme trajanja ugovora.
(4) Ugovorna odredba o zabrani ili ograničenju obavljanja djelatnosti obvezuje zastupnika najduže dvije godine po prestanku ugovora.
(5) Ako zastupnik raskine ugovor zbog nalogodavčeva skriv-ljenog ponašanja, ovlašten je u roku od mjesec xxxx od xxxx raskida ugovora pisanom izjavom priopćiti nalogodavcu xx xxxx poštovati odredbu o zabrani ili ograničenju obavljanja djelatnosti.
(6) Odredba ugovora o zabrani ili ograničenju obavljanja djelatnosti suprotna odredbama ovoga članka ništetna je ako se njome pogoršava položaj zastupnika utvrđen xxx odredbama.
Odsjek 21.
UGOVOR O POSREDOVANJU
I. OPĆE ODREDBE
Pojam
Članak 835.
Ugovorom o posredovanju obvezuje se posrednik dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu određenu proviziju, ako ugovor bude sklopljen.
Primjena odredbi ugovora o djelu
Članak 836.
Kad je ugovoreno da će posrednik imati pravo na određenu proviziju i ako njegovo nastojanje ostane bez rezultata, o takvom ugovoru xxxxx xx se prema odredbama što vrijede za ugovor o djelu.
Primanje ispunjenja
Članak 837.
(1) Nalog za posredovanje ne ovlašćuje posrednika da za nalogodavca primi ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog njegovim posredovanjem.
(2) Za to je potrebna posebna pisana punomoć.
Opoziv naloga za posredovanje
Članak 838.
Nalogodavac može opozvati nalog za posredovanje kad god hoće, ako se toga nije odrekao i ako to nije protivno savjesnosti.
Nepostojanje obveze da se sklopi ugovor
Članak 839.
Nalogodavac nije xxxxx pristupiti pregovorima za sklapanje ugovora s osobom xxxx xx posrednik našao, ni sklopiti s njom ugovor pod uvjetima koje je priopćio posredniku, xxx xx odgovarati za štetu ako je postupio protivno savjesnosti.
II. OBVEZE POSREDNIKA
Obveza tražiti priliku
Članak 840.
(1) Posrednik xx xxxxx tražiti s pažnjom dobrog gospodarstvenika priliku za sklapanje određenog ugovora i upoznati s njome nalogodavca.
(2) Posrednik xx xxxxx posredovati u pregovorima i nastojati da dođe do sklapanja ugovora, ako se na to posebno obvezao.
(3) On ne odgovara ako i pored potrebne brižljivosti ne uspije u svom nastojanju.
Obveza obavješćivanja
Članak 841.
Posrednik xx xxxxx obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima značajnim za namjeravani posao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate.
Odgovornost posrednika
Članak 842.
(1) Posrednik odgovara za štetu koju bi pretrpjela jedna ili druga strana između kojih je posredovao, a koja bi se dogodila zbog toga što je posredovao za poslovno nesposobnu osobu za xxxx xx nesposobnost znao ili mogao znati, ili za osobu za xxxx xx znao ili morao znati xx xxxx moći ispuniti obveze iz toga ugovora, i uopće za svaku štetu nastalu njegovom krivnjom.
(2) Posrednik odgovara za štetu koju prouzroči nalogodavcu zbog toga što je bez dopuštenja nalogodavca obavijestio nekog trećega o sadržaju naloga, o pregovorima ili o uvjetima sklop-ljenog ugovora.
Posrednički dnevnik i list
Članak 843.
Posrednik xx xxxxx u posebnu knjigu (posrednički dnevnik) ubilježiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane (posrednički list).
III. OBVEZE NALOGODAVCA
Provizija
Članak 844.
(1) Posrednik ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena.
(2) Ako visina provizije nije određena ni tarifom ili kojim drugim općim aktom, ni ugovorom, a ni običajem, odredit će je sud prema posrednikovu trudu i učinjenoj usluzi.
Kad posrednik stječe pravo na proviziju
Članak 845.
(1) Posrednik stječe pravo na proviziju u trenutku sklapanja ugovora za koji je posredovao, ako što drugo nije ugovoreno.
(2) Xxx ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom, posrednik stječe pravo na proviziju tek kad se uvjet ostvari.
(3) Kad je ugovor sklopljen pod raskidnim uvjetom, ostvarenje uvjeta nema utjecaja na posrednikovo pravo na proviziju.
(4) U slučaju nevaljanosti ugovora posrednik ima pravo na proviziju ako mu uzrok nevaljanosti nije bio poznat.
Naknada troškova
Članak 846.
(1) Posrednik nema pravo na naknadu troškova učinjenih u izvršenju naloga, osim kad je to ugovoreno.
(2) Xxx ako mu je ugovorom priznato pravo na naknadu troškova, on ima pravo na tu naknadu i u slučaju kad ugovor nije sklopljen.
Posredovanje za obje strane
Članak 847.
(1) Ako drukčije nije ugovoreno, posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obiju strana može zahtijevati od svake strane samo polovicu provizije i naknadu polovice troškova ako je naknada troškova ugovorena.
(2) Posrednik xx xxxxx da se s pažnjom dobrog gospodarstvenika skrbi o interesima obiju strana između kojih posreduje.
Gubitak prava na proviziju
Članak 848.
Posrednik koji protivno ugovoru ili protivno interesima svog nalogodavca radi za drugu stranu, gubi pravo na proviziju i na naknadu troškova.
Odsjek 22.
UGOVOR O OTPREMI (ŠPEDICIJA)
I. OPĆE ODREDBE
Pojam
Članak 849.
(1) Ugovorom o otpremi obvezuje se otpremnik radi prijevoza stvari sklopiti, u svoje ime a za račun nalogodavca, ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvršenje prijevoza te obaviti ostale uobičajene poslove i radnje, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu određenu naknadu.
(2) Ako je ugovorom predviđeno, otpremnik može sklopiti ugovor o prijevozu i poduzimati druge pravne radnje u ime i za račun nalogodavca.
Odustanak od ugovora
Članak 850.
Nalogodavac može po svojoj volji odustati od ugovora, xxx xx u xxx slučaju xxxxx naknaditi otpremniku sve troškove što ih je do tada imao i isplatiti mu razmjeran dio naknade za dotadašnji rad.
Primjena pravila o ugovorima o komisiji i trgovinskom zastupanju
Članak 851.
Na odnose nalogodavca i otpremnika koji nisu uređeni u ovom odsjeku na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju pravila o ugovoru o komisiji i ugovoru o trgovinskom zastupanju.
II. OBVEZE OTPREMNIKA
Upozorenje na nedostatke naloga
Članak 852.
Otpremnik xx xxxxx upozoriti nalogodavca na nedostatke u njegovu nalogu, posebice na one koji ga izlažu većim troškovima ili šteti.
Upozorenje na nedostatke pakiranja
Članak 853.
Ako stvar nije zapakirana ili inače nije pripremljena za pri-je-voz kako treba, otpremnik xx xxxxx upozoriti nalogodavca na te nedostatke, a kad bi čekanje da ih nalogodavac otkloni bilo od šte-te za njega, otpremnik ih xx xxxxx otkloniti na račun nalogodavca.
Čuvanje interesa nalogodavca
Članak 854.
(1) Otpremnik xx xxxxx u svakoj prilici postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca i s pažnjom dobrog gospodarstvenika.
(2) On xx xxxxx bez odgađanja obavijestiti nalogodavca o oštećenju stvari i o svim okolnostima značajnim za njega i poduzeti sve potrebne mjere radi očuvanja njegovih prava prema odgovornoj osobi.
Postupanje po uputama nalogodavca
Članak 855.
(1) Otpremnik xx xxxxx držati se uputa o pravcu puta, sredstvima i načinu prijevoza te ostalih uputa dobivenih od nalogodavca.
(2) Ako nije moguće postupiti po uputama sadržanim u nalogu, otpremnik xx xxxxx zatražiti nove upute, a ako za to nema vremena ili je to nemoguće, otpremnik xx xxxxx postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca.
(3) O svakom odstupanju od naloga otpremnik xx xxxxx bez odgađanja obavijestiti nalogodavca.
(4) Ako nalogodavac nije odredio ni pravac puta ni sredstvo, odnosno način prijevoza, otpremnik će ih odrediti kako zahtije-va-ju interesi nalogodavca u danim okolnostima.
(5) Ako je otpremnik odstupio od dobivenih uputa, odgovara i za štetu nastalu višom silom, osim ako dokaže da bi se šteta dogodila i da se držao uputa.
Odgovornost otpremnika za druge osobe
Članak 856.
(1) Otpremnik odgovara za izbor prijevoznika te za izbor drugih osoba s xxxxxx xx u izvršenju naloga sklopio ugovor (uskladištenje robe i sl.), ali ne odgovara i za njihov rad, osim ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom.
(2) Otpremnik koji je izvršenje naloga povjerio drugom otpremniku umjesto da ga xxx izvrši, odgovara za njegov rad.
(3) Ako nalog sadrži izričito ili prešutno ovlaštenje otpremniku da povjeri izvršenje naloga drugom otpremniku ili ako je to očito u interesu nalogodavca, on odgovara samo za njegov izbor, osim ako je preuzeo odgovornost za njegov rad.
(4) Odgovornosti iz ovoga članka ne mogu se ugovorom isključiti ni ograničiti.
Carinske radnje i plaćanje carine
Članak 857.
Ako ugovorom nije drukčije određeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadrži obvezu za otpremnika da provede potrebne carinske radnje i plati carinske pristojbe i troškove za račun nalogodavca.
Kad je otpremnik i prijevoznik
Članak 858.
(1) Otpremnik može obaviti potpuno ili djelomično i prije-voz stvari čija mu je otprema povjerena, ako nije što drugo ugovoreno.
(2) Ako je otpremnik obavio i prijevoz ili dio prijevoza, ima prava i obveze prijevoznika i u xxx slučaju pripada mu i odgovarajuća naknada za prijevoz pored naknade po osnovi otpreme i naknade troškova u svezi s otpremom.
(3) Isto vrijedi za druge poslove obuhvaćene nalogom, običajima ili općim uvjetima.
Osiguranje pošiljke
Članak 859.
(1) Otpremnik xx xxxxx osigurati pošiljku samo ako je to ugovoreno.
(2) Ako ugovorom nije određeno koje rizike treba osigurati, otpremnik xx xxxxx osigurati stvari od uobičajenih rizika.
Polaganje računa
Članak 860.
(1) Otpremnik xx xxxxx nakon završenog posla položiti račun nalogodavcu.
(2) Prema zahtjevu nalogodavca otpremnik xx xxxxx položiti račun i u tijeku izvršavanja naloga.
III. OBVEZE NALOGODAVCA
Isplata naknade
Članak 861.
Nalogodavac xx xxxxx isplatiti otpremniku naknadu prema ugovoru, a ako naknada nije ugovorena, naknadu određenu tarifom ili drugim općim aktom, a ako ovoga nema, naknadu odre-đu-je sud.
Kad otpremnik može zahtijevati naknadu
Članak 862.
Otpremnik može zahtijevati naknadu kad ispuni svoje obveze iz ugovora o otpremi.
Troškovi i predujam
Članak 863.
(1) Nalogodavac xx xxxxx naknaditi otpremniku potrebne troškove učinjene radi izvršenja naloga o otpremanju stvari.
(2) Otpremnik može zahtijevati naknadu troškova odmah pošto ih je učinio.
(3) Nalogodavac xx xxxxx na zahtjev otpremnika predujmiti mu iznos potreban za troškove koje zahtijeva izvršenje naloga.
Kad je ugovoreno da naknadu isplati primatelj stvari
Članak 864.
Ako je ugovoreno da će otpremnik naplatiti svoje tražbine od primatelja stvari, otpremnik zadržava pravo zahtijevati isplatu naknade od nalogodavca, ako mu je primatelj ne isplati.
Opasne stvari i dragocjenosti
Članak 865.
(1) Nalogodavac xx xxxxx obavijestiti otpremnika o svojstvima stvari kojima može biti ugrožena sigurnost osoba ili dobara ili nanesena šteta.
(2) Kad se u pošiljci nalaze dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, nalogodavac xx xxxxx obavijestiti o tome otpremnika i priopćiti mu njihovu vrijednost u trenutku predaje radi otpreme.
IV. POSEBNI SLUČAJEVI OTPREMANJA
Otprema s ukupnom (fiksnom) naknadom
Članak 866.
(1) Kad je ugovorom o otpremi određen ukupan iznos za izvršenje naloga o otpremi stvari, on obuhvaća naknade za otpremu, prijevoz i sve ostale troškove, ako nije što drugo ugovoreno.
(2) U xxx slučaju otpremnik odgovara i za rad prijevoznika i drugih osoba kojima se na temelju ovlaštenja iz ugovora poslužio.
Zbirna otprema
Članak 867.
(1) Otpremnik može u izvršenju dobivenih naloga organizirati zbirnu otpremu, osim ako je ugovorom to isključeno.
(2) Ako zbirnom otpremom postigne razliku u vozarini u korist nalogodavca, otpremnik ima pravo na posebnu dodatnu naknadu.
(3) U slučaju zbirne otpreme otpremnik odgovara za gubitak ili oštećenje stvari nastale za vrijeme prijevoza do kojih ne bi došlo da nije bilo zbirne otpreme.
V. ZALOŽNO PRAVO OTPREMNIKA
Članak 868.
(1) Radi osiguranja naplate svih tražbina nastalih u svezi s ugovorom o otpremi, otpremnik ima založno pravo na stvarima predanim radi otpremanja i u vezi s otpremanjem sve dok ih drži ili dok ima u rukama ispravu s pomoću koje može njima raspolagati.
(2) Kad je u izvršenju otpreme sudjelovao i drugi otpremnik, on xx xxxxx brinuti se o naplati tražbina i ostvarenju založnog prava prethodnih otpremnika.
(3) Ako drugi otpremnik isplati otpremnikove tražbine prema nalogodavcu, te tražbine i otpremnikovo založno pravo prelaze na njega po samom zakonu.
(4) To isto biva ako drugi otpremnik isplati prijevoznikove xxxxxxxx.
Odsjek 23.
UGOVOR O ISPITIVANJU ROBE I USLUGA
Pojam
Članak 869.
(1) Ugovorom o ispitivanju robe jedna ugovorna strana (izvršitelj ispitivanja) obvezuje se stručno i nepristrano obaviti ispitivanje (kontrolu) robe i izdati ispravu o tome (certifikat), a druga strana (naručitelj ispitivanja) obvezuje se za izvršeno ispitivanje platiti naknadu.
(2) Ispitivanje robe može se sastojati u utvrđivanju identiteta, kakvoće, količine i drugih svojstava robe.
Opseg ispitivanja
?lanak 870.
Članak 870.
Izvršitelj ispitivanja xxxxx xx izvršiti kontrolu u opsegu i na način koji su određeni u ugovoru, a ako u ugovoru nije ništa određeno, u opsegu i na način koji odgovaraju naravi stvari.
Ništetnost pojedinih odredaba ugovora
Članak 871.
(1) Ništetne su odredbe ugovora koje izvršitelju ispitivanja nameću dužnosti koje bi xxxxx utjecati na nepristranost u obav-ljanju ispitivanja ili na ispravnost isprave o izvršenom ispitivanju.
(2) Ispitivanje se smatra izvršenim tek izdavanjem certifikata.
Čuvanje robe, odnosno uzorka
?lanak 872.
Članak 872.
(1) Robu xxxx xx naručitelj ispitivanja predao izvršitelju ispitivanja radi obavljanja ugovorenog ispitivanja ovaj xx xxxxx čuvati i osigurati od zamjene.
(2) Izvršitelj ispitivanja xxxxx xx čuvati predane mu uzorke najmanje šest mjeseci, ako nije drukčije ugovoreno.
Obveza obavješćivanja naručitelja
Članak 873.
Izvršitelj ispitivanja xxxxx xx o svim značajnim okolnostima u tijeku ispitivanja i čuvanja robe pravodobno obavješćivati naručitelja ispitivanja, a osobito o nužnim i korisnim troškovima učinjenim za njegov račun.
Naknada
Članak 874.
(1) Za obavljeno ispitivanje i čuvanje robe izvršitelj ispitivanja ima pravo na ugovorenu, odnosno uobičajenu naknadu.
(2) Izvršitelj ispitivanja ima pravo i na naknadu svih nužnih i korisnih troškova koji su učinjeni za račun naručitelja ispitivanja.
Založno pravo
Članak 875.
Radi osiguranja ugovorene ili uobičajene naknade i naknade nužnih i korisnih troškova izvršitelj ispitivanja ima založno pravo na xxxx xxxx mu je predana na ispitivanje.
Povjeravanje ispitivanja robe drugome
Članak 876.
(1) Izvršitelj ispitivanja može obavljanje ugovorenog ispitivanja povjeriti drugome, osim ako mu je naručitelj ispitivanja to izričito zabranio.
(2) Izvršitelj ispitivanja odgovara naručitelju ispitivanja za rad drugog izvršitelja ispitivanja.
Ispitivanje robe s obavljanjem pojedinih pravnih radnji
Članak 877.
(1) Na temelju izričitog naloga naručitelja ispitivanja, izvršitelj ispitivanja je ovlašten, pored izvršenja ugovorenih ispitivanja robe, poduzeti i pojedine pravne radnje u ime i za račun naručitelja ispitivanja.
(2) Izvršitelj ispitivanja ima pravo na posebnu uobičajenu ili ugovorenu naknadu za obavljene pravne radnje.
Ispitivanje robe s jamstvom
Članak 878.
(1) Izvršitelj ispitivanja može jamčiti za nepromjenljivost svojstava ispitivane robe u ugovorenom roku.
(2) Za preuzeto jamstvo izvršitelj ispitivanja ima pravo na dodatnu ugovorenu ili uobičajenu naknadu.
Ispitivanje usluga i stvari koje nisu namijenjene prometu
Članak 879.
Ako se obavljanje ispitivanja odnosi na usluge ili stvari koje nisu namijenjene prometu, izvršitelj ispitivanja i naručitelj ispitivanja imaju ista prava i obveze kao i kod ispitivanja robe.
Raskid ugovora
Članak 880.
Naručitelj ispitivanja može izjaviti da raskida ugovor sve dok naručeno ispitivanje nije izvršeno xxx xx u xxx slučaju xxxxx izvršitelju ispitivanja platiti razmjerni dio naknade i učinjene nužne i korisne troškove, a i naknaditi mu štetu.