Prospekt izdanja javnom ponudom kvalificiranim ulagateljima i uvrštenja obveznica

Erste&Steiermärkische Bank d.d.

(„Prospekt“)

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. („Izdavatelj“ ili „Erste banka“ ili „Proizvođač“) nudi obveznice u nominalnom iznosu do najviše HRK 500 milijuna. Obveznice se planiraju izdati u denominaciji od HRK 1.000.000,00 s fiksnom kamatnom stopom uz polugodišnju isplatu kamata te jednokratnim dospijećem glavnice nakon 5 godina („Obveznice“). HRK 1.000.000,00 ujedno je i minimalni iznos upisa obveznica na primarnom tržištu te minimalni iznos pojedinačne transakcije za trgovanje na uređenom tržištu. Iznad iznosa od HRK 1.000.000,00 ne postoji ograničenje niti upisa na primarnom tržištu niti trgovanja na uređenom tržištu, dakle moguće su transakcije bilo kojeg nominalnog iznosa iznad HRK 1.000.000,00. Izdavatelj će o dospijeću otkupiti Obveznice po iznosu njihove glavnice putem Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. („SKDD“). Isplata glavnice i kamate vršit će se u HRK na dan isplate.

Erste banka je član depozitorija SKDD-a te će Obveznice biti uključene u usluge depozitorija i prijeboja i namire SKDD-a.

Ovaj Prospekt sastavljen je prema Prilozima V. i IX. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti te

o njihovom obliku, upućivanju na informacije i objavljivanju takvih prospekata i distribuciji oglasa (Službeni list Europske unije 2004.g.L149/1), te svim njezinim izmjenama i dopunama koje su na snazi (Uredba Vijeća br. 1787/2006, Uredba Komisije br. 211/2007, Uredba Komisije br. 1289/2008, Delegirana Uredba Komisije br. 311/2012, Delegirana Uredba Komisije br. 486/2012, Delegirana Uredba Komisije br. 862/2012, Delegirana Uredba Komisije br. 621/2013, Delegirana Uredba Komisije br. 759/2013), Delegirana Uredba Komisije br. 382/2014, Delegirana Uredba Komisije br. 2015/1604 i Delegirana Uredba Komisije 2016/301. Odabir navedenih Priloga utemeljen je na odredbama iz članka 21 Uredbe Komisije broj 809/2004 jer ti Prilozi predstavljaju cjelovitiji i stroži popis u pogledu količine informacija i opsega informacija kod izdanja Obveznica (za koje je predviđen manje cjelovit i manje strog popis za registracijski dokument).

Ovaj Prospekt odobrila je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga („HANFA“) te će u elektronskom obliku biti objavljen na internetskim stranicama Izdavatelja i Zagrebačke burze sukladno članku 435. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine 65/2018 – "Zakon o tržištu kapitala“) .

Izdavatelj planira predati zahtjev za uvrštenje Obveznica u Službeno tržište Zagrebačke burze („ZSE“). Izdavatelj ne može jamčiti da će uvrštenje u Službeno tržište ZSE („Uvrštenje“) biti odobreno. Uvrštenje te trgovina Obveznicama na uređenom tržištu započet će ukoliko i nakon što ZSE odobri Uvrštenje.

Ulaganje u Obveznice uključuje rizike. Prije ulaganja u Obveznice, ulagatelji bi trebali izvršiti uvid i uzeti u obzir bitne čimbenike koji su navedeni u točci 3 dijela II. i točci 2 dijela III. ovog Prospekta.

Datum ovog Prospekta je 31. listopada 2018.

Važne napomene

Erste banka prihvaća odgovornost za istinitost i potpunost ovoga Prospekta odnosno informacija sadržanih u njemu. Podaci iz ovog Prospekta, prema saznanjima i podacima kojima raspolaže Izdavatelj, odgovaraju činjenicama i ne sadrže propuste koji bi mogli imati značajan utjecaj na podatke i Izdavatelja. Istinitost i potpunost informacija sadržanih u ovom Prospektu utvrđena je sukladno stanju na dan ovog Prospekta, osim ukoliko izričito u samom Prospektu nije naznačeno da se odnose na neki drugi dan. Moguće je da se poslovanje Izdavatelja, njegov financijski položaj, rezultati poslovanja te informacije u ovome Prospektu nakon izdanja i uvrštenja Obveznica promijene.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovome Prospektu. Ako bi se dali takvi podaci ili izjave, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave, čije je objavljivanje odobrila Erste banka kao izdavatelj. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna nisu dana od strane Izdavatelja u vezi s istinitošću i potpunošću takvih podataka.

Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju Obveznica, savjetom o ulaganju, pravnim ili poreznim savjetom Izdavatelja ili za njegov račun, ili od strane, ili za račun druge osobe koja je s njom povezana, njihovih povezanih društava ili predstavnika u bilo kojoj zemlji u kojoj je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito. Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica upućuje se na vlastito ispitivanje, ocjenu i prosudbu poslovanja Izdavatelja te uvjeta Obveznica, uključujući sve povezane prednosti, kao i rizike opisane u ovome Prospektu. Ako je za donošenje odluke o ulaganju u Obveznice ulagateljima potrebno savjetovanje i tumačenje između ostalog, položaja Obveznica, prava imatelja iz Obveznica, rizika koji proizlaze iz ove vrste ulaganja, upućujemo potencijalne ulagatelje da se za to obrate osobama koje su ovlaštene davati pravne, porezne, financijske i druge savjete. Distribucija Prospekta u određenim jurisdikcijama može biti ograničena odgovarajućim propisima. Ulagatelji su dužni upoznati se te postupati u skladu s važećim propisima. Ulagatelji su dužni postupati u skladu sa zakonodavstvom primjenjivim na području države u kojoj se Obveznice kupuju, nude ili prodaju, odnosno na području na kojem posjeduju ili distribuiraju Prospekt, te su dužni ishoditi primjenjivim zakonodavstvom predviđena odobrenja, pristanak ili dopuštenja.

Isključivo za potrebe procesa odobrenja Proizvođačevog investicijskog proizvoda te utvrđenja potencijalnog ciljanog tržišta za Obveznice, utvrđeno je da (i) ciljano tržište za Obveznice predstavljaju isključivo kvalificirani ulagatelji - kvalificirani nalogodavatelji i profesionalni ulagatelji, svaki kako je definiran odredbama iz članka 406 Zakona o tržištu kapitala; i (ii) su prikladni svi kanali distribucije Obveznica kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagateljima. Svaka osoba koja sukladno odredbama Odjeljka II, Poglavlja II Zakona o tržištu kapitala, naknadno nudi, preporučuje ili prodaje Obveznice („Distributer“) dužna je uzeti u obzir Proizvođačevo određenje ciljanog tržišta; međutim, Distributer je , odgovoran provesti i vlastitu procjenu ciljanog tržišta vezano za Obveznice (preuzimajući ili dorađujući Proizvođačevu procjenu ciljanog tržišta) i utvrditi odgovarajuće distribucijske kanale. Izdavatelj će objaviti ovaj Prospekt po primitku rješenja HANFA-e o odobrenju prospekta, a objava će se izvršiti sukladno članku 435. Zakona o tržištu kapitala.

Mjerodavno pravo za Prospekt u cjelini je pravo Republike Hrvatske. Za sporove koji bi se odnosili na Obveznice Izdavatelja, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja valjanosti njihovog izdavanja, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, nadležni su stvarno nadležni sudovi u Republici Hrvatskoj.

Ovaj Prospekt sadrži elemente propisane Prilozima V. i IX. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti te o njihovom obliku, upućivanju na informacije i objavljivanju takvih prospekata i distribuciji oglasa (Službeni list Europske unije 2004.g.L149/1), te svim njezinim izmjenama i dopunama koje su na snazi (Uredba Vijeća br. 1787/2006, Uredba Komisije br. 211/2007, Uredba Komisije br. 1289/2008, Delegirana Uredba Komisije br. 311/2012, Delegirana Uredba Komisije br. 486/2012, Delegirana Uredba Komisije br. 862/2012, Delegirana Uredba Komisije 621/2013, Delegirana Uredba Komisije br. 759/2013), Delegirana Uredba Komisije br. 382/2014, Delegirana Uredba Komisije br. 2015/1604 i Delegirana Uredba Komisije 2016/301 (dalje u tekstu: „Uredba“).

Ako nije napomenuto drugačije, sve navedeno, sve godišnje informacije, uključujući informacije o financijskim izvještajima, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su zaokruživani, prema tome, brojevi prikazani za istu vrstu informacije mogu varirati i moguće je da nisu aritmetički agregati.

„Erste Grupa“ u ovom Prospektu označava međunarodnu bankarsku grupaciju na čijem je čelu Erste Group Bank AG, a u okviru koje posluje i Erste banka (više u poglavlju 6.1 dijela II. ovog Prospekta).

Predviđajuće izjave

Ovaj Prospekt uključuje izjave koje jesu ili se mogu smatrati „predviđajućim izjavama“. Te predviđajuće izjave mogu se prepoznati po upotrebi određene predviđajuće terminologije, uključujući, između ostaloga, izraze: „vjeruje“, „procjenjuje“,

„predviđa“, „namjerava“, „smatra“, „očekuje“, „traži“, „cilj“, „strategija“, „svrha“, „namjerava“, „nastavlja“, „može“, „će“,

„potrebno je“ ili, u svakom pojedinom slučaju, niječnih ili drugih varijacija ovih ili sličnih termina. Ove predviđajuće izjave odnose se na pitanja koja nisu povijesne činjenice.

Predviđajuće izjave pojavljuju se na različitim mjestima u Prospektu i uključuju izjave u pogledu namjera, uvjerenja i/ili trenutnih očekivanja Izdavatelja, između ostaloga, u odnosu na njegove planove, ciljeve, ostvarenja, strategije, buduće događaje, buduće prihode ili izvedbe, kapitalne izdatke, potrebe financiranja, planove i namjere vezane za akvizicije, konkurentske prednosti i nedostatke, poslovne strategije i trendove koje Izdavatelj očekuje u industriji te političkom i pravnom okruženju u kojemu djeluje, kao i druge informacije koje nisu povijesni podatci.

Po svojoj prirodi, predviđajuće izjave sadržane u ovom Prospektu uključuju rizike i neizvjesnosti jer se odnose na događaje i ovise o okolnostima koje mogu, ali i ne moraju nastupiti u budućnosti te su u manjoj ili većoj mjeri izvan kontrole i utjecaja Izdavatelja. Predviđajuće izjave nisu jamstva budućih ostvarenja danih od strane Izdavatelja. Stvarna ostvarenja Izdavatelja, rezultati njegovog poslovanja, financijsko stanje, likvidnost, trendovi, razvoj njegovih poslovnih strategija i poslovanje na tržištima, na kojima se ono izravno ili neizravno odvija, te stvarno raspoloživi resursi mogu bitno odstupati od dojma koji daju predviđajuće izjave sadržane u ovom Prospektu. Pored toga, čak i ako investicijska ostvarenja, rezultati poslovanja, financijsko stanje, likvidnosti te razvoj financijskih strategija i poslovanje na tržištima na kojima se ono izravno ili neizravno odvija, odgovaraju predviđajućim izjavama sadržanim u ovom Prospektu, isti ne moraju biti pokazatelji rezultata, razvoja, tržišta ili resursa u kasnijim razdobljima. Važni čimbenici, koji mogu uzrokovati ova odstupanja, uključuju, između ostaloga, čimbenike rizika opisane u točci 3 dijela II. ovog Prospekta, promjene ekonomskih i političkih okolnosti općenito, promjene u zakonodavstvu i regulatornim propisima te promjene u poreznim sustavima.

Budućim ulagateljima savjetuje se da pročitaju ovaj Prospekt u cijelosti, posebno točku 3 II. dijela radi daljnjeg razmatranja čimbenika koji mogu utjecati na buduća ostvarenja Izdavatelja. Uzimajući u obzir navedene rizike, neizvjesnosti i pretpostavke, događaji opisani u predviđajućim izjavama u ovom Prospektu možda neće nastupiti.

Ove predviđajuće izjave mogu se uzeti u obzir samo na datum ovog Prospekta. U skladu sa svojim zakonskim i regulatornim obvezama, Izdavatelj neće ažurirati ili revidirati bilo koju ovdje navedenu predviđajuću izjavu kako bi se odrazila bilo koja promjena u očekivanjima u vezi s takvom izjavom ili bilo koja promjena u događajima, uvjetima ili okolnostima na temelju kojih je takva izjava dana.

Ove izjave i upozorenja odnose se na sve predviđajuće izjave Izdavatelja.

Upućivanje na informacije

U točki 11.1 II. dijela Prospekta, Izdavatelj je uključio konsolidirane revidirane godišnje financijske izvještaje za poslovne godine koje su završile 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2017. godine te nerevidirane konsolidirane financijske izvještaje za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2018. upućivanjem na javno objavljene informacije.

Dodatno, Izdavatelj je uključio u prospekt prezentaciju za ulagatelje, upućivanjem na javno objavljene informacije. Dokumenti, zajedno s linkovima na internetske stranice Izdavatelja gdje ih je moguće preuzeti, su navedeni u nastavku:

Naziv dokumenta	Revizor	Link
Konsolidirani revidirani godišnji financijski izvještaji Erste banke za poslovnu godinu koja je završila 31. prosinca 2016.	Xxxxx & Young d.o.o.	xxxxx://xxx.xxxxxxxxx.xx/xxxxxxx/xxx/xx/xxx/ www_erstebank_hr/misc/o-nama/financijska- izvjesca/2016/godisnje-izvjesce/31.12.2016.%20-%20 Godišnje%20izvješće%20za%202016.%20godinu.pdf
Konsolidirani revidirani godišnji financijski izvještaji Erste banke za poslovnu godinu koja je završila 31. prosinca 2017.	PricewaterhouseCoop ers d.o.o.	xxxxx://xxx.xxxxxxxxx.xx/xxxxxxx/xxx/xx/xxx/ www_erstebank_hr/misc/o-nama/financijska- izvjesca/2018/obavijesti/23.3.2018.%20-%20 Godišnje%20izvješće%20za%20godinu%20koja%20 završava%2031.12.2017.pdf
Konsolidirani nerevidirani financijski izvještaji Erste banke za polugodišnje razdoblje koje je završilo 30. lipnja 2018.	Nije revidirano	xxxxx://xxx.xxxxxxxxx.xx/xxxxxxx/xxx/xx/xxx/ www_erstebank_hr/misc/o-nama/financijska- izvjesca/2018/obavijesti/2.8.2018.%20-%20 Financijsko%20izvješće%20-%20Grupa%20-%20 ispravak.pdf
Prezentacija za ulagatelje	Nije revidirano	xxxxx://xxx.xxxxxxxxx.xx/xxxxxxx/xxx/xx/ ebc/www_erstebank_hr/eng/Press/press- releases-2018/Prezentacija%20za%20ulagatelje.pdf

Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju i prodaju Obveznica upućuje se na vlastito ispitivanje, ocjenu i prosudbu svih podataka o činjenicama, rizicima, trendovima, procjenama i predviđanjima koji se odnose na Izdavatelja, Obveznice i poslovno okruženje.

Ulagatelji se također upućuju da prema vlastitoj procjeni i potrebi te o vlastitom trošku zatraže potreban savjet odgovarajućih ovlaštenih pravnih, poreznih, financijskih i drugih savjetnika.

Odgovorne osobe

Izdavatelj prihvaća odgovornost za sadržaj ovog Prospekta te nakon provedenih svih razumnih mjera ovime izjavljuje da informacije sadržane u ovom Prospektu za koje je odgovoran, prema najboljem saznanju i podacima kojima raspolaže, odgovaraju činjenicama te da činjenice koje bi mogle utjecati na istinitost i potpunost Prospekta nisu izostavljene.

Izdavatelj nadalje potvrđuje da:

(i) ovaj Prospekt sadrži sve informacije u pogledu Izdavatelja i Obveznica koje su bitne u kontekstu izdavanja i ponude Obveznica, uključujući sve informacije koje su potrebne da bi ulagatelji i njihovi investicijski savjetnici mogli donijeti informiranu procjenu o imovini i obvezama, financijskom položaju, dobiti i gubitcima Izdavatelja te pravima koja proizlaze iz Obveznica;

(ii) izjave sadržane u ovom Prospektu, koje se odnose na Izdavatelja, su cjelovite, točne i istinite u svakom materijalnom pogledu i ne dovode u zabludu;

(iii) ne postoje druge činjenice u odnosu na Izdavatelja čije bi ispuštanje u kontekstu izdanja i ponude Obveznica u ovom Prospektu dovelo do toga da bilo koja izjava dovodi u zabludu u nekom bitnom aspektu i

(iv) Izdavatelj je poduzeo razumna ispitivanja u svrhu utvrđivanja činjenica i provjere točnosti svih informacija i izjava.

Sadržaj

I dio: Sažetak prospekta 11

a Uvod i upozorenja 11

A.1 Upozorenja 11

A.2 Suglasnost Izdavatelja ili osobe odgovorne za sastavljanje Prospekta za naknadnu ponovnu

prodaju ili konačni plasman vrijednosnih papira od strane financijskih posrednika 11

B Sažetak informacija o izdavatelju 11

B.1 Naziv i tvrtka Izdavatelja 11

B.2 Sjedište i pravni oblik Izdavatelja, zakonodavstvo na temelju kojega Izdavatelj posluje i

država osnivanja 11

B.5 Opis grupe i položaja koji izdavatelj ima u grupi 11

B.9 Predviđanje ili procjena dobiti, navesti iznos 12

B.10 Opis prirode eventualnih ograničenja u izvješću o reviziji povijesnih financijskih informacija 12

B.12 Odabrane povijesne ključne financijske informacije o Izdavatelju 12

B.13 Opis svih novijih događaja važnih za Izdavatelja koji u znatnoj mjeri utječu na procjenu

solventnosti Izdavatelja 15

B.14 Ovisnost o drugim subjektima unutar Grupe 15

B.15 Opis glavnih poslovnih djelatnosti Izdavatelja 15

B.16 Većinsko vlasništvo 16

B.17 Kreditni rejting dodijeljen Izdavatelju ili njegovim dužničkim vrijednosnim papirima 16

C Vrijednosni papiri 16

C.1 Opis vrste i roda vrijednosnih papira koji su predmet ponude i/ili uvrštenja u trgovanje,

uključujući sve identifikacijske brojeve 16

C.2 Valuta izdanja vrijednosnih papira 16

C.5 Opis svih ograničenja u vezi sa slobodnom prenosivosti vrijednosnih papira 16

C.8 Opis prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira uključujući rangiranje i ograničenja

spomenutih prava 16

C.9 Nominalna kamatna stopa, datumi plaćanja kamate i datumi dospijeća kamata, datum dospijeća

i opis načina amortizacije, naznaka prinosa i naziv zastupnika Imatelja Obveznica 17

C.10 Derivativna komponenta kamate 18

C.11 Uvrštenje u sustav trgovanja 18

D. Rizici 18

D.2 Ključne informacije o ključnim rizicima koji su specifični za Izdavatelja 18

D.3 Ključne informacije o ključnim rizicima koji su specifični za Obveznice 22

E. Ponuda 23

E.2.b Xxxxxxx za ponudu i korištenje sredstava koji nisu ostvarenje zarade i/ili zaštita od određenih rizika 23

E.3 Opis općih uvjeta ponude 23

E.4 Opis svih interesa, uključujući one gdje postoje sukobi interesa, koji su bitni za izdanje/ponudu 24

E.7 Procijenjeni troškovi koje će ulagatelju naplatiti Izdavatelj ili ponuditelj 24

II DIO: Registracijski dokument 25

1 Odgovorne osobe 25

1.1 Sve osobe odgovorne za informacije dane u Registracijskom dokumentu 25

1.2 Izjava odgovornih osoba za Registracijski dokument 26

2 Ovlašteni revizori 27

2.1 Revizori financijskih izvješća Izdavatelja za razdoblje obuhvaćeno povijesnim financijskim informacijama 27

2.2 Promjene ili otkaz revizorima financijskih izvješća Izdavatelja tijekom razdoblja obuhvaćenog povijesnim financijskim informacijama 27

3 Čimbenici rizika 27

3.1 Općenito o rizicima 27

3.2 Kreditni rizik 28

3.3 Operativni rizik 29

3.4 Rizik likvidnosti 29

3.5 Tržišni rizik 30

3.6 Sistemski rizik 31

3.7 Poslovni rizik 31

3.8 Rizik utjecaja promjene kamatnih stopa na financijske rezultate Izdavatelja 32

3.9 Koncentracijski rizik 32

3.10 Makroekonomski rizik 32

3.11 Rizici povezani s akvizicijama 32

3.12 Rizik kvara i/ili raspada informacijskog sustava 33

3.13 Rizik usklađenosti sa propisima o sprječavanju pranja novca, financiranja terorizma i

sprječavanja korupcije 33

3.14 Rizik neefikasnosti strategija upravljanja rizicima i tehnika interne kontrole 33

3.15 Rizik pada vrijednosti nekretnina koje Izdavatelj ima u zalogu kao instrumenta osiguranja 34

3.16 Rizik druge ugovorne strane u poslovanju na financijskim tržištima (Settlement risk) 34

3.17 Rizik promjene regulatornog okvira u segmentu kapitalnih zahtjeva 34

3.18 Rizik promjene regulatornog okvira u segmentu zaštite potrošača 39

3.19 Rizik promjene regulatornog okvira poreznog sustava 40

3.20 Ovisnost o menadžmentu i ključnim zaposlenicima 40

3.21 Rizik konkurencije 40

3.22 Rizik pada vrijednosti financijske imovine pod utjecajem tržišne volatilnosti 40

3.23 Rizik nemogućnosti ispunjenja minimalnog zahtjeva za regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama 40

3.24 Rizik gubitka povjerenja vjerovnika Izdavatelja 41

3.25 Rizik usklađenosti sa propisima o zaštiti osobnih podataka 41

4 Informacije o izdavatelju 42

4.1 Povijest i razvoj Izdavatelja 42

4.1.1 Naziv i tvrtka Izdavatelja 43

4.1.2 Mjesto registracije Izdavatelja i matični broj 43

4.1.3 Datum osnivanja Izdavatelja i vrijeme na koje je osnovan, osim ako je neodređeno 43

4.1.4 Sjedište i pravni oblik Izdavatelja, zakonodavstvo prema kojem posluje, država osnivanja,

adresa i broj telefona registriranog sjedišta 43

4.1.5 Važni nedavni događaji za Izdavatelja koji su u znatnoj mjeri važni za procjenu

solventnosti Izdavatelja 43

5 Pregled poslovanja 44

5.1 Osnovne djelatnosti 44

5.1.1 Opis osnovnih djelatnosti Izdavatelja, gdje su navedene glavne kategorije proizvoda koje

prodaje i/ili usluga koje pruža 45

5.1.2 Osnova za svaku izjavu Izdavatelja u vezi s njegovim konkurentskim položajem 53

6 Organizacijska struktura 53

6.1 Kratak opis grupe te položaja koji Izdavatelj ima u grupi 53

6.2 Ovisnost Izdavatelja o drugim subjektima unutar Grupe, zajedno s objašnjenjem ove ovisnosti 56

7 Informacije o trendovima 56

7.1 Izjava da nije bilo značajnih negativnih promjena u očekivanjima Izdavatelja od datuma

posljednjih objavljenih revidiranih financijskih izvještaja 56

8 Predviđanja ili procjene dobiti 56

9 Administrativna, rukovodeća i nadzorna tijela 56

9.1 Imena, poslovne adrese i funkcije u Izdavatelju članova administrativnih, rukovodećih i nadzornih tijela, naznaka osnovne djelatnosti koju obavljaju izvan samog Izdavatelja, ako su značajne u odnosu

na tog Izdavatelja 56

9.2 Sukob interesa administrativnih, rukovodećih i nadzornih tijela 62

10 Većinski dioničari 62

10.1 U mjeri u kojoj je to poznato Izdavatelju, izravno ili neizravno vlasništvo ili kontrola nad Izdavateljem, priroda takve kontrole te mjere koje su donesene da bi se izbjegla zloupotreba kontrole 62

10.2 Opis svih sporazuma poznatih Izdavatelju čija bi provedba mogla naknadno rezultirati promjenom kontrole nad Izdavateljem 62

11 Financijski podatci o imovini i obvezama, financijskom položaju te dobicima i

gubicima izdavatelja 63

11.1 Povijesne financijske informacije 63

11.2 Financijski izvještaji 63

11.3 Revizija godišnjih povijesnih financijskih informacija 63

11.3.1 Izjava o tome da su povijesne informacije revidirane 63

11.3.2 Naznaka ostalih informacija u Registracijskom dokumentu koje su revidirali revizori 64

11.3.3 Izvori financijskih podataka koji nisu izvod iz revidiranih financijskih izvještaja Izdavatelja 64

11.4 Starost posljednjih financijskih informacija 64

11.5 Sudski i arbitražni postupci 64

11.6 Znatna promjena financijskog ili tržišnog položaja izdavatelja 65

12 Značajni ugovori 65

13 Informacije od strane trećih osoba i mišljenje stručnjaka i izjava o udjelu 65

13.1 Mišljenje ili izvješće stručnjaka 65

13.2 Informacije trećih osoba 65

14 Dokumenti dostupni javnosti 65

III DIO: OBAVIJEST O VRIJEDNOSNOM PAPIRU 66

1 Odgovorne osobe 66

1.1 Sve osobe odgovorne za informacije dane u Prospektu 66

1.2 Izjava odgovornih osoba 66

2 Čimbenici rizika 67

2.1 Rizik prikladnosti Obveznica 67

2.2 Rizik promjene tržišnih kamatnih stopa 67

2.3 Rizik inflacije 67

2.4 Rizik promjenjivosti tržišne cijene Obveznica 67

2.5 Rizici povezani s uvrštenjem i trgovanjem Obveznicama na uređenom tržištu 68

2.6 Rizik likvidnosti 68

2.7 Rizik djelomične ili potpune nemogućnosti isplate obveza temeljem Obveznica 68

2.8 Izdavatelj nema zabranu dodatnog zaduživanja 68

2.9 Rizik promjene zakonodavstva 68

2.10 Rizik povezan s financiranjem ulaganja u Obveznice pozajmljenim sredstvima 69

2.11 Transakcijski troškovi prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu 69

2.12 Rizici povezani s oporezivanjem prihoda ostvarenih ulaganjem u Obveznice 69

2.13 Zakonska ograničenja ulaganja pojedinih xxxxxxxxxx 00

2.14 Hrvatsko tržište kapitala 69

2.15 U slučaju stečaja Izdavatelja, podmirenje određenih kategorija Izdavateljevih obveza imat će

prednost u odnosu na obveze temeljem Obveznica 70

2.16 Obveznice u određenim okolnostima mogu postati predmetom otpisa ili konverzije u

osnovni kapital 70

2.17 Obveznice mogu biti predmetom različitih sanacijskih ovlasti koje mogu rezultirati

smanjenjem glavnice i/ili neisplatom dospjele kamate 72

2.18 Ulagatelji neće imati mogućnost proglasiti prijevremeno dospijeće Obveznica 72

3 Bitne informacije 73

3.1 Interesi fizičkih i pravnih osoba uključenih u izdanje/ponudu 73

3.2 Razlozi za ponudu i korištenje sredstava 73

4 Informacije o obveznicama koje su predmet ponude/uvrštenja za trgovanje 73

4.1 Opis vrste i roda Obveznica koji su predmet ponude i uvrštenja za trgovanje, uključujući ISIN (međunarodni jedinstveni identifikacijski broj) 73

4.2 Zakonodavstvo na temelju kojeg su Obveznice izrađene 73

4.3 Naznaka o tome jesu li Obveznice na ime ili na donositelja i jesu li vrijednosni papiri u obliku potvrda ili u nematerijaliziranom obliku. U posljednjem slučaju, ime i adresu subjekta

zaduženog za vođenje evidencije 73

4.4 Valuta izdanja Obveznica 73

4.5 Rangiranje Obveznica, uključujući sažetke svih klauzula čija je namjena da utječu na rangiranje ili podređivanje Obveznica u odnosu na bilo koji sadašnju ili buduću obvezu Izdavatelja 74

4.6 Opis prava koja proizlaze iz Obveznica, uključujući sva ograničenja tih prava i postupak za

korištenje tih prava 75

4.6.1 Zakoniti imatelji Obveznica 75

4.6.2 Osnovna prava imatelja Obveznica 75

4.7 Nominalna kamatna stopa i odredbe koje se odnose na pasivne kamate 76

4.7.1 Datum s kojim započinje plaćanje kamate i datumi dospijeća kamata 76

4.7.2 Obračun kamata 76

4.7.3 Kašnjenje s plaćanjem kamata 76

4.7.4 Rok važenja potraživanja s osnove kamate i povrata glavnice 77

4.7.5 Derivirana komponenta kamate 77

4.8 Datumi dospijeća i načini amortizacije glavnice Obveznice, uključujući postupke otplate 77

4.8.1 Isplata glavnice Obveznice 77

4.8.2 Prijevremeni otkup/dospijeće Obveznica 78

4.8.3 Kašnjenje s isplatom glavnice 78

4.9 Naznaka prinosa 79

4.10 Zastupanje imatelja Obveznica, uključujući identifikaciju organizacije koja zastupa ulagatelje te odredbe koje se odnose na takvo zastupanje. Naznaka o tome gdje je javnosti omogućen

pristup ugovorima koji se odnose na te oblike zastupanja 79

4.10.1 Sazivanje Skupštine 79

4.10.2 Odluke Skupštine 80

4.11 Odluka o izdavanju Obveznica 81

4.12 Očekivani datum izdavanja Obveznica 81

4.13 Ograničenja u vezi sa slobodnom prenosivosti Obveznica 81

4.14 Porezna davanja vezana uz Obveznice 81

5 Opći uvjeti ponude 82

5.1 Uvjeti, statistički podaci o ponudi, očekivani vremenski period i postupak koji se traži za

podnošenje ponude 82

5.1.1 Uvjeti kojima ponuda podliježe 82

5.1.2 Ukupan iznos izdanja/ponude 83

5.1.3 Razdoblje tijekom kojeg će ponuda biti otvorena i opis postupka prijave 83

5.1.4 Opis mogućnosti za smanjenje upisa i način povrata preplaćenog iznosa podnositeljima 84

5.1.5 Pojedinosti o najmanjem i/ili najvišem iznosu prijave 84

5.1.6 Način i rokovi za uplatu vrijednosnih papira i isporuku vrijednosnih papira 84

5.1.7 Potpuni opis načina i datuma na koji su rezultati ponude objavljeni 84

5.1.8 Postupak za korištenje bilo kojeg prava prvokupa, prenosivosti prava upisa i postupanje

s neiskorištenim pravima upisa 84

5.2 Plan raspodijele i dodjele 85

5.2.1 Različite kategorije ulagatelja kojima su vrijednosni papiri ponuđeni 85

5.2.2 Postupak obavješćivanja podnositelja o dodijeljenim iznosima i naznaka o tome može li

trgovanje početi prije nego što je obavješćivanje obavljeno 85

5.3 Formiranje cijene 85

5.3.1 Naznaka cijene po kojoj će vrijednosni papiri biti ponuđeni ili način utvrđivanja cijene i postupak

objave. Naznaka iznosa svih troškova i poreza posebno stavljenih na teret upisnika ili kupca 85

5.4 Plasman i pokroviteljstvo 85

5.4.1 Ime i adresa koordinatora globalne ponude i pojedinih dijelova ponude i mjesta u različitim

državama u kojima se odvija ponuda 85

5.4.2 Ime i adresa svih platnih agenata i depozitarnih agenata u svakoj državi 85

5.4.3 Ime i adresa osoba koje provode postupak ponude odnosno prodaje uz obvezu otkupa te ime

i adresa osoba koje provode postupak ponude bez obveze otkupa 86

5.4.4 Datum na koji je sporazum o pokroviteljstvu zaključen ili će biti zaključen 86

6 Uvrštenje radi trgovanja obveznica 86

6.1 Naznaka o tome jesu li vrijednosni papiri predmet zahtjeva za uvrštenje za trgovanje s ciljem njihove distribucije na uređenom tržištu ili drugim istovjetnim tržištima, uz naznaku tržišta o kojima je riječ 86

6.2 Sva uređena tržišta na kojima su vrijednosni papiri Izdavatelja istog roda već uvršteni za trgovanje 86

6.3 Ime i adresa osoba koje su se obvezale da će djelovati kao posrednici pri sekundarnom trgovanju 86

7 Dodatne informacije 86

7.1 Ako se u obavijesti o vrijednosnim papirima spominju savjetnici koji su povezani s izdanjem,

tada je potrebna izjava o tome u kojem su svojstvu djelovali savjetnici 86

7.2 Naznaka ostalih informacija u obavijesti o vrijednosnom papiru koje su revidirali ili pregledali ovlašteni revizori i o tome izradili izvješća, kopije izvješća ili, uz odobrenje nadležnog tijela, sažetak izvješća 87

7.3 Kada je u obavijesti o vrijednosnim papirima uključeno mišljenje ili izvješće stručnjaka, navesti ime te osobe, službenu adresu, kvalifikacije te njegov eventualni značajni udjel u izdavatelju. Ako je izvješće sastavljeno na zahtjev izdavatelja, dati izjavu u smislu da je takvo mišljenje ili izvješće uključeno, u obliku i sadržaju u kojem je uključeno, uz suglasnost osobe koja je odobrila sadržaj tog

dijela obavijesti o vrijednosnim papirima 87

7.4 Kad informacije dolaze od treće osobe, dostaviti potvrdu da su te informacije točno prenesene i da prema saznanju izdavatelja i koliko može potvrditi na temelju informacija koje je objavila treća osoba nisu izostavljene činjenice zbog kojih bi tako prenesene informacije postale netočne ili

obmanjujuće 87

7.5 Procjene kreditne sposobnosti dodijeljene izdavatelju ili njegovim dužničkim vrijednosnim papirima na zahtjev ili u suradnji s izdavateljem u postupku procjenjivanja. Kratko obrazloženje o značenju

procjena, ako je to agencija za procjenjivanje prethodno objavila 87

7.6 Ograničenje odgovornosti 87

7.7 Obavijesti 88

7.8 Naknadno izdanje Obveznica, otkup i poništavanje postojećih Obveznica 88

Popis sudionika 89

Popis kratica i definicija 90

I dio: Sažetak prospekta

A Uvod i upozorenja

A.1 Upozorenja

U nastavku slijedi sažetak („Sažetak“) bitnih karakteristika i rizika povezanih s Izdavateljem i Obveznicama. Ovaj Xxxxxxx smatra se uvodom u Prospekt te ga tako treba i čitati. Ovaj Sažetak sadrži isključivo podatke koje nalažu primjenjivi propisi i nije cjelovit te je preuzet iz ostalih dijelova Prospekta i u cijelosti je uvjetovan ostalim podacima iz Prospekta. Svaka odluka ulagatelja o ulaganju u Obveznice mora biti temeljena na ulagateljevoj procjeni Prospekta kao cjeline. Prije donošenja odluke o ulaganju, potencijalni ulagatelji trebali bi temeljito pregledati cijeli Prospekt, uključujući podatke navedene u točci 3. dijela II Prospekta, točci 2. dijela III Prospekta koji se odnose na čimbenike rizika te točku 11. dijela II koja se odnosi na financijske informacije i podatke o financijskom položaju Izdavatelja.

Ulagatelj će, u slučaju tužbe i sudskog postupka u vezi s informacijama sadržanim u Prospektu, izraditi prijevod prospekta na službeni jezik suda pred kojim se vodi postupak, o vlastitom trošku. Osobe koje su izradile ovaj Sažetak, uključujući i prijevod istog, te koje su zatražile njegovu notifikaciju, solidarno i neograničeno odgovaraju samo za štetu nastalu ako Sažetak dovodi u zabludu, netočan je ili nedosljedan kada ga se čita zajedno s ostalim dijelovima ovog Prospekta ili ako Xxxxxxx, kada ga se čita zajedno s ostalim dijelovima Prospekta, ne pruža ključne informacije koje bi predstavljale pomoć ulagateljima pri donošenju odluke o eventualnom ulaganju u Obveznice.

A.2 Suglasnost Izdavatelja ili osobe odgovorne za sastavljanje Prospekta za naknadnu ponovnu prodaju ili konačni plasman vrijednosnih papira od strane financijskih posrednika

Element A.2. nije primjenjiv jer Izdavatelj ne daje suglasnost za korištenje Prospekta za naknadnu ponovnu prodaju ili konačni plasman vrijednosnih papira od strane financijskih posrednika.

B Sažetak informacija o Izdavatelju

B.1 Naziv i tvrtka Izdavatelja

Naziv i tvrtka Izdavatelja: ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA dioničko društvo Skraćena tvrtka Izdavatelja: ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.

B.2 Sjedište i pravni oblik Izdavatelja, zakonodavstvo na temelju kojega Izdavatelj posluje i država osnivanja

Sjedište: Rijeka, Xxxxxxxxx xxx 0/x

Pravni oblik: Dioničko društvo

Zakonodavstvo: Republike Hrvatske

Država osnivanja: Republika Hrvatska

B.5 Opis grupe i položaja koji Izdavatelj ima u grupi.

Izdavatelj je kreditna institucija koja samostalno funkcionira na tržištu u skladu s primjenjivim propisima. Međutim, Izdavatelj je i član jedne od vodećih bankarskih grupacija u Istočnoj Europi na čijem je čelu Erste Group Bank AG, Beč i

u tom svojstvu poslovno usklađuje svoje aktivnosti s drugim članicama te grupe u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Erste Group Bank AG, Beč jedna je od vodećih bankarskih grupacija u Srednjoj i Istočnoj Europi te u svom poslovanju fokusirana na poslovanje sa stanovništvom i malim i srednjim poduzetništvom. Ukupno opslužuje 16,5 milijuna klijenata. Sa 2.524 poslovnice, Erste Grupa zapošljava 47.600 djelatnika krajem lipnja 2018.

B.9 Predviđanje ili procjena dobiti, navesti iznos.

Izdavatelj u Prospektu nije iznio predviđanja ili procjene buduće dobiti.

B.10 Opis prirode eventualnih ograničenja u izvješću o reviziji povijesnih financijskih informacija

Reviziju financijskih izvješća Izdavatelja za 2016. godinu izvršilo je društvo Ernst& Young d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Radnička 50, upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS: 080435407, OIB: 58960122779, dok je reviziju financijskih izvješća Izdavatelja za 2017. godinu izvršilo društvo PricewaterhouseCoopers d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 70, upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS: 080238978 OIB: 81744835353. Prema mišljenju revizora, konsolidirana financijska izvješća Izdavatelja istinito i fer prikazuju financijski položaj Izdavatelja i njegovih ovisnih društava na dan 31. prosinca 2016. godine i na dan 31. prosinca 2017. godine te njegovu financijsku uspješnost i konsolidirane novčane tokove za navedene godine, sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

B.12 Odabrane povijesne ključne financijske informacije o Izdavatelju

Niže prikazani financijski podaci za 2016. i 2017. godinu izvedeni su iz revidiranih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja Izdavatelja za godine koje su završile 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2017. Podaci za prvo polugodište 2018. godine izvedeni su iz nerevidiranih konsolidiranih financijskih izvještaja Izdavatelja za razdoblje 01. siječnja 2018. - 30. lipnja 2018. godine.

Prikazane odabrane financijske informacije potencijalni bi ulagatelji trebali čitati zajedno s revidiranim konsolidiranim revizorskim izvješćima za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine i godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine.

Konsolidirani račun dobiti i gubitka Izdavatelja za 2016. i 2017. godinu

u HRK milijunima	31/12/2016	31/12/2017
Xxxx kamatni prihod	2.060	2.071
Xxxx prihod od naknada i provizija	663	715
Neto rezultat trgovanja	222	199
Prihod od najma	178	147
Ostali rezultati poslovanja	75	16
Umanjenje vrijednosti financijske imovine	(364)	(866)
Administrativni i troškovi zaposlenih, amortizacija	(1.464)	(1.540)
Ostali operativni rezultat	(157)	(102)
Dobit prije oporezivanja	1.213	640
Porez na dobit	(300)	(183)
Dobit tekuće godine	913	457

Izvor: Godišnje izvješće Izdavatelja za godinu koja završava 31. prosinca 2016. te godišnje izvješće Izdavatelja za godinu koja završava 31. prosinca 2017.

Konsolidirana bilanca Izdavatelja za 2016. i 2017. godinu

u HRK milijunima	31/12/2016	31/12/2017
Novac i novčani ekvivalenti	4.388	4.639
Krediti i potraživanja od kreditnih institucija	5.329	5.233
Krediti i potraživanja od klijenata	43.656	43.297
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	7.832	8.018
Nekretnine i oprema	1.309	1.262
Ostala imovina	3.090	3.476
Ukupna imovina	65.604	65.925
Depoziti od klijenata	43.323	44.374
Depoziti od banaka	11.652	11.025
Izdani dužnički vrijednosni papiri	924	376
Rezerviranja	260	267
Ostale obveze	1.457	1.677
Kapital	7.988	8.206
Ukupno obveze i kapital	65.604	65.925

Izvor: Godišnje izvješće Izdavatelja za godinu koja završava 31. prosinca 2016. te godišnje izvješće Izdavatelja za godinu koja završava 31. prosinca 2017.

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku Izdavatelja za 2016. i 2017. godinu

u HRK milijunima	31/12/2016	31/12/2017
Neto novac iz poslovnih aktivnosti	(1.173)	1.275
Neto novac iz investicijskih aktivnosti	(323)	(248)
Neto novac iz financijskih aktivnosti	(6)	(221)
Neto promjena novca i novčanih ekvivalenata	(1.502)	806
Novac i ekvivalenti na početku razdoblja	6.041	4.539
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja	4.539	5.345

Izvor: Godišnje izvješće Izdavatelja za godinu koja završava 31. prosinca 2016. te godišnje izvješće Izdavatelja za godinu koja završava 31. prosinca 2017.

Konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala Izdavatelja za 2016. i 2017. godinu

u HRK milijunima	31/12/2016	31/12/2017
Temeljni kapital	1.698	1.698
Kapitalne rezerve i kapitalna dobit	1.887	1.887
Zadržana dobit	3.906	4.221
Ostale rezerve	262	244
Ukupno	7.753	8.050
Nekontrolirajući interes	235	156
Ukupno kapital	7.988	8.206

Izvor: Godišnje izvješće Izdavatelja za godinu koja završava 31. prosinca 2016. te godišnje izvješće Izdavatelja za godinu koja završava 31. prosinca 2017.

Odabrane financijske informacije za razdoblje tijekom tekuće godine, kao i usporedivi podaci iz istog razdoblja prethodne godine, koje su navedene u nastavku dokumenta izvedene su iz nerevidiranih konsolidiranih financijskih izvještaja Izdavatelja za prvo polugodište 2018. godine.

Konsolidirani račun dobiti i gubitka Izdavatelja za prvo polugodište 2018. godine

u HRK milijunima	30/06/2017	30/06/2018
Xxxx kamatni prihod	1.029	1.055
Xxxx prihod od naknada i provizija	331	342
Xxxx xxxxxxxx xxxxxxxxx	00	00
Rezultat od aktivnosti imovine raspoložive za prodaju	1	27
Dobit/gubitak od obračunatih tečajnih razlika	89	111
Ostali rezultati poslovanja	225	193
Vrijednosno usklađenje i rezerviranja za gubitke	(716)	(58)
Rashodi iz redovnog poslovanja	(928)	(936)
Dobit prije oporezivanja	48	745
Porez na dobit	(24)	(150)
Dobit tekuće godine	24	595

Izvor: Nerevidirani financijski izvještaji Izdavatelja i njegovih ovisnih društava (Grupa) za razdoblje 01. siječnja 2018.-

30. lipnja 2018.

Konsolidirana bilanca Izdavatelja za prvo polugodište 2018. godine

u HRK milijunima	31/12/2017	30/06/2018
Gotovina i depoziti kod HNB-a	7.549	7.435
Financijski instrumenti raspoloživi za prodaju	7.506	8.029
Krediti financijskim institucijama	2.236	1.801
Krediti ostalim komitentima	41.986	43.150
Materijalna imovina	1.315	1.287
Ostala imovina	5.332	5.357
Ukupna imovina	65.924	67.059
Krediti od financijskih institucija	6.050	5.359
Depoziti	45.648	46.736
Ostali krediti	2.313	2.208
Izdani podređeni instrumenti	1.277	1.254
Ostale obveze	2.430	2.896
Kapital	8.206	8.606
Ukupno obveze i kapital	65.924	67.059

Izvor: Nerevidirani financijski izvještaji Izdavatelja i njegovih ovisnih društava (Grupa) za razdoblje 01. siječnja 2018.-

30. lipnja 2018.

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku Izdavatelja za prvo polugodište 2018. godine

u HRK milijunima	30/06/2017	30/06/2018
Neto novac iz poslovnih aktivnosti	1.355	546
Neto novac iz investicijskih aktivnosti	(15)	(50)
Neto novac iz financijskih aktivnosti	(212)	(986)
Neto promjena novca i novčanih ekvivalenata	1.128	(490)
Novac i ekvivalenti na početku razdoblja	4.538	5.345
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja	5.666	4.855

Izvor: Nerevidirani financijski izvještaji Izdavatelja i njegovih ovisnih društava (Grupa) za razdoblje 01. siječnja 2018.-

30. lipnja 2018.

Konsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu Izdavatelja za prvo polugodište 2018. godine

u HRK milijunima	01/01/2018	30/06/2018
Dionički kapital	3.500	3.500
Zakonske, statutarne i ostale rezerve	79	70
Zadržana dobit	3.687	4.031
Dobit/gubitak tekuće godine	534	600
Ostalo	250	253
Ukupno	8.050	8.454
Xxxxxxxxx udjel	156	151
Ukupno kapital	8.206	8.606

Izvor: Nerevidirani financijski izvještaji Izdavatelja i njegovih ovisnih društava (Grupa) za razdoblje 01. siječnja 2018.-

30. lipnja 2018.

Od datuma posljednjih objavljenih revidiranih financijskih izvještaja nije bilo značajnih negativnih promjena u očekivanjima Izdavatelja. Također, nakon razdoblja obuhvaćenog povijesnim financijskim informacijama nije bilo značajnih promjena financijskog ili tržišnog položaja Izdavatelja.

B.13 Opis svih novijih događaja važnih za Izdavatelja koji u znatnoj mjeri utječu na procjenu solventnosti Izdavatelja

Ne postoje noviji događaji važni za Izdavatelja koji bi u znatnoj mjeri utjecali na procjenu solventnosti Izdavatelja.

B.14 Ovisnost o drugim subjektima unutar Grupe

Izdavatelj je u ovisnom položaju u odnosu na Erste Group Bank AG, Beč.

B.15 Opis glavnih poslovnih djelatnosti Izdavatelja

Izdavatelj je kreditna institucija i stoga može obavljati samo one bankovne i financijske usluge za koje je dobila odobrenje nadležnog tijela – Hrvatske Narodne Banke. Glavne poslovne djelatnosti Izdavatelja su: (i) kreditno poslovanje, (ii) depozitno poslovanje, (iii) kartično poslovanje, (iv) usluga podizanja gotovine na bankomatima, (v) usluge bezgotovinskog plaćanja i (vi) usluge digitalnog bankarstva.

Poslovanje Izdavatelja je podijeljeno u četiri operativna segmenta: Građanstvo, Gospodarstvo, Asset Liability Management i Local Corporate Center te Financijska Tržišta.

Građanstvo

Segment Građanstva predstavlja poslovne aktivnosti koje su u odgovornosti prodajne mreže Građanstva. Ciljani klijenti su najčešće fizičke osobe, obrtnici i slobodna zanimanja. Poslovanjem Građanstva upravlja se uglavnom u Banci u suradnji sa povezanim društvima (kao što su leasing i asset management društva) sa naglaskom na kreditnim proizvodima, investicijskim proizvodima, tekućim računima, štednim proizvodima, kreditnim karticama te uključuje i cross selling proizvoda kao npr. leasing, osiguranja, stambene štedionice.

Gospodarstvo

Segment Gospodarstva obuhvaća poslovanje s pravnim osobama podijeljenih po veličini prometa na male i srednje poduzetnike, lokalne korporativne klijente i velike korporativne klijente, te poslovanje s klijentima javnog sektora kao i komercijalno financiranje nekretnina

Asset Liability Management (ALM) i Local Corporate Center (LCC)

Uključuje upravljanje aktivom i pasivom, uzimajući u obzir novčane tokove, troškove izvora sredstava i povrata na investicije radi određivanja optimalnog odnosa rizika, povrata i likvidnosti. Dodatno brinu o izvorima financiranja, hedging aktivnostima, investiranju u vrijednosnice (ali ne u svrhu trgovanja), upravljanju izdanim Obveznicama i upravljanju FX pozicijom. Segment uključuje preostali rezultat tzv. Local Corporate Centra koji sadrži sporedne bankovne poslove, unutargrupne eliminacije, primljene dividende te općenito bilančne pozicije koje nisu vezane uz poslovanje sa klijentima (npr. materijalna imovina, nematerijalna imovina) odnosno koje nije moguće alocirati na poslovne segmente te sve pozicije računa dobiti i gubitka koje su rezultat navedenih bilančnih pozicija.

Financijska Tržišta

Uključuje poslove trgovanja, te pružanja usluga na financijskim tržištima kao i poslovanje sa financijskim institucijama.

B.16 Većinsko vlasništvo

Izdavatelj je u većinskom vlasništvu Erste Group Bank AG, Beč koji drži dionice koje odgovaraju 59,02 % udjela u temeljnom kapitalu.

B.17 Kreditni rejting dodijeljen Izdavatelju ili njegovim dužničkim vrijednosnim papirima

Izdavatelj nije zatražio ocjenu kreditnog rejtinga za Izdavatelja ili dužničke vrijednosne papire koji su predmet Prospekta.

C Vrijednosni papiri

C.1 Opis vrste i roda vrijednosnih papira koji su predmet ponude i/ili uvrštenja u trgovanje, uključujući sve identifikacijske brojeve

Predmet ponude su Obveznice Erste banke d.d., koje se izdaju u denominaciji od HRK 1.000.000,00 , ukupnog nominalnog iznosa maksimalno HRK 500.000.000,00 u nematerijaliziranom obliku, izdane na ime, prenosive, s fiksnom kamatnom stopom uz polugodišnju isplatu kamata te dospijećem 5 godina, pod oznakom RIBA-O-23BA i ISIN brojem HRRIBAO23BA6.

C.2 Valuta izdanja vrijednosnih papira

Obveznice su denominirane u HRK

C.5 Opis svih ograničenja u vezi sa slobodnom prenosivosti vrijednosnih papira

Obveznice su slobodno prenosive te ne postoje ograničenja prenosivosti Obveznica.

C.8 Opis prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira uključujući rangiranje i ograničenja spomenutih prava Obveze Izdavatelja iz Obveznica nisu osigurane nikakvim sredstvima osiguranja plaćanja i imaju barem jednak rang sa svim drugim neosiguranim i nepodređenim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem prisilnih propisa. Obveze iz Obveznica ne mogu biti zaštićene ugovorom o financijskom osiguranju s prijenosom prava vlasništva, niti predmetom prijeboja ili „sporazuma o netiranju“.

Izdavatelj zadržava pravo izdati dužničke vrijednosne papire i preuzimati nove obveze koje su, prema isplatnom redu, ravnopravne ili nadređene Obveznicama.

Obveznice nisu depozit te ih ne osigurava institucija nadležna za osiguranje depozita.

Tražbine iz Obveznica predstavljaju tražbinu šestog višeg isplatnog reda sukladno članku 274. Zakona o kreditnim institucijama.

Prava iz Obveznica pripadaju njihovom zakonitom imatelju („Imatelj Obveznica“). Osnovna prava Imatelja Obveznica su pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamate. Obveznice također daju pravo na isplatu zatezne kamate po zakonskoj zateznoj kamatnoj stopi važećoj u Republici Hrvatskoj na dan obračuna zatezne kamate u slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznice i isplatu povećane kamate po stopi koja se dobiva tako da se Fiksna kamatna stopa (kako je definirano kasnije u točci C.9 dijela I. Prospekta) uveća za dva postotna poena (2 p.p.), u slučaju kašnjenja s plaćanjem dospjele kamate po Obveznici. Obveznice su slobodno prenosive te je Imatelj Obveznica ovlašten bez ikakvog ograničenja raspolagati Obveznicama, što između ostalog uključuje, ali se ne ograničava na zasnivanje založnog prava sukladno primjenjivim propisima.

Izdavatelj može na osnovi svojeg diskrecijskog prava, prijevremeno otkupiti Obveznice djelomično ili u cijelosti u bilo kojem trenutku zbog regulatornih razloga. S druge strane, imatelji Obveznica nemaju pravo proglasiti prijevremeno dospijeće Obveznica niti od Izdavatelja tražiti prijevremeni otkup Obveznica te se prilikom donošenja odluke o ulaganju u Obveznice ne

C.9 Nominalna kamatna stopa, datumi plaćanja kamate i datumi dospijeća kamata, datum dospijeća i opis načina amortizacije, naznaka prinosa i naziv zastupnika Imatelja Obveznica

Izdavatelj će plaćati kamatu na Obveznice polugodišnje po godišnjoj nepromjenjivoj kamatnoj stopi („Fiksna kamatna stopa“) koja će biti definirana u okviru obavijesti o utvrđenoj cijeni te ukupnom alociranom iznosu Obveznica („Obavijest o utvrđenoj cijeni i ukupnom alociranom iznosu Obveznica“). Kamate po Obveznicama obračunavaju se na osnovi stvarnog broja dana u razdoblju za koje se kamate obračunavaju, tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, ali ne uključujući, dan dospijeća slijedećeg kupona.

Datumi plaćanja kamate i datumi dospijeća kamata

Kamate će se plaćati putem Središnje klirinško depozitarno društva d.d. (SKDD) imateljima Obveznica u HRK na polugodišnjoj razini, počevši od planirano svibnja 2019. do planirano studenog 2023. i to na dan u mjesecu koji je jednak datumu na koji je obveznica izdana pri čemu će točan raspored dospijeća kamate biti objavljen u Obavijesti o konačnim uvjetima izdanja. U slučaju da je datum dospijeća kamata neradni dan, isplata kamata bit će prvi sljedeći radni dan (utvrđen kao radni dan SKDD-a i poslovnih banaka koje obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj). Ako datum isplate kamate bude odgođen zbog neradnog dana, iznos kamate neće se sukladno tome prilagođavati.

Datum dospijeća i opis načina amortizacije

Ako nisu ranije iskupljene i poništene, sukladno uvjetima iz ovog Prospekta, Izdavatelj će otkupiti Obveznice putem SKDD-a, u iznosu glavnice na dan dospijeća. Datum dospijeća glavnice je pet godina od dana izdanja Obveznica. Ne postoji amortizacijski plan, već će cjelokupni iznos glavnice biti plaćen na Datum dospijeća plaćanja glavnice.

Naznaka prinosa

Prinos Obveznica („Prinos“) bit će određen na način da se referentna kamatna stopa uveća za premiju koja odražava kreditni rizik Izdavatelja („Premija rizika“).

Referentna kamatna stopa Obveznice („Referentna kamatna stopa“) odredit će se na temelju prosječnog kupovnog prinosa kunskih obveznica Ministarstva Financija Republike Hrvatske HRRHMFO23BA4 s dospijećem 27. studenog 2023. godine, i to na temelju ponuda na kupnju od strane četiri financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, specifično Addiko bank d.d., , Raiffeisenbank Austria d.d., Splitska banka d.d. i Zagrebačka banka d.d., a kako je iskazano na stranici ALLQ Bloomberg informacijskog servisa neposredno nakon završetka razdoblja ponude („Razdoblje ponude“). Ukoliko neka od ponuda na kupnju od navedenih financijskih institucija bude nedostupna, u obzir će se uzeti preostale dostupne ponude na kupnju od navedenih financijskih institucija.

Fiksna kamatna stopa bit će utvrđena nakon određivanja Prinosa. Cijena izdanja odredit će se na temelju Prinosa i Fiksne kamatne stope.

Prinos, Fiksna kamatna stopa i Cijena izdanja bit će objavljeni na internetskim stranicama Izdavatelja istog radnog dana po završetku Razdoblja ponude

Naziv zastupnika Imatelja Obveznica

Imatelji Obveznica nemaju pravo sazvati Skupštinu i stoga neće biti imenovan zastupnik imatelja Obveznica.

C.10 Derivativna komponenta kamate

Obveznice ne sadrže derivativnu komponentu.

C.11 Uvrštenje u sustav trgovanja

Izdavatelj će podnijeti zahtjev za uvrštenje Obveznica u Službeno tržište ZSE. Izdavatelj ne može jamčiti da će uvrštenje biti odobreno. Uvrštenje te trgovina Obveznicama na uređenom tržištu započet će ukoliko i nakon što ZSE odobri uvrštenje.

D Rizici

D.2 Ključne informacije o ključnim rizicima koji su specifični za Izdavatelja Kreditni rizik

Izdavatelj je izložen kreditnom riziku, odnosno riziku da dužnici kojima je plasirao sredstva neće biti u mogućnosti otplatiti obveze sukladno ugovorenim uvjetima, da dotok prihoda koji osigurava otplatu kredita odnosno instrumenti osiguranja neće biti dovoljni za podmirenje svih ugovorenih obveza, a što može imati izravan učinak na rast troškova rizika, pri čemu troškovi rizika predstavljaju očekivane gubitke po pojedinom plasmanu ili grupama proizvoda zbog materijalizacije kreditnog rizika, odnosno, gubitke koje mogu nastati zbog činjenice da dužnici kojima su plasirana sredstva neće biti u mogućnosti podmiriti svoje obveze u skladu s ugovorenim uvjetima.

Kako bi zadovoljio propisane, ali i vlastite kriterije aktivnog upravljanja kreditnim rizikom, Izdavatelj raspoređuje aktivne bilančne i izvanbilančne stavke prema stupnju kreditnog rizika i procjenjuje visinu gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika, uzimajući pri tome u obzir kreditnu sposobnost dužnika, njegovu urednost u podmirenju obveza prema Izdavatelju kao i instrumente osiguranja tražbina Izdavatelja.

Operativni rizik

Rizik likvidnosti

Izdavatelj se u znatnoj mjeri oslanja na depozite klijenata kao izvor financiranja kredita. Većina depozita Izdavatelja se odnosi na depozite građana, a znatan dio tih depozita su depoziti po viđenju. Takvi depoziti podliježu fluktuaciji zbog faktora koji su izvan kontrole Izdavatelja te Izdavatelj stoga ne može pružiti sigurnost da neće doći do značajnog odljeva depozita u kratkom vremenu. S obzirom da se znatan dio financiranja Izdavatelja zasniva na depozitima, svako eventualno znatno smanjenje depozita negativno bi utjecalo na likvidnost Izdavatelja.

Radi primjerenog upravljanja rizikom likvidnosti izrađuju se strategije, politike i prakse kako bi se osiguralo održavanje dovoljne razine likvidnosti a sve u skladu s definiranim limitima rizika likvidnosti.

Tržišni rizik

Tržišni rizik je mogućnost gubitka zbog utjecaja promjena cijena, odnosno kretanja na financijskim tržištima na vrijednost imovine, potraživanja i izvanbilančnih stavki Izdavatelja. U tom smislu tržišni rizik podrazumijeva:

(i) kamatni rizik

(ii) valutni rizik

(iii) rizik ulaganja u vrijednosne papire ili robe

Kamatni rizik je rizik negativnog utjecaja na profitabilnost uslijed promjene tržišnih kamatnih stopa. Kamatni rizik proizlazi iz osjetljivosti imovine, potraživanja i izvanbilančnih stavki Erste banke na promjene različitih kamatnih stopa te neusklađenosti imovine i obveza.

Valutni rizik je rizik negativne promjene u fer vrijednosti pozicija Erste banke u stranim valutama i/ili valutnoj

klauzuli. Izloženost valutnom riziku se prati i njime upravlja na dnevnoj razini i ograničena je regulatornim i internim limitima izloženosti valutnom riziku.

Rizik ulaganja u vrijednosne papire ili robe je rizik gubitka koji može nastati zbog pada vrijednosti vrijednosnih papira ili roba u portfeljima Izdavatelja, a do kojeg nije došlo zbog kamatnog ili valutnog rizika.

Upravljanje tržišnim rizicima u djelatnosti koju obavlja Izdavatelj uređeno je zakonskim i podzakonskim propisima te aktima Erste banke.

Sistemski rizik

Sistemski rizik je rizik koji se javlja u slučaju značajnih, neželjenih događaja i okolnosti u cjelokupnom financijskom sektoru, a koji imaju za posljedicu nestabilnost financijskog sustava u cjelini.

Poslovni rizik

Poslovni rizik jest negativna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži koja može dovesti do značajnijih gubitaka i na taj način umanjiti tržišnu vrijednost kreditne institucije. Prije svega do poslovnog rizika može doći zbog značajnoga pogoršanja tržišnog okruženja i promjena u tržišnom natjecanju ili ponašanju potrošača.

Rizik utjecaja promjene kamatnih stopa na financijske rezultate Izdavatelja

Koncentracijski rizik

Koncentracijski rizik jest rizik koji proizlazi iz svake pojedinačne, izravne ili neizravne, izloženosti prema jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skupa izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uključujući posebno rizike povezane s velikim neizravnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davatelju instrumenta osiguranja koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije.

Makroekonomski rizik

Makroekonomski rizik (rizik poslovnog ciklusa) je rizik da kreditna institucija snosi gubitke zbog nepovoljnih gospodarskih promjena. Mjerenje makroekonomskog rizika provodi se kvalitativno, kvantitativno i u okviru testiranja otpornosti na stres u kojem se predviđa određeni utjecaj gospodarskih kretanja na portfelj Izdavatelja.

Rizici povezani sa akvizicijama

Prilikom akvizicije - preuzimanja drugog poslovnog subjekta može se dogoditi da nisu poznate sve stvarne i potencijalne obveze tvrtke koja je predmet preuzimanja. Uz to, integracija preuzetih subjekata može biti prilično zahtjevna i može se dogoditi da Izdavatelj ne ostvari sinergijske efekte i druge pozitivne učinke koje je očekivao prilikom akvizicije. Neuspjeh u tom smislu mogao bi značajno negativno utjecati na operativno poslovanje Izdavatelja.

Rizik kvara i/ili raspada informacijskog sustava

Izdavatelj se u svom poslovanju snažno oslanja na informacijske sustave. Bilo kakav kvar, prekid ili raspad informacijskog sustava mogao bi rezultirati greškama i prekidima sustava upravljanja rizicima, te osnovnog poslovanja Izdavatelja. Ukoliko bi nastao kvar informacijskih sustava Izdavatelja, uključivši rezervne (back-up) sustave, čak i za kratko vrijeme, ili ako bi se pokazalo da su njegovi planovi kontinuiteta poslovanja u hitnim slučajevima neučinkoviti, Izdavatelj ne bi bio u mogućnosti pravovremeno pružiti usluge određenim klijentima te bi mogao biti suočen s rizikom odlaska klijenata konkurenciji, kao i s reputacijskim rizikom.

Rizik usklađenosti sa propisima o sprječavanju pranja novca, financiranja terorizma i sprječavanja korupcije Izdavatelj podliježe propisima i odredbama o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, te propisima o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije. Praćenje usklađenosti s propisima o sprječavanju pranja novca, te sprječavanja financiranja terorizma i korupcije, koji bi se i dalje mogli postrožiti i za koje bi se mogla tražiti stroga primjena, može rezultirati značajnim financijskim opterećenjem kreditnih institucija te uzrokovati ozbiljne tehničke probleme.

Rizik neefikasnosti strategija upravljanja rizicima i tehnika interne kontrole

Neki od kvantitativnih alata i metrika upravljanja rizicima se zasnivaju na promatranju povijesnog tržišnog ponašanja. Izdavatelj primjenjuje različite statističke i druge alate za ova promatranja kako bi mogao kvantificirati izloženosti riziku. Tijekom globalne financijske krize, financijska tržišta su doživjela neviđene razine volatilnosti (nagle promjene cijena) i raspada povijesno promatranih korelacija unutar klasa imovine, povezano sa ekstremno ograničenom likvidnošću. Ukoliko nastanu okolnosti koje Izdavatelj nije identificirao, očekivao ili točno procijenio prilikom razvoja svojih statističkih modela, gubici bi mogli biti veći od maksimalnih gubitaka predviđenih na osnovi sustava za upravljanje rizicima.

Rizik pada vrijednosti nekretnina koje Izdavatelj ima u zalogu kao instrumenata osiguranja

Izdavatelj ima značajnu izloženost temeljem kredita čija je otplata osigurana zalogom nad nekretninama. Cijene na tržištu nekretnina ovise o brojnim ekonomskim parametrima. Nagla promjena vrijednosti nekretnina, a posebice pad vrijednosti, može povećati rizike u vezi pokrivenosti izloženosti instrumentom osiguranja ove vrste kreditnog portfelja.

Rizik druge ugovorne strane u poslovanju na financijskim tržištima (Settlement risk)

Neuredno izvršenje obveza drugih ugovornih strana može pogoršati efikasnost instrumenata umanjenja tržišnog rizika i drugih strategija upravljanja rizikom Izdavatelja. Izdavatelj će pretrpjeti gubitke ukoliko druge ugovorne strane ne ispunjavaju svoje ugovorne obveze. Ukoliko bi gubici zbog neispunjenja obveza drugih ugovornih strana značajno premašili iznose rezerviranja Izdavatelja ili zahtijevali povećanje rezerviranja, to bi moglo imati ozbiljne negativne posljedice na poslovanje, financijski položaj i poslovne rezultate Izdavatelja.

Rizik promjene regulatornog okvira u segmentu kapitalnih zahtjeva

Dodatni, stroži i/ili novi regulatorni zahtjevi mogu biti prihvaćeni u budućnosti, a postojeće regulatorno okruženje se nastavlja razvijati, implementirati ili mijenjati.

Promjene u regulatornom okruženju su, u najvećoj mjeri, uzrokovane (i) zakonodavnom aktivnošću Europske Unije, (ii) razvojem bankovne unije unutar država članica Europske Unije koje čine euro-područje te (iii) aktivnosti Bazelskog odbora za superviziju banaka. Republika Hrvatska je među devet država članica EU-a koje nisu članice euro-područja i zasad, nisu dio bankovne unije. Ove države primjenjuju jedinstvena regulatorna pravila u smislu nadzora i sanacije banaka, ali ne sudjeluju u jedinstvenim mehanizmima nadzora i sanacije.

Navedene regulatorne inicijative već su uzrokovale (ili će u budućnosti uzrokovati), između ostalih promjena i promjene regulatornog sustava primjenjivog na kreditne institucije sa sjedištem u Europskoj uniji, u pogledu (i) supervizijskog postupka nadzorne provjere i ocjene kreditnih institucija, (ii) jedinstvenog sanacijskog mehanizma u svrhu sanacije posrnulih banaka uz minimalne troškove za porezne obveznike i gospodarstvo, (iii) zaštitnih slojeva kapitala, (iv) minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (v) investicijskih usluga i reguliranih tržišta, (vi) nadzornog testiranja otpornosti kreditne institucije na stres te (vii) promjena računovodstvenih standarda te s tim povezanih promjena koje nameću strože ili opsežnije zahtjeve u pogledu iskazivanja imovine kreditne institucije.

Svaki takav regulatorni razvoj događaja može izložiti Izdavatelja dodatnim troškovima i obvezama koje bi mogle zahtijevati od Izdavatelja promjenu svoje poslovne strategije ili da, na drugi način, imaju negativan utjecaj na poslovanje, proizvode i usluge koje Izdavatelj nudi kao i na vrijednost imovine Izdavatelja.

Sadržaj i obujam bilo kojeg novog ili izmijenjenog zakona i regulative, kao i način na koji su (ili će biti) prihvaćeni, sprovedeni ili interpretirani može povećati troškove financiranja Izdavatelja i može imati negativan utjecaj na poslovanje, financijske uvjete, rezultate djelovanja i perspektivu Izdavatelja.

Rizik promjene regulatornog okvira u segmentu zaštite potrošača

U nedavnoj prošlosti postoje primjeri nepredvidivih intervencija zakonodavca u postojeće ugovorne odnose dužnika i vjerovnika - kreditnih institucija i klijenata (potrošača) koji su imali za posljedicu nepovoljne posljedice, uključujući i znatnu i neočekivanu štetu za poslovanje vjerovnika sa značajnim utjecajem na njegove prihode u budućnosti, te takve intervencije nije moguće isključiti i u budućnosti.

Neujednačenost sudske prakse, kao i nerijetki obrati u tumačenju propisa od strane sudova i drugih nadležnih tijela u dijelu u kojem se tiču prava i zaštite vjerovnika i poslovanja kreditnih institucija često mogu imati nepovoljan utjecaj na poslovanje Izdavatelja. Tako u budućnosti nije moguće isključiti pokretanje određenog broja sudskih sporova protiv Izdavatelja, pozivanjem na pravomoćnu presudu donesenu u predmetu koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem P-1401/12. radi nepoštenosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli kojom je glavnica kredita vezana uz švicarski franak

Rizik promjene regulatornog okvira poreznog sustava

Rizik od uvođenja novih ili povećanja postojećih poreznih oblika uvijek postoji. Rizik promjene poreznih propisa u potpunosti je izvan domene utjecaja Izdavatelja.

Rizik ovisnosti o menadžmentu i ključnim zaposlenicima

Izdavatelj ne može pružiti nikakva jamstva da će uspjeti zadržati postojeći menadžment i druge vodeće zaposlenike te da će uspjeti privući nove kvalitetne zaposlenike u budućnosti. Gubitak ključnih zaposlenika te nemogućnost privlačenja novih moglo bi imati značajan utjecaj na poslovanje Izdavatelja.

Rizik konkurencije

Rizik pada vrijednosti financijske imovine pod utjecajem tržišne volatilnosti

Financijska tržišta mogu ući u razdoblje značajne volatilnosti što može rezultirati značajnim padom vrijednosti financijske imovine koja istovremeno može biti udružena sa izraženim padom sekundarne likvidnosti tržišta. Budući negativni trendovi ekonomskih i tržišnih uvjeta mogli bi dovesti do pada vrijednosti financijske imovine i potrebom za revalorizacijom vrijednosti imovine. Volatilnost tržišta kao i njegova nedovoljna likvidnost mogu otežati procjenu fer vrijednosti financijske imovine kojoj je Izdavatelj izložen, što može dovesti do značajnih razlika u realiziranoj prodajnoj vrijednosti financijske imovine u odnosu na njenu procijenjenu fer vrijednost.

Rizik nemogućnosti ispunjenja minimalnog zahtjeva za regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama

U ovome trenutku još uvijek nije u potpunosti poznat cjelovit okvir vezano uz minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama koje će Izdavatelj u svakom trenutku trebati održavati. Postoji rizik da Izdavatelj neće biti u mogućnosti održavati minimalnu razinu regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza koja će joj u budućnosti biti propisana, što bi moglo rezultirati većim troškovima refinanciranja i regulatornim mjerama, te bi u slučaju primjene mjera od strane sanacijskog tijela, moglo znatno utjecati na poslovanje, rezultirati gubicima vjerovnika Izdavatelja (uključujući ulagatelje u Obveznice), te ograničenjem ili nemogućnošću Izdavatelja da uredno podmiruje svoje obveze temeljem izdanih Obveznica.

Rizik gubitka povjerenja vjerovnika Izdavatelja

Rizik usklađenosti sa propisima o zaštiti osobnih podataka

U svibnju 2018. godine počela se primjenjivati Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka ili GDPR). Implementacija obveza koje proizlaze iz GDPR-a za Izdavatelja uzrokovala je primjenu

novih organizacijskih i tehničkih mjera koje značajno povećavaju operativne troškove Izdavatelja. Povrede odredbi GDPR-a mogu imati ozbiljne zakonske, financijske i reputacijske posljedice i negativno utjecati na poslovanje, financijski položaj i poslovne rezultate Izdavatelja.

D.3 Ključne informacije o ključnim rizicima koji su specifični za Obveznice

- Rizik prikladnosti Obveznica – Svaki potencijalni ulagatelj u Obveznice mora procijeniti prikladnost ove investicije u svjetlu njegovih vlastitih okolnosti.

- Rizik promjene tržišnih kamatnih stopa – Imatelj Obveznice s fiksnom kamatnom stopom izložen je riziku promjene cijene takve Obveznice kao rezultatu promjene na tržištu kamatnih stopa.

- Rizik inflacije – Inflacija smanjuje realni prinos od ulaganja u Obveznice i obrnuto i to upravo za iznos stope inflacije, pa ako je stopa inflacije veća od nominalnog prinosa od ulaganja u Obveznice, realni prinos od ulaganja u Obveznice postaje negativan.

- Rizik promjenjivosti tržišne cijene Obveznica – Imatelji Obveznica izloženi su riziku promjene tržišne cijene Obveznica ako ih prodaju prije dospijeća.

- Rizici povezani s uvrštenjem i trgovanjem Obveznicama na uređenom tržištu – U slučaju izostanka uvrštenja Obveznica na Službeno tržište ZSE, ulagatelji ne bi bili u mogućnosti kupiti niti prodati Obveznice putem uređenog tržišta. Pored toga, u slučaju uvrštenja može doći do poteškoća u trgovanju Obveznicama na uređenom tržištu što bi moglo spriječiti imatelje Obveznica da ih prodaju u kratkom roku i/ili po fer cijeni.

- Rizik likvidnosti – Nije sigurno da će se razviti aktivno sekundarno tržište Obveznicama i da će takvo ostati sve do njihovog dospijeća, što može otežati laganu prodaju Obveznica ili prodaju po fer tržišnoj cijeni.

- Rizik potpune ili djelomične nemogućnosti isplate obveza temeljem Obveznica – Imatelji Obveznica su izloženi riziku da Izdavatelj o dospijeću ne može u cijelosti ili djelomično isplatiti kamate i glavnicu temeljem Obveznica.

- Izdavatelj nema zabranu dodatnog zaduživanja – Izdavatelj Obveznica se ima pravo dodatno zaduživati i davati jamstva odnosno garancije za tuđe obaveze, bez obveze da o tome obavijesti imatelje Obveznica. Svako preuzimanje takvih dodatnih obveza od strane Izdavatelja može negativno utjecati na cijenu Obveznica i sposobnost Izdavatelja da uredno ispunjava obveze temeljem Obveznica.

- Rizik promjene zakonodavstva – U bilo kojem trenutku nakon dana ovog Prospekta može doći do izmjene relevantnih pravnih propisa i/ili promjene u dosadašnjoj sudskoj i/ili upravnoj praksi što može negativno utjecati na Obveznice i/ili ulagatelje u Obveznice.

- Rizik povezan s financiranjem ulaganja u Obveznice pozajmljenim sredstvima – Ukoliko se ulaganje u Obveznice financira pozajmljenim sredstvima, ulagatelj mora prilikom izračuna povrata od ulaganja, odnosno gubitka u slučaju da Izdavatelj ne isplati kamate i glavnicu iz Obveznica o dospijeću ili u slučaju da tržišna cijena Obveznice značajno padne, uzeti u obzir i troškove povrata zajma, odnosno kredita. Financiranje ulaganja u Obveznice zajmom ili kreditom može značajno povećati rizik ulaganja. Ulagatelji trebaju procijeniti vlastitu financijsku poziciju prije ulaganja.

- Transakcijski troškovi, odnosno naknade prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu – Prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu nastaju transakcijski troškovi, koji mogu značajno umanjiti ili potpuno eliminirati zaradu od trgovanja Obveznicama. Stoga se ulagatelji trebaju upoznati sa svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija s Obveznicama prije donošenja investicijske odluke.

- Rizici povezani s oporezivanjem prihoda ostvarenih ulaganjem u Obveznice – Prihod od kamata po Obveznicama i kapitalna dobit ostvarena sekundarnim trgovanjem Obveznica mogu biti predmet oporezivanja te je moguće da se u razdoblju do dospijeća Obveznica porezni tretman ulaganja u Obveznice promijeni na način koji može bitno umanjiti očekivanu zaradu. Potencijalni bi ulagatelji, stoga trebali zatražiti savjet svojih poreznih savjetnika vezano uz porezni tretman ulaganja u Obveznice.

- Zakonska ograničenja ulaganja pojedinih ulagatelja – Ulaganja određenih grupa ulagatelja definirana su propisima čije je pridržavanje podvrgnuto nadzoru regulatora. Prilikom ulaganja u Obveznice svaki ulagatelj treba procijeniti da li su Obveznice za njega prikladno ulaganje.

- Hrvatsko tržište kapitala – Tržište kapitala u Hrvatskoj bilježi veliki napredak od svoje uspostave do danas, ali je još uvijek nedovoljno razvijeno, a u posljednje vrijeme s vrlo niskom likvidnošću, što može imati utjecaj na rizik tržišne cijene i rizik likvidnosti.

- U slučaju stečaja Izdavatelja, podmirenje određenih kategorija Izdavateljevih obveza imat će prednost u odnosu na obveze temeljem Obveznica – sukladno zakonskom uređenju stečaja Izdavatelja kao kreditne institucije, u slučaju stečaja Izdavatelja, tražbine imatelja Obveznica pripadale bi u šesti viši isplatni red, te bi se mogle podmiriti tek kad

i ako se podmire tražbine koje spadaju u prvih 5 viših isplatnih redova.

- Obveznice u određenim okolnostima mogu postati predmetom otpisa ili konverzije u osnovni kapital – sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (NN 19/15), u slučaju sanacije Izdavatelja može doći do primjene instrumenta unutarnje sanacije, u sklopu kojeg može doći do smanjenja vrijednosti i/ili pretvaranja obveznica u instrumente osnovnog redovnog kapitala (dionice ili druge vlasničke instrumente), što može rezultirati gubitkom za ulagatelje u Obveznice.

- Obveznice mogu biti predmetom različitih sanacijskih ovlasti – osim slučajeva unutarnje sanacije, u slučaju sanacije Izdavatelja sanacijsko tijelo bi imalo široke ovlasti promijeniti prava iz Obveznica na štetu ulagatelja.

- Rizik koji proizlazi iz roka na koji su Obveznice izdane – Obveznice se izdaju uz rok dospijeća glavnice od 5 godina, i imatelji Obveznica nemaju pravo tražiti prijevremeni iskup i trebaju biti svjesni da će financijski rizik ulaganja u Obveznice snositi sve do njihovog konačnog dospijeća.

E Ponuda

E.2.b Razlozi za ponudu i korištenje sredstava koji nisu ostvarenje zarade i/ili zaštita od određenih rizika Prikupljanjem sredstava putem Obveznica Izdavatelj želi diverzificirati izvore sredstava za svoje temeljno poslovanje, želeći pri tome dati svoj doprinos razvoju tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj. Sredstva prikupljena izdanjem koristit će se za redovno poslovanje Erste banke. Procijenjeni neto iznos sredstava koja će biti prikupljena izdanjem Obveznica nije moguće raščlaniti na važnije namjene pa niti prezentirati redom prioriteta korištenja.

E.3 Opis općih uvjeta ponude

Isključivo za potrebe procesa odobrenja Proizvođačevog investicijskog proizvoda te utvrđenja potencijalnog ciljanog tržišta za Obveznice, utvrđeno je da (i) ciljano tržište za Obveznice predstavljaju isključivo kvalificirani nalogodavatelji i profesionalni ulagatelji, svaki kako je definiran odredbama iz članka 406 Zakona o tržištu kapitala; i (ii) su prikladni svi kanali distribucije Obveznica kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagateljima. Svaka osoba koja sukladno odredbama Odjeljka II, Poglavlja II Zakona o tržištu kapitala naknadno nudi, preporučuje ili prodaje Obveznice („Distributer“) dužna je uzeti u obzir Proizvođačevo određenje ciljanog tržišta; međutim, Distributer je odgovoran provesti i vlastitu procjenu ciljanog tržišta vezano za Obveznice (preuzimajući ili dorađujući Proizvođačevu procjenu ciljanog tržišta) i utvrditi odgovarajuće distribucijske kanale.

Obveznice se izdaju u denominaciji od HRK 1.000.000,00. Ukupan planirani nominalni iznos koji će biti prikupljen izdanjem Obveznica jest do najviše HRK 500.000.000,00. Konačni iznos izdanja Obveznica ovisi o konačnom broju upisanih i uplaćenih Obveznica tokom Razdoblja ponude. HRK 1.000.000,00 ujedno je i minimalni iznos upisa obveznica na primarnom tržištu te minimalni iznos pojedinačne transakcije za trgovanje na uređenom tržištu. Iznad iznosa od HRK 1.000.000,00 ne postoji ograničenje niti upisa na primarnom tržištu niti trgovanja na uređenom tržištu, dakle moguće su transakcije bilo kojeg nominalnog iznosa iznad HRK 1.000.000,00. Nema ograničenja u pogledu maksimalnog broja Obveznica koje se mogu upisati. Nitko nema bilo kakvo pravo prvenstva pri upisu.

Obveznice će biti ponuđene zainteresiranim ulagateljima temeljem Poziva na upis koji će sadržavati informacije vezane uz izdanje, a koji će biti objavljen na internetskim stranicama Izdavatelja i ZSE. U Pozivu na upis također će biti navedene sve instrukcije ulagateljima vezane uz postupak upisa Obveznica.

Razdoblje ponude Obveznica trajat će određeno vrijeme unutar jednog radnog dana. Točan datum Razdoblja ponude kao i vrijeme upisa tokom Razdoblja ponude bit će javno objavljen u Pozivu na upis najkasnije neposredno prije početka Razdoblja ponude, kada će biti dostupan i obrazac upisnice. Ulagatelji će svoje upisnice dostavljati Izdavatelju (u svojstvu Agenta izdanja) prema instrukcijama navedenim u Pozivu na upis, a o alokaciji Obveznica te instrukcijama za uplatu Izdavatelj (u svojstvu Agenta izdanja) će obavijestiti ulagatelje elektroničnom poštom na adresu koju će ulagatelji navesti u upisnici prilikom upisa Obveznica, najkasnije prvog radnog dana nakon isteka Razdoblja ponude. Ulagateljima koji će sudjelovati u ponudi bit će elektronskom poštom poslana obavijest s nominalnim iznosom alociranih Obveznica kao i obavijest o novčanom iznosu koji trebaju uplatiti na ime upisa alociranih Obveznica na Dan izdanja Obveznica.

U smislu pravila općeg obveznog prava, pravilno popunjena i potpisana upisnica u razdoblju ponude Obveznica ima pravni značaj i učinak ponude slijedom javnog poziva na upis i uplatu Obveznica, koji se u smislu pravila općeg obveznog prava (čl. 256. Zakona o obveznim odnosima) ne smatra ponudom, nego samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uvjetima. U slučaju da interes ulagatelja za upis Obveznica bude veći od HRK 500.000.000,00,

Izdavatelj će provesti dodjelu Obveznica prema vlastitoj diskrecijskoj odluci istog radnog dana nakon isteka Razdoblja ponude.

Ulagatelji će na Dan izdanja biti dužni izvršiti uplatu sukladno instrukciji plaćanja koju će zaprimiti od Izdavatelja (u svojstvu Agenta izdanja) s tim da odgovarajuća novčana sredstva, sukladno instrukciji plaćanja, moraju biti evidentirana na računu Izdavatelja (u svojstvu Agenta izdanja) najkasnije do 10:00 sati na Dan izdanja.

Podaci o ukupnom iznosu Obveznica koji su ulagatelji bili spremni upisati i uplatiti tokom Razdoblja ponude te ukupnom alociranom iznosu Obveznica ulagateljima kao i Prinos, Fiksna kamatna stopa i Cijena izdanja bit će objavljeni istog dana nakon isteka Razdoblja ponude na Internet stranicama Izdavatelja ZSE u okviru obavijesti o utvrđenoj cijeni te ukupnom alociranom iznosu Obveznica („Obavijest o utvrđenoj cijeni i ukupnom alociranom iznosu Obveznica“). Izdavatelj će ulagateljima ostaviti mogućnost odustanka od upisa alociranih Obveznica u roku od dva radna dana od objave Prinosa, Fiksne kamatne stope i Cijene izdanja.

Obveznice će biti isporučene ulagateljima koji su uplatili alocirane Obveznice, trenutkom kada se iste zabilježe na računu upisničara u središnjem depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira kojim upravlja SKDD.

Trgovanje Obveznicama može početi od njihovog izdavanja. Izdavatelj će, sukladno važećim propisima, zatražiti uvrštenje Obveznica na Službeno tržište. Obveznicama će se moći trgovati na uređenom tržištu kad i ako one budu uvrštene radi trgovanja na uređenom tržištu.

E.4 Opis svih interesa, uključujući one gdje postoje sukobi interesa, koji su bitni za izdanje/ponudu

Osim interesa Izdavatelja, nema interesa drugih pravnih ili fizičkih osoba u svezi sa izdanjem i ponudom Obveznica. U svojstvu pravnih savjetnika pri provedbi ponude Xxxxxxxxx sudjeluje Tus Xxxxxxxx Xxxxxx, odvjetničko društvo

d.o.o. OIB 36426031758; Zagreb, Heinzelova 33A, koje pruža savjetodavne usluge za Izdavatelja koje se odnose na primjenjivo zakonodavstvo Republike Hrvatske za potrebe pripreme i provedbe ponude Obveznica javnosti. Ne postoje niti su ikad postojali sukobi interesa u odnosu na angažman navedenog odvjetničkog društva za pripremu i provedbu ponude Obveznica javnosti.

E.7 Procijenjeni troškovi koje će ulagatelju naplatiti Izdavatelj ili ponuditelj

Izdavatelj neće naplatiti nikakve troškove ulagateljima.

II dio: Registracijski dokument

1 Odgovorne osobe

1.1 Sve osobe odgovorne za informacije dane u Registracijskom dokumentu

Za informacije sadržane u Registracijskom dokumentu odgovaraju Izdavatelj i njegovi članovi Uprave:

Izdavatelj: ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.

MBS: 040001037

OIB: 23057039320

Sjedište: Rijeka, Jadranski Trg 3/a

Članovi Uprave Izdavatelja: Xxxxxxxxx Xxxxxxxxx, Predsjednik Uprave

Xxxxxxx Xxxxx, Član Uprave Xxxxxxxx Xxxxxxx, Xxxx Xxxxxx Xxxxxx Xxxxxx, Član Uprave Xxxxxx Xxxxx, Xxxx Xxxxxx

1.2 Izjava odgovornih osoba za Registracijski dokument

„Nakon što smo poduzeli sve potrebne mjere da se to osigura, izjavljujemo da su, prema našim saznanjima, informacije sadržane u Registracijskom dokumentu u skladu s činjenicama te da nisu izostavljene informacije koje bi mogle utjecati na istinitost i potpunost Prospekta, te značenje Registracijskog dokumenta.“

Potpisnici Izjave:

Uprava Erste banke:

Xxxxxxxxx Xxxxxxxxxxx

Xxxxxxx Xxxxx

Predsjednik Uprave

Xxxxxxxx Xxxxxxx

Član Uprave

Xxxxxx Xxxxxx

Član Uprave

Xxxxxx Xxxxx

Član Uprave

2 Ovlašteni revizori

2.1 Revizori financijskih izvješća Izdavatelja za razdoblje obuhvaćeno povijesnim financijskim informacijama

Reviziju financijskih izvješća Izdavatelja za 2016. godinu izvršilo je društvo Xxxxx & Young d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Radnička cesta 50, upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS: 080435407 OIB: 58960122779. Navedena financijska izvješća potpisana su od strane ovlaštenog revizora Xxxxxxxxx Xxxxxxxx. Xxxxx & Young d.o.o. upisan je u Registar revizorskih društava koji se vodi pri Hrvatskoj revizorskoj komori pod registarskim brojem 100001940.

Reviziju financijskih izvješća Izdavatelja za 2017. godinu izvršilo je društvo PricewaterhouseCoopers d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 70, upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS: 080238978 OIB: 81744835353. Navedena financijska izvješća potpisana su od strane ovlaštenog revizora Xxxxxx Xxxxx. PricewaterhouseCoopers d.o.o. upisan je u Registar revizorskih društava koji se vodi pri Hrvatskoj revizorskoj komori pod registarskim brojem 100002640.

2.2 Promjene ili otkaz revizorima financijskih izvješća Izdavatelja tijekom razdoblja obuhvaćenog povijesnim financijskim informacijama

U 2017. godini došlo je do promjene pravne osobe koja je odgovorna za reviziju financijskih izvješća Izdavatelja, te je novim neovisnim revizorom Banke za 2017. godinu imenovano društvo PricewaterhouseCoopers d.o.o. pri čemu, prema procjeni Izdavatelja, pojedinosti promjene osobe odgovorne za reviziju financijskih izvješća nisu značajne.

3 Čimbenici rizika

3.1 Općenito o rizicima

Ulaganjem u vrijednosne papire ulagatelji općenito preuzimaju značajnu razinu rizika. Svaki ulagatelj trebao bi pozorno razmotriti sve niže opisane rizike prije investiranja u Obveznice, pri čemu se ulagatelji upućuju također i na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Izdavatelja. U procjeni rizika, ulagatelji bi trebali obratiti pažnju i na ostale informacije u ovom Prospektu, uključujući financijska izvješća.

U nastavku slijedi opis čimbenika rizika za koje Izdavatelj smatra da bi mogli negativno utjecati na njegovo poslovanje, financijsko stanje, rezultate poslovanja ili planove te time i na njegovu sposobnost da ispunjava obveze u vezi s Obveznicama, a koje bi ulagatelji trebali razmotriti prije donošenja odluke o kupnji Obveznica. Većina ovih čimbenika su slučajevi koji mogu, ali ne moraju nastupiti, te Izdavatelj nije u mogućnost izraziti stav o vjerojatnosti nastupanja bilo kojeg takvog slučaja. Redoslijed, kojim su čimbenici u nastavku navedeni nije pokazatelj vjerojatnosti njihovog nastupanja ili dosega njihovih komercijalnih posljedica.

Uz niže opisane rizike, koje Izdavatelj smatra značajnim rizicima, moguće je da postoje dodatni rizici koje Izdavatelj ne smatra materijalno značajnim ili ih u trenutku sastavljanja Prospekta nije svjestan, a koji bi mogli imati utjecaja na poslovanje, financijsko stanje i rezultate poslovanja Izdavatelja te posljedično i na tržišnu cijenu Obveznica u budućnosti i/ili mogućnost Izdavatelja da podmiri obveze po dospijeću kamata i/ili glavnice Obveznica.

Ključna funkcija svake kreditne institucije, pa tako i Izdavatelja, jest svjesno i selektivno preuzimanje rizika te profesionalno upravljanje takvim rizicima. Proaktivna politika i strategija upravljanja rizicima Izdavatelja ima za cilj uspostaviti uravnotežen omjer preuzetih rizika i povrata kako bi se ostvarili održivi i adekvatni povrati na kapital.

Izdavatelj koristi upravljanje rizicima i kontrolne funkcije koje su proaktivne i prilagođene njihovom poslovnom profilu i profilu preuzetih rizika, a koje se temelje na jasnoj strategiji preuzimanja rizika, koja je dosljedna poslovnoj strategiji Izdavatelja, te fokusirana na rano prepoznavanje i upravljanje rizicima i trendovima. Osim dostizanja

internih ciljeva djelotvornog i učinkovitog upravljanja rizicima, razvijene su strukture upravljanja rizicima i kontrolne funkcije Izdavatelja kako bi zadovoljile eksterne i regulatorne zahtjeve.

Sukladno poslovnoj strategiji Izdavatelja ključni rizici su kreditni, tržišni, operativni i rizik likvidnosti (opisani u nastavku). Izdavatelj se također fokusira i na upravljanje makroekonomskim rizikom kao i koncentracijama unutar i između različitih tipova rizika. Dodatno, okvir upravljanja rizicima Izdavatelja podrazumijeva i spektar ostalih značajnih rizika (navedeni u nastavku) kojima je Izdavatelj suočen. Neki od rizika s kojima se Izdavatelj suočava egzogenog su karaktera, odnosno Izdavatelj na njih nema nikakvog utjecaja (npr. promjene zakonskog okvira poslovanja Izdavatelja, izmjene poreznog sustava i sl.)

Unatoč značajnim naporima i uloženim resursima u praćenje i upravljanje rizicima, te činjenici da Izdavatelj uvijek teži unapređenju i komplementarnosti postojećih metoda i procesa u svim segmentima upravljanja rizicima, kako je detaljnije opisano u točci 3.14 dijela II Prospekta, tehnike i strategije upravljanja rizicima, koje primjenjuje Izdavatelj, nisu, a možda neće biti ni u budućnosti, potpuno efikasne za ublažavanje izloženosti Izdavatelja rizicima u cjelokupnom tržišnom okruženju ili izloženosti svim vrstama rizika, uključivši rizike koje ne uspije identificirati ili anticipirati.

Prospekt također sadrži i neke izjave o budućnosti uz koje su također vezani određeni rizici i neizvjesnosti te bi stvarni budući rezultati mogli odstupati od toga, kao posljedica različitih faktora, uključujući i niže navedene rizike.

3.2 Kreditni rizik

Izdavatelj je trenutno, a i u budućnosti će biti izložen kreditnom riziku, odnosno riziku da dužnici kojima je plasirao sredstva neće biti u mogućnosti otplatiti obveze sukladno ugovorenim uvjetima, ukoliko priljev sredstava koji im osigurava otplatu kredita odnosno instrumenti osiguranja neće biti dovoljni za podmirenje svih ugovorenih obveza, a što može imati izravan učinak na rast troškova rizika. Troškovi rizika predstavljaju očekivane gubitke po pojedinom plasmanu ili grupama proizvoda zbog materijalizacije kreditnog rizika, odnosno, gubitke koje mogu nastati zbog činjenice da dužnici kojima su plasirana sredstva neće biti u mogućnosti podmiriti svoje obveze u skladu s ugovorenim uvjetima.

Uz navedeno, na rast kreditnog rizika utjecaj može imati i kretanje tečaja strane valute u odnosu na domaću valutu (valutno inducirani kreditni rizik), odnosno rast kamatnih stopa na kreditne plasmane koje čini dodatno financijsko opterećenje za dužnike. Valutno inducirani kreditni rizik povezan je s posuđivanjem u stranoj valuti zajmoprimcima koji ne ostvaruju prihod u valuti u kojoj su realizirali kredit, koji nastaje zbog promjena u tečaju strane valute.

Trošak rizika se temelji, između ostalog, na vlastitoj analizi trenutnih i povijesnih vjerojatnosti statusa neispunjavanja obveza i metoda upravljanja kreditima te na procjeni predmetne imovine i očekivanog dostupnog prihoda klijenata, kao i na ostalim pretpostavkama menadžmenta. Analize i pretpostavke se mogu utvrditi kao neadekvatne te mogu rezultirati netočnim predviđanjima. U skladu s regulatornim zahtjevima i računovodstvenim standardima, Izdavatelj evaluira potrebe i alocira rezerve za kreditni rizik u bilanci kako bi se pokrili očekivani gubici u kreditnom portfelju. Rezervacije za kreditni rizik se izračunavaju za financijsku imovinu vrednovanu po amortiziranom trošku (krediti i predujmovi, financijska imovina držana do dospijeća) u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 9 (MSFI9).

Izdavatelj identificira, mjeri, prati, kontrolira, odnosno aktivno upravlja kreditnim rizikom kao jednim od najvažnijih rizika, te utvrđuje postojanje primjerene razine kapitala za pokriće tih rizika. Kako bi zadovoljio propisane, ali i vlastite kriterije aktivnog upravljanja kreditnim rizikom, Izdavatelj raspoređuje aktivne bilančne i izvanbilančne stavke prema stupnju kreditnog rizika i procjenjuje visinu gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika, uzimajući pri tome u obzir kreditnu sposobnost dužnika, njegovu urednost u podmirenju obveza prema Izdavatelju kao i instrumente osiguranja tražbina Izdavatelja. Izdavatelj također prati poslovanje dužnika kao i kvalitetu i vrijednost instrumenata osiguranja svojih tražbina tijekom trajanja ugovornog odnosa.

Kreditni rizik se mjeri pomoću izračunatih parametara rizika, prvenstveno metodom rejtinga u skladu sa internim sustavom raspoređivanja kreditnih plasmana. Praćenje kreditnog rizika i kretanja izloženosti putem izračunatih parametara rizičnosti i metoda očekivanog gubitka, kao i kretanje rizikom ponderirane aktive odražavaju kvalitetu

pojedine izloženosti, kao i cjelokupnog portfelja. Upravljanje preuzetim kreditnim rizikom je definirano zakonom, podzakonskim propisima te se ogleda i kroz usvojene akte Izdavatelja. Rezervacije za kreditni rizik se izdvajaju na razini pojedine kreditne partije. Proces uključuje identifikaciju statusa neispunjavanja obveza i umanjenja te vrstu procjene u skladu sa MSFI9 (individualna ili skupna).

Tijekom procesa, kreditna institucija razlikuje sljedeće:

- posebne rezerve izračunate za izloženosti klijenata u statusu neispunjavanja obveza koje su procijenjene za umanjenje,

- rezerve za klijente koji nisu u statusu neispunjavanja obveza (rezerve za nastale, a neprijavljene gubitke) izračunate za izloženosti klijenata koje nisu u statusu neispunjavanja obveza, a koje se diferenciraju ovisno o tome da li se kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti od početnog priznavanja znatno povećao.

Izdavatelj nastoji održati omjer pokrivenosti neprihodujućih plasmana troškovima rezervacija na adekvatnoj razini, odnosno onoj razini koja je prikladna za pokriće potencijalnih kreditnih gubitaka. Ipak, ne postoji jamstvo da trenutni omjer pokrivenosti neprihodujućih plasmana troškovima rezervacija neće pasti u budućnosti ili da godišnji trošak rizika neće porasti.

Svaki od gore navedenih faktora je u prošlosti imao (a može i u budućim razdobljima imati) materijalan štetan utjecaj na poslovanje Izdavatelja, njegovo financijsko stanje i kapitalnu osnovicu.

3.3 Operativni rizik

Izdavatelj je izložen operativnom riziku, koji predstavlja rizik od gubitka koji je posljedica neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, ljudskih postupaka i sustava ili vanjskih događaja, uključujući pravni, regulatorni, te rizik usklađenosti kao i rizik angažmana vanjskih suradnika (outsourcing). Izdavatelj je izložen, među ostalim, mogućnosti prijevare od strane zaposlenika ili klijenata, uključujući neovlaštene transakcije i operativne greške, administrativne greške i propuste u čuvanju podataka te pogreške i propuste zbog neispravnog funkcioniranja informatičkih i telekomunikacijskih sustava. Obzirom na veliki broj transakcija koje Izdavatelj provodi, moguće je da prijevare i propusti budu višekratno napravljeni prije nego budu otkriveni i ispravljeni. Posljedično, svaka neadekvatnost internih procesa ili sustava Izdavatelja u otkrivanju i sprečavanju takvih rizika mogu rezultirati neovlaštenim transakcijama i rizicima koji mogu imati materijalno značajan negativan učinak na poslovanje Izdavatelja, njegovu financijsku poziciju, poslovne rezultate i izglede. Izdavatelj također može iskusiti poremećaje u pružanju svojih usluga zbog propusta trećih strana koje je angažirao kao i prirodnih katastrofa, a što je izvan njegove kontrole. Takvi prekidi isporuke usluga imali bi izravan negativan utjecaj na odnos sa klijentima.

Kako bi se operativnim rizikom upravljalo dosljedno, u Banci je propisana odgovornost menadžmenta druge linije za utvrđivanje, upravljanje i procjenu operativnog rizika kao dijela svakodnevnih aktivnosti upravljanja operativnim rizikom, uspostavljen je sustav decentraliziranog menadžmenta za upravljanje operativnim rizikom kao potpora menadžmentu druge linije kao i odbor za upravljanje operativnim rizikom. Također, svaki zaposlenik Izdavatelja dužan je podržavati upravljanje operativnim rizikom.

U Banci postoji centralizirana jedinica za upravljanje operativnim rizikom koja je zadužena za nadzor, izvještavanje i praćenje profila operativnog rizika u Banci, a ujedno je zadužena i za povećanje svijesti o operativnom riziku u Banci. Razvojem i širenjem poslovanja Erste banke te povećanjem složenosti poslova koji u sebi sadrže elemente operativnog rizika, uvode se nove metode upravljanja izloženosti operativnom riziku kao i kvalitetna informatička podrška, posebno u smislu odgovarajućeg i integriranog informatičkog sustava te u tom kontekstu raspolaganja ispravnim i pravovremeno ažuriranim podacima.

3.4 Rizik likvidnosti

Izdavatelj se u znatnoj mjeri oslanja na depozite klijenata kao izvor financiranja kredita. Većina depozita Izdavatelja se odnose na depozite građana, a znatan dio tih depozita su depoziti po viđenju. Takvi depoziti podliježu fluktuaciji zbog faktora koji su izvan kontrole Izdavatelja te Izdavatelj stoga ne može jamčiti da neće doći do značajnog odljeva depozita u kratkom vremenu. S obzirom da se znatan dio financiranja Izdavatelja zasniva na depozitima, svako eventualno znatno smanjenje depozita negativno bi utjecalo na likvidnost Izdavatelja, osim ukoliko nisu poduzete

potrebne radnje za poboljšanje profila likvidnosti drugih depozita ili za smanjenje likvidne imovine, što se ne može izvršiti uz ekonomsku korist, ili ikakvu korist uopće.

Za potrebe rizika likvidnosti razlikujemo:

(i) Rizik financiranja likvidnosti

(ii) Rizik strukturne likvidnosti

(iii) Rizik insolventnosti

(iv) Rizik tržišne likvidnosti

Rizik financiranja likvidnosti predstavlja rizik da Izdavatelj neće biti u stanju efikasno ispuniti bilo očekivane i neočekivane trenutne i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja (kolateralom) bez da utječe na svoje redovno dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat.

Rizik strukturne likvidnosti je rizik gubitka zbog promjene troška vlastitog refinanciranja ili kamatne marže u određenom vremenskom razdoblju i razini pouzdanosti.

Rizik insolventnosti je rizik da se sadašnje ili buduće obveze plaćanja neće moći ispuniti u cijelosti, na vrijeme i na gospodarski opravdan način.

Rizik tržišne likvidnosti je rizik da tvrtka ne može jednostavno kompenzirati ili eliminirati poziciju po tržišnoj cijeni zbog nedovoljno razvijenog tržišta ili tržišnih poremećaja.

Izdavatelj se u svom poslovanju usklađuje sa lokalnim zakonskim propisima odnosno regulatornim zahtjevima kao i minimalnim standardima i principima definiranim od strane Erste Bank Group AG.

Rizik od smanjene likvidnosti određene imovine Izdavatelja je ugrađen u analizi rizika likvidnosti tržišta, odnosno u testiranja otpornosti na stres. Sastav, kao i promjena potencijalne tržišne vrijednosti ili korektivnih faktora u izračunu rezervi likvidnosti reflektira tržišnu likvidnost na strani aktive.

Glavni ciljevi upravljanja jesu osigurati da su odgovornosti svih sudionika u okvirima upravljanja i kontrole rizika likvidnosti jasno utvrđene i propisane, da odgovarajuća organizacijska struktura i utvrđeni proces rada stimuliraju procese dobrog upravljanja rizikom likvidnosti i postizanje usklađenosti sa sadašnjim standardima tržišta i najboljih praksi.

Strategija likvidnosti pokazuje kako će Izdavatelj ostvariti usklađenost s iskazanim apetitom izloženosti riziku likvidnosti u nadolazećim godinama. Sadrži aktivnosti i strategije potrebne da se postignu ciljevi likvidnosti, te sadrži i plan financiranja. On mora ukazivati na potencijalne rizike obuhvaćene predloženom strategijom, zajedno s aktivnostima za prevladavanje rizičnih situacija.

Analiza rizika likvidnosti se uvijek temelji na konzervativnim procjenama i pretpostavkama. U informacijskom sustavu Izdavatelja je osigurana dovoljna razina detalja dostatna za kvalitetnu analizu i mjerenje rizika likvidnosti, te se prikupljaju pravovremene i pravodobne informacije i u skladu sa stanjem na tržištu, postavljaju se termini izvještavanja o likvidnosnom riziku te mjerenje rizika likvidnosti uključuje procjenu budućih novčanih tokova iz svih bilančnih i vanbilančnih stavki.

Iako Izdavatelj poduzima sve navedene mjere, rizik likvidnosti nije moguće u cijelosti isključiti u redovitom poslovanju.

3.5 Tržišni rizik

Tržišni rizik je mogućnost gubitka zbog utjecaja promjena cijena, odnosno kretanja na financijskim tržištima, na vrijednost imovine, potraživanja i izvanbilančnih stavki Izdavatelja. U tom smislu tržišni rizik podrazumijeva:

(i) kamatni rizik

(ii) valutni rizik

(iii) rizik ulaganja u vrijednosne papire ili robe

Valutni rizik je rizik negativne promjene u fer vrijednosti pozicija Erste banke u stranim valutama i/ili valutnoj klauzuli. Izloženost valutnom riziku se prati i njime upravlja na dnevnoj razini i ograničena je regulatornim i internim limitima.

Rizik ulaganja u vrijednosne papire ili robe je rizik gubitka koji može nastati zbog pada vrijednosti vrijednosnih papira ili roba u portfeljima Izdavatelja a do kojeg nije došlo zbog kamatnog ili valutnog rizika

Upravljanje tržišnim rizicima u djelatnosti koju obavlja Izdavatelj uređeno je zakonskim i podzakonskim propisima te aktima Erste banke.

Izdavatelj koristi niz instrumenata i strategija za zaštitu od valutnog i kamatnog rizika (hedging). Nepredvidiva tržišna događanja, međutim, mogu značajno utjecati na djelotvornost tehnika zaštite od ovakve vrste rizika. Instrumenti koji se koriste za zaštitu od kamatnog i valutnog rizika mogu rezultirati gubicima ukoliko se osnovni financijski instrumenti prodaju ili ukoliko je potrebno izvršiti vrijednosno usklađivanje. Dobici i gubici nastali zbog nedjelotvornih mjera zaštite mogu povećati kolebljivost poslovnih rezultata Izdavatelja, što bi moglo imati ozbiljne negativne posljedice na poslovanje, financijski položaj i poslovne rezultate Izdavatelja.

3.6 Sistemski rizik

Sistemski rizik se može opisati kao rizik koji se javlja u slučaju neželjenih događaja i okolnosti u cjelokupnom financijskom sektoru, koji ima za posljedicu nestabilnost financijskog sustava u cjelini. Erste banka se pridržava svih propisa koje donose tijela nadležna za nadzor i regulaciju poslovanja, bez obzira na to da li je riječ o zakonski obvezujućim propisima ili načelima dobrog poslovanja, što za posljedicu ima smanjenje sistemskih rizika. Erste banka također prati sistemski rizik i praćenjem konkurencije.

3.7 Poslovni rizik

Određene vrste rizika, koje su definirane od strane Hrvatske narodne banke, a kojima je Erste banka izložena su također pokriveni kroz poslovni rizik:

(i) rizik profitabilnosti

(ii) strateški rizik

(iii) rizik financijske poluge

(iv) upravljački rizik

Rizik profitabilnosti (rizik zarade) jest rizik koji nastaje zbog neodgovarajućeg sastava i raspodjele zarade ili nemogućnost kreditne institucije da osigura odgovarajuću i konstantnu razinu profitabilnosti. Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okruženju i slično.

Rizik financijske poluge je rizik koji proizlazi iz ranjivosti institucije zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana, uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom vrednovanja njezine preostale imovine.

Upravljački rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zato što kreditna institucija zbog svoje veličine ima ograničen kapacitet za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola.

3.8 Rizik utjecaja promjene kamatnih stopa na financijske rezultate Izdavatelja

Izdavatelj ostvaruje većinu svog prihoda od tzv. neto kamatnog prihoda, odnosno razlike između kamatnih stopa koje zaračunava na kreditne plasmane i kamatnih stopa koje plaća na izvore financiranja. Kamatne stope su osjetljive na mnoge faktore na koje Izdavatelj ne može utjecati, kao npr. inflacija, monetarna politika središnjih banaka i nacionalnih vlada, inovacija financijskih usluga, povećanje tržišne konkurencije, domaći i međunarodni gospodarski i politički uvjeti, kao i drugi faktori. Dok je faktor konkurentskog pritiska na marže prilično očit, promjene u razini kamatnih stopa mogu također utjecati na razliku (maržu) između kamatne stope koju kreditna institucija plaća za pozajmljivanje sredstava od deponenata i drugih zajmodavatelja i kamatne stope koju kreditna institucija zaračunava na zajmove koje odobrava svojim klijentima. Ukoliko se kamatna marža smanji, neto kamatni prihod se također smanjuje ukoliko Izdavatelj ne uspije to smanjenje kompenzirati sa povećanjem ukupnog iznosa sredstava koje pozajmljuje svojim klijentima. Monetarna politika ekstremno niske kamatne stope, popraćena sa kvantitativnim ublažavanjem, predstavlja dodatni izazov za stabilnost kamatne marže, budući da bi se potencijal za snižavanje kamatnih stopa na depozite mogao iscrpiti prije nego li kamatne stope na kreditne plasmane dosegnu ravnotežu. Nadalje, u okruženju vrlo niskih, ili čak negativnih kamatnih stopa, Izdavatelj će snositi povećane troškove održavanja regulatornog i bonitetnog zahtjeva za zaštitni sloj likvidnosti (tzv. liquidity buffer) koji se drži u gotovini i visoko likvidnoj imovini. Povećanje stopa na kreditne plasmane klijentima također može negativno utjecati na kamatni prihod ukoliko će takvo povećanje stopa imati za posljedicu smanjenje volumena kreditnog portfelja Izdavatelja. Iz konkurentskih razloga, Izdavatelj može također odlučiti povisiti kamatne stope koje plaća na depozite bez da bude u mogućnosti istovremeno povećati kamatne stope na kreditne plasmane, što za posljedicu može imati smanjenje neto kamatne marže. U konačnici, ročna neusklađenost izvora financiranja i plasmana u bilo kojem trenutku bi, u slučaju promjena kamatnih stopa, mogla dovesti do smanjenja neto kamatne marže Izdavatelja i imati negativne posljedice na njegov neto kamatni prihod te time i na poslovanje, poslovne rezultate i financijski položaj.

3.9 Koncentracijski rizik

3.10 Makroekonomski rizik

Makroekonomski rizik (rizik poslovnog ciklusa) je rizik da Erste banka snosi gubitke zbog nepovoljnih gospodarskih promjena. Mjerenje makroekonomskog rizika provodi se kvalitativno, kvantitativno i u okviru testiranja otpornosti na stres u kojem se predviđa određeni utjecaj gospodarskih kretanja na portfelj Erste banke. Erste banka upravlja makroekonomskim rizikom podešavanjem strateških planova za makroekonomske trendove te izradom prognoza za budućnost. Na taj način se smanjuje osjetljivost portfelja na makroekonomski rizik.

3.11 Rizici povezani s akvizicijama

U budućnosti Izdavatelj može odlučiti akvizirati druge poslovne subjekte. Prilikom akvizicije može se dogoditi da nisu poznate sve stvarne i potencijalne obveze tvrtke koja je predmet preuzimanja, te će zbog toga i sposobnost Izdavatelja da ostvaruje rast kroz akvizicije ovisiti, među ostalim, o Izdavateljevoj sposobnosti identificiranja prikladne akvizicije ili prilika za ulaganje kao i uspješnosti potpune realizacije takvih transakcija. Osim toga, može se dogoditi da Izdavatelj u budućnosti neće moći ostvarivati stope rasta kakve je ostvarivao u prijašnjim razdobljima. Uz to, integracija akviziranih subjekata može biti prilično zahtjevna i može se dogoditi da Izdavatelj ne ostvari sinergijske efekte i druge pozitivne učinke koje je očekivao prilikom akvizicije. Neuspjeh u tom smislu mogao bi značajno negativno utjecati na operativno poslovanje Izdavatelja.

3.12 Rizik kvara i/ili raspada informacijskog sustava

Isto tako, privremeno prekidanje rada informacijskih sustava Izdavatelja bi moglo rezultirati troškovima koji su potrebni za ponovnu uspostavu redovnog poslovanja. Ne može se sa sigurnošću reći da se takvi kvarovi ili prekidi neće dogoditi ili da ih Izdavatelj može na odgovarajući način rješavati ako se zaista dogode. Stoga, ako bi došlo do takvih kvarova ili prekida, to bi imalo značajne negativne posljedice na poslovanje, financijski položaj, poslovne rezultate i poslovne izglede Izdavatelja. Također, ne može se sa sigurnošću tvrditi da će razvoj ili primjena nekog novog sustava ili procesa dovesti do željenih koristi za poslovanje Izdavatelja, ili da neće doći do kvarova ili prekida poslovanja koji bi negativno utjecali na poslovanje, financijski položaj, poslovne rezultate i izglede Izdavatelja. U manjoj mjeri, Izdavatelj je eksternalizirao određene IT usluge i poslove vanjskim pružateljima usluga te u budućnosti može proširiti obim aranžmana eksternalizacije kako bi optimizirao troškovnu strukturu i povećao fleksibilnost. Neodgovarajuća kvaliteta usluga bi mogla povećati ili pogoršati rizike povezane sa kvarom ili prekidom rada informacijskog sustava Izdavatelja te rezultirati dodatnim operativnim pogreškama ili reputacijskim rizikom.

3.13 Rizik usklađenosti sa propisima o sprječavanju pranja novca, financiranja terorizma i sprječavanja korupcije

Izdavatelj podliježe propisima i odredbama o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, te propisima o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije. Ovi propisi i odredbe su postroženi uvođenjem Direktive (EU)2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, od 20. svibnja 2015., o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, a kojom se mijenja Xxxxxxx (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća, te kojom se opoziva Direktiva 2005/60/EC Europskog parlamenta i Vijeća i Direktiva Komisije 2006/70/EC (tzv. „4th AML- Direktiva“). Praćenje usklađenosti sa propisima o sprječavanju pranja novca, te sprječavanja financiranja terorizma i korupcije, koji bi se i dalje mogli postrožiti i za koje bi se mogla tražiti stroga primjena, može rezultirati značajnim financijskim opterećenjem kreditnih institucija i drugih financijskih institucija te uzrokovati ozbiljne tehničke probleme. Izdavatelj ne može jamčiti da je u svako doba usklađen sa svim propisima o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije, ili da njegovi zaposlenici u svim uvjetima primjenjuju standarde o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije, koji se koriste u čitavoj Erste grupi. Svako kršenje propisa o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije, ili već samo navodno kršenje, može imati ozbiljne zakonske, financijske i reputacijske posljedice i negativno utjecati na poslovanje, financijski položaj i poslovne rezultate Izdavatelja.

3.14 Rizik neefikasnosti strategija upravljanja rizicima i tehnika interne kontrole

Tehnike i strategije upravljanja rizicima, koje primjenjuje Izdavatelj, nisu, a možda neće biti ni u budućnosti, potpuno efikasne za ublažavanje izloženosti Izdavatelja rizicima u cjelokupnom tržišnom okruženju ili izloženosti svim vrstama rizika, uključivši rizike koje ne uspije identificirati ili anticipirati. Nadalje, tijekom prošlih regulatornih revizija ili drugih redovnih provjera postupaka i metoda upravljanja rizicima otkrivene su, a najvjerojatnije će se otkriti i u buduće, slabosti ili nedostaci sustava upravljanja rizicima. Neki od kvantitativnih alata i metrika upravljanja rizicima se zasnivaju na promatranju povijesnog tržišnog ponašanja. Izdavatelj primjenjuje različite statističke i druge alate za ova promatranja kako bi mogao kvantificirati izloženosti riziku. Tijekom globalne financijske krize, financijska tržišta su doživjela neviđene razine volatilnosti (nagle promjene cijena) i raspada povijesno promatranih korelacija unutar klasa imovine, povezano sa ekstremno ograničenom likvidnošću. U takvom volatilnom tržišnom okruženju alati za upravljanje rizicima i metrika Izdavatelja nisu pomogli da se predvide neki od gubitaka koje je iskusio, a i u buduće se može dogoditi, u sličnim okolnostima, da ne uspije predvidjeti buduće važne izloženosti rizicima. Nadalje, u svom kvantitativnom modeliranju, Izdavatelj ne uzima uvijek sve rizike u obzir pri čemu donosi razne zaključke u vezi sveukupnog okruženja i/ili implicitno razmatra rizike u svojim kvantifikacijskim pristupima, što se može ili ne mora ostvariti. Kao rezultat toga, izloženosti

rizicima mogu proizaći iz faktora koji nisu predviđeni ili točno procijenjeni na osnovi statističkih modela Izdavatelja.

To je ograničilo i moglo bi i dalje ograničavati sposobnost Izdavatelja da upravlja rizicima. Ukoliko nastanu okolnosti koje Izdavatelj nije identificirao, očekivao ili točno procijenio prilikom razvoja svojih statističkih modela, gubici bi mogli biti veći od maksimalnih gubitaka predviđenih na osnovi sustava za upravljanje rizicima. Uz to, kod kvantifikacije se u obzir ne uzimaju svi rizici ili tržišni uvjeti. Ukoliko se pokaže da su mjere koje se koriste za procjenu i ublažavanje rizika nedovoljne, Izdavatelj može doživjeti znatne neočekivane gubitke, što bi moglo u znatnom obimu negativno utjecati na njegovo poslovanje, financijski položaj i rezultate poslovanja.

3.15 Rizik pada vrijednosti nekretnina koje Izdavatelj ima u zalogu kao instrumenta osiguranja

Izdavatelj ima značajnu izloženost temeljem kredita čija je otplata osigurana zalogom nad nekretninama. Cijene na tržištu nekretnina ovise o brojnim ekonomskim parametrima. Nadalje, promjene mogu nastati i zbog nepredviđenih događanja. Volatilnost vrijednosti nekretnina, a posebice njihov pad, može povećati rizike u vezi pokrivenosti izloženosti instrumentom osiguranja ove vrste kreditnog portfelja te potencijalno dovesti do nižeg stupnja naplativosti u slučaju naplate plasmana aktivacijom ovakve vrste instrumenta osiguranja, a što u konačnici može imati negativan utjecaj na financijski položaj Izdavatelja.

3.16 Rizik druge ugovorne strane u poslovanju na financijskim tržištima (Settlement risk)

U segmentu poslovanja na financijskim tržištima Izdavatelj je izložen riziku da druga ugovorna strana koja Izdavatelju duguje novac, vrijednosne papire ili drugi oblik imovine, neće na datum namire biti sposobna svoju obavezu izvršiti. Takav rizik najčešće se pojavljuje u aktivnostima trgovanja financijskim instrumentima, posredovanja u kupoprodaji financijskih instrumenata itd. Druge ugovorne strane uključuju brokere i dilere, skrbnike, komercijalne kreditne institucije, investicijske banke, društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, osiguravajuća društva, štedionice te druge institucionalne klijente. Mnogi od ovih odnosa izlažu Izdavatelja kreditnom riziku u slučaju da druga ugovorna strana ne ispunjava svoje ugovorne obveze. Nadalje, kreditni rizik Izdavatelja se može povećati kada se kolateral koji Izdavatelj posjeduje ne može realizirati po cijenama potrebnim za naplatu cjelokupnog iznosa zajma ili pokriće cjelokupnog iznosa derivatne izloženosti. Mnoge strategije umanjenja tržišnih rizika (hedging) i druge strategije upravljanja rizicima koje koristi Izdavatelj također uključuju transakcije s financijskim instrumentima drugih ugovornih strana. Neuredno izvršenje obveza drugih ugovornih strana može pogoršati efikasnost instrumenata umanjenja tržišnog rizika i drugih strategija upravljanja rizikom Izdavatelja. Izdavatelj će pretrpjeti gubitke ukoliko druge ugovorne strane ne ispunjavaju svoje ugovorne obveze. Ukoliko veći broj drugih ugovornih strana nego li se očekuje ne bi ispunio svoje ugovorne obveze, ili ako bi prosječni izgubljeni iznos kao rezultat neispunjenja obveza bio veći nego li se očekuje, tada bi gubici nastali zbog neispunjenja obveza drugih ugovornih strana premašili iznos već kreiranih rezerviranja za ovakvu vrstu gubitaka. Ukoliko bi gubici zbog neispunjenja obveza drugih ugovornih strana značajno premašili iznose rezerviranja Izdavatelja ili zahtijevali povećanje rezerviranja, to bi moglo imati ozbiljne negativne posljedice na poslovanje, financijski položaj i poslovne rezultate Izdavatelja. Zabrinutost u vezi mogućih neispunjenja obveza od strane neke financijske institucije može dovesti do značajnog problema likvidnosti, gubitaka ili neispunjenja obveza drugih financijskih institucija s obzirom da je ekonomsko i financijsko zdravlje mnogih financijskih institucija međusobno povezano s kreditnim, trgovinskim i drugim odnosima. Čak i zamijećeni nedostatak kreditne sposobnosti jedne institucije može dovesti do problema likvidnosti na cjelokupnom tržištu. Ovaj se rizik često smatra sistemskim rizikom, te negativno utječe na kreditne institucije i sve druge vrste posrednika u pružanju financijskih usluga. Sistemski rizik bi mogao dovesti do toga da Izdavatelj kao i druge kreditne institucije prisutne na tržištu na kojem posluje Izdavatelj budu primorane prikupiti dodatni kapital, što će im zbog toga biti otežano.

Sistemski rizik bi stoga mogao imati štetne posljedice na poslovanje, financijski položaj, poslovne rezultate, likvidnost i izglede Izdavatelja.

3.17 Rizik promjene regulatornog okvira u segmentu kapitalnih zahtjeva

Novi zakonski okvir ili regulatorni zahtjevi kao i promjene u pogledu odgovarajućeg nivoa kapitalizacije i financijske poluge mogu dovesti Izdavatelja do povećanih kapitalnih zahtjeva te ga obvezati da, u budućnosti, pribavi dodatni kapital ili likvidnost.

U tijeku su brojne inicijative za razvoj novih, implementiranje te izmjenu postojećih regulatornih zahtjeva primjenjivih na Europske kreditne institucije, a što uključuje i Izdavatelja. Ove inicijative, koje imaju za cilj konstantno poboljšavanje bankovnog regulatornog okvira te predstavljaju odgovor na globalnu financijsku krizu i krizu Europskog državnog duga (EU sovereign debt crisis), između ostalog, uključuju:

Supervizorski postupak nadzorne provjere i ocjene kreditnih institucija (eng. SREP)

Izdavatelj je podložan postupku supervizorske provjere i ocjene koju provodi HNB u skladu s člankom 180. (Opseg supervizije kreditnih institucija) Zakona o kreditnim institucijama i člancima 1. i 2. Odluke o načinu provedbe supervizije kreditnih institucija i izricanju supervizorskih mjera te na konsolidiranoj razini u skladu s Poglavljem 2 (Bonitetna konsolidacija) Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012. (Capital Requirement Regulation u nastavku teksta CRR)

HNB primjenjuje EBA-ine Smjernice o zajedničkim postupcima i metodologijama za postupak nadzorne provjere i ocjene (EBA/GL/2014/13) (u nastavku teksta EBA Smjernice) koje je prenijela u internu metodologiju (Metodologija supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija – SREP). Prema toj metodologiji HNB razvrstava kreditne institucije u četiri kategorije prema veličini i sistemskoj važnosti. Svrstavanjem kreditne institucije u određenu kategoriju ujedno se određuje i minimalni supervizorski angažman. Za ostali sistemski važne institucije, u koje je uvršten i Izdavatelj, ukupna SREP procjena se provodi najmanje jedanput godišnje, a cilj je procijeniti ukupnu održivost institucije na temelju procjene SREP elemenata (analiza poslovnog modela; procjena internog upravljanja i kontrola rizika na razini institucije ili procjena rizika za kapital, SREP procjena kapitala; procjena rizika za likvidnost i financiranje ili SREP procjena likvidnosti). Na temelju procjene pojedinačnih SREP elemenata te ukupne SREP procjene, nadležna tijela mogu donijeti odluku o poduzimanju supervizorskih mjera u svrhu otklanjanja nedostataka utvrđenih procjenom SREP elemenata. Rezultat ukupne SREP procjene je ukupna SREP ocjena koja predstavlja pokazatelj održivosti poslovanja kreditne institucije. U konačnici nadležno tijelo može naložiti održavanje dodatnog kapitalnog zahtjeva (Pillar 2 zahtjev) za svaku kreditnu instituciju (i konsolidiranu grupu). Sukladno SREP procjeni nadležnog tijela (u slučaju Izdavatelja - HNB) ovaj dodatni kapitalni zahtjev (Pillar 2 zahtjev) treba minimalno zadovoljiti u određenom postotku iz redovnog osnovnog kapitala (CET 1), osnovnog kapitala (T 1) i dopunskog kapitala (T 2). Na godišnjem nivou ukupna SREP ocjena može se mijenjati ovisno o promjeni u procjeni pojedinačnih SREP elemenata te o promjeni ukupne SREP procjene. Nadležno tijelo također može podijeliti SREP stopu na sljedeće komponente:

i. SREP zahtjev (Pillar 2 Requirement) – koji se mora zadovoljiti nakon zadovoljenja minimalne CET 1 stope (4,5%), a prije zadovoljenja kombiniranog zaštitnog sloja kapitala

ii. SREP smjernica (Pillar 2 Guidance) – u sebi sadrži rezultate stres testa te se treba zadovoljiti nakon zadovoljenja kombiniranog zaštitnog sloja kapitala. Kršenje SREP smjernice neće rezultirati supervizorskim mjerama u istom trenutku, no s vremenom može dovesti do aktiviranja supervizorskih mjera kroz povećanja SREP zahtjeva u svrhu poboljšanja kapitaliziranosti kreditne institucije.

Povećanje SREP zahtjeva može stvoriti pritisak na dodatnu kapitalizaciju Izdavatelja što može rezultirati poduzimanjem neplaniranih akcija kako bi se u konačnici zadovoljili regulatorni zahtjevi.

Zaštitni slojevi kapitala

Zakonom o kreditnim institucijama (Narodne novine 159/2013, 19/2015, 102/2015 i 15/2018) dio VII – Zaštitni slojevi kapitala, prenesene su u nacionalno zakonodavstvo odredbe članaka 128-140 Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/ EZ i 2006/49/EZ (Capital Requirements Directive IV, u nastavku teksta CRD).

Ove odredbe nalažu kreditnim institucijama, uz održavanje regulatornih zahtjeva određenih CRR-om (Pillar 1 zahtjevi), održavanje i mogućeg Pillar 2 zahtjeva te održavanje specifičnih slojeva kapitala unutar redovnog osnovnog kapitala (CET 1 kapitala). Zaštitni slojevi kapitala su:

i. Zaštitni sloj za očuvanje kapitala (čl. 129 CRD): iznosi za sve kreditne institucije 2,5% od ukupne izloženosti riziku, a propisan je kako bi se osiguralo da banke izvan stresnog razdoblja jačaju zaštitne slojeve kapitala koji će se moći koristiti u slučaju nastanka gubitka.

ii. Protuciklički zaštitni sloj (čl. 130, 135-140 CRD): služi bankama za apsorpciju mogućih gubitaka tijekom gospodarskog usporavanja i gospodarskih kriza te, s druge strane, radi ograničavanja prekomjernog rasta kredita u vremenima rastućeg optimizma i snažnog opravka gospodarskog ciklusa. Zaštitni sloj može varirati

između 0% i 2,5% od ukupne izloženosti riziku, a trenutačna razina protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za sve banke u Republici Hrvatskoj iznosi 0% od ukupne izloženosti riziku (Odluka o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala propisana je, u trenutku izdanja Obveznice, za sva tromjesečja zaključno s četvrtim tromjesečjem 2019. godine).

iii. Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik (čl. 133, 134 CRD) koristi se s ciljem smanjivanja i ublažavanja sistemskih rizika dugoročne i necikličke prirode koji mogu utjecati izravno na financijski sustav te neizravno na gospodarstvo u cjelini. Riječ je o promjenjivom zaštitnom sloju kapitala čija je uloga apsorbiranje gubitaka proizišlih iz moguće destabilizacije bankovnog sustava. Visinu stope nadležni regulator (u slučaju Izdavatelja – HNB) utvrđuje ovisno o vrsti, opsegu i složenosti poslova pojedine kreditne institucije kao i na temelju analiza strukturnih elemenata financijske stabilnosti i sveobuhvatne ocjene rizika u gospodarstvu koje HNB redovito prati. Banke u Republici Hrvatskoj dužne su održavati stopu u visini od 1,5% ili 3% od ukupne izloženosti riziku sukladno, u trenutku izdanja Obveznica, Odluci o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik (3.8.2017.) (NN, br. 78/2017.)

iv. Zaštitni sloj za globalno sistemski važne kreditne institucije (GSV institucije) (čl. 131, 132 CRD) je sloj koji se koristi kao dodatna zaštita za povećan rizik koji proizlazi iz veličine banke, njezina položaja u bankovnom sustavu Hrvatske i EU-a, važnosti i veličine njezinih prekograničnih aktivnosti te njezine povezanosti ili povezanosti bankovne grupe kojoj institucija pripada s ostatkom financijskog sustava. Prema metodologiji GSV institucije svrstavaju se u jednu od (najmanje) pet potkategorija s pripadajućim zaštitnim slojevima od 1,0% do 3,5% od ukupne izloženosti riziku. U trenutku izdanja Obveznice u Hrvatskoj niti jedna banka nije imala status GSV institucije.

v. Zaštitni sloj za ostale sistemski važne kreditne institucije (OSV institucije) (čl. 131, 132 CRD) je sloj koji se koristi u istu svrhu kao i GSV zaštitni sloj kapitala. Nadležni regulator (u slučaju Izdavatelja HNB) određuje OSV institucije, u skladu s metodologijom klasifikacije prema EBA smjernicama, koja je slična metodologiji definiranja GSV institucije. OSV zaštitni sloj može iznositi do 2% od ukupne izloženosti riziku. U trenutku izdanja Obveznice, razina OSV stope za sedam banaka iznosila je 2% od ukupne izloženosti riziku, a za jednu 0,2% od ukupne izloženosti riziku.

Općenito vrijedi, ako institucija podliježe GSV, OSV zaštitnom sloju kapitala i zaštitnom sloju za strukturni sistemski rizik, tada treba primijeniti zaštitni sloj kapitala s najvišom stopom. Navedeni zaštitni slojevi nisu kumulativni obzirom da su utvrđeni s namjerom za pokriće istog rizika. Međutim, postoji nekoliko situacija koje se smatraju iznimkama od pravila, a definirane su CRD-om.

Ovisno o zahtjevima za održavanje primjenjivih zaštitnih slojeva kapitala za pojedinu kreditnu instituciju, izračunava se kombinirani zaštitni sloj kao iznos redovnog osnovnog kapitala koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala uvećan za protuciklički zaštitni sloj kapitala te za zaštitne slojeve kapitala za GSV, OSV i / ili strukturni rizik, ovisno o tome koji zaštitni sloj je primjenjiv. Kreditnoj instituciji koja ne ispunjava zahtjev za kombiniranim zaštitnim slojem kapitala ili je ispunjenje ovog zahtjeva ugroženo, ograničavaju se raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako iste smanjuju redovni osnovni kapital do razine najvećeg raspodjeljivog iznosa koji je definiran člankom 141(4)-(6) CRD-a.

BCBS-ov utjecaj na bankarski regulatorni okvir

U okviru kontinuiranog nastojanja za poboljšanjem bankovnog regulatornog okvira, Bazelski odbor za superviziju banaka (BCBS) razmatra različite aspekte i pristupe unutar Basel III okvira. Tako je BCBS 7. prosinca 2017. godine objavio da je finalizirao reforme Basel III okvira. Glavni cilj izmjena ovog okvira je smanjenje pretjerane volatilnosti rizikom ponderirane aktive (RWA) što će pomoći ponovnoj uspostavi povjerenja u izračun RWA putem:

i. poboljšanja otpornosti i osjetljivosti na rizik standardiziranih pristupa za kreditni i operativni rizik, čime bi se olakšala usporedivost stopa kapitala kreditnih institucija

ii. ograničenja uporabe pristupa internih modela i

iii. nadopunom rizikom-ponderiranih stopa kapitala sa konačnim omjerom financijske poluge i revidiranim i jasnim pragom kapitala.

Revidirani standardi će stupiti na snagu od 1. siječnja 2022. godine (koji ujedno predstavlja i datum primjene i obvezu regulatornog izvještavanja za revidirani okvir) – dijelovi reforme uključujući i izlazne pragove, biti će provedeni u fazama unutar pet godina počevši od 2022. godine. Budući da dogovoreni standardi predstavljaju minimalne

standarde, pojedina nadležna tijela mogu izabrati usvajanje još konzervativnijih standarda. Stoga implementacija izmjena Basel III okvira u Europskoj Uniji može premašiti Basel III standarde te mogu proizaći određene specifičnosti. Povrh toga, ukoliko nadležna tijela neke države članice donesu odluku da se neće primjenjivati niti jedan od pristupa internih modela, već da će se, umjesto toga, primjenjivati standardizirani pristupi, takve države članice će se smatrati usklađenima s Basel III okvirom.

Zakonski okvir za oporavak i sanaciju kreditnih institucija

Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/ EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi br.

1093/2010 i br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Bank Recovery and Resolution Directive - "BRRD") implementirana je u nacionalno zakonodavstvo Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine 19/2015) u nastavku teksta BRRD ). Institucije moraju, između ostalog, kontinuirano održavati minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL), određen od strane nadležnog sanacijskog tijela svaku Instituciju zasebno (u Republici Hrvatskoj HNB).

Mjere poduzete temeljem navedenog zakonodavnog okvira mogu imati negativan utjecaj na dužničke instrumente (prvenstveno na subordinirane, a u određenim slučajevima i na nadređene obveznice) kroz ovlaštenje sanacijskog tijela da naloži otpis takvih instrumenata i pretvori ih u instrumente redovnog osnovnog kapitala (također pogledati Faktor rizika 3.23). Osim što se nad Izdavateljem mogu provoditi instrumenti sanacije i druga ovlaštenja dana sanacijskim tijelima, Izdavatelj također može biti i podvrgnut postupku sanacije.

Jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM)

Jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM) koji je započeo s operativnim djelovanjem u siječnju 2016. godine predstavlja jedan od glavnih stupova bankovne unije skupa s jedinstvenim mehanizmom za superviziju (SSM) i zajedničkim okvirom za osiguranje štednih depozita (DGSD).

Svrha SRM-a jest osigurati urednu sanaciju posrnulih banaka uz minimalne troškove za porezne obveznike i realno gospodarstvo. Glavno tijelo za donošenje odluka u okviru SRM-a je Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) koji odlučuje o:

i. programima sanacije,

ii. izravno je odgovoran za faze planiranja i sanacije prekograničnih i velikih banaka unutar bankovne unije koje su pod izravnim nadzorom Europske središnje banke;

iii. odgovoran je za sve slučajeve sanacije, neovisno o veličini banke, ako sanacija podrazumijeva upotrebu jedinstvenog fonda za sanaciju

iv. snosi krajnju odgovornost za sve banke u bankovnoj uniji i stoga u svakom trenutku može odlučiti izvršiti svoje ovlasti u pogledu bilo koje banke.

SRM je uređen:

i. Uredbom (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 („SRM Regulativa“)

ii. Sporazumom o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond

Institucije u Republici Hrvatskoj nisu pod direktnom nadležnošću SRM i SSM mehanizama budući da Republika Hrvatska u trenutku izdanja Obveznica još uvijek nije pristupila bankovnoj uniji. Ulogu supervizorskog tijela ima HNB, dok ulogu sanacijskog tijela uz HNB imaju još i DAB i HANFA.

Reforma bankovnog okvira EU-a od strane Europske Komisije

Europska komisija je dana 23. studenog 2016. godine objavila prijedloge izmjena CRD IV, CRR i BRRD regulative. Prijedlog nadopunjuje postojeću EU bankovnu regulativu s ciljem uspostavljanja post-kriznog regulatornog programa Europske komisije. Prijedlozi, koji su podneseni Europskom parlamentu i Vijeću na razmatranje i usvajanje, sadrže sljedeće ključne elemente:

i. više na rizik osjetljivijih kapitalnih zahtjeva, posebno u dijelu tržišnog rizika, kreditnog rizika druge ugovorne strane i izloženosti središnje druge ugovorne strane;

ii. obvezujući omjer financijske poluge radi sprečavanja institucija u preuzimanju značajnih rizika;

iii. obvezujući neto stabilni omjer financiranja kako bi se riješilo pretjerano oslanjanje na kratkoročno financiranje izvorima sredstava velikih klijenata i smanjio dugoročni rizik financiranja

iv. ukupni kapacitet pokrića gubitaka (TLAC) za globalne sistemski važne banke (G-SIBs), koji će biti u integriran u MREL regulativu primjenjivu za sve kreditne institucije.

Također predlaže harmonizirani nacionalni prag neosiguranih dužničkih instrumenata koji olakšavaju izdavanje takvih dužničkih instrumenata kreditnih institucija koji apsorbiraju takve gubitke. Direktiva 2017/2399/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. godine o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji mora biti transponirana u nacionalna zakonodavstva država članica EU najkasnije do 29. prosinca 2018. godine.

Stoga, nikakav čvrsti zaključak u pogledu budućih kapitalnih zahtjeva i njihovog utjecaja na Izdavatelja trenutačno nije moguć.

MREL

BRRD-om je propisano da sve institucije moraju održavati minimalni MREL zahtjev koji postavlja nadležno sanacijsko tijelo za svaku instituciju pojedinačno, a u svrhu osiguranja učinkovitosti instrumenata sanacije i ostalih sanacijskih ovlasti koje su implementirane u BRRD-u. U trenutku izdanja Obveznica MREL pokazatelj izračunava se kao iznos regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza izražen kao postotak ukupnih obveza i regulatornog kapitala institucije. Minimalni zahtjev postavlja nadležno sanacijsko tijelo, a BRRD regulativa je u primjeni od 1. siječnja 2016. godine. Europska komisija je dodatno izdala Delegiranu Uredbu o dopuni BRRD-a, kojima se utvrđuju trenutni kriteriji povezani s metodologijom za određivanje MREL-a („MREL Delegirana Uredba“). Prema MREL Delegiranoj Uredbi svako pojedino sanacijsko tijelo, pri prilagodbi standardnog iznosa apsorpcije gubitaka i dokapitalizacije, uzima u obzir rizike koji utječu na mogućnost sanacije grupe ili institucije u njegovoj nadležnosti kako bi prilagođeni MREL za tu grupu ili instituciju bio primjeren te odražavao rizike koji proizlaze iz poslovnog modela, modela financiranja i općeg profila rizičnosti institucije. U trenutku izdanja Obveznica, MREL zahtjev za Izdavatelja nije bio definiran.

Odbor za financijsku stabilnost je 9. studenog 2015. objavio konačna načela koja predstavljaju međunarodni standard za poboljšanje apsorpcije gubitaka za GSV institucije. Izdavatelj niti Erste Grupa u trenutku izdanja Obveznica nisu bili klasificirani kao GSV institucija pa prema tome ne podliježu TLAC standardu. Međutim, na razini EU radi se na usklađenju postojećeg MREL okvira s TLAC standardom što može imati utjecaja na Izdavatelja.

Reforma bankovnog okvira EU-a od strane Europske komisije objavljena 23. studenog 2016. godine uključuje prijedloge izmjena CRD IV, CRR i BRRD regulative koji uključuju TLAC standard čime se želi izbjeći primjena dva paralelna standarda koji imaju isti cilj, a djelomično se razlikuju u načinu na koji su koncipirani. Prijedlog Europske komisije je da se TLAC standard integrira u postojeći MREL okvir i nastojat će se osigurati da se oba zahtjeva zadovoljavaju većim dijelom sa sličnim instrumentima definiranim za TLAC i MREL što će se definirati u prijedlogu izmjena CRR-a i preko referenci na prijedlog izmjena CRR-a u prijedlogu izmjena BRRD-a i SRM Regulative, osim dijela koji se odnosi na zahtjev za podređenost koji će za potrebe MREL-a biti specifični za svaku instituciju te određeni od strane nadležnog tijela.

Regulatorni okvir kojim se definira MREL još uvijek nije do kraja definiran te nisu poznate konačne odredbe koje će biti implementirane. U ovom trenutku također nije poznato kada će navedeni regulatorni okvir stupiti na snagu niti koje će posljedice imati na Izdavatelja. U trenutku izdanja ovih Obveznica, regulatorno obvezujući MREL zahtjev za Izdavatelja i Erste Grupu nije postavljen.

Testiranje otpornosti na stres – nadzor HNB-a

HNB za potrebe supervizije provodi odgovarajuća testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres. Cilj provođenja nadzornog testiranja otpornosti na stres jest omogućiti Hrvatskoj narodnoj banci zajednički analitički okvir za dosljednu usporedbu i procjenu otpornosti velikih banaka u Republici Hrvatskoj na šokove, odnosno izdržljivost pozicija kapitala. Testiranje se temelji na zajedničkoj metodologiji, interno konzistentnim i relevantnim scenarijima i skupu podloga za podatke o polaznim pozicijama i rezultatima testiranja otpornosti na stres. Prema trenutačno dostupnim podacima, HNB ne planira javno objaviti rezultate nadzornog testiranja otpornosti na stres.

MiFID II i MiFIR paket mjera

Regulatorni okvir investicijskih usluga i reguliranih tržišta značajno je promijenjen odredbama Direktive 2014/65/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/ EZ i Direktive 2011/61/EU (MiFID II) i Uredbom 600/2014/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (MiFIR). Povećani i kompleksniji regulatorni okvir povećava i odgovarajuće troškove Izdavatelja. S obzirom da se MiFIR počeo tek primjenjivati od 3. siječnja 2018.

godine, a da su odredbe XxXXX XX transponirane u hrvatski pravni poredak odredbama Zakona o tržištu kapitala mnogi aspekti primjene ove regulatorne promjene nisu sasvim jasni u praksi te posljedično, puni efekt ovog paketa mjera na poslovanje Izdavatelja nije još sasvim poznat.

Promjena računovodstvenih standarda

Buduće promjene računovodstvenih standarda, kao i one koje nameću strože ili opsežnije zahtjeve prikazivanjem imovine po fer vrijednosti, mogu utjecati na Izdavateljevu potrebu za kapitalom.

Dodatni, stroži i/ili novi regulatorni zahtjevi mogu biti usvojeni u budućnosti, dok postojeći regulatorni okvir u kojem posluje Izdavatelj konstantno evoluira. Sadržaj i opseg takvih (novih ili izmijenjenih) propisa kao i način na koji jesu (ili će biti) usvojeni, provedeni ili interpretirani mogu povećati financijski trošak Izdavatelja i mogu imati negativan učinak na poslovanje, financijsko stanje, rezultate i budući smjer Izdavatelja.

Zakonske i/ili regulatorne promjene u trenutnim definicijama onoga što se sada kvalificira kao regulatorni kapital mogu smanjiti Izdavateljev priznati kapital i/ili zahtijevati smanjenje ukupne izloženosti riziku (RWA) Izdavatelja na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj razini. Nema jamstva da bi, u uvjetima takvih budućih promjena primjenjivih pravila kod izračuna regulatornog kapitala, dodatni rokovi ili prijelazna razdoblja bili odobreni, a koji bi omogućili Izdavatelju da isplati ili zamijeni takav više nepriznati kapitalni instrument u roku i pod odgovarajućim uvjetima. Izdavatelj bi, stoga, u budućnosti mogao biti obvezan pribaviti dodatni kapital koji potencijalno neće biti dostupan po prihvatljivim uvjetima ili uopće.

Nadalje, svaki takav regulatorni razvoj događaja, može izložiti Izdavatelja dodatnim troškovima i obvezama koje bi mogle zahtijevati od Izdavatelja promjenu svoje poslovne strategije ili da, na drugi način, imaju negativan utjecaj na poslovanje, proizvode i usluge koje Izdavatelj nudi kao i na vrijednost imovine Izdavatelja. Nema jamstva da će Izdavatelj biti u mogućnosti na odgovarajući način ili na vrijeme povećati svoj priznati kapital (ili stope kapitala). Ukoliko Izdavatelj ne bude u mogućnosti na odgovarajući način povećati svoje stope kapitala i/ili ispuniti ostale regulatorne zahtjeve, njegov kreditni rejting može pasti, a njegov trošak financiranja porasti i/ili nadležni regulator može odrediti supervizorske mjere. Ostvarenje ovakvih posljedica može imati materijalno negativni učinak na poslovanje, financijsko stanje i rezultate Izdavatelja.

3.18 Rizik promjene regulatornog okvira u segmentu zaštite potrošača

U nedavnoj prošlosti postoje primjeri nepredvidivih intervencija zakonodavca u postojeće ugovorne odnose dužnika i vjerovnika - kreditnih institucija i klijenata koji su imali za posljedicu nepovoljne posljedice, uključujući i znatnu i neočekivanu štetu za poslovanje vjerovnika sa značajnim utjecajem na njegove prihode u budućnosti, te takve intervencije nije moguće isključiti i u budućnosti.

Neujednačenost sudske prakse, kao i nerijetki obrati u tumačenju propisa od strane sudova i drugih nadležnih tijela u dijelu u kojem se tiču prava i zaštite vjerovnika i poslovanja kreditnih institucija često mogu imati nepovoljan utjecaj na poslovanje Izdavatelja. Tako u budućnosti nije moguće isključiti pokretanje određenog broja sudskih sporova protiv Izdavatelja, pozivanjem na pravomoćnu presudu donesenu u predmetu koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem P-1401/12 (vidjeti točku 11.5 II. dijela Prospekta), pri čemu zbog podnesenih izvanrednih pravnih lijekova i ustavne tužbe od strane Izdavatelja , kao i nepostojanja relevantne i ujednačene sudske prakse, nije moguće predvidjeti niti tijek niti ishod takvih postupaka.

Uz navedeno, implementacija pravne stečevine Europske Unije te izmjene postojećih zakona, a koji se odnose na prava potrošača, pri čemu lokalno zakonodavstvo potencijalno može inzistirati na većoj razini pravne zaštite od onog propisanog na razini Europske unije, u određenoj mjeri potencijalno može imati ograničavajući karakter na Izdavatelja u kontekstu visine naknada i određivanja bitnih elemenata, kao npr. kamatnih stopa. Dodatno postoji rizik retroaktivne primjene zakonskih propisa, a što može rezultirati eventualnom potrebom za kompenzacijom određenom segmentu klijenata.

3.19 Rizik promjene regulatornog okvira poreznog sustava

Rizik od uvođenja novih ili povećanja postojećih poreznih oblika uvijek postoji. Rizik promjene poreznih propisa u potpunosti je izvan domene utjecaja Izdavatelja te Izdavatelj nije u mogućnosti procijeniti vjerojatnost promjena, kao niti mogućeg negativnog utjecaja na profitabilnost Izdavatelja.

3.20 Ovisnost o menadžmentu i ključnim zaposlenicima

Izdavatelj se snažno oslanja na svoje zaposlenike kao na jednu od glavnih konkurentskih prednosti. Samim time Izdavatelj se mora boriti za zadržavanje najboljih kadrova na svim nivoima kako bi zadržao poziciju na tržištu. Izdavatelj ne može pružiti nikakva jamstva da će uspjeti zadržati postojeći menadžment i druge vodeće zaposlenike te da će uspjeti privući nove kvalitetne zaposlenike u budućnosti. Gubitak ključnih zaposlenika te nemogućnost privlačenja novih moglo bi imati značajan utjecaj na poslovanje Izdavatelja.

3.21 Rizik konkurencije

Izdavatelj posluje u iznimno kompetitivnom okruženju na svim područjima svog poslovanja. Izravni konkurenti Izdavatelja kreditne su institucije registrirane za obavljanje djelatnosti na području Republike Hrvatske. Ukoliko Izdavatelj ne bi bio u stanju primjereno reagirati u takvom okruženju ponudom proizvoda i usluga koji su istovremeno atraktivni tržištu a ujedno i profitabilni, to bi moglo rezultirati padom tržišnog udjela u ključnim aspektima poslovanja ili prouzročiti gubitke u nekim segmentima poslovanja.

3.22 Rizik pada vrijednosti financijske imovine pod utjecajem tržišne volatilnosti

Financijska tržišta mogu ući u razdoblje značajne volatilnosti što može rezultirati značajnim padom vrijednosti financijske imovine koja istovremeno može biti udružena sa izraženim padom sekundarne likvidnosti tržišta. Vrijednost financijske imovine, poglavito dužničkih vrijednosnih papira, kontinuirano raste od 2015. godine pod utjecajem mjera ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke, a čiji završetak bi mogao imati negativan utjecaj na aktualne razine cijena financijske imovine. Budući negativni trendovi ekonomskih i tržišnih uvjeta mogli bi dovesti do pada vrijednosti financijske imovine i potrebom za revalorizacijom vrijednosti imovine. Unatoč vrlo pozitivnim trendovima ekonomskih i financijskih tržišnih uvjeta u prethodnom periodu, vrijednost financijske imovine može postati volatilana u kratkom vremenskom periodu i u znatnoj mjeri što bi moglo imati negativan utjecaj na profitabilnost Izdavatelja i njegovu kapitalnu poziciju.

Volatilnost tržišta kao i njegova nedovoljna likvidnost mogu otežati procjenu fer vrijednosti financijske imovine kojoj je Izdavatelj izložen, što može dovesti do značajnih razlika u realiziranoj prodajnoj vrijednosti financijske imovine u odnosu na njenu procijenjenu fer vrijednost. Povrh toga, procjena fer vrijednosti financijske imovine može se značajno razlikovati od procjene fer vrijednosti slične imovine od strane drugih financijskih institucija ili od vrijednosti koja bi bila rezultat urednog funkcioniranja tržišta zadovoljavajuće likvidnosti. Svaki od ovih čimbenika može rezultirati potrebom za iskazivanjem gubitaka ili umanjenjem vrijednosti financijske imovine, te svaki od njih može negativno utjecati na poslovnu i financijsku poziciju Izdavatelja, njegovu likvidnost kao i buduće izglede.

3.23 Rizik nemogućnosti ispunjenja minimalnog zahtjeva za regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama

U ovome trenutku još uvijek nije u potpunosti poznat cjelovit okvir vezano uz minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama („MREL“), kao niti minimalna razina koju će Izdavatelj u svakom trenutku trebati održavati. Na temelju trenutno dostupnih informacija, očekuje se odobrenje prijelaznog perioda za ispunjenje minimalno zahtijevanog MREL pokazatelja za kreditne institucije koje djeluju na tržištu Europske Unije (EU). Postoji rizik da Izdavatelj neće biti u mogućnosti održavati minimalnu razinu regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza koja će joj u budućnosti biti propisana, što bi moglo rezultirati većim troškovima refinanciranja i regulatornim mjerama, te bi u slučaju primjene mjera od strane sanacijskog tijela, moglo znatno utjecati na poslovanje, rezultirati gubicima vjerovnika Izdavatelja (uključujući ulagatelje u Obveznice), te ograničenjem ili nemogućnošću Izdavatelja da uredno podmiruje svoje obveze temeljem izdanih Obveznica.

3.24 Rizik gubitka povjerenja vjerovnika Izdavatelja

Dostupnost depozita klijenata kao izvora financiranja kreditne aktivnosti Izdavatelja i drugih oblika ulaganja u financijsku imovinu podložna je promjenama pod utjecajem čimbenika koji nisu nužno pod izravnom kontrolom Izdavatelja, kao što su primjerice gubitak povjerenja deponenata u ekonomsku aktivnost općenito, djelatnost pružanja financijskih usluga ili Izdavatelja samog, okruženje niskih kamatnih stopa, značajno narušavanje makroekonomskih uvjeta i sl. Ovi čimbenici mogu rezultirati smanjenom sposobnosti Izdavatelja da u budućnosti prikupi potrebnu razinu depozita po prihvatljivim uvjetima te da spriječi odljev depozita, čime bi i jedno i drugo značajno negativno utjecalo na mogućnost Izdavatelja da financira svoju kreditnu aktivnost. Svaki gubitak povjerenja deponenata u poslovanje Izdavatelja ili u poslovanje kreditnih institucija općenito, može značajno povećati razinu odljeva postojećih depozita u kratkom vremenskom razdoblju. Ukoliko se Izdavatelj suoči s neuobičajeno velikim odljevom depozita, to bi moglo imati značajan negativan učinak na njegove poslovne rezultate, financijsku poziciju i izglede te bi moglo u ekstremnoj situaciji onemogućiti Izdavatelja u financiranju svog redovnog poslovanja. U takvim ekstremenim okolnostima Izdavatelj ne bi bio u mogućnosti nastaviti poslovanje bez dodatne podrške, a kojoj možda neće imati pristup. Takva promjena strukture izvora financiranja, koja bi bila manje stabilna i koja bi podrazumijevala viši trošak financiranja, rezultirala bi i višim zahtjevima za održavanjem rezervi likvidnosti a što bi za posljedicu imalo pad neto kamatnog prihoda.

3.25 Rizik usklađenosti sa propisima o zaštiti osobnih podataka

U svibnju 2018. godine počela se primjenjivati Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka ili GDPR). Ova uredba, uz zadržavanje brojnih postojećih, osnovnih principa zaštite osobnih podataka, predstavlja značajan napredak u području zaštite osobnih podataka.

Što se tiče prava ispitanika (data subjects), posebno su regulirana prava na pristup podacima, ispravak, „zaborav“ (brisanje podataka), prenosivost podataka, pravo na prigovor te protivljenje profiliranju. S druge strane, voditelj obrade mora poduzeti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurao i mogao dokazati da se obrada provodi u skladu s GDPR-om, uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhu obrade te njezinu rizičnost. Voditelji obrade su dužni provoditi tehničku i integriranu zaštitu podataka (Data protection by design and default) provodeći procjene učinka obrade kada je potrebno (data protection impact assesment) uz obvezu izvješćivanja ispitanika o povredi osobnih podataka (data breach) u roku od 72 sata od saznanja o povredi. Za povrede obveza iz GDPR-a predviđene su visoke kazne koje u slučaju najtežih prekršaja mogu iznositi 20 milijuna eura ili 4% godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o tomu što je veće.

Implementacija obveza koje proizlaze iz GDPR-a za Izdavatelja uzrokovala je primjenu novih organizacijskih i tehničkih mjera koje značajno povećavaju operativne troškove Izdavatelja. Uslijed sasvim novog zakonodavnog okvira te nepostojanja ikakve prakse supervizora u vezi primjene ovog propisa, Izdavatelj ne može jamčiti da će organizacijske i tehničke mjere koje provodi biti ocijenjene kao prikladne za ispunjavanje obveza vezanh za zaštitu osobnih podataka, ili da njegovi zaposlenici u svim uvjetima primjenjuju odgovarajuće standarde o zaštiti osobnih podataka. Povrede odredbi GDPR-a mogu imati ozbiljne zakonske, financijske i reputacijske posljedice i negativno utjecati na poslovanje, financijski položaj i poslovne rezultate Izdavatelja.

4 Informacije o Izdavatelju

4.1 Povijest i razvoj Izdavatelja

Izdavatelj pod tim imenom posluje od 2003., a nastao je spajanjem Riječke banke d.d., Rijeka i Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb. Obje banke imale su značajnu ulogu na hrvatskom financijskom tržištu. Riječka banka, osnovana 1954. godine, razvila se u vodeću banku Rijeke, Primorja i Xxxxx. Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb, nastala je 2000. godine spajanjem triju uspješnih regionalnih hrvatskih banaka: Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke. Od 2000. godine Erste&Steiermärkische Bank d.d. dio je međunarodne Erste Group, koja potječe još od davne 1819. godine i prve Austrijske štedne banke. Danas je to jedan od najvećih pružatelja financijskih usluga u istočnom dijelu Europske unije (detaljnije u točci 6.1 dijela II. ovog Prospekta).

Danas Izdavatelj posluje putem mreže od 131 poslovnice te 13 komercijalnih, 8 poduzetničkih i 9 profitnih centara za pravne osobe te mreže od 714 bankomata. Krajem lipnja 2018. godine Izdavatelj je imao tržišni udjel od 14,53% prema visini aktive te je zauzimao treće mjesto na hrvatskom bankarskom tržištu. Izdavatelj je prvenstveno usmjeren na građanstvo te male i srednje poduzetnike, no istodobno i na velike klijente s kojima posluje u regijama gdje je snažno prisutan – Rijeci, Zagrebu i Bjelovaru.

Prikaz 1. Teritorijalna prisutnost Erste banke na području Republike Hrvatske

Zagreb Bjelovar Rijeka Pula Split

Dubrovnik

Izvor: Izdavatelj

1Privremeni nerevidirani podaci za kreditne institucije, na dan 30. lipnja 2018. ; Hrvatska narodna banka

4.1.1 Naziv i tvrtka Izdavatelja

Tvrtka: ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA dioničko društvo Skraćena tvrtka: ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.

4.1.2 Mjesto registracije Izdavatelja i matični broj

Trgovački sud registracije: Trgovački sud u Rijeci MBS: 040001037

4.1.3 Datum osnivanja Izdavatelja i vrijeme na koje je osnovan, osim ako je neodređeno

Riječka banka je osnovana 1954. godine i upisana u Sudski registar kao dioničko društvo dana 24. siječnja 1990. godine. Ovom društvu se pripojilo društvo ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA dioničko društvo, koje je do tada bilo upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 010000494, a temeljem Ugovora o pripajanju od 20. ožujka 2003. godine i odluke Skupštine obaju društava od 15. svibnja 2003. godine. Odluke o pripajanju nisu bile pobijane. Pripajanje je upisano u sudski registar 1. kolovoza 2003. godine na temelju rješenja Trgovačkog suda u Rijeci br. Tt-03/1925-4. Pripojeno društvo je prestalo postojati, a društvo preuzimatelj je promijenilo tvrtku u ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKA dioničko društvo, pod kojom i sada posluje. Trajanje Izdavatelja nije unaprijed vremenski ograničeno.

4.1.4 Sjedište i pravni oblik Izdavatelja, zakonodavstvo prema kojem posluje, država osnivanja, adresa i broj telefona registriranog sjedišta

Sjedište Izdavatelja: Rijeka, Jadranski Trg 3/a Pravni oblik: dioničko društvo

Zakonodavstvo prema kojem posluje: zakonodavstvo Republike Hrvatske Država osnivanja: Republika Hrvatska

Adresa registriranog sjedišta: Xxxxxxxxx Xxx 0/x, 00000 Xxxxxx Telefon: (072) 372-413

Fax: (072) 371-931

Elektronska pošta: xxxxxxxxx@xxxxxxxxx.xx Internetske stranice Izdavatelja: xxx.xxxxxxxxx.xx OIB: 23057039320

4.1.5 Važni nedavni događaji za Izdavatelja koji su u znatnoj mjeri važni za procjenu solventnosti Izdavatelja

Od datuma posljednjih objavljenih revidiranih financijskih izvještaja (koji se odnose na godinu koja završava s 31. prosinca 2017.) nije bilo značajnih događaja za Izdavatelja koji su u znatnoj mjeri važni za procjenu solventnosti Izdavatelja.

5 Pregled poslovanja

5.1 Osnovne djelatnosti

Predmet poslovanja Izdavatelja, prema upisu u sudskom registru, čine sljedeće djelatnosti:

- primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun

- primanje depozita ili drugih povratnih sredstava

- odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove

ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (forfeiting)

- otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)

- financijski najam (leasing)

- izdavanje garancija ili drugih jamstava

- trgovanje za svoj račun ili za račun klijenata:

- instrumentima tržišta novca

- prenosivim vrijednosnim papirima

- stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove

- financijskim ročnicama i opcijama

- valutnim i kamatnim instrumentima

- platne usluge u skladu s posebnim zakonima

- usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnosti

- izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanja njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom

- iznajmljivanje sefova

- posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu

- sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala

- poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala

- investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to:

- trgovanje za vlastiti račun

- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa

- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa

- pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva

i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja

- savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanje udjela u društvima

- usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa

- investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge

- obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje

- zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata

- izvršavanje naloga za račun klijenata

- investicijsko savjetovanje

- davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit

- usluge deviznog poslovanja ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga

- investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima

- upravljanje imovinom klijenta i savjetovanje u vezi sa tim

5.1.1 Opis osnovnih djelatnosti Izdavatelja, gdje su navedene glavne kategorije proizvoda koje prodaje i/ili usluga koje pruža

Kreditno poslovanje Erste banke

Napomena: za potrebe utvrđivanja tržišnog položaja Izdavatelja u segmentu kreditnog poslovanja Izdavatelja korišteni su interni podaci Izdavatelja te podaci iz Agregiranih nekonsolidiranih mjesečnih statističkih izvješća Hrvatske narodne banke

Ukupni krediti Erste banke na dan 31. prosinca 2017. godine iznosili su HRK 39,6 milijardi, što je za 0,6% više u odnosu na kraj 2016. godine, kada su iznosili HRK 39,4 milijardi. Prema podacima Hrvatske narodne banke s kraja studenog 2017. godine, tržišni udio Erste banke u ukupnim kreditima iznosio je 14,95%, što predstavlja pad od 0,45

p.b. u odnosu na kraj 2016. godine.

Dugogodišnji pad tržišta kredita stanovništvu u protekloj godini je zaustavljen te je na razini tržišta ostvaren rast koji je najizraženiji u skupini gotovinskih kredita. Ukupni portfelj kredita Banke danih stanovništvu na 31. prosinca 2017. godine iznosi 16,48 milijardi HRK što predstavlja povećanje od 596,30 milijuna HRK u odnosu na prethodnu godinu, a prvenstveno je rezultat velikog rasta novih plasmana u 2017. godini. Prema podacima od 31. prosinca 2017. godine, tržišni udio Banke u kreditima stanovništvu povećan je za 0,30 p.b. u odnosu na kraj 2016. godine te iznosi 13,63%.

I u 2017. godini Erste Banka je bila intenzivno fokusirana na segment malog i srednjeg poduzetništva te praćenje kvalitetnih projekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti u tom segmentu. Pozitivni trendovi u oporavku investicijskog ciklusa i općenito makroekonomskih pokazatelja iz 2016., nastavili su se u 2017 godini. Turizam se ponovno pokazao kao najvažniji sektor u procesu gospodarskog oporavka, sa snažnim utjecajem i na ostale domaće sektore.

U dijelu kreditnog poslovanja s gospodarstvom banka bilježi blagi pad volumena u odnosu na prethodnu godinu, no uspijeva zadržati i povećati tržišni udio. Razlog smanjenja kreditne izloženosti nalazi se u padu portfelja kredita u segmentu javnog sektora, dok je rast tržišnog udjela jednim dijelom posljedica pada volumena ukupnih kredita na tržištu, zbog prodaje nenaplativih kredita. Ukupni bruto kreditni portfelj gospodarstva na dan 31. prosinca 2017. bilježi smanjenje od 361 milijuna HRK te na kraju godine iznosi 23,2 milijardi HRK.

Prikaz 2. Struktura bruto kredita Izdavatelja sektoru gospodarstva

54%

58%

5%

3%

42%

39%

100%

80%

60%

40%

20%

2016

2017

Dr xxxx xxxxxxxx

Financijske institucije

Financijske unstitucije

Trgovačka društva (nefinancijska)

Državne jedinice

Izvor: Izdavatelj; Godišnje izvješće na 31.12.2017.

Depozitno poslovanje Erste banke

Napomena: za potrebe utvrđivanja tržišnog položaja Izdavatelja u segmentu depozitnog poslovanja Izdavatelja korišteni interni podaci Izdavatelja te podaci iz Agregiranih nekonsolidiranih mjesečnih statističkih izvješća Hrvatske narodne banke

Ukupni depoziti krajem 2017. iznosili su HRK 42,3 milijardi., što je za 2,4% više u odnosu na kraj 2016., kada su iznosili HRK 41,3 milijardi.

Tržište ukupnih depozita stanovništva i u 2017. godini je bilo u porastu, unatoč značajnom padu oročenih depozita uz nastavak trenda smanjenja kamatnih stopa, dok je tržište depozita po viđenju ostvarilo dvoznamenkaste stope rasta.

Ukupni depoziti stanovništva na 31. prosinca 2017. godine iznosili su 27,86 milijardi HRK i ostvarili su rast od 164 milijuna HRK pri čemu je ostvaren snažan rast depozita po viđenju. Prema podacima za 31. prosinca 2017. godine, tržišni udio depozita stanovništva povećan je za 0,04 p.b. u odnosu na kraj 2016. godine i iznosi 13,71%, a rezultat je ostvarenog većeg rasta od rasta tržišta.

U dijelu depozitnog poslovanja s gospodarstvom i dalje je prisutan trend rasta volumena svih vrsta depozita i na tržištu i u Banci. U 2017. godini rast volumena depozita u Banci bio je brži od tržišta što je dovelo do povećanja tržišnog udjela kod svih vrsta depozita. Ukupni depoziti gospodarstva na 31. prosinca 2017. iznosili su 14,44 milijardu HRK, zabilježivši rast od 6,2% u odnosu na 31. prosinca 2016., kada su iznosili 13,60 milijardi HRK. Depoziti po viđenju bilježe rast od 21,14%, u odnosu na stanje prethodne godine, dok su oročeni depoziti pali su za 2,42% u odnosu na stanje krajem 2016. godine. Ukupni tržišni udio Banke u depozitima gospodarstva bilježi rast s 12,53% (31. prosinca 2016.) na 13,42% (31 prosinca 2017.). Ukupno tržište depozita u tom segmentu je poraslo za 7,99% dok su depoziti Banke porasli za 15,66%.

Gledano detaljnije po segmentima klijenata, daleko najveći rast tržišnog udjela u ukupnim depozitima ostvaren je u segmentu poduzeća gdje tržišni udio raste s 12,59% (31. prosinca 2016.) na 13,50% (31. prosinca 2017.). Tržište u ovom segmentu bilježi porast od 8,45% dok Banka raste za 16,36%.

Direktni kanali

Kartično poslovanje i mobilno plaćanje

U segmentu kartičnog poslovanja i mobilnog plaćanja povećan je broj debitnih kartica u odnosu na prošlu godinu za 2,07% te je njihov broj do kraja godine iznosio 828.991. Tijekom 2017. povećan je ukupan broj transakcija za 15,31% te ukupan volumen za 14,14%. Debitne kartice Erste Banke posebice su se značajnije koristile na POS uređajima, na kojima je broj transakcija povećan za 21,56%, dok je volumen povećan za 23,92%. U svrhu povećanja broja uručenih debitnih kartica, njihovog redovitijeg korištenja te povećanja broja i volumena transakcija na POS uređajima, organizirano je 27 promotivnih aktivnosti. U odnosu na 2016., u 2017. udio uručenih kartica povećan je za 1%, dok je aktiviranost uručenih kartica povećana za 3,76 %.

Nadzor i upravljanje mrežom za prihvat kartičnog i mobilnog plaćanja

Erste Banka je do 31. prosinca 2017. imala ukupno instalirano 705 bankomata, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine, predstavlja povećanje od 10,5%. Tijekom 2017. ukupan volumen transakcija povećan je za 8,16%, dok je ukupan broj transakcija povećan za 4,38%. U odnosu na 2016., značajno je povećano korištenje uplatne funkcionalnosti bankomata, pri čemu je broj transakcija povećan za 29,06%, dok je volumen transakcija povećan za 24,20%. U ukupnom broju bankomata, do konca 2017. bilo je instalirano 99 bankomata, koji uz isplatnu funkciju pružaju i mogućnost uplata, što u odnosu na 2016. predstavlja porast od 74%.

Digitalno bankarstvo - poslovanje s građanima

Banka je i tijekom 2017. ostvarila povećanje broja svih korisnika usluga digitalnog bankarstva. Najveći rast broja korisnika bilježi usluga Erste mBanking, koju je do konca 2017. koristilo 128.696 korisnika, odnosno 31,10% više

nego godinu ranije. Premda je usluga internetskog bankarstva banke Erste NetBanking također zabilježila rast broja korisnika za 1,18%, vidljiv je trend prelaska korisnika na Erste mBanking, koji klijentima pruža gotovo sve funkcionalnosti kao i Erste NetBanking. Također je povećan i broj korisnika Erste SMS usluge za 6,47%, u odnosu na 2016., koju je do konca godine koristilo 227.608 korisnika. Kako bi pripremila bazu izravnih terećenja na SEPA izravna terećenja, Banka je tijekom 2017. zatvorila neispravno otvorena, te ona izravna terećenja koja se nisu izvršavala u razdoblju dužem od 13 mjeseci. Iz tog razloga je broj otvorenih izravnih terećenja smanjen za 20,92% u odnosu na 2016., pri čemu nije bilo značajnijeg utjecaja na prihod od naknada.

Koristeći usluge Erste NetBanking, Erste mBanking, Erste kiosk, Erste NetPay i izravna terećenja, građani su napravili 9,90 milijuna transakcija, što je porast od 11,75% te u volumenu od 9,7 milijardi HRK, što je porast od 20,38% u odnosu na 2016.

Prikaz 3. Broj korisnika digitalnih kanala – građani

Izvor: Izdavatelj; Godišnje izvješće na 31.12.2017.

Prikaz 4. Broj i volumen transakcija obavljenih putem digitalnih kanala - građani

Interni podaci Izdavatelja, 2017.

Digitalno bankarstvo - poslovanje s pravnim osobama

Usluge digitalnog bankarstva Banke namijenjene segmentu pravnih osoba i tijekom 2017. zabilježile su rast broja korisnika i poduzeća. Broj poduzeća koja koriste Erste NetBanking, u odnosu na 2016., povećan je za 9,45% na 37.096, dok je broj korisnika u poduzećima povećan za 8,97% na 49.480. Povećan je i broj poduzeća koja koriste uslugu Erste mBanking (ponuđena u studenom 2016.) za 83,89% na 7.569, dok je broj korisnika povećan za 86,12% na

8.126. Pravne osobe su putem Erste NetBankinga, Erste mBankiga i MultiCash usluge obavile 20,1 milijun transakcija (kunske i devizne), što je porast od 11,05% u odnosu na 2016., dok je volumen rastao za 11,23%, na 187,3 milijardi HRK.

Prikaz 5. Broj korisnika digitalnih kanala – poslovni subjekti

Izvor: Izdavatelj; Godišnje izvješće na 31.12.2017.

Prikaz 6. Broj i volumen transakcija obavljenih putem digitalnih kanala – poslovni subjekti

Izvor: Izdavatelj; Godišnje izvješće na 31.12.2017.

Segmentacija poslovanja Erste banke

Izvještavanje po segmentima sastoji se od četiri operativna segmenta koji reflektiraju strukturu upravljanja Erste Grupom.

Prikaz 7. Segmentacija poslovanja Erste banke

Erste grupa — poslovni segmenti i poslovne linije

EBC

operativni segment

Građanstvo

Gospodarstvo

ALM/LCC

Financijska tržišta

EBC poslovne linije

Građanstvo

Malo i srednje poduzetništvo

Javni sektor

Lokalni korporativni klijenti

Komercijalno financiranje nekretnina

Veliki korporativni klijenti

ALM/LCC

FREE CAPITAL

Trgovanje i tržišne usluge

Financijske institucije

Izvor: Izdavatelj; Godišnje izvješće na 31.12.2017.

Građanstvo

Segment Građanstva predstavlja poslovne aktivnosti koje su u odgovornosti prodajne mreže Građanstva. Ciljani klijenti su najčešće fizičke osobe, obrtnici i slobodna zanimanja. Poslovanjem Građanstva upravlja se uglavnom u Banci u suradnji sa povezanim društvima Erste Grupe kao što su leasing i asset management društva sa naglaskom na kreditnim proizvodima, investicijskim proizvodima, tekućim računima, štednim proizvodima, kreditnim karticama, te uključuje i cross selling proizvoda kao npr. leasing, osiguranja, stambene štedionice.

Gospodarstvo

Segment Gospodarstva obuhvaća poslovanje s pravnim osobama različitih veličina prometa te s klijentima javnog sektora.

Malo i srednje poduzetništvo

Klijenti koji su u nadležnosti lokalne komercijalne mreže Segmenta Gospodarstva, a najvećim dijelom se radi o poduzećima sa godišnjim prometom od 7,5 milijuna HRK do 375 milijuna HRK.

Javni sektor

Sastoji se od tri osnovne kategorije klijenata: javni sektor, javna poduzeća i neprofitne organizacije. Javni sektor uključuje slijedeće kategorije klijenata: ministarstva, državno financirani fondovi i agencije, neprofitni subjekti osnovani od središnje države ili pod kontrolom središnje države, regionalne vlade i organizacije financirane od strane njih, gradske uprave, javno zdravstvo i osiguravajuća društva. Općenito javni sektor ne uključuje banke i nebankovne financijske institucije, mirovinske fondove, agencije za izdavanje Obveznica (uključujući državne dužničke agencije) te poduzeća koja upravljaju portfeljem - koja su dio segmenta Financijskih tržišta. Javna poduzeća uključuju sva nefinancijska

državna poduzeća i korporacije sa više od 50% vlasništva države ili regionalnih vlada ili općina isključujući poduzeća koja kotiraju na burzi.

Neprofitni sektor sadrži slijedeća privatna neprofitna poduzeća: središnja crkvena tijela, državni radnički sindikati, političke stranke i organizacije od državne važnosti, privatne škole i humanitarne organizacije.

Lokalni korporativni klijenti (LLC)

Klijenti sa konsolidiranim godišnjim prometom većim od 375 milijuna HRK, a koji nisu definirani kao Veliki Korporativni klijenti (GLC) odnosno ne nalaze se na listi GLC klijenata.

Komercijalno financiranje nekretnina

Uključuje investitore u nekretnine u svrhu ostvarenja prihoda od najma od pojedinačnih nekretnina ili portfelja nekretnina, graditelje pojedinačnih nekretnina ili portfelja nekretnina u svrhu ostvarivanja kapitalne dobiti kroz prodaju, zatim klijente koji pružaju usluge upravljanja imovinom te koji ulažu vlastite nekretnine za poslovne svrhe.

Veliki Korporativni klijenti (GLC)

Klijenti/grupe klijenata sa značajnim djelovanjem na glavnom tržištu/proširenom glavnom tržištu Erste Grupe sa konsolidiranim godišnjim prometom od najmanje 3,7 milijardi HRK. GLC klijenti se nalaze na Grupnoj GLC listi klijenata, a koji su pod nadležnosti Grupnog GLC-a. GLC se općenito sastoji od sljedećih tipova klijenata: klijenti u regiji koji imaju godišnji promet iznad 3,7 milijardi HRK, klijenti sa godišnjim prometom ispod 3,7 milijardi HRK u slučaju multinacionalnih poduzeća ili snažne potrebe klijenta za uslugama na tržištu kapitala, poduzeća u državnom vlasništvu koja kotiraju ili potencijalno kotiraju na burzi, financijska sponzorstva (npr. Privatni dionički fondovi), učešća (u slučaju većinskih udjela) financijskih sponzora će biti grupirana sa financijskim sponzorom i upravljana od strane GLC-a. Međunarodne grupacije sa sjedištima izvan proširenog glavnog tržišta, te koje imaju godišnji konsolidirani promet iznad 3,7 milijardi HRK, su segmentirane kao GLC klijenti samo ako je Erste Grupa u poslovnom odnosu sa sjedištem međunarodne grupacije.

Asset Liability Management (ALM) i Local Corporate Center (LCC)

Free Capital je definiran kao razlika između prosječnog ukupnog kapitala i zbroja prosječnog alociranog kapitala od ostalih operativnih segmenata, a koji se izvještava u sklopu operativnog segmenta ALM/LCC.

Financijska Tržišta

Sadrži poslove trgovanja, te pružanja usluga na financijskim tržištima kao i poslovanje sa financijskim institucijama. Trgovanje i tržišne usluge sadrže sve aktivnosti povezane sa upravljanjem knjigom trgovanja, izvršavanje naloga na tržištu koristeći knjige trgovanja Izdavatelja za market making i kratkoročno upravljanje likvidnošću. Uključuje prihode i rezultat vrednovanja indirektno povezan sa transakcijama klijenta (koji može biti važeći i za ALM transakcije) uzimajući u obzir premije rizika naknade za izvršenja navedenih poslova. Također uključuje 20% naknade od Sektora Građanstva za usluge riznice. Financijske Institucije su poduzeća koja pružaju financijske usluge svojim klijentima ili članovima te se ponašaju kao profesionalni i aktivni sudionici na financijskim tržištima trgujući u svoje ime ili na zahtjev svojih klijenata (banke, središnje banke, razvojne banke, investicijske banke, investicijski fondovi, brokerske tvrtke, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi, kreditne zadruge, stambene štedionice, poduzeća za upravljanja portfeljem, državne agencije za izdanje dužničkih instrumenata, državni fondovi, mjenjačnice).

Poduzeća koja pružaju usluge financijskim institucijama, uključujući skrbništvo, depozitne usluge, komercijalno poslovanje (krediti, upravljanje gotovinom, financiranje izvoza i trgovine) te transakcije na tržištima kapitala, pripadaju segmentu Financijskih Institucija.

Prikaz 8. Izvještavanja poslovnih segmenata

	Građanstvo		Mala i srednja poduzeća		Javni sektor		Lokalni Korporativni Klijenti		Komercijalno financiranje nekretnina		Veliki korporativni klijent
u HRK milijunima	2016.	2017.	2016.	2017.	2016.	2017.	2016.	2017.	2016.	2017.	2016.	2017.
Xxxx kamatni prihod	1.243	1.315	413	427	273	226	84	93	25	20	84	28
Xxxx prihod od naknada i provizija	417	450	198	211	10	8	19	18	2	2	10	7
Prihod od dividende	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Neto rezultat trgovanja i rezultat fer vrijednosti	73	79	39	32	2	2	3	5	2	1	3	3
Neto rezultat po metodi udjela	9	10	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Prihod od najma investicijske imovine i ostali operativni leasing	44	36	133	109	-	-	-	-	-	-	-	-
Administrativni troškovi	(959)	(1.015)	(362)	(353)	(16)	(17)	(18)	(17)	(11)	(13)	(14)	(14)
Ostvareni neto dobici ili gubici od financijske imovine i obveza koji se ne vrednuju po FV kroz RDG	-	-	(3)	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Umanjenje ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja se ne vrednuje po FV kroz RDG	-	(32)	(245)	(117)	(28)	(5)	(21)	(193)	(70)	(66)	2	(406)
Ostali operativni rezultat	7	(7)	(80)	(6)	(8)	6	2	7	(17)	1	-	3
Dobit/(gubitak) od poslovanja prije poreza	834	836	93	303	233	220	69	(87)	(69)	(55)	85	(379)
Porez na dobit	(166)	(147)	(24)	(55)	(47)	(40)	(14)	16	14	10	(17)	68
Dobit/(gubitak) tekuće godine	668	689	69	248	186	180	55	(71)	(55)	(45)	68	(311)
Dobit/(gubitak) od manjinskih udjela (ne-kontrolirajući udjeli)	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Dobit/(gubitak) tekuće godine nakon manjinskih udjela	668	689	69	248	186	180	55	(71)	(55)	(45)	68	(311)

Operativni prihod	1.786	1.000	000	000	285	236	106	116	29	23	97	38
Operativni rashod	(959)	(1.015)	(362)	(353)	(16)	(17)	(18)	(17)	(11)	(13)	(14)	(14)
Operativni rezultat	000	000	000	426	269	219	88	99	18	10	83	24

RWA (kreditni rizik, stanje na kraju razdoblja)	8.901	8.466	10.017	11.072	3.379	3.429	1.938	2.000	000	000	1.895	1.183
Prosječni alocirani kapital	1.182	1.176	1.033	1.138	366	352	186	219	48	55	188	163

Cost/income ratio	53,7%	54%	46,2%	45%	5,6%	7%	17,0%	15%	37,9%	57%	14,4%	37%
RoE na alocirani kapital	56,5%	59%	6,7%	22%	50,8%	51%	29,6%	(32%)	(114,6%)	(82%)	36,2%	(191%)

Ukupna imovina (stanje na kraju razdoblja)	19.703	20.856	11.016	12.358	9.421	7.234	2.709	2.600	658	753	1.791	1.150
Ukupne obveze isključujući kapital (stanje na kraju razdoblja)	30.541	31.244	7.638	8.612	1.545	1.299	636	925	150	123	317	397

Umanjenja vrijednosti i rezervacije	(7)	(37)	(342)	(131)	(34)	2	(18)	(186)	(92)	(66)	2	(403)
Umanjenje ili ukidanje umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od kreditnih institucija i klijenata	-	(32)	(246)	(112)	(24)	(4)	(21)	(193)	(70)	(66)	2	(406)
Umanjenje ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja se ne vrednuje po FV kroz RDG	-	-	-	(4)	(4)	(1)	-	-	-	-	-	-
Alokacija/otpuštanje rezerviranja za potencijalne kreditne rizike	(3)	(4)	(35)	(9)	(6)	7	5	7	(4)	1	-	3
Umanjenje vrijednosti od goodwilla	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Umanjenje ili ukidanje umanjenja vrijednosti od nefinancijske imovine	(4)	(1)	(61)	(6)	-	-	(2)	-	(18)	(1)	-	-

	Trgovanje i tržišne usluge		Financijske institucije		ALM		Ostalo		GRUPA
u HRK milijunima	2016.	2017.	2016.	2017.	2016.	2017.	2016.	2017.	2016.	2017.
Xxxx kamatni prihod	12	6	24	4	(147)	(00)	00	00	0.000	2.071
Xxxx prihod od naknada i provizija	1	3	26	37	(4)	(5)	(16)	(16)	663	715
Prihod od dividende	-	-	-	-	-	-	1	1	1	1
Neto rezultat trgovanja i rezultat fer vrijednosti	85	57	7	5	7	12	1	3	222	199
Neto rezultat po metodi udjela	-	-	-	-	-	-	-	-	9	10
Prihod od najma investicijske imovine i ostali operativni leasing	-	-	-	-	-	-	1	2	178	147
Administrativni troškovi	(24)	(30)	(13)	(17)	(9)	(12)	(38)	(52)	(1.464)	(1.540)
Ostvareni neto dobici ili gubici od financijske imovine i obveza koji se ne vrednuju po FV kroz RDG	-	-	-	-	3	2	65	3	65	5
Umanjenje ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja se ne vrednuje po FV kroz RDG	2	-	1	(2)	(3)	2	(2)	(47)	(364)	(866)
Ostali operativni rezultat	(2)	(1)	(1)	(1)	(22)	(9)	(36)	(95)	(157)	(102)
Dobit/(gubitak) od poslovanja prije poreza	74	35	44	26	(175)	(96)	25	(163)	1.213	640
Porez na dobit	(15)	(6)	(9)	(5)	41	21	(63)	(45)	(300)	(183)
Dobit/(gubitak) tekuće godine	59	29	35	21	(134)	(75)	(38)	(208)	913	457
Dobit/(gubitak) od manjinskih udjela (ne-kontrolirajući udjeli)	-	-	-	-	-	-	38	(77)	38	(77)
Dobit/(gubitak) tekuće godine nakon manjinskih udjela	59	29	35	21	(134)	(75)	(76)	(131)	875	534

Operativni prihod	98	66	57	46	(144)	(00)	00	00	0.000	3.143
Operativni rashod	(24)	(30)	(13)	(17)	(9)	(12)	(38)	(52)	(1.464)	(1.540)
Operativni rezultat	74	36	44	29	(153)	(91)	(2)	(24)	1.669	1.603

RWA (kreditni rizik, stanje na kraju razdoblja)	398	523	177	138	5.861	5.909	2.529	2.429	35.582	36.036
Prosječni alocirani kapital	94	55	15	21	757	845	3.784	4.049	7.653	8.073

Cost/income ratio	24,5%	45%	22,8%	37%	(6,3%)	(15%)	105,6%	186%	46,7%	49%
RoE na alocirani kapital	62,8%	53%	233,3%	100%	(17,7%)	(9%)	(2,0%)	(3%)	11,4%	7%

Ukupna imovina (stanje na kraju razdoblja)	1.651	1.000	000	000	17.004	18.169	1.114	1.008	65.604	65.925
Ukupne obveze isključujući kapital (stanje na kraju razdoblja)	794	185	1.038	1.688	14.769	12.915	188	331	57.616	57.719

Umanjenja vrijednosti i rezervacije	2	-	1	(2)	(7)	7	(73)	(122)	(568)	(938)
Umanjenje ili ukidanje umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od kreditnih institucija i klijenata	2	-	1	(2)	(2)	2	1	(48)	(357)	(861)
Umanjenje ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja se ne vrednuje po FV kroz RDG	-	-	-	-	(1)	-	(2)	-	(7)	(5)
Alokacija/otpuštanje rezerviranja za potencijalne kreditne rizike	-	-	-	-	(4)	5	2	1	(45)	11
Umanjenje vrijednosti od goodwilla	-	-	-	-	-	-	(53)	(4)	(53)	(4)
Umanjenje ili ukidanje umanjenja vrijednosti od nefinancijske imovine	-	-	-	-	-	-	(21)	(71)	(106)	(79)

Izvor: Izdavatelj; Godišnje izvješće na 31.12.2017.

5.1.2 Osnova za svaku izjavu Izdavatelja u vezi s njegovim konkurentskim položajem

NAPOMENA: U ovoj točki su za potrebe utvrđivanja tržišnog položaja korišteni su Privremeni revidirani i nerevidirani podaci za kreditne institucije koje Hrvatska narodna banka objavljuje na svojim Internet stranicama (https:// xxx.xxx.xx/xxxxxxxxxx/xxxxxxxxxxx-xxxxxx/xxxxxxxxxxx-xxxxxx/xxxxx-xxxxxxxxx-xxxxxxxxxxx-xxxxxxxxxxx/xxxxxxxx- institucije/pokazatelji-poslovanja-kreditnih-institucija). Zbog metodoloških razlika podaci o Izdavatelju u tim izvješćima u nekim dijelovima se u manjoj mjeri razlikuju od podataka u revidiranim godišnjim i nerevidiranim polugodišnjim izvješćima navedenim u točki 11.1 dijela II. ovog Prospekta.

Prikaz 9. Tržišni udio Izdavatelja po visini ukupne aktive (HRK mlrd.)

401,17 396,53 399,25 400,94

14,71%

14,53%

14,33%

14,15%

59,00

56,12

57,21

58,26

31.12.2015 31.12.2016 31.12.2017 30.06.2018

Aktiva = Sektor Aktiva = ESB ESB = tržišni udio

Izvor: Hrvatska narodna banka, Privremeni revidirani i nerevidirani podaci za kreditne institucije

6 Organizacijska struktura

6.1 Kratak opis grupe te položaja koji Izdavatelj ima u grupi

Izdavatelj je kreditna institucija u smislu Zakona o kreditnim institucijama koja samostalno funkcionira na tržištu u skladu s primjenjivim propisima. Međutim, Izdavatelj je i član, jedne od vodećih bankarskih grupacija u Istočnoj Europi na čijem je čelu Erste Group Bank AG, Beč („Erste Grupa“) i u tom svojstvu poslovno usklađuje svoje aktivnosti s drugim članicama Erste Grupe u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

Obzirom na svoj položaj i gospodarsku snagu, na relevantnim tržištima Izdavatelj često surađuje s drugim članicama Erste Grupe, između ostalog i kao prodajni kanal za njihove proizvode i usluge, omogućujući tako klijentima prednosti koje proizlaze iz poslovanja sa snažnom poslovnom grupacijom financijskih institucija.

Vlasnička struktura Izdavatelja obrazložena je u točki 10.1 II. dijela Prospekta.

U nastavku je dan kratak pregled većinskog dioničara Izdavatelja, te društava u kojima Izdavatelj drži vlasničke udjele.

Erste Group Bank AG

Pravni prednik Erste Group Bank AG osnovan je 1819. godine kao prva štedna banka pod imenom Verein der Ersten österreichischen Spar-Casse. 1997. godine, nakon spajanja sa Giro Credit bankom promijenjeno joj je ime u Erste Bank der oesterreichischen Sparkassen AG. Nakon spajanja sa Giro Credit bankom postala je tada druga po veličini kreditna institucija u Austriji. Od kolovoza 2008. sukladno odluci skupštine dioničara aktivnosti poslovanja u Austriji se odvijaju u okviru Erste Bank der oesterreichischen Sparkassen AG, a tvrtka majka dobiva naziv Erste Group Bank AG.

Erste Grupa jedna je od vodećih bankarska grupacija u Srednjoj i Istočnoj Europi u svom poslovanju fokusirana na poslovanje sa stanovništvom i malim i srednjim poduzetništvom. Ukupno opslužuje 16,5 milijuna klijenata. Sa 2.524 poslovnice, Erste Grupa zapošljava 47.600 djelatnika krajem lipnja 2018. Erste Grupa je naročito prisutna na bankarskom tržištu Austrije te zemalja Srednje i Istočne Europe (Češka, Rumunjska, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija i Crna Gora), ali i u većim svjetskim financijskim centrima kao što su New York, London i Hong Kong.

Erste Grupa pruža širok spektar financijskih usluga, uključujući kreditno-depozitno poslovanje, investicijsko bankarstvo, trgovanje vrijednosnim papirima i izvedenicama (za svoj račun i za račun klijenata), upravljanje financijskom imovinom, projektno financiranje, međunarodno financiranje trgovine, korporativno financiranje, aktivnosti iz područja tržišta novca i tržišta kapitala, trgovanje devizama, leasing te faktoring.

Prikaz 10. Izabrani konsolidirani pokazatelji poslovanja Erste Group Bank AG za 2017. godinu

u EUR milijunima 2016 2017

Bilanca

Ukupna imovina	208,227	220,659
Krediti i potraživanja od kreditnih institucija	3,469	9,126
Krediti i potraživanja od klijenata	130,654	139,532
Trgovanje, financijski instrumenti	47,586	42,752
Nematerijalna imovina	1,390	1,524
Novac i ostala sredstva	25,127	27,726
Obveze i kapital	208,227	220,659
Depoziti banke	14,631	16,349
Depoziti klijenata	138,013	150,969
Dužnički vrijednosni papiri	27,192	25,095
Obveze raspoložive za trgovanje i ostale obveze	11,789	9,958
Kapital raspoloživ manjinskim udjelima	4,142	4,416
Kapital raspoloživ vlasnicima matice	12,460	13,872

Račun dobiti i gubitka

Xxxx prihod od kamata	4,374.5	4,353.2
Xxxx prihod od naknada i provizija	1,783.0	1,851.6
Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost	272.3	222.8
Operativni prihodi	6,691.2	6,669.0
Operativni troškovi	(4,028.2)	(4,158.2)
Operativni rezultat	2,663.0	2,510.8
Neto gubitak od umanjenja vrijednosti financijske imovine	(195.7)	(132.0)
Operativni rezultat prije oporezivanja	1,950.4	2,077.8
Xxxx dobit raspoloživa vlasniku matičnog društva	1,264.7	1,316.2

Izvor: Godišnje izvješće Erste Group Bank AG za 2017. godinu

Ovisna i pridružena društva Izdavatelja na dan 31.12.2017

Niže su navedena društva u kojima Izdavatelj ima prevladavajući ili kontrolni utjecaj. U tim društvima Izdavatelj ostvaruje svoja prava na način i putem tijela i organa predviđenih propisima i internim aktima tih društava. Ulaganja u ovisna i pridružena društva vode se po trošku ulaganja u nekonsolidiranim financijskim izvještajima Izdavatelja umanjenom za ispravak vrijednosti.

Prikaz 11. Ovisna i pridružena društva Izdavatelja

Naziv ovisnog društva	Bilješka	Vlasnički udio	Osnovna djelatnost	Sjedište
Erste Nekretnine d.o.o.	19	100%	Poslovanje nekretninama	Xxxxx Xxxxxx 2A, Zagreb
Erste Bank a.d. Podgorica, Montenegro	19	100%	Kreditna institucija	Ulica Arsenija Boljevića 2A Podgorica, Montenegro
Erste Card Club d.o.o. za financijsko posredovanje i usluge	19	100%	Financijsko posredovanje i usluge	Ulica Xxxxx Xxxxxxxxxxx 6, Zagreb
Erste Card d.o.o. Slovenija	19	100%	Financijsko posredovanje i usluge	Xxxxxxxx xxxxx 000, Xxxxxxxxx, Xxxxxxxxx
Diners Club International Mak d.o.o.e.l., Skopje	19	100%	Financijsko posredovanje i usluge	Kej 13-ti Noemvri, 2/2 GTC, Skopje
Erste Factoring d.o.o. za faktoring	19	74,996%	Društvo za otkup nedospjelih potraživanja	Xxxxx Xxxxxx 2, Zagreb
Erste & Steiermärkische S-Leasing, d.o.o.	19	50%	Financijski i operativni najmovi	Zelinska 3, Zagreb
Izbor Nekretnina d.o.o.	19	100%	Upravljanje nekretninama i najam	Xxxxx Xxxxxx 2, Zagreb
Erste Group IT HR d.o.o.	19	80%	IT inženjering	Jurja Haulika 19/A, Bjelovar
Naziv pridruženog društva
S Immorent Zeta d.o.o.	19	49%	Poslovanje nekretninama	Xxxxx Xxxxxx 2A, Zagreb
Erste d.o.o..- društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima	19	45,86%	Društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima	Xxxxx Xxxxxx 2A, Zagreb

Izvor: Izdavatelj; Godišnje izvješće na 31.12.2017.

Stjecanja i spajanja tokom 2017. godine i 2018. godine do datuma Prospekta

Na dan 09. ožujka 2017. godine društvo Erste Card Club d.o.o., Zagreb je steklo 100% vlasničkog udjela u društvima Diners Club International Beograd d.o.o., Beograd, Republika Srbija („DCIB“) za iznos od HRK 35 milijuna i Diners Club International MAK d.o.o.e.l., Skopje, Republika Makedonija za novčanu naknadu u iznosu 15 milijuna HRK. Dana 14. ožujka 2017. izvršena je dokapitalizacija Diners Club International Beograd d.o.o. u iznosu 4 milijuna HRK.

Nakon stjecanja, otkrivene su materijalne nepravilnosti u financijskom poslovanju DCIB zbog čega je nad njim otvoren stečajni postupak 16. lipnja 2017. koji je još uvijek u tijeku. Za trošak stjecanja i dokapitalizacije DCIB provedeno je umanjenje vrijednosti u punom iznosu (HRK 38,8 milijuna) u 2017. godini, te dodatno ispravak vrijednosti kredita DCIB u iznosu HRK 56,2 milijuna. Povrh toga, izvršen je ispravak vrijednosti ulaganja u Diners Club International MAK d.o.o.e.l., Skopje za iznos od HRK 7,3 milijuna. Tokom 2017. godine Banka je prodala 49% vlasničkog udjela u društvu Xxxxxxx Xxxxx d.o.o.

Dana 30. srpnja 2018. Izdavatelj je javno objavio da namjerava, u skladu sa donesenim odlukama nadležnih tijela Banke, steći poslovne udjele u društvu Erste factoring d.o.o. od Erste Group Bank AG u ukupnom nominalnom iznosu od HRK 21.250.200,00, koji predstavlja 25,00% temeljnog kapitala društva Erste factoring d.o.o. Nakon provedenog upisa stjecanja poslovnih udjela u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu, Banka namjerava pripojiti društvo Erste factoring d.o.o. pod uvjetom ishođenja odobrenja Hrvatske narodne banke i Glavne skupštine Banke. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je dana 20. rujna 2018. godine dala suglasnost Banci za pripajanje društa Erste factoring d.o.o.

6.2 Ovisnost Izdavatelja o drugim subjektima unutar Grupe, zajedno s objašnjenjem ove ovisnosti

Iz vlasničke strukture Izdavatelja opisane u točci 10.1 dijela II. ovog Prospekta proizlazi njegov ovisan položaj u odnosu na Erste Group Bank AG i Steiermärkische Bank und Sparkassen AG.

Erste Group Bank AG i Steiermärkische Bank und Sparkassen AG mogu neposredno ostvarivati prevladavajući utjecaj na Izdavatelja. Kontrola dioničara nad Izdavateljem koja proizlazi iz ovisnog položaja može se manifestirati isključivo kroz ostvarivanje prava iz dionica Izdavatelja na zakonom predviđeni način. Osim neposrednog sudjelovanja u kapitalu, ne postoji ni jedna druga pravna osnova iz koje bi proizlazila ovisnost Izdavatelja o dioničarima.

7 Informacije o trendovima

7.1 Izjava da nije bilo značajnih negativnih promjena u očekivanjima Izdavatelja od datuma posljednjih objavljenih revidiranih financijskih izvještaja

Nije bilo značajnih negativnih promjena u očekivanjima Izdavatelja od datuma posljednjih objavljenih revidiranih financijskih izvješća.

8 Predviđanja ili procjene dobiti

Izdavatelj u ovom Registracijskom dokumentu nije iznio predviđanja ili procjene buduće dobiti.

9 Administrativna, rukovodeća i nadzorna tijela

9.1 Imena, poslovne adrese i funkcije u Izdavatelju članova administrativnih, rukovodećih i nadzornih tijela, naznaka osnovne djelatnosti koju obavljaju izvan samog Izdavatelja, ako su značajne u odnosu na tog Izdavatelja

Uprava izdavatelja:

Xxxxxxxxx Xxxxxxxxx

Funkcija: predsjednik Uprave

Ovlaštenja: zastupa skupno s još jednim članom Uprave ili prokuristom

Poslovna adresa: Xxxxx Xxxxxx 0, Xxxxxx, Xxxxxxxxx Xxxxxxxx

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: predsjednik Nadzornog odbora Erste & Steiermärkische S- leasing d.o.o.

zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Erste Factoring d.o.o. predsjednik Odbora direktora Erste Bank AD Podgorica

Zaduženja: Sektor upravljanja rizicima

Sektor upravljanja kreditnim rizikom

Sektor naplate i upravljanja lošim plasmanima Sektor korporativne sigurnosti

Sektor ljudskih potencijala Sektor pravnih poslova

Sektor za upravljanje nefinacijskim rizicima Ured korporativnih komunikacija

Ured strateške inicijative

Xxxxxxxxx Xxxxxxxxx magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Beču 1989. godine, a 1995. i doktorirao na istom fakultetu. U periodu od 1999. do 2004. godine pohađao je tri programa za usavršavanje menađerskih vještina (Chase Credit Management Programu Londonu; General Management Program(MDII) Grupe Bank Austria; Managerial Effectiveness / Malik Management Centre St Gallen).

Karijeru je započeo 1996. u Moskvi, na poziciji glavnog predstavnika Creditanstalt u Rusiji. 1998. prelazi na funkciju voditelja upravljanja rizicima u Bank Austria Creditanstalt Russia, također u Moskvi. 2001. prelazi u International Moscow Bank gdje je bio zadužen za projekt integracije IMB i Bank Austria Creditanstalt Russia. 2002. dolazi u Hrvatsku na mjesto člana Uprave HVB Croatia d.d. zaduženog za upravljanje rizicima, kontroling, IT i operativne funkcije. Paralelno s dužnošću člana Uprave obnaša i dužnost člana nadzornog odbora HVB leasing i Wüstenrot stambene štedionice. Spajanjem HVB-a i Splitske banke, sredinom 2003. postaje direktor Sektora za upravljanje rizicima i Sektora operativnih funkcija. 2006. odlazi u Moskvu na poziciju direktora Sektora operativnih funkcija i člana uprave ZAO Raiffeisen bank, gdje radi do kraja 2010. sa zaduženjima za sve operativne i IT aktivnosti banke, kao i za unutarnju organizaciju banke.

Početkom 2011. godine dolazi u ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. na poziciju člana Uprave, a 2015. godine preuzima funkciju predsjednika Uprave.

Xxxxxxxx Xxxxxxx

Funkcija: član Uprave

Ovlaštenja: zastupa skupno s još jednim članom Uprave ili prokuristom

Poslovna adresa: Xxxxx Xxxxxx 0, Xxxxxx, Xxxxxxxxx Xxxxxxxx

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: član Odbora direktora Erste Bank A.D. Podgorica

zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Erste Nekretnine d.o.o. predsjednik Nadzornog odbora Erste Factoring d.o.o.

zamjenik predsjednika Nadzornog odbora IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji

član Nadzornog odbora Erste & Steiermärkische S- leasing d.o.o. zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Zagrebačka burza d.d. član društva PERITUM d.o.o.

Zaduženja: Sektor malih i srednjih klijenata Sektor velikih klijenata

Sektor razvoja i podrške poslovanju korporativnih klijenata i financijskih tržišta Sektor financijskih tržišta

Xxxxxxxx Xxxxxxx diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega je položio brokerski i stručni bankarski ispit. Na području dugoročnog financiranja još se stručno usavršavao kod AIB International Consultants u Dublinu u Irskoj.

Karijeru započinje 1990. kad se zapošljava u Trgovačkoj banci d.d. Zagreb kao viši financijski službenik. U razdoblju od 1992. do 1995. najprije je direktor Xxxxxxx, a potom i direktor Direkcije gospodarstva Trgovačke banke d.d.. U razdoblju od 1995. do 2000. godine je član Uprave Trgovačke banke d.d. Zagreb, odnosno u razdoblju od 2000. do 2003. godine je član Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d. Zagreb koja je nastala spajanjem Trgovačke, Čakovačke i Bjelovarske banke. Spajanjem Erste&Steiermärkische Bank d.d. Zagreb i Riječke banke d.d. Rijeka tijekom 2003. godine postaje član Uprave Erste banke.

Xxxxxxx Xxxxx

Funkcija: član Uprave

Ovlaštenja: zastupa skupno s još jednim članom Uprave ili prokuristom

Poslovna adresa: Xxxxx Xxxxxx 0, Xxxxxx, Xxxxxxxxx Xxxxxxxx

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: predsjednik Nadzornog odbora Erste nekretnine d.o.o.

član Odbora direktora Erste Bank A.D. Podgorica

Zaduženja: Sektor računovodstva i kontrolinga Sektor upravljanja aktivom i pasivom Sektor unutarnje revizije

Ured za ekonomska istraživanja Ured za poreze Grupe

Xxxxxxx Xxxxx diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započela 1990. godine u Trgovačkoj banci d.d. u Zagrebu. U razdoblju od 1990. do 2000. godine bila je direktor Službe računovodstva, odnosno direktor Službe unutarnje kontrole te potom i članica Uprave Trgovačke banke Zagreb, pri čemu je bila zadužena za platni promet, analizu i kontrolu te IT.

U razdoblju od 2000. do 2002. bila je direktor Službe unutarnje kontrole Erste&Steiermärkische bank d.d. Zagreb. Nakon kupnje Riječke banke d.d. od strane Erste Bank, tijekom godinu dana (2002.-2003.) bila je član Uprave Riječke banke d.d. Pripajanjem ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. Zagreb Riječkoj banci d.d. Rijeka postaje članom Uprave Erste banke.

Xxxxxx Xxxxx

Funkcija: član Uprave

Ovlaštenja: zastupa skupno s još jednim članom Uprave ili prokuristom

Poslovna adresa: Xxxxx Xxxxxx 0, Xxxxxx, Xxxxxxxxx Xxxxxxxx

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: predsjednik Nadzornog odbora Erste Card Club d.o.o.

član Nadzornog odbora Erste d.o.o. - društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Zaduženja: Sektor građanstva

Sektor razvoja poslovanja s građanstvom Sektor direktnih kanala

Sektor marketinga

Xxx za digitalnu transformaciju

Xxxxxx Xxxxx diplomirao je 1989. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započeo 1989. godine u Bjelovarskoj banci d.d. gdje je u periodu od 10 godina radio na poslovima projektanta, organizatora i programera informatičkih sustava. 1999. godine dolazi na poziciju zamjenika direktora a ubrzo i direktora Sektora građanstva Bjelovarske banke d.d.. U periodu 2000. do 2004. obnaša dužnost direktora regionalne direkcije Istok u Sektoru građanstva u ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK koja je nastala spajanjem Trgovačke, Čakovačke i Bjelovarske banke. Od 2004. do 2014. obavlja dužnost direktora Sektora građanstva, te je 2014. imenovan članom Uprave Erste banke.

Xxxxxx Xxxxxx

Funkcija: član Uprave

Ovlaštenja: zastupa skupno s još jednim članom Uprave ili prokuristom

Poslovna adresa: Xxxxx Xxxxxx 0, Xxxxxx, Xxxxxxxxx Xxxxxxxx

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: član društva VALETUDO d.o.o.

Zaduženja: Sektor procesinga Sektor IT i organizacije

Ured za upravljanje portfeljem projekata Ured za IT strategiju, arhitekturu i upravljanje Sektor upravljanja imovinom i gotovinom

Xxxxxx Xxxxxx diplomirao je na Sveučilištu ekonomije i poslovnog upravljanja u Beču, nakon čega je 1995. stekao certifikat ovlaštenog revizora za kvalitetu upravljanja sustavima, te 1997. certifikat za konzultantska upravljanja.

Karijeru je započeo 1988. u društvu Bollenberger&Bollenberger GmbH, Wiener Neustadt, Austria, te je 1994. nastavio u društvu TPA Horwath Unternehmensberatung GmbH, Vienna, Austria. 1997. obavlja poslove višeg konzultanta u društvu Syngorup Unternehmengsberatung GmbH, Trier, Germany. 1998. prelazi u Erste Group Immorent AG gdje do 2000. obavlja poslove međunarodnog poslovanja. Od 2000. do 2002. obavlja poslove direktora međunarodnog sektora te direktora finacija i kontrolinga. Od 2002. u društvu Poistovna Slovenskej sporitelne, a.s. Bratislava i Camelot IT and Consulting GmbH, Erste Group, Bratislava obnaša funkciju člana Odbora direktora, a od 2007. obavlja poslove direktora u IT Solutions SK i IT Services SK spol. s.r.o., (Erste Group, Bratislava). Od 2010. do 2012. obavlja poslove direktora u IT Solutions Holding GmbH, Republika Austrija i Erste Group IT International spol s.r.o., Bratislava. 2012. postaje član Uprave u Brokerjet Bank AG (Erste Group, Beč, Republika Austrija) dok 2014. postaje član Uprave Erste banke.

Nadzorni odbor izdavatelja:

Xxxxxxxxx Xxxxxx

Funkcija: Predsjednik Nadzornog odbora

Poslovna adresa: Erste Group Bank AG

0000 Xxxx, Xx Xxxxxxxxx 0

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: član Uprave Erste Group Bank AG

Xxxxxxxxx Xxxxxx završio je Komercijalnu visoku školu 1985., a 1987. diplomirao je na Export Academy na Sveučilištu u Beču. 2003.g. postaje član Uprave Bank Austria Creditanstalt AG te je zadužen za poslovanje sa pravnim i fizičkim osobama, te upravljanje imovinom. Od 2006. do 2007. vrši funkciju člana Uprave Bank Austria Creditanstalt AG, zadužen za Sektor građanstva, nakon čega postaje član Uprave zadužen za Sektor građanstva u HypoVereinsbank AG, sa mandatom do 2009. Istovremeno je u razdoblju od siječnja 2008. do rujna 2009. izvršni dopredsjednik, direktor Sektora poslovanja sa fizičkim osobama za Njemačku i Austriju u UniCredit Group. U razdoblju od listopada 2009. do veljače 2016. vrši funkciju izvršnog direktora UniCredit Bank Austria AG, a od lipnja 2011. do listopada 2016. je predsjednik Asocijacije austrijskih bankara. U periodu od listopada do prosinca 2016. vrši funkciju vršitelja dužnosti člana Uprave Erste Group Bank AG nadležnog za upravljanje rizicima. U siječnju 2017. postaje član Uprave Erste Group Bank AG.

Xxxx Xxxxxx Xxxxxxxx

Funkcija: Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora

Poslovna adresa: Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Xxxxxxxxxxxxxxx 0 - Xxxxxxxx 000, X-0000 Xxxx, Republika Austrija

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: član Uprave Steiermärkische Bank und Sparkassen Aktiengesellschaft

član Nadzornog odbora Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o. član Nadzornog odbora Erste Banka a.d. Novi Sad

član Nadzornog odbora Banka Sparkasse d.d. Ljubljana član Nadzornog odbora S Leasing d.o.o. Beograd

član Odbora Direktora Erste Banka a.d. Podgorica predsjednik Nadzornog odbora Sparkasse Bank d.d. Sarajevo

predsjednik Nadzornog odbora Sparkasse Bank Makedonija a.d. Skopje

Xxxx Xxxxxx Xxxxxxxx diplomirao je financije i ekonomiju na Sveučilištu Massachusetts u Bostonu, a magistrirao poslovnu administraciju na Sveučilištu South Carolina u Kolumbiji (MBA). Po završetku studija radio je kao porezni inspektor u Upravi javnih prihoda Massachusetts u Bostonu u Americi i kao analitičar u Moellendorf&Company u Budimpešti, u Mađarskoj.

Karijeru u Erste Group Bank AG Beč, x. Xxxxxxxx je započeo 1997. godine kao direktor za centralnu i istočnu Europu, gdje je sudjelovao u akviziciji najvećih banaka usmjerenih na poslovanje sa stanovništvom i malim poduzetnicima u Češkoj i Slovačkoj. Trenutno obavlja funkciju člana Uprave Steiermärkische Bank und Sparkassen AG. Od 2006. do 2008. obnašao je funkciju predsjednika uprave u Erste Bank Srbija AD, Novi Sad, a od 2009. do 2010 predsjednika uprave u good. bee Holding Vienna.

Xxxxx Xxxxxx

Funkcija: Član Nadzornog odbora

Poslovna adresa: Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Xxxxxxxxxxxxxxx 0 - Xxxxxxxx 000,

A-8011, Graz, Republika Austrija

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: zamjenik predsjednika Uprave Steiermärkische Bank und Sparkassen AG

član Nadzornog odbora Bankhaus Krentschker&CO AG član Nadzornog odbora S Immorent AG,

član Uprave Höller Privatstiftung

član Nadzornog odbora MCG GRAZ E.GEN

Xxxxx Xxxxxx diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Grazu 1977. Karijeru je započeo 1978. u tvrtci Daimler Benz AG u Stuttgartu, Njemačka, a početkom 1979. zapošljava se u Steiermärkische Sparkasse u Grazu, Austrija, kao referent za komercijalne kredite. Krajem iste godine postaje direktor u leasing tvrtci Immorent Süd Ges.m.b.H., gdje je nadležan za razvoj leasing poslova u regijama Štajerska i Koruška. Od 1981. do 2003. godine zaposlen je u leasing tvrtci Immorent Ges.m.b.H. (kasnije Immorent AG) Beč, gdje 1988. godine postaje skupni prokurist, a 1991. godine član Uprave. Od 2004. godine do 2010. godine član je Uprave Steiermärkische Bank und Sparkassen AG iz Graza, u kojoj je nadležan za komercijalne poslove, poslove s inozemstvom, marketing te poslove s nekretninama i izgradnju, a od 2010. obnaša funkciju zamjenika predsjednika Uprave Steiermärkische Bank und Sparkassen AG.

Xxxxxx Xxxxxxxxxxx

Funkcija: Član Nadzornog odbora

Poslovna adresa: Erste Group Bank AG, Xxxxxx, Xx Xxxxxxxxx 0, Xxxxxxxxx Austrija

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: član uprave Erste Group Bank AG

HannesFrotzbachermagistriraojepravonaStudijupravaSveučilištauBeču,nakončegajepohađaobrojnastručnausavršavanja i seminare vezane za bankarstvo. 2003. postaje zamjenik direktora Direkcije upravljanja međunarodnim kreditiranjem u Bank Austria AG, a 2007. postaje direktor Sektora za industriju. Karijeru u Erste Group Bank AG Beč započeo je 2010. godine kao direktor Direkcije upravljanja korporativnim rizicima, a 2012. postaje glavni direktor za kreditno poslovanje.

Xxxxx Xxxxx Xxxxxx

Funkcija: Član Nadzornog odbora

Poslovna adresa: Vienna Insurance Group, Xxxxxxxxxxxx 00, X-0000 Xxxxxx, Xxxxxxxx

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: član Uprave Vienna Insurance Group (VIG)

zamjenska članica uprave u Wiener Städtische Versicherung AG

član Uprave Grupe u Vienna Insurance Group Wiener Städtische Versicherung AG

Xxxxx Xxxxx Xxxxxx magistrirala je pravo na Sveučilištu u Beču, a 2003. stekla je titulu doktora prava. 2007. postala je i porezni savjetnik. Za cijelo vrijeme trajanja svoje karijere pohađala je brojna stručna usavršavanja i seminare nadzornih tijela.

Xxx. Xxxxx Xxxxx Xxxxxx je od 2002. obavljala poslove subsidijara, a od 2003. do 2005. obavljala je poslove direktorice unutarnje revizije u Union Vienna Insurance Group Biztosito Zrt.. Od 2005. do 2008. obnašala je funkciju članice Uprave Union Vienna Insurance Group Biztosito Zrt. 2006. bila je članica Proširenog Odbora društva Wiener Städtische Versicherung AG Vienna Insurance Group, a od 2007. do 2015. obnašala je funkciju članice Uprave u Wiener Städtische Versicherung AG Vienna Insurance Group, a od 2013. do 2015. i funkciju zamjenice Generalnog direktora u navedenom društvu. Od 2016. obnaša funkciju člana Uprave Vienna Insurance Group.

Xxxxxx Xxxxxxxx Xxxxxxx

Funkcija: Član Nadzornog odbora

Poslovna adresa: Steiermärkische Bank und Sparkassen AG,

Xxxxxxxxxxxxxxx 0 - Xxxxxxxx 000, X-0000 Xxxx, Republika Austrija

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: član Nadzornog odbora ERSTE FACTORING d.o.o.

Xxxxxx Xxxxxxxx Xxxxxxx 1987. je diplomirala ekonomiju na fakultetu Xxxx Xxxxxxxx Universität Graz. Za cijelo vrijeme trajanja svoje karijere pohađala je brojna stručna usavršavanja i seminare nadzornih tijela. Karijeru u Steiermärkische Bank und Sparkassen AG u Grazu započela je 1987., te je kroz period od 1987. do 2006. obavljala poslove unutar različitih organizacijskih jedinica (interna revizija, Direkcija analize tvrtki, financijski zastupnik, Direkcija naplate i restrukturiranja), a 2006. postala je direktor Direkcije upravljanja operativnim rizicima.

Xxxxxxx Xxx xx Xxxxxxx

Funkcija: Član Nadzornog odbora

Poslovna adresa: Xxxxxxxxxxxxx 00, X-0000 Xxxx, Xxxxxxxxx Austrija

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja: član Nadzornog odbora Triple A Rating AG

član savjetodavnog vijeća u Triple A Evolution GmbH

član savjetodavnog vijeća u ZKD-Zentrum für Komunakation und Dynamik GmbH obavljanje samostalne djelatnosti u „de Arnoldi“

Xxxxxxx Xxx xx Xxxxxxx diplomirao je 1990. ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Beču te je stekao titulu Magistra društvenih i ekonomskih znanosti studijskog usmjerenja: „Ekonomija poduzetništva“. Osim navedenog, tijekom svoje dugogodišnje karijere pohađao je brojne seminare i dodatna stručna usavršavanja vezana za upravljanje, usklađenost, Fit&Proper, sprječavanje pranje novca i slično.

Profesionalno iskustvo Xxxxxxx Xxx xx Xxxxxxx stekao je dugogodišnjim rukovođenjem organizacijskim jedinicama unutar kreditnih institucija bitnim za obavljanje djelatnosti kreditnih institucija i to na rukovoditeljskim pozicijama u društvima: BankAustria-Creditanstalt AG, HypoVereinsbank AG, Unicredit Bank Austria AG, HYPO NOE Landesbank AG te HYPO NOE Group Bank AG. Xxxxxxx Xxx xx Xxxxxxx od siječnja 2017. godine obnaša funkciju člana Nadzornog odbora nadležnog za strateški razvoj i organizaciju u konzultantskom društvu Triple A rating AG.

Uz navedenu funkciju, također od siječnja 2017. godine obnaša funkciju člana savjetodavnog vijeća u konzultantskom društvu Triple A Evolution GmbH, a od travnja 2017. godine funkciju člana savjetodavnog vijeća nadležnog za strateški

razvoj i organizaciju u konzultantskom društvu ZKD-Zentrum für Kommunikation und Dynamik.

Od srpnja 2017. obavlja samostalnu djelatnost pod nazivom „de Arnoldi“, Xxxxxxxxxxxxx 00, A-1230 Wien, Republika Austrija, čije su glavne aktivnosti razvoj strategije, razvoj tržišta, traženje poslovnih partnera, razvoj mreže, razvoj ljudskih potencijala, privremeni menadžment, razvoj tehničke infrastrukture, izvođenje projekata, upravljanje reorganizacijom, upravljanje podacima, predavanje i iznajmljivanje ili zakup nekretnina.

9.2 Sukob interesa administrativnih, rukovodećih i nadzornih tijela

Ne postoji sukob niti potencijalni sukob interesa članova Uprave i Nadzornog odbora Izdavatelja između svih obveza koje se odnose na Izdavatelja i njihovih privatnih interesa i/ili drugih obveza.

10 Većinski dioničari

10.1 U mjeri u kojoj je to poznato Izdavatelju, izravno ili neizravno vlasništvo ili kontrola nad Izdavateljem, priroda takve kontrole te mjere koje su donesene da bi se izbjegla zloupotreba kontrole

Na datum ovog Prospekta izravni vlasnici Izdavatelja imatelji su dionica Izdavatelja:

- Erste Group Bank AG, Beč, Republika Austrija imatelj je 10.023.326 dionica, koje predstavljaju 59,02 % temeljnog kapitala Izdavatelja,

- Steiermärkische Bank und Sparkassen AG imatelj 6.960.849 dionica, koje predstavljaju 40,98 % temeljnog kapitala Izdavatelja.

Prema saznanju Izdavatelja, nema neizravnih vlasnika Izdavatelja. Kontrolu nad izdavateljem ostvaruje Erste Group Bank AG temeljem većinskog sudjelovanja u kapitalu. S obzirom na pravnu prirodu ove kontrole, Izdavatelj nije bio obvezan niti je mogao usvojiti formalne mjere namijenjene izbjegavanju zlouporabe kontrole. Izdavatelj nije povezan s drugim trgovačkim društvom poduzetničkim ugovorima kako su definirani Zakonom o trgovačkim društvima.

10.2 Opis svih sporazuma poznatih Izdavatelju čija bi provedba mogla naknadno rezultirati promjenom kontrole nad Izdavateljem

Prema saznanju Izdavatelja na dan objave ovog Prospekta ne postoje sporazumi provedba kojih bi mogla naknadno rezultirali promjenom kontrole nad Izdavateljem.

11 Financijski podatci o imovini i obvezama, financijskom položaju te dobicima i gubicima Izdavatelja

11.1 Povijesne financijske informacije

Izdavatelj je u Prospekt uključio konsolidirane revidirane godišnje financijske izvještaje za poslovne godine koje su završile 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2017., te nerevidirane konsolidirane financijske izvještaje za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2018. godine upućivanjem na javno objavljene konsolidirane revidirane godišnje financijske izvještaje Erste banke za poslovne godine koje su završile 31. prosinca 2016. i 31. prosinca 2017. te konsolidirane nerevidirane financijske izvještaje za razdoblje od

01. siječnja do 30. lipnja 2018. godine.

Konsolidirani revidirani godišnji financijski izvještaji Erste banke za poslovnu godinu koja je završila 31. prosinca 2016. u elektronskom obliku dostupni su na internetskim stranicama Izdavatelja na xxxxx://xxx.xxxxxxxxx.xx/xxxxxxx/xxx/xx/ ebc/www_erstebank_hr/misc/o-nama/financijska-izvjesca/2016/godisnje-izvjesce/31.12.2016.%20-%20Godišnje%20 izvješće%20za%202016.%20godinu.pdf. Konsolidirani revidirani godišnji financijski izvještaji Erste banke za poslovnu godinu koja je završila 31. prosinca 2017. u elektronskom obliku dostupni su na internetskim stranicama Izdavatelja na xxxxx://xxx.xxxxxxxxx.xx/xxxxxxx/xxx/xx/xxx/xxx_xxxxxxxxx_xx/xxxx/x-xxxx/xxxxxxxxxxx-xxxxxxxx/0000/

obavijesti/23.3.2018.%20-%20Godišnje%20izvješće%20za%20godinu%20koja%20završava%2031.12.2017.pdf

Nerevidirani konsolidirani financijski izvještaji Erste banke za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2018. godine u elektronskom obliku dostupni su na internetskim stranicama Izdavatelja na xxxxx://xxx.xxxxxxxxx.xx/xxxxxxx/xxx/xx/xxx/xxx_ erstebank_hr/misc/o-nama/financijska-izvjesca/2018/obavijesti/2.8.2018.%20-%20Financijsko%20izvješće%20-%20 Grupa%20-%20ispravak.pdf . Navedeni financijski izvještaji nisu revidirani niti je ovlašteni revizor izvršio uvid u iste.

Izdavatelj je u povijesnim financijskim informacijama koristio alternativne mjere uspješnosti izračunate na način opisan u nastavku. Navedeni pokazatelji se koriste isključivo radi usporedbe uspješnosti poslovanja Izdavatelja u određenom razdoblju u odnosu na prethodna razdoblja navedena u odnosnim godišnjim izvješćima Uprave. Navedeni pokazatelji nisu nužno usporedivi sa slično ili isto nazvanim pokazateljem drugih društava.

Prikaz 12. Pregled alternativnih mjera uspješnosti:

Alternativna mjera uspješnosti	Izračun
Omjer prihoda i troškova, % (cost income ratio)	Operativni rashodi (pozicija 19. u RDG-u) / Operativni prihodi (suma pozicija 3., 6., 8., 11., 14., 15., 16. u RDG-u)
Povrat na vlasnički kapital, % (return on equity, ROE)	Dobit/gubitak tekuće godine (pozicija 24. u RDG-u) / prosječni kapital (prosjek pozicije C. u bilanci tekuće (promatrane) godine i kraja godine koja prethodi tekućoj (promatranoj) godini
Neto kamatna marža, % (net interest margin, NIM)	Neto prihodi od kamata (pozicija 3. u RDG-u) / prosječna ukamativa aktiva (prosjek pozicija 2., 3., 5., 6., 9. i 10. u imovini bilance tekuće (promatrane) godine i kraja godine koja prethodi tekućoj (promatranoj) godini
Trošak rizika, %	Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke (pozicija 21. u RDG-u) / prosječni krediti ostalim komitentima (neto) (prosjek pozicije 10. u imovini bilance tekuće (promatrane) godine i kraja godine koja prethodi tekućoj (promatranoj) godini
Omjer kredita i depozita, % (loan to deposit ratio, L/D))	Krediti ostalim komitentima (pozicija 10. u imovini bilance) / Depoziti (pozicija 2. u obvezama bilance)
Neto dobit	Dobit (gubitak) tekuće godine (pozicija 24. u RDG-u)
Povrat na imovinu, % (return on assets, ROA)	Dobit (gubitak) tekuće godine (pozicija 24. u RDG-u) / prosječna ukupna imovina (prosjek pozicije A. u bilanci tekuće (promatrane) godine i kraja godine koja prethodi tekućoj (promatranoj) godini
NPL udio, % (non-performing loans share)*	Neprihodujuća izloženost / Krediti i potraživanja od klijenata
NPL pokrivenost, % (non-performing loans coverage)*	Rezervacije / Neprihodojuća izloženost

*podaci kao i utvrđivanje elemenata za izračun ovih pokazatelja dostupni u godišnjim izvješćima (bilješke uz izvješća, točka 34.4.), ali nisu dostupni u unutargodišnjim izvješćima

11.2 Financijski izvještaji

Revidirani konsolidirani financijski izvještaji Izdavatelja za 2016. i 2017. godinu, te nerevidirani konsolidirani financijski izvještaji Izdavatelja za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2018. godine uključeni su u dijelu II. Prospekta, točka

11.1 „Povijesne financijske informacije“ upućivanjem na javno objavljene informacije.

11.3 Revizija godišnjih povijesnih financijskih informacija

11.3.1 Izjava o tome da su povijesne informacije revidirane

Povijesne godišnje financijske informacije Izdavatelja obuhvaćene ovim Prospektom su revidirane.

Reviziju financijskih izvješća Izdavatelja za 2016. godinu izvršilo je društvo Xxxxx & Young d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Radnička 50, upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS: 080435407, OIB: 58960122779. Navedena financijska izvješća potpisana su od strane ovlaštenog revizora Xxxxxxxxx Xxxxxxxx.

Prema mišljenju revizora priložena konsolidirana financijska izvješća istinito i fer prikazuju financijski položaj Izdavatelja i njegovih ovisnih društava na dan 31. prosinca 2016. i na dan 31. prosinca 20176. godine, te njegovu financijsku uspješnost i konsolidirane novčane tijekove za navedene godine sukladno Međunarodnim standardima financijskoga izvještavanja.

11.3.2 Naznaka ostalih informacija u Registracijskom dokumentu koje su revidirali revizori

U Registracijskom dokumentu nema ostalih informacija koje su revidirali revizori.

11.3.3 Izvori financijskih podataka koji nisu izvod iz revidiranih financijskih izvještaja Izdavatelja

U Registracijskom dokumentu nema financijskih podataka koji nisu izvod iz revidiranih financijskih izvještaja Izdavatelja, osim u dijelu u kojem su podaci izvučeni iz nerevidiranih financijskih izvještaja Izdavatelja za prvo polugodište 2018. godine.

11.4 Starost posljednjih financijskih informacija

Posljednja godina revidiranih financijskih izviješća odnosi se na godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine (te je revidirano konsolidirano financijsko izvješće Izdavatelja za tu godinu uključeno u ovaj Prospekt), što nije starije od 18 mjeseci od datuma Registracijskog dokumenta.

11.5 Sudski i arbitražni postupci

Spor povodom tužbe tužitelja Potrošač – Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača protiv Izdavatelja (i drugih sedam banaka u Republici Hrvatskoj)

Odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014. u dijelu kojim je preinačenjem presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na Izdavatelja i ostale tuženike glede nedopuštenosti valutne klauzule u ugovorima o potrošačkom kreditu u švicarskim francima, Vrhovni sud Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 03. listopada 2017. godine ukinuo navedenu presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u toč. I.1. i 2. izreke te presude i u odluci o parničnim troškovima (toč. V. izreke) te je u tom dijelu predmet vraćen Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske na ponovno suđenje.

Prilikom ponovnog odlučivanja o žalbama svih tuženika, iste su presudom Visokog trgovačkog suda RH broj Pž- 6632/17 od 14.06.2018. („Presuda VTS“) odbijene kao neosnovane te je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu koji se odnosi na nepoštenost ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli kojom je glavnica kredita vezana uz švicarski franak, odnosno potvrđeno je da su tuženici, među njima i Izdavatelj, ugovaranjem nepoštenih i ništetnih odredbi u ugovorima o potrošačkom kreditiranju kojima se glavnica veže za švicarski franak u periodu od 01. travnja 2004. godine do 31. prosinca 2008. godine, povrijedio kolektivne interese potrošača te je naloženo da se prekine s takvim postupanjem. Izdavatelj je protiv Presude VTS-a dana 17.08.2018., podnio redovnu i izvanrednu reviziju Vrhovnom sudu Republike Hrvatske kao i ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske, o kojoj će Ustavni sud Republike Hrvatske odlučivati u slučaju da Vrhovni sud Republike Hrvatske reviziju Izdavatelja odbaci ili odbije.

Presudom VTS-a nije naloženo nikakvo drugo postupanje, odnosno povodom navedene presude Izdavatelj nije dužan automatski potrošačima ponuditi odštetu, već postoji mogućnost da će potrošači, koji su sklopili ugovor o potrošačkom kreditiranju u periodu od 01. travnja 2004. godine do 31. prosinca 2008. godine, a smatraju da im je sklapanjem ugovora s valutnom klauzulom u švicarskim francima nastala šteta, podnijeti tužbe protiv Izdavatelja u pojedinačnim, individualnim sporovima.

Izdavatelj smatra da, u odnosu na njegov financijski položaj, materijalne negativne posljedice presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-1401/12 od 04.07.2013. u dijelu koji se odnosi na ugovaranje promjenjive kamatne stope u ugovorima o potrošačkom kreditu sklopljenim uz valutnu klauzulu u švicarskim francima kao presude VTS-a u dijelu koji se odnosi na ugovaranje valutne klauzule u švicarskim francima u ugovorima o potrošačkom kreditu, ne bi trebale nastati zbog provedene konverzije potrošačkih kredita denominiranih u švicarskim francima u kredite

denominirane u EUR sukladno obvezi iz Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 09/15, 78/15, 102/15, 52/16) i Zakona o kreditnim institucijama (NN 159/2013, 19/2015, 102/2015, 15/2018).

Postupak izvanredne uprave nad društvom Agrokor d.d.

10. travnja 2017. godine otvoren je postupak izvanredne uprave nad društvom AGROKOR d.d. i određenim društvima povezanim s tom osobom (St-1138/17), a prema kojima izdavatelj i dio povezanih društava izdavatelja s kojima čini grupu kreditnih institucija u smislu Zakona o kreditnim institucijama imaju izloženost s osnove pruženih usluga i plasmana odobrenih u okviru svoje redovne poslovne djelatnosti. Utjecaj tog događaja na financijski rezultat i usklađenje vrijednosti takvih plasmana, odgovarajuće su evidentirani u poslovnim knjigama Izdavatelja, odnosno njegovih povezanih društava.

Osim navedenih, na datum objave ovog Prospekta Izdavatelj nije stranka u postupku koji bi mogao imati značajne učinke na njegov financijski položaj ili profitabilnost, niti prema saznanju Izdavatelja prijeti mogućnost pokretanja takvog postupka.

11.6 Znatna promjena financijskog ili tržišnog položaja Izdavatelja

Od datuma posljednjeg objavljenog revidiranog konsolidiranog i nekonsolidiranog financijskog izvještaja za godinu završenu 31. prosinca 2017., zajedno s izvještajem neovisnog revizora, nije bilo značajnih promjena u pogledu financijskog ili tržišnog položaja Izdavatelja.

12 Značajni ugovori

Ugovori čiji je potpisnik Izdavatelj nisu u sukobu s obvezom Izdavatelja prema Imateljima Obveznica. Izdavatelj nema značajnijih ugovora koji nisu zaključeni u redovnom tijeku poslovanja Izdavatelja, koji bi za bilo kojeg člana grupe mogli rezultirati obvezom ili pravom, a koje je značajno za sposobnost Izdavatelja da ispunjava svoje obveze prema imateljima vrijednosnih papira u vezi s vrijednosnim papirima koji se izdaju.

13 Informacije od strane trećih osoba i mišljenje stručnjaka i izjava o udjelu

13.1 Mišljenje ili izvješće stručnjaka

Registracijski dokument ne sadržava mišljenje ili izvješće koje je izradila treća osoba kojoj se pripisuje status stručnjaka, izuzev revizorskih mišljenja na financijska izvješća.

13.2 Informacije trećih osoba

U točci 5.1.2 dijela II. ovog Prospekta korišteni su podaci Hrvatske narodne banke kao osnova za utvrđivanje tržišnog položaja Izdavatelja, pri čemu nisu izostavljene činjenice zbog kojih bi tako prenesene informacije bile netočne ili obmanjujuće.

14 Dokumenti dostupni javnosti

Sljedeći dokumenti bit će dostupni tijekom važenja Registracijskog dokumenta u elektronskom obliku na stranicama Izdavatelja xxxxx://xxx.x xxxxxxxx.xx/xx/x-xxxx/xxxxxxxxxxx-xxxxxxxx i xxxxx://xxx.xxxxxxxxx.xx/xx/x-xxxx

a) Statut Izdavatelja,

b) Godišnje izvješće Izdavatelja za 2016. godinu,

c) Godišnje izvješće Izdavatelja za 2017. godinu,

d) Nerevidirani konsolidirani financijski izvještaji Izdavatelja za razdoblje 1.1.2018.-30.6.2018.

III dio: Obavijest o vrijednosnom papiru

1 Odgovorne osobe

1.1 Sve osobe odgovorne za informacije dane u Prospektu

Za informacije sadržane u Prospektu odgovaraju Izdavatelj i njegovi članovi Uprave.

Izdavatelj: ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.

MBS: 040001037

OIB: 23057039320

Sjedište: Rijeka, Jadranski Trg 3/a

Članovi Uprave Izdavatelja: Xxxxxxxxx Xxxxxxxxx, predsjednik Uprave

Xxxxxxxx Xxxxxxx, član Uprave Xxxxxx Xxxxxx, član Uprave Xxxxxxx Xxxxx, član Uprave Xxxxxx Xxxxx, član Uprave

1.2 Izjava odgovornih osoba

Nakon što smo poduzeli sve potrebne mjere da se to osigura, izjavljujemo da su, prema našim saznanjima, informacije sadržane u Prospektu u skladu s činjenicama te da nisu izostavljene informacije koje bi mogle utjecati na značenje Prospekta, te istinitost i potpunost Prospekta.

Potpisnici Izjave:

Uprava Erste banke:

Xxxxxxxxx Xxxxxxxxxxx

Xxxxxxx Xxxxx

Član Uprave

Xxxxxx Xxxxxx

Član Uprave

Predsjednik Uprave

Xxxxxxxx Xxxxxxx

Član Uprave

Xxxxxx Xxxxx

Član Uprave

2 Čimbenici rizika

Ulaganje u Obveznice nosi određene rizike povezane s obilježjima Obveznica kao dužničkih vrijednosnih papira koji mogu dovesti do značajnih gubitaka. Ulagatelji bi trebali razmotriti takve rizike kao i sve informacije predočene u ovom Prospektu, dokumente na koje Prospekt upućuje kao i bilo koji dodatak ovom Prospektu prije donošenja odluke o kupnji Obveznica. U nastavku su navedeni neki od rizika povezanih s Obveznicama. Moguće je da postoje i dodatni rizici koje Izdavatelj ne smatra materijalno značajnim ili ih nije svjestan, a koji također mogu imati negativan učinak. Dodatno, ulagatelji moraju biti svjesni da se rizici mogu kombinirati i da njihov kumulativan učinak može biti dodatno pojačan.

Prospekt ne sadrži tumačenje propisa, niti se bilo koji dio njegova sadržaja može koristiti u tu svrhu. Kada je tumačenje propisa važno za odluku o ulaganju u Obveznice, Izdavatelj upućuje ulagatelja na osobe koje su ovlaštene davati savjete (uključujući financijske, računovodstvene, pravne i porezne savjetnike).

2.1. Rizik prikladnosti Obveznica

Svaki potencijalni ulagatelj u Obveznice mora procijeniti prikladnost ove investicije u svjetlu njegovih vlastitih okolnosti. Posebno, svaki potencijalni ulagatelj trebao bi (bilo samostalno ili uz pomoć financijskog i pravnog savjetnika):

- imati dovoljno znanja i iskustva kako bi izvršio sadržajnu procjenu Obveznica, prednosti i rizika ulaganja u Obveznice i svih informacija sadržanih u ovom Prospektu ili onih na koje Prospekt upućuje ili informacija koje su sadržane u bilo kojem drugom relevantnom dodatku Prospektu;

- imati pristup i znanje o potrebnim analitičkim alatima za procjenu ulaganja u Obveznice i učinka koji

će ulaganje u Obveznice imati na njegov cjelokupni investicijski portfelj, a sve u kontekstu svoje individualne financijske situacije;

- imati dovoljno financijskih resursa i biti dovoljno likvidan kako bi mogao podnijeti sve rizike ulaganja

u Obveznice, uključujući situacije kada je valuta plaćanja glavnice ili kamata drugačija od valute u kojoj takav potencijalni ulagatelj drži novčana sredstva odnosno u kojoj ostvaruje prihode;

- potpuno razumjeti uvjete izdanja Obveznica i biti upoznat s ponašanjem svih relevantnih indeksa i financijskih tržišta;

- biti u stanju procijeniti različite scenarije vezano za moguće učinke ekonomskih, kamatnih i drugih čimbenika na njegovo ulaganje i sposobnost preuzimanja pratećih rizika.

2.2 Rizik promjene tržišnih kamatnih stopa

Budući da Obveznica nosi kamatu po fiksnoj stopi, imatelj Obveznice izložen je riziku pada cijene Obveznice zbog porasta kamatne stope na tržištu. Dok je nominalna kamatna stopa na Obveznice fiksirana za cijelo vrijeme trajanja Obveznice, kamatna stopa na tržištu kapitala (tržišna kamatna stopa) tipično se mijenja na dnevnoj osnovi. Kako se mijenja tržišna kamatna stopa, tako se mijenja i cijena Obveznice, ali u obrnutom smjeru. Ako tržišna kamatna stopa raste, cijena Obveznice tipično pada. Ako tržišna kamatna stopa pada, cijena Obveznice tipično raste.

2.3 Rizik inflacije

Inflacija smanjuje realni prinos od ulaganja u Obveznice i obrnuto i to upravo za iznos stope inflacije, pa ako je stopa inflacije veća od nominalnog prinosa od ulaganja u Obveznice, realni prinos od ulaganja u Obveznice postaje negativan.

2.4 Rizik promjenjivosti tržišne cijene Obveznica

Imatelji Obveznica izloženi su riziku promjene tržišne cijene Obveznica tijekom razdoblja od izdanja do dospijeća.

Na tržišnu cijenu Obveznica utječe čitav niz čimbenika na dio kojih Izdavatelj ne može utjecati (npr. ekonomski i tržišni uvjeti u Hrvatskoj, tržišne kamatne stope, tečaj stranih valuta, stope inflacije i drugih tržišnih uvjeta u drugim zemljama). Postoji vjerojatnost da će događaji u Hrvatskoj ili drugdje uzrokovati nestabilnost/promjenjivost tržišta te da će takva nestabilnost/promjenjivost negativno utjecati na cijenu Obveznica ili da će ekonomski i tržišni uvjeti imati neki drugi negativan učinak.

2.5 Rizici povezani s uvrštenjem i trgovanjem Obveznicama na uređenom tržištu

Izdavatelj će ZSE-u podnijeti zahtjev za uvrštenje na Službeno tržište. Izdavatelj ne može jamčiti da će ZSE prihvatiti zahtjev za uvrštenje Obveznica na Službeno tržište obzirom da nema utjecaja na odobrenje uvrštenja.

U slučaju izostanka uvrštenja Obveznica na Službeno tržište ZSE, Imatelji Obveznica ne bi bili u mogućnosti kupiti niti prodati Obveznice na uređenom tržištu. Neke grupe ulagatelja imaju zakonom i/ili podzakonskim aktima propisana ograničenja ulaganja prema kojima smiju ulagati isključivo ili većim dijelom u vrijednosne papire koji su uvršteni na uređeno tržište pa bi, u slučaju da se materijalizira taj rizik, bili u povredi tih ograničenja koju ne bi mogli promptno ispraviti zbog nepostojanja likvidnog sekundarnog tržišta.

Pored toga, značajni poremećaji uvjeta na tržištu, regulatorne mjere ili tehnički i drugi problemi mogu omesti ili privremeno zaustaviti trgovanje uvrštenim Obveznicama i time spriječiti imatelje Obveznica da ih prodaju u kratkom roku i/ili po fer cijeni.

2.6 Rizik likvidnosti

Izdavatelj ne može jamčiti da će se nakon uvrštenja na Službeno tržište ZSE razviti aktivno sekundarno tržište Obveznica i da će takvo ostati tijekom cijelog razdoblja do njihovog dospijeća. Nepostojanje aktivnog sekundarnog tržišta zbog nedovoljne potražnje za Obveznicama može negativno utjecati na cijenu i likvidnost Obveznice. Stoga se ulagatelji mogu naći u situaciji da Obveznice ne mogu lako prodati ili ih ne mogu prodati po fer cijeni.

2.7 Rizik djelomične ili potpune nemogućnosti isplate obveza temeljem Obveznica

Imatelji Obveznica izloženi su riziku da Izdavatelj ne može u cijelosti ili djelomično isplatiti kamatu i glavnicu temeljem Obveznica o dospijeću. Svako narušavanje kreditne sposobnosti Izdavatelja povećava rizik nemogućnosti ispunjenja obveza temeljem Obveznica, te ima negativan utjecaj na tržišnu cijenu Obveznica.

2.8 Izdavatelj nema zabranu dodatnog zaduživanja

Izdavatelj Obveznica nema ograničenja u dodatnom zaduživanju i davanju jamstava odnosno garancija za tuđe obveze. Osim toga, Izdavatelj nema obavezu obavještavati imatelje Obveznica o dodatnom zaduživanju ili davanju jamstva odnosno garancija. Dodatno zaduživanje ili davanje jamstava odnosno garancija u budućnosti može negativno utjecati na cijenu Obveznica i sposobnost Izdavatelja da uredno ispunjava svoje obveze temeljem Obveznica. Narušavanje financijskog položaja Izdavatelja može imati značajne negativne posljedice na imatelje Obveznica, uključujući gubitak ulaganja u slučaju stečaja Izdavatelja.

2.9 Rizik promjene zakonodavstva

Uvjeti izdanja Obveznica temelje se na propisima važećim u Republici Hrvatskoj na dan objave ovog Prospekta. U bilo kojem trenutku nakon dana objave ovog Prospekta može doći do izmjene relevantnih propisa i/ili promjene u dosadašnjoj sudskoj i/ili upravnoj praksi što može negativno utjecati na Obveznice i/ili imatelje Obveznica.

2.10 Rizik povezan s financiranjem ulaganja u Obveznice pozajmljenim sredstvima

Ukoliko se ulaganje u Obveznice financira zajmom ili kreditom, ulagatelj mora prilikom izračuna povrata od ulaganja, odnosno gubitka u slučaju da Izdavatelj ne isplati kamate i glavnicu iz Obveznica o dospijeću ili u slučaju da tržišna cijena Obveznice značajno padne, uzeti u obzir i troškove povrata zajma, odnosno kredita. Financiranje ulaganja u Obveznice zajmom ili kreditom može značajno povećati rizik ulaganja. Ulagatelji ne smiju pretpostavljati da će otplatu vršiti jedino od prihoda koje očekuju od ulaganja u Obveznice. Umjesto toga, ulagatelji trebaju procijeniti vlastiti financijski položaj prije ulaganja tako da steknu uvid mogu li plaćati kamate i otplatiti glavnicu zajma, odnosno kredita i bez očekivanog prihoda od ulaganja u Obveznica te mogu li uz to pretrpjeti gubitak iz ulaganja u Obveznice umjesto da ostvare zaradu.

2.11 Transakcijski troškovi prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu

Prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu nastaju transakcijski troškovi. Ti troškovi mogu značajno umanjiti ili potpuno eliminirati zaradu od trgovanja Obveznicama. Transakcijski troškovi pojavljuju se najčešće u obliku fiksne naknade ili promjenjive naknade za transakcije veće vrijednosti.

Osim troškova izravno povezanih sa sklapanjem transakcija na sekundarnom tržištu (direktni troškovi), ulagatelji trebaju uzeti u obzir i neke troškove koji se mogu pojaviti i nakon sklapanja transakcija (npr. troškovi skrbništva nad Obveznicama). Stoga se ulagatelji trebaju upoznati sa svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija s Obveznicama prije donošenja investicijske odluke.

2.12 Rizici povezani s oporezivanjem prihoda ostvarenih ulaganjem u Obveznice

Potencijalni bi ulagatelji trebali zatražiti savjet svojih poreznih savjetnika vezano uz porezni tretman ulaganja u Obveznice. Uz to, moguće je da se u razdoblju do dospijeća Obveznica porezni tretman ulaganja u Obveznice promijeni na način koji može bitno umanjiti očekivanu zaradu.

2.13 Zakonska ograničenja ulaganja pojedinih ulagatelja

Ulaganja određenih kategorija ulagatelja ograničena su propisima pridržavanje kojih nadzire regulator. Prije donošenja investicijske odluke svaki ulagatelj treba provjeriti je li i u kojoj mjeri ulaganje u Obveznice za njega dopušteno, može li ih iskoristiti kao predmet osiguranja kredita te postoje li neka ograničenja koja reguliraju kupnju i davanje u zalog Obveznica. Financijske institucije trebaju se konzultirati sa svojim pravnim savjetnicima ili regulatorom kako bi utvrdile ispravan tretman Obveznica s aspekta rizično ponderirane imovine ili nekih drugih pravila.

2.14 Hrvatsko tržište kapitala

Tržište kapitala u Hrvatskoj bilježi veliki napredak od svoje uspostave do danas, ali je još uvijek nedovoljno razvijeno, s vrlo niskom likvidnošću i pripadajućim problemima u dužem vremenskom razdoblju:

- mali broj likvidnih vrijednosnih papira – nerazmjerno velik postotak tržišne kapitalizacije i prometa otpada na mali broj izdavatelja;

- nedovoljna likvidnost sekundarnog tržišta;

- nedovoljna transparentnost poslovanja i poslovnih rezultata izdavatelja vrijednosnih papira;

- niska domaća potražnja i nedovoljan broj velikih institucionalnih ulagatelja;

- nedovoljna razvijenost korporativnog upravljanja kod sudionika tržišta kapitala;

- velika volatilnost cijena.

Navedeni problemi tržišta kapitala u najvećoj su mjeri posljedica smanjivanja imovine nekih tržišnih sudionika, rastuće averzije prema korporativnom riziku, male ponude kvalitetnih financijskih instrumenata te visoko volatilne

ili špekulativno formirane cijene vrijednosnih papira.

Opisano stanje tržišta kapitala u Hrvatskoj može imati utjecaj na rizik promjenjivosti tržišne cijene i rizik likvidnosti koji su detaljnije opisani ranije u točkama 2.4 i 2.6 dijela III. ovog Prospekta.

2.15. U slučaju stečaja Izdavatelja, podmirenje određenih kategorija Izdavateljevih obveza imat će prednost u odnosu na obveze temeljem Obveznica

(1) tražbine prvog višeg isplatnog reda u koji ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika Izdavatelja nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine s osnove naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti;

(2) tražbine drugog višeg isplatnog reda u koji ulaze tražbine Hrvatske narodne banke;

(3) tražbine trećeg višeg isplatnog reda u koji ulaze tražbine osiguranih depozita i tražbine Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka s osnove osiguranih depozita u skladu s posebnim zakonom;

(4) tražbine četvrtog višeg isplatnog reda u koji ulaze tražbine podložnih depozita fizičkih osoba, mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i depoziti fizičkih osoba, mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije koja se nalazi u trećoj zemlji;

(5) tražbine petog višeg isplatnog reda u koji ulaze tražbine podložnih depozita koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i tražbine depozita koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije, koja se nalazi u trećoj zemlji, a koji depoziti nisu obuhvaćeni tražbinama četvrtog višeg isplatnog reda;

Navedeni tekst pod točkama 1-5, prijepis je teksta sukladno članku 274. Zakona o kreditnim institucijama

2.16 Obveznice u određenim okolnostima mogu postati predmetom otpisa ili konverzije u osnovni kapital

Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (NN19/15) (“Zakon o sanaciji“) u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena je Direktiva 2014/59 Europskog parlamenta i vijeća od 15. svibnja 2014. godine o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava („BRRD“). Cilj BRRD-a je uspostava sustava koji će sanacijskim tijelima omogućiti primjenu mjera i dati ovlaštenja za preventivno djelovanje u slučaju nastanka bankovne krize kako bi se osigurala stabilnost financijskih tržišta i minimalna izloženost poreznih obveznika gubicima.

Sustav bi trebao osigurati da dioničari prvi snose gubitke te da vjerovnici snose gubitke nakon dioničara, pod uvjetom da nijedan vjerovnik ne pretrpi veće gubitke od onih koji bi mu nastali da je institucija likvidirana u redovnom postupku u slučaju insolventnosti u skladu s načelom utvrđenim BRRD-om prema kojem nijedan vjerovnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj. BRRD propisuje koje obveze kreditne institucije u sanaciji mogu biti smanjene ili pretvorene u redovni osnovni kapital (podložne obveze), a koje obveze su izuzete.

Kako bi sanacijsko tijelo osiguralo da institucije strukturiraju svoje obveze na način da raspolažu s dovoljno prihvatljivih obveza koje se mogu smanjiti ili pretvoriti u redovni osnovni kapital, institucije moraju u svakom trenutku ispunjavati MREL zahtjev koji će biti definiran individualno za svaku pojedinu instituciju.

Izmjene regulatornog okvira kojima će se definirati MREL su u pripremi te nisu poznate konačne odredbe koje će biti implementirane. U ovom trenutku također nije poznato kada će navedeni regulatorni okvir stupiti na snagu niti koje će posljedice imati na Izdavatelja. U trenutku izdanja ovih Obveznica, regulatorno obvezujući MREL zahtjev za Izdavatelja nije postavljen.

Sanacijska tijela ovlaštena za izvršavanje ovlasti za sanaciju i primjenu sanacijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj (čl. 8. Zakona o sanaciji) su Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Prije otvaranja postupka sanacije nad Izdavateljem, Hrvatska narodna banka ima ovlaštenje (čl. 37. Zakona o sanaciji) smanjiti vrijednosti i/ili pretvoriti relevantne instrumente kapitala (kako su definirani niže) u instrumente redovnog osnovnog kapitala (dionice ili druge vlasničke instrumente) ako utvrdi postojanje jedne ili više sljedećih okolnosti:

(1) Izdavatelj neće moći nastaviti redovno poslovanje ako se ne izvrši smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala u instrumente redovnog osnovnog kapitala,

(2) ako je donesena zajednička odluka (u skladu s člankom 31. stavcima 4. i 6. Zakona o sanaciji) kojom je utvrđeno da grupa kojoj pripada Izdavatelj neće moći nastaviti redovno poslovanje ako se ne izvrši smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, koji se priznaju za potrebe ispunjavanja kapitalnih zahtjeva Izdavatelja i na konsolidiranoj osnovi, u redovni osnovni kapital Izdavatelja,

(3) da Izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj neće moći nastaviti redovno poslovanje ako se ne izvrši smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala koji se priznaju za potrebe ispunjavanja kapitalnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi Izdavatelja ili na konsolidiranoj osnovi grupe institucija kojima je Izdavatelj matično društvo,

(4) Izdavatelju je potrebna izvanredna javna financijska potpora.

Savjet Hrvatske narodne banke donijet će odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje postupka sanacije u skladu s čl. 28. Zakona o sanaciji ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti:

(1) Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo utvrđuje da institucija propada ili će vjerojatno propasti. Institucija propada ili će vjerojatno propasti ako je ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta:

a. postoje razlozi za poništavanje ili ukidanje odobrenja za rad Izdavatelja ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da će nastupiti razlozi za poništavanje ili ukidanje odobrenja za rad, uključujući i okolnosti koje upućuju da je Izdavatelj ostvario ili će vjerojatno ostvariti gubitke koji prelaze značajan dio ili cijeli iznos regulatornog kapitala ili

b. imovina Izdavatelja je manja od njegovih obveza ili postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvrđuje da će imovina Izdavatelja uskoro biti manja od njezinih obveza

c. Izdavatelj nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze o njihovu dospijeću ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da ih Izdavatelj uskoro neće moći ispunjavati ili

d. je nužna izvanredna javna financijska potpora osim ako se, kako bi se otklonila ozbiljna smetnja u gospodarstvu i održala financijska stabilnost, ta izvanredna javna financijska potpora daje u nekom od oblika koji su izričito propisani Zakonom o sanaciji;

(2) nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala prije otvaranja postupka sanacije spriječile propast Izdavatelja razumnom vremenskom razdoblju i

(3) sanacijskim planom je bilo predviđeno da je sanacija nužna u javnom interesu.

Ako je donesena odluka o otvaranju postupka sanacije nad Izdavateljem, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u skladu s čl. 55. Zakona o sanaciji dužna je prije provođenja sanacijskih mjera koje dovode do pokrića gubitka od strane vjerovnika ili pretvaranja njihovih tražbina smanjiti vrijednost relevantnih instrumenta kapitala i/ili ih pretvoriti u instrumente redovnog osnovnog kapitala (dionice ili druge vlasničke instrumente) u skladu s glavom VI. Zakona o sanaciji. I u slučaju primjene instrumenta unutarnje sanacije, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka mora najprije smanjiti vrijednost relevantnih instrumenata kapitala (kako su definirani niže), u skladu s redoslijedom smanjenja vrijednosti i pretvaranja definiranim u članku 71. Zakona o sanaciji:

(1) smanjenjem stavki redovnog osnovnog kapitala („CET 1“) u odnosu na utvrđene gubitke;

(2) gubici koji nisu pokriveni smanjenjem stavki CET 1, pokrit će se smanjenjem glavnice instrumenata dodatnog osnovnog kapitala („AT 1“), a adekvatna razina kapitala Izdavatelja se u mjeri u kojoj je to potrebno uspostavlja pretvaranjem tih instrumenata u instrumente redovnog osnovnog kapitala (dionice ili druge vlasničke instrumente);

(3) ako CET 1 i AT 1 nisu dostatni za pokriće gubitaka, gubici će se pokriti smanjenjem glavnice instrumenata dopunskog kapitala („T 2“), a adekvatna razina kapitala Izdavatelja se u mjeri u kojoj je to potrebno uspostavlja pretvaranjem tih instrumenata u instrumente redovnog osnovnog kapitala (dionice ili druge vlasničke instrumente);

Ako nakon smanjenja vrijednosti relevantnim instrumentima kapitala (CET 1, AT 1 i T 2) razina kapitala još nije dostatna, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može primijeniti instrumente sanacije koji dovode do pokrića gubitka od strane vjerovnika ili do pretvaranja njihovih tražbina (u koje ulaze tražbine temeljem Obveznica) u instrumente kapitala na sljedeći način:

(1) smanjit će se i/ ili pretvoriti glavnica podređenog duga koji nije uključen u stavke AT 1 ili T 2 te

(2) ako i to nije dostatno, glavnica ili preostali iznos podložnih obveza će se smanjiti i/ili pretvoriti u instrumente redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 274. Zakona o kreditnim institucijama koji je opisan u poglavlju

2.15 III. dijela Prospekta. U podložne obveze ulaze Obveznice koje predstavljaju obvezu šestog višeg isplatnog reda te će se njihova glavnica smanjiti i/ ili pretvoriti u instrumente redovnog osnovnog kapitala prije svih obveza koje su rangirane od prvog do petog višeg isplatnog reda (vidjeti poglavlje 2.15 III. dijela Prospekta.)

Nijedan vjerovnik primjenom instrumenta unutarnje sanacije (bail in) ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj od onog u kojem bi bio da se nad Izdavateljem provodi stečajni postupak („načelo izbjegavanja nepovoljnih uvjeta za vjerovnike“).

U slučaju sanacije Izdavatelja može doći do smanjenja vrijednosti i/ili pretvaranja Obveznica u instrumente redovnog osnovnog kapitala (dionice ili druge vlasničke instrumente) primjenom instrumenta unutarnje sanacije (bail in). Dodatno, smanjena vrijednost Obveznica predstavlja gubitak za ulagatelje koji se eventualno može nadoknaditi ako se utvrdi da je konačna procjena vrijednosti imovine i obveza Izdavatelja viša od privremene procjene vrijednosti imovine i obveza Izdavatelja.

Prema tome, odluka sanacijskog tijela o primjeni ovlasti za smanjenje vrijednosti Obveznica i/ili pretvaranje Obveznica nakon što su za to ispunjeni propisani uvjeti može za imatelja Obveznica rezultirati potpunim ili djelomičnom gubitkom ulaganja. Donošenje takve odluke sanacijskog tijela ne može se unaprijed predvidjeti, a bilo kakve sugestije ili predviđanja u svezi s time mogu negativno utjecati na tržišnu cijenu Obveznica.

2.17. Obveznice mogu biti predmetom različitih sanacijskih ovlasti koje mogu rezultirati smanjenjem glavnice i/ili neisplatom dospjele kamate

Osim ovlasti opisanih pod točkom 2.16 III. dijela ovog Prospekta, u slučaju sanacije Izdavatelja sanacijsko tijelo može, među ostalim, promijeniti rok dospijeća dužničkih instrumenata koje je izdao Izdavatelj (uključujući Obveznice), kamatnu stopu koja se plaća temeljem tih instrumenata, datum dospijeća kamate i privremeno obustaviti plaćanja Izdavatelja temeljem tih instrumenata, pravo na prijevremeni otkup i ponovnu kupnju Obveznica.

2.18 Ulagatelji neće imati mogućnost proglasiti prijevremeno dospijeće Obveznica

Imatelji Obveznica nemaju pravo proglasiti prijevremeno dospijeće Obveznica niti od Izdavatelja tražiti prijevremeni otkup Obveznica. Imatelji Obveznica se prilikom donošenja odluke o ulaganju u Obveznice ne smiju oslanjati na to da će Izdavatelj iskoristiti svoje pravo prijevremenog otkupa Obveznica.

Imatelji Obveznica stoga trebaju biti svjesni da će financijski rizik ulaganja u Obveznice snositi sve do njihovog konačnog dospijeća.

Koliko je Izdavatelju poznato, financijske institucije u Hrvatskoj do sada nisu izdavale „senior unsecured“ obveznice istih specifičnih karaklteristika kao predmetne Obveznice. Sukladno tome, ne postoji praksa trgovanja vrijednosnih papira hrvatskih financijskih institucija istih karakteristika. Stoga su sudionici na tržištu u inicijalnoj fazi u procjeni rizika povezanih sa Obveznicama i njihovim statusom.

3 Bitne informacije

3.1 Interesi fizičkih i pravnih osoba uključenih u izdanje/ponudu

Osim interesa Izdavatelja za prikupljanjem sredstava upisom Obveznica za namjenu opisanu u točci 3.2 dijela III Prospekta, nema interesa drugih pravnih ili fizičkih osoba u svezi s izdanjem.

3.2 Razlozi za ponudu i korištenje sredstava

Prikupljanjem sredstava putem Obveznica Izdavatelj želi diverzificirati izvore sredstava za svoje temeljno poslovanje, želeći pri tome dati svoj doprinos razvoju tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj.

Sredstva prikupljena izdanjem koristit će se za redovno poslovanje Erste banke. Procijenjeni neto iznos sredstava koji će biti prikupljen izdanjem Obveznica nije moguće raščlaniti na važnije namjene pa niti prezentirati redom prioriteta korištenja. Izdavatelj procjenjuje da ukupni iznos troškova povezanih sa ponudom Obveznica i njihovim izdanjem te uvrštenjem na uređeno tržište neće biti veći od HRK 250.000.

4 Informacije o obveznicama koje su predmet ponude/uvrštenja za trgovanje

4.1 Opis vrste i roda Obveznica koji su predmet ponude i uvrštenja za trgovanje, uključujući ISIN (međunarodni jedinstveni identifikacijski broj)

Obveznice koje su predmet ponude i uvrštenja za trgovanje su dugoročni prenosivi dužnički vrijednosni papiri Izdavatelja izdani na ime, u nematerijaliziranom obliku.

Po završetku ponude Izdavatelj će podnijeti zahtjev za uvrštenje na Službeno tržište ZSE, a iste će se moći uvrstiti po odluci ZSE o uvrštenju. Izdavatelj ne može jamčiti da će uvrštenje Obveznica na uređeno tržište biti sigurno odobreno od strane nadležnog tijela. Najraniji mogući datum uvrštenja nije poznat Izdavatelju. Obveznice će imati oznaku RIBA-O-23BA te ISIN broj HRRIBAO23BA6.

4.2 Zakonodavstvo na temelju kojeg su Obveznice izrađene

Obveznice će se izdati na temelju zakonodavstva Republike Hrvatske.

4.3 Naznaka o tome jesu li Obveznice na ime ili na donositelja i jesu li vrijednosni papiri u obliku potvrda ili u nematerijaliziranom obliku. U posljednjem slučaju, ime i adresu subjekta zaduženog za vođenje evidencije.

Obveznice, kao predmet ponude odnosno uvrštenja za trgovanje bit će prenosivi i dugoročni dužnički vrijednosni papiri Izdavatelja, izdani na ime u nematerijaliziranom obliku elektroničkog zapisa na računu vrijednosnih papira u računalnom sustavu SKDD-a.

4.4 Valuta izdanja Obveznica

Obveznice će biti denominirane u HRK.

4.5 Rangiranje Obveznica, uključujući sažetke svih klauzula čija je namjena da utječu na rangiranje ili podređivanje Obveznica u odnosu na bilo koji sadašnju ili buduću obvezu Izdavatelja

Obveze Izdavatelja iz Obveznica nisu osigurane nikakvim sredstvima osiguranja plaćanja i imaju barem jednak rang sa svim drugim neosiguranim i nepodređenim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem prisilnih propisa. Obveze iz Obveznica ne mogu biti zaštićene ugovorom o financijskom osiguranju s prijenosom prava vlasništva, niti predmetom prijeboja ili „sporazuma o netiranju“.

Izdavatelj zadržava pravo izdati dužničke vrijednosne papire i preuzimati nove obveze koje su, prema isplatnom redu, ravnopravne ili nadređene Obveznicama.

Obveznice nisu depozit te ih ne osigurava institucija nadležna za osiguranje depozita.

U slučaju otvaranja stečajnog postupka nad Izdavateljem, članak 274. Zakona o kreditnim institucijama predviđa sljedeće više isplatne redove tražbina vjerovnika Izdavatelja:

(2) tražbine drugog višeg isplatnog reda u koji ulaze tražbine Hrvatske narodne banke;

(6) tražbine šestog višeg isplatnog reda u koji ulaze sve ostale tražbine prema kreditnoj instituciji, osim onih:

a. koje su razvrstane u niže isplatne redove i

b. kod kojih je između vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da će se vjerovnik u stečajnom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova

(7) Xxxxxxxx iz šestog višeg isplatnog reda namirivat će se prema sljedećem redoslijedu:

a. tražbine koje nisu razvrstane u niže isplatne redove (tj. koje nisu razvrstane u tražbine navedene u točkama od (b) do (f))

b. tražbine nositelja podređenog duga koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala

c. tražbine vlasnika instrumenata kojima se u skladu sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ispunjava minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze te za koje je ugovoreno da se pri primjeni instrumenta unutarnje sanacije nad tom kreditnom institucijom vrijednost tih instrumenata do potrebnog iznosa smanji ili se instrumenti pretvore u dionice ili druge vlasničke instrumente

x. xxxxxxxx matičnih društava kao vlasnika instrumenata kojima društvo kći ispunjava minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze na pojedinačnoj osnovi

e. glavnica podređenog duga koji je uključen u stavke dopunskog kapitala

f. glavnica podređenog duga koji je uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala.

Imatelji Obveznica, kao vjerovnici Izdavatelja s tražbinom koja ulazi u tražbinu šestog višeg isplatnog reda, trebaju znati da će u slučaju pokretanja stečajnog postupka tražbina za otplatom glavnice, Obveznica biti podređena tražbinama koje su navedene gore u točkama (1) – (5) te će se stoga moći podmiriti tek kada i samo ako se gore navedene tražbine pod točkama (1) – (5) podmire u cijelosti.

4.6 Opis prava koja proizlaze iz Obveznica, uključujući sva ograničenja tih prava i postupak za korištenje tih prava

4.1.1 Zakoniti imatelji Obveznica

Prava iz Obveznica pripadaju njihovom zakonitom imatelju. Imatelj Obveznica je osoba na čije ime glasi račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira kod SKDD-a na kojem su ubilježene Obveznice, odnosno osoba koja se, u skladu s primjenjivim propisima smatra zakonitim imateljem iako Obveznice nisu upisane na račun vrijednosnih papira koji glasi na njeno ime (npr. račun povjerenika, zastupnički račun, račun kreditne institucije ili investicijskog društva na ime, pod zaporkom ili zbirni račun itd.).

Obveznice i prava koja iz njih proistječu stječu se u trenutku kada su upisane na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja sukladno primjenjivim propisima drži Obveznice u ime stjecatelja kada je takav upis izjednačen sa stjecanjem od strane stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije utvrđen posebnim propisima.

Obveznice i prava koja iz njih proizlaze stječu se na temelju valjanog pravnog posla prijenosom s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira prenositelja na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja, odnosno na temelju odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem te na temelju zakona.

4.6.2 Osnovna prava imatelja Obveznica

Obveznice daju pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamate.

Imatelji Obveznica također imaju pravo na povećane odnosno zatezne kamate u slučaju kašnjenja s isplatom kamata ili glavnice, kako je opisano u točci 4.8.3 i 4.9.3 dijela III. Prospekta.

Glavnicu i kamate isplaćivat će SKDD u postupku propisanom Pravilima i Uputama SKDD-a koja će biti na snazi i primjenjivati se u vrijeme isplate. Izdavatelj će sa SKDD-om sklopiti ugovor o platnom agentu kojim će biti uređena međusobna prava i obveze u svezi operativnog izvršenja isplate novčanih sredstava imateljima prava iz Obveznica.

U vrijeme objavljivanja ovog prospekta, Upute SKDD (link: xxxx://xxx.xxxx.xx/xxxxxx/x?xx000:00:::::: ) između ostalog određuju: (i) za svaki dužnički vrijednosni papir u informacijskom sustavu SKDD-a evidentiraju se datumi dospijeća kamate i glavnice (sukladno čl. 673. Upute SKDD-a); (ii) obračun za isplatu kamata ili glavnice provodi se prema podacima upisanim o vlasnicima/nositeljima računa i pozicijama koje su upisane u depozitoriju na kraju radnog dana koji prethodi dospijeću (sukladno čl. 675. Upute SKDD-a); (iii) pravo na kamatu ili glavnicu ima subjekt na čijem su računu vrijednosnih papira upisani vrijednosni papiri za koje se obavlja isplata (sukladno čl. 675. Upute SKDD-a); (iv) na dan dospijeća kamata odnosno glavnice, SKDD daje nalog za prijenos novčanih sredstava sa svojeg računa u korist računa imatelja prava, te istima otprema obavijest o isplati novčanih sredstava iz korporativne akcije (sukladno čl. 677. Upute SKDD-a); (v) dužnički vrijednosni papiri s jednokratnim dospijećem amortiziraju se odjednom, isplatom glavnice po dospijeću (sukladno čl. 677. Upute SKDD-a).

Izdavateljeva obveza isplate kamata ili glavnice bit će ispunjena kada SKDD sukladno svojim Pravilima i Uputama dade nalog za prijenos novčanih sredstava sa svojeg računa u korist računa ovlaštenika prava na isplatu kamata ili glavnice.

Obveznice su slobodno prenosive te imatelj ima pravo raspolaganja Obveznicama, uključujući i zasnivanje založnog prava na Obveznicama.

4.7 Nominalna kamatna stopa i odredbe koje se odnose na pasivne kamate

4.7.1 Datum s kojim započinje plaćanje kamate i datumi dospijeća kamata

Izdavatelj će plaćati kamatu na Obveznice polugodišnje po godišnjoj nepromjenjivoj kamatnoj stopi („Fiksna kamatna stopa“). Kamata će se plaćati na preostali ukupni iznos glavnice i to od uključujući dan izdanja (planirano studeni 2018.) do isključujući datum dospijeća (planirano studeni 2023.)

Kamata će se plaćati polugodišnje u svibnju i studenom svake godine počevši od planirano svibnja 2019. do planirano studenog 2023. i to na dan u mjesecu koji je jednak datumu na koji je Obveznica izdana. U slučaju da je datum dospijeća kamata neradni dan, isplata kamata bit će prvi sljedeći radni dan (utvrđen kao radni dan SKDD-a i poslovnih banaka koje obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj). Ako datum isplate kamate bude odgođen zbog neradnog dana, iznos kamate neće se sukladno tome prilagođavati.

Kamate će se plaćati putem SKDD-a imateljima Obveznica u HRK na polugodišnjoj razini, pri čemu će točan raspored dospijeća kamate biti objavljen u Obavijesti o konačnim uvjetima izdanja (kako je opisano u točci 5.1.2.

III. dijela Prospekta).

4.7.2 Obračun kamata

Kamatna stopa se računa kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu podijeljena s učestalošću isplate kamate iz Obveznica na godišnjoj razini.

Za obračun stečene kamate iz Obveznica („Stečena kamata“) uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, ali ne uključujući, dan dospijeća slijedećeg kupona.

Stečena kamata po danu (%)1= Fiksna kamatna stopa

2x Broj dana u razdoblju

1Stečenu kamatu po danu izraženu kao % nominalne vrijednosti Obveznice dobivamo dijeljenjem Fiksne kamatne stope s godišnjom frekvencijom isplate kupona iz Obveznica (2 puta godišnje) i brojem dana u razdoblju između dvije isplate kupona.

Stečena kamata2= Stečena kamata po danu (%) x Broj Obveznica x Broj dana od zadnjeg dospijeća kupona do,ali ne uključujući,dan namire x nominalna vrijednost Obveznica (HRK 1.000.000,00)

2Apsolutni iznos stečene kamate dobiva se množenjem stečene kamate po danu po Obveznici, izražene kao % nominalne vrijednosti Obveznice, s brojem Obveznica, te brojem dana proteklim od zadnje isplate kupona do, ali ne uključujući, dan namire i nominalnom vrijednošću Obveznica (HRK 1.000.000,00).

4.7.3 Kašnjenje s plaćanjem kamata

U slučaju kašnjenja s plaćanjem kamata na Obveznice, Izdavatelj će uz dospjelu kamatu platiti Povećanu kamatu (kako je definirano dolje) na glavnicu za razdoblje od odgovarajućeg Datuma dospijeća kamata (neuključujući taj dan) do dana plaćanja dospjele kamate (uključujući taj dan). Radi izbjegavanja svake dvojbe, u slučaju kašnjenja s plaćanjem kamata, u periodu kašnjenja na iznos dospjele kamate ne obračunava se zatezna kamata.

Povećane kamate plaćaju se po stopi koja se dobiva tako da se Fiksna kamatna stopa uveća za dva postotna poena (2 p.p.) („Povećana kamatna stopa“). Povećane kamate obračunat će se na dan plaćanja.

Izdavatelj će platiti Povećane kamate imateljima Obveznica putem SKDD-a u HRK, a bit će obračunate primjenom sljedeće formule:

K= Cx p x n 100

gdje varijable imaju sljedeća značenja:

K = Povećane kamate,

C = dužni iznos glavnice,

p = Povećana kamatna stopa n = broj godina.

U slučaju obračuna Povećanih kamata za razdoblje kraće od godine dana primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeći matematički izraz:

K= Cx p x d 36.500

odnosno za prijestupnu godinu:

K= Cx p x d 36.500

gdje varijable imaju sljedeća značenja:

K = Povećane kamate,

C = dužni iznos glavnice,

p = Povećana kamatna stopa, d = broj dana.

4.7.4 Rok važenja potraživanja s osnove kamate i povrata glavnice

Potraživanja prema Izdavatelju na ime kamata na Obveznice zastarijevaju u roku od 3 (tri) godine od pojedinog Datuma dospijeća kamata.

Potraživanja prema Izdavatelju s osnove isplate glavnice Obveznica zastarijevaju u roku od 5 (pet) godina od Datuma dospijeća plaćanja glavnice.

4.7.5 Derivirana komponenta kamate

Obveznice ne sadrže deriviranu komponentu.

4.8 Datumi dospijeća i načini amortizacije glavnice Obveznice, uključujući postupke otplate

4.8.1 Isplata glavnice Obveznice

Sukladno uvjetima ovog Prospekta, Izdavatelj će otkupiti Obveznice putem SKDD-a u iznosu njihove glavnice na dan koji podrazumijeva pet godina od Dana izdanja Obveznica, što je ujedno datum dospijeća plaćanja glavnice („Datum dospijeća plaćanja glavnice“). Ne postoji amortizacijski plan, već će cjelokupni iznos glavnice biti plaćen odjednom na Datum dospijeća plaćanja glavnice.

4.8.2 Prijevremeni otkup/dospijeće Obveznica

Izdavatelj može na osnovi svojeg diskrecijskog prava, prijevremeno otkupiti Obveznice djelomično ili u cijelosti u bilo kojem trenutku zbog regulatornih razloga (kako je opisano u poglavlju 3.18 II. dijela Prospekta) po cijeni 100% nominalnog iznosa glavnice u bilo kojem trenutku u roku ne kraćem od 30 niti dužem od 90 radnih dana od dana obavijesti o prijevremenom dospijeću, koja će biti objavljena na internet stranicama Izdavatelja ZSE ukoliko će u tom trenutku Izdavatelj imati uvrštene Obveznice na uređeno tržište. Takva će obavijest biti neopoziva i sadržavat će utvrđeni datum prijevremenog otkupa. Ulagatelji u Obveznice će u takvom slučaju imati pravo na Stečenu kamatu.

Ukoliko bude potrebno, Izdavatelj će sukladno članku 78 Uredbe (EU) 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (“CRR“) za prijevremeni otkup Obveznica tražiti prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke, koja uz funkciju nadležnog tijela obnaša i funkciju sanacijskog tijela sukladno BRRD. Nastavno na neposredno gore navedeno, Nadležno i / ili Sanacijsko tijelo će odobriti prijevremeni otkup Obveznica ukoliko je zadovoljen bilo koji od sljedećih uvjeta:

(1) Izdavatelj je neposredno prije izvršenja prijevremenog otkupa Obveznica, navedeni instrument zamijenio instrumentima regulatornog kapitala ili prihvatljivim obvezama koje su jednake ili više kvalitete po uvjetima koji su održivi s aspekta sposobnosti institucije da ostvaruje dobit;

(2) radnje, premašivao minimalne zahtjeve definirane Direktivom 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, CRR-om i BRRD-om u takvom iznosu koji Nadležno i / ili Sanacijsko tijelo može smatrati potrebnim u tom trenutku.

Osim što se ne može procijeniti kako će Nadležno i / ili Sanacijsko tijelo primjenjivati propise, treba uzeti u obzir da se navedena pravila i standardi mogu izmijeniti tijekom razdoblja do dospijeća Obveznica. Stoga je teško predvidjeti hoće li suglasnost Nadležnog i / ili Sanacijskog tijela biti potrebna za prijevremeni otkup Obveznica, i ako hoće, pod kojim uvjetima će Nadležno i / ili Sanacijsko tijelo dati svoje prethodno odobrenje na prijevremeni otkup Obveznica.

Dodatno, ako Izdavatelj dobije odgovarajuće prethodno odobrenje Nadležnog i / ili Sanacijskog tijela svoju odluku o tome hoće li prijevremeno otkupiti Obveznice donijeti po svojoj diskrecijskoj ocjeni uzimajući u obzir vanjske faktore kao što su ekonomski i tržišni utjecaji koje bi takav prijevremeni otkup Obveznica mogli imati, pravila o sanaciji i prevladavajući tržišni uvjeti. Izdavatelj se ne obvezuje da će iskoristiti svoje pravo prijevremenog otkupa Obveznica pa investitori prilikom donošenja odluke o ulaganju u Obveznice ne trebaju to očekivati od Izdavatelja.

S druge strane, imatelji Obveznica nemaju pravo proglasiti prijevremeno dospijeće Obveznica niti od Izdavatelja tražiti prijevremeni otkup Obveznica te se prilikom donošenja odluke o ulaganju u Obveznice ne smiju oslanjati na to da će Izdavatelj iskoristiti svoje pravo prijevremenog otkupa Obveznica.

4.8.3 Kašnjenje s isplatom glavnice

U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznica, Izdavatelj će platiti zateznu kamatu na iznos dospjele, a neisplaćene glavnice Obveznice („Zatezna kamata“) po zakonskoj stopi važećoj u Republici Hrvatskoj na dan obračuna Zatezne kamate, uzimajući pritom u obzir činjenicu je li imatelj Obveznica trgovac odnosno osoba javnog prava u smislu Zakona o obveznim odnosima („Stopa zakonske zatezne kamate“). Zatezne kamate teku od dana dospijeća glavnice Obveznice (neuključujući taj dan) do dana plaćanja (uključujući taj dan).

Izdavatelj će platiti Zatezne kamate imateljima Obveznica putem SKDD-a, a bit će obračunate primjenom sljedeće formule:

K= Cx p x n 100

gdje varijable imaju sljedeća značenja:

K = Zatezne kamate,

C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice, p = Zakonska zatezna kamatna stopa,

n = broj godina. 78

U slučaju obračuna Zateznih kamata za razdoblje kraće od godine dana, primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeći matematički izraz:

K= Cx p x d 36.500

odnosno za prijestupnu godinu:

K= Cx p x d 36.600

gdje varijable imaju sljedeća značenja:

K = Zatezne kamate,

C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice, p = Zakonska zatezna kamatna stopa,

d = broj dana.

4.9 Naznaka prinosa

Prinos Obveznica („Prinos“) bit će određen na način da se referentna kamatna stopa uveća za premiju kreditnog rizika Izdavatelja („Premija rizika“) koja će biti navedena u pozivu na upis Obveznica („Poziv na upis“).

Referentna kamatna stopa Obveznice odredit će se na temelju prosječnog kupovnog prinosa kunskih obveznica Ministarstva financija Republike Hrvatske HRRHMFO23BA4 s dospijećem 27.11.2023. godine, i to na temelju ponuda na kupnju od strane četiri financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, specifično Addiko bank d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Splitska banka d.d. i Zagrebačka banka d.d., a kako je iskazano na stranici ALLQ Bloomberg informacijskog servisa neposredno nakon završetka razdoblja ponude („Razdoblje ponude“). Ukoliko neka od ponuda na kupnju prethodno navedenih financijskih institucija bude nedostupna, u obzir će se uzeti preostale dostupne ponude na kupnju.

Fiksna kamatna stopa bit će utvrđena nakon određivanja Prinosa.

Cijena izdanja („Cijena izdanja“) odredit će se na temelju Prinosa i Fiksne kamatne stope.

Prinos, Fiksna kamatna stopa i Cijena izdanja bit će objavljeni na internetskim stranicama Izdavatelja istog radnog dana po završetku Razdoblja ponude (više detalja u točkama 5.1.2 i 5.1.3 dijela III. Prospekta).

4.10 Zastupanje imatelja Obveznica, uključujući identifikaciju organizacije koja zastupa ulagatelje te odredbe koje se odnose na takvo zastupanje. Naznaka o tome gdje je javnosti omogućen pristup ugovorima koji se odnose na te oblike zastupanja

4.10.1 Sazivanje Skupštine

Uvodno

Pravo sudjelovanja na Skupštini imaju svi Imatelji Obveznica registrirani kod SKDD-a na dan određen u pozivu za Skupštinu („Datum evidencije Skupštine“).

Sazivanje Skupštine

Izdavatelj je ovlašten samostalno sazvati Skupštinu. Imatelji Obveznica nemaju pravo sazvati Skupštinu i stoga neće biti imenovan zastupnik imatelja Obveznica.

Skupština se saziva objavom poziva na Skupštinu u barem jednim dnevnim novinama koje se prodaju na cijelom

teritoriju Republike Hrvatske te na web stranicama Izdavatelja i ZSE, najmanje 15 kalendarskih dana unaprijed ne računajući dan održavanja Skupštine.

Skupština se održava u sjedištu Izdavatelja, na poslovnoj adresi koja će biti navedena u pozivu na Skupštinu. Troškove sazivanja i održavanja Skupštine snosi Izdavatelj.

Izdavatelj će se pridržavati obveza prema Imateljima Obveznica koje proizlaze iz članka 477. Zakona o tržištu kapitala.

4.10.2 Odluke Skupštine

Nadležnost Skupštine

Skupština, na prijedlog Izdavatelja, daje suglasnost o sljedećim izmjenama uvjeta izdanja:

(i) promjene dospijeća, smanjenje ili ukidanje svih kamata na Obveznice;

(ii) produljenje dospijeća glavnice;

(iii) promjene u valuti izdanja Obveznica;

Potrebne većine za donošenje odluka

Odluke Skupštine navedene gore pod (i) i (ii) donose se većinom od najmanje 66,66 % glasova svih Imatelja Obveznica koji imaju pravo glasa.

Odluke Skupštine navedene gore pod (iii) donose se većinom od najmanje 50 % plus 1 (jedan) glasova prisutnih Imatelja Obveznica koji imaju pravo glasa.

Pravo glasa i ostvarivanje prava glasa

Pravo glasa na Skupštini imaju svi imatelji Obveznica na Datum evidencije Skupštine izuzev imatelja: (i) otkupljenih i poništenih Obveznica te (ii) Izdavatelja i/ili bilo kojeg njegovog Povezanog društva koje drži Obveznice. Imatelje Obveznica mogu na Skupštini zastupati punomoćnici temeljem pisane punomoći na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika. Punomoć treba biti posebna i ne treba sadržavati uputu kako glasatiIzdavatelj će obrazac punomoći za glasanje na Skupštini učiniti dostupnim na svojim i web stranicama ZSE-a. Obrazac punomoći također će biti dostupan u sjedištu Izdavatelja.

Dnevni red

Dnevni red Skupštine će se dopuniti i/ili će se na dnevni red dodati protuprijedlozi bilo kojoj predloženoj odluci, ako su takav zahtjev na početku Skupštine podnijeli Imatelji Obveznica koji raspolažu s najmanje 25% ukupnog broja svih glasova ili Izdavatelj.

Učinak odluka Skupštine

Odluke donesene na Skupštini obvezujuće su za sve Imatelje Obveznica.

Pobijanje odluka Skupštine

Odredbe Zakona o trgovačkim društvima o ništavosti i pobojnosti odluka glavne skupštine dioničkih društava primijenit će se na odgovarajući način (mutatis mutandis) na ništavost i pobojnost odluka Skupštine.

Vođenje Skupštine

Skupštinom predsjedava i vodi zapisnik osoba koju Izdavatelj odredi u pozivu. Skupština je zatvorena za javnost i povjerljiva i ne može joj prisustvovati nijedna osoba osim Imatelja Obveznica, njihovih zastupnika i/ili punomoćnika, Izdavatelja i njegovih zastupnika i/ili punomoćnika. Uz Imatelja Obveznica i Izdavatelja, Skupštini mogu pristupiti njihovi pravni i/ili financijski savjetnici.

Izdavatelj će objaviti odluke donesene na Skupštini na isti način na koji je bio objavljen i poziv na Skupštinu. Zapisnik sa Skupštine dostavit će se Imatelju Obveznice na njegov zahtjev.

4.11 Odluka o izdavanju Obveznica

Ovaj Prospekt je sastavljen i Obveznice će biti izdane na temelju odluke Uprave Izdavatelja od 28.08.2018. kojom se odobrava zaduživanje Banke na hrvatskom tržištu kapitala izdanjem Obveznica, s kojom se suglasio Nadzorni odbor dana 20.09.2018.

4.12 Očekivani datum izdavanja Obveznica

Dan izdanja planiran je tijekom studenog 2018. Na Dan izdanja, uplaćene i alocirane Obveznice bit će upisane na računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira u računalnom sustavu SKDD-a.

4.13 Ograničenja u vezi sa slobodnom prenosivosti Obveznica

Ne postoje ograničenja slobodne prenosivosti Obveznica.

4.14 Porezna davanja vezana uz Obveznice

Sljedeći sažetak poreznog tretmana vlasništva Obveznica temelji se na hrvatskim zakonima i drugim propisima na snazi u vrijeme pripreme ovog Prospekta. Zakon o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04-115/16) i Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine broj 95/05-1/17-2/18) uređuju oporezivanje domaćih i inozemnih pravnih osoba, a Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine broj 177/04-115/16)) i Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05-10/17-128/17) uređuju oporezivanje domaćih i inozemnih fizičkih osoba.

Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno i imati porezne posljedice za imatelja Obveznica. Izdavatelj neće dopunjavati Prospekt niti informirati imatelje Obveznica o bilo kojoj naknadnoj izmjeni u pogledu zakona i propisa.

Svaki budući imatelj Obveznica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili raspolaganja Obveznicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih zemalja ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene relevantnih poreznih propisa koji su u tijeku ili su predloženi do dana objave ovog Prospekta.

Oporezivanje kamata

Na isplatu kamata iz Obveznica ne obračunava se i ne plaća porez na dodanu vrijednost.

Prihod koji rezidenti Republike Hrvatske - obveznici poreza na dobit ostvare od kamata, uključivo i kamate iz Obveznica, ulazi u izračun osnovice poreza na dobit. Dobit se oporezuje po stopi od 12% ili 18%2.

Prihod od kamata iz Obveznica koji ostvare hrvatski porezni rezidenti - fizičke osobe ne podliježe oporezivanju porezom na dohodak.

U skladu s važećim hrvatskim propisima plaćanje kamate iz Obveznice poreznim nerezidentima - pravnim i fizičkim osobama ne podliježe plaćanju poreza po odbitku (eng. withholding tax) u Republici Hrvatskoj.

Oporezivanje glavnice

Isplata glavnice Obveznica ne podliježe oporezivanju.

Oporezivanje kapitalne dobiti

Kapitalna dobit je prihod ostvaren prodajom Obveznica, u iznosu razlike između cijene po kojoj je Obveznica prodana i cijene po kojoj je uplaćena, odnosno kupljena. Porezni obveznik je imatelj Obveznica koji samostalno utvrđuje obvezu poreza na kapitalnu dobit na godišnjoj razini.

Kapitalna dobit koju ostvare rezidenti RH - obveznici poreza na dobit, ulazi u izračun osnovice poreza na dobit. Dobit se oporezuje po stopi od 12% ili 18%3.

Kapitalna dobit koju prodajom Obveznica ostvare fizičke osobe – rezidenti RH oporezuje se porezom na kapitalnu dobit po stopi 12% uvećano za prirez.

Međutim, eventualni kapitalni dobitak koji se ostvari u slučaju kada su Obveznice prodane nakon 2 godine od dana njihove kupnje odnosno nabave, ne podliježe oporezivanju porezom na dohodak.

Kapitalna dobit koju prodajom Obveznica ostvare nerezidenti inozemne pravne osobe ne podliježe oporezivanju u RH.

Kapitalna dobit koju prodajom Obveznica ostvare fizičke osobe – nerezidenti oporezuje se prema tuzemnim propisima po stopi od 12% ili sukladno odredbama relevantnog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenog između Republike Hrvatske i države rezidentnosti fizičke osobe.

5 Opći uvjeti ponude

5.1 Uvjeti, statistički podaci o ponudi, očekivani vremenski period i postupak koji se traži za podnošenje ponude

5.1.1 Uvjeti kojima ponuda podliježe

Isključivo za potrebe procesa odobrenja Proizvođačevog investicijskog proizvoda te utvrđenja potencijalnog ciljanog tržišta za Obveznice, utvrđeno je da (i) ciljano tržište za Obveznice predstavljaju isključivo kvalificirani nalogodavatelji i profesionalni ulagatelji, svaki kako je definiran odredbama iz članka 406 Zakona o tržištu kapitala; i (ii) su prikladni svi kanali distribucije Obveznica kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagateljima. Svaka osoba koja sukladno odredbama Odjeljka II, Poglavlja II Zakona o tržištu kapitala naknadno nudi, preporučuje ili prodaje Obveznice („Distributer“) dužna je uzeti u obzir Proizvođačevo određenje ciljanog tržišta; međutim, Distributer je odgovoran provesti i vlastitu procjenu ciljanog tržišta vezano za Obveznice (preuzimajući ili dorađujući Proizvođačevu procjenu ciljanog tržišta) i utvrditi odgovarajuće distribucijske kanale.

Obveznice se izdaju u denominaciji od HRK 1.000.000,00. HRK 1.000.000,00 ujedno je i minimalni iznos upisa obveznica na primarnom tržištu te minimalni iznos pojedinačne transakcije za trgovanje na uređenom tržištu. Iznad iznosa od HRK 1.000.000,00 ne postoji ograničenje niti upisa na primarnom tržištu niti trgovanja na uređenom tržištu, dakle moguće su transakcije bilo kojeg nominalnog iznosa iznad HRK 1.000.000,00.

Nema prava prvenstva pri upisu ponuđenih Obveznica.

Obveznice će biti ponuđene Ulagateljima, temeljem Poziva na upis, koji će bit će objavljen na internetskim stranicama ZSE i Izdavatelja.

Obveznice će biti izdane i uvrštene u središnji depozitorij nematerijaliziranih vrijednosnih papira kojim upravlja SKDD. Sukladno važećim Pravilima i Uputama SKDD-a, SKDD će provesti upis novog izdanja na isti radni dan kad zaprimi propisane podatke i dokumentaciju, ukoliko su ti podaci i dokumentacija dostavljeni do 12:00 sati tog dana.

Izdavatelj (koji će djelovati u svojstvu Agenta izdanja) će prikupiti i SKDD-u dostaviti svu potrebnu dokumentaciju kako bi SKDD uvrstio Obveznice u središnji depozitorij nematerijaliziranih vrijednosnih papira tri radna dana nakon isteka Razdoblja ponude.

Izdavatelj se ne obvezuje izdati Obveznice, već pridržava pravo da uopće ne izda Obveznice.

Ulagatelji će tijekom Razdoblja ponude u upisnici naznačiti iznos Obveznica koje su spremni upisati i uplatiti, te će imati mogućnost naznačiti minimalnu razinu prinosa do dospijeća uz koji su spremni upisati Obveznice. Zaprimanje upisnica vršit će Izdavatelj (u svojstvu Agenta izdanja). Upisnice koje će ulagatelji predavati, smatrat će se ponudama Izdavatelju za upis Obveznica, a koje će Izdavatelj prihvatiti alokacijom Obveznica sukladno vlastitoj diskrecijskoj odluci.

Pri donošenju odluke o alociranom iznosu Obveznica, Izdavatelj će uzeti u obzir niz čimbenika, uključujući broj Obveznica koje su upisane tijekom Razdoblja ponude, razinu i prirodu potražnje za Obveznicama tijekom postupka upisa, prevladavajuće uvjete na tržištu te potrebu za urednim i likvidnim tržištem Obveznicama.

Obzirom da će Prinos, Fiksna kamatna stopa i Cijena izdanja biti poznati tek nakon završetka ponude, sukladno članku 418. stavak 1. točka 2. Zakona o tržištu kapitala, Izdavatelj će ulagateljima ostaviti mogućnost odustanka od upisa alociranih Obveznica u roku od dva radna dana od objave Prinosa, Fiksne kamatne stope i Cijene izdanja.

5.1.2 Ukupan iznos izdanja/ponude

Ukupan planirani nominalni iznos koji će biti prikupljen izdanjem Obveznica jest do najviše HRK 500.000.000,00. Konačni iznos izdanja Obveznica ovisi o konačnom broju upisanih i uplaćenih Obveznica tokom Razdoblja ponude. Podaci o ukupnom iznosu Obveznica koji su ulagatelji bili spremni upisati i uplatiti tokom Razdoblja ponude te ukupnom alociranom iznosu Obveznica ulagateljima kao i Prinos, Fiksna kamatna stopa i Cijena izdanja bit će objavljeni istog dana nakon isteka Razdoblja ponude na Internet stranicama Izdavatelja ZSE u okviru obavijesti o utvrđenoj cijeni te ukupnom alociranom iznosu Obveznica („Obavijest o utvrđenoj cijeni i ukupnom alociranom iznosu Obveznica“). Podatak o konačnom iznosu Obveznica koje će se izdati bit će objavljen u okviru obavijesti o konačnim uvjetima izdanja („Obavijest o konačnim uvjetima izdanja“) na Dan izdanja na Internet stranicama Izdavatelja i na Internet stranicama Zagrebačke burze.

5.1.3 Razdoblje tijekom kojeg će ponuda biti otvorena i opis postupka prijave

Obveznice biti će ponuđene zainteresiranim ulagateljima temeljem Poziva na upis koji će sadržavati informacije vezane uz izdanje, a koji će biti objavljen na internetskim stranicama Izdavatelja i ZSE. U Pozivu na upis također će biti navedene sve instrukcije ulagateljima vezane uz postupak upisa Obveznica.

Prikaz 13. Vremenski plan izdanja Obveznica:

Objava Poziva na upis:	Po diskrecijskoj ocjeni Izdavatelja
Trajanje Razdoblja ponude:	određeno vrijeme unutar jednog dana
Obavijest o utvrđenoj cijeni i ukupnom alociranom iznosu Obveznica:	Istog dana po završetku Razdoblja ponude
Rok za odustanak od upisa i uplate Obveznica:	Dva radna dana od objave Obavijesti o utvrđenoj cijeni i ukupnom alociranom iznosu Obveznica
Obavijest o alokaciji Ulagateljima:	Najkasnije prvog radnog dana nakon isteka Razdoblja ponude
Instrukcije za plaćanje Obveznica:	Najkasnije drugog radnog dana nakon isteka Razdoblja ponude
Datum izdanja odnosno uplate Obveznica:	Trećeg radnog dana nakon isteka Razdoblja ponude, plaćanje Obveznica najkasnije do 10:00 sati na Dan izdanja
Obavijest o konačnim uvjetima izdanja:	Trećeg radnog dana nakon isteka Razdoblja ponude, tj. na Dan izdanja
Uvrštenje Obveznica na Službeno tržište:	Po odobrenju uvrštenja od strane Zagrebačke burze

5.1.4 Opis mogućnosti za smanjenje upisa i način povrata preplaćenog iznosa podnositeljima

U slučaju da interes ulagatelja za upis Obveznica bude veći od HRK 500.000.000,00, Izdavatelj će provesti dodjelu Obveznica prema vlastitoj diskrecijskoj odluci istog radnog dana nakon isteka Razdoblja ponude.

5.1.5 Pojedinosti o najmanjem i/ili najvišem iznosu prijave

Nema ograničenja u pogledu maksimalnog broja Obveznica koje se mogu upisati.

5.1.6 Način i rokovi za uplatu vrijednosnih papira i isporuku vrijednosnih papira

5.1.7 Potpuni opis načina i datuma na koji su rezultati ponude objavljeni

Obavijest o izdavanju Obveznica i njihovom uključenju u usluge depozitorija bit će objavljena na internetskim stranicama Izdavatelja i ZSE-a na Dan izdanja, u okviru Obavijesti o konačnim uvjetima izdanja.

5.1.8 Postupak za korištenje bilo kojeg prava prvokupa, prenosivosti prava upisa i postupanje s neiskorištenim pravima upisa

Nitko nema bilo kakvo pravo prvenstva pri upisu. S obzirom na to, prenosivost odnosno postupanje s neiskorištenim pravom upisa nije primjenjivo.

5.2 Plan raspodijele i dodjele

5.2.1 Različite kategorije ulagatelja kojima su vrijednosni papiri ponuđeni

Obveznice će biti javno ponuđene isključivo kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagateljima, svaki kako je definiran odredbama iz članka 406 Zakona o tržištu kapitala.

5.2.2 Postupak obavješćivanja podnositelja o dodijeljenim iznosima i naznaka o tome može li trgovanje početi prije nego što je obavješćivanje obavljeno

Svaki ulagatelj kome će biti dodijeljen neki broj (količina) Obveznica će o količini dodijeljenih mu Obveznica biti obaviješten putem e-maila ili telefonski najkasnije slijedeći radni dan nakon isteka Razdoblja ponude te će poziv za uplatu dobiti putem e-maila.

5.3 Formiranje cijene

5.3.1 Naznaka cijene po kojoj će vrijednosni papiri biti ponuđeni ili način utvrđivanja cijene i postupak objave. Naznaka iznosa svih troškova i poreza posebno stavljenih na teret upisnika ili kupca

Obveznice će biti ponuđene Ulagateljima uz indikaciju Prinosa koji će biti objavljen u Pozivu na upis Obveznica. Fiksna kamatna stopa i Cijena izdanja Obveznica bit će utvrđeni sukladno utvrđenom Prinosu Obveznica nakon isteka Razdoblja ponude.

Ukupni alocirani iznos Obveznica bit će određen istog dana nakon završetka Razdoblja ponude od strane Izdavatelja. Konačni iznos izdanja bit će određen na Dan izdanja nakon 10:00h odnosno nakon zaprimanja svih uplata od strane ulagatelja. Na Dan izdanja na internetskim stranicama Izdavatelja i ZSE-a bit će objavljena Obavijest o konačnim uvjetima izdanja.

Osim eventualnih vlastitih troškova, za upis i uplatu Obveznica Ulagatelji nisu obvezni snositi dodatne troškove u korist Izdavatelja, osim mogućih troškova u vidu naknade za platni promet. Na upis i uplatu Obveznica ulagatelji ne plaćaju porez.

5.4 Plasman i pokroviteljstvo

5.4.1 Ime i adresa koordinatora globalne ponude i pojedinih dijelova ponude i mjesta u različitim državama u kojima se odvija ponuda

Provedbu ponude Obveznica Izdavatelj (u svojstvu Agenta izdanja) će provesti samostalno. Mjesto odvijanja javne ponude Obveznica bit će Republika Hrvatska.

5.4.2 Ime i adresa svih platnih agenata i depozitarnih agenata u svakoj državi

Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62a, djelovat će u svojstvu upravitelja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i agenta plaćanja za Obveznice.

Sredstva primljena od Izdavatelja na ime kamate i glavnice Obveznica, SKDD će, na datum dospijeća kamate, odnosno glavnice uplatiti putem platnog sustava Imatelju Obveznica. Na postupak uplate sredstava Izdavatelja u

korist SKDD-a primjenjivat će se Pravila i Upute SKDD-a, te Ugovor o Platnom agentu sklopljen između Izdavatelja i SKDD-a.

Ukoliko je dan dospijeća glavnice, kamata ili drugih iznosa koji proizlaze iz Obveznica neradni dan, isplata će dospjeti prvog sljedećeg radnog dana. Radni dan je dan koji je utvrđen kao radni dan SKDD-a i poslovnih banaka koje obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj.

5.4.3 Ime i adresa osoba koje provode postupak ponude odnosno prodaje uz obvezu otkupa te ime i adresa osoba koje provode postupak ponude bez obveze otkupa

Izdavatelj (u svojstvu Agenta izdanja) će samostalno provesti postupak prodaje Obveznica.

5.4.4 Datum na koji je sporazum o pokroviteljstvu zaključen ili će biti zaključen

Obzirom da će Izdavatelj samostalno provesti postupak prodaje Obveznica, neće biti sporazuma o pokroviteljstvu.

6 Uvrštenje radi trgovanja obveznica

6.1 Naznaka o tome jesu li vrijednosni papiri predmet zahtjeva za uvrštenje za trgovanje s ciljem njihove distribucije na uređenom tržištu ili drugim istovjetnim tržištima, uz naznaku tržišta o kojima je riječ

Po izdanju Obveznica, Izdavatelj će predati zahtjev za uvrštenje Obveznica u Službeno tržište ZSE („Uvrštenje“). Izdavatelj ne može jamčiti da će Uvrštenje biti odobreno. Uvrštenje te trgovina Obveznicama na uređenom tržištu započet će ukoliko i nakon što ZSE odobri Uvrštenje. Najraniji datum Uvrštenja nije poznat.

Postoji minimalni iznos pojedinačne transakcije za trgovanje na uređenom tržištu, koji iznosi HRK 1.000.000,00. Iznad iznosa od HRK 1.000.000,00 moguće su transakcije bilo kojeg nominalnog iznosa.

Izdavatelj će poduzeti sve radnje da se Obveznice uključe u usluge depozitorija po završetku Razdoblja ponude.

6.2 Sva uređena tržišta na kojima su vrijednosni papiri Izdavatelja istog roda već uvršteni za trgovanje

U Službeno tržište ZSE uvrštene su obveznice Izdavatelja ISIN oznake HRRIBAO22BE0. Kako je opisano u prethodnoj točci, Izdavatelj će predati zahtjev za uvrštenje Obveznica u Službeno tržište ZSE. ISIN oznaka Obveznica jest HRRIBAO23BA6.

6.3 Ime i adresa osoba koje su se obvezale da će djelovati kao posrednici pri sekundarnom trgovanju

Ne postoje osobe koje su preuzele obvezu da će djelovati kao posrednici pri sekundarnom trgovanju Obveznica Izdavatelja.

7 Dodatne informacije

7.1 Ako se u obavijesti o vrijednosnim papirima spominju savjetnici koji su povezani s izdanjem, tada je potrebna izjava o tome u kojem su svojstvu djelovali savjetnici

Osim pravnih savjetnika, Izdavatelj nije koristio savjetničke usluge trećih osoba.

U svojstvu pravnog savjetnika u ponudi vrijednosnih papira javnosti, uz opseg djelovanja koji uključuje savjetodavne usluge koje se odnose na primjenjivo zakonodavstvo Republike Hrvatske za potrebe pripreme i provedbe ponude vrijednosnih papira javnosti te izradu ovog Prospekta sudjelovalo je društvo Tus Xxxxxxxx Xxxxxx, odvjetničko društvo d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 33 A, upisano u sudski registar pod MBS 081120690, OIB 36426031758:

7.2 Naznaka ostalih informacija u obavijesti o vrijednosnom papiru koje su revidirali ili pregledali ovlašteni revizori i o tome izradili izvješća, kopije izvješća ili, uz odobrenje nadležnog tijela, sažetak izvješća

U obavijesti o vrijednosnom papiru ne postoje informacije koje su revidirali ili pregledali ovlašteni revizori.

7.3 Kada je u obavijesti o vrijednosnim papirima uključeno mišljenje ili izvješće stručnjaka, navesti ime te osobe, službenu adresu, kvalifikacije te njegov eventualni značajni udjel u Izdavatelju. Ako je izvješće sastavljeno na zahtjev izdavatelja, dati izjavu u smislu da je takvo mišljenje ili izvješće uključeno, u obliku i sadržaju u kojem je uključeno, uz suglasnost osobe koja je odobrila sadržaj tog dijela obavijesti o vrijednosnim papirima.

U obavijest o vrijednosnom papiru nije uključeno mišljenje ili izvješće druge osobe kojoj se pripisuje status stručnjaka.

7.4 Kad informacije dolaze od treće osobe, dostaviti potvrdu da su te informacije točno prenesene i da prema saznanju izdavatelja i koliko može potvrditi na temelju informacija koje je objavila treća osoba nisu izostavljene činjenice zbog kojih bi tako prenesene informacije postale netočne ili obmanjujuće.

Obavijest o vrijednosnom papiru ne sadrži informacije do kojih je Izdavatelj došao od trećih osoba.

7.5 Procjene kreditne sposobnosti dodijeljene izdavatelju ili njegovim dužničkim vrijednosnim papirima na zahtjev ili u suradnji s izdavateljem u postupku procjenjivanja. Kratko obrazloženje o značenju procjena, ako je to agencija za procjenjivanje prethodno objavila.

Agencija za ocjenjivanje kreditne sposobnosti nije ocjenjivala kreditnu sposobnost Izdavatelja ili Obveznica.

7.6 Ograničenje odgovornosti

Podaci sadržani u ovom Prospektu odgovaraju u bitnome činjenicama koje opisuju poslovanje i financijski položaj Izdavatelja na datume i razdoblja za koja se daju, kako je navedeno u Prospektu prema saznanju odgovornih osoba Izdavatelja na dan objave Prospekta.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s upisom, ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovom Prospektu, te ukoliko se takvi podaci ili izjave daju bez odobrenja Izdavatelja, Izdavatelj ne jamči za njihovu istinitost, točnost i potpunost.

Podaci sadržani u Prospektu mogu se promijeniti po uvrštenju Obveznica na uređeno tržište, pri čemu može doći i do promijene rezultata poslovanja i financijskog položaja Izdavatelja.

Ništa što je sadržano u Prospektu nije namjeravano, niti se smije protumačiti kao preporuka za upis, kupnju ili prodaju Obveznica, savjetom za ulaganje, pravnim ili poreznim mišljenjem, tumačenjem propisa ili savjetom od strane Izdavatelja ili s Izdavateljem povezanih osoba (uključujući bez ograničenja i bilo koje treće osobe koja bi mogle djelovati u njihovo ime ili za njihov račun).

Svaki potencijalni ulagatelj koji razmatra mogućnost kupnje Obveznica upućuje se da samostalno procijeni, ispita i donese sud o rizicima vezanim uz poslovanje i položaj Izdavatelja i uvjete Obveznica, te da, isključivo shodno svojoj procjeni i potrebama i o svojem trošku zatraži potreban savjet odgovarajućih ovlaštenih pravnih, poreznih, financijskih i drugih savjetnika.

Napominje se da su podaci koji se daju godišnje u Prospektu, osim ako nije izrijekom drugačije navedeno, temeljeni na kalendarskim godinama, dok su brojčani podaci u prospektu zaokruživani, pri čemu brojevi prikazani za istu vrstu informacija mogu varirati i zbrojevi ne predstavljaju precizan aritmetički rezultat.

7.7 Obavijesti

Do konačnog dospijeća Obveznica, sve obavijesti Izdavatelja vezane uz Obveznice bit će objavljene na Internet stranicama Izdavatelja xxxxx://xxx.xxxxxxxxx.xx i internetskim stranicama Zagrebačke burze ukoliko će u tom trenutku Izdavatelj imati uvrštene Obveznice na uređeno tržište. Smatrat će se da je svaka obavijest tako objavljena pravovaljano uručena imatelju Obveznica petog kalendarskog dana nakon datuma objavljivanja (ili ako je objavljena više od jednom, petog kalendarskog dana nakon datuma prve objave). Ovo nema utjecaja na objavljivanje burzovno propisanih informacija. Materijalne informacije mogu biti komunicirane ulagateljima i putem njihovih skrbnika (ukoliko ih imaju). Alternativno, Izdavatelj ima pravo poslati obavijesti u bilo kojem trenutku imateljima Obveznica koji su poznati Izdavatelju. Izdavatelj također obavijest može poslati SKDD-u, koji će onda temeljem podataka upisanih o vlasnicima/nositeljima računa i pozicijama koje su upisane u depozitoriju kojeg vodi, takvu obavijest proslijediti imateljima Obveznica. Smatrat će se da je svaka obavijest isporučena imatelju Obveznica na ovaj način pravovaljano uručena sedmog kalendarskog dana od dana kada je takva obavijest dostavljena SKDD-u.

Sve obavijesti imatelja Obveznica prema Izdavatelju moraju biti dostavljene Izdavatelju u pisanom obliku na hrvatskom jeziku, faksom, uz naknadnu potvrdu poštom, na sljedeću adresu:

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.

Direkcija tržišta kapitala Xxxxx Xxxxxx 2

10 000 Zagreb

Tel: 072 / 372-413

Fax: 072 / 371 - 931

7.8 Naknadno izdanje Obveznica, otkup i poništavanje postojećih Obveznica

Izdavatelj u budućnosti može, a bez potrebe da traži suglasnost imatelja Obveznica, izdati dodatnu tranšu Obveznica sa istim uvjetima kao Obveznice koje su predmet ponude/uvrštenja (osim datuma izdanja, cijene izdanja, početak perioda za obračun kamate po novim Obveznicama) koja bi činila integralno izdanje sa Obveznicama.

Izdavatelj i njegove povezane osobe mogu povremeno na otvorenom tržištu otkupiti Obveznice po bilo kojoj cijeni, koje može poništiti bez posebne suglasnosti imatelja Obveznica.

Document Metadata

Table of Contents

Prospekt izdanja javnom ponudom kvalificiranim ulagateljima i uvrštenja obveznica

Document Metadata