Contract
Na temelju ĉlanka 26. stavka 1. Zakona o radu (Narodne novine 93/14) i ĉlanka 42. Statuta Djeĉjeg vrtića „Xxxxx Xxxxxx“, Upravno vijeće Djeĉjeg vrtića „Xxxxx Xxxxxx“, Sesvete, Xxxxxxx Xxxxxxxx 4 (u daljnjem tekstu: poslodavac), nakon savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom, na 22. sjednici održanoj dana 28.12.2015. donosi
PRAVILNIK O RADU
I. OPĆE ODREDBE
Ĉlanak 1.
Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ureĊuju se prava i obveze radnika i poslodavca, uvjeti rada, plaće, naknade plaća, materijalna prava radnika, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja u svezi s radom.
Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike, ako prava i obveze radnika nisu drukĉije ureĊena ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.
Ĉlanak 2.
Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, braĉnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, politiĉkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, roĊenja, društvenog položaja, ĉlanstva ili neĉlanstva u politiĉkoj stranci, ĉlanstva ili neĉlanstva u sindikatu, te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
Ĉlanak 3.
Ako se kolektivnim ugovorom, koji obvezuje poslodavca i radnika, pojedini uvjeti rada utvrde povoljnije od uvjeta odreĊenih ovim Pravilnikom, primjenjivat će se neposredno odredbe kolektivnog ugovora.
U sluĉaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliĉito ureĊeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukĉije odreĊeno.
Ĉlanak 4.
Radnik je obvezan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za obavljanje kojih je sklopio ugovor o radu, usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi poslovne interese poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke, a poslodavac će radniku dati posao i isplatiti plaću za obavljeni rad te mu omogućiti ostvarivanje drugih prava utvrĊenih Pravilnikom.
Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i naĉin obavljanja rada, poštujući pritom prava i dostojanstvo radnika.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
1. Zasnivanje radnog odnosa
Xxxxxx 0.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu je sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Ĉlanak 6.
Ugovor o radu sklapa se na neodreĊeno vrijeme, osim ako zakonom ili kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom nije drukĉije odreĊeno.
Ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi naĉin odreĊen zakonom.
Ako ugovorom o radu nije odreĊeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĊeno vrijeme.
Ĉlanak 7.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na odreĊeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa ĉiji je prestanak unaprijed utvrĊen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem odreĊenog posla ili nastupanjem odreĊenog dogaĊaja, a osobito ako se radi o:
- zamjeni privremeno nenazoĉnog radnika,
- privremenom povećanju opsega poslova,
- privremenim poslovima za koje postoji iznimna potreba,
- ostvarivanju odreĊenog programa ograniĉenog trajanja (pokusnog programa predškolskog odgoja, programa predškole, kraćeg programa predškolskog odgoja, redovitog programa predškolskog odgoja koji se provodi uz organizirani prijevoz djece ili u prostoru iznajmljenom za vrijeme kraće od tri godine),
- poslovima koji ne trpe odgodu, za koje se sklapa ugovor o radu na odreĊeno vrijeme do zasnivanja radnog odnosa na temelju natjeĉaja, ali ne duže od 60 dana,
- poslovima za koje se na raspisani natjeĉaj ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete, te se s osobom koja te uvjete ne ispunjava sklapa ugovor na odreĊeno vrijeme do zapošljavanja osobe koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci.
- drugim sluĉajevima utvrĊenim zakonom.
Ĉlanak 8.
Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme objavom na oglasnim ploĉama, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme.
Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je s poslodavcem sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme, s istim ili sliĉnim struĉnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili sliĉne poslove.
Xxxxxx 0.
Ugovor o radu sklopljen na odreĊeno vrijeme prestaje istekom roka ili ispunjenjem uvjeta utvrĊenog tim ugovorom.
Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na odreĊeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine. Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.
Iznimno od stavka 2. ovoga ĉlanka, poslodavac može sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na odreĊeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine samo u slijedećim sluĉajevima:
- radi zamjene jednog ili više privremeno nenazoĉnih radnika – do njihova povratka na rad,
- radi obavljanja poslova za koje radnik nema propisane uvjete – dok se na natjeĉaj što se ponavlja svakih pet mjeseci ne javi osoba koja ispunjava tražene uvjete,
- radi obavljanja poslova na provedbi programa ograniĉenog trajanja.
Ĉlanak 10.
Ocjenu o potrebi sklapanja ugovora o radu s novim radnicima donosi ravnatelj u skladu s godišnjim planom i programom rada poslodavca, uz pribavljenu suglasnost osnivaĉa.
Sklapanju ugovora o radu prethodi postupak izbora radnika u skladu s posebnim zakonom, drugim propisom, Statutom i ovim Pravilnikom.
Radni odnos u djeĉjem vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju natjeĉaja. Odluku o objavi natjeĉaja donosi upravno vijeće.
Natjeĉaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim ploĉama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim ploĉama djeĉjeg vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.
Iznimno, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natjeĉaja:
– kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa na temelju natjeĉaja, ali ne dulje od 60 dana,
– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana.
Ako se na natjeĉaj ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete, natjeĉaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natjeĉaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.
S osobom iz stavka 7. ovoga ĉlanka sklapa se ugovor o radu na odreĊeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natjeĉaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci.
Odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.
Iznimno, u sluĉaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odluĉuje ravnatelj.
Kandidatima koji nisu izabrani dostavlja se pisana obavijest o izabranom kandidatu te mjestu i vremenu preuzimanja dostavljene dokumentacije u roku od osam dana od donošenja odluke o izboru.
Sukladno prirodi posla i organizaciji rada predškolskih ustanova, a na zahtjev zainteresiranih radnika na neodreĊeno vrijeme, može se odobriti preuzimanje radnika izmeĊu dvije predškolske ustanove bez natjeĉaja, ako radnici imaju propisani stupanj i vrstu struĉne spreme.
U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, predškolske ustanove sklapaju sporazum o preuzimanju radnika.
Ĉlanak 11.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Pisani ugovor o radu mora sadržavati uglavke
o:
1. strankama, te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
2. mjestu rada,
3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava,
4. danu otpoĉinjanja rada,
5. oĉekivanom trajanju ugovora, u sluĉaju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme,
6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac,
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna,
10. upoznavanju radnika s organizacijom rada i zaštitom na radu, te omogućavanju radniku da se upozna s propisima o radnim odnosima.
Umjesto uglavaka iz toĉki 6.-9. ovoga ĉlanka može se u ugovoru o radu uputiti na
odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili odredbe Pravilnika koji ureĊuju ta pitanja.
Ĉlanak 12.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije poĉetka rada uruĉiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve uglavke propisane ĉlankom
11. Pravilnika.
Poslodavac je dužan radniku uruĉiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili uruĉenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno poĉetka rada.
2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu
Xxxxxx 00.
Svaka osoba može slobodno, ravnopravno i uz jednake uvjeta zasnovati radni odnos kod poslodavca uz ispunjenje općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa i posebnih uvjeta za rad na odreĊenim poslovima propisanim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada poslodavca.
Ĉlanak 14.
Ugovor o radu može sklopiti svaka osoba koje je navršila petnaest godina života, osim maloljetnika koji pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje.
Maloljetnik s petnaest godina života ili stariji od petnaest godina života, osim maloljetnika koji pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje, može sklopiti ugovor o radu samo uz pisano ovlaštenje zakonskog zastupnika.
Ĉlanak 15.
Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršavanju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršavanju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
Radi utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĊenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na lijeĉniĉki pregled, a obavezan je to uĉiniti ako je prethodno utvrĊivanje zdravstvene sposobnosti za odreĊene poslove propisano zakonom ili drugim propisom, a radnik nema važeću svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti.
Troškove lijeĉniĉkog pregleda iz stavka 2. ovoga ĉlanka snosi poslodavac.
Ĉlanak 16.
Nazivi radnih mjesta s popisom i opisom poslova i posebnim uvjetima za sklapanje ugovora o radu radi obavljanja odreĊenih poslova radnih mjesta utvrĊeni su Statutom i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada poslodavca, u skladu sa zakonom i drugim propisima.
3. Probni rad
Ĉlanak 17.
Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Odluku o potrebi za probnim radom donosi ovlašteno tijelo koje donosi odluku o izboru radnika i zasnivanju radnog odnosa.
Trajanje probnog rada odreĊeno je Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada poslodavca, na naĉin da probni rad može trajati najviše:
- do mjesec dana za poslove za koje se traži osnovna škola ili niža struĉna sprema;
- do dva mjeseca za poslove za koje se traži srednja struĉna sprema;
- do ĉetiri mjeseca za poslove za koje se traži viša struĉna sprema;
- do šest mjeseci za poslove za koje se traži visoka struĉna sprema ili više.
Probni se rad, iznimno, može produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.
Ĉlanak 18.
Ravnatelj imenuje komisiju za praćenje rada i provjeru struĉnih i radnih sposobnosti radnika na probnom radu.
Komisija ima tri ĉlana, koji moraju imati najmanje isti stupanj i istu vrstu struĉne spreme kao i radnik na probnom radu.
Na temelju pisanog izvješća komisije, ravnatelj najkasnije posljednjeg dana probnog rada izdaje radniku pisanu potvrdu o njegovoj uspješnosti tijekom probnog rada.
Ako radnik ne zadovolji na probnom radu, ugovor o radu se otkazuje s otkaznim rokom od sedam dana. Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom radu mora biti obrazložen i u pisanom obliku.
Ako otkaz zbog neudovoljavanja probnom radu poslodavac ne dostavi radniku najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik na probnom radu zadovoljio.
III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA
1. Zaštita života i zdravlja radnika
Ĉlanak 19.
Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika u svakom obliku povezanom s radom, a osobito: održavati postrojenja, ureĊaje, opremu, didaktiĉka sredstva, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te ih prilagoĊavati promijenjenim okolnostima, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprjeĉavati rizik na radu, obavještavati radnike o riziku na radu i osposobljavati ih za rad na siguran naĉin, te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.
Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utjeĉu njegovi postupci na poslu.
Radnik je u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti poslodavca o dogaĊaju koji predstavlja moguću opasnost, te provoditi druge propisane ili od poslodavca utvrĊene mjere.
Zaštita radnika odreĊuje se Pravilnikom o zaštiti na radu.
2. Zaštita privatnosti radnika
Ĉlanak 20.
Poslodavac smije prikupljati, obraĊivati, koristiti i dostavljati trećim osobama podatke o radnicima samo ako je to odreĊeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.
Poslodavac prikuplja i vodi sljedeće podatke o radnicima sukladno propisima o evidencijama u podruĉju rada:
1. ime i prezime radnika,
2. osobni identifikacijski broj (OIB),
3. spol,
4. dan, mjesec i godina roĊenja,
5. državljanstvo,
6. posjedovanje i trajanje radne dozvole, ako je radnik stranac,
7. prebivalište ili uobiĉajeno boravište (mjesto i adresa, općina, županija),
8. završeno obrazovanje i drugi oblici struĉnog osposobljavanja i usavršavanja za rad (steĉena školska ili struĉna sprema te odreĊena razina visokog obrazovanja sukladno propisima o visokom obrazovanju) te ostali oblici usavršavanja tijekom rada koje radnici koriste u svom radu,
9. dan sklapanja ugovora o radu,
10. dan poĉetka rada,
11. naziv posla, odnosno narav i vrsta rada koji radnik obavlja,
12. naznaka je li ugovor o radu sklopljen na neodreĊeno ili odreĊeno vrijeme te oĉekivano trajanje ugovora o radu na odreĊeno vrijeme,
13. vrijeme trajanja probnog rada, ako je ugovoreno,
14. trajanje pripravniĉkog staža, ako je ugovoreno te vrijeme i rezultat polaganja struĉnog ispita, ako je isti predviĊen i obavljen,
15. naznaka radi li se o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovitog utvrĊivanja radne sposobnosti za njihovo obavljanje,
16. mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomena da se rad obavlja na razliĉitim mjestima,
17. tjedno radno vrijeme (puno ili nepuno), odnosno propisano skraćeno radno vrijeme u satima,
18. ukupni mirovinski staž do poĉetka rada kod poslodavca,
19. vrijeme mirovanja radnog odnosa,
20. dan prestanka radnog odnosa,
21. razlog prestanka radnog odnosa.
Podatke iz stavka 2. ovoga ĉlanka poslodavac unosi u evidenciju o radnicima iz odgovarajuće dokumentacije ili na temelju posebnih propisa, a radnik je u tu svrhu poslodavcu obvezan pravodobno dostaviti potrebnu osobnu dokumentaciju ili isprave.
Osim podataka iz stavka 2. ovog ĉlanka, poslodavac je dužan voditi i druge podatke prijavljene od radnika ili od nadležnog tijela od kojih ovisi ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom (trudnoća, majĉinstvo, oĉinstvo, dojenje djeteta, status samohranog roditelja, status posvojitelja, profesionalna bolest, ozljeda na radu, profesionalna nesposobnost za rad, neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, invalidnost, obveze uzdržavanja koje terete radnika, za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu podaci o drugim poslodavcima kod kojih radnik radi u nepunom radnom vremenu i sliĉno.
Radnici su dužni o svakoj promjeni podataka navedenih u stavku 2. i 4. ovoga ĉlanka obavijestiti poslodavca odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana nastanka promjene.
Ĉlanak 21.
Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, obraĊivati, koristiti i dostavljati trećim osobama.
Odluku o prikupljanju, obraĊivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku, kao i o imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati provedbu te odluke, poslodavac će donijeti uz prethodnu suglasnost radniĉkog vijeća.
3. Zaštita dostojanstva radnika
Ĉlanak 22.
Poslodavac je dužan zaštititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacija na podruĉju rada i radnih uvjeta, ukljuĉujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, struĉnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.
Ĉlanak 23.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita ukljuĉuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekom od osnova iz ĉlanka 2. ovog Pravilnika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziĉko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Ĉlanak 24.
Osobe ovlaštene kod poslodavca primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika su: ravnatelj ili osoba koju ravnatelj imenuje posebnom odlukom (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).
Ĉlanak 25.
Kada ovlaštena osoba primi pritužbu vezanu uz zaštitu dostojanstva radnika, dužna je u roku od 8 dana od dana dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluĉaju radi sprjeĉavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja radnika, ako utvrdi da ono postoji.
U postupku ispitivanja i rješavanja pritužbe ovlaštena osoba ispitat će radnika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se tvrdi da je uznemiravala ili spolno uznemiravala radnika te izvesti i druge dokaze u svrhu utvrĊivanja relevantnih ĉinjenica o osnovanosti pritužbe.
Radnika se može ispitati uz nazoĉnost njegovog opunomoćenika odnosno sindikalnog povjerenika ili predstavnika.
Ĉlanak 26.
O postupku po pritužbi sastavlja se zapisnik, na temelju kojeg ovlaštena osoba, ako je utvrdila da je radnik uznemiravan ili spolno uznemiravan, predlaže nadležnom tijelu poslodavca hitno poduzimanje mjera zaštite dostojanstva radnika kojima se sprjeĉava nastavak uznemiravanja odnosno spolnog uznemiravanja radnika.
Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog sluĉaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje radnika postoji, predlaže neku od sljedećih mjera:
- usmeno upozorenje radniku koji je izvršio uznemiravanje,
- pisano upozorenje radniku koji je izvršio uznemiravanje, uz najavu mogućnosti pokretanja postupka za otkaz ugovora o radu,
- promjenu rasporeda rada tako da se izbjegne kontakt uznemiravanog radnika i radnika koji je izvršio uznemiravanje,
- pokretanje postupka za otkaz ugovora o radu radniku koji je izvršio uznemiravanje.
Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od 8 dana od dana primitka pritužbe o uznemiravanju radnika.
Ĉlanak 27.
Ako se pritužba radnika odnosi na osobu - radnika drugog poslodavca, ovlaštena osoba će o primitku pritužbe bez odgode obavijestiti njegova poslodavca i zabraniti daljnji doticaj te osobe s uznemiravanim ili spolno uznemiravanim radnikom.
Ĉlanak 28.
Podaci i isprave prikupljeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni i za njihovu su tajnost odgovorne osobe iz ĉlanka 24. ovoga Pravilnika, kao i druge osobe koje su sudjelovale u postupku rješavanja konkretne pritužbe, na što moraju biti upozorene prije poĉetka postupka rješavanja pritužbe i što mora biti konstatirano u zapisniku o rješavanju pritužbe.
Ĉlanak 29.
Radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad, a pod uvjetima i na naĉin predviĊen Zakonom o radu.
Za vrijeme prekida rada iz stavka 1. ovog ĉlanka radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.
IV. PRAVO I OBVEZA OBRAZOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD
Ĉlanak 30.
Poslodavac je dužan, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, omogućiti radniku školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.
MeĊusobna prava i obveze izmeĊu radnika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca ureĊuju se posebnim ugovorom u skladu s ovim Pravilnikom i ugovorom o radu.
Ĉlanak 31.
Odgojitelji i struĉni suradnici imaju pravo i obvezu permanentnog struĉnog usavršavanja u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.
Ĉlanak 32.
Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, poslodavac može zaposliti kao pripravnika.
Pripravnici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži struĉna sprema od srednje do visoke.
Ugovor o radu s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao sklapa se u pravilu na odreĊeno vrijeme do isteka pripravniĉkog staža.
Ĉlanak 33.
Ako posebnim propisima nije drukĉije utvrĊeno, pripravniĉki staž može trajati najviše:
- do tri mjeseca za poslove za koje se traži srednja struĉna sprema;
- do šest mjeseci za poslove za koje se traži viša struĉna sprema;
- do dvanaest mjeseci za poslove za koje se traži visoka struĉna sprema.
Na zahtjev pripravnika pripravniĉki se staž može skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.
Ĉlanak 34.
Ako posebnim propisima nije drukĉije utvrĊeno, odlukom poslodavca utvrĊuje se trajanje pripravniĉkog staža, program osposobljavanja pripravnika, sadržaj i naĉin polaganja struĉnog ispita te se imenuje mentor i struĉna komisija pred kojom pripravnik polaže struĉni ispit.
Ĉlanak 35.
Pripravnik polaže struĉni ispit, ako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Pripravnik mora dobiti ispitni program i ispitnu literaturu.
Ako pripravnik ne položi pripravniĉki ispit u prvom pokušaju, ima pravo polagati još jednom, u roku koji ne može biti kraći od petnaest dana. Ako ni tada ne položi, poslodavac mu može redovito otkazati.
Ĉlanak 36.
Na pripravnike - odgojitelje i struĉne suradnike u predškolskim ustanovama primjenjuju se odredbe Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13) i propisa donesenih na temelju zakona u svezi s provoĊenjem pripravniĉkog staža i polaganjem struĉnog ispita.
Ĉlanak 37.
Ako su struĉni ispit ili radno iskustvo utvrĊeni zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreĊenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na struĉno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struĉno osposobljavanje za rad).
Ugovor o struĉnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.
Razdoblje struĉnog osposobljavanja za rad može trajati najduže onoliko koliko traje pripravniĉki staž.
V. RADNO VRIJEME
1. Puno radno vrijeme
Ĉlanak 38.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
2. Nepuno radno vrijeme
Ĉlanak 39.
Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena, osim pod uvjetima iz ĉlanka
62. stavka 3. Zakona o radu.
Ukoliko narav posla i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.
Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora izmeĊu dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Ako ugovorom o radu nije drukĉije utvrĊeno, radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća se odreĊuje razmjerno nepunom radnom vremenu za koje su zasnovali radni odnos.
3. Prekovremeni rad
Ĉlanak 40.
Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u sluĉaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sliĉnim sluĉajevima prijeke potrebe.
U sluĉajevima iz stavka 1. ovoga ĉlanka radnik je obvezan raditi prekovremeno do deset sati tjedno.
O uvoĊenju prekovremenog rada ravnatelj je obvezan radniku dostaviti pisani zahtjev najkasnije jedan dan unaprijed.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga ĉlanka, u sluĉaju kada je prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršenja procesa rada ĉije se trajanje nije moglo predvidjeti, a ĉiji bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu, zamjene nenazoĉnog radnika u procesu rada u neprekidnom trajanju i drugim sliĉnim sluĉajevima, radnik je obvezan raditi prekovremeno na usmeni zahtjev koji je poslodavac dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.
Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati rada odgojitelja i drugih struĉnih radnika iznad norme neposrednog odgojno-obrazovnog rada s djecom, odnosno ostvareni sati rada ostalih radnika iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom tijekom pedagoške godine ne mogu uklopiti u godišnje zaduženje radnika.
Ĉlanak 41.
Prekovremeni rad ne može se odrediti:
- maloljetnom radniku,
- roditelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi prekovremeno trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz ĉlanka 61. stavka 3. i ĉlanka 62. stavka 3. Zakona o radu, osim u sluĉaju više sile. Izjava o pristanku na prekovremeni rad dostavlja se ravnatelju.
4. Raspored radnog vremena
Ĉlanak 42.
Tjedno radno vrijeme rasporeĊuje se u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.
U sluĉaju utvrĊene potrebe djece za ostvarivanjem programa subotom, za potreban broj radnika mora se odrediti drukĉiji tjedni raspored radnog vremena.
Dnevno radno vrijeme u pravilu je jednokratno. Trajanje dnevnog radnog vremena odreĊuje se na naĉin da se zadovolje potrebe djece za ostvarivanjem programa predškolskog odgoja.
Radno vrijeme odgojitelja i odgojno-obrazovnih radnika u neposrednom odgojno- obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece; struĉnih suradnika u neposrednom pedagoškom radu s djecom, odgojiteljima i roditeljima; više medicinske sestre – zdravstvenog voditelja u neposrednom zdravstveno-odgojnom radu s djecom, odgojiteljima i ostalim radnicima u predškolskoj ustanovi; te struĉnih radnika koji provode programe za djecu s teškoćama u neposrednom radu s djetetom odreĊuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe, odnosno odluci ministra nadležnog za obrazovanje.
Ĉlanak 43.
Poĉetak i završetak tjednog i dnevnog radnog vremena i raspored radnog vremena na odreĊenim poslovima utvrĊuje se godišnjim planom i programom rada poslodavca, uz obvezu savjetovanja sa radniĉkim vijećem.
Ravnatelj izdaje svakom radniku rješenje o godišnjem zaduženju i strukturi radnog vremena, prati ostvarivanje utvrĊenih obveza radnika, te svaka tri mjeseca o tome izvješćuje radniĉko vijeće.
Ravnatelj mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluĉaju hitnog prekovremenog rada.
5. Preraspodjela radnog vremena
Ĉlanak 44.
Zbog naravi posla i zahtjeva procesa rada poslodavca radno se vrijeme može preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja radnik radi duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.
Radno se vrijeme u okviru godišnjeg zaduženja i strukture radnog vremena može preraspodijeliti tijekom pedagoške godine odlukom ravnatelja predškolske ustanove, ovisno o programima predškolskog odgoja, a u skladu s Državnim pedagoškim standardom.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u odreĊenom razdoblju (najduže šest mjeseci) može iznositi najviše 48 sati tjedno (ukljuĉujući i prekovremeni rad), s tim da se u preostalom razdoblju korištenjem slobodnih dana odnosno tjednim radnim vremenom kraćim od 40 sati osigura da radnik prosjeĉno ne radi duže od 40 sati tjedno tijekom pedagoške godine.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od 8 sati dnevno.
Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavaca, može raditi u preraspodjeljenom radnom vremenu samo ako poslodavcu dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
VI. ODMORI I DOPUSTI
1. Stanka
Ĉlanak 45.
Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta.
Vrijeme odmora iz st. 1 ovog ĉlanka ubraja se u radno vrijeme. Vrijeme korištenja stanke odreĊuje ravnatelj.
Ako narav pojedinih poslova ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke, radnicima koji rade na tim poslovima to će se vrijeme preraspodijeliti u okviru ukupnog godišnjeg zaduženja.
2. Dnevni odmor
Ĉlanak 46.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od 12 sati neprekidno.
3. Tjedni odmor
Ĉlanak 47.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od 24 sata neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor iz ĉlanka 46. ovog Pravilnika.
Tjedni odmor radnik koristi subotom i nedjeljom.
Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavka 1. i 2. ovog ĉlanka, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okonĉanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.
4. Godišnji odmor
Ĉlanak 48.
Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje ĉetiri tjedna (20 radnih dana).
Ĉlanak 49.
Radnik koji se prvi puta zaposlio ili ima prekid rada izmeĊu dva radna odnosa duži od 8 dana, stjeĉe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti graĊana u obrani ili drugi zakonom odreĊeni sluĉaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog ĉlanka.
Ĉlanak 50.
Radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora sukladno odredbama ĉlanka 78. stavka 1. i 2. Zakona o radu.
Iznimno od odredbe ĉlanka 78. stavka 2. Zakona o radu, radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na puni godišnji odmor za tu kalendarsku godinu.
Ĉlanak 51.
Trajanje godišnjeg odmora utvrĊuje se tako da se na 4 tjedna (20 radnih dana), koliko iznosi zakonom odreĊeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema pojedinaĉno odreĊenim mjerilima:
a) s obzirom na složenost poslova
- poslovi za koje je uvjet OŠ, NSS 1 dan
- poslovi za koje je uvjet SSS 2 dana
- poslove za koje je uvjet VŠS 3 dana
- poslove za koje je uvjet VSS 4 dana
b) s obzirom na dužinu radnoga staža
- od 5 do 10 godina radnog staža 1 dan
- od 10 do 15 godina radnog staža 2 dana
- od 15 do 20 godina radnog staža 3 dana
- od 20 do 25 godina radnog staža 4 dana
- od 25 do 30 godina radnog staža 5 dana
- od 30 do 35 godina radnog staža 6 dana
- od 35 i više godina radnog staža 7 dana
c) s obzirom na uvjete rada
- poslovi obavljanje kojih je vezano uz buku, neujednaĉenu temperaturu, vlagu
(spremaĉica, pralja, švelja, kuharice,
ekonom, vozaĉ, domar) 2 dana
- poslovi obavljanje kojih je vezano uz stalan kontakt s djecom, roditeljima i strankama (odgojitelj, struĉni suradnik, tajnik, voditelj
i radnik u raĉunovodstvu, ravnatelj) 2 dana
- poslovi odgojitelja koji rade u prijevozu,
na više programa ili objekata dodatno 1 dan
d) s obzirom na posebne socijalne uvjete
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku
s jednim malodobnim djetetom 2 dana
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku
za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan
- samohranom roditelju malodobnog
djeteta 3 dana
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira
na ostalu djecu 3 dana
- osobi s invaliditetom 3 dana
e) s obzirom na ostvarene natprosjeĉne rezultate rada
- prema ocjeni ravnatelja 1-3 dana
Ukupno trajanje godišnjeg odmora odreĊuje se na naĉin da se 4 tjedna (20 radnih dana) uveća za zbroj svih dodatnih dana utvrĊenih u skladu s toĉkama a) do e) stavka 1.
Maloljetni radnik, slijepi radnici i radnici donatori organa te radnici koji rade na poslovima na kojima ih ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja, imaju pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora, ako to pravo ne ostvaruju primjenom kriterija iz ovog ĉlanka.
Ĉlanak 52.
Prigodom utvrĊivanja trajanja godišnjeg odmora ne uraĉunavaju se subota i nedjelja, te blagdani i neradni dani odreĊeni zakonom.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni lijeĉnik te dani plaćenog dopusta ne uraĉunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Ĉlanak 53.
Godišnji odmor u pravilu se koristi u srpnju i kolovozu.
Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako s poslodavcem drukĉije ne dogovori.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti, najmanje dva dana ranije.
Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je steĉen radnik može prenijeti i iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini pod uvjetima iz ĉlanka 84. Zakona o radu.
Ĉlanak 54.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrĊuje poslodavac, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike.
Prigodom odreĊivanja vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi raĉuna o potrebama i željama radnika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge.
Ĉlanak 55.
Plan korištenja godišnjih odmora donosi ravnatelj, uz prethodno savjetovanje s radniĉkim vijećem.
Na temelju plana korištenja godišnjeg odmora, ravnatelj dostavlja svakom radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora, najkasnije 15 dana prije poĉetka korištenja godišnjeg odmora.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršavanja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, a na temelju odluke poslodavca.
Radniku kojem je odgoĊeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzroĉenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 4. ovoga ĉlanka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim se troškovima smatraju stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, u visini odreĊenoj ovim ugovorom.
Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
5. Plaćeni dopust
Ĉlanak 56.
Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim sluĉajevima:
- sklapanje braka 5 radnih dana
- roĊenje djeteta 5 radnih dana
- smrt supružnika, roditelja, oĉuha i maćehe,
djeteta, pastorĉadi, posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih dana
- smrt brata ili sestre, djeda ili
bake te roditelja supružnika 2 radna dana
- selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana
- selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana
- dobrovoljnom davatelju krvi za svako davanje 2 radna dana
- teška bolest djeteta ili
roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana
- polaganje struĉnog ispita prvi put 10 radnih dana
- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne
aktivnosti i dr. 2 radna dana
- elementarne nepogode 5 radnih dana
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni sluĉaj naveden u stavku 1. ovoga ĉlanka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.
U sluĉaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno nakon davanja krvi, a u nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaćenog dopusta koristit će se naknadno, prema odluci poslodavca.
Ĉlanak 57.
Radnik kojega poslodavac upućuje na školovanje, struĉno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust za pripremanje i polaganje ispita, ukupno do 15 radnih dana godišnje.
Za pripremanje i polaganje završnog ispita, osim plaćenog dopusta iz stavka 1. ovoga ĉlanka, radnik ima pravo na još 5 radnih dana plaćenog dopusta.
Ako to zahtijevaju okolnosti, radniku se može odobriti plaćeni dopust za školovanje, struĉno osposobljavanje ili usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 60 radnih dana u jednoj godini.
Ĉlanak 58.
Radnik može koristiti plaćeni dopust iskljuĉivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust, osim u sluĉaju smrtnog sluĉaja i dobrovoljnog davanja krvi.
Ako okolnosti iz ĉlanka 56. ovoga Pravilnika nastupe u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio na bolovanju, osim u sluĉaju smrtnog sluĉaja i dobrovoljnog davanja krvi.
Ĉlanak 59.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Ĉlanak 60.
Odluku o pravu korištenja plaćenog dopusta iz ĉlanka 56. i 57. Pravilnika donosi ravnatelj na temelju pisanog zahtjeva radnika.
6. Neplaćeni dopust
Ĉlanak 61.
Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova poslodavca, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege ĉlana uže obitelji, lijeĉenja na osobni trošak, sudjelovanja u kulturno- umjetniĉkim i športskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.
Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga ĉlanka može odobriti u trajanju dužem od 30 dana.
Odluku o pravu korištenja neplaćenog dopusta donosi ravnatelj na temelju pisanog zahtjeva radnika.
Ĉlanak 62.
Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.
U odluci o odobravanju neplaćenog dopusta radniku se obvezno navode pravne posljedice mirovanja prava i obveza iz radnog odnosa u skladu s važećim propisima.
7. Medicinski odmor
Ĉlanak 63.
Radnicima koji rade na težim poslovima, odnosno poslovima za koje je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem, može se odobriti plaćeni medicinski odmor ako su, obavljajući takve poslove, stekli:
- od 5 do 10 godina staža osiguranja 5 radnih dana svake 4 godine
- od 10 do 15 godina staža osiguranja 5 radnih dana svake 3 godine
- od 15 do 20 godina staža osiguranja 5 radnih dana svake 2 godine
- od 20 do 30 godina staža osiguranja 7 radnih dana svake 2 godine
- od 30 godina staža osiguranja do mirovine 7 radnih dana svake godine.
VII. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE
Ĉlanak 64.
Poslodavac će radniku za obavljeni rad isplatiti plaću koja se sastoji od:
- osnovne plaće,
- dodataka na plaću za rad u posebnim situacijama,
- stimulativnog dodatka, ako je on predviĊen posebnom odlukom poslodavca i ako su za to osigurana sredstva.
Ĉlanak 65.
Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobiĉajeni uĉinak predstavlja umnožak osnovice za izraĉun plaće i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem zaposlenik radi, uvećan za iznos dodatka na radni staž.
Za odobreni broj i strukturu radnika kojima se plaća osigurava iz sredstava proraĉuna Grada Zagreba utvrĊuje se osnovica za izraĉun osnovne mjeseĉne plaće u bruto iznosu od 3.620,00 kuna.
Osnovicu za izraĉun osnovne mjeseĉne plaće radnika utvrĊuje se na naĉin da se osnovica iz stavka 2. ovog ĉlanka za svaku sljedeću proraĉunsku godinu uveća za postotak porasta prosjeĉne bruto-plaće radnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz tekuće godine u kojoj se donosi proraĉun za sljedeću godinu, u odnosu na prosjeĉnu bruto- plaću radnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine.
Ako troškovi života u razdoblju u kojem se utvrĊuje osnovica za izraĉun plaće iz stavka
3. ovoga ĉlanka budu rasli brže od utvrĊenog postotka rasta osnovice, primijenit će se postotak rasta troškova života.
U 2015. neće se primjenjivati odredbe stavka 3. i 4. ovoga ĉlanka.
Ĉlanak 66.
Ako se Poslodavcu iz sredstava proraĉuna Grada Zagreba ne osiguravaju sredstva za plaće za sve radnike, Poslodavac može, ovisno o ostvarenom vlastitom prihodu i drugim izvorima sredstava, utvrditi osnovicu za izraĉun osnovne mjeseĉne plaće u iznosu manjem od iznosa utvrĊenog u ĉlanku
65. ovoga Pravilnika.
Ĉlanak 67.
Radniku pripada dodatak za radni staž u visini od 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, od prvog dana sljedećeg mjeseca u odnosu na mjesec stjecanja prava.
Dodatak na radni staž izraĉunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta radnika pomnoži sa 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Ĉlanak 68.
Koeficijent složenosti poslova pojedinih radnih mjesta utvrĊenih Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada poslodavca odreĊuju se kako slijedi:
1. STRUĈNO-PEDAGOŠKI POSLOVI
1. STRUĈNO-PEDAGOŠKI POSLOVI
NAZIV RADNOG MJESTA KOEFICIJENT
1.1 STRUĈNI SURADNIK
- PEDAGOG, PSIHOLOG, DEFEKTOLOG (VSS),
s položenim struĉnim ispitom 2,38
1.2. ODGOJITELJ I MEDICINSKA SESTRA (VŠS),
s položenim struĉnim ispitom 2,14
1.3. ODGOJITELJ I MEDICINSKA SESTRA (SSS),
zateĉeni na radu 7.2.1997. 2,05
1.4. ODGOJITELJ (VŠS), s položenim struĉnim ispitom i ODGOJITELJ (SSS - odgojiteljska škola) koji imaju
i steĉeno zvanje pedagoga, psihologa ili defektologa (VSS) 2,24
1.5. ODGOJITELJ - DEFEKTOLOG i REHABILITATOR (VSS), s položenim struĉnim ispitom
koji radi u posebnoj skupini za djecu s teškoćama u razvoju 2,38
1.6. DADILJA I NJEGOVATELJICA, zateĉena na radu 12.5.1990.
ili koja radi u posebnoj skupini za djecu s teškoćama u razvoju 1,66
1.7. UĈITELJ (VŠS),
s položenim struĉnim ispitom
koji radi u programu predškole ili odobrenom posebnom programu 2,14
1.8. UĈITELJ (VSS),
s položenim struĉnim ispitom
koji radi u programu predškole ili odobrenom posebnom programu 2,24
Struĉnom radniku koji nema položen struĉni ispit koeficijent složenosti radnog mjesta odreĊen u prethodnom stavku umanjuje se za 15%.
Koeficijent predviĊen za struĉnog radnika s položenim struĉnim ispitom ne umanjuje se radnicima s odreĊenom vrstom i stupnjem struĉne spreme koji su zakonom osloboĊeni obveze polaganja struĉnog ispita.
Posebna zaduženja i specifiĉnosti rada struĉnih radnika kao što su: voditelji smjena ili objekata, voditelji struĉnih aktiva, mentori za uvoĊenje pripravnika u samostalan rad, rad u dvije ili više predškolskih ustanova, vrednuju se tako da im se ta zaduženja ukljuĉuju u normu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s djecom, sukladno važećim standardima i normativima predškolskog odgoja Grada Zagreba.
Struĉnim radnicima sa steĉenim zvanjem mentora ili savjetnika povećava se koeficijent složenosti radnog mjesta:
- za zvanje mentora 10%,
- za zvanje savjetnika 20%.
2. RAVNATELJ
NAZIV RADNOG MJESTA KOEFICIJENT
2.1. RAVNATELJ (VSS) 2,84
2.2. RAVNATELJ (VŠS) 2,74
Koeficijent složenosti radnog mjesta ravnatelja odreĊenog stupnja struĉne spreme povećava se sukladno veliĉini predškolske ustanove:
- za 5 % ako predškolska ustanova ima 6 do 12 odgojnih skupina,
- za 10 % ako predškolska ustanova ima 13 do 20 odgojnih skupina,
- za 15 % ako predškolska ustanova ima više od 20 odgojnih skupina.
Ravnatelju sa steĉenim zvanjem mentora, odnosno savjetnika povećava se koeficijent složenosti i za steĉeno zvanje:
- za zvanje mentora 10%,
- za zvanje savjetnika 20%.
3. PRAVNI, ADMINISTRATIVNI I RAĈUNOVODSTVENO
- FINANCIJSKI POSLOVI
NAZIV RADNOG MJESTA | KOEFICIJENT |
3.1. TAJNIK I VODITELJ RAĈUNOVODSTVA (VSS) | 2,28 |
3.2. TAJNIK I VODITELJ RAĈUNOVODSTVA (VŠS) | 2,14 |
3.3. TAJNIK I VODITELJ RAĈUNOVODSTVA (SSS), zateĉen na radu 18.12.1997. | 2,05 |
3.4. ADMINISTRATIVNO-RAĈUNOVODSTVENI
RADNICI (SSS) 1,66
Radnicima na pravnim, administrativnim i raĉunovodstveno-financijskim poslovima - pripravnicima koeficijent složenosti radnog mjesta odreĊenog stupnja struĉne spreme umanjuje se za 15%.
4. POMOĆNO-TEHNIĈKI POSLOVI
NAZIV RADNOG MJESTA KOEFICIJENT
4.1. GLAVNA KUHARICA (SSS) 1,85
4.2. KUHARICA (SSS) 1,66
4.3. POMOĆNA KUHARICA - SERVIRKA
(osnovna škola,NSS) 1,32
4.4. EKONOM - VOZAĈ (SSS) 1,66
4.5 DOMAR - LOŽAĈ (SSS) u ustanovi
s vlastitom kotlovnicom 1,85
4.6. DOMAR - LOŽAĈ (SSS) u ustanovi
s centralnim grijanjem preko toplane 1,80
4.7. DOMAR - VOZAĈ (SSS) 1,66
4.8. ŠVELJA - PRALJA (osnovna škola,NSS) 1,42
4.9. PRALJA (osnovna škola) 1,32
4.10. SPREMAĈICA (osnovna škola) 1,32
4.11. VRTLAR, ĈUVAR (osnovna škola) 1,32
4.12. POMOĆNI RADNIK ZA NJEGU,
SKRB I PRATNJU (osnovna škola) 1,32
Pod pojmom visoka struĉna sprema (VSS) podrazumijeva se završen preddiplomski i diplomski sveuĉilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuĉilišni studij ili specijalistiĉki diplomski struĉni studij, kao i visoka struĉna sprema koju je zaposlenik stekao sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Pod pojmom viša struĉna sprema (VŠS) podrazumijeva se završen preddiplomski sveuĉilišni studij ili struĉni studij u trajanju od najmanje tri godine, odnosno viša struĉna sprema koju je zaposlenik stekao sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Osnovna plaća uvećat će se:
- ako radnik ima akademski stupanj magistra znanosti (mr. sc.), struĉni naziv magistar (mr.), odnosno akademski naziv sveuĉilišni specijalist (univ. spec.) za 8%,
- ako radnik ima akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) za 15%,
ako akademski stupanj, struĉni odnosno akademski naziv nije uvjet za radno mjestu na kojem radnik radi i ako je akademski stupanj, struĉni odnosno akademski naziv, u funkciji poslova radnog mjesta na kojem radnik radi, odnosno razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja.
Ĉlanak 69.
Radnici imaju pravo na uvećavanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta iz ĉlanka 68. ovoga pravilnika za neprekinuti radni staž ostvaren kod poslodavca i to za navršenih:
- 20 do 29 godina 4%
- od 30 do 34 godine 8%
- od 35 i više godina 10%
Kao staž kod istog poslodavca smatra se neprekinuti staž proveden u predškolskim ustanovama kojima je osnivaĉ Grad Zagreb, odnosno kod njihovih pravnih prethodnika, bez obzira na promjenu ustanove.
Neprekinutim stažem iz stavka 2. ovog ĉlanka smatra se i staž s prekidom nastalim
izmeĊu odjave i prijave dviju predškolskih ustanova, koji se prekid odnosi iskljuĉivo na dane tjednog odmora radnika (subota i nedjelja), odnosno dane blagdana na koje se u Republici Hrvatskoj ne radi, a sukladno važećem posebnom zakonu (Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj).
Ĉlanak 70.
Osnovna plaća radnika povećava se za sate rada ostvarene u posebnim situacijama:
- za rad noću | 50% |
- za prekovremeni rad | 50% |
- za rad subotom | 25% |
- za rad nedjeljom | 35% |
- za rad u smjenskom programu u drugoj smjeni | 10% |
- za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata | 10% |
- za rad u prijevozu djece | 10% |
Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrĊene zakonom i za rad na dan Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Umjesto povećanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne radne dane.
Ĉlanak 71.
Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati rada odgojitelja i drugih struĉnih radnika iznad norme neposrednog odgojno-obrazovanog rada s djecom, odnosno ostvareni sati rada ostalih radnika iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom tijekom pedagoške godine ne mogu uklopiti u godišnje zaduženje radnika.
O preraspodjeli odluĉuje ravnatelj djeĉjeg vrtića ovisno o nazoĉnosti djece u programima predškolskog odgoja tijekom pedagoške godine, a u skladu s propisanim standardima i normativima predškolskog odgoja te godišnjim zaduženjem i strukturom radnog vremena radnika.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u odreĊenom razdoblju (najduže šest mjeseci) može iznositi najviše 48 sati tjedno, s tim da se u preostalom razdoblju korištenjem slobodnih dana odnosno tjednim radnim vremenom kraćim od 40 sati osigura da radnik prosjeĉno ne radi duže od 40 sati tjedno tijekom pedagoške godine.
Ravnatelj djeĉjeg vrtića obvezan je, svaka tri mjeseca, izvijestiti radniĉko vijeće o ostvarivanju godišnjeg zaduženja radnika.
Ĉlanak 72.
Plaća se isplaćuje za razdoblje koje ĉini kalendarski mjesec. Plaća se isplaćuje do 15-og dana u mjesecu za protekli mjesec.
Prigodom isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine poslodavac će radniku uruĉiti pisani obraĉun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrĊeni. Ako na dan dospjelosti ne isplati radniku plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, poslodavac će do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata uruĉiti radniku obraĉun iznosa koje je bio dužan isplatiti.
Pod plaćom i naknadom plaće se podrazumijeva plaća i naknada plaće u bruto iznosu.
Na zahtjev radnika poslodavac je obvezan iz plaće radnika obustavljati i podmirivati povremene obveze radnika prema trećim osobama ako se njihovo dospijeće podudara s dospijećem plaće.
Radnik ima pravo izabrati banku preko koje će mu se isplaćivati plaća.
Ĉlanak 73.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je na radu za razdoblje u kojem ne radi, zbog:
- korištenja godišnjeg odmora,
- plaćenog dopusta,
- državnih blagdana i neradnih dana utvrĊenih zakonom,
- prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje,
- obrazovanja, prekvalifikacije i struĉnog osposobljavanja na koje ga je uputio poslodavac,
- obrazovanja za potrebe sindikalnih aktivnosti,
- drugih sluĉajeva utvrĊenih zakonom, kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.
Ĉlanak 74.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja prvih 42 dana, odnosno za invalide rada prvih 7 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrĊuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a ĉini je prosjeĉni iznos zaposlenikove plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.
Ako je radnik odsutan s rada zbog sebe 43 dana i duže, odnosno za invalide rada 8 dana i duže, pripada mu razlika izmeĊu naknade za bolovanje koju prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovog ĉlanka.
Ako je radnik na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu pripada mu naknada u visini 100% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrĊuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a ĉini je prosjeĉan iznos zaposlenikove plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.
Ĉlanak 75.
Za rad u radniĉkom vijeću predstavnik radnika ima pravo na naknadu plaće za broj sati utvrĊen zakonom ili sporazumom poslodavca i radniĉkog vijeća u visini prosjeĉne satnice ostvarene za sate rada u mjesecu za koji mu pripada naknada.
Ĉlanak 76.
Naknada plaće koju radniku isplaćuje poslodavac isplaćuje se zajedno s plaćom.
Ĉlanak 77.
Radniku se može isplatiti stimulativni dodatak u visini do 20% njegove osnovne plaće u sluĉajevima predviĊenim posebnom odlukom poslodavca, ako su za tu namjenu osigurana posebna sredstava.
VIII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Ĉlanak 78.
Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u neto-iznosu u visini 85% jedne osnovice za izraĉun osnovne mjeseĉne plaće iz ĉlanka 65. ovoga Pravilnika.
Regres iz stavka 1. ovoga ĉlanka isplatit će se u cijelosti, jednokratno, najkasnije do dana poĉetka korištenja godišnjeg odmora.
Radnik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovoga ĉlanka razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
Regres za korištenje godišnjeg odmora za 2015. iznosi 1.000,00 kuna.
Ĉlanak 79.
Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od tri prosjeĉne neto plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj
– kolovoz prethodne godine.
Ĉlanak 80.
Prigodom odlaska u mirovinu, radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena odreĊena starosna dob i/ili ostvaren odreĊeni mirovinski staž.
Osnivaĉ poslodavca može posebnom odlukom utvrditi uvjete i iznos stimulativne otpremnine za radnike koji prije navršenih 65 godina života podnesu zahtjev za prestanak ugovora o radu zbog ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.
Isplata otpremnine iz stavka 2. ovoga ĉlanka i isplata otpremnine iz ĉlanka 79. ovog Pravilnika meĊusobno se iskljuĉuju.
Ĉlanak 81.
Obitelj radnika ima pravo na pomoć u sluĉaju:
- smrti radnika koji izgubi život 5 prosjeĉnih mjeseĉnih neto-plaća u obavljanju ili u povodu obavljanja rada i troškove pogreba
- smrti radnika 3 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće i troškove pogreba
Pomoć se obraĉunava na temelju prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine.
Pod troškovima pogreba iz stavka 1. alineje 1. ovoga ĉlanka podrazumijevaju se stvarni troškovi pogreba. Pod troškovima pogreba iz stavka 1. alineje 2. ovoga ĉlanka podrazumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine.
U sluĉajevima smrti radnika iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga ĉlanka, u 2015., obitelj radnika ima pravo na pomoć u visini neoporezivog iznosa i troškove pogreba u visini stvarnih
troškova pogreba, ali najviše do visine dviju prosjeĉnih mjeseĉnih neto plaća isplaćenih po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine.
Ĉlanak 82.
Radnik ima pravo na pomoć u sluĉaju smrti supružnika, djeteta ili roditelja, oĉuha ili maćehe radnika, u visini jedne prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine.
U sluĉajevima smrti ĉlana obitelji radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka, u 2015. radniku pripada pravo na pomoć u visini neoporezivog iznosa.
Xxxxxx 00.
Djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece radnika koji je izgubio život u obavljanju rada, isplatit će se mjeseĉno pomoć i to:
- za dijete predškolskog uzrasta 50% prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine;
- za dijete do završenoga osmog razreda osnovne škole 70% prosjeĉne mjeseĉne neto- plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine;
- za dijete do redovno završene srednje škole, odnosno za redovnog studenta, 90% prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine.
Ĉlanak 84.
Radnik ima pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u sluĉaju:
- nastanka teške invalidnosti radnika na radu 2 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće
- nastanka teške invalidnosti radnika,
djeteta ili supružnika radnika 1 prosjeĉna mjeseĉna neto-plaća
- za roĊenje djeteta radnika 1 prosjeĉna mjeseĉna neto-plaća
- za uklanjanje posljedica elementarne nepogode u visini stvarnih troškova nastale
štete, a najviše do visine 1 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće
Prosjeĉna mjeseĉna neto-plaća iz prethodnog stavka je prosjeĉna mjeseĉna neto-plaća isplaćena po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine.
Ako su oba roditelja zaposlena kod poslodavca, pravo na isplatu pomoći za roĊenje djeteta ima samo roditelj preko kojega je dijete zdravstveno osigurano.
U 2015. neće se primjenjivati odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga ĉlanka.
Ĉlanak 85.
Djeci radnika nestalog ili poginulog u Domovinskom ratu isplatit će se, jedanput godišnje, dvije prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine.
Ĉlanak 86.
Radnik, radnikova djeca i uzdržavani supružnik imaju pravo, jedanput godišnje, na pomoć za, prema mišljenju nadležnog lijeĉnika, prijeko potrebne operativne zahvate, lijeĉenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala rješavanje kojih nije pokriveno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, u visini stvarnih troškova, a do visine dvije prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine.
U 2015. neće se primjenjivati odredbe stavka 1. ovoga ĉlanka.
Ĉlanak 87.
Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.
Radniku upućenom na službeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na naĉin i pod uvjetima utvrĊenima propisima o izdacima za službena putovanja u inozemstvo za korisnike državnog proraĉuna, a do visine iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.
Ĉlanak 88.
Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života boravka na terenu.
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
Puni iznos terenskog dodatka dnevno iznosi najmanje iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.
Xxxxxxxx se dodatak radniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za sljedeći mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak meĊusobno se iskljuĉuju.
Ĉlanak 89.
Radniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca.
Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanje iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.
Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak meĊusobno se iskljuĉuju.
Ĉlanak 90.
Radnici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u krugu od 50 kilometara.
Naknada troškova javnoga mjesnog prijevoza u mjestu rada svim radnicima osigurava se kupnjom godišnje karte za mjesni javni prijevoz.
Naknada troškova meĊumjesnoga javnog prijevoza svim radnicima osigurava se kupnjom godišnje karte za mjesni javni prijevoz u mjestu rada i isplatom 80% iznosa stvarnih troškova meĊumjesnog javnog prijevoza, prema cijeni karte meĊumjesnog javnog prijevoza. Visina troškova prijevoza dokazuje se potvrdom o cijeni koštanja godišnje karte za meĊumjesni javni prijevoz, odnosno, ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, potvrdom o cijeni koštanja mjeseĉne karte za meĊumjesni javni prijevoz.
Iznimno od stavka 1. - 3. ovoga ĉlanka, naknada troškova mjesnog i meĊumjesnog prijevoza za dolazak na posao i s posla ne ostvaruje se za dane godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene sprijeĉenosti za rad i za druge dane kada radnik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.
Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odluĉuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za radnika te poštujući racionalnost troškova.
Radnici su dužni na zahtjev poslodavca, a u svrhu utvrĊivanja troškova prijevoza, dokazati mjesto stvarnog stanovanja na adresi koju su prijavili poslodavcu.
Na pisani zahtjev radnika s 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno radnika koji imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60 ili više posto, poslodavac je dužan radniku isplatiti novĉani iznos vrijednosti godišnje karte za mjesni javni prijevoz u mjestu rada, odnosno novĉani iznos u visini 80% iznosa stvarnih troškova meĊumjesnog javnog prijevoza.
Ĉlanak 91.
Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu troškova u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.
Ĉlanak 92.
Studenti koji studiraju po ugovoru o stipendiji i koji su nakon završenog studija u obvezi stupiti na rad, imaju pravo na isplatu stipendije u najmanjem iznosu na koji se, prema propisima, ne plaća porez za rad kod poslodavca.
Ĉlanak 93.
Radnici moraju biti kolektivno osigurani od posljedica nesretnog sluĉaja za vrijeme obavljanja rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.
Ĉlanak 94.
Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za ukupni rad u predškolskim ustanovama Grada Zagreba, odnosno njihovim pravnim prethodnicima i to za navršenih:
10 godina 1,0 prosjeĉna mjeseĉna neto-plaća
15 godina 1,5 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće
20 godina 2,0 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće
25 godina 2,5 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće
30 godina 3,0 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće
35 godina 3,5 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće
40 godina 4,0 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće
isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine.
Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga ĉlanka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.
Jubilarna nagrada radnicima za navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina ukupnog rada u predškolskim ustanovama Grada Zagreba, odnosno njihovim pravnim prethodnicima iz stavka 1. ovoga ĉlanka, u 2015. isplaćuje se u visini neoporezivih iznosa.
Ĉlanak 95.
U prigodi Dana Svetog Xxxxxx radniku će se isplatiti sredstva za poklon za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine navršava 15 godina starosti, najmanje u iznosu na koji se, prema propisima, ne plaća porez.
Ako su oba roditelja zaposlena kod poslodavca, sredstva iz stavka 1. ovoga ĉlanka isplaćuju se roditelju preko kojeg je dijete zdravstveno osigurano.
Ĉlanak 96.
Radniku pripada pravo na jednokratni dodatak – božićnicu u neto-iznosu u visini 85% jedne osnovice iz ĉlanka 65. ovoga pravilnika utvrĊene za obraĉun plaće.
Božićnica iz stavka 1. ovoga ĉlanka isplatit će se do 20. prosinca tekuće godine. Jednokratni dodatak – božićnica za 2015. iznosi 500,00 kuna.
Ĉlanak 97.
Radnicima će se za Uskrs dati dar u naravi vrijednost kojega ne prelazi iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.
Ĉlanak 98.
Radniku pripada naknada za izum i tehniĉko unapreĊenje.
Posebnim ugovorom sklopljenim izmeĊu radnika i poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga ĉlanka.
Ĉlanak 99.
Prava iz ĉlanaka 78. do 98. ovoga Pravilnika ostvaruju se jednako kao prava radnika u Gradskoj upravi Grada Zagreba.
Ĉlanak 100.
Ako sredstva za materijalna prava svih zaposlenih poslodavac ne ostvaruje u proraĉunu Grada Zagreba, prava iz ĉlanaka 78. do 99. ovoga pravilnika ostvarivat će se ako Poslodavac osigura sredstva za tu namjenu.
IX. ZAŠTITA RADNIKA
Ĉlanak 101.
Kada se tijekom radnog vijeka radniku smanjuje radna sposobnost zbog godina starosti, ozljede na radu, invaliditeta, profesionalnih i drugih bolesti te drugih razloga koji se utvrĊuju posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom, poslodavac je tom radniku dužan osigurati povoljnije uvjete rada (lakši posao, povoljnija norma, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i sliĉno), bez smanjivanja plaće koju je radnik imao u vrijeme nastupanja odreĊenih okolnosti.
Ĉlanak 102.
Naknada plaće koja radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrĊene opasnosti od nastanka invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do rasporeĊivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može biti manja od iznosa osnovne plaće radnog mjesta na koje je radnik bio rasporeĊen u vrijeme nastupanja odreĊenih okolnosti.
Ĉlanak 103.
Radniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugim odgovarajućim poslovima za vrijeme zaposlenja (ĉlanak 174. stavak 3. toĉke 2. do 4. Zakona o mirovinskom osiguranju Narodne novine, broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10,
61/11, 114/11, 76/12, 112/13, 133/13, a u vezi sa ĉlankom 175. stavkom 5. Zakona o mirovinskom osiguranju Narodne novine, broj 157/13.), koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, prema propisima do 31. prosinca 1998., pripada pravo na razliku izmeĊu plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je rasporeĊen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.
Ĉlanak 104.
Radnik kojem do stjecanja prava na mirovinu nedostaje pet godina staža ili pet godina života, do ostvarivanja uvjeta za mirovinu zadržava, najmanje, plaću koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti, uz uredno i savjesno obavljanje poslova i rezultate rada primjerene njegovoj dobi.
Ĉlanak 105.
Radniku na neodreĊeno vrijeme, za radom kojega je prestala potreba, a nedostaje mu najviše pet godina života ili pet godina radnog staža do ostvarivanja uvjeta za mirovinu, radni odnos ne može prestati do ostvarivanja uvjeta za mirovinu, s tim da u tom razdoblju ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem mu je poslodavac otkazao ugovor o radu.
X. PRESTANAK UGOVORA O RADU
1. Naĉini prestanka ugovora o radu
Ĉlanak 106.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću radnika,
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreĊeno vrijeme,
3. kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ako se poslodavac i radnik drukĉije ne dogovore,
4. sporazumom radnika i poslodavca,
5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad,
6. otkazom,
7. odlukom nadležnog suda.
Ĉlanak 107.
Poslodavac je dužan u roku od 8 dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.
Poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
Poslodavac u potvrdi iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka ne smije naznaĉiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
2. Sporazum o prestanku ugovora o radu
Ĉlanak 108.
Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i poslodavac. Sporazum o prestanku ugovora o radu zakljuĉuje se u pismenom obliku i sadrži osobito:
- podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
- datum prestanka ugovora o radu.
Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i ravnatelj, odnosno osoba koju on ovlasti.
3. Otkaz ugovora o radu
Ĉlanak 109. Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik.
3.1. Redoviti otkaz poslodavca
Ĉlanak 110.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u sluĉaju:
- ako prestane potreba za obavljanjem odreĊenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreĊenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) ili
- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Ĉlanak 111.
Pri odluĉivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi raĉuna o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koja terete radnika.
Ĉlanak 112.
Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik svojim ponašanjem ili radom povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:
- neizvršavanja ili nesavjesnoga, nepravodobnog i nemarnog izvršavanja radnih obveza;
- neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog ĉega se poremećuje rad ili organizacija rada poslodavca;
- nedopuštenog korištenja sredstvima poslodavca;
- povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog ĉega je nastupila ili mogla nastupiti šteta;
- odavanja poslovne tajne odreĊene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu;
- zlouporabe položaja ili prekoraĉenja ovlasti;
- nanošenja znatnije štete;
- nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima ili njihovog šikaniranja;
- uznemiravanja i spolnog uznemiravanja;
- zlouporabe korištenja bolovanja.
Radi kršenja obveza iz stavka 1. ovoga ĉlanka poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrĊenim ĉlankom 116. Zakona o radu.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za sluĉaj nastavka povrede tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.
3.2. Redoviti otkaz radnika
Ĉlanak 113.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.
Kad otkazuje radnik, otkazni rok iznosi mjesec dana, ako se radnik i poslodavac ne dogovore drukĉije.
3.3. Izvanredni otkaz
Ĉlanak 114.
Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor sklopljen na neodreĊeno vrijeme ili odreĊeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne ĉinjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovorenih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ĉlanak 115.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za ĉinjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Ĉlanak 116.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.
3.4. Redoviti otkaz ugovora o radu na odreĊeno vrijeme
Ĉlanak 117.
Ugovor o radu sklopljen na odreĊeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviĊena ugovorom.
3.5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza, te tijek otkaznog roka
Ĉlanak 118.
Otkaz mora imati pisani oblik.
Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok ne teĉe za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad tijekom lijeĉenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Otkazni rok ne teĉe za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad zaposlenika, radni odnos tom zaposleniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uruĉenja odluke o otkazu ugovora o radu.
Ĉlanak 119.
Namjeru da otkaže odreĊeni ugovor o radu ravnatelj je dužan priopćiti radniĉkom vijeću i dostaviti mu obrazloženi prijedlog odluke o otkazu, te je dužan o toj odluci savjetovati se sa radniĉkim vijećem u sluĉaju, na naĉin i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
3.6. Otkazni rok
Ĉlanak 120.
U sluĉaju redovitog otkaza otkazni rok se odreĊuje ovisno o vremenu provedenom u radnom odnosu kod poslodavca i traje:
- dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,
- mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,
- mjesec dana i dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godine,
- dva mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina,
- dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset godina,
- tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok iz stavka 1. ovoga ĉlanka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna, ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.
Za radnika s invaliditetom u smislu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, otkazni rok se dodatno uvećava za mjesec dana, osim ako je taj radnik skrivio otkaz.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrĊuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrĊenih u stavku 1. ovoga ĉlanka.
Ĉlanak 121.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje ĉetiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
3.7. Otpremnina
Ĉlanak 122.
Radnik kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u visini jedne njegove prosjeĉne neto mjeseĉne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca.
Kao staž kod istog poslodavca smatra se neprekidni staž proveden u predškolskim ustanovama kojima je osnivaĉ Grad Zagreb, odnosno kod njihovih pravnih prethodnika, bez obzira na promjenu ustanove.
Otpremnina iz stavka 2. ovoga ĉlanka isplaćuje se najkasnije 15 dana nakon prestanka radnog odnosa.
XI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Ĉlanak 123.
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može, u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeĊeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga ĉlanka, osim u sluĉaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novĉanim potraživanjima iz radnog odnosa.
Ĉlanak 124.
Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom koje prema Statutu i ovom Pravilniku nisu u nadležnosti upravnog vijeća, donosi ravnatelj ili osoba koju on ovlasti pisanom punomoći.
O zahtjevu za zaštitu prava radnika protiv odluke ravnatelja ili osobe koju on ovlasti odluĉuje upravno vijeće poslodavca.
O zahtjevu za zaštitu prava radnika protiv prvostupanjske odluke upravnog vijeća odluĉuje upravno vijeće.
Ĉlanak 125.
Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika obavlja se, u pravilu, neposrednim uruĉivanjem radniku.
Radnik će svojim potpisom na primjerku odluke ili dostavnici i naznakom dana primitka potvrditi obavljenu dostavu akata.
Radniku se odluka može dostaviti preporuĉeno putem pošte na adresu koju je prijavio poslodavcu.
U sluĉaju odbijanja primitka ili nepoznate adrese radnika, dostava se obavlja isticanjem odluke na oglasnoj ploĉi poslodavca.
Istekom roka od osam dana od dana isticanje odluke na oglasnoj ploĉi smatra se da je dostava obavljena.
Ako radnik ima punomoćnika, dostava se obavlja osobi koja je odreĊena za punomoćnika.
Ĉlanak 126.
Odluke poslodavca koje se dostavljaju radniku trebaju sadržavati uputu o pravu na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava ili naznaku da je odluka konaĉna.
XII. RADNIĈKO VIJEĆE, SINDIKAT I SKUP RADNIKA
Ĉlanak 127.
Poslodavac će, ako radnici odluĉe, utemeljiti radniĉko vijeće, osigurati potrebne uvjete za rad radniĉkog vijeća.
Pobliži uvjeti za rad radniĉkog vijeća mogu se urediti sporazumom izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca.
Ravnatelj je odgovoran za pravodobno dostavljanje podataka radniĉkom vijeću u sluĉajevima kad je zakonom propisana obveza obavješćivanja, prethodnog savjetovanja ili pribavljanja suglasnosti radniĉkog vijeća na odreĊene odluke poslodavca.
Ĉlanak 128.
Ako radnici ne utemelje radniĉko vijeće, njegova prava, sukladno Zakonu o radu, ima sindikalni povjerenik.
Ĉlanak 129.
Radniĉko vijeće dužno je, uz prethodno savjetovanje s ravnateljem, najmanje dva puta godišnje sazvati skup svih radnika radi sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju predškolske ustanove, te o radu radniĉkog vijeća.
Ako nije utemeljeno radniĉko vijeće, skup radnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka dužan je sazvati ravnatelj, uz prethodno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom.
Ne dirajući u pravo radniĉkog vijeća da saziva skup radnika, ravnatelj može, ako ocijeni da je to potrebno, sazvati skup radnika vodeći raĉuna da se s time ne ograniĉe zakonske ovlasti radniĉkog vijeća. Ravnatelj se o sazivanju tog skupa radnika mora savjetovati sa radniĉkim vijećem.
Skupovi radnika mogu se održati po lokacijama ili smjenama, ako je to povoljnije glede nesmetanog odvijanja programa rada predškolske ustanove.
XIII. NAKNADA ŠTETE
1. Odgovornost radnika
Ĉlanak 130.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki je radnik odgovoran za dio štete koju je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknaĊuju u jednakim dijelovima.
Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
Ĉlanak 131.
Visina štete utvrĊuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari putem vještaĉenja.
Ĉlanak 132.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćen trećoj osobi.
Ĉlanak 133.
Radnik se može djelomiĉno ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete za koju je odgovoran, pod uvjetom da šteta nije uĉinjena namjerno, da radnik do tada nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta ukloni:
- ako se šteta može u cijelosti ili djelomiĉno ukloniti radom kod poslodavca i sredstvima rada poslodavca ili,
- ako je radnik u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga posebno teško pogodila ili,
- ako se radi o invalidu, starijem radniku, samohranom roditelju ili skrbniku ili,
- ako se radi o manjoj šteti.
Smanjivanje štete zbog navedenih razloga može iznositi najmanje 20%, a radnika se može osloboditi od naknade štete i u cijelosti.
2. Odgovornost poslodavca
Ĉlanak 134.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu prema općim propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog ĉlanka odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
3. Zastara potraživanja za naknadu štete
Ĉlanak 135.
Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine i teĉe od dana saznanja za štetu i uĉinitelja.
U svakom sluĉaju, ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od dana kada je šteta nastala. Kada je šteta uzrokovana kaznenim djelom, a za kazneno gonjenje je predviĊen duži rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kada istekne vrijeme
odreĊeno za zastaru kaznenog gonjenja.
Ĉlanak 136.
Potraživanje naknade štete koju poslodavac isplati trećoj osobi zastarijeva prema radniku koji je štetu uzrokovao u roku od šest mjeseci od dana isplaćene naknade.
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlanak 137.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnim ploĉama poslodavca.
Ovaj Pravilnik se dostavlja sindikalnom povjereniku.
Ĉlanak 138.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na naĉin propisan Zakonom o radu za njegovo donošenje.
Ĉlanak 139.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o radu poslodavca KLASA:601-02/14-02/02, URBROJ:251-605-04-14-04 od 22.07.2014. i Pravilnik o
izmjenama i dopunama Pravilnika o radu KLASA:601-02/14-02/08, URBROJ:251-605-04- 14-08 od 22.12.2014.
KLASA: 601-02/15-02/01 URBROJ:251-605-04-15-03
Sesvete, 28.12.2015.
PREDSJEDNICA UPRAVNOG VIJEĆA
Xxxxx Xxxxxxx
Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnim ploĉama poslodavca dana 29.12.2015, te je stupio na snagu dana 07.01.2016.
R A V N A T E LJ I C A
Xxxxxx Xxxxxx
Ovaj Pravilnik dostavljen je sindikalnom povjereniku dana 11.01.2016.
SINDIKALNI POVJERENIK
Xxxx Xxxxxx