Na temelju članka 26. i 27. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14), trgovačko društvo (ustanova, udruga, obrt, trgovac pojedinac)

Na temelju članka 26. i 27. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14), trgovačko društvo (ustanova, udruga, obrt, trgovac pojedinac)           

iz         , ulica i broj   (dalje u tekstu:

Poslodavac), nakon savjetovanja s radničkim vijećem, ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇

      2015. godine ovaj

PRAVILNIK O ▇▇▇▇

▇. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuju se plaće, orga- nizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodavca, a pobliže se uređuje:

- sklapanje ugovora o radu,

- zaštita života, zdravlja i privatnosti radnika,

- probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad,

- radno vrijeme,

- odmori i dopusti,

- zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja,

- zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad,

- plaće,

- materijalna prava radnika,

- zabrana natjecanja radnika s Poslodavcem,

- naknada štete,

- prestanak ugovora o radu,

- ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa,

- mjere kontrole,

- prijelazne i završne odredbe.

Organizacija rada Poslodavca i plaće radnika pobliže se uređuju u Prilogu koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 2.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 3.

Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ obvezan prema uputama direktora ili neposrednog rukovoditelja danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

▇▇▇▇▇▇ ▇▇ obvezan savjesno i stručno obavljati ugovorom o radu preuzete poslove, usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi poslovne interese poslodavca te pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU Zasnivanje radnog odnosa

Članak 4.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme.

Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa ▇▇▇▇ je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u ▇▇▇ ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ navesti.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Ograničenja iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 5. ovoga članka.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zako- na o radu ili ako radnik nastavi raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete ▇▇▇▇ ▇▇▇ i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 5.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz čl. 6. ovog Pravilnika ▇▇▇▇ sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. danu početka rada,

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,

7. otkaznim rokovima kojih ▇▇ ▇▇▇▇ pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog ▇▇▇▇ ili tjedna.

Umjesto podataka iz stavka 1. točke 6., 7., 8. i 9. ovog članka u ugovoru o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se uputiti na odredbe ovog Pravilnika koje uređđđuuuju ta pitanja.

Članak 6.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radni- ku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Članak 7.

Ako Poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 8.

Ne smije se zaposliti osoba mlađa od petnaest ▇▇▇▇▇▇ ili ▇▇▇▇▇ s petnaest i sta- rija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje.

Članak 9.

Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika koji se smije zaposliti za sklapanje određenog ugovora o radu, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispu- njenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u svezi s ▇▇▇ ugovorom.

Ovlaštenje za sklapanje ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka ▇▇▇▇ ▇▇ dati u pisanom obliku.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 10.

Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ sklopiti samo radnik koji udovoljava ▇▇▇ uvjetima.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu određeni su u Prilogu koji je sastavni dio ovog Pravilnika kojim se uređuje Organizacija rada Poslodavca i plaće radnika.

Posebni uvjeti odnose se na zahtjeve koje ▇▇▇▇ ispunjavati radnik za rad na pojedinom poslu (radnom mjestu), a odnose se na uvjete stručne spreme, radno iskustvo i posebna znanja i sposobnosti.

Članak 11.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ dolazi u dodir.

Članak 12.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.

Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.

Članak 13.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom.

III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 14.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim pro- pisima i naravi posla koji se obavlja.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik oba- vlja, a ▇▇▇▇▇ ga je i osposobiti za rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.

Članak 15.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati samo Poslodavac ili osoba koju za to Poslodavac posebno opunomoći.

Članak 16.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ imenovati osobu ▇▇▇▇ ▇▇ osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

IV. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Ugovaranje i trajanje probnog rada

Članak 17.

Prilikom sklapanja ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.

Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s njim sklopiti ugovor o radu

Članak 18.

Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala Poslodavac može zaposliti kao pripravnika.

Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.

Članak 19.

Pripravnik se za samostalan rad osposobljava pod nadzorom mentora kojeg mu odredi Poslodavac.

Za trajanja pripravničkog staža pripravnik će obavljati sve poslove iz djelokruga poslova za koje se priprema.

Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Članak 20.

Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad (pripravnički staž) traje najduže godinu ▇▇▇▇, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 21.

Nakon što završi pripravnički staž, pripravnik polaže stručni ispit.

Stručni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela. ▇▇▇▇▇▇ dio ocjenjuje mentor koji je nadzirao i pratio rad pripravnika, dok se usmeni dio polaže pred ispitnim povjerenstvom od tri člana kojeg odredi ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇. Predsjednik ispitnog po- vjerenstva je pripravnikov mentor.

Ispitno povjerenstvo ocjenjuje ▇▇ ▇▇ pripravnik položio ili nije položio stručni ispit.

Ako pripravnik nije položio stručni ispit ima pravo ispit ponoviti nakon proteka najmanje 15, a najviše 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ polaganja prvog ispita.

Ako pripravnik stručni ispit ne položi ni u drugom pokušaju, gubi pravo na daljnje polaganje ispita.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit Poslodavac može redovito otkazati.

Stručno osposobljavanje za rad

Članak 22.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, Poslo- davac može osobu ▇▇▇▇ ▇▇ završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno ospo- sobljavanje za rad).

Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja. Stručno osposobljavanje za rad može trajati koliko i pripravnički staž.

Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad ▇▇▇▇ ▇▇ sklopiti u pisanom obliku.

V. RADNO VRIJEME Pojam radnog vremena

Članak 23.

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ obvezan obavljati po- slove, odnosno u kojem ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ (raspoloživ) obavljati poslove prema upu- tama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.

Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio Poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Puno i nepuno radno vrijeme

Članak 24.

Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme iznosi     sati tjedno.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Radnik ne može sklopiti govore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslo- davaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrije- me s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Ukoliko to priroda i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva radnika, svaki s nepunim radnim vremenom.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoje mogućnosti za takvu vrstu rada.

Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.

Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u ▇▇▇▇▇ radnom vremenu.

Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 25.

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na ra- du, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnog vremena na takvim poslo- vima utvrđuju se posebnim propisom.

Radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ na poslovima iz stavka 1. ovog članka, ne smije na takvim poslovima raditi duže od radnog vremena utvrđenog stavkom 2. ovog članka, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca, te mu se ne može uvesti prekovremeni rad.

Iznimno, radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ na poslovima sa skraćenim radnim vremenom obvezan je obavljati u preostalom vremenu do punog radnog vremena druge poslove na kojima ne postoje štetni utjecaji, ako je to utvrđeno ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Obavljanje drugih poslova prema odredbi stavka 4. ovoga članka nema narav prekovremenog rada.

Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme se izjednačuje s punim radnim vre- ▇▇▇▇▇.

Prekovremeni rad

Članak 26.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ zahtjev Poslodavca ▇▇▇▇▇ raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku ▇▇▇▇▇▇ zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ potvrditi u roku od ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od 50 sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 180 sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od 250 sati godišnje.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika. ▇▇▇▇▇▇▇▇, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz članka 61. stavka

3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Raspored radnog vremena

Članak 27.

Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.

Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

Ako raspored radnog vremena nije određen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog vremena odlučuje Poslodavac pisanom odlukom.

Poslodavac ▇▇▇▇ obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan ▇▇▇▇ unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 28.

Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od 12 neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Ako preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, odnosno 60 sati tjedno ako Poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od 48 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ inspektoru rada, na njegov zahtjev, dostaviti popis radnika koji su dali pisanu izjavu iz stavka 5. ovoga članka.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže 4 mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od 6 mjeseci.

Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme ▇▇▇▇ odgovarati ugovorenom ▇▇▇▇▇ ili nepunom radnom vremenu.

Zašita posebno osjetljivih skupina radnika

Članak 29.

Maloljetnik ne smije raditi duže od 8 sati tijekom razdoblja od 24 sata.

Radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavca, trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života i samohrani roditelj s djetetom do šest ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, mogu raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena te u preraspodijeljenom radnom vremenu samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Noćni rad

Članak 30.

Noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg ▇▇▇▇.

Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između 19 sati uvečer i 7 sati ujutro idućeg ▇▇▇▇ smatra se noćnim radom, dok se za maloljetnike zapo- slene izvan industrije, noćnim radom smatra rad između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro idućeg ▇▇▇▇.

Noćni radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇▇, koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada ili koji tijekom uzastopnih 12 mjeseci radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.

Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od 4 mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih 8 sati tijekom svakih 24 sata.

Ako je na temelju procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu, noćni radnik na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, Poslodavac je takvom radniku ▇▇▇▇▇ utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od 8 sati tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi noću.

Članak 31.

Radnica tijekom trudnoće i u razdoblju do ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ života djeteta, odnosno u razdoblju dok doji dijete nije obvezna raditi noću ako Poslodavcu predoči

potvrdu nadležnog liječnika specijalista da je to nužno za sigurnost i zdravlje radnice i djeteta.

Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, u skladu sa zakonom.

U slučaju noćnog rada iz prethodnog stavka, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

Rad u smjenama

Članak 32.

Rad u smjenama je organizacija rada kod Poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.

Smjenski radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ koji, kod Poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.

Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, ▇▇▇▇ ▇▇ osigu- rati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

Članak 33.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdrav- stvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba.

Radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja tog ▇▇▇▇, ▇▇▇ i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.

Troškove zdravstvenog pregleda snosi poslodavac.

VI. ODMORI I DOPUSTI Stanka

Članak 34.

Radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog ▇▇▇▇ pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta. Maloljetni radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ najmanje četiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog ▇▇▇▇ pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno.

Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno četiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.

Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.

Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izme- đu radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenja ▇▇▇▇▇▇.

Dnevni odmor

Članak 35.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Tjedni odmor

Članak 36.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor.

Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48 sati.

Radnik ima pravo koristiti tjedni odmor nedjeljom, odnosno u ▇▇▇ koji nedjelji prethodi odnosno iza nje slijedi, ako mu se zbog organizacije rada ne može omogućiti korištenje tjednog odmora nedjeljom.

Ako radnik ne može koristiti odmor na način naveden u prethodnom stavku, ▇▇▇▇ mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

Godišnji odmor

Članak 37.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Maloljetni radnik i radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Godišnji odmor iz stavka 1. ovoga članka radniku se utvrđuje brojem radnih ▇▇▇▇ ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.

Članak 38.

Na najmanje utvrđeni godišnji odmor iz prethodnog članka dodaje se broj radnih ▇▇▇▇ koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika po osnovi sljedećih kriterija:

1. Dužina radnog staža:

- od    do    ▇▇▇▇▇▇  radnih ▇▇▇▇,

- od    do    ▇▇▇▇▇▇  radnih ▇▇▇▇,

- od    do    ▇▇▇▇▇▇  radnih ▇▇▇▇,

- od    do    ▇▇▇▇▇▇  radnih ▇▇▇▇,

2. Zdravstveno stanje radnika:

- za    radnih ▇▇▇▇,

- za    radnih ▇▇▇▇,

- za    radnih ▇▇▇▇,

- za    radnih ▇▇▇▇,

3. Socijalne prilike radnika:

- za    radnih ▇▇▇▇,

- za    radnih ▇▇▇▇,

- za    radnih ▇▇▇▇.

NAPOMENA:

- Prilikom uređivanja trajanja godišnjeg odmora moguće je utvrditi maksi- malan broj dodatnih radnih ▇▇▇▇ godišnjeg odmora koji se pribrajaju godišnjem odmoru od najmanje četiri tjedna.

Članak 39.

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na ▇▇▇ blagdana ili neradnog ▇▇▇▇ određenog zakonom trebao raditi, a toga ▇▇▇▇ na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj ▇▇▇.

Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor

Članak 40.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Rok stjecanja prava na godišnji odmor

Članak 41.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇, stječe pravo na puni godišnji odmor određen na način pro- pisan odredbama čl. 37. i 38. ovoga Pravilnika, nakon šest mjeseci nepre- kidnog rada.

Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga članka.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

Članak 42.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način utvrđen člankom 40., ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine pripadajućeg punog godišnjeg odmora određenog na način propisan odredbama čl. 36. i 37. ovoga Pravilnika za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno od članka 37., 38. i 41. ovoga Pravilnika, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Poslodavac nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora ako je radniku iz stavka 2. ovoga članka, prije

prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica ▇▇▇▇ godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli ▇▇▇ godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni ▇▇▇▇ ▇▇▇▇, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Članak 43.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove osnovne plaće, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Članak 44.

U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se u visini naknade plaće za vrije- me korištenja godišnjeg odmora, razmjerno broju ▇▇▇▇ neiskorištenoga godi- šnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Članak 45.

Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela.

Radnik može koristiti godišnji odmor u više od dva ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u sporazumu s poslodavcem.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, ▇▇▇▇ tijekom kalendarske godi- ne za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore,

pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Članak 46.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmo- ra iz članka 45. stavka 3. ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti naj- kasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 45. stavak 3. ovoga Pravilnika, ▇▇▇▇ ▇▇▇ dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 45. stavak 3. ovoga Pravilnika ako mu ▇▇ ▇▇▇▇ omogućeno korištenje toga odmora.

Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Članak 47.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije ▇▇▇▇ ▇▇ mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Radnika ▇▇ ▇▇▇▇ najmanje 15 ▇▇▇▇ prije korištenja godišnjeg odmora obavije- stiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

▇▇▇▇▇ ▇▇▇ godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje 3 ▇▇▇▇ prije njegovog ko- rištenja, osim ako posebno opravdani razlozi na strani Poslodavca to onemogućuju.

Plaćeni dopust

Članak 48.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust), za važne osobne potrebe, a osobito za:

- sklapanje braka

- rođenje djeteta

- teža bolest ili

- smrt člana uže obitelji

▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇,

▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇,

▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

Članom uže obitelji iz prethodnog stavka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ po zakonu uzdržavati ▇▇ ▇▇▇▇▇ koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih ▇▇▇▇ godišnje.

NAPOMENA: Pravo na plaćeni dopust Pravilnikom o radu moguće je utvrditi i u dužem ukupnom trajanju od 7 radnih ▇▇▇▇, odnosno i za druge važne osobne potrebe.

Članak 49.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog ospo- sobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindi- kalnog rada.

Pravo iz stavka 1. ovog članka radnik ostvaruje u trajanju koje je potrebno za obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje, u skladu s odlukom Poslodavca.

Pravo iz stavka 1. ovog članka za obrazovanje za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ koji je član radničkog vijeća ili sindikalni povjerenik ostvaruje u trajanju do 3 ▇▇▇▇ u jednoj kalendarskoj godini.

Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Radnik po osnovi darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaćeni ▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇, koji koristi na ▇▇▇ darivanja krvi, osim ako u sporazumu s Poslodavcem nije drugačije određeno.

Neplaćeni dopust

Članak 50.

Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

VII. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Članak 51.

Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njezine trudnoće niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta otkazati ugovor o radu ili ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima, osim na njezin prijedlog za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Trudnoj radnici, radnici koja ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Dodatak ugovora o radu iz prethodnog stavka ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

Ako Poslodavac nije u mogućnosti postupiti na način propisan stavkom 3. ovo- ga članka, radnica ima pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom propisu, a prestankom korištenja prava u skladu s posebnim propisom prestaje i dodatak ugovora o radu iz istoga stavka 3. ovog članka, te radnica nastavlja obavljati poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ prethodno radila na temelju ugovora o radu.

Zabrana otkaza

Članak 52.

Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog

vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 ▇▇▇▇ od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.

Otkaz iz stavka 1. ovoga članka je ništetan, ako je na ▇▇▇ davanja otkaza Poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest ▇▇▇▇ od dostave otkaza obavijesti Poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.

Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ne sprječavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor.

Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga članka, prestaje smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.

Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga članka, tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu s posebnim propisom, može se otkazati zbog poslovno uvjetovanih razloga.

Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu

Članak 53.

Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ života djeteta u skladu s posebnim propisom, može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom. Ugovor se može otkazati najkasnije 15 ▇▇▇▇ prije onoga ▇▇▇▇ kojeg se ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ vratiti na rad.

Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

Članak 54.

Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ života djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, Poslodavac mu ▇▇ ▇▇▇▇▇ ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje dru- gih odgovarajućih poslova, ▇▇▇▇ uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radnika iz stavka 1. ovoga članka vratiti na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ prije radio u roku od mjesec ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ga ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ obavijestio o prestanku korištenja tih prava.

Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako ▇▇ ▇▇▇▇▇ do promjene u tehnici ili načinu ▇▇▇▇, ▇▇▇ i sve ▇▇▇▇▇ pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

VIII. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad

Članak 55.

Radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇, što je moguće prije, obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od 3 ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, ▇▇▇▇▇ ▇▇ to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od 3 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prestanka razloga koji ga ▇▇ ▇ ▇▇▇▇ onemogućavao.

Zabrana otkazivanja u slučaju privremene nesposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću

Članak 56.

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od

ozljede na radu ili profesionalne bolesti, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.

Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na određeno vrijeme.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad

Članak 57.

Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo, sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, Poslodavac mu ▇▇ ▇▇▇▇▇ ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju, što ▇▇ ▇▇▇▇ moguće odgovarati poslovima na kojima ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ prethodno radio.

Pravo zaposlenja na drugim poslovima

Članak 58.

Ako ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što ▇▇ ▇▇▇▇ moguće moraju odgovarati poslovima na kojima ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ prethodno radio.

Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga članka, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno

poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.

Ako je ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovoga članka, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća.

Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz radniku iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost može nadomjestiti arbitražna odluka.

Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Članak 59.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, Poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove iz članka 58. ovog Pravilnika, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.

Radnik koji je neopravdano odbio ponuđene poslove iz članka 58. ovog Pra- vilnika nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju

Članak 60.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Poslodavac.

IX. PLAĆA I NAKNADA PLAĆE

Članak 61.

Za izvršeni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na plaću čija ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u bruto iznosu za svako radno mjesto utvrđena u Prilogu koji je sastavni dio ovog Pra- vilnika.

Članak 62.

Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blag- danom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi radnik ima pravo na povećanu plaću, i to:

- za otežane uvjete rada  %

- za prekovremeni rad  %

- za noćni rad  %

- za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se

ne radi  %

Ako se rad radnika obavlja uz istodobno prisustvo više posebnih uvjeta, dodaci se kumuliraju.

Članak 63.

Poslodavac može svim ili pojedinim radnicima isplatiti stimulativni dio plaće ovisno o rezultatima poslovanja ili zalaganju.

Članak 64.

Plaća pripravnika iznosi    % od plaće radnog mjesta za koje se pripravnik osposobljava.

Članak 65.

▇▇▇▇▇ se isplaćuje nakon obavljenog rada, a isplaćuje se u novcu.

Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do 15. ▇▇▇▇ u idućem mjesecu.

Članak 66.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ najkasnije 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.

Poslodavac koji na ▇▇▇ dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremni- nu ili ih ne isplati u cijelosti, ▇▇▇▇▇ ▇▇ do ▇▇▇▇▇ mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio ▇▇▇▇▇ isplatiti. Obračuni iznosa su ovršne isprave.

Članak 67.

Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće.

Ako nije drukčije određeno zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove osnovne plaće.

Članak 68.

Za ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ne radi zbog privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti, njege člana obitelji i drugih slučajeva utvrđenih propisima o zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće u skladu s propisima o zdravstvenom osiguranju.

X. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla

Članak 69.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom i međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte.

Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

Članak 70.

Radnik ima pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.

Potpore

Članak 71.

Radniku se može isplatiti potpora zbog invalidnosti, potpora za slučaj smrti, potpora u slučaju smrti člana uže obitelji i potpora zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 ▇▇▇▇ na temelju odluke Poslodavca.

Dar djetetu do 15 ▇▇▇▇▇▇ starosti

Članak 72.

Radniku se može isplatiti novčani iznos ili dati dar za djete do 15 ▇▇▇▇▇▇ starosti na osnovi odluke Poslodavca.

Prigodne naknade i nagrade

Članak 73.

Radniku se može isplatiti naknada za godišnji odmor (regres) prigodna nagrada (božićnica, i sl.) na temelju odluke Poslodavca.

Nagrade radnicima za navršene godine radnog staža

Članak 74.

Radniku se može isplatiti nagrada za navršene godine radnog staža koje su poreznim propisima određene kao jubilarne, i to u iznosima koji se po ▇▇▇ pro- pisima mogu kao neoporezivi isplatiti radniku.

Dnevnica

Članak 75.

Radnik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.

Terenski dodatak

Članak 76.

Radnik ima pravo na terenski dodatak u zemlji i inozemstvu u iznosu koji Poslo- davac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.

Naknada za odvojeni život od obitelji

Članak 77.

Ugovorom o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se ugovoriti isplata naknade za odvojeni život od obitelji kada radnik živi odvojeno od obitelji.

Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu

Članak 78.

Radniku se može isplatiti otpremnina prilikom odlaska u mirovinu na temelju odluke Poslodavca.

XI. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Članak 79.

Radnik ne smije bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).

Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklo- pljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

Pravo Poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku od tri mjeseca od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇ sklapanja posla.

Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Poslodavac može odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovoga članka opo- zvati, poštujući ▇▇▇▇▇▇ propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

Članak 80.

Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe ▇▇▇▇ ▇▇ u tržišnom natjecanju s Poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s Poslodavcem (ugovorna zabrana natje- canja).

Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od ▇▇▇▇ prestanka radnog odnosa. Ugovor ▇▇ ▇▇▇▇ sklopiti u pisanom obliku, a može biti sastavni dio ugovora o radu.

Članak 81.

Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom Poslo- davac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati

naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Naknadu iz stavka 1. ovoga članka Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca, a visina naknade se usklađuje s kretanjem prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.

Članak 82.

Ako je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo ugovorna kazna, Poslodavac može, u skladu s općim propisima obveznog pra- va, tražiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu ▇▇▇▇ štete.

Ugovorna kazna iz stavka 1. ovoga članka može se ugovoriti i za slučaj da Poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugo- vorne zabrane natjecanja, ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.

XII. NAKNADA ŠTETE

Članak 83.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzro- kuje štetu Poslodavcu, ▇▇▇▇▇ ▇▇ štetu naknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzro- kovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzro- kovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

Ako ▇▇ ▇▇▇▇ radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 84.

Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako ovih nema, procjenom.

Procjena visine štete može se povjeriti ovlaštenom sudskom vještaku.

Članak 85.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a ▇▇▇▇▇ ▇▇ naknadio Poslodavac, ▇▇▇▇▇ ▇▇ Poslo- davcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 86.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu ▇▇▇▇ ▇▇ Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU Načini prestanka ugovora o radu

Članak 87.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika,

2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

3. kada radnik navrši 65 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i 15 ▇▇▇▇▇▇ mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,

4. sporazumom radnika i Poslodavca,

5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka sposobnosti za rad,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 88.

Sporazum o prestanku ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti zaključen u pisanom obliku.

Otkaz ugovora o radu

Članak 89.

Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.

Redoviti otkaz poslodavca

Članak 90.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

• ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

• ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),

• ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim pona- šanjem radnika) ili

• ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu)

Članak 91.

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, Poslodavac ▇▇▇▇ voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

NAPOMENA: Prema odredbi čl. ▇▇▇. ▇▇. 3. Zakona o radu, poslodavac koji zapošljava manje od 20 radnika pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu ne ▇▇▇▇ voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdr- žavanja koje terete radnika.

Članak 92.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem radnika, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radnika ▇▇▇▇▇▇ upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Redoviti otkaz radnika

Članak 93.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 94.

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugo- vorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito ▇▇▇▇▇ povrede obveze iz radnog odnosa ili ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 95.

Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se izvanredno otkazati samo u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 96.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme

Članak 97.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

Članak 98.

Otkaz ▇▇▇▇ imati ▇▇▇▇▇▇ oblik. Poslodavac ▇▇▇▇ u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz ▇▇ ▇▇▇▇ dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok

Članak 99.

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ako ▇▇ ▇▇▇▇▇ do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos ▇▇▇ radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od ▇▇▇▇ uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Najmanje trajanje otkaznog roka

Članak 100.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ proveo nepre- kidno manje od jedne godine,

- mjesec ▇▇▇▇, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ proveo nepre- kidno jednu godinu,

- mjesec ▇▇▇▇ i dva tjedna, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ proveo neprekidno dvije godine,

- dva mjeseca, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ proveo nepre- kidno pet ▇▇▇▇▇▇,

- dva mjeseca i dva tjedna, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ proveo neprekidno deset ▇▇▇▇▇▇,

- tri mjeseca, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod Poslodavca proveo nepre- kidno dvadeset ▇▇▇▇▇▇.

Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset ▇▇▇▇▇▇, povećava se za dva tjedna ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ navršio 50 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, a za mjesec ▇▇▇▇ ako je navršio 55 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u st. 1. i 2. ovoga članka.

Članak 101.

Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Članak 102.

Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 103.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec ▇▇▇▇, ako on za to ima osobito važan razlog.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 104.

Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik ▇▇ ▇▇▇▇ izjasniti u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 ▇▇▇▇.

U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od 15 ▇▇▇▇ u kojem radnik može od Poslodavca zahtijevati ostvarenja povrijeđenog prava teče od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili od ▇▇▇▇ isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Savjetovanje radničkog vijeća o otkazu

Članak 105.

Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ priopćiti radni- čkom vijeću te ▇▇ ▇▇▇▇▇ o toj odluci savjetovati se s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim zakonom.

Otpremnina

Članak 106.

Radnik kojem ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s Poslodavcem.

Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećinu prosječne mjesečne plaće koju ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

XIV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 107.

Pravo odlučivati o pravima i obvezama iz radnog odnosa ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ovlaštena za zastupanje Poslodavca.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 108.

Odluke o otkazu ugovora o radu dostavljaju se u poslovnim prostorima Poslo- davca, za radnog vremena.

Ako se radnik ne nalazi na radu, odluke iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se preporučenom poštom s povratnicom na adresu stanovanja radnika, koju ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ prijavio ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇. Odluka se smatra dostavljenom ako je istu zaprimio odrasli član radnikovog kućanstva.

Ako dostava ne uspije na način iz st. 2. ovoga članka, odluka o otkazu ističe se na oglasnoj ploči Poslodavca ili u poslovnom prostoru Poslodavca u kojem borave ili ▇▇ ▇▇▇▇▇ radnici Poslodavca. Protekom roka od tri ▇▇▇▇ smatra se da je odluka o otkazu dostavljena radniku, što na odluci potvrđuje ovlaštena osoba Poslodavca.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 109.

Radnik koji smatra da mu je ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ povrijedio neko pravo iz radnog odno- ▇▇ ▇▇▇▇ u roku od 15 ▇▇▇▇ od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako Poslodavac u roku od 15 ▇▇▇▇ od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji ▇▇▇ zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 ▇▇▇▇ zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.

Odredbe ovog članka ne primjenjuju se ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ zaštite dostojanstva radnika.

Zaštita dostojanstva radnika i zaštita od diskriminacije

Članak 110.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ zaštititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapo- šljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposoblja- vanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova: rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, član- stva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog sta- tusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog iden- titeta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje ▇▇▇▇▇, neprijateljsko, ponižavaju- će ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno pona- šanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje ▇▇▇▇▇, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 111.

Poslodavac će imenovati osobu ▇▇▇▇ ▇▇ osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Poslodavac ili osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i po- duzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Članak 112.

Osoba ▇▇▇▇ ▇▇ osim poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika (dalje: ovlaštena osoba) dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja.

Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.

Članak 113.

O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja ovlaštena ▇▇▇▇▇ ▇▇ sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.

Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala te u slučaju njihovog suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.

U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni te da ih je upozorila na posljedice odavanja ▇▇ ▇▇▇▇▇.

Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio.

Članak 114.

Nakon provedenog postupka ovlaštena ▇▇ ▇▇▇▇▇ u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:

1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pri- tužbe ili,

2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.

Članak 115.

U slučaju iz podstavka 1. prethodnoga članka, ovlaštena ▇▇ ▇▇▇▇▇ u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemi- ravan ili spolno uznemiravan.

U odluci iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena ▇▇ ▇▇▇▇▇ predložiti nadležnom tijelu Poslodavca da osobi ▇▇▇▇ ▇▇ podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze (▇▇▇▇▇▇ upozorenje na obveze iz radnog odnosa, redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu) te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja.

U slučaju iz podstavka 2. prethodnog članka, ovlaštena ▇▇▇▇▇ ▇▇ odbiti pri- tužbu podnositelja zahtjeva.

Članak 116.

Nadležno tijelo poslodavca će na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja te osobi ▇▇▇▇ ▇▇ radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Članak 117.

Ako Poslodavac u roku od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 118.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije ▇▇▇▇▇ dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz prethodnog članka, kao i u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.

Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz prethodnog stavka ovoga članka.

XV. MJERE KONTROLE

Članak 119.

Poslodavac može, kada to njegovi interesi zahtijevaju, dati nalog za obavljanje pregleda, odnosno, utvrditi način kontrole ljudi i opreme pri ulazu i izlazu iz poslovnih prostora radi sprečavanja otuđivanja imovine Poslodavca.

Izbjegavanje kontrole može biti razlog za otkaz ugovora o radu.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 120.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se nakon proteka roka od 8 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ objave na oglasnoj ploči Poslodavca.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu Poslodavca od         godine.

Članak 121.

Izmjene i dopune ovoga Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu za njegovo donošenje.

U P R A V A :

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Poslodavca        

2010. godine, a stupio je na snagu           2010. godine.

Potvrđuje:

PRILOG PRAVILNIKU O RADU

ORGANZACIJA RADA POSLODAVCA I PLAĆE RADNIKA

Organizacija rada Poslodavca temelji se na grupiranju srodnih poslova u posebne ustrojbene jedinice i to:

1. Odjel             ,

2. Odjel             ,

3. Odjel             i

4. Odjel             .

Radom odjela rukovode voditelji odjela.

Voditelji odjela su za svoj rad, rad cjelokupnog odjela i za rezultate ▇▇▇▇ ▇▇▇▇- vorni osobi ovlaštenoj za zastupanje Poslodavca.

▇▇▇▇▇▇▇ u odjelima su za svoj rad i rezultate svog rada odgovorni voditeljima odjela.

Svaki ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ osim poslova koji su mu navedeni u ovom Prilogu ▇▇▇▇▇ obaviti i svaki drugi posao koji odgovara stupnju njegove stručnosti i koji su u nepo- srednoj svezi s ugovorenim poslovima, bez obzira ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇ posao u popis njegovih poslova, a po nalogu neposrednog voditelja.

RADNA MJESTA S UVJETIMA, POPISOM POSLOVA I PLAĆOM:

Redni broj radnog mjesta: 1

Naziv radnog mjesta:              Uvjeti za obavljanje poslova:

- Stručna sprema:                ,

- Radno iskustvo:              ,

- Posebna znanja i sposobnosti:               ,

Popis poslova:

-               ,

-               ,

-          

Bruto plaća:                 kuna.

Redni broj radnog mjesta: 2

Naziv radnog mjesta:              Uvjeti za obavljanje poslova:

- Stručna sprema:                ,

- Radno iskustvo:              ,

- Posebna znanja i sposobnosti:               ,

Popis poslova:

-          

-               ,

-               ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇:                  ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇. Redni broj radnog mjesta: 3

Naziv radnog mjesta:          

Uvjeti za obavljanje poslova:

- Stručna sprema:                ,

- Radno iskustvo:              ,

- Posebna znanja i sposobnosti:               ,

Popis poslova:

-          

-               ,

-          

Bruto plaća:                 kuna.