ODLUKU

donijelo je

O D L U K U

ODLUKU

O IZMJENI ODLUKE O UTVRĐIVANJU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O SUFINANCIRANJU PROJEKTA REKONSTRUKCIJA, DOGRADNJA I OPREMANJE VATROGASNOG DOMA

U OPĆINI BEDEKOVČINA

Članak 1.

U Odluci o sufinanciranju projekta Rekonstrukci- ja, dogradnja i opremanje vatrogasnog doma u Općini Bedekovčina (“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 3/2023), u članku 2., riječi: „Zagrebačke banke d.d.“ zamjenjuju se riječima : „OTP banka d.d.“.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“.

KLASA: 402-04/23-01/07 URBROJ: 2140-8-2-1-23-3

Bedekovčina, 08. svibnja 2023.

POTPREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Xxxxxx Xxxx, v.r.

Na temelju članka 39. stavak 5. Zakona o vatro- gastvu ( Narodne novine broj 125/19, 114/22) i i članka

44. Statuta Općine Bedekovčina (Službeni glasnik Kra- pinsko-zagorske županije broj 12/21) općinski načelnik donosi

ZAKLJUČAK

O DAVANJU SUGLASNOSTI NA IMENOVANJE ZAPOVJEDNIKA DVD-A POZNANOVEC

1.

Daje se suglasnost na imenovanje XXXXXX XX- XXXXX iz Poznanovca, rođ. 18.10.1985. godine u Zabo- ku, OIB: 24819131000, za zapovjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva Poznanovec.

2.

Ova suglasnost objavit će se u „Službenom glasni- ku Krapinsko-zagorske županije“.

KLASA: 250-01/23-01/03 URBROJ: 2140-8-1-1-23-2

Bedekovčina, 08. svibnja 2023.

OPĆINSKI NAČELNIK

Darko Ban, ing. građ., v.r.

OPĆINA ĐURMANEC

Na temelju članka 9., stavka 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” broj 28/10) i članka 47. Statuta Općine Đurma- nec (“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije” broj 15/21), a vezano uz izmjene Temeljnog kolektivnog ugovora za državne i javne službe, kojima se osnovica za obračun plaća od 1. travnja 2023. godine uvećava za 2%, načelnik Općine Đurmanec donosi

OSNOVICE ZA OBRAČUN PLAĆE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA OPĆINE ĐURMANEC

Članak 1.

U članku 3. Odluke o utvrđivanju osnovice za obračun plaće službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Đurmanec (“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije” broj 23/22 i 55/22) iznos od 2.742,98 kuna ili 364,06 EUR bruto mijenja se na iznos od 371,34 EUR bruto.

Članak 2.

Ova Odluka će se objaviti u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske Županije“, a stupa na snagu od 01. travnja 2023. godine.

KLASA:120-01/23-01/0001 URBROJ:2140-11-23-1

Đurmanec, 29. ožujka 2023.

OPĆINSKI NAČELNIK:

Xxxxx Xxxxxxxxx, dipl. oec., v.r.

OPĆINA LOBOR

Na temelju članka 113. st. 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13) i članka 48. Statuta Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-za- xxxxxx županije“ br. 07/13, 11/18, 6/20, 11/21), po usva- xxxxx XX. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 02/2023), Komisija za Statutarno pravna pitanja Općinskog vijeća Općine Lobor utvrdila je, a Op- ćinsko vijeće je prihvatilo na 21. sjednici održanoj xxxx 04.05.2023. godine pročišćeni tekst odredbi za provedbu i grafički dio Prostornog plana uređenja Općine Lobor.

Pročišćeni tekst odredbi za provedbu i grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Općine Lobor obuhvaća:

- Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 07/2008),

- Odluku o donošenju I. izmjena i dopuna Pro- stornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 06/2010),

- Odluku o donošenju II. izmjene i dopune Pro- stornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 12/2013),

- Odluku o donošenju III. izmjene i dopune Pro- stornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 20/2015),

- Odluku o donošenju IV. izmjene i dopune Pro- stornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 12/2016)

- Odluku o donošenju V. izmjena i dopuna Pro- stornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 20/2019)

- Odluku o donošenju VI. izmjena i dopuna Pro-

stornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 02/2023)

Pročišćeni grafički dio Plana sadržan je u elaboratu

„VI. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Lobor“ te nije predmet objave u službenom glasniku.

Pročišćeni tekst Xxxxxxx za provedbu objaviti će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“. KLASA:350-02/23-01/03

URBROJ:0000-00-00-00 Lobor,04.05.2023.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Xxxxxxxx Xxxxxx, bacc. ing. sec., v.r.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOBOR („SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE“,

BROJ 07/2008, 06/2010, 12/2013, 20/2015, 12/2016, 20/2019 I 02/2023)

ODREDBE ZA PROVEDBU (PROČIŠĆENI TEKST)

Članak 1.

Prostorni plan uređenja Općine Lobor (nastavno u tekstu: Prostorni plan ili Plan), je novi prostorno-planski dokument, koji utvrđuje namjenu i svrhovito korištenje prostora, uvjete uređenja prostora, zaštitu okoliša, zaštitu kulturno-povijesne xxxxxxx i vrijednih dijelova prirode, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, a sve sa osnovnim ciljem optimalnog društve- nog, gospodarskog i svekolikog razvoja Općine Lobor.

Članak 2.

Uređivanje prostora na području Općine Lobor u smislu svih radova na, iznad ili ispod površine zemlje i voda provodit će se u skladu s ovim Prostornim planom, odn. u skladu s postavkama, koje iz ovog dokumenta proizlaze.

Članak 3.

/1/Ovim Planom obuhvaćeno je područje teritorija Općine Lobor, xxxx xx utvrđeno člankom 14. Zakona o područjima županija, gradova i Općina u Republici Hr- vatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10,

37/13, 44/13, 45/13, 110/15), a koje iznosi 44,20 km2 (po- datak: “Površine županija, gradova i Općina u Republici Hrvatskoj”, Državna geodetska uprava, 1997.).

/2/Općina Lobor u sastavu je Krapinsko-zagorske županije, a obuhvaća 10 naselja: Lobor, Cebovec, Mar- kušbrijeg, Petrova gora, Stari Golubovec, Šipki, Velika Petrovagorska, Vinipotok, Vojnovec, Završje Loborsko.

Članak 4.

/1/Ovim se Prostornim planom osiguravaju temeljni uvjeti za ukupni razvitak društvenih i gospodarskih dje- latnosti uz najoptimalnije svrhovito korištenje prostora.

/2/Ovaj Prostorni plan utvrđuje namjenu, uvjete korištenja, uređenje, zaštitu i oblikovanje zadanog pro- stora teritorija Općine Lobor na površinama za razvoj:

- Unutar granica građevinskog područja naselja

- Izvan granica građevinskog područja naselja

Članak 5.

Ovim se Prostornim planom utvrđuju karakteristič- ne prostorno-funkcionalne cjeline zatečene u prostoru, a koje uvjetuju namjenu površina na području općine Lobor kako slijedi:

- Područja koncentracije izgradnje i inicijalnih područnih centara – naselja Lobor Vinipotok, Vojnovec Loborski, Završje Loborsko

- Disperznije zone izgradnje – sva ostala naselja i zaseoci

- Groblje

- Športsko-rekreacijske zone

- Gospodarske zone (proizvodna, poslovna i ugo- stiteljsko-turistička)

- Javna i društvena namjena izvan naselja

- Zaštićeni krajobrazi (prirodni i kulturni)

- Xxxxx površine

- Poljoprivredne, šumske, livadne i ostale površine

- Vodne površine

Članak 6.

/1/Sukladno članku 5. za područje Općine Lobor ovim su Prostornim planom utvrđene zone detaljne na- mjene u skladu sa razvojnim konceptom temeljenim na postojećim prirodnim i društvenim resursima, a kako slijedi:

1.Građevinska područja naselja:

- izgrađeno građevinsko područje (obuhvaća iz- građeni dio građevinskog područja, odnosno izgrađene i uređene građevne čestice)

- neizgrađeni dijelovi građevinskog područja i to:

- neizgrađeni i neuređeni dijelovi građevinskog područja za koje je utvrđen obveza izrade Urbanističkog plana uređenja (UPU-a),

- izdvojeni su neizgrađeni dijelovi građevinskog područja za koje je propisana detaljnost UPU-a,

- neizgrađeni dijelovi građevinskog područja koji nisu prikazani kao neuređeni smatraju se uređenima.

- Prilikom formiranja građevnih čestica moguće je formirati istu na način da se xxx xxxx jednim svojim dijelom nalazi unutar uređenog dijela te se tada za tako formiranu česticu primjenjuju odredbe za provođenje za uređeni dio.

Točke 2. do 4. su brisane

5.Športsko-rekreacijske zone namijenjene poliva- lentnim igralištima, nogometnim terenima, ribnjacima, streljani, stazi za offroad/motocross i rekreativnom jahanju sa mogućim pratećim ugostiteljsko-uslužnim objektima i sadržajima.

6.Gospodarske zone

Obuhvaća gospodarske zone za proizvodnu, po- slovnu i ugostiteljsko-turističku namjenu.

Osnovna namjena je gospodarska u kojoj nije do- zvoljena stambena izgradnja.

0.Xxxx javne i društvene namjene nalaze se izvan ili unutar građevinskih područja naselja, sakralne građevine podliježu zaštiti kulturne i spomeničke xxxxxxx, a registar je izdvojen u sklopu elaborata Stručne podloge zaštite kulturne i prirodne xxxxxxx.

0.Xxxx zaštite kulturno-povijesne xxxxxxx izdvojene ovim Planom u skladu su sa elaboratom Stručne podloge zaštite kulturne i prirodne xxxxxxx, a unutar zona ne mogu se izvoditi nikakvi radovi bez ishođenja prethodne xxxxx- snosti Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne xxxxxxx. Navedena izgradnja predviđena je izvan i unutar građevinskih područja.

9.Zona zaštite prirodnog i kulturnog krajobraza te zona zaštite Nature 2000 (HR2000371 vršni dio Xxxx- ščice) izdvojene ovim Planom u skladu su sa Prostornim planom Krapinsko-Zagorske županije i elaboratom Stručne podloge zaštite kulturne i prirodne xxxxxxx, a unutar zona ne mogu se izvoditi nikakvi građevinski radovi bez ishođenja prethodne suglasnosti Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne xxxxxxx, nadležnog konzervatorskog odjela te Upravnog tijela županije nad- ležnog za poslove zaštite prirode ili nadležnog Ministar- stva za zaštitu prirode. Moguća je izgradnja vidikovaca i odmorišta na lokacijama naznačenim ovim Planom kao i izletišta i odmorišta xxxx xx se prema potrebi naknadno utvrditi. Navedena izgradnja predviđena je izvan građe- vinskih područja.

00.Xxxx poljoprivrednih djelatnosti osnovne namje- ne uzgoja ratarskih i stočarskih kultura mogu na poljo- privrednoj površini razviti gospodarske objekte u svrhu uzgoja i prerade, te gospodarsko - stambenu građevinu za potrebe obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu ukoliko se radi o domaćinstvima koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

00.Xxxx šumskih površina osnovne namjene gos- podarenja šumama i šumskim zemljištima, u kojima se mogu graditi samo šumska infrastruktura i/ili građevine koje su planirane dokumentom prostornog uređenja.

00.Xxxx lovišta nalaze se u sjevernom dijelu xxxxxx- rija općine na području Ivanščice, sa zatečenom građevi- nom lovačkog doma i pripadajućim sadržajima. Teritorij lovnog područja naznačen je u kartografskom prikazu. Navedena izgradnja je izvan građevinskih područja.

00.Xxxx promatranja divljači (u sklopu lovnih površina) u kojima nije dozvoljen izlov, a namijenjen je obogaćivanju turističke ponude. Zonu je potrebno odrediti kroz detaljniju prostornu dokumentaciju, a u skladu sa pravilima lovačkog društva. Potrebno je zonu osigurati visokom transparentnom ogradom, rovom i sl. Moguće je predvidjeti odmorišta/izletišta bez stacionar- nog smještaja. Navedena izgradnja predviđena je izvan građevinskih područja.

14.Zona groblja osnovne namjene ukopa posmrtnih ostataka domicilnog stanovništva uz prateće sadržaje religiozne namjene. Ovim se Planom predviđa proširenje groblja u skladu sa relevantnim propisima.

00.Xxxx infrastrukturnih koridora osnovne namje- ne provođenja posebnog režima korištenja određenog infrastrukturnog objekta odn. sadržaja i istovremene zaštite čovjeka i okoliša od mogućih štetnih utjecaja.

16. Vodne površine sa zaštitnim koridorima poseb- nog režima korištenja sa mogućim pratećim sadržajima

ribnjaka, odmorišta i izletišta na otvorenom.

/2/Sukladno navedenoj namjeni površina xx xxxxxx- xxxx općine Lobor utvrđuju se:

1.Građevine koje se grade unutar građevinskih područja naselja:

- Stambene

- Stambeno-poslovne

- Poslovne

- Gospodarske

- Javne i društvene (upravne, školske, vjerske i ostale)

- Sportsko-rekreacijske

- Infrastrukturne

2.Građevine koje se grade izvan građevinskih područja:

- gospodarske u funkciji primarne proizvodnje poljoprivrednih i stočarskih proizvoda

- namijenjene seoskom turizmu

- Rekreacijske i zdravstveno - rekreacijske

- namijenjene održavanju šuma, lugarske građevi- ne, lovačke građevine i sl.

- Odmorišta, vidikovci i skloništa za izletnike

- sakralne

- infrastrukturne

3.Građevine koje se grade unutar izdvojenih gra- đevinskih područja izvan naselja:

- gospodarske – poslovne

- gospodarske - proizvodne

- gospodarske – ugostiteljsko-turističke

- sportsko-rekreacijske

- javne i društvene

- groblje

- infrastrukturne

Članak 7.

Prikaz korištenja i namjene površina vezano uz ra- zvoj i uređenje naselja i površina izvan naselja prezentiran je u okviru grafičkog dijela Prostornog plana – kartograf- ski prikaz: Korištenje i namjena površina u mjerilu 1: 25 000 i detaljnije u mjerilu 1: 5 000. Utvrđene su namjene površina kako slijedi:

a/Površine za razvoj i uređenje naselja:

- izgrađeni dio građevinskog područja naselja

- neizgrađeni dio građevinskog područja naselja

– uređeni dio

- neizgrađeno građevinsko područje - neuređeni dio

- neizgrađeno građevinsko područje – neizgrađeni i neuređeni dio za koji je propisana detaljnost UPU-a

- izgrađeni i neizgrađeni (uređeni) dio građevin- xxxx područja naselja mješovite namjene – poljoprivredna gospodarstva - MP

- javna i društvena namjena (zdravstvena - D3, školska - D4, predškolska D5, kultura - D6, vjerska - D7, društveni dom - D)

- gospodarska namjena – poslovna (pretežito usluž- na – K1 i pretežito trgovačka - K2)

b/ Površine za razvoj i uređenje izvan naselja:

1. građevine unutar građevinskih područja:

- Gospodarsko proizvodna namjena: (I2 - pretežito

zanatska proizvodnja, I3- punionica vode)

- Gospodarsko poslovna namjena (K1 - pretežito uslužna, K2 - pretežito trgovačka , K3 – komunalno servisna)

- Ugostiteljsko-turistička namjena: (T4 – turistički punkt, T5 - izletnički turizam, restoran, pansion, odmo- rišta)

- Športsko-rekreacijska namjena (R6 – nogomet, R7 - polivalentno igralište, tenis, dječje igralište, i drugi sportski tereni R2 - jahački centar za rekreativno jahanje, R3 - sportsko-rekreacijski centar, R8 – streljana, R9 - staza za offroad/motocross)

2. predjeli izvan građevinskog područja:

- Poljoprivredne zone (P3 - ostalo obradivo tlo, P – ostalo poljoprivredno tlo)

- šumske površine gospodarske namjene (Š1)

- zaštitne šume (Š2)

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

(PŠ)

- planinarski dom, odmorište, izletište

- površine za promatranje divljači (u sklopu lovišta)

- infrastrukturni objekti i sadržaji c/ Cestovni promet

- državne ceste

- županijske ceste

- lokalne ceste

- nerazvrstane ceste

- vinske ceste

d/Površine ostalih infrastrukturnih sustava / IS /

- pošta i elektroničke komunikacije

- elektroenergetski sustav

- objekti i sadržaji plinifikacije

- hidroenergetski/vodnogospodarski sustav

2.0.0. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1.0. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 8.

Ovim Prostornim planom utvrđuju se građevine od važnosti za Državu i Županiju kako slijedi:

/1/Građevine od važnosti za Državu:

- Akumulacije na potoku Xxxx x Xxxxx

- Vodocrpilište «Lobor»

- Državna cesta D 29

- Elektronička komunikacijska infrastruktura

/2/Područja i građevine od važnosti za Krapin- sko-zagorsku županiju:

- Povijesno naselje gradsko-seoskih obilježja – Lobor

- Povijesna naselja seoskih obilježja (sela i zaseoci unutar teritorija naselja Stari Golubovec (Labaši), Petrova Gora)

- Župna crkva Sv. Xxx, Xxxxx

- Proštenjarska crkva Majke Božje, Xxxxxx Xx. Xxxxxx, Poklonac Pieta u Loboru i xxxxxx Xx. Xxxxx u Petrovoj gori

- Stari grad Oštrc i Stari grad Lobor

- Xxxxxx Xxxxxxxx Xxxxx

- Kurija župnog xxxxx Xxxxx

- Xxxxx škola Lobor, Stara škola Petrova Gora, Zgrada uprave rudnika, Stari Golubovec

- Ostaci rudnika ugljena, Stari Golubovec

- Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxx

- Arheološki lokalitet crkve Majke Božje Xxxxxx

- Arheološki lokalitet Stari grad Lobor

- Arheološki lokalitet vila rustica, antika

- Arheološki lokalitet Petrova gora, xxxxxx xx. Xxxxx s grobljem, sred.vijek,

- Arheološki lokalitet Černičevina, Lobor

- Stela, oranica Trg, Lobor

- Županijske ceste Ž 2126, Ž 2128

- Kulturni krajobraz Hrvatskog Zagorja – južne padine Ivanščice

- Krajolik Ivanščice

- Xxxxxx xxxxxx Reka

2.2.0.GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 9.

/1/Građevinska područja naselja obuhvaćaju funk- cionalno-organizacijske prostorne cjeline izgrađenih i neizgrađenih površina naselja i zaseoka osnovne, mje- šovite ili jednoznačno isključive namjene.

/2/Građevinska područja naselja svojom površinom osiguravaju prostor za postojeću i planiranu izgradnju sukladno zatečenim i pretpostavljenim potrebama sa ciljem optimalnog razvoja i korištenja prostora.

stavak /3/ xx xxxxxx

/4/Građevinsko područje prikazano cjelovito na kartografskim listovima mjerila 1: 5 000, obuhvaća zatečene i planirane koridore prometne i komunalne infrastrukture, hidroregulacije i vododerine uključivo i područja na xxxxxx xx utvrđena razina ograničenja (aktivna klizišta, bujični izljevi, intenzivna vegetacija, zaštita stanišne vegetacije isl.). Na prethodno navedenim područjima gradnja je moguća uz obvezatnu primjenu svih posebnih uvjeta propisanih pozitivnom zakonskom regulativom.

/5/Ovim Prostornim planom nova izgradnja usmjerena je prema komunalno opremljenim zonama građevinskih područja.

Članak 10.

/1/Građevinska područja naselja namijenjena su izgradnji građevina stambene namjene, gospodar- sko-poslovne namjene sa pratećim sadržajima i sadrža- jima javnog i društvenog standarda sa svom potrebnom prometnom i komunalnom infrastrukturom, uređenim zelenim površinama čime se korisniku prostora osigurava viši standard korištenja.

/2/Građevinsko područje općinskog centra Lobor uređuju se uz xxxx učešće gospodarsko-poslovnih, javnih i kulturno-povijesnih građevina uvažavajući zatečene resurse i lokalno-samoupravni značaj.

stavak /3/ xx xxxxxx

Članak 11.

Građevinska područja naselja obuhvaćaju:

- građevinsko područje mješovite, osnovno stambene ili poslovne namjene sa pratećim gospodar- sko-poslovnim sadržajima, koji nemaju štetni utjecaj na

stanovanje ili imaju minimalni utjecaj u smislu buke, ali bez drugih zagađenja, te područje mješovite namjene uz mogućnost gradnje većih poljoprivrednih gospodarstva (MP), a sve u skladu sa odredbama poglavlja 2.2.1. i 2.2.2. ovih Odredbi

- građevinsko područje javnih i društvenih sadr- žaja /D/

- građevinsko područje poslovne namjene /K/

- građevinsko područje športa i rekreacije sa pra- tećim sadržajima /R/

Članak 12.

/1/Područja za xxxx xx propisana detaljnost UPU-a prikazana su na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja naselja.

/2/Izgradnja građevina unutar područja za xxxx xx propisana detaljnost UPU-a moguća xx xxxx pod slije- dećim uvjetima:

- detaljna podjela s obzirom na njihovu namjenu:

- moguća je izgradnja građevina stambene na- mjene s pomoćnim i gospodarskim građevinama, te stambeno-poslovnih građevina s pratećim pomoćnim građevinama,

- građevina gospodarske namjene,

- građevina javne i društvene namjene.

- Uređenje površina javna namjene:

- da bi se omogućio pristup na javnu prometnu površinu potrebno je formirati građevnu česticu pristu- pnog puta do planirane građevne čestice najmanje širine 4,5 m, pod uvjetom da udaljenost građevne čestice od prometne površine na koju se spaja pristupni put, mjereno po pristupnom putu, nije veća od 150 m,

- u koridoru pristupnog puta potrebno je planirati trase infrastrukture (niskonaponsku mrežu uz mogućnost priključenja na TS, vodoopskrbni cjevovod, odvodni kanal odvodnje otpadnih voda ukoliko u naselju postoji izgrađena mreža odvodnje otpadnih voda, ukoliko u na- selju ne postoji mreža odvodnje otpadnih voda potrebno je planirati nepropusnu sabirnu jamu prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda).

- Uvjeti korištenja i uređenja prostora te građenje građevina:

- građevine se grade isključivo prema općim uvje- tima za novu gradnju koji su utvrđeni člancima 14. – 41.,

- male poslovne, gospodarske i pomoćne građe- vine moraju biti smještene na građevnoj čestici uz uvjete istovjetne članku 29.,

- građevine gospodarske namjene grade se prema uvjetima utvrđenim člankom 36.,

- građevine javne i društvene namjene grade se prema uvjetima utvrđenim člancima 73. do 75.,

- Uz poštivanja ostalih uvjeta sukladno odredbama ovog Prostornog plana.

Članak 13.

Članak xx xxxxxx

2.2.1. UVJETI ZA GRADNJU STAMBENIH, STAMBENO-POSLOVNIH I GOSPODARSKIH GR AĐEV I NA U N U TAR GR AĐEV I NSKOG PODRUČJA

Članak 14.

/1/U građevinskim područjima naselja mogu se graditi stambene i stambeno-poslovne građevine, po- moćne, gospodarske i manje poslovne građevine koje sa stambenom građevinom čine cjelinu, a pod uvjetom da ne ometaju osnovnu namjenu stanovanja.

/2/Stambena namjena građevine podrazumijeva min. 50% stambenih sadržaja btto razvijene površine objekta, a u odnosu na poslovne i druge sadržaje.

/3/Pomoćne građevine su: garaže, spremišta, dr- varnice, nadstrešnice i sl.

/4/Gospodarskim zgradama smatraju se:

- Bez izvora zagađenja: šupe, ljetne kuhinje, spre- mišta, staklenici, plastenici isl.

- S potencijalnim izvorom zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kuničnjaci, manji objekti za uzgoj krznaša, pčelinjaci, isl.

/5/Malim poslovnim građevinama obuhvaćene su slijedeće djelatnosti:

- Bez izvora buke, onečišćenja i bez opasnosti od eksplozija i požara: uredi, biroi, ateljei, čisti i tihi obrt, manji ugostiteljski, uslužni i trgovački objekti, xx xxxxx djelatnosti sličnih tehnoloških svojstava

/6/Djelatnosti koje su potencijalni zagađivači (li- marija, lakirnica, disco itd.) mogu se graditi u zonama poslovne namjene unutar građevinskog područja naselja.

/7/ Uzgoj domaćih životinja moguć je uz slijedeća normativna ograničenja, koja se odnose na uzgoj u malim gospodarstvima:

- Krupna stoka do 10 uvjetnih grla

- Srednje krupna stoka

- tovne svinje do 15 kom

- krmače do 10 kom

- svinje do 6 mjesecido 30 kom

- Sitna stoka

- ovce, kozedo 40 kom

perad i ostalo (kunići, mali krznaši i sl.)do 100 kom Srednja i veća gospodarstva sa uzgojem značajnijeg kapaciteta od navedenih mogu se graditi izvan građe- vinskog područja naselja, a prema uvjetima članka 45. i

46. ovih Odredbi te u građevinskom području mješovite namjene MP – poljoprivredna gospodarstva prema uvje- tima članka 39a.

/8/U građevinskim područjima gdje je posebnom općinskom odlukom takav uzgoj ograničen ne mogu se držati i uzgajati domaće životinje iz stavka /7/ ovog članka.

/9/Djelatnosti navedene kao potencijalni izvori buke koje se obavljaju u sklopu stambenog objekta ili na stambenoj čestici unutar zone mješovite izgradnje moraju biti smještene izvan centralne zone općinskog središta i zaštićenih zona A, B i C kategorije zaštite, a na minimal- noj udaljenosti 100 m od objekata javne namjene (crkva, škola, vrtić, uprava, zdravstvo). Obvezatna je suglasnost vlasnika nekretnina u radijusu 50 m od izvora buke uz izuzeće zone pratećih sadržaje vinske ceste(V).

Članak 15.

/1/Na jednoj građevnoj čestici moguća je izgradnja

samo jedne stambene građevine, koja može biti podijelje- na u više stambenih jedinica po horizontali (po etažama) ili po vertikali, a veličina xxxx zadovoljiti uvjete ovog Prostornog plana.

stavak /2/ xx xxxxxx

Članak 16.

/1/Veličina i dimenzije građevne čestice za građenje objekata stalnog i povremenog boravka sa mogućnošću poslovnih sadržaja mirnih i čistih djelatnosti u skladu sa člankom 14., unutar objekta za određene tipove izgradnje propisuje se kako slijedi:

a/individualne stambene građevine – do 3 stana po građevini

- Prizemnica (P) - min. površina građevne čestice 400 m2, min. širina 16 m

- Jednokatnica ( P+1) - min. površina građevne čestice 500 m2, min. širina 18 m

- Max izgrađenost iznosi 40% odnosno kig= 0,40, kis=1,0

- Xxx xxxxxx građevne čestice iznosi 80 m

- Max veličina građevne čestice 1400 m2

- na građevnim česticama preko 1000 m2 izgrađe- nost iznosi zbir 300 m2 i 20% površine građevne čestice iznad 1000 m2

- najveća dozvoljena građevinska bruto površina (GBP) stambene građevine iznosi 400 m2. Iznimno, na građevnim česticama d 500-1000 m2 najveći dozvoljeni GBP stambene građevine iznosi 500 m2. Na građevnim česticama većim od 1000 m2 najveća dozvoljena GBP stambene građevine iznosi 600 m2

b/ poluugrađene građevine – do 3 stana po građevini

- Prizemnica (P) - min. površina građevne čestice 300 m2, min. širina 12 m

- Jednokatnica ( P+1) - min. površina građevne čestice 400 m2, min. širina 14 m

- Xxx xxxxxx izgrađenost građevne čestice iznosi 40%, odnosno kig=0,40, kis=1,2

- Xxx xxxxxx građevne čestice iznosi 60 m

- Max veličina građevne čestice 1000 m2

- na građevnim česticama preko 1000 m2 izgrađe- nost iznosi zbir 400 m2 i 20% površine građevne čestice iznad 1000 m2

- najveća dozvoljena građevinska bruto površina (GBP) stambene građevine iznosi 400 m2. Iznimno, na građevnim česticama od 500-1000 m2 najveći dozvoljeni GBP stambene građevine iznosi 500 m2. Na građevnim česticama većim od 1000 m2 najveća dozvoljena GBP stambene građevine iznosi 600 m2.

c/ugrađene građevine – do 3 stana po jedinici (na svakoj građevnoj čestici je jedna građevina)

- Prizemnica (P) - min. površina građevne čestice 200 m2, min. širina 8 m

- Jednokatnica (P+1) - min. površina građevne čestice 300 m2, min. širina 10 m

- Max izgrađenost građevne čestice iznosi 50%, kig=0,50, kis=1,5

- Xxx xxxxxx građevne čestice iznosi 40 m

- Max veličina građevne čestice 800 m2 d/višestambene samostojeće građevine - broj sta-

nova veći od 4

- Jednokatnica (P+1) - min. površina građevne čestice 800 m2, min. širina 16 m

- Dvokatnica ( P+2 ) - min. površina građevne čestice 1200 m2, min. širina 20 m

- Max izgrađenost građevne čestice iznosi 30%, kig=0,30, kis=1,5

- Xxx xxxxxx građevne čestice iznosi 100 m

- Max veličina građevne čestice 4000 m2

/2/Dijelovi (etaže) građevine su:

- Podrum (Po) je dio građevine xxxx xx xxxxxxx nalazi ispod poda prizemlja i ukopan xx xxxx od 50% svoga vo- lumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, a xxxx xx xxxxxxx nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,

- Suteren (S) je dio građevine xxxx xx xxxxxxx nalazi ispod poda prizemlja i ukopan xx xxxxx od 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pro- čelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan xxxxxx,

- Prizemlje (P) je dio građevine xxxx xx xxxxxxx nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad ko- načno uređenog i zaravnanog xxxxxx mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili xxxx xx xxxxxxx nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),

- Kat (K) je dio građevine xxxx xx xxxxxxx nalazi između dva poda iznad prizemlja,

- Potkrovlje (Pk) je dio građevine xxxx xx xxxxxxx nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m.

/3/Iznimno se dozvoljava i manja veličina građevne čestice, ako se na njoj nalazi građevina xxxx xx xx xxxx- jeniti novom građevinom.

/4/Od odredbi o veličini građevne čestice izuzimaju se dijelovi građevinskog područja za koje je ovim odred- bama propisana izrada detaljnije prostorne dokumentacije (UPU) sa dopuštenim odstupanjem radi usklađivanja sa zatečenim.

Članak 17.

/1/Maksimalna etažna visina za stambenu i xxxx- xxxx-poslovnu izgradnju iznosi Po+P+1+Pk (odnosno podrum, prizemlje, kat i potkrovlje) ili Po+S+P+Pk (od- nosno podrum, suteren, prizemlje i potkrovlje). Izuzetno se mogu graditi objekti xxxx etažne visine, ali ne više od Po+P+2+Pk (odnosno podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje) ili Po+S+P+1+Pk (odnosno podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje) za turističku namjenu koja može u dijelu objekta sadržavati stambene jedinice za vlasnike odn. osoblje (pansioni, mali hoteli) te za više- stambenu izgradnju.

/2/Visina građevine za stambenu i stambeno - po- slovnu izgradnju iznosi: za etažnost Po+P+1+Pk – 8 m, odnosno za etažnost Po+S+P+1+Pk i Po+P+2+Pk – 11 m.

/3/Visina građevine mjeri se od konačno zaravna- nog i uređenog xxxxxx uz pročelje građevine na njegovom

najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.

/4/Ukupna visina građevine mjeri se od konačno za- ravnanog i uređenog xxxxxx na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

Članak 18.

/1/ Građevna čestica xxxx imati minimalne dimen- zije utvrđene člankom 16. Ovih Odredbi, te osiguran pri- xxxx xx javnu prometnu površinu minimalne širine 3,0 m.

stavak /2/ xx xxxxxx

/3/Ukoliko je građevna čestica na spoju dviju pro- metnica priključak građevne čestice na javno prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ceste nižeg xxxx.

/4/Slijepa ulica xxxx imati propisano okretište i ne smije biti duža od 150 m.

Članak 19.

/1/Slobodnostojeće prizemne stambene i stambe- no-poslovne građevine moraju biti udaljene od susjedne građevne čestice najmanje 3 m, a jednokatnice 4 m. U slučaju da je udaljenost od granice građevne čestice manja (samo iznimno i to samo od jedne bočne međe), ali ne manja od 1 m, ne mogu se izvoditi otvori, ali se mogu izvoditi ostakljene fiksne stijene od staklene opeke, kopilita isl., te ventilacijski otvori.

/3/Višestambene građevine moraju biti udaljene od granice susjedne građevne čestice za visinu objekta mjerenu od najniže kote uređenog xxxxxx uz objekt do vijenca objekta, ali ne manji od 5,0 m te minimalno 10,0 m od regulacijske linije javne prometne površine. Višestambene građevine moguće xx xxxxxxx samo unutar dijelova naselja za koje je planirana izrada UPU-a ili u središtu naselja Lobor.

/4/Iznimno i samo u zbijenim centralnim dijelovima naselja, gdje se postojeća izgradnja prislanja uz rubove susjedne građevne čestice, moguće je novu izgradnju (zamjenski ili interpolirani objekt) izvesti do granice građevne čestice odn. susjednog objekta i prisloniti uz regulacijski pravac javne prometne površine formirajući zajednički građevinski pravac sa susjednim objektima.

/5/ Izgradnja balkona odn. bilo kakvih istaka ne smije biti na manjoj udaljenosti od 3 m od granice prema susjednoj građevnoj čestici.

Članak 20.

/1/Xxxxx krovnih ploha krovišta koja mogu biti dvostrešna ili višestrešna, xxxx biti od 33 - 45º uz ob- veznu postavu snjegobrana. Dvostrešna krovišta mogu imati skošene zabatne plohe krovišta. Pokrov xxxx biti od crijepa, šindre i materijala oblikovno, tradicijski i funkcionalno primjerenih razmatranom području. Du- bina krovnih streha i prepusta na pročelju ograničava se sa 0,80 cm tlocrtnog prepusta osim u slučaju formiranja natkrivenih vanjskih prostora.

/2/Xxxxx xxxxx od navedenog moguć xx xxxx unutar dijelova naselja za koje je planirana izrada detaljnijeg plana te za natkrivene vanjske prostore građevine, nad- strešnice, gospodarske i pomoćne građevine na građevnoj čestici.

/3/Ukoliko kod postojećih građevina xxxxx kro-

va ne zadovoljava uvjete za nove građevine određene ovim Odredbama dozvoljena je rekonstrukcija u smislu povećanja tlocrtne površine građevine do koeficijenta izgrađenosti (kig) određenog ovim Odredbama uz zadržavanje postojeće visine i nagiba krova i xx xxxxx- đenom dijelu ukoliko je taj dograđeni dio manji od 30% tlocrtne površine postojeće građevine. Ukoliko je ovim Odredbama dopuštena veća visina od visine izgrađene građevine, dopuštena je rekonstrukcija građevine do visine određene za nove građevine, xxx xx u xxx slučaju potrebno rekonstruirati krov sa nagibom koji je propisan ovim Odredbama. Ukoliko se radi o rekonstrukciji ve- ćoj od 30% tlocrtne površine građevine na dogradnji je potrebno xxxxx krova uskladiti sa uvjetima određenim ovim Odredbama za nove građevine.

/4/Na kosom krovu je dozvoljena izgradnja krovnih kućica samo s ravnim prozorskim nadvojem. Nadograd- nja krovnih kućica smije zauzimati najviše 30% krovne plohe. Xxxxx krovne plohe nadozidanih krovnih kućica može biti do 45°. Krovne kućice treba izvesti s bočnim vertikalnim zidićima, natkriti dvostrešnim krovićem sljemena okomitog na glavno sljeme kuće ili krovićem odignutim od osnovne plohe krova (na pero). Ne dozvo- ljavaju se krovne kućice u obliku polukruga ili trokuta.

Članak 21.

Kod izgradnja zgrade ili dijelova zgrade uz susjed- nu među, razdjelni zid xxxx biti izveden kao protupožar- xx xxxxx. Moguća je izgradnja sa zajedničkim sljemenom ili sljemenom okomitim na granicu građevne čestice.

Članak 22.

/1/Građevina izvedena na poluugrađen xxxxx xxxx biti udaljena minimum 4,0 m od granice građevne čestice.

/2/Krajnje građevine kod ugrađenih građevina mo- raju biti udaljene min. 6,0 m od granice susjedne građevne čestice, i min. 6,0 m od granice prednje i zadnje xxxxxx xxxx ugrađenih građevina. Uz stražnju stranu xxxx xxxxx osigurati pristupni xxxxxx minimalne širine 3,0 m, ili kolni prolaz s prednje javne prometne površine.

Članak 23.

Udaljenost građevine svih tipova navedene gradnje od regulacijske linije ne smije biti manja od 5,0 m, što predstavlja građevinsku liniju građevina, osim u slučaju interpolacije xxxx xxxx slijediti postojeću izgradnju.

Članak 24.

Članak xx xxxxxx

Članak 25.

Članak xx xxxxxx

Članak 26.

U centralnoj zoni naselja, naročito Općinskog sre- dišta Lobor, uvjet za uređenje parkirališta na razmatranoj čestici može se nadomjestiti javnim parkiralištem.

Članak 27.

/1/Garaža se može izvesti u sklopu stambene građe- vine, kao slobodnostojeća ili na poluugrađen način. Pro- stor ispred garaže treba koristiti kao vanjsko parkiralište. Krovovi garaža mogu biti kosi ili ravni (prohodna xxxxxx), a posebnu pažnju treba posvetiti oblikovanju cjeline sa stambenom odn. stambeno-poslovnom građevinom.

Preporuča se povući garažu u dubinu građevne čestice u odnosu na ulično pročelje.

Iznimno može biti na regulacijskoj liniji samo u slučaju strmog zemljišta kada bi uvlačenje garaže na građevnu česticu zahtijevalo velik iskop koji bi mogao poremetiti stabilnost xxxxxx, te pod uvjetom da je promet- nica na obje strane pregledna te da se ulaskom/izlaskom vozila iz garaže ne ometa sigurnost prometa.

/2/Parkirališni prostor stambenog objekta xxxx xx predvidjeti na razmatranoj građevnoj čestici (prema normativima iz čl. 84.). Oblikovanje otvorenog parkira- lišnog prostora treba izvesti maksimalnom primjenom zaštitne i funkcionalne vegetacije kako bi se odvojio od ostalog dijela okućnice i susjednih objekata (bočna živica, brajda, tipski elementi popločenja koja se mogu zatraviti, popločenja u trakama sa interpoliranim zelenilom isl.).

Članak 28.

/1/Tende, ulazne strehe i nadstrešnice ispred poslovnih prostora izvode xx xxx zasebne lagane kon- strukcije (drvo, čelik) xxxx xx minimalna visina 2,4 m od razine nogostupa.

/2/Ukoliko se građevinski pravac nalazi na regu- lacijskoj liniji, ulazne stepenice u prizemlje poslovnog prostora ne mogu se nalaziti izvan regulacijske linije, odnosno izvan granice građevne čestice.

Članak 29.

/1/Male poslovne građevine, gospodarske i pomoć- ne građevine grade se na građevnoj čestici uz slijedeće uvjete:

- Ukoliko građevina ima otvore prema susjednim građevnim česticama minimalna udaljenost građevine iznosi 3,0 m. Na udaljenosti građevine manjoj od 3 m, ali ne manje od 1,0 m od međe mogući su fiksni neprozirni otvori (staklena xxxxx i sl.

- Minimalna udaljenost od susjedne građevne če- xxxxx xx građevina na istoj ili susjednoj čestici iznosi 5,0 m ako su građene od drveta ili služe za spremanje suhe ljetine, drva isl. (štagalj).

- Minimalno 15,0 m od građevine na susjednoj građevnoj čestici ukoliko se radi o izvoru zagađenja.

- Minimalna udaljenost staklenika i plastenika iznosi 2,0 m od granice građevne čestice.

- Građevina koja se gradi na poluugrađen xxxxx xxxx biti smještena uz susjednu zgradu ili vatrobrani zid, a xxxxx krovne plohe ne smije biti prema zajedničkom zidu na granici građevne čestice.

- Građevina koja se gradi na ugrađeni xxxxx xxxx imati sa obje strane vatrobrani zid uz uvjet da nagibi krovnih ploha nisu prema zajedničkim zidovima.

- Ako xx xxxx u nagibu prema susjednoj građevnoj čestici, minimalna udaljenost građevine iznosi 3,0 m.

- Maksimalni broj etaža iznosi: podrum, prizemlje i potkrovlje s time da se potkrovlje koristi za odlaganje ljetine.

- Visina građevine iznosi 5,0 m, a ukupna visina građevine iznosi 8,0 m, s time da najveća visina krovnog nadozida nije veća od 0,50 m.

- Djelatnosti koje se obavljaju na građevnoj čestici

prethodno navedene namjene ne smiju ugrožavati kva- litetu života na susjednim građevnim česticama, kao ni ugrožavati neposredni okoliš.

- Moraju zadovoljiti sve uvjete kojima se postiže sigurnost od požara, eksplozija i mogućih tehnoloških akcidenata.

- Odlaganje, skladištenje i korištenje xxxx zapaljivih i eksplozivnih tvari podliježe posebnim propisima i uvje- tima Odjela za zaštitu od požara i eksplozija Ministarstva.

- Minimalna udaljenost xxxxxx za sušenje prehram- benih i poljoprivrednih proizvoda xxxx biti 3,0 m od susjedne granice građevne čestice.

- Minimalna udaljenost pčelinjaka od stambenih, stambeno-poslovnih i gospodarskih građevina (u kojima boravi stoka) iznosi 20,0 m; minimalna udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 10,0 m.

Članak 30.

/1/Uređenje okoliša (terase, potporni zidovi isl.) ne smije imati nagibe koji dozvoljavaju izlijevanje oborin- skih voda na susjedne. građevne čestice. Potporni zidovi kod velikih nagiba mogu biti izvedeni u segmentima xxxxxx s time da jedna ploha podzida može biti maksi- malne visine 1,5 m. Iznimno su dopuštena odstupanja od maksimalne visine potpornog zida od 1,5 m u slučajevima nemogućnosti izvedbe istog iz geomehaničkih, tehničkih, sigurnosnih i sličnih razloga. Završna obrada xxxx biti izvedena u kamenu, ozelenjena ili slično.

/2/Ulična ograda odn. granični zid xxxx biti iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu.

/3/Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama i to sa unutar- nje strane granice, građevne čestice sa maksimalnom visinom od 1,5 m sa upotrebom autohtonih materijala, zelenila, a oblikovno u skladu sa tradicionalnim i pre- poznatljivim elementima oblikovanja. Iznimno ograde mogu biti i više ukoliko njihova funkcija to zahtjeva (potporni zid, zaštita, športski teren, hacijende itd.) uz obvezatno ozelenjavanje puzavicama.

/4/Odvodnja oborinskih voda sa krovnih ploha odvodi se limenim žljebovima u odvodne kanale.

Članak 31.

/1/Građevne čestice koje su direktno uz provedenu komunalnu infrastrukturu moraju se na istu priključiti.

/2/Građevne čestice koje se nalaze na područjima gdje nije provedena komunalna infrastruktura moraju otpadne vode sakupljati u propisno izvedenim sabirnim ili septičkim jamama u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela.

/3/Otpadne vode gospodarskih objekata, gnojnice, otopine umjetnih gnojiva, xxxxx i tekući otpad, posebice iz manjih poslovnih i proizvodnih objekata, ne mogu se ispuštati u vodotoke već u posebne sabirne xxxx ili manje bio-uređaje za pročišćavanje. Sabirne, septičke i druge higijenske xxxx moraju biti udaljene od stambene zgrade odn. susjedne međe najmanje 2,0 m, a svojim sistemom zaštite moraju osigurati propisane uvjete.

/4/Xxxxx otpad može se odlagati samo u skladu s općinskom odlukom, a na za to određenom mjestu.

Članak 32.

Članak xx xxxxxx

Članak 32a.

Članak xx xxxxxx

Xxxxxx 00x.

/1/Za izgradnju stambenih i stambeno - poslovnih objekata u građevinskom području mješovite namjene MP primjenjuju se članci 15-22. te 27., 28., 30-32. ovih Odredbi.

2.2.2. UVJETI ZA IZGRADNJU GRAĐEVINA GOSPODARSK E NAMJ ENE SA PR ATEĆIM SADRŽAJIMA U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA NASELJA

Članak 33.

/1/U građevinskom području mješovite namjene M2 mogu se uz stambene i stambeno-poslovne objekte graditi i male gospodarske, odnosno poslovne građevine te ugostiteljsko – turističke građevine na zasebnim česti- cama a uz slijedeće uvjete:

- Djelatnost svojom tehnologijom ne smije ugroža- vati kvalitetu života na susjednim građevnim česticama ili u naselju.

- Oblik i veličina građevne čestice te oblikovanje stambene i stambeno - poslovne građevine utvrdit će se i urediti u skladu s odredbama iz članka 16., 17. i 19. ovih Odredbi.

/2/ Proizvodno - poslovne građevine koje nisu kompatibilne sa stambenom namjenom (djelatnosti koje ugrožavaju kvalitetu života s aspekta zaštite zraka, vode, tla te zaštite od buke sukladno važećim propisima) mogu biti predviđene samo u zonama gospodarske namjene.

/3/Ugostiteljsko - turističkim građevinama iz stav- ka 1. ovog članka smatraju se: hoteli, pansioni, hosteli, restorani, bufeti, i druge građevine u funkciji turizma, a mogu se graditi u sklopu ili uz stambenu građevinu ili kao samostalne poslovne građevine na zasebnim građevnim česticama. Smještajni kapaciteti ograničava se na mak- simalno 50 ležaja za pojedinu građevinu.

Članak 34.

/1/ Građevine poslovne, odnosno ugostiteljsko-tu- rističke namjene, koje se prema članku 33. mogu graditi unutar naselja, trebaju svojim gabaritima i arhitektonskim oblikovanjem biti usklađene s okolnom izgradnjom i mjesnom tradicijom.

/2/Građevine iz stavka /1/ moraju zadovoljiti sli- jedeće uvjete:

- Minimalna površina građevne čestice u neizgra- đenom dijelu građevinskog područja iznosi 800 m2, a za interpolacije u izgrađenim dijelovima iznosi 400 m2

- Maksimalni broj etaža može iznositi P+1 (pri- zemlje i jedna etaža) uz mogućnost izvedbe podruma, suterena i potkrovlja

- Visina građevine ne smije biti veća od 8,50 m

- Minimalna udaljenost građevine xx xxxxxxx gra- đevne čestice xxxx iznositi najmanje polovicu ukupne za- batne visine, ali ne manje od 3,0 m za stambeno-poslovne, a 6,0 m za stambeno-ugostiteljsko-turističke građevine izuzev građevnih čestica koje graniče sa zonama stambe-

ne i druge negospodarske namjene, kod kojih se građevine postavljaju na udaljenost najmanje polovica visine zgrade prema toj međi + 5,0 m. Unutar navedene udaljenosti xxxx xx osigurati tampon zelenila na prirodnom tlu, najmanje širine 5,0 metara zasađen gustim drvoredom visokog zelenila i vazdazelenom živicom visine 1,5 – 2,0 m

- Maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi kig= 0,40 odn. 40% od površine građevne čestice, kis=1,2

- Najmanje 30% površine građevne čestice potreb- no je urediti kao zaštitno zelenilo

- Granice građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama moraju se izvesti kao vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša

- Pristup do građevnih čestica osigurava se preko prometne površine minimalne širine 4,5 m ili indirektno pristupnim putem minimalne širine 3,5 m i maksimalne dužine 150 m

- Potrebni parkirališni prostor xxxx xx osigurati unutar građevne čestice ili iznimno na drugoj građevnoj čestici pod uvjetom da nije na udaljenosti većoj od 150 m

- Oblikovanje građevina i okoliša građevne čestice xxxx biti usklađeno sa okolnom izgradnjom, autohtonom ruralnom zatečenom izgradnjom i to naročito u kontak- tnim zonama zaštićenih građevina i ruralnih cjelina, a uz obveznu primjenu posebnih uvjeta nadležnog konzer- vatorskog odjela Ministarstva kulture.

- Odlaganje, skladištenje i korištenje xxxx zapaljivih i eksplozivnih tvari podliježe posebnim propisima i uvje- tima Odjela za zaštitu od požara i eksplozija Ministarstva unutrašnjih poslova.

Članak 35.

Male poslovne, gospodarske i pomoćne građevine moraju biti smještene na građevnoj čestici uz uvjete istovjetne članku 29.

Članak 36.

Unutar područja gospodarske namjene u naselju (K1 i K2) predviđena je izgradnja uz slijedeće uvjete:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m2

- maksimalna izgrađenost iznosi 35%, odnosno kig=0,35, a kis=0,7

- maksimalni tlocrtni gabarit iznosi 1000 m2 za pojedinu građevinu na jednoj građevnoj čestici bez ob- zira na veličinu građevne čestice. Tlocrtni gabariti veći od 500 m2 dozvoljeni su uz uvjet izvedbe volumena na način da se postigne raščlanjena struktura kroz izmicanje pojedinih dijelova objekta (max. duljine svakog pojedinog dijela kontinuiranog pročelja iznosi 50 metara). Iznimno je moguć tlocrtni gabarit do 2000 m2 sa duljinom pročelja većom od 50 m, ukoliko se radi o dogradnji postojeće građevine unutar postojećeg građevinskog područja poslovne namjene unutar naselja Lobor.

- maksimalna visina iznosi P+1, odn. 8,5 m od terena do vijenca objekta iznimno, neki dijelovi građe- vine mogu biti viši ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa (dimnjak, kran i sl.)

- građevina može imati podrum

- građevna čestica xxxx imati riješene prometne

površine xxxxxxxx xx javne prometnice u širini 6,0 m, sa površinom za promet u mirovanju i požarnim putevima

- krovišta mogu biti kosa na minimum dvije vode nagiba 25º-45º u skladu sa autohtonim oblikovanjem građevina ili plitka kosa (do 5,5º) te ravna. Materijal pokrova treba koloristički biti usklađen s tradicionalnim pokrovima odnosno treba biti tamnih tonova. Nisu do- zvoljene svijetle i reflektirajuće plohe krova

- visina krovnog nadozida može biti najviše 0,60 m iznad stropne konstrukcije

- minimum 25% površine građevne čestice xxxx xx namijeniti zaštitnom i estetskom zelenilu, a naročito uz granicu građevne čestice

- zaštitno zelenilo xxxx biti iz autohtonog xxxxx visokog raslinja u kombinaciji sa grmolikim biljnim vrstama

- obavezna je potpuna infrastrukturna opremljenost građevne čestice.

Xxxxxx 00x.

Unutar područja gospodarske – ugostiteljsko-turi- stičke namjene u naselju (Tz) predviđena je izgradnja uz slijedeće uvjete:

- ugostiteljsko - turističkim građevinama po- drazumijevaju se pojedinačne građevine za smještaj iz skupine hoteli i kampovi,

- grade xx xxx samostalne građevine na vlastitim građevnim česticama za koje se primjenjuju uvjeti i način gradnje ovim Planom određeni za stambene građevine,

- čestica xxxx imati riješene prometne površine xxxxxxxx xx javne prometnice u širini 6,0 m , sa površinom za promet u mirovanju i požarnim putevima,

- minimum 25% površine čestice xxxx xx namije- niti zaštitnom i estetskom zelenilu, a naročito uz granicu čestice,

- ugostiteljsko - turističke građevine moraju svojim volumenom i arhitektonskim oblikovanjem biti u skladu s okolnom izgradnjom i mjesnom tradicijom,

- Smještajni kapaciteti ograničava se na maksi- malno 80 ležaja za pojedinu zonu.

Članak 37.

Gospodarske i pomoćne građevine mogu se gra- xxxx xxx poluugrađene ili ugrađene pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi, te da xx xxxxx krovnih ploha izveden prema vlastitom dvorištu.

Građevina koja se gradi na poluugrađen xxxxx xxxx biti smještena uz susjednu zgradu ili vatrobrani zid, a xxxxx krovne plohe ne smije biti prema zajedničkom zidu na granici građevne čestice.

Članak 38.

/1/Minimalna udaljenost xxxxxx za sušenje pre- hrambenih i poljoprivrednih proizvoda xxxx biti 3,0 m od susjedne granice građevne čestice.

stavak /2/ xx xxxxxx

/3/Min. veličina građevne čestice za xxxx plastenike i staklenike unutar građevinskog područja naselja xxxx biti 1000 m2 a izgrađenost građevne čestice ne smije prijeći 40%, duža strana plastenika treba biti paralelna

sa slojnicama, a udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi minimalno 3 m.

Članak 39.

/1/Smještaj vozila regulira se u skladu s člankom 24, 26 i 27. te 84 ovih Odredbi.

2.2.2.aUVJETI ZA IZGRADNJU U ZONAMA

MP

Xxxxxx 00x.

/1/ U građevinskom području mješovite namjene MP – poljoprivredna gospodarstva mogu se graditi sve vrste građevina koje se grade na površinama građevin- xxxx područja naselja te uz njih i gospodarske zgrade za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju, silosi, su- šare, mlinovi, hladnjače te drugi objekti za gospodarsku namjenu vezanu na poljoprivredne resurse na zasebnoj građevinskoj čestici ili uz osnovnu građevinu.

/2/Maksimalni broj uvjetnih grla na građevinskoj čestici mješovite namjene MP – poljoprivredna gospo- darstva iznosi:

- Krupne stoke (krave, bikovi, volovi, xxxxx, telad i konji)do 100 uvjetnih grla

- Srednje krupne stoke, sitne stoke, peradi i osta- log do 20 uvjetnih grla

Uvjetnim grlom smatra se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iz članka 46. Iznimno veći broj grla je moguć samo u slučajevi-

ma kada se radi o izgrađenim štalama sa pravovaljanim aktom provedbe dokumenata prostornog uređenja.

/3/Oblik i veličina građevinske čestice te obliko- vanje stambene i stambeno - poslovne građevine utvrdit će se i urediti u skladu s odredbama iz članka 16.,17. i

19. ovih Odredbi.

/4/Min. veličina čestice za xxxx plastenike i stakle- nike unutar građevinskog područja XX xxxx biti 1000 m2 a izgrađenost čestice ne smije prijeći 40%, duža strana plastenika treba biti paralelna sa slojnicama, a udaljenost od susjedne čestice iznosi minimalno 3 m.

2.2.3. OPĆE ODREDBE ZA GRADNJU U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA

Članak 40.

/1/Građevine koje se grade u građevinskim područ- jima naselja uz postojeće i planirane prometnice mogu se izvesti uz slijedeće uvjete:

- Udaljenost građevina xx xxxx koridora postojeće državne, županijske i lokalne ceste utvrdit će se u postup- ku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole sukladno propisima koji reguliraju prometne koridore i propisima o zaštiti okoliša, uz suglasnost nadležne uprave za ceste.

- Radi sigurnosti prometa na županijskim i lo- kalnim cestama ne dopušta se parkiranje u cestovnom zemljištu istih cesta, već isključivo na građevnim če- sticama. Fizički onemogućiti pristup vozila na česticu izuzev cestovnim prilazom (priključkom), tako da se uključivanje u promet na cestu i isključivanje iz prometa može izvesti isključivo hodom vozila unaprijed. U ce- stovnom zemljištu se ne dozvoljava saditi stabla, živicu (živu ogradu) i drugo raslinje. U pojasu između mede

cestovnog zemljišta i građevine ne saditi stabla, živicu i drugo raslinje, na način na koji bi se onemogućila pre- glednost pri uključivanju u promet na glavnu cestu na križanjima, na spojevima s nerazvrstanim cestama i na spojevima privatnih cestovnih prilaza i priključaka na državnu, županijsku ili lokalnu cestu.

/2/Iznimno unutar granica građevinskog područja naselja, kroz koja prolazi cesta državnog i županijskog značaja pa ima funkciju glavne ulice tog naselja, može se dozvoliti i manja udaljenost građevine xx xxxx građevin- ske linije prometnice, ali ne manje od 5,0 m uz prethodnu suglasnost nadležnog poduzeća za ceste.

/3/Minimalna udaljenost građevine od regulacione linije prometnica unutar naselja:

- 5 m za samostojeće stambeno-poslovne građevine i garaže izgrađene unutar građevne čestice

- 10 m za višestambene, ugostiteljsko-turističke, javne i poslovne građevine

- 20 m za pomoćne i ostale gospodarske građevine

- 30 m za gospodarske građevine sa izvorom za- gađenja

/4/Iznimno od uvjeta iz stavka /2/ ovog članka udaljenost građevine od regulacione linije prometnice unutar naselja može biti i manja, ako se radi o postojećem objektu, izgradnji zamjenskog objekta ili interpolaciji novog objekta unutar postojeće izgradnje, te se novim objektom formira zajednička građevinska linija.

Članak 41.

/1/Ulična ograda odn. granični zid xxxx biti iza regulacione linije u odnosu na javnu prometnu površinu, a minimalna udaljenost ulične ograde od osi ceste odredit će se prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, ali ne manje od 5,0 m.

/2/Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim česticama i to sa unutarnje strane granice građevne čestice, sa maksimalnom visinom od 1,5 m sa upotrebom autohtonih materijala, zelenila, a oblikovno u skladu sa tradicionalnim i prepoznatljivim elementima oblikovanja. Iznimno ograde mogu biti i više ukoliko njihova funkcija to zahtijeva (potporni zid, zaštita, športski teren, hacijende itd.) uz obvezatno oze- lenjavanje puzavicama.

/3/Dijelove vanjskog prostora oko građevine (okućnica) treba uređivati kao zelenu površinu odn. vrt ili voćnjak, a ograde, terase, stepeništa, pristupni put i potporni zidovi moraju se graditi tako da ne narušavaju izgled naselja i obavezno ih je ozeleniti puzavicama.

/4/Arhitektonsko oblikovanje te građevinski mate- xxxxx građevine i okoliša xxxx biti usklađen s uobičajenim načinom građenja na ovom prostoru uvažavajući krajo- brazne vrijednosti.

/5/U zaštićenim povijesnim, urbanim i ruralnim na- seljima i zaseocima s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se arhitektonski elementi oblikovanja prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne xxxxxxx Ministarstva kulture i mjerama zaštite u sklopu ovog Plana.

/6/Primjena elemenata oblikovanja u naseljima i

zaseocima iz stavka 5. ovog članka, iz registra suvre- menog arhitektonskog oblikovanja moguća xx xxxx uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne xxxxxxx Ministarstva kulture.

/7/U skladu sa mjerama zaštite graditeljske xxxxxxx izrađene su načelne propozicije za novoplaniranu gradnju (Članak 147., stavak 23):

- smještaj građevine xxxx biti paralelno sa slojni- cama s time da duža strana građevine treba biti paralelna sa slojnicama, iznimno u dijelu objekta kod razvedenih tlocrta moguć je smještaj dijela građevine okomito na slojnice

- tlocrtna dispozicija xxxx biti pravokutna u odnosu cca 1:2 ili 1:2,5, iznimno razvedenog tlocrta; u slučaju izrazito velikih gradnji koje mogu biti adekvatne kuri- jama mogući su tlocrti odnosa manjih od navedenih (do 1:1,5)

- u podužnoj strani pročelja poželjno je formirati

trijem

- preporuča se gradnja prizemnica sa projekciono većom plohom krovišta od plohe pročelja, kako bi se što približnije dobio tradicijski odnos između pročelja i krovišta

- xxxx xxxxx predvidjeti kao dvostrešni ili sa skoše- nim zabatnim dijelom, a moguće je i na četiri vode kod većih objekata ili razvedeni kod razvedenih tlocrta

- xxxxx krova xxxx biti od 33-45º, iznimno u ma- njem dijelu tlocrta (ne više od 30%) dijelovi građevine mogu biti ravnog krova odn. terase

- prozori trebaju biti pravokutnog formata sa dužom visinom od širine, razdjeljeni na manja polja razdjelnim letvama

- iznimno, kod oblikovanja moderne gradnje do- zvoljene su staklene stijene, dijelovi staklenih elemenata opne stubišta, dijelovi ravnih ili zaobljenih krovišta isl. uz obaveznu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela, Uprave za zaštitu kulturne xxxxxxx Ministarstva kulture

- materijali završne obrade moraju biti tradicionalni

–zaglađena žbuka, drvena stolarija, pokrov crijepom isl.; nije dozvoljena plastična žbuka, alu ili plastična stolarija, salonitni pokrov itd., tipski elementi balustrada isl.

- preporuča se za vanjsko oblikovanje istovremena upotreba drveta, kamena i žbuke ili upotreba samo drveta kako bi se postigao ugođaj tradicijske gradnje

- završna obrada pročelja može biti: kamen, žbuka, drvo, željezo, (okov stolarije, vrata, ograde), xxxxx

- dozvoljeni su koloriti evidentirani na zatečenim tradicijskim objektima, a preporuča se zemljano pješčani ton; izbjegavati jarke tonove limun žutog, rozog, naran- častog, plavog, ljubičastog isl. (što je najnoviji trend po Zagorju)

- nije dozvoljena upotreba oblikovnih i graditeljskih elemenata koji su strani ovom podneblju: mediteranski lučni otvori, okrugli otvori, balustrade, grilje, balkoni s nadstrešnicama isl., balkone i terase nastojati smjestiti s dvorišne strane itd.

/8/Svi prethodni stavci se odnose na građevinsko područje naselja ukoliko se radi o zaštićenim zonama.

2.2.4. OSTALE GRAĐEVINE

Članak 42.

/1/Građevine koje nisu građene od čvrstih materija- la ili su privremeno postavljene i imaju specifičnu namje- nu, moraju se također pridržavati odredbi ovog Plana, a postavljaju se u skladu s posebnim općinskim odlukama ili temeljem detaljnije prostorne dokumentacije (UPU).

Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine:

- privremene građevine

- kiosci

- nadstrešnice

- reklamni panoi

- urbana oprema (klupe, sjenice, kante za otpad, info-stupovi itd.)

Gradnja privremenih građevina (turističke, usluž- ne, monitoring isl.) nije dozvoljena u zonama zaštite kul- turne xxxxxxx. Iznimno je moguća izgradnja privremenih građevina u područjima zaštite za potrebe istraživanja i radova na nalazištima i spomenicima kulture te za potrebe javnih manifestacija uz suglasnost nadležne uprave za zaštitu kulturne xxxxxxx.

/2/Kiosci su tipske građevine trgovačko - uslužne namjene. Postavljaju se na uređenom građevinskom zemljištu javne namjene temeljem posebne općinske odluke. Ne dozvoljava xx xxxxxxx kioska u okućnicama stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina. Oblikovanje kioska i upotreba materijala (preporuča se drvena građa) moraju biti u skladu sa oblikovanjem tradicijskih građevina, površina ne smije biti veća od 15 m2 a max. visina do vijenca je 2,2 m a do sljemena 2,60

m. Nadstrešnica ne smije biti tlocrtno veća od 0,60 m tlocrtne projekcije prizemlja, izuzev ako se pretpostavlja brza prehrana (fast food) te se na toj strani usluge trijem može formirati max. tlocrtne projekcije gabarita 1,5 m te je poželjno napraviti tipski projekt temeljem natječaja.

/3/Nadstrešnice kao zakloni i čekaonice na staja- lištima javnog prijevoza moraju biti također prilagođene tradicijskoj gradnji. Preporuča se drvena građa xx xxxx- kljenjem. Potrebno je izraditi projekt temeljem natječaja. Postavljaju se temeljem posebnih općinskih odluka, a lokacije je poželjno odrediti kroz detaljniju prostornu dokumentaciju.

/4/Reklamni panoi veličine do 0,3 m2 mogu se po- stavljati na cjelokupnom teritoriju Općine, a panoi većih dimenzija mogu se postavljati samo izvan zona zaštite prirodne i kulturno-povijesne xxxxxxx. Za reklamne panoe unutar zona zaštite potrebna je suglasnost Xxxxx za zaštitu kulturnih dobara. Postava reklamnih panoa na građevine koje su ovim Planom zaštićene nije dozvoljena.

/5/Svu neophodnu urbanu opremu potrebno je oblikovanjem prilagoditi tradicijskim elementima i ma- terijalu. Preporuča se raspisivanje natječaja za izradu ele- menata urbane opreme. Razmještaj urbane opreme treba provesti kroz izradu detaljnije prostorne dokumentacije ili posebnim općinskim odlukama.

2.3.0.IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 43.

Ovim Planom definirane su izgrađene strukture izvan naselja koje se po načinu i uvjetima gradnje mogu podijeliti u dvije grupacije:

- izgrađene strukture izvan građevinskog pod- ručja naselja

- izgrađene strukture u građevinskom području za koje se Planom određuje područje izdvojene namjene (izvan naselja).

2.3.0.1.IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Članak 44.

/1/ Izvan građevinskih područja mogu se graditi slijedeće građevine:

- Gospodarske građevine u funkciji primarne proizvodnje poljoprivrednih i stočarskih proizvoda (far- me, tovilišta, pčelinjaci, staje, peradarnici, ribogojilišta plastenici/staklenici, vinogradarski podrumi, kušaonice vina, zgrade za skladištenje poljodjelskih proizvoda, sklanjanje vozila i oruđa za ratarsku proizvodnju te njihovo održavanje, lugarnice, poljske kućice spremišta, klijeti isl.)

- Građevine namijenjene seoskom turizmu, te pripadajuće stambene i smještajne građevine za potrebe vlasnika i seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

- Građevine u funkciji vinske ceste

- Rekreacijske i zdravstveno-rekreacijske građevine (lovački i planinarski domovi, osmatračnice i sl, uređeni prostori i građevine za uživanje u prirodnom okruženju)

- Građevine namijenjene održavanju šuma, lugar- ske građevine, lovačke građevine i sl.

- Odmorišta, vidikovci i skloništa za izletnike

- Građevine u funkciji eksploatacije termalnih bušotina

- Građevine u funkciji eksploatacije mineralnih sirovina

- Objekti obrane

- Sakralne građevine (kapelice, raspela)

- Objekti infrastrukture

/2/Građevine iz stavka /1/ ovog članka moraju se graditi i koristiti tako da nisu izvor opasnosti od požara ili eksplozije, da ne predstavljaju opasnost od zagađenja ili bilo kakve devastacije okoliša, te da ne narušavaju vrijednosti krajobraza.

/3/Za gradnju na šumskim i poljoprivrednim povr- šinama I i II boniteta, potrebno je ishoditi suglasnost žu- panijskog tijela nadležnog za poljoprivredu i šumarstvo, te drugih tijela u skladu sa važećim propisima, ovisno o lokaciji planirane gradnje, te vrsti i namjeni građevine, a što se odnosi na lugarnice, lovačke domove, planinarske domove, odmorišta, izletišta i sl.

/4/Zgrade i građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja trebaju se planirati, projektirati, izvoditi i koristiti na način da ne ometaju poljodjelsku i šumsku proizvodnju, te korištenje dru- gih građevina izvan građevinskog područja. One ne smiju ugrožavati vrijednost čovjekova okoliša, osobito

prirodnog krajobraza (to izričito vrijedi za staklenike, plastenike, tovilišta i farme).

/5/U zonama zaštite kulturne i prirodne xxxxxxx izgradnja građevina izvan građevnog područja moguća xx xxxx uz ishođenje i sukladno posebnim uvjetima Mi- nistarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne xxxxxxx, nadležnog konzervatorskog odjela te Upravnog tijela žu- panije nadležnog za poslove zaštite prirode ili nadležnog Ministarstva za zaštitu prirode.

/6/Prilikom građenja uz rubove šuma najmanji raz- mak između zgrade i xxxx xxxx xxxxx biti jednak jednoj visini odraslog stabla. Kod utvrđivanja uvjeta uređenja prostora u postupku izdavanja akata za građenje posebne uvjete za izgradnju objekta u pojasu do 50 m od xxxx xxxx za šume u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje Trgovačko društvo, a za šume šumoposjednika Šumarska savjetodavna služba.

/7/Poljodjelske čestice izvan građevnog područja, na kojima su izgrađene ili mogu biti izgrađene građevine, ne smiju se dijeliti na manje čestice. Osnovna poljodjel- ska namjena, temeljem koje su podignute gospodarske građevine, ne smije se mijenjati.

/8/Provođenje postupka ocjene prihvatljivosti na ekološku mrežu provodi se za sve radnje i zahvate koji mogu imati bitan utjecaj na ekološku mrežu, a koji su propisani važećim Zakonom o zaštiti prirode i važećim Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu.

Članak 45.

Članak xx xxxxxx

FARME I TOVILIŠTA

Članak 46.

/1/Izvan građevinskog područja može se odobriti gradnja gospodarskih građevina (farme) za uzgoj stoke i peradi pod uvjetom da se planira uzgoj minimalno 10

prometnica:

uvjetnih grla.

Uvjetnim grlom smatra se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Slijedno vrsta stoke i peradi svodi se na uvjetna grla prema tabeli:

VRSTA STOKE	KOEFICI- XXXX	BROJ GRLA
Krava, steona junica	1,00	10
Bik	1,50	7
Vol	1,20	8
Xxxxx 1 – 2 godine	0,70	14
Xxxxx 6 - 12 mjeseci	0,50	20
Telad	0,25	40
Krmača - prasad	0,55	18
Tovne svinje do 6 mjeseci	0,25	40
Mlade svinje2 - 6 mjeseci	0,13	77
Teški konji	1,20	8
Srednje teški konji	1,00	10
Laki konji	0,80	13
Ždrebad	0,75	13
0vce, ovnovi, koze, jarci	0,10	100
Xxxxxx i xxxxx	0,05	200
Tovna perad	0,00055	18 000
Konzumne nesilice	0,002	5 000
Rasplodne nesilice	0,0033	3 000

Za druge životinjske vrste (krznaši, kunići isl.) mi- nimalni broj životinjskih vrsta utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima, a sukladno osnovnoj definiciji uvjetnog grla prema težini.

/2/Površina čestice za gradnju gospodarske građe- vine iz stavka /1/ ovog članka ne može biti manja od 2000 m2, a najveći koeficijent izgrađenosti čestice ne može biti veći od 0,20 (20% površine čestice).

/3/Gospodarske građevine za uzgoj stoke (farme) mogu se graditi na slijedećim udaljenostima od građe- vinskog područja, te državnih, županijskih i lokalnih

/4/Udaljenost gospodarske građevine za uzgoj stoke i peradi od stambene građevine odnosno zdenca na istoj čestici, ne smije biti manja od 70,00 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih građevinskih područja i gra- đevina prema tablici iz prethodnog stavka ovog članka.

/5/Udaljenost iz stavka /4/ ovog članka može se smanjiti do 50% ako to dozvoljavaju mikrolokacijski uvjeti (topografija, pošumljenost isl.).

/7/Uz gospodarske građevine na razmatranoj čestici može se graditi i stambena građevina namijenjena obitelji vlasnika odn. korisnika, a pod uvjetima gradnje xxxx xx određeno čl. 49.ovih odredbi.

/8/Gospodarske zgrade (tovilišta) mogu xx xxxxxxx xxx prizemnice s mogućnošću izgradnje podruma i s

dvostrešnim krovištem bez nadozida, zgrade moraju biti ožbukane, pokrivene crijepom (ne salonitnim pločama ili limom), izvedene tako da se usklade s lokalnom tradicij- skom izgradnjom (npr. stare ciglane) i sa krajolikom. Duža strana objekta i sljeme trebaju biti paralelni sa slojnicama. Minimalna udaljenost od međe iznosi 5 m.

broj uvjetnih grla	udaljenost od građe- vinskog područja (m)	udaljenost od državne ceste(m)	udaljenost od županij- ske ceste (m)	udaljenost od lokalne ceste (m)
10 - 20	100	100	50	30
21 - 100	150	150	50	30
101 - 300	300	200	80	50
301 - 800 >	500	250	100	80

Članak 47.

U postupku izdavanja akata provedbe dokumenta prostornog uređenja za gradnju gospodarskih građevina iz stavka /1/ i /2/ članka 44. odredit će se uvjeti uređenja i korištenja za:

- zaštitu prirode i okoliša, a u skladu sa zakonskim propisima

- zaštitu od požara i elementarnih opasnosti

- djelotvorno sabiranje, odvodnju i pročišćavanje

otpadnih voda

- opskrbu vodom

- postupanje s otpadom

- sadnju zaštitnog zelenila RIBOGOJILIŠTA

Xxxxxx 00x.

/1/Moguća izgradnja ribogojilišta je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura močvara, trstika, napuštene eksploatacije gliništa, koritima i rukav- cima rijeka te na neplodnom tlu. Uz vodotoke moguće je uređivati manja ribogojilišta xxx xxxxxx površine s pratećom opremom. U brdskim predjelima, na protočnim vodama ili uz njih, moguća je izgradnja ribogojilišta i pratećih sadržaja, pod uvjetom da je njihova isplativost dokazana odgovarajućim programom o namjeravanim ulaganjima. Isključuje se bilo kakova čvrsta izgradnja u sklopu određene čestice ribogojilišta. Zona ribogojilišta ne može biti veća od 1,0 ha (prilagoditi mogućnost iz- gradnje lokalnim uvjetima). Materijal koji nastaje prili- kom iskopa ribnjaka potrebno je u pravilu deponirati uz lokaciju ribnjaka, odnosno iskoristiti za uređenje okolnog prostora, kako bi se po prestanku njegovog korištenja iskopani materijal iskoristio za sanaciju iskopa.

/2/Podizanje ribogojilišta unutar zone zaštićenih dijelova prirodne, odnosno kulturne xxxxxxx moguće xx xxxx uz prethodnu suglasnost te ishođenje uvjeta nadlež- nih uprava za zaštitu prirodne, odnosno kulturne xxxxxxx Ministarstva kulture.

/3/ Maksimalni iskop za ribnjak je na dubi- ni 2,5 m. Vodena površina ne smije biti bliža od 50,0 m od pojasa prometnice (državne, županijske ili xx- xxxxx), a udaljenost od susjednih čestica xxxx biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, ovisno o strukturi tla. Kolni pristup minimalne širine 3,0 m xxxx biti osiguran do čestice ribogojilišta.

/4/Na poljodjelskom zemljištu mogu se graditi uzgajališta puževa, xxxxxx, žaba i drugih sličnih životinja.

/5/Izgradnja ribogojilišta (ribnjaka) za potrebe procesa proizvodnje – uzgoja (kanali, pregrade, brane, cijevi i slično), moguće je izvoditi samo prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.

OSTALE POLJOPRIVREDNE GRAĐEVINE

Članak 48.

/1/Gospodarske građevine u funkciji obavljanja po- ljoprivrednih djelatnosti moguće xx xxxxxxx na posjedima min. površine 2,0 ha za intenzivnu ratarsku djelatnost, min. površine 1,0 ha ako je posjed namijenjen uzgoju voća odn. vinograda (ili voća i povrća) odnosno za uzgoj samo povrća minimalno 1,0 ha, dok se uzgoj cvijeća dozvoljava na posjedima min. površine 0,50 ha. Obzirom na karak- terističnu rascjepkanost čestica navedene površine mogu biti zbirne površine pojedinih čestica u vlasništvu jednog ili obiteljskog gospodarstvenika, ali sve na području obuhvata radijusa 1000 m.

/2/Površina tlocrta poljoprivredne građevine u direktnoj je ovisnosti o poljoprivrednoj kulturi xxxx xx dominantna, ali ne može iznositi više od 200 m2.

/3/Maksimalna visina poljoprivredne građevine

iznosi 4,5 m od najniže xxxx xxxxxx do vijenca uz moguć- nost izvedbe podruma.

Objekti veći od 200 m2 btto površine i viši od 4,5 m od najviše xxxx xxxxxx do vijenca, moraju biti smješteni u okviru servisno-komunalne zone.

/4/Oblikovanje poljoprivrednih građevina navede- nih u stavku /3/ xxxx biti u skladu s lokalnom graditelj- skom tradicijom i tehnološkim zahtjevima. Duža strana građevine i sljeme moraju biti paralelni sa slojnicama. Ukoliko dozvoljava tehnološki proces treba postići oblikovanje starih ciglana isl. u omjeru tlocrta 1: >2-2,5. Potrebno je objekt u završnoj obradi prezentirati što manje upadljivo, xx xxxxx krovom pokrova biber crijepom, sa sljemenom paralelno sa slojnicama ukoliko je moguće, volumene oplemeniti okolnim niskim i visokim zeleni- lom, upotrijebiti ugašene kolorite itd.

/5/Na poljoprivrednim površinama unutar gra- đevinskog područja također je dozvoljena gradnja pla- stenika i staklenika za uzgoj voća, povrća, cvijeća i sl. Dozvoljena katnost plastenika/staklenika iznosi X. Xxxxxx građevine (od konačno zaravnanog i uređenog xxxxxx uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije) iznosi 4,5 m.

/6/Na poljoprivrednom zemljištu mogu se postav- ljati pčelinjaci, gljivarnici i druge građevine u funkciji poljodjelatnosti.

/7/Plastenicima se smatraju objekti od plastične folije (PVC) xxxx xx postavljena na nosivoj konstrukciji od plastike, drva ili metala. Staklenicima se smatraju objekti od stakla, koje je postavljeno na nosivu konstruk- ciju od drva ili metala. Plastenike i staklenike moguće je smjestiti na lokacijama koje nisu na vizualno istaknutim pozicijama.

/8/ Ovim se Planom ne dozvoljava smještaj plaste- nika/staklenika unutar zona A, B i C kategorije zaštite, i zona u neposrednom kontaktu sa navedenim zonama.

/9/Plastenici i staklenici moraju biti smješteni min. 3,0 m od susjedne građevne čestice. Minimalna površina čestice za gradnju takvih objekata iznosi 1000 m2 a duži gabarit treba biti paralelan sa slojnicama. Na kosom terenu zabranjeno je nasipavanje xxxxxx.

/10/Na poljodjelskim površinama (livadama, ora- nicama i voćnjacima) moguće xx xxxxxxx prizemna spre- mišta alata čija površina ne može biti veća od 15,0 m2. Spremište xxxx biti pokriveno kosim krovom. Potrebno je koristiti autohtone materijale i principe tradicijskoga oblikovanja. Nije dozvoljena upotreba metala, betona i go- tovih betonskih građevinskih tvorevina te salonita i lima. Preporučuje se da budu uz rub šume, uz skupinu drveća, zaklonjeno od pogleda s ceste, ali ne uz potok ili bujicu.

/11/U voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima površine xxxx xx 1,0 xx xxxx se postaviti nadstrešnica veličine do 40 m2, odnosno njezina se bruto površina može povećati za 20 m2 za svakih daljnjih 5.000 m2 voćnjaka. Nadstrešnice služe za privremeno skladištenje poljodjelskih proizvoda, te se grade od lakog materijala, otvorene su sa barem tri strane i imaju krovište. U voćnja- cima površine xxxx xx 2,0 xx xxxx se sagraditi hladnjača

najveće površine do 200 m2, a njezina se bruto površina može povećati za 40 m2 za svaki daljnji hektar voćnjaka. U voćnjacima površine xxxx xx 1000 m2 dozvoljava se izgradnja poljskih kućica. Za poljske kućice primjenjuju se odredbe jednake onima za vinogradarske klijeti (čl. 50).

GOSPODARSKO-STAMBENE GRAĐEVINE

Članak 49.

Unutar poljoprivrednog posjeda mogu se graditi gospodarsko-stambene građevine za potrebe obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i i za potrebe seoskog tu- rizma ukoliko se radi o domaćinstvima koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava uz posebne uvjete kako slijedi:

- za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česti- cama od 20 ha i više te stambene i pomoćne građevine za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više

- najveća dopuštena GBP (građevinska bruto po- vršine građevine) iznosi 800 m2, dok tlocrtna površina stambene zgrade može iznositi najviše 50% tlocrtne površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina u svrhu poljodjelske i stočarske proizvodnje; sve građe- vine moraju biti smještene na jednoj čestici, a minimalna udaljenost od međa iznosi 5 m

- uz stambeni prostor obitelji vlasnika odn. korisni- ka i smještajne kapacitete sa pripadajućim sadržajima za djelatnost seoskog turizma, obavezno je da poljoprivredni posjed ima i odgovarajuće građevine poljoprivredne i/ili stočarske djelatnosti koji ne trebaju biti smješteni na istoj čestici (slijedno odredbi zbirnog posjeda, Članak 48.), stambene zgrade u okviru sklopa koji služe primarnoj intenzivnoj poljodjelskoj i stočarskoj proizvodnji mogu se graditi u slučajevima kada su poljoprivredne građevine u cjelini već izgrađene

- maksimalna visina građevina iznosi P+1 uz mo- gućnost izgradnje podruma i potkrovlja, ili P uz moguć- nost izgradnje suterena i potkrovlja a visina građevina iznosi 8,5 m

- maksimalni smještajni kapacitet iznosi 12 ležaja za jednu stambenu jedinicu sa pripadajućim sadržajima ugostiteljske usluge (blagovaonica, kuhinja itd.)

- oblikovanje građevine i otvorenih prostora uz objekt treba u potpunosti uskladiti sa autohtonim tra- dicionalnim graditeljskim obilježjima modificiranim suvremenim izrazom, a uz korištenje tradicionalnih materijala prema slijedećim uvjetima:

- smještaj građevine xxxx biti paralelan sa slojni- cama, iznimno u dijelu objekta kod razvedenih tlocrta moguć je smještaj okomito na slojnice

- tlocrtna dispozicija xxxx biti pravokutna u odnosu cca 1:2 ili 1:2.5, a iznimno razvedenog tlocrta; u slučaju izrazito velikih gradnji koje mogu biti adekvatne kurija- ma mogući su tlocrti odnosa manjih od navedenih (do 1:1)

- preporuča se gradnja tlocrtnih gabarita 7x14 m, max. visine prizemlja i kata prema tradicijskom predlošku

- na dužnoj strani pročelja poželjno je formirati

trijem

- preporuča se gradnja prizemnica sa visokim kro-

vištem kako bi se što približnije dobio tradicijski odnos između pročelja i krovišta

- xxxx xxxxx predvidjeti kao dvostrešni ili sa sko- šenim zabatnim dijelom, a moguće je i na četiri vode kod većih objekata (referenca: kurije) ili razvedeni kod razvedenih tlocrta

- xxxxx xxxxx xxxx biti od 33 - 45º

- prozori trebaju biti pravokutnog formata sa dužom visinom od širine, razdijeljeni na manja polja razdjelnim letvama

- materijali završne obrade moraju biti tradicionalni

– zaglađena žbuka, drvena stolarija, pokrov crijepom i sl.; nije dozvoljena plastična žbuka, alu ili plastična stolarija, salonitni pokrov i sl.

- preporuča se za vanjsko oblikovanje istovremena upotreba drveta, kamena i žbuke ili upotreba samo drveta kako bi se postigao ugođaj tradicijske gradnje

- završna obrada pročelja može biti: kamen, žbuka,

drvo

- dozvoljeni su koloriti evidentirani na zatečenim tradicijskim objektima, a preporuča se zemljano pješčani ton; izbjegavati jarke tonove žutog, xxxx, narančastog, plavog, ljubičastog i sl. uz izuzeće koloritnih kompozicija grupacija ruralnih građevina

- na vlastitoj čestici poljoprivrednog gazdinstva obvezno treba osigurati najmanje jedno parkirališno ili garažno mjesto za svaku stambenu i svaku smještajnu turističku jedinicu, uz dodatno parkiralište za dostavno vozilo.

VINOGRADARSKI PODRUMI I KLIJETI

Članak 50.

/1/Vinogradarski proizvodni podrumi mogu se graditi na česticama većim od 1,0 ha sa obaveznom pro- izvodnjom vina ili vinskih derivata.

Xxxx xx za područje općine tipično tzv. raspršeno vlasništvo, odnosno uobičajeno je da pojedinac posjeduje nekoliko vinograda od kojih xxxx xxxx ima propisanu dimenziju od 1,0 ha, xxx xxxx ukupno zadovoljavaju ili premašuju propisani minimum, dozvoliti će se bavljenje proizvodnjom vina ili vinskih derivata ukoliko vlasnik posjeduje vinograde u ukupnoj površini većoj od 1,0 ha, ali čestica na kojoj se gradi takav podrum ne smije biti manja od 2000 m2.

/2/Iznimno u vinogradima i voćnjacima manjih dimenzija, dozvoljava se izgradnja pomoćnih objekata tzv. klijeti - za spremanje voća, smještaj alata, sklanjanje od nevremena i sl., a sve u smislu poljoprivredne “hobi” proizvodnje za vlastite potrebe.

/3/Vinogradarski podrumi i klijeti mogu se graditi samo na čestici koja ima direktan kolni pristup na javno

- prometnu površinu min. širine 3,0 m.

/4/Klijeti se mogu graditi isključivo na vinogradima i voćnjacima većim od 1000 m2 sa najvećom tlocrtnom površinom 40 m2. Klijeti mogu imati najviše jednu etažu iznad ukopanog podruma ili suterena. Klijet xxxx biti pravokutnog tlocrtnog oblika (odnos stranica 1:1,5 do 1:2) i smještena paralelno sa slojnicama dužom stranom te isto tako paralelno sa slojnicama treba biti i sljeme a

pokrov treba biti crijep.

/5/Klijeti za vinograde/voćnjake xxxx xx 1000 m2 mogu se tlocrtno uvećati za 5 m2 za svakih 1000 m2 površine posjeda.

/6/Vinogradarski podrumi se moraju graditi u skladu sa lokalnim uvjetima i običajima, a kako slijedi:

- maksimalna veličina tlocrta podruma iznosi 70 m2 za površinu jedne čestice od 2000 m2 vinograda, a uvećava se na svakih 1000 m2 za 10 m2 površine tlocrta građevine

- minimalna udaljenost od susjedne granice poljo- djelske čestice iznosi 3,0 m

- na gabaritu podruma mogu se graditi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu djelatnost proizvodnje vina (prodaja i kušaonica vina)

- Sljeme vinogradarskog podruma treba biti para- lelno sa slojnicama, maksimalna visina građevine iznosi 6 m i pokrov xxxx biti crijep

- uvjeti oblikovanja dani su u čl. 49 st. 1 alineja 6

/7/Klijeti se moraju graditi kao prizemnice uz mogućnost izgradnje podruma (Po+P) ili suterena i pri- zemlja (S+P) u skladu sa lokalnim uvjetima i običajima, a kako slijedi:

- minimalna udaljenost od susjedne granice poljo- djelske čestice iznosi 3,0 m, a minimalna udaljenost od susjedne klijeti ili druge gospodarske građevine, iznosi minimalno 6 m

- minimalna udaljenost od nerazvrstane prometnice i poljskog puta iznosi 3,0 m

- minimalna udaljenost od ostalih prometnica je u skladu s člankom 40 i 41. ovih odredbi

- oblikovanje xxxx slijediti okoliš, pa se preporuča drvena gradnja

- visina građevine može biti najviše 4,5 m

- krov xxxx biti dvostrešan, između 35° i 45° xxxx- njeva nagiba, a sljeme krova paralelno s dužom stranom građevine i sa slojnicama terena

- na vinogradskoj klijeti nije dozvoljena izgradnja balkona i xxxxxx.

/8/U voćnjacima i vinogradima, xxxx xx površina veća od 1800 m2, moguće xx xxxxxxx poljodjelska spremi- šta (spremišta za voće i povrće) u vidu prizemnih manjih zgrada i/ili nadstrešnica. Ukupna tlorisna neto površina zgrade ne smije biti veća od 50,00 m2. U dijelu zgrade mogu se planirati sadržaji u svrhu turizma (kušaonica i prodaja sušenog voća ili sokova) i u xxx slučaju dozvolja- va se povećanje neto tlorisne površine zgrade za 50,00 m2. Spremište treba biti natkriveno dvostrešnim krovom (slje- me xxxx biti obvezno usporedno sa slojnicama xxxxxx). Nadstrešnica je drvena i ima koso dvostrešno krovište. Oblik i visina zgrade te građevni materijali utvrđuju se u skladu s odredbama za očuvanje tradicijske slike naselja i oblikovanje zgrada danim u čl. 49 st. 1 alineja 6.

GRAĐEVINE U FUNKCIJI VINSKE CESTE

Članak 51.

/1/Ovim se Planom određuje zona vinske ceste koja obuhvaća 40 m od vinske ceste uključujući i priključne sporedne puteve, a sve prema grafičkom prikazu namjene

površina u 1: 25 000 odn. 1: 5 000.

/2/Unutar navedene zone, mogu se graditi građevi- ne i sadržaji u funkciji vinske ceste, a to su:

- Xxxxxx podrumi

- Kušaonice vina

- Klijeti

- Odmorišta

- Izletišta

- Vidikovci

Pod uvjetom da su u funkciji osnovne namjene vinske ceste u smislu komercijalnog turizma.

/3/Xxxxxx podrumi, kušaonice vina i klijeti moraju slijediti provedbene odredbe uvjeta gradnje xxxx xx na- vedeno u članku 50.

/4/Odmorišta je moguće izvesti uz ceste tako da se osigura parkiralište za nekoliko osobnih automobila, da se prikladno oblikuje i uredi prostor za kraće zadržavanje ljudi i da se opskrbi s potrebnim sadržajima (informacij- ska ploča, xxxxx, xxxxx za otpatke i sl.).

/5/Na istaknutim reljefnim pozicijama s atrak- tivnim pogledom mogu se izgrađivati vidikovci u vidu uređenih odmorišta sa mogućnošću gradnje nadstrešnice. Nadstrešnica može biti maksimalne površine 50 m2 uz obveznu primjena tradicijskih materijala (drvo i crijep), te ne smije biti građena kao građevina zatvorenog prostora.

/6/Ako se vidikovac ili odmorište nalazi u zoni zaštićenih dijelova prirodne, odnosno kulturne xxxxxxx izgradnja je moguća samo uz prethodnu suglasnost te ishođenje uvjeta nadležnih uprava za zaštitu prirodne, odnosno kulturne xxxxxxx Ministarstva kulture.

/7/Materijali koji moraju biti korišteni su drvo, kamen, crijep, fasadna cigla i sl.

/8/Boje koje se koriste moraju imati ugašene tonove zemlje, boje pijeska, xxxx a u slučaju obnove tradicijskog objekta može se koristiti modra xxxxxx.

REKREACIJSKE I ZDRAVSTVENO - REKREACIJSKE GRAĐEVINE

Xxxxxx 00x.

/1/Lugarnice, planinarski i lovački domovi mogu se graditi novi, ili obnavljati postojeći, na temelju posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela. Oblik i visina zgrada utvrđuje se u skladu s odredbama ovoga Plana (čl. 147, stavak 21) te u skladu s očuvanjem tradicijske slike krajobraza i oblikovanja zgrada. Moguće su prizemne i jednokatne zgrade. Mogu ih isključivo podizati šumarije, planinarska i lovačka društva.

/2/Ribarske kućice mogu podizati isključivo ri- bolovna društva na mjestima uz vodotoke, koja nisu u predjelu značajnog prirodnog krajobraza ili zaštićenog krajolika. Ribarska kućica može imati površinu do 30 m2 bruto površine i smije biti isključivo prizemna bez podruma ili potkrovlja, visine vijenca do 3,0 m, građene od drveta.

Xxxxxx 00x.

/1/Na istaknutim reljefnim pozicijama s atrak- tivnim pogledom mogu se izgrađivati vidikovci u vidu uređenih odmorišta sa mogućnošću gradnje nadstrešnice. Nadstrešnica može biti maksimalne površine 50 m2 uz

obveznu primjena tradicijskih materijala (drvo i crijep), te ne smije biti građena kao građevina zatvorenog prostora.

/4/Na južnim padinama Ivanščice i uz doline po- toka mogu se uređivati šetne i druge rekreacijske staze te se mogu uređivati sadržaji u funkciji šetne staze kao što su: izletišta, vidikovci i odmorišta sa nadstrešnicom maksimalne površine do 50 m2 prema uvjetima xxxx- denim u ovom članku te važećem Zakonu o šumama i Zakonu o vodama.

/2/Ako se vidikovac ili odmorište nalazi u zoni zaštićenih dijelova prirodne, odnosno kulturne xxxxxxx izgradnja je moguća samo uz prethodnu suglasnost te ishođenje uvjeta nadležnih uprava za zaštitu prirodne, odnosno kulturne xxxxxxx Ministarstva kulture.

/3/Materijali koji moraju biti korišteni su drvo, kamen, crijep, fasadna cigla i sl.

/4/Boje koje se koriste moraju imati ugašene tonove zemlje, boje pijeska, xxxx a u slučaju obnove tradicijskog objekta može se koristiti modra xxxxxx.

OBJEKTI INFRASTRUKTURE

Članak 52.

/1/Postojeća i planirana parkirališta potrebno je maksimalno ozeleniti visokim zelenilom autohtonih vrsta (min. 30% površine računajući prosječne krošnje promjera 3,0 m). Treba izbjegavati asfaltirana parkirali- šta i zamijeniti gornji postroj betonskim elementima ili granitnim kockama, koji dozvoljavaju djelomično zatrav- ljivanje. Parkirališta za osobna vozila koja su u funkciji ugostiteljskih i uslužnih objekata moraju biti izvedena od građevinskih materijala koji omogućavaju zatravljivanje.

/2/Ukoliko se naknadno ustanovi potreba za loci- ranjem pumpne stanice ista xx xxxx locirati u skladu sa suglasnostima Hrvatskih cesta. Buduću zonu je potrebno maksimalno ozeleniti niskim i srednjim raslinjem te cvjetnjacima.

2.3.0.2.IZGRADNJA U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA IZDVOJENE NAMJENE IZVAN NASELJA

Članak 53.

Izgradnja unutar građevinskih područja koja se formiraju izvan naselja, ovim je Planom definirana za zone izdvojene namjene:

- gospodarska namjena poslovna namjena (K1

- pretežito uslužna, K2 - pretežito trgovačka, K3 – ko- munalno servisna) i gospodarska namjena - proizvodna (I2 – pretežito zanatska i I3 – punionica vode/bušotina)

- gospodarska – ugostiteljsko-turistička namjena (T4 – turistički punkt i T5 - izletnička)

- športsko rekreacijska namjena (R2 – jahački centar, R3 - sportsko-rekreacijski centar, R6 – nogomet i R7 – polivalentno igralište, R8 - streljana, R9 - staza za offroad/motocross)

- zona groblja

- javna i društvena namjena (D7 - vjerska i D- društveni dom)

2.3.0.2.1.Gospodarska namjena (poslovna i proi- zvodna)

Članak 54.

/1/Zone gospodarske namjene locirane su u naselju Lobor, Markušbrijeg, Petrova Gora.

/2/Uvjeti uređenja za zone gospodarskih namjena određeni su u poglavlju 3.0.0. Uvjeti smještaja gospodar- skih djelatnosti.

Zatečene objekte potrebno je uskladiti sa uvjetima uređenja koji sljede iz poglavlja 3.0.0.

stavak /3/ xx xxxxxx

2.3.0.2.2.Športsko rekreacijska namjena

Članak 55.

/1/Sportsko-rekreacijska namjena planirana je:

- R2 – jahački centar u naselju Stari Golubovec

- R3 - sportsko-rekreacijski centri u centralnom dijelu naselja Lobor uz postojeću dvoranu i južno od nje

- R6 – nogometno igralište sa pratećim sadržajima u dolini xxxxxx Xxxx

- R7 – polivalentno igralište u naseljima Petrova Gora (uz naselje i uz zonu ugostiteljsko-turističke na- mjene), Markušbrijeg/Vinipotok te Velika Petrovagorska

- R8 – streljana sjeverno od centra naselja Lobor

- R9 - staza za offroad/motocross u naselju Vini- potok/Lobor

Članak 56.

/1/Unutar zone R3 – sportsko-rekreacijski centar moguć je smještaj:

- sportsko-rekreacijskih građevina

- polivalentnih igrališta (košarka, nogomet, mali nogomet, odbojka, i sl.)

- xxxxxxxx xxxxxx

- ostalih xxxxxx za sportove na otvorenom

- dodatnih sadržaja u funkciji igrališta (svlačionice, klupski prostor, restoran, caffe, slastičarna, servisno-sa- nitarni objekti i sl.)

- dječjih igrališta

- pratećih ugostiteljsko-uslužnih objekata i sadržaja

/2/ Koeficijent izgrađenost iznosi 0,3.

/3/Minimalna udaljenost građevine xx xxxxxxx građevne čestice xxxx iznositi najmanje polovicu ukupne zabatne visine, ali ne manje od 5,0 m, izuzev građevnih čestica koje graniče sa zonama stambene i druge negos- podarske namjene, kod kojih se građevine postavljaju na način da se unutar navedene udaljenosti xxxx osigurati tampon zelenila na prirodnom tlu, najmanje širine 5,0 metara zasađen gustim drvoredom visokog zelenila i vazdazelenom živicom visine 1,5 – 2,0 m.

/4/ Maksimalna visina pratećih objekata za zonu iznosi P+ potkrovlje s time da visina građevine ne smije preći 4,5 m, odnosno P+1+potkrovlje te visine 10 m. Sljeme građevine treba biti paralelno sa slojnicama.

/5/Prilikom oblikovanja građevina moraju se po- štivati i slijedeći uvjeti:

- najmanje 20% površine xxxx biti krajobrazno uređeno,

- za arhitektonsko oblikovanje građevine primje- njuju se uvjeti iz čl. 147. st. 23.

- parkiranje vozila xx xxxx riješiti prema normati- vima iz članka 84. unutar zone ili u neposrednoj blizini.

/6/Unutar zone R3 uz građevine iz stavka 1. ovog

članka moguć je smještaj xxxx odmorišta sa maksimalno 20 smještajnih jedinica.

Članak 57.

/1/U zonama sportsko-rekreacijske namjene (R7) moguć je smještaj slijedećih sadržaja:

- polivalentno igralište (košarka, nogomet, mali nogomet, odbojka, isl.)

- dodatni sadržaji u funkciji igrališta (svlačione, klupski prostor, caffe-slastičarna isl.)

- tenis tereni

- dječjeg igrališta

/2/Planirane rekreativne zone podrazumijevaju odmorišta, igrališta i izletišta sa ugostiteljskim sadržajima bez smještaja.

/3/Izgradnja streljane (R8) - strelišta moguća je sukladno uvjetima važećeg pravilnika za izgradnju ovakvih građevina.

/4/Izgradnja zone za rekreativno jahanje (R2) mo- xxxx xx sukladno uvjetima sporta.

/5/Izgradnja staze za offroad/motocross (R9) mo- xxxx xx sukladno uvjetima sporta.

/6/U zoni sporta i rekreacije (R7) u zoni Markušbri- jeg/Vinipotok moguća je izgradnja građevina sportskih ribolovnih društava te je uz obale jezera moguća i postava nadstrešnica i zaklona za ribiče koji moraju biti izvedeni od prirodnih materijala i uklopljeni okolno zelenilo. Xxxx xx vodna površina jedna od atrakcija prostora istovremeno i najosjetljiviji dio u smislu očuvanja okoliša, posebna pozornost xxxx xx obratiti mjerama za zaštitu voda od zagađenja. Detaljnija podjela namjena građevinskog područja odredit će se u sklopu prostornog plana užeg područja.

Članak 58.

/1/ Uređenje zona R2, R6, R7, R8 i R9 namije- njenih športsko-rekreativnim aktivnostima obuhvaća sve potrebne zahvate na razini xxxxxx u smislu sanacije postojećih sadržaja.

/2/ Uređenje navedenih zona podrazumijeva i sve prateće objekte i sadržaje koji su isključivo u funkciji osnovne namjene (svlačionice, klupski prostori, restoran, caffe, konjušnice, servisno-sanitarni objekti, itd.)

/3/ Nije dozvoljena gradnja nikakvi smještajnih kapaciteta

/4/ Maksimalna izgrađenost za navedene površine pod objektima iznosi 5% od ukupne površine zone športa i rekreacije.

/5/ Maksimalna visina pratećih objekata za zonu iznosi P+ potkrovlje s time da ukupna visina ne smije preći 4,5 m do vijenca mjereno od najniže xxxx xxxxxx.

- Sljeme građevine treba biti paralelno sa slojnica- ma, a pokrov xxxx biti crijep

/6/ Oblikovanje objekata xxxx slijediti autohtonu gradnju u smislu referentnih elemenata oblikovanja i korištenih materijala, a u interpretaciji suvremenog ar- hitektonskog oblikovanja. Dozvoljene xx xxxx staklene kazetirane stijene.

stavak /7/ xx xxxxxx 2.3.0.2.3.Zona groblja

Članak 59.

Na teritoriju Općine Lobor nalazi se postojeće gro- blje Lobor i Petrova gora te je planirano njihovo proširenje u skladu sa pozitivnom zakonskom regulativom.

Članak 60.

Za zonu groblja obvezna je izrada UPU-a u skladu sa pozitivnom regulativom, ukoliko će se zahvatom u prostoru planirati proširenje u površini većoj od 20% po- vršine postojećeg groblja. Planom je potrebno predvidjeti potrebne prateće sadržaje i komunalnu infrastrukturu.

3.0.0.UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.1.0. GOSPODARSKE DJELATNOSTI UNU- TAR NASELJA

Članak 61.

Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja gospodarske namjene unutar naselja i to:

- postojeća zona poslovne namjene u naselju Lobor

- gospodarske djelatnosti unutar zona mješovite namjene xxxx xx određeno u poglavljima 2.2.1. i 2.2.2. ovih odredbi.

3.2.0. GOSPODARSKE DJELATNOSTI IZVAN NASELJA

Članak 62.

Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja gospodarske namjene izvan naselja kao povr- šine za razvoj i uređenje za potrebe izgradnje objekata u funkciji gospodarskog razvitka Općine Lobor i to:

- poslovna namjena (K1 - pretežito uslužna, K2 - pretežito trgovačka, K3 – komunalno servisna)

- industrijska namjena (I2 – pretežito zanatska i I3 – punionica vode/bušotina)

- gospodarska – ugostiteljsko-turistička namjena (T4 – turistički punktovi i T5 – izletnička )

Članak 63.

Članak xx xxxxxx

Članak 64.

Članak xx xxxxxx

Članak 65.

Članak xx xxxxxx

Članak 66.

Članak xx xxxxxx 3.3.0.GOSPODARSKA NAMJENA –

INDUSTRIJSKA

Članak 67.

Članak xx xxxxxx

Članak 68.

/1/Unutar područja gospodarske namjene - indu- strijske predviđena je izgradnja objekata uz slijedeće uvjete:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 1500 m2

- maksimalna izgrađenost iznosi 35%, kig=0,35

- maksimalna visina iznosi P+1, odn. 9,0 m od terena do vijenca objekta, iznimno, neki dijelovi gra- đevine mogu biti viši ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa (dimnjak, kran i sl.)

- građevina može imati podrum stropne konstruk- cije maksimalno 0,60 m od najniže točke izravnate xxxx xxxxxx

- krovišta mogu biti kosa na minimum dvije vode nagiba 25º-45º u skladu sa autohtonim oblikovanjem građevina ili plitka kosa (do 5,5º) te ravna. Materijal pokrova treba koloristički biti usklađen s tradicionalnim pokrovima odnosno treba biti tamnih tonova. Nisu do- zvoljene svijetle i reflektirajuće plohe krova.

- visina krovnog nadozida može biti najviše 0,60 m iznad stropne konstrukcije

- građevna čestica xxxx imati riješene prometne površine xxxxxxxx xx javne prometnice u širini 6,0 m, sa površinom za promet u mirovanju i požarnim putevima

- minimum 25% površine građevne čestice xxxx xx namijeniti zaštitnom i estetskom zelenilu, a naročito uz granicu čestice

- zaštitno zelenilo xxxx biti iz autohtonog xxxxx visokog raslinja u kombinaciji sa grmolikim biljnim vrstama

- minimalna udaljenost od granice građevne čestice xxxx iznositi 6 m, a prema javnoj prometnoj površini 12 m

- obavezna je potpuna infrastrukturna opremljenost građevne čestice

- sljeme građevine treba biti paralelno sa slojnicama

/3/unutar industrijske zone I2 moraju se smjestiti sve djelatnosti s izvorima onečišćenja (limarske radione, bravarije, stolarije, lakirnice isl.) te građevine za gospo- darenje otpadom.

Članak 69.

/1/Tehnološki proces za planiranu gradnju xxxx xx uskladiti tako da zadovoljava minimalne uvjete određene pozitivnim propisima o zaštiti okoliša

/2/Oblikovanje objekata xxxx xx uskladiti sa autoh- tonom gradnjom po ugledu na stare ciglane ili građevine izvesti maksimalnom uporabom zrcalnog stakla. Ukoliko nije moguće zbog tehnološkog procesa oblikovno uskla- diti gradnju obvezno je ozelenjavanje oko građevine visokim i gustim drvoredom jablana, vrbe, živice isl.

Članak 70.

Članak xx xxxxxx

3.4.0.GOSPODARSKA NAMJENA – POSLOV-

NA

Članak 71.

/1/Gospodarska namjena zone trgovine, usluga, servisa i sličnih sadržaja (K1, K2, K3), predviđena xx xxx zona male privrede sa izdiferenciranim sadržajima minimalnog utjecaja na okoliš.

/2/Na područjima gospodarske namjene – poslovne, pretežito komunalne servisne K3 mogu se graditi građe- vine u xxxxxx xx se obavljati djelatnosti od važnosti za obavljanje svakodnevnih funkcija i održavanja Općine, komunalni servisi i servisne djelatnosti (automehaničar- ske, autoelektričarske, autolimarske, vulkanizerske i dr) te reciklažna dvorišta sortirnice, kompostane i druge građevine za gospodarenje otpadom (sakupljanje, obrada i privremeno skladištenje) graditi će se prema pravilima struke i u skladu s važećim propisima.

stavak /3/ xx xxxxxx

/4/Limarske, automehaničarske radionice i ostalo mogu se izgraditi isključivo uz suglasnost susjeda na min. udaljenosti od 5 m od susjedne međe, 10 m od jav- ne prometnice, te uz obavezno zaštitno zelenilo između granica čestice i objekta radione, te posebnu zaštitom drveta prema javnoj prometnici.

/5/Ukoliko je moguće tehnički riješiti zaštitu od buke u granicama od 35 BD, te zaštitu zagađenja zraka u skladu sa propisima (lakirnice, autolimarske radione, kovačnice, proizvodnja drvnih građa i sl.) radovi se mogu vršiti izvan objekta koji je lociran udaljenostima xxxx xx navedeno u prethodnom stavku.

/6/Vanjsko oblikovanje objekta xxxx slijediti uvjete gradnje i oblikovanja xxxx xx navedeno za ostale stambene, odnosno stambeno poslovne zone. Unutar navedene zone ne smiju se graditi objekti koji bi svojim oblikovanjem devastirali izgled naselja (montažne xxxx, vanjska obrada bloketama, pretjerana upotreba željeza, limeni pokrov i sl.)

/7/Minimalna udaljenost građevina gospodarske namjene od granice građevne čestice iznosi 5,0 m, izuzev interpolacija unutar postojećih građevinskih zona gdje je moguća manja udaljenost, ali ne manje od 4,5 m, dok minimalna udaljenost od javne prometnice iznosi 10 m uz obavezno zaštitno zelenilo između granice čestice i poslovne građevine, te drvored ili grmored prema javnoj prometnici.

Članak 72.

/1/Unutar područja poslovne namjene tipa K1, K2 i K3 predviđena je izgradnja građevina uz slijedeće uvjete:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m2

- maksimalna izgrađenost iznosi 35%, odnosno kig=0,35, a kis=0,7

- maksimalni tlocrtni gabarit iznosi 1000 m2 za pojedinu građevinu na jednoj građevnoj čestici bez ob- zira na veličinu građevne čestice. Tlocrtni gabariti veći od 500 m2 dozvoljeni su uz uvjet izvedbe volumena na način da se postigne raščlanjena struktura kroz izmicanje pojedinih dijelova objekta (max. duljine svakog pojedinog dijela kontinuiranog pročelja iznosi 50 metara). Iznimno je moguć tlocrtni gabarit do 2000 m2 sa duljinom pročelja većom od 50 m, ukoliko se radi o dogradnji postojeće građevine unutar postojećeg građevinskog područja poslovne namjene unutar naselja Lobor.

- maksimalna visina iznosi P+1, odn. 8,5 m od terena do vijenca objekta iznimno, neki dijelovi građe- vine mogu biti viši ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa (dimnjak, kran i sl.)

- građevina može imati podrum

- građevna čestica xxxx imati riješene prometne površine xxxxxxxx xx javne prometnice u širini 6,0 m, sa površinom za promet u mirovanju i požarnim putevima

- krovišta mogu biti kosa na minimum dvije vode nagiba 25º-45º u skladu sa autohtonim oblikovanjem građevina ili plitka kosa (do 5,5º) te ravna. Materijal pokrova treba koloristički biti usklađen s tradicionalnim

pokrovima odnosno treba biti tamnih tonova. Nisu do- zvoljene svijetle i reflektirajuće plohe krova

- visina krovnog nadozida može biti najviše 0,60 m iznad stropne konstrukcije

- minimum 25% površine građevne čestice xxxx xx namijeniti zaštitnom i estetskom zelenilu, a naročito uz granicu građevne čestice

- zaštitno zelenilo xxxx biti iz autohtonog xxxxx visokog raslinja u kombinaciji sa grmolikim biljnim vrstama

- obavezna je potpuna infrastrukturna opremljenost građevne čestice.

3.2.0.3. GOSPODARSKA NAMJENA

– UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA (T)

Xxxxxx 00x.

/1/Površina građevnog područja turističke namjene xxxx biti organizirana na način izgradnje jedinstvene funkcionalne i oblikovne cjeline – sklopa, osnovne gra- đevine te nekoliko manjih izdvojenih objekata.

/2/Za zonu T5 s obzirom da se nalazi uz akumula- ciju izgradnja objekata je moguća samo uz suglasnost i sukladno uvjetima Hrvatskih voda.

/3/Unutar područja ugostiteljsko - turističke namje- ne predviđena je izgradnja objekata uz slijedeće uvjete:

- građevine je potrebno grupirati na jednom dijelu određene površine turističke namjene,

- izgrađenost građevne čestice može iznositi najviše 40 % (kig =0,4), kis=1,0

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije osnovne građevine iznosi 200 m2, izdvojenih građevina (smještajnih kapaciteta) 80 m2, a pomoćnih građevina 30 m2,

- najveći dopušteni broj etaža osnovne građevine iznosi 2 nadzemne etaže uz mogućnost izgradnje pot- krovlja (Po+P+1+Pk),

- najveći dopušteni broj etaža izdvojenih gra- đevina iznosi do jedne etaže uz mogućnost izgradnje potkrovlja (P+Pk),

- pomoćne građevine mogu se graditi najviše kao jednoetažne (P) i ulaze u izgrađenost građevne čestice,

- najmanje 20% površine xxxx biti krajobrazno uređeno,

- za arhitektonsko oblikovanje građevine primje- njuju se uvjeti iz čl. 41 st. 7

- unutar površine turističke namjene mogu se planirati i prateći sadržaji – sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovnu namjenu,

- parkiranje vozila xx xxxx riješiti unutar turistič- ke zone prema normativima iz članka 84

- maksimalni broj ležaja po svakoj pojedinoj zoni iznosi 80.

/4/Unutar područja ugostiteljsko - turističke na- mjene, dozvoljen je smještaj kampova prema posebnim propisima, a sukladno kategorizaciji do maksimalno 20 smještajnih jedinica.

4.0.0.UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJE- LATNOSTI

Članak 73.

/1/Ovim Prostornim planom određuju se površine i zone za smještaj objekata i sadržaja društvenih djelat- nosti unutar građevinskih područja naselja, kao što su vrtići, jaslice, škole, igraonice, knjižnice, višenamjenske dvorane, muzeji, galerije, društveni dom, domovi za sta- rije i nemoćne, vjerske građevine, zdravstvene stanice/ ambulante, policijske stanice i vatrogasni domovi, uredi upravnih i javnih službi jedinica lokalne samouprave i uprave i dr.

/2/U sklopu zone javne i društvena namjene uz građevine iz stavka 1. ovog članka moguć je smještaj:

- polivalentnih igrališta

- dodatni sadržaji u funkciji igrališta (svlačione, klupski prostor, caffe - slastičarna i sl.)

- dječjih igrališta

- javnih parkova i trgova

- sajmišta, odnosno prostora za povremene saj- move na otvorenom.

/3/Građevine Javne i društvene namjene te sportske terene moguće je smještavati unutar građevinskih pod- ručja drugih namjena prema uvjetima osnovne namjene.

/4/U sklopu građevina javne i društvene namjene D – društveni dom moguć je smještaj i drugih objekata i sadržaja društvenih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka.

Članak 74.

/1/Interpolacije građevina unutar postojećih za- štićenih zona graditeljske xxxxxxx moraju se prilagoditi specifičnim uvjetima zadanog prostora uz ishođenje suglasnosti nadležnog Xxxxx Ministarstva kulture.

/3/Za zone posebne zaštite xxxx xx određeno ovim Planom obvezatna je suglasnost nadležnog Konzerva- torskog odjela Uprave za zaštitu kulturne xxxxxxx Mini- starstva kulture.

Članak 75.

Uvjeti za smještaj građevina i sadržaja društvenih djelatnosti unutar građevinskog područja naselja javne i društvene namjene te unutar građevinskih područja izvan naselja javne i društvene namjene iz čl. 53. ovih Odredbi su:

- Minimalna veličina građevne čestice iznosi 1000

m2

- Maksimalna izgrađenost iznosi 35% površine građevne čestice (kig max = 0,35)

- Maksimalno iskorištenje građevne čestice iznosi 80 % površine čestice (kis max = 0,80)

- Maksimalni visinski gabariti iznose P+1+Pk (za kosi krov) odnosno P+2 (za ravni krov, odnosno plitki kosi krov) uz mogućnost izgradnje podruma, odn. visina građevine iznosi 9,5 m (kod kosog krova) te 10,5 m kod ravnog i plitkog kosog krova, pri čemu se izuzimaju i vjerski objekti, vidikovci, objekti dimnjaka isl.

- Iznimno, moguća je etažna visina P+2+Pk, uko- liko su dvije etaže u korpusu krova ili je objekt ukopan u odnosu na vizure sa tri strane objekta. Ukupna visina do sljemena krova iznosi 12,0 m

- Građevina može imati podrumsku etažu

- Građevna čestica xxxx biti locirana uz izvedenu javnu prometnu površinu širine kolnika min. 5,5 m sa nogostupom od 1,5 m, manja širina kolnika i nogostupa moguća xx xxxx na području posebnih (otežanih) teren- skih uvjeta (strmi tereni, korito potoka) i sl.

- U sklopu čestice ili na javnoj prometnoj površini xxxx xx osigurati površina za promet u mirovanju u skla- du sa propisanim standardom broja parkirališnih mjesta

- Minimalna udaljenost građevine sa sadržajima društvenih djelatnosti od granice čestice iznosi 6,0 m, izuzev interpolacija unutar postojećih građevinskih zona i kod izgradnje zamjenskih građevina

- Minimalna udaljenost xx xxxx prometne površine iznosi 12,0 m, iznimno udaljenost građevine od regulacij- xxxx pravca unutar naselja može biti i manja, ako se radi o postojećem objektu, izgradnji zamjenskog objekta ili interpolaciji novog objekta unutar postojeće izgradnje te se novim objektom formira zajednički građevinski pravac

- Minimalna udaljenost od čestica građevina mje- šovite gradnje bez izvora zagađenja iznosi 10,0 m

- Minimalna udaljenost od čestica građevina mješovite gradnje sa minimalnim izvorima zagađenja iznosi 30,0 m

- Minimalno 25% površine čestice potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtoni biljni fond

- Građevine društvenih djelatnosti moraju biti va- trosigurne i u njima se ne smiju odlagati xxxx zapaljive i eksplozivne tvari

- krovišta mogu biti kosa na minimum dvije vode nagiba 33-45º u skladu sa autohtonim oblikovanjem gra- đevina, plitka kosa skrivena nadozidom te ravna.

5.0.0.UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETA I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1.0.KORIDORI I POVRŠINE CESTOVNOG PROMETA

Članak 76.

Ovim Prostornim planom na kartografskom pri- kazu “Korištenje i namjena prostora – PROMET“, M 1: 25 000, utvrđene su trase, koridori i površine za cestovni promet, kao i potrebne površine za prateće objekte i sadržaje.

Članak 77.

Ovim Planom utvrđeni su koridori za:

/1/sve državne, županijske i lokalne ceste na po- dručju teritorija Općine Lobor

/4/korekcija koridora ceste Ž 2128 na lokaciji Voj- novec Loborski

/6/koridor vinske ceste – po postojećim trasama nerazvrstanih prometnica

/7/planiranu trasu iz smjera Grada Zlatara prema crkvi sv. Xxxxxx Xxxxxx.

Članak 78.

Ovim se Prostornim planom utvrđuje izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta

sa ciljem poboljšanja prometnog standarda i razine si- gurnosti na cjelokupnoj cestovnoj mreži te osiguranja prometnog povezivanja i kvalitetnog pristupa do svih stambenih i gospodarskih objekata i sadržaja.

Članak 79.

Prometni koridori trasa državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta moraju osigurati zaštitu kontaktnih zona naselja i građevinskih zona xx xxxx- voljnih utjecaja (buka, aero-zagađenja itd.).

Članak 80.

/1/Zaštitni koridor (pojas) mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane i iznosi:

- 25 m za državne ceste

- 15 m za županijske ceste

- 10 m za lokalne ceste

/2/Koridor državne, županijske ili lokalne ceste kroz gusto izgrađeno građevinsko područje naselja, a za interpolirane građevine širina koridora se smanjuje ovisno o susjednim građevinama.

/3/ Ukoliko se gradi objekt unutar zaštitnog pojasa javne ceste u aktima provedbe dokumenata prostornog uređenja xxxx xx ishoditi suglasnost odn. posebni uvjeti gradnje nadležne državne odn. županijske uprave za ceste.

/4/Nije dozvoljeno parkiranje u cestovnom zemlji- štu javnih cesta.

/5/Dozvoljena je izgradnja autobusnih stajališta (ugibališta) na javnim cestama.

/6/U cestovnom zemljištu nije dozvoljena sadnja stabala, živice (živu ogradu) i drugog raslinja, dok u pojasu između cestovnog zemljišta i objekta sadnja stabala, živice i visokog raslinja nije dozvoljena ukoliko onemogućava preglednost pri uključivanju u promet.

Članak 81.

/1/Javne prometne površine unutar građevinskog područja na xxxxxx xx realiziran neposredan pristup sa građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati tako da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sistem javnih prometnica.

/2/Prilaz sa građevnih čestica na državnu ili župa- nijsku cestu na neizgrađenim dijelovima građevinskog područja, xxxx biti izveden preko zajedničke sabirne ce- ste, a sve u skladu s posebnim uvjetima gradnje nadležne državne/županijske uprave za ceste.

/3/Prilaz s građevne čestice ne smije ugrožavati promet, te nije dozvoljena gradnja objekata i sadržaja na građevnoj čestici (garaža, ograda) na način da smanjuju vidljivost i preglednost vozilima.

Članak 82.

/1/Najmanja širina nogostupa iznosi 0,75 m.

/2/U izgrađenim dijelovima građevinskog područja xxxx xx osigurati razdvajanje pješaka od kolnika izgrad- njom nogostupa ili trajnim oznakama i postavljanjem zaštitnih ograda na kolniku; uz postojeće lokalne ceste u dijelu koji prolazi naseljem treba planirati izvedbu naj- manje jednog pješačkog nogostupa širine 1,5 m.

stavci /3/, /4/ i /5/ su brisani

Članak 83.

/1/Aktima za građenje za građevinu određene na- mjene xxxx xx utvrditi površine za promet u mirovanju za javna, teretna i osobna vozila.

/2/Površine za promet u mirovanju moraju se riješiti u sklopu građevne čestice ili u sklopu javne površine u neposrednoj blizini, a u skladu sa prostornim dokumen- tima i uz suglasnost mjerodavnih tijela uprave nadležnih za promet te u skladu sa Odlukama Općine Lobor.

/3/Površine za promet u mirovanju određuju se okvirnim normativom koji se koristi za dimenzioniranje broja parkirališnih mjesta obzirom na namjenu i kapacitet prostora, a za 1000 m2 izgrađene površine, te uz procjenu standarda motorizacije od 300 vozila /1000 stanovnika.

/4/Na državnim, županijskim i lokalnim cestama ne dopušta se parkiranje u cestovnom zemljištu istih cesta, već isključivo na vlastitim građevnim česticama. Iznimno je moguće uređenje javnog parkirališta uz županijske i lokalne ceste uz suglasnost nadležne uprave za ceste.

/5/Pristup vozila na građevnu česticu može biti moguć samo cestovnim prilazom (priključkom), tako da se uključivanje u promet na cestu i isključivanje iz prometa može izvesti isključivo hodom vozila unaprijed.

/6/U cestovnom zemljištu se ne dozvoljava saditi stabla, živicu (živu ogradu) i drugo raslinje te postav- ljati razni predmeti, naprave ili kante za otpad, graditi skloništa za iste kante, brojila i priključne ormariće za struju, plin i sl. U zaštitnom pojasu xxxxx xx. u pojasu između međe cestovnog zemljišta i građevine ne smiju se saditi stabla, živica i drugo raslinje te postavljati razni predmeti, naprave ili kante za otpad, graditi skloništa za iste kante, brojila i priključne ormariće za struju, plin i sl. na način na koji bi se onemogućila preglednost pri uključivanju u promet na glavnu cestu na križanjima, na spojevima s nerazvrstanim cestama i na spojevima privatnih cestovnih prilaza i priključaka na državnu, županijsku ili lokalnu cestu.

Članak 84.

U skladu sa stavkom /3/ članka 82. potrebno je osigurati parkirališna mjesta minimalno kako slijedi:

1.Stambene jedinice 1 mjesto/1 stambena jedinica Točka 2. je brisana

3.Turistički objekti50-100 mjesta/100 kreveta 4.Višestambene građevine15 mjesta/1000 m2 btto

izgrađene površine

5.Poslovni prostori sa stanovanjem

20 mjesta/1000 m2 btto izgrađene površine 6.Industrija i zanatstvo10 mjesta/1000 m2 btto

izgrađene površine

7.Škole, vrtići5 mjesta/1000 m2 btto izgrađene površine

8.Uredi15 mjesta/1000 m2 btto izgrađene površine 9.Trgovine i uslužni sadržaji20 mjesta/1000 m2 btto

izgrađene površine

10.Kulturni, vjerski i drugi javni i društveni sa-

držaji

10 mjesta/1000 m2 btto izgrađene površine 11.Lokalni centri15 mjesta/1000 m2 btto izgrađene

površine

12.Ugostiteljstvo20 mjesta/1000 m2 btto izgrađene površine

13.Športska igrališta i dvorane 1 mjesta/20 sjedala na tribinama

Obrada partera parkirališnih površina xxxx biti završno izvedena granitnim kockama, malim betonskim elementima i svakim opločenjem koji omogućava zatrav- ljivanje navedenih površina.

Članak 85.

/1/Uređenje većih javnih parkirališta i pratećih sadržaja za prihvat turista i izletnika određuje se ovim Prostornim planom u građevinskom području xx xxxx- sredno uz mjesta okupljanja (zone športa i rekreacije, zone trgovina, centralna zona naselja i sl.).

/2/Na području zona parkirališta potrebno je osi- gurati manji autobusni terminal za prihvat izletničkih autobusa.

/3/Parkirališna mjesta za manji broj teretnih vozila potrebno je osigurati u sklopu gospodarske zone.

5.2.0.INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

Članak 86.

Kartografskim prikazima u grafičkom dijelu ovog Plana, a pod naslovom “Infrastrukturni sustavi i mreže” (listovi 2A, 2B, 2C, 2D, 2E, i 2F) određuju se trase susta- va infrastrukture i glavnih vodova, te lokacija osnovnih objekata infrastrukture

Članak 87.

Mreža infrastrukturnih vodova u naseljima i gra- đevinskim područjima realizira se sukladno slijedećim načelima:

- U gabaritu prometnica po mogućnosti u osi polažu se kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda

- Ispod nogostupa i u zaštitnom zelenom neizgra- đenom pojasu smještavaju se vodoopskrbni cjevovodi za opskrbu vodom i za zaštitu od požara.

- Vodovi elektroopskrbne mreže i javne rasvjete polažu se odvojeno od vodova mreže elektroničkih tele- komunikacija i polažu se uz rub prometnica u pješačkoj površini.

- Plinoopskrbni cjevovodi polažu se u pješačke hodnike ili trup prometnice ali po mogućnost na suprotnoj strani od elektroopskrbne mreže.

- Izgradnja sustava infrastrukture ostvarivat će se u skladu s Prostornim planom Programima mjera, Detaljnijim planovima i projektima pravnih xxxxx x xxxx- xxxxx obavljanja javnih djelatnosti (ovlaštena komunalna poduzeća, ovlaštene građevinske i projektne tvrtke idr.)

- Dijelovi infrastrukturnih sustava mogu se izvoditi po fazama realizacije s time da svaka faza xxxx činiti funkcionalnu cjelinu.

- Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih infrastrukturnih građevina, trase, koridori i površine određene ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da one- moguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim planom.

5.2.1. VODOOPSKRBA

Članak 88.

Rješenje vodoopskrbne mreže definirano je na kartografskom prikazu Prostornog plana pod naslovom “ INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE vodoop-

skrba” u mjerilu 1: 25 000.

Članak 89.

/1/ Opskrba vodom na teritoriju općine Lobor teme- lji se na vodi iz zahvata “LOBOR ” i crpilišta “MLAČINE GRABARI”.

/2/Zakonom o vodama propisano je da područje na kojem se nalazi izvorište ili drugo ležište vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu, kao i područje na kojem se za iste potrebe zahvaća voda, xxxx biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdrav- stvenu ispravnost voda ili na njezinu izdašnost – zone sanitarne zaštite izvorišta.

/3/Zaštita izvorišta po zonama sanitarne zaštite pro- vodi se sukladno Odlukama i Programu mjera sanacije.

/4/Korištenje svih postojećih te planiranih građe- vina, uređaja i zemljišta na predmetnom području zona sanitarne zaštite izvorišta xxxx xx provoditi sukladno Odlukama, odnosno korisnici izvorišta, druga poduzeća, individualni poljoprivrednici i drugi građani, korisnici i vlasnici zemljišta i objekata u zaštitnim zonama, dužni su koristiti svoje zemljište i objekte, te vršiti radnje na način da ne ugroze kvalitetu vode crpilišta, izvorišta i zahvata, u skladu sa zakonom, posebnim propisima i Odlukama o zaštiti izvorišta, odnosno u zonama sanitarne zaštite izvorišta s kojima moraju biti usklađeni i svi zahvati u prostoru na predmetnom području, dopustivom gradnjom smatra samo xxx xxxx nije u suprotnosti s navedenim dokumentima i propisima.

/5/Predmetno područje pripada slivu osjetljivog po- dručja (Dunavski sliv-osjetljivo) te je potrebno pridržavati se odredbi važećih Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja i preporuka i načela iz Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi o korištenju gnojiva, od- nosno II. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.

/6/Na osjetljivim područjima i slivovima osjetljivih područja je, zbog postizanja ciljeva zaštite voda, potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komu- nalnih otpadnih voda, sukladno odredbama važećeg Pra- vilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Članak 90.

/1/Prostornim planom određuje se obveza priključe- nja svih naselja, zaseoka, stambenih i gospodarskih zona na području općine na javnu vodovodnu mrežu.

/2/Proširenje vodoopskrbne mreže xxxx za zado- voljiti potrebe za sanitarnom i pitkom vodom te protu- požarnom zaštitom.

Članak 91.

/1/Za osiguranje vodoopskrbe i povećanih potreba za vodom u budućem razdoblju potrebno je provesti istražne radnje za iznalaženje novih vodnih količina na području općine istraživanjem podzemlja i postojećih

izvora.

/2/Za svako korištenje voda koje prelazi opseg op- ćeg korištenja voda, odnosno slobodnog korištenja voda, potreban je ugovor o koncesiji ili vodopravna dozvola za korištenje voda sukladno važećem Zakonu o vodama, a provođenje postupka se provodi sukladno važećem Pravilniku o izdavanju vodopravnih akata te važećoj Uredbi o uvjetima davanja koncesije za gospodarenje korištenja voda.

/3/Prije samog izvođenja vodoistražnih radova investitor xx xxxxx ishoditi vodopravne uvjete Hrvatskih voda.

Članak 92.

Radi zaštite voda od zagađivanja i sprječavanja mogućeg djelovanja vanjskih faktora koji bi mogli utjecati na promjenu fizičkih, kemijskih, bakterioloških osobina, oko odabranog izvorišta potrebno je formirati zaštitne sanitarne zone u skladu s važećim propisima (zone nepo- sredne zaštite, uže zone zaštite i šire zone zaštite), za što je potrebno načiniti odgovarajuće elaborate i istraživanja.

Članak 93.

Razvodna mreža gdje god je moguće treba biti pr- stenasta. Granati sistem može se primijeniti samo xx xxxx- dinim dionicama gdje bi postavljanje prstenastog sistema iziskivalo velika materijalna ulaganja i neracionalnost.

Članak 94.

/1/Cjevovode vodovodne mreže u principu treba po- lagati u zeleni pojas i javne površine, a gdje to nije moguće u pješačke nogostupe. Xxxxxx postavljanja cijevi xxxx biti veća od granice smrzavanja. Principijelno xxxxxx polaganja bi trebala biti oko 1,2 - 1,5 m od površine xxxxxx.

/2/Na prijelazima ispod prometnica (ulice, ulaz u dvorište, površine presvučene asfaltnim zastorom, beto- nom i sl.) vodovodnu cijev treba ugraditi u odgovarajuću obložnu (zaštitnu) cijev.

/3/Zabranjeno je navažanje materijala i povećanje nadsloja iznad trase postojećih cjevovoda.

/4/Kod paralelnog vođenja i križanja sa kanaliza- cijskim instalacijama treba voditi računa da kota tjemena kanalizacijskih cijevi uvijek bude niža od kote dna vo- dovodnih instalacija.

/5/Križanja vodovodne i kanalizacijske instalacije izvoditi pod kutom 60°-90° uz vertikalni razmak naj- bližih točaka od min. 0,5 m’ i izgradnju čvrste barijere između njih.

/6/Najbliže točke čvrstih objekata (šahtova, stupo- va, parapeta, zidova i sl.) u odnosu na vodovodne insta- lacije do vodomjernog okna i u odnosu na vodomjerno okno ne smiju biti po horizontali na udaljenosti manjoj od 2,0 m’.

/7/Visoko zelenilo (drveće), potrebno je zasaditi na udaljenost minimalno 2,0 m od cjevovoda.

Članak 95.

Na križanjima i odvojcima pojedinih cjevovoda tre- baju se ugraditi zasuni kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona. Zasuni se moraju postavljati u zasunske komore.

Članak 96.

Za proizvodne djelatnosti koje za tehnološke po- trebe ne trebaju kvalitetnu vodu za piće, a istovremeno su veliki potrošači vode treba izgraditi vlastite vodoop- skrbne sisteme.

Članak 97.

Minimalne dimenzije cijevi vodoopskrbnog susta- va, radi zadovoljavanja protupožarnih uvjeta ne trebaju biti manje od F 100 mm. Izuzetno na kraćim dionicama mogu se upotrijebiti i cijevi F 80 mm.

Članak 98.

/1/Ako na dijelu građevinskog područja na kojem se gradi objekt postoji vodoopskrbna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, objekt je obavezno priključiti na vodovodnu mrežu.

/2/Sve radnje koje će biti poduzete vezano za prelaganje vodoopskrbnog cjevovoda i proširenja mreža vodoopskrbnih i odvodnih cjevovoda, izvodit će se na teret investitora za što je potrebno da investitor potpiše ugovor o izvedbi radova sa Zagorskim vodovodom d.o.o. o međusobnim pravima i obavezama.

/3/Kod eventualnih oštećenja vodovodnih instala- cija odvodnje prilikom zahvata na predmetnim površina- ma, investitor ili izvođač xxxxx xx kvar odmah prijaviti Zagorskom vodovodu d.o.o. Zabok. Spomenute kvarove otklanja isključivo Xxxxxxxx vodovod, a troškovi idu na teret investitora. Prilikom izvođenja radova osobito treba voditi računa o: higijensko-tehničkoj zaštiti vodoopskrb- nih instalacija, vode za piće i zaštita okoliša.

Članak 99.

Ako na dijelu postoji izgrađena mreža, a potrebe za vodom pojedinog objekta xx xxxx, xxxx xx izvršiti re- konstrukcija mreže kako se ne bi poremetilo snabdjevanje postojećih potrošača.

Članak 100.

Postojeći lokalni izvori (bunari, cisterne i sl.) tre- baju se održavati a zatrpavanje bunara moguće je prema vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda.

Članak 101.

/1/U urbanim naseljima uz javne prometnice izvodi se vodoopskrbna mreža s protupožarnim hidrantima sukladno važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje od požara.

Članak 102.

Objekti gospodarske i turističke namjene xxxx xx površina btto izgrađenosti veća od 2000 m2 i čestica veća od 10000 m2 moraju biti pokriveni hidrantskom internom mrežom s uređajima za protupožarnu zaštitu.

5.2.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Članak 103.

Rješenje glavnih trasa kolektora definirano je na kartografskom prikazu Prostornog plana pod naslovom “INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE„ ODVOD- NJA OTPADNIH VODA u mjerilu 1:25 000.

Članak 104.

Odvodni sustavi te sekundarna mreža izgradit će se i koristiti prema odredbama Zakona o vodama, vodoprivrednoj osnovi i ostalim aktima koji reguliraju ovu problematiku.

Članak 105.

/1/Općina Xxxxx xx prema studiji izvedivosti susta- va odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda potpala pod aglomeraciju Zlatar – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica

– Konjščina – Lobor.

/2/Za naselja sa manjim brojem stanovnika, a koja xx xxxxx povezati u zajednički sustav, dozvoljava se izgradnja septičkih ili sabirnih jama u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela, na minimalnoj udaljenosti 1 m od međe.

/3/Planiranim stanjem odvodnje obuhvaćeni su objekti odvodnje iz projekta aglomeracije 1 i 2 faza, (ostali kanalizacijski cjevovodi biti će predmet 3 faze projekta odvodnje aglomeracije).

Članak 106.

Za odvodnju otpadnih voda iz industrijskih i gos- podarskih zona, ovisno o tehnološkom procesu obavezno predvidjeti predtretmane prije upuštanja u zajednički komunalni sustav.

Članak 107.

Unutarnju mrežu odvodnih sustava za odvodnju industrijskih otpadnih voda projektirati i izvoditi tako da bude omogućeno uzimanje uzoraka i mjerenje količine otpadne vode prije ispusta u komunalni odvodni sustav.

Članak 108.

Za naselja za koja se predviđa izgradnja uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kod projekti- xxxxx i izgradnje odvodnih sustava predvidjeti razdjelni sustav odvodnje.

Članak 109.

Nivelete odvodnih kanala polagati prema uvjetima u priključnim točkama, ali gdje je god moguće treba se omogućiti odvodnja podrumskih etaža.

Članak 110.

Minimalni profili cijevi utvrđivat će se hidraulič- xxx proračunom, ali ne bi trebali biti manji od F 200 mm.

Članak 111.

Na svim lomovima trase obavezno je predvidjeti reviziona okna. Reviziona okna treba predvidjeti također i na mjestima priključaka pojedinih objekata.

Članak 112.

Visinski položaj odvodne mreže treba projektirati i izvoditi tako da bude visinski smještena ispod vodoop- skrbnih cjevovoda.

Članak 113.

U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:

- vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari xxxx xx maksimalno dozvoljenih,

- vode koje sadrže materije koje razvijaju opasne ili upaljive plinove,

- vode koje imaju temperaturu veću od 30° C,

- vode onečišćene sa većom količinom krutih tvari koje bi xxxxx oštetiti kanal i ugroziti sustav za odvodnju.

Članak 114.

Cijevni materijali za izvedbu kanalizacije trebaju biti tako odabrani da u potpunosti osiguravaju vodone- propusnost sistema.

Članak 115.

Za sve građevinske objekte, koji se grade na

području gdje postoji izgrađen kanalizacioni sustav obavezno je kod izdavanja dozvole za gradnju uvjetovati priključenje istog na kanalizacioni sustav.

Članak 116.

Članak xx xxxxxx.

Članak 117.

/1/Na dijelovima gdje sustav nije izgrađen, potreb- no je predvidjeti ispuštanje otpadnih voda u septičke ili sabirne xxxx, odnosno pročišćavati iste putem vlastitog biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s is- puštanjem pročišćene otpadne vode u površinske vode sukladno važećoj Metodologiji primjene kombiniranog pristupa. Metodologija kombiniranog pristupa primjenju- je se za ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u površinske vode za onečišćivanje koji ispuštaju:

- sanitarne otpadne voda s ulaznim opterećenjem većim od 50 ES;

- biorazgradive industrijske otpadne vode s ula- znim opterećenjem većim od 50 ES;

- industrijske otpadne vode sa specifičnim one- čišćujućim tvarima, prioritetnim i prioritetnim opasnim tvarima;

- komunalne otpadne vode.

/2/Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda iz zahvata u podzemne vode iznimno je dopušteno samo neizrav- no, i to u slučajevima xxxx xx prijamnik tih voda toliko udaljen od mjesta zahvata odnosno mjesta ispuštanja da bi odvođenje pročišćenih otpadnih voda prouzročilo nesrazmjerne materijalne troškove u odnosu na ciljeve zaštite podzemnih voda te ako se dokaže da ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemne vode nema nega- tivnog utjecaja na stanje podzemnih voda i vodnoga oko- xxxx. Neizravno ispuštanje u podzemne xxxx xx neizravno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemne vode s procjeđivanjem kroz potpovršinske filterske slojeve. U iznimnim slučajevima, xxxx xx dozvoljeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda (svih izvora onečišćenja) u podzemne vode nužno je voditi računa o onečišćujućim tvarima čije se ispuštanje zabranjuje i razlikovati ih od onečišćujućih tvari čije se ispuštanje ograničava. Nave- dene činjenice dokazuju se na temelju analize utjecaja

~neizravnog ispuštanja pročišćenih otpadnih voda na stanje podzemnih koje bi xxxxx biti pod utjecajem toga ispuštanja ograničava.

/3/Za prihvat oborinskih i/ ili otpadnih voda nije dozvoljena izgradnja upojnih zdenaca.

5.2.3. ELEKTROOPSKRBA

Članak 118.

Prostornim planom utvrđena je distribucija elektro- energetske mreže na teritoriju općine. Rješenje elektroe- nergetske mreže definirano je na kartografskom prikazu Prostornog plana pod naslovom INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE ELEKTROENERGETSKA MRE-

ŽA u mjerilu 1: 25 000.

Članak 119.

Članak xx xxxxxx

Članak 120.

/1/Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih

elektroenergetskih građevina (dalekovodi 10 (20) kV i transformatorske stanice) kao i kabliranje pojedinih dijelova trase vodova visokog napona na prolazu kroz građevinska područja određuje se aktima za građenje prema rješenjima ovog Plana, Urbanističkih planova uređenja i uvjetima koje utvrđuje HEP.

/2/Unutar središnjeg dijela naselja Lobor i zaštiće- nih dijelova naselja obavezno treba predvidjeti kabliranje vodova.

/3/Ormariće za mjerenje potrošnje postavljati na dijelove pročelja koji nisu vidljivi xx xxxxx.

Članak 121.

Prostorni plan uređenja općine određuje zaštitne koridore za postojeće zračne elektroprijenosne uređaje i to kako slijedi:

Visokonaponski i srednjenaponski nadzemni vodovi:

- za napon 10(20) kV16 m

odnosno građevine trebaju biti odmaknute od naj- bližeg dijela stupa (temelji i sl.) nadzemnog voda 10(20) kV napona 2 m te građevine visokogradnje trebaju biti odmaknute od najbližeg vodiča nadzemnog voda 6 m.

Niskonaponski nadzemni vodovi:

- za napon 0,4 kV 5 m

- odnosno građevine trebaju biti odmaknute od najbližeg dijela stupa (temelji i sl.) nadzemnog voda 0,4 kV napona 1 m te građevine visokogradnje trebaju biti odmaknute od najbližeg vodiča nadzemnog voda 2 m.

Članak 122.

Nije dozvoljena gradnja novih građevina u koridoru nadzemnih vodova - dalekovoda, osim iznimno, a na temelju uvjeta građenja koje utvrđuje HEP.

Prostor u navedenim koridorima xxxx biti uređen da onemogućava pojavu požara.

Članak 123.

Širina zaštitnog koridora podzemnog VN xxxxxx i NN xxxxxx iznosi:

Srednjenaponski podzemni vodovi:

- za napon 10(20) kV4 m Niskonaponski podzemni vodovi:

- za napon 0,4 kV2 m

Izgradnja unutar tih koridora moguća xx xxxx te- meljem suglasnosti odn. posebnih uvjeta građenja HEP-a.

Xxxxxx 000x.

Na području obuhvata planirana je izgradnja TS 20/0,4 kV s pripadajućim priključnim podzemnim srednjenaponskim 20 kV vodovima. Zaštitni koridori za transformatorske stanice (TS) 10(20)/0,4 kV iznose:

- Za kabelske TS – građevna čestica površine 7x7 m s kamionskim pristupom na javni put

- Za stupne TS – građevna čestica površine 4x7 m s kamionskim pristupom na javni put.

Ukoliko se TS gradi kao samostojeća udaljenost gradivog dijela čestice od granice građevne čestice iznosi 1 m, odnosno udaljenost građevnog pravca od regulacij- xxxx iznosi 2 m.

Najveća dozvoljena visina građevine trafostanice iznosi 4 m, a dozvoljena je najviše jedna etaža.

Pristupni put trafostanici treba ispravno predvi- djeti kako bi u svako xxxx xxxx bio omogućen prilaz kamionskom vozilu s ugrađenom dizalicom za dopremu energetskog transformatora i pripadajuće opreme.

Trase priključnih xxxxxx 10(20) kV određuju se projektnom dokumentacijom. Gdje god je to moguće, pri- ključni kabeli 10(20) xX xxxx se po javnim površinama.

Članak 124.

Prostorni plan određuje obvezu izvedbe javne rasvjete na javnim površinama svih naselja, jačine i ras- xxxxxx ovisno o sadržajima pojedinih lokacija odn. zona.

Članak 125.

Uvjeti uređenja za javnu rasvjetu utvrđuju se akti- ma za građenje ili izvodom iz prostornih planova nižeg xxxx, a xxxx xx predviđeno ovim Planom. Obvezatna je suglasnost, odn. posebni uvjeti uređenja koje izdaje HEP.

Članak 126.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetske objekte tako dimenzionirati da mogu podmiriti sve elektroenergetske potrebe planiranih sadržaja naselja i okolnih naselja vezanih na ovu mrežu.

Članak 127.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata obavezno se pridržavati svih tehničkih propisa, a naročito o sigurnosti i zaštiti. Obavezno se pridržavati propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih obje- kata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastruk- turnih koridora.

Xxxxxx 000x.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

/1/Izgradnja fotonaponskih elektrana u obliku samostalnih građevina (koje nisu vezane uz pojedinu građevinu), građevine namijenjene proizvodnji električne ili toplinske energije iz drugih obnovljivih izvora (vode, vjetra, biomase, bioplina i sl.) te kogeneracijska postro- jenja moguća je u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene (I i K) prema uvjetima za izgradnju građevina poslovne i gospodarske namjene uz pridržava- nje uvjeta za izgradnju u pogledu visine, udaljenosti od rubova građevne čestice i sl.

/2/Postava foto naponskih ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih rješenja za korištenje alternativnih izvora energije moguća je na sve vrste gra- đevina i građevnih čestica koje se grade u građevinskom području naselja i u građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naselja. Pri njihovoj izgradnji potrebno se pridržavati uvjeta za izgradnju pomoćnih građevina u pogledu visine, udaljenosti od rubova čestice i sl.

/3/Izgradnja fotonaponskih elektrana u obliku samostalnih građevina izvan građevinskih područja nije moguća na vrijednom obradivom tlu, šumskom zemljištu, vodozaštitom području, na području zaštićenih dijelova prirode, ekološke mreže, zaštićenog krajolika, osobito vrijednog predjela – prirodnog i kultiviranog krajobra- za, zonama kulturne xxxxxxx (zone zaštite i ekspozicije kulturnog dobra) utvrđenih ovim Planom.

/4/Izgradnja fotonaponskih elektrana u obliku samostalnih građevina izvan građevinskih područja

moguća je uz ograničenje maksimalne površine za takav zahvat do 10.000 m2. Lokacija takvih građevina xxxx biti udaljena najmanje 100 m od najbližeg građevinskog područja i od drugog takvog postrojenja.

/5/ Planom nije predviđena izgradnja sustava vjetroelektrana (vjetroparkova) na području Općine. Dozvoljena je izgradnja manjih vjetroagregata kao pomoćnih građevina uz postojeće ili nove građevine. Najveća dopuštena visina takvih vjetroagregata iznosi 10 m, a xx xxxx čestice moraju biti udaljeni najmanje polovicu svoje visine.

/6/ Gradnja sustava za dobivanje energije iz obnov- ljivih izvora u naseljima koja su zaštićena kao povijesne cjeline i u kontaktnim zonama takvih naselja podliježe uvjetima koje propisuje nadležna služba zaštite. U načelu kod izbora smještaja ovih građevina xxxxx xxxx birati loka- cije da se što manje naruši izgled naselja, karakteristične vizure na povijesna naselja ili pojedinačne građevine koje imaju status kulturnog dobra.

/7/Povezivanje, odnosno priključak obnovljivog izvora energije (vjetroelektrane/sunčane elektrane) na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće xxxx- sformatorske stanice smješten u granicama obuhvata planirane vjetroelektrane/sunčane elektrane i priključnog dalekovoda/xxxxxx xx postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu transformatorsku stanicu. Toč- no definiranje trase priključnog dalekovoda/xxxxxx utvr- đuje se prihvaćenim Elaboratom optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu i dobivenim pozitivnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

5.2.4.POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

Članak 128.

/1/Prostornim planom uređenja općine utvrđen je sustav elektroničke komunikacije na teritoriju općine (kartografski prikaz: pod naslovom INFRASTRUKTUR- NI SUSTAVI I MREŽE – ELEKTRONIČKE KOMUNI-

KACIJE u mjerilu 1: 25 000).

/2/Način gradnje elektroničke komunikacijske mreže prikazan je idejnim rješenjem mreže elektroničkih komunikacija. Pri izradi projekata za pojedine segmente mreže elektroničkih komunikacija unutar obuhvaćenog područja može doći do odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, proizišle iz predloženog projektnog rješenja. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

Članak 129.

/1/Vodove elektroničkih komunikacija potrebno je voditi podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina.

/2/Kod međunarodnog, magistralnog i međumje- snog povezivanja vodovi se vode podzemno slijedeći xx- xxxxxx prometnica. Iznimno xxxx xx to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i izvan koridora prometnica vodeći računa o pravu vlasništva.

/3/Razvoj mreže elektroničkih komunikacija po- trebno je planirati u skladu sa suvremenim tehnološkim

rješenjima. Vodove treba izvoditi na za to propisima određenim dubinama.

/4/U blizini građevina elektroničkih komunikacija, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili po- dizati nove građevine koje bi xx xxxxx oštetiti ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, sukladno posebnim propisima potrebno je pribaviti suglasnost vlasnika komunikacij- xxxx voda, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada.

/5/Glavnu trasu novo planirane XX xxxxx usmjeriti na postojeću komutaciju, treba predvidjeti mogućnost za montažu komunikacijsko-distributivnih čvorova kabinetskog tipa, dimenzija 2x1x2 m za koju lokaciju je potreban EE priključak ali nije potrebno formirati zaseb- nu katastarsku česticu. Potrebno predvidjeti mogućnost za realizaciju zračne distributivne Cu i FTTx mreže uz zajedničko korištenje postojećih EE stupova kao i ugrad- nju novih TK stupova.

/6/Omogućiti zaštitu i korištenje površina i pojaseva

- koridora postojeće kabelske kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže za pojačavanje elektroničkih komunikacijskih kapaciteta u svrhu pružanja naprednih širokopojasnih usluga.

/7/Omogućiti korištenje površina i pojaseva - ko- ridora svih lokalnih, županijskih i državnih cesta za do- gradnju i rekonstrukciju postojeće kabelske kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže, kao i izgradnju nove.

/8/Pri planiranju i izgradnji cestovnih građevina potrebno je planirati polaganje cijevi za telekomuni- kacijske kablove te razmještaj antenske mreže novih telekomunikacijskih tehnologija.

/9/Osigurati razvoj širokopojasnog pristupa s ciljem revitalizacija ruralnih područja definiranjem sustava telekomunikacijskih veza pomoću koridora, trasa kroz građevinska područja naselja i površina za izdvojene namjene te kroz ostala područja šumskih i poljoprivred- nih površina. Ruralnom stanovništvu treba osigurati suvremeni infrastrukturni standard.

/10/Za razvoj naselja, turističke ponude, uspostav- ljanje visokog stupnja kontrole zaštite, upravljanja i dr. od izuzetne važnosti poboljšati i obnoviti postojeću EKI, te predvidjeti izgradnju nove EKI na područjima na kojima se održavaju sportska natjecanja, društvene aktivnosti te na rubnim područjima PP u sklopu osiguravanja suvre- menog infrastrukturnog standarda.

Članak 130.

/1/U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građe- nja ili građevne dozvole potrebno je uvjetovati izgradnju priključne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od građevine do granice vlasništva zemljišta na kojem se građevina gradi prema uvjetima regulatora i posebnih propisa.

/2/Za sve planirane gospodarske, stambeno-po- slovne i stambene zgrade te zgrade javne i društvene namjene predvidjeti izgradnju kabelske kanalizacije do najbliže točke konekcije s postojećom, a sve prema Za- konu o elektroničkim komunikacijama i odgovarajućim

Pravilnicima. Isto vrijedi i za sve gospodarske i sport- sko-rekreacijske zone.

Članak 131.

/1/Pojedini elementi mreže elektroničkih komuni- kacija (primjerice ormari (kabineti) za smještaj UPS-a, kabelski izvodi, montažni kabelski zdenci i sl.) mogu se postavljati na javne površine.

/2/Omogućiti korištenje javnih površina za postavu javnih telefonskih govornica (JTG) u svim naseljima. Omogućiti postavu 1 JTG prilagođene za potrebe osoba s invaliditetom (osigurati nesmetan pristup JTG bez za- preka - stepenice, stupići i slične barijere). JTG smještaju se prvenstveno uz sadržaje društvenih djelatnosti i glavna prometna raskrižja u naseljima.

/3/Prilikom postavljanja opreme na javne površine ne smiju se smanjivati širine biciklističkih i pješačkih staza ispod najmanje dopuštenih dimenzija.

Članak 132.

/1/Koncesionari na području mobilnih komunika- cijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih mreža elektroničkih komunikacija.

/2/Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infra- strukture pokretnih mreža elektroničkih komunikacija, grade se građevine komunikacijske infrastrukture uz poštivanje uvjeta građenja, posebnih propisa i normi za takve vrste građevina.

/3/Točne lokacije građevina infrastrukture u po- kretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži ne određuju se u grafičkom dijelu plana. Zone elektroničke komuni- kacijske infrastrukture (u radijusu od 1000 m do 3000 m, kao i položaji aktivnih lokacija, koje predstavljaju EKI zone radijusa 100 m) utvrđuju se prostornim planom županije.

/4/Antenski sustavi u pokretnoj mreži elektroničkih komunikacija mogu xx xxxxxxx xxx antenski prihvati (elek- tronička komunikacijska oprema na postojećim građevi- nama), te elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na samostojećim antenskim stupovima.

/5/Samostojeći antenski stupovi pokretnih mreža u pravilu se smještava na zasebnoj građevnoj čestici s osiguranim kolnim pristupom izvan građevinskih po- dručja naselja.

/6/Izuzetno, samostojeći antenski stupovi se mogu smjestiti i unutar građevinskih područja ukoliko se dokaže da drugačije nije moguće ostvariti pokrivenost područja signalom. U xxx slučaju potrebno je poštivati sljedeće uvjete:

- u cilju zaštite zdravlja ljudi ne smiju se prekora- čivati temeljna ograničenja i granične razine propisane posebnim propisom u pogledu zaštite od elektromagnet- skih polja

- ne mogu se postavljati na lokacijama koje bi na- rušile sliku naselja s prilaznih komunikacija i u osnovnim vizurama

- najveća visina krovnih prihvata je 5 m iznad sljemena krova (ili plohe ravnog krova). Nije dozvoljeno postavljanje krovnih prihvata na zgradama dječjih usta- nova, škola domova za djecu i odrasle te na spomenicima

kulturne xxxxxxx. Izuzetno, postava antenskih prihvata moguća je na građevinama kulturne xxxxxxx u skladu s posebnim uvjetima Ministarstva kulture, Uprave za za- štitu kulturne xxxxxxx, nadležnog konzervatorskog odjela

- samostojeći antenski stupovi ne mogu se graditi na javnim zelenim površinama unutar naselja, unutar najuže zone zaštite kulturnih dobara (zona A i B), te na udaljenosti manjoj od 100 m od građevinskog područja građevina škola, dječjih vrtića i domova za djecu i odrasle. Udaljenost od drugih građevina xxxx iznosi minimalno visinu stupa.

- unutar predjela zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti bazne postaje i antenski prihvati mogu se postavljati obvezno uz suglasnost Ministarstva kulture

– Uprave za zaštitu prirode ili Upravnog tijela županije nadležnog za poslove zaštite prirode, ovisno o kategoriji zaštite

/7/Unutar zone elektroničke komunikacijske in- frastrukture uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više ope- ratora. lznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike da može primiti sve zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano područje signalom.

/8/Ukoliko je unutar zone planirane elektroničke komunikacijske infrastrukture već izgrađen samostojeći antenski xxxx/stupovi, xxxx xx moguće planirati izgradnju dodatnog stupa za ostale operatore/operatora.

/9/Dopušteno je postavljanje elektroničke komuni- kacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama (antenski prihvati) u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete gradnje. Antenski prihvati, koji se Postavljaju na postojeće građevine, ne planiraju se u dokumentima prostornog uređenja.

5.2.5.PLINOOPSKRBA

Članak 133.

Prostornim planom utvrđen je sustav plinoopskrbne mreže na teritoriju općine (kartografski prikaz: INFRA- STRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE PLINOOPSKRBA

u mjerilu 1: 25 000).

Članak 134.

Uvjeti za izgradnju magistralne i lokalne plinske mreže, te mjerno - redukcijskih stanica obuhvaćaju po- trebne sigurnosne udaljenosti od objekata, prometne i druge komunalne infrastrukture, u skladu sa pozitivnom zakonskom regulativom.

Članak 135.

Plinovodna mreža općine Lobor sadržavat će:

- mjesne plinovode

Članak 136.

Pri projektiranju i izvođenju plinovoda obavezno plinovode tako dimenzionirati da njihov kapacitet može zadovoljiti planirane potrebe za plinom predviđenih sa- držaja u ovom Planu, te okolnih naselja u koliko će se u njima graditi plinovodi.

Članak 137.

Pri projektiranju i izvođenju plinovoda obavezno se pridržavati svih tehničkih propisa, a naročito propisa o sigurnosti i zaštiti. Obavezno se pridržavati propisa- nih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 138.

Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih plinovo- da MRS određuje se aktima za građenje prema rješenjima ovog Plana, Urbanističkih planova uređenja, i uvjetima koje utvrđuje distributer.

5.2.6.VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 139.

/1/Uvjeti za regulaciju vodotokova:

Sve vodnogospodarske građevine xxxx xx izgraditi i koristiti u skladu sa Zakonom o vodama, planom uprav- ljanja vodnim područjem, Županijskim planom i ostalim aktima koji reguliraju ovu problematiku.

/2/U grafičkom dijelu plana prikazane su akumu- lacije Lobor – profil 3 (na potoku Xxxx xxxxx) i Lobor

– profil 4 (na potoku Xxxxx xxxxx) na slivu xxxxxx Xxxx. Prilikom razrade projektne dokumentacije može doći do manjih odstupanja od definiranih vrijednosti.

/3/Na području općine nalaze se vodotoci Reka sa pritokama Vinipotok, Xxxx xxxxx i Bučva, te vodotok Velika Reka s pritokom Šumi.

/4/Prema kartama opasnosti od poplava i kartama rizika od poplava za Republiku Hrvatsku, područje Op- ćine obuhvaća poplavna područja velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja velikih voda vodotoka Reka s pritocima Vinipotok i Bučva i vodotoka Velika Reka s pritokom Šumi.

/5/Obzirom na klimatske promjene i izmjene hidro- loških prilika, potrebno je prilikom planiranja zahvata u prostoru imati u vidu opasnosti i rizike od štetnog djelovanja voda i moguću promjenu poplavnih zona te planiranje uskladiti s istim.

Članak 140.

Pri izgradnji objekata infrastrukture i svih ostalih objekata bilo koje vrste, ukoliko ovi na bilo xxxx xxxxx dolaze u dodir s vodoprivrednim elementima i objektima, moraju se ishoditi vodopravni uvjeti.

Članak 141.

Radi zaštite naselja na području općine Lobor od brdskih bujičnih voda potrebno je sačiniti odgovarajuću dokumentaciju kojom bi se definirao ugrožen prostor i stupanj ugroženosti te vodotoke i sliv tretirati na način predviđen njima. Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda zahvate treba planirati na način da se očuva doprirodno stanje vodotoka.

Režim korištenja prostora unutar granica naselja treba uskladiti s navedenom dokumentacijom.

Članak 142.

Potrebno je obaviti radove na zaštiti od poplava, a vodeni režim ostalih potoka uravnotežiti povećanjem minimalnih protjecanja, a smanjenjem ekstremno veli-

kih protoka. Jedna od mjera za postizanje navedenog je izgradnja retardacionih objekata u slivu.

Članak 143.

Radi gradnje i održavanja regulacijskih i zaštit- nih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima vodotokova za izgradnju građevina, ograda, infrastrukturnih objekata, sadnju drveća i raslinja, xxxx- xxxxxxx materijala u svrhu povišenja xxxxxx te odlaganje građevinskog materijala, građa i sl. u pojasu od 20 m od vodotokova, odnosno 5 m od odvodnih kanala potrebno je od Hrvatskih voda ishoditi posebne uvjete.

Članak 144.

Prolaze instalacija ispod dna xxxxxx xxxxxx kod reguliranih korita moguće je ostvariti ukapanjem mini- malno 0,5 m tjemena cjevovoda ispod dna korita, a kod nereguliranih korita min 1,5 m ispod dna korita.

Xxxxxx 000x.

Ukoliko će se radovi izvoditi u podzemnoj vodi, dokumentacija treba predvidjeti mjere zaštite istih od one- čišćenja te upotrebu materijala koji ne utječu na kakvoću podzemne vode. Ista također treba sadržavati projektno rješenje zaštite predmetnih građevine od negativnog utjecaja podzemnih voda.

6.0.0.MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO – POVIJESNIH CJELINA

Članak 145.

/1/Ovim se planom propisuje zaštita prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštita prirodnih vrijednosti: a to su zaštićena područja, zašti- ćene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

//2/Ovim Planom predlaže se zaštita krajolika – Ivanščica, dok se mjerama prostornog plana štiti prirodni krajobraz – šire područje Starog Golubovca.

/3/U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti te zaštite i očuvanja prirodnog i kultiviranog krajobraza kao temeljne vrijednosti prostora treba:

- očuvati postojeće šumske površine, šumske ru- xxxx, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo uklanjanje, osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada,

- očuvati i unaprijediti, te obnoviti zapuštene poljoprivredne površine uz zadržavanje tradicijskog načina korištenja i parcelacije, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom;

- očuvati i njegovati izvorne i tradicijske sadržaje, poljodjelske kulture i tradicijski (ekološki) način obrade zemlje,

- kultivirani poljodjelski krajobraz potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri,te usmjeravati izgradnju zgrada interpolacijama unutar izgrađene strukture naselja. Moguća je izgradnja xxxx- dinačnih stambeno-gospodarskih cjelina u poljodjelskom prostoru seoskih naselja, ali na način da izgradnja ne izmijeni tradicijske osobitosti šireg prostora;

- očuvati prirodne značajke dodirnih područja uz povijesne građevine i sklopove, kao što su obale potoka, šume, kultivirani krajobraz– budući da pripadaju inte-

gralnom (prirodnom i kulturnom) naslijeđu;

- zabraniti pošumljavanje područja prirodnih travnjaka, a poticati intenzivno korištenje travnjaka, xxx xxxxxx košanica ili pašnjaka, i općenito održavanje ugroženih tipova travnjaka,

- smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva, a gdje god je to moguće poticat i biološko poljodjelstvo,

- treba očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno plavljenje rukavaca i dr.),

/4/Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodoto- ka s ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica, erozija) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, a ukoliko je takav zahvat neophodan korito obložiti grubo obrađenim kamenom.

/5/S ciljem očuvanja krajobraznih vrijednosti izvršena je analiza. krajobraza, istaknute su posebnosti krajobraza, utvrđena problematika područja i trendovi koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti te u skladu s xxx planirana je izgradnja koja neće ugrožavati izgled krajobraza, a osobito se štite panoramski vrijedne xxxxx xx vrhovi uzvisina.

/6/Pri oblikovanju građevina (posebno građevina izvan građevinskih područja naselja) treba koristiti ma- terijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

/7/Za radnje i zahvate koji mogu imati bitan utjecaj na ekološku mrežu potrebno je obavezno provesti postu- pak ocjene prihvatljivosti na ekološku mrežu propisan važećim Zakonom o zaštiti prirode i važećim Pravilni- kom o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu.

/8/Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopušte- nje nadležnog tijela državne uprave sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode.

/9/Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u skladu s važećim Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.

/10/Na području Općine - vršni dio Ivanščice, utvr- đena su ugrožena i rijetka staništa (šuma gorskog javora i mjesečarke te šuma bukve sa širokolisnim gladcem), te ciljne vrste očuvanja crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) i modra sasa (Pulsatilla vulgaris ssp. grandis) za koje treba provoditi slijedeće mjere očuvanja:

- Gospodarenje šumama provoditi sukladno na- čelima certifikacije šuma,

- U gospodarenju šuma osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fi- ziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice,

- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip;

ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring).

- Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktiv-

nosti

- Moguće je provoditi šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu uz posebno dopuštenje Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode.

/11/Uredbom o ekološkoj mreži, a temeljem va- žećeg Zakona o zaštiti prirode, vršni dio Ivanščice (HR 2000371) dio je ekološke mreže Natura 2000. Ivanščica je odabrana za očuvanje povoljnog stanja populacija vrsta: Corduleaster heros – xxxxxx xxxxxxx, Euplagia quadri- punctaria – danja medonjica, Leptidea morsei – Grundov xxxxxx bjelac, Lycaena dispar – kiseličin vatreni plavac, Myotis bechsteinii – velikouhi šišmiš, Pulsatilla vulgaris ssp. grandi – modra sasa, Xxxxxxx alpina – alpinska stri- zibuba. Za radnje i zahvate koji mogu imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti na ekološku mrežu propisane važećim Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu.

/12/Nove lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih xxxxxxxx xxxxx planirati izvan područja pred- viđenih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, izvan područja rijetkih i ugroženih tipova staništa i jezgre preliminarne Nacionalne ekološke mreže.

/13/Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

/14/Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama xxxxxx- nih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.

/15/potrebno je očuvati biološke vrste značajne za stanišne tipove karakteristične za to područje, te zašti- ćene i strogo zaštićene divlje svojte i ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme na njihova staništa.

/16/Pri odabiru lokacije za elektrane na obnovljive izvore energije izbjegavati područja rasprostranjenosti ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili ugro- ženih vrsta flore i faune te uzeti u obzir karakteristike vodnih resursa i elemente krajobraza, a posebno ciljeve očuvanja ekološke mreže i moguće kumulativne utjecaje više planiranih elektrana.

/17/Planiranje gospodarskih i drugih zona, proširi- vanje postojećih građevinskih područja i zahvata izvan građevinskih područja, planirati na način da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih xxxxxx- nih tipova, te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta.

6.1.0. MJ ER E ZAŠTITE U XX XXXX SA KATEGORIJOM ZAŠTITE

Članak 146.

Prirodni i kultivirani krajobrazi, povijesna naselja i njihovi dijelovi, graditeljski sklopovi, povijesne građe- vine, povijesno memorijalni spomenici i arheološki lo- kaliteti moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u razvitak Općine, što podrazumijeva zaštitu, očuvanje i unapređenje:

- prirodnog i kultiviranog krajobraza

- tradicijskog načina korištenja i parcelacije poljo- djelskih površina

- povijesnih trasa puteva

- tradicionalnih cjelina u izvornom okruženju i graditeljskoj morfologiji

- tradicijskih građevina

- prirodnih značajki kontaktnih područja povijesnih građevina i sklopova

- povijesnih toponima i etno značajki

/1/Prostor teritorija Općine Lobor obuhvaćen je različitim kategorijama zaštite, od kojih su samo neke kroz prethodnu dokumentaciju kartirane i registrirane kod nadležnih tijela državne uprave, a ovim se Planom predlažu uz navedeno i nove zone zaštite (kartografski prikazi UVJETI KORIŠTENJA U SKLADU SA ZAŠTI- XXX PRIRODNE I KULTURNE XXXXXXX u mjerilu 1: 25 000 i 1: 5 000).

2/U skladu sa stupnjem zaštite ovim se Planom određuje izrada detaljnije prostorne dokumentacije i određuje obvezni postupak ishođenja suglasnosti od Ministarstava kulture Xxxxx za zaštitu kulturne xxxxxxx i obvezni postupak ishođenja uvjeta zaštite prirode za pojedine objekte izvan granica građevinskog područja za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku utvrđene posebnim propisom i za zahvate koji obuhvaćaju područje dviju ili više županija.

/4/Ured državne uprave u Županiji, nadležan za poslove zaštite prirode utvrđuje posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanja akata za građenje i izvođe- nje radova i zahvata na području značajnog krajobraza, park - šume, spomenika parkovne arhitekture, te izvan granica građevinskog područja (u skladu s važećom zakonskom regulativom).

/3/Planom se zadržava i unapređuje zaštita kulturno povijesnih dobara, registriranih spomenika kulture kao i spomenika za koje se predlaže upis u registar, a prema slijednoj tabeli:

TABELARNI PRIKAZ NEPOKRETNIH KUL- TURNIH DOBARA I KULTURNO POVIJESNIH VRIJEDNOSTI NA TERITORIJU OPĆINE LOBOR

3.2. Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturno povijesnih vrijednosti Općine Lobor

Povijesna naselja i dijelovi naselja

1.2.	Povijesna naselja seosko gradskih obilježja	Status zaštite	Prijedlog kategorije
1.2.1	Lobor, povijesna jezgra naselja	E/ZPP	2
1.3.	Povijesna naselja seoskih obilježja	Status zaštite	Prijedlog kategorije
1.3.1	Cebovec, zaselak Bratkovići	E/ZPP	3
1.3.2	Lobor, zaselak Beljaki	E/ZPP	3
1.3.4	Petrova Gora, zaselak Kralji	E/ZPP	3
1.3.5	Petrova Gora, Galunići	E/ZPP	3
1.3.6	Stari Golubovec, Xxxxxx	E/ZPP	3
1.3.7	Stari Golubovec, Xxxxxx	E/ZPP	3
1.3.8	Vinipotok, Bezaki Gornji	E/ZPP	3

Povijesne građevine i graditeljski sklopovi

2.1.	Profana graditeljska baština	Status zaštite	Prijedlog kategorije
2.1.1	Xxxxxx Xxxxx, Markuš brijeg, Lobor	Z-1905	1
2.2.	Crkve i kapele	Status zaštite	Prijedlog kategorije
2.2.1	Župna crkva sv. Ane i kurija župnog dvora, Lobor	Z-2367	2
2.2.2	Crkva sv. Xxxxxx Xxxxxx (Xxxxx božja Gorska), Lobor	Z-4325	2
2.2.3	Xxxxxx xx. Xxxxxx, Xxxxx	Z-2362	2
2.2.4	Xxxxxx xx. Xxxxx, Xxxxxxx Gora	Z-2844	2
2.2.5	Dvorska xxxxxx xx. Xxxxxxxxx, Xxxxxxxxx	Z-1905	2
2.3.	Kapele poklonci i raspela	Status zaštite	Prijedlog kategorije
2.3.1	Pil sv. Xxxxxx Xxxxxxxxxxx, Lobor	E/ZPP	2
2.3.2	Pil –poklonac Pieta, Xxxxx	E/ZPP	2
2.3.3	Xxxxxx poklonac, Stari Golubovec, Xxxxxx	E/ZPP	3
2.3.4	Xxxxxx poklonac, Petrova gora/Petovagorska	E/ZPP	3
2.3.5	Xxxxxx poklonac, Petrova Gora	E/ZPP	3
2.3.6	Raspelo, Završje Loborsko	E/ZPP	3
2.4.	Stambene građevine	Status zaštite	Prijedlog kategorije
2.4.2	Tradicijska drvena kuća, Lobor, Trg sv.Ane 15	E/ZPP	3
2.4.3	Tradicijska drvena kuća, Velika Petr.160	E/ZPP	3
2.4.5	Tradicijska kuća, Bolfek, Petrova Gora	E/ZPP	2
2.5.	Građevine javne namjene	Status zaštite	Prijedlog kategorije
2.5.1	Zgrada stare općine, Lobor	E/ZPP	3
2.5.2	Zgrada stare škole, Lobor	E/ZPP	3
2.5.3	Zgrada stare škole, Petrova Gora	E/ZPP	3
2.5.5	Zgrada upravitelja rudnika, Stari Golubovec	E/ZPP	3
2.6.	Gospodarske i industrijske građevine	Status zaštite	Prijedlog kategorije
2.6.1	Mlin na xxxxxx Xxxxxxxxxx, Xxxxx, Xxxxxxxxxxxx	E/ZPP	2
2.6.2	Mlin i xxxxxx Xxxxxxxxx, Xxxxx	E/ZPP	3
2.6.3	Xxxxxx podrum Xxxxxxxxx, Xxxxx	E/ZPP	3
2.6.4	Ostaci starih ugljenokopa, Stari Golubovec	E/ZPP	3
2.6.5	Ciglana Markušbrijeg	E/ZPP	3
2.6.6	Mlin, Završje Loborsko 38	E/ZPP	3
2.6.7	Lokalitet stare pilane, Lobor	E/ZPP	3
2.7.	Etnološke građevine	Status zaštite	Prijedlog kategorije
2.7.1	Potez tradicijskih klijeti, Xxxxx	E/ZPP	2
2.7.2	Potez tradicijskih klijeti, Petrova Gora	E/ZPP	3
2.7.3	Nekoliko tradicijskih klijeti, Bezaki gornji	E/ZPP	3
2.8.	Obrambene građevine	Status zaštite	Prijedlog kategorije
2.8.1	Stari grad, castrum Pusti Lobor, Lobor	E/ZPP	2
3.0	Memorijalna područja i obilježja	Status zaštite	Prijedlog kategorije
3.0.1	Mjesno groblje, Xxxxx	E/ZPP	3
3.0.2	Mjesno groblje, Petrova Gora	E/ZPP	3

4.0	Arheološki lokaliteti i područja	Status zaštite	Prijedlog kategorije
4.0.1	Crkva sv. Xxxxxx Xxxxxx sa samostanom, grobljem i naseljem, predpov., antika, srednji vijek	Z-4325	-
4.0.2	Srednjevjekovna utvrda Loborgrad	PR	-
4.0.4	Xxxxx, Xxxxxxxxxxx, vila rustica, antika	E/ZPP	-
4.0.5	Lobor, oranica, stela, antika	E/ZPP	-
4.0.6	Xxxxx, pećina,podno Xxxxxx Xxxxxx, prapovijest	E/ZPP	-
4.0.7	Xxxxx, župni dvor, srednjovjekovna crkva i groblje	E/ZPP	-
4.0.8	Petrova Gora, xxxxxx xx. Xxxxx s grobljem, sred.vijek,	Z-2844	-
4.0.9	Petrova Gora, lokalitet kapele sv. Sebastijana, srednji vijek	E/ZPP	-
4.0.10	Velika Petrovagorska, srednjovjekovni burg Velika	E/ZPP	-
4.0.11	Vinipotok, Sleme, arhitektura,srednji vijek	E/ZPP	-
4.0.12	Vinipotok, Xxxxx zub, arhitektura, srednji vijek	E/ZPP	-
6.0.	Posebno vrijedne zone krajobraza (kulturnog krajobraza)	Status zaštite	Prijedlog kategorije
6.0.1	Krajolik oko svetišta sv. Xxxxxx Xxxxxx, Lobor	PR	1
6.0.2	Krajolik oko kapele sv. Petra	PR	2
6.0.3	Kulturni krajolik južne padine Ivančice	PR	2
7.0.	Povijesni toponimi
7.0.1	Xxxxxx xxxxx, stari naziv za Vinipotok
7.0.2	Poklon, lokalitet vezan uz prvi vizualni kontakt s crkvom Xxxxxx Xxxxxx
7.0.3	Xxxxx, stara pilana u kotlini ispod Pustog Lobora

Z,P - Kulturno dobro upisano u registar nepokret- nih kulturnih dobara

PRprijedlog zaštite

E/ZPP-evidentirane kulturno povijesne vrijednosti lokalnog značaja, zaštita odredbama prostornog plana

*4.0 u skladu sa pravilnikom o izradi konzerva- xxxxxx podloge Ministarstva kulture xxxxxx za zaštitu graditeljske xxxxxxx nije registrirani na području općine

Članak 147.

/1/Mjerama stroge zaštite kulturnog krajobraza zaštićena xx xxxx:

- Svetišta Majke Božje Xxxxxx

/2/Mjerama nešto blaže zaštite kulturnog krajobra- za zaštićene su zone:

- Krajolik oko kapele sv. Xxxxx

- južne padine i podgorje Ivanščice

/3/Prilikom izrade detaljnije prostorno – planske dokumentacije potrebno je posebnu pažnju posvetiti regulaciji vodotoka i to tako da se što manje utječe na izmještanje toka prirodnog meandriranja i time sačuva prirodni izgled korita. Zabranjena je regulacija linijskim kanalima.

/4/Unutar zone gospodarske namjene moguće je predvidjeti objekte manjih volumena, visokokvalitetnog oblikovanja sa hortikulturnim rješenjem visokog zelenila, kako bi se umanjio konflikt u prostoru.

/5/Zone označene kao ozelenjene i pejsažne povr- xxxx xxxxx zadržati bez mogućnosti širenja građevinskih zona.

/6/Sve zone označene šumom i šumskim zemljišti- ma, kao specifično prirodno bogatstvo i dobra od interesa Republike Hrvatske, zaštititi i koristiti na način određen Zakonom o šumama i posebnim propisima.

/7/Za padine vinograda potrebno je izraditi katastar vinograda sa pripadajućim objektima (klijeti, gospodar-

ske građevine, stambene građevine), a na padinama je dozvoljena gradnja u skladu sa odredbama ovog Plana za gradnju klijeti i vinskih podruma.

/8/Za sve dijelove naselja i zaseoke izdvojene u ta- beli članka 146. koji su vrednovani kategorijama zaštite 2. i 3., obvezna je Suglasnost nadležnog odjela Ministarstva kulture kod bilo kakvih zahvata u prostoru.

/9/Povijesna naselja i dijelovi naselja, građevine i sklopovi, arheološki lokaliteti, memorijalna baština, gra- đevine niskogradnje i područja kultiviranog krajobraza, navedeni tabelarno, u popisu i u kartografskim prikazima smatraju se zaštićenima i podliježu odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci xx xxxxx i oblici graditeljskih i drugih zahvata na prirodnim i kulturnim dobrima kako su navedena u članku 146. ovog Plana.

/10/Zaštićenim građevinama kod kojih su utvrđena svojstva kulturnog dobra i na koje se obvezatno primjenju- ju sve zakonske odredbe, smatraju se sve građevine koje su u ovom Prostornom planu popisane kao kulturna dobra upisana u Registar (Z) te zaštićena ovim Planom (ZPP).

stavak /11/ xx xxxxxx

/12/Ovim prostornim planom evidentirana su ne- pokretna kulturna dobra lokalnog značaja navedena u članku 146. stavak /3/, koja se štite mjerama i odredbama ovog Plana.

/13/Propisanim mjerama (važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja Ministarstvo kulture 1995.,1998.) utvrđuju se obvezatni upravni postupci xx xxxxx i oblici graditeljskih zahvata na gradnjama i lokalitetima s obilježjima kulturnog dobra. Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu slijedeći zahvati na zaštićenim građevinama,

sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak i održa- vanje, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja, adaptacije, rušenja i uklanjanje građevina i dijelova, novogradnje unutar utvrđenih zona zaštite povijesnih naselja ili kontaktnih zona pojedinačnih spomenika, funkcionalne prenamjene povijesnih građevina i izvođenje radova u zonama arheoloških lokaliteta.

/14/U skladu sa navedenom zakonskom regulativom i Konzervatorskom podlogom, za sve nabrojene zahvate na prethodno navedenim kulturno povijesnim dobrima, kod nadležnog tijela uprave (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne xxxxxxx, Konzervatorski odjel u Zagre- bu) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti:

- posebne uvjete gradnje (u postupku ishođenja akata za građenje)

- prethodno odobrenje (u postupku ishođenja gra- đevinske dozvole)

- nadzor u svim fazama radova koju provodi Uprava za zaštitu kulturne xxxxxxx

/15/Zaštita vrijednosti navedenih objekata i pro- stornih cjelina ostvaruje se izradom prostorno-planske i konzervatorske podloge i sustava mjera zaštite nepokret- nih kulturnih dobara.

/16/Elaborat konzervatorske zaštite za teritorij Op- ćine Lobor, kojim se određuje stupanj zaštite i posebni uvjeti uređenja, predstavlja podlogu i dodatne informa- cije za izradu ovog Plana kao i za provedbu ovog Plana. Detaljni opisi evidentiranih građevina lokalnog značaja

4. kategorije zaštite trebaju biti polazište za izradu struč- nih podloga (idejni projekt, akti za građenje) za zahvate građenja na navedenim građevinama.

/17/Slijedno članku 146. određuje se izrada stručnih podloga ili studija za sve objekte i graditeljske cjeline kako su navedeni tabelom članka 146., a za koje se pred- viđa rekonstrukcija, adaptacija ili nadogradnja, a u smislu revitalizacije i zaštite u granicama održivog razvitka.

/18/Za povijesne tradicijske građevine koje su nosioci identiteta prostora (građevine lokalnog značaja) moguć je režim intervencija održavanja, sanacije, re- konstrukcije i prenamjene uz obvezu očuvanja izvornog oblikovanja i upotrebe materijala. Obavezna je suglasnost nadležnog tijela za zaštitu graditeljske xxxxxxx.

/19/U kontaktnim zonama zaštićenih dijelova nase- lja treba novoplanirane građevine situacionom matricom, oblikovno i materijalom prilagoditi zadanom kontekstu gradnji unutar zaštićenih zona. Za svaku novu gradnju u okviru kontaktne zone potrebno je od nadležnog Kon- zervatorskog odjela u Krapini ishoditi posebne uvjete gradnje.

/20/Mjerama zaštite arheoloških lokaliteta podlije- žu zone označene približnom lokacijom na kartografskom prikazu Kulturne xxxxxxx u mjerilu 1: 25 000 i 1: 5 000. Potrebno je izvršiti identifikaciju detaljnim kartiranjem i dokumentiranjem nalazišta, te na rekognosciranim loka- cijama izvršiti arheološka istraživanja prije eventualnih građevinskih zahvata. U slučaju pozitivnog nalaza u tre- nutku pojedinih građevinskih aktivnosti, treba zaustaviti sve aktivnosti na terenu i obavijestiti mjerodavna tijela

za zaštitu spomeničke i kulturne xxxxxxx.

/23/Načelne propozicije za novoplaniranu gradnju temelje se na ostvarenju harmoničnog odnosa sa posto- jećim vrijednostima kulturnog krajobraza Hrvatskog Za- xxxxx i posebno lokalno dobro sačuvane ruralne gradnje:

- smještaj građevine xxxx biti paralelno sa slojni- cama, iznimno u dijelu objekta kod razvedenih tlocrta moguć je smještaj okomito na slojnice

- tlocrtna dispozicija xxxx biti pravokutna u od- nosu cca 1: 2 ili 1: 2,5, a iznimno razvedenog tlocrta; u slučaju izrazito velikih gradnji koje mogu biti adekvatne kurijama mogući su tlocrti odnosa manjih od navedenih (do 1: 1,5)

- Preporuča se gradnja tlocrtnih gabarita 7 x 14 , max visine prizemlja i kata prema tradicijskom predlošku

- u podužnoj strani pročelja poželjno je formirati

trijem

- preporuča se gradnja prizemnica sa visokim kro- vištem kako bi se što približnije dobio tradicijski odnos između pročelja i krovišta

- xxxx xxxxx predvidjeti kao dvostrešni ili sa sko- šenim zabatnim dijelom, a moguće je i na četri vode kod većih objekata (referenca: kurije) ili razvedeni kod razvedenih tlocrta (Spomen dom, Kumrovec)

- xxxxx xxxxx xxxx biti od 33 - 45º

- prozori trebaju biti pravokutnog formata sa dužom visinom od širine, razdijeljeni na manja polja razdjelnim letvama

- materijali završne obrade moraju biti tradicionalni

– zaglađena žbuka, drvena stolarija, pokrov crijepom isl.; nije dozvoljena plastična žbuka, alu ili plastična stolarija, salonitni pokrov itd.

- preporuča se za vanjsko oblikovanje istovremena upotreba drveta, kamena i žbuke ili upotreba samo drveta kako bi se postigao ugođaj tradicijske gradnje

- završna obrada pročelja može biti: kamen, žbuka,

drvo

- dozvoljeni su koloriti evidentirani na zatečenim tradicijskim objektima, a preporuča se zemljano pješčani ton; izbjegavati jarke tonove žutog, rozog, narančastog, plavog, ljubičastog (što je najnoviji trend po Zagorju) isl. uz izuzeće koloritnih kompozicija grupacija ruralnih građevina po ugledu na etno-selo u Kumrovcu

- klijeti izvan građevinskog područja mogu se gra- diti max. tlocrtne dimenzije btto cca 4 x 8 m, prizemne visine, a prema tradicijskom predlošku, uz odobrenje Konzervatorskog odjela u Krapini. Obvezatno xx xxxx koristiti drvena građa, crijep, isl.

7.0.0. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 148.

/1/Zbrinjavanje posebnog, opasnog i tehnološkog otpada riješeno je sukladno Strategiji i Programu prostor- nog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99).

/2/Odlaganje bezopasnog, komunalnog i tehnološ- kog otpada tek treba riješiti na nivou Županije izradom i prihvaćanjem zajedničkog programa, pa se u prijelaznom razdoblju koristi postojeće odlagalište/deponija xxxx xx locirana na teritoriju susjedne općine.

/3/U svim naseljima i zaseocima xxxx xx predvi- djeti prostor za privremeno odlaganje kućnog otpada sa odgovarajućim spremnicima za prihvat, koji moraju biti dostupni vozilima komunalnih poduzeća.

/4/Općinskom odlukom xxxx xx odrediti sepa- riranje otpada stakla, papira i plastike, te omogućiti spremnike na najmanje tri lokacije na teritoriju Općine. Spremnike je moguće postavljati na javnim površinama (u koridorima prometnica i/ili u sklopu javnih zelenih po- vršina) tako da je do njih omogućen pristup komunalnom vozilu te da ne ometaju normalno prometovanje na javnim prometnim površinama (preglednost raskrižja, nesmetani prolaz biciklista, pješaka i osoba s invaliditetom).

/5/Neprimjereno zatečeno odlaganje krupnog ot- pada u šumarcima, a naročito unutar koridora vodotoka, treba hitno sanirati i općinskim mjerama sačuvati prostor od devastacije.

/6/Kod višestambenih i stambeno-poslovnih građe- vina mjesto za odlaganje otpada treba smjestiti u sklopu građevine. Iznimno se može dozvoliti odlaganje i izvan zgrade na građevnoj čestici ali arhitektonski oblikovano i usklađeno sa zgradom na prostoru koji nije vidljiv s javne prometnice.

/7/Miješani komunalni otpad na području Općine potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili xxxx metalne kontejnere s poklopcem.

/8/Posebne kategorije otpada moraju se odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s posebnim propisima.

/9/Postupanje s industrijskim, ambalažnim, gra- đevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama te opasnim otpadom pro- vodi se u skladu s posebnim propisima.

/10/Na području obuhvata Plana moguća je izgrad- nja reciklažnog dvorišta te ostalih građevina u funkciji održivog gospodarenja otpadom (sakupljanje, obrada i privremeno skladištenje) unutar gospodarskih zona pro- izvodne namjene (I2) te poslovne - pretežito komunalno servisne namjene (K3).

/11/Za izgradnju građevina za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom primjenjuju se uvjeti propisani za izgradnju industrijskih, odnosno poslovnih građevina. Odgovarajuće dozvole za obavljanje djelatnosti gospoda- renja otpadom pribavljaju se prema posebnim propisima iz domene održivog gospodarenja otpadom.

/12/Na području obuhvata Plana isključuje se svaka mogućnost obavljanja djelatnosti koja može proizvesti otpad koji emitira ionizirajuće zračenje, kemijski ili biološki toksični otpad te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari.

8.0.0. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 149.

/1/Prostorni plan uređenja Općine utvrđuje prostor- ne preduvjete korištenja prostora, xxxxxx x xxxx, zaštite okoliša te zaštite od prirodnih i tehničkih nezgoda, te je obvezna provedba odrednica ovog Plana u svim se- gmentima, kao dio mjera zaštita od nepovoljnih utjecaja

na okoliš.

/2/Na području Općine Lobor ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na i ispod površine zemlje i voda, koji bi mogli ugrožavati rad i sigurnost ljudi i imovine, odn. koji bi ugrozili čovjekov okoliš ili narušavali obilježja krajobraza i kulturnih dobara.

/3/Vrijedni dijelovi prirode i kulturno povijesne xxxxxxx Zakonom su zaštićeni, a ovim Prostornim planom uređenja Općine određena su posebna ograničenja njiho- vog korištenja. Potrebno je sačuvati identitet kulturnog krajobraza, izbjeći izgradnju na vizualno značajnim lokacijama.

/4/Prometni infrastrukturni sustavi ovim Planom su regulirani tako da se postigne optimalna prometna pove- zanost uz minimalno opterećenje prostora (maksimalno poboljšanje postojećih trasa polaganjem prometnica po topografiji ili skraćenjem dužine trasa tunelima, izmješta- nje prometnica van naselja, osiguranje zelenog tampona, odmicanje izgradnje od prometnica ).

/5/Komunalni infrastrukturni sustavi predviđeni xx xxx nužna zaštita prostora od zagađenja otpadnim vodama. Do realizacije kanalizacijskog sustava u zonama stambene izgradnje sve građevine moraju imati propisno izgrađene sustave i objekte za sabiranje otpadnih voda bez direktnog upuštanja u teren.

/6/Energetska infrastruktura elektroopskrbe po- ložena je izvan građevinskih zona sa koridorima kako predviđa pozitivna zakonska regulativa, a unutar naselja predviđeno je podzemno kabliranje vodova.

/7/Energetska infrastruktura plinoopskrbe polo- žena je u skladu sa pozitivnom zakonskom regulativom.

/8/Zaštitno i xxxxxx zelenilo planirano je ovim Planom kao mjera zaštite od zagađenja kao i oblikovanja prostornih cjelina, a planirano je na mjestima gospodar- ske zone, trasa prometnica, neposredno uz komunalnu zonu isl.

/9/Postupak građenja objekata xxxx poštivati uvjete projektiranja i građenja kojima se sprečava daljnja erozija tla, stvaranje bujičnih oborinskih voda, te mogućnosti destabilizacije tla i stvaranja klizišta.

Članak 150.

/1/Zaštita tla u smislu vrijednih poljoprivrednih po- vršina provodi se i kroz odredbe ovog Plana određenjem zone u kartografskom prikazu i zabranom bilo kakve građevinske zone izuzev individualnih gospodarskih i stambenih objekata vlasnika poljoprivrednih čestica.

Izuzetno vrijedno poljoprivredno tlo nalazi se fragmentarno na području Općine u relativno malim površinama (P1). Vrijedno poljoprivredno tlo označeno xx xxx P2 i P3 na kartografskim prikazima.

Na prostorima ostalih poljoprivrednih šumskih površina mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora (odmorišta, izletišta, poljopri- vredni objekti), a iznimno se dopušta gradnja stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe, s time da nije dozvoljena takva gradnja na prostorima šumskih površina.

/2/Zaštita zraka u smislu očuvanja kakvoće zraka

treba započeti unošenjem nultog stanja za teritorij Općine. Ovo se posebno odnosi na zone u neposrednoj blizini središta naselja Lobor, a za koje je predviđena stambe- no-poslovna namjena. Na teritoriju općine nije registriran veći zagađivač, te je u cjelini područje općine izuzetno povoljno za stambenu izgradnju.

/3/Zaštita voda xxxx xx odvijati u skladu sa mje- rama zaštite:

- korištenje svih postojećih te planiranih građevi- na, uređaja i zemljišta na području vodozaštitnih zona izvorišta xxxx xx provoditi sukladno važećim Odlukama o zaštiti izvorišta.

- izgradnju kanalizacijskih sustava treba provesti u svim gušće naseljenim područjima, prvenstveno u sre- dišnjim dijelovima naselja Lobor, Vinipotok, Vojnovec Loborski i Završje Loborsko), te spriječiti svako moguće izravno izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda koje sadrže biološko-kemijsko-toksična onečišćenja

- regulirati vodotoke uz strogu kontrolu izlijevanja tvari koje zagađuju i onečišćuju kvalitetu vode, i uz mak- simalno održavanje meandara

- ukloniti postojeći otpad u zoni zaštite vodotoka

- uvesti monitoring kakvoće voda vodotoka Reka

/4/Zaštita xxxx xxxx se odvijati u skladu xx Xxxx- nom o šumama. Šumske površine na teritoriju Općine određene xx xxx gospodarske i zaštitne šume.

Na xxx prostorima nije predviđena gradnja osim šumske infrastrukture i/ili građevina koje su planirane dokumentom prostornog uređenja i u skladu s odredbama Zakona o šumama. Interpolacija unutar postojećih građe- vinskih zona i zaselaka brdskih naselja dozvoljena xx xxxx na područjima gdje nisu evidentirane šumske površine. Šume gospodarske jedinice „Južne Ivanščice“ i

„Zlatarsko-prigorske šume“ prirodno su bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način upravljanja i gospodarenja. Provođenjem mjera u gospo- darenju šumama, uz ekološku ravnotežu, osigurava se trajno održavanje i obnova šuma, te zaštita šuma i šum- xxxx zemljišta i očuvanje općekorisnih funkcija šuma i biološke raznolikosti na način i pod uvjetima propisanim Zakonom.

Uređenje i korištenje privatnih xxxx xxxx se od- vijati u skladu sa Zakonom o šumama, odn. programima za gospodarenje šumama. Programi gospodarenja šumo- posjednika izrađuju se uz sudjelovanje šumoposjednika, odn. njihovog zastupnika.

/5/Zaštita od buke treba se odvijati u skladu sa mjerama zaštite:

- pri izradi prostornih planova niže razine, te pro- jekata pojedinih građevina treba zadržati nivo buke u dopustivim granicama

- pozicionirati pojedine bučnije sadržaje što dalje od stambenih i turističko smještajnih građevina

- prometnim režimom regulirati prometnicu Ž 2128 u dijelu xxxxx xxxx xxxx prolazi kroz središnji dio naselja Lobor

- u zonama pretežito stambene izgradnje treba po-

dizati zelenilo penjačica i živica kako bi se amortizirala tranzitna buka uz županijsku prometnicu i novoplaniranu lokalnu prometnicu u sjevernom dijelu teritorija općine

- uz granicu zone servisno-komunalnih i indu- strijskih sadržaja treba formirati zeleni pojas srednjeg i visokog zelenila, naročito uz bučnije radionice (limarske, bravarske radionice i sl.)

/6/Sklanjanje ljudi osigurat će se temeljem i Pra- vilnika o metodologiji izrade i sadržaja planova zaštite i spašavanja.

Dopunska skloništa individualne zaštite nisu obve- za, ali se preporuča gradnja podrumskog prostora koji se može prenamijeniti u dopunsko sklonište.

Gradnju rovova i zaklona treba predvidjeti u slučaju neposredne ratne opasnosti u blizini stambenih objekata koji nemaju mogućnost prenamjene podrumskog prostora u dopunsko sklonište.

/7/Zaštita od rušenja podrazumijeva prvenstveno preventivne mjere kojih se treba pridržavati kod izrade planova niže razine i projektiranja prometnica, građe- vina i ostalih sadržaja. U zonama potencijalnih klizišta potrebno je izraditi prethodna ispitivanja stabilnosti tla i izbjegavati naznačene zone za xxxx građevinske zahvate.

- Prometnice i kontaktna izgradnja trebaju biti tako planirane da u slučaju urušavanja uvijek postoji moguć- nost propusnosti interventnih vozila

- građevine treba projektirati u skladu s utvrđe- nim stupnjem MSC ljestvice koristeći tzv. projektnu seizmičnost

- rekonstrukcije građevina treba podvrgnuti analizi statičkim proračunom i dokazati otpornost na rušenje odn. predvidjeti odgovarajuću sanaciju i mjere zaštite od rušenja

- Mjere zaštite od rušenja uključene su u odredbe za provođenje ovoga PPU-a u vidu propisanih koridora prometnica i minimalnih širina ulica, propisanim mini- malnim udaljenostima građevina od regulacijskih linija te minimalnim međusobnim udaljenostima pojedinih građevina.

/8/Zaštita od potresa - Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno xxxx- ćim zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu. Pro- jektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina xxxx xx provesti tako da građevine budu otporne na potres od VIIº MSK. Potrebno je osigurati dovoljno ši- roke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima. U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekre- acijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadlež- nog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

/9/Zaštita od požara treba se provoditi u skladu sa Planom zaštite od požara xxxx xxxx biti izrađen temeljem Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Lobor.

Preventivne mjere koje treba primijeniti su:

- Projektiranje građevina treba u potpunosti biti usklađeno sa pozitivnom zakonskom regulativom

- Osnovna protupožarna zaštita provodi se kroz osiguranje protupožarnih – vatrogasnih puteva xx xxx- gućavanjem pristupa u sva područja. Drugu mjeru zaštite treba ostvariti kroz izgradnju hidrantske protivpožarne mreže. Mjere protivpožarne zaštite postižu se i kroz reali- zaciju Planom uvjetovanih udaljenosti između građevina, odnosno izvedbom vatrobranih zidova između pojedinih dvojnih ili skupnih objekata.

- Mjesta za izgradnju građevina u kojima se obav- lja proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari, sukladno važećem Zakonu o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu bit će, u slučaju potrebe za njiho- vu gradnju, određena detaljnijim planovima u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela za zaštitu od požara.

- U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina xxxx biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m. Iznimno je moguća manja udaljenost ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno op- terećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovi- ma građevine i dr. da xx xxxxx xxxx prenijeti na susjedne građevine ili xxxx biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

- Za sljedeće zahvate u prostoru potrebno je ishoditi suglasnost Policijske uprave Krapinsko-zagorske na mjere zaštite od požara primijenjene u Glavnom projektu:

- sve građevine i prostore u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova;

- sve građevine koje nisu obuhvaćene člankom 2 Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 25/94).

- Radi omogućavanja spašavanja osoba iz gra- đevine, kao i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina xxxx imati vatrogasni prilaz određen posebnim propisima.

- Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža xxxx xx, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. Za potrebe gašenja požara treba osigurati potrebne količine vode i odgovarajući tlak u hidrantskoj mreži.

- Trase plinskih instalacija predvidjeti s zaštitnim pojasevima sukladno njemačkim smjernicama DVGW 531 i DVGW G 463.

- Elektroenergetska postrojenja locirati na način propisan Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05)

- Građevine projektirati tako da se osigura evakua- cija i spašavanje ljudi, životinja i imovine, da se osigura si- gurnosna udaljenost između građevina i njihovo požarno odjeljivanje, da se osigura pristup i operativna površina za vatrogasna vozila i osigura dostatni izvor vode za gašenje te propisana otpornost konstrukcije.

/10/ Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća:

Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i ma- terijalnih vrijednosti temelje se na geografskim osobito- stima, demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehno- loškim i ekološkim nesrećama i povredljivošću na eventu- xxxx xxxxx razaranja. Osnovne mjere zaštite i spašavanja sadržane su u prostornom planu definiranjem područja za izgradnju i područja ograničenja gradnje, definiranjem gustoće i načina gradnje, propisanih udaljenosti među građevinama, najveće dopuštene visine i sl., te planira- njem prometne i infrastrukturne mreže.

/11/ Zaštitu od xxxxxxx xxxxx provoditi u skladu s Zakonom o vodama te Državnim i Županijskim pla- novima obrane od poplava. Područja uz rijeku Sutlu i potoke povremeno plave velike vode tako da će investitori budućih građevina uz potoke morati odrediti stupanj zaštite od plavljenja u suradnji sa Hrvatskim vodama. Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanje vodotoka i drugih voda, gradnja građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, te zaštita od erozija i bujica provodi se neposrednim pro- vođenjem PPU-a. Uz sve vodotoke 1. i 2. xxxx PPU-om je predviđen xxxxxxx xxxxxxxx od svake gradnje sa zakonom propisanim inundacijskim pojasevima.

/12/Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva: Temeljem posebnih propisa na području obuhvata plana potrebno je uspostaviti odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana.

/13/Zaštita od svjetlosnog onečišćenja: Svjetlosno zagađenje je svaka nepotrebna, nekorisna emisija svje- tlosti u prostor izvan zone xxxx xx potrebno osvijetliti, a do koje dolazi zbog uporabe neekoloških te nepravilno postavljenih rasvjetnih tijela. Mjere zaštite od svjetlo- snog onečišćenja obuhvaćaju prilagodbu javne rasvjete propisanim standardima, da bi se smanjila nepotrebne, nekorisne ili štetne emisija svjetlosti u prostor te pobolj- šala ušteda na potrošnji električne energije, a određuju se na temelju zdravstvenih, bioloških, ekonomskih, kul- turoloških, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda.

/14/Olujno i orkansko nevrijeme - Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija (pijavice). Na promet- nicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne xxxxx trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobra- ni i posebni znakovi upozorenja.

/15/U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području postojećih te potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te zabraniti izgradnju prometnica, stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima bilo potencijalnih ili postojećih klizišta, ili prije početka izgradnje uvjetovati sanaciju klizišta.

/16/Poledice - preventivne mjere su u odgovarajućoj službi koja u svojoj redovnoj djelatnosti vodi računa o sigurnosti prometne infrastrukture, zbog poduzimanja

potrebnih aktivnosti i zadaća pripravnosti operativnih snaga i materijalnih resursa.

/17/Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesre- ćama u gospodarskim objektima – Planirane građevine, u kojima se pojavljuju opasne tvari, potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovniš- tvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obavezivati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112. Mjere zaštite od tehničko-tehnološke katastrofe ili velike nesreće izazvane nesrećama u gospodarskim objektima određene su sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, 76/07).

/18/Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu - vjerojatnost nastanka iznenad- nog događaja u cestovnom prometu znatno xx xxxx na prometnicama nižeg ranga. Temeljem navedenog, od prijevoznika opasnih tvari treba zahtijevati korištenje sigurnih i adekvatno označenih prometnica, kao što je državna cesta, a u granicama njihovih mogućnosti obzirom na nužnost korištenja prilaznih prometnica. Potrebno je zahtijevati da se mogućnost nesreća pri pri- jevozu opasnih tvari tehničkim i drugim dostignućima smanji na najmanju moguću mjeru. Zakon o prijevozu opasnih tvari, kao i drugi podzakonski akti propisuju norme sigurnog djelovanja pri transportu opasnih tvari. Preventivne mjere za izbjegavanje nastanka cestovnih nesreća su: izgradnja kvalitetne i odgovarajuće cestovne mreže i poboljšanje voznog parka. Prometnice prilikom rekonstrukcije, ili nove prometnice graditi na način da udovoljavaju sigurnosnim zahtjevima i standardima, i da osiguravaju nesmetan promet svih vrsta vozila.

/19/Zaštita od epidemija - Izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životinja udaljiti od pojasa stambenog i stambeno – poslovnog objekta. Gospodarske građevine za uzgoj životinja ne smiju se graditi u radijusu od 500 m oko potencijalne lokacije vodocrpilišta. Obzirom na pojavu bolesti kao što su ptičja gripa a posebno svinjska kuga tamo gdje je to xxx moguće potrebno je u vangrad- skim naseljima spriječiti širenje istih i njihovo spajanje, odnosno ostaviti razmake koji omogućavaju stvaranje dezinfekcijskih barijera – koridora.

/20/U mjerama zaštite od suše i smanjenju even- tualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina te kontrolirati izvorišta vode (bunari).

9.0.0.MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 151.

/1/Provedba Xxxxx xxxxxx će se postupkom kontinu- iranog planiranja i uređivanja prostora.

stavak /2/ xx xxxxxx

/3/Provedba plana osigurat će se donošenjem op- ćinskih odluka o zahvatima u prostoru koji su u skladu sa ovim Planom, a koji će pospješiti i ubrzati, te osigurati realizaciju planskih postavki.

/4/Plansko osiguranje sredstava za infrastrukturne zahvate u prostoru za zone koje su u nadležnosti Općine,

a prvenstveno gospodarska zona male privrede, jedna su od najznačajnijih mjera osiguranja provedbe ovog Plana.

Članak 152.

stavak /1/ xx xxxxxx

/2/Prostor Općine Lobor uređivat će se temeljem ovog Plana, Urbanističkih planova uređenja, te temeljem akata provedbe dokumenta prostornog uređenja sukladno važećem Zakonu o prostornom uređenju.

/3/Do donošenja planova niže razine /UPU/ upravni postupci će se obavljati u skladu s odredbama ovog Plana.

9.1.0. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 153.

/1/Temeljem Prostornog plana uređenja Općine Lobor, radi daljnje provedbe izradit će se dokumenti prostornog uređenja užeg područja.

/2/Prvu nižu razinu prostorno - planske dokumenta- cije obuhvaća izrada Urbanističkih planova uređenja i to:

Gospodarske zone: UPU-4

Naselja te dijelovi naselja: UPU-1te UPU 3 Ugostiteljsko-turističke zone: UPU-6, UPU-8 i

UPU-9

Sportsko rekreacijske zone: UPU -5 GrobljeUPU-10

/3/Zone obuhvata UPU-a prikazane su na grafičkim prilozima 3B i 4.

Članak 154.

/1/Izgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja do donošenja dokumenata prostornog uređenja iz članka

153. uređivat će se sukladno aktima provedbe dokumena- ta prostornog uređenja temeljem ovog Prostornog plana. 9.2.0.PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I

DRUGIH MJERA

Članak 155.

Prostornim planom uređenja Općine Lobor vizija snažnijeg gospodarskog razvitka pretočena je u prostorno planersku regulativu, te se provedbom omogućuje:

- Izgradnja izvan građevinskih područja naselja na poljoprivrednom zemljištu u smislu formiranja obitelj- xxxx gospodarstva usmjerenog poljoprivredno stočar- skom uzgoju manjih kapaciteta sa mogućnošću obavljanja dodatne djelatnosti – odvijanja seoskog turizma

- Formiranje prostora namijenjenog gospodarskoj proizvodno - poslovnoj xxxx xxx poticajna mjera za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta širokog spektra proizvodnih djelatnosti

- Omogućavanje realizacije turističkog smještaja (vjerski, kulturno-povijesni i lovni turizam) u segmentu obiteljskog poduzetništva i kućne radinosti na cijelom teritoriju općine

- Ostvarenje preduvjeta za realizaciju specifične ponude proizvoda i usluga sa posebnom kvalitetom označenog proizvoda – “ Proizvod Hrvatskog Zagorja “

- Kartiranjem zatečenih vinograda i planiranjem novih zona formirana je vinska cesta sa kušaonicama vina, vinotekama, krčmama, restoranima, itd.

- Omogućena je gradnja klijeti u svrhu oživljavanja prostora makar i privremenim mehaničkim demograf-

skom prilivom, a obvezatno formiranje vinograda i voćnjaka na navedenim česticama osigurava svrhovito korištenje prostora i na dulji period

- Formiranjem primjerenih građevinskih zona u morfologiji ruralnih grupacija sa zaustavljanjem longi- tudinalnog širenja uz prometnice, osigurava se očuva- nje tipičnog krajobraza Hrvatskog Zagorja – valovitih zelenih brega sa grupacijama rasutih crvenih krovova malih gabarita.

Članak 156.

U provedbi Prostornog plana uređenja Općine Lobor potrebno je u najkraćem mogućem roku poduzeti odgovarajuće mjere i aktivnosti na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini, kako bi se otvorile razvojne mogućnosti ovim Planom utvrđenog korištenja i uređenja prostora, a naročito na dijelovima koji su nosioci vizije gospodarskog razvitka .

Najvažnije mjere i aktivnosti za omogućenje reali- zacije Xxxxx su kako slijedi:

- Općinskim proračunom pravovremeno osigurati sredstva za izradu svih razina prostorne dokumentacije xxxx xx ovim Planom određeno (navedeni UPU)

- Opremanje razvojno - poticajnih područja potreb- nom prometnom i komunalnom infrastrukturom u skladu sa ovim Planom i predviđenim standardom opremanja

- Definiranje stimulativnih mjera na razini Općine, a vezano uz financiranje komunalnog opremanja xxxx- xxxxx prostora na državnom odn. općinskom zemljištu (koncesije korisnicima)

- Osigurati poticajne mjere (na županijskoj i općin- skoj razini) za razvoj svih dodatnih razvojnih aktivnosti vezanih za djelatnosti obiteljskog poduzetništva

- Osigurati mjere očuvanja vrijedne graditeljske xxxxxxx xxx i mjere njihove obnove za objekte i sadržaje kako su ovim Planom kartirani, a stručnom podlogom graditeljske xxxxxxx obrađeni (prvenstveno u segmentu sufinanciranja obnove navedenih građevina).

Članak 157.

Sve aktivnosti xxxxxx xx se definirati razvojne mje- re kroz provedbu ovog Plana treba usmjeriti ka slijedećoj problematici:

- Definirati pojedine faze gospodarskog i društve- nog razvitka

- Utvrditi terminske planove za izradu prostornih dokumenata xxxx xx navedeno ovim Planom, kao osnovnu mjeru za realizaciju razvojnih programa

- Utvrditi prioritete realizacije ovog Plana u skladu sa namjenom i područjem djelatnosti, a u smislu priori- teta opremanja infrastrukturom.

9.3.0.REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA XXXX XX NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

Članak 158.

/1/Za građevine koje su izgrađene prije 15.02.1968. godine ili su izgrađene na temelju valjane građevinske dozvole, drugog odgovarajućeg akta i sve s njima izjed- načene građevine, a ovim Planom su određene da se nalaze izvan građevinskog područja, smatraju se posto- jećom izgradnjom i mogu se rekonstruirati u postojećim

gabaritima.

/2/Građevne čestice na kojima postoje građevine iz stavka 1 ovog članka, a u grafičkom dijelu nisu označene kao građevinska područja naselja, smatraju se izdvojenim građevinskim područjem naselja. Površinu postojećih građevnih čestica nije dopušteno povećavati.

9.4.0.ZAVRŠNE ODREDBE

Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 07/2008) xxxx xx stupila na snagu 12. travnja 2008.

Članak 159.

Provedbu i realizaciju postavki ovoga Plana provo- diti će Krapinsko zagorska županija - Služba nadležna za poslove prostornog uređenja na području Općine Lobor.

Članak 160.

/1/ Praćenje provođenja ovog Plana obavljat će Vijeće Općine Lobor, putem dokumenata praćenja stanja u prostoru (Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru), čime će se utvrditi mjere koje treba predvidjeti i provesti u svakom daljnjem četverogodišnjem periodu.

/2/ Stručne službe jedinice lokalne samouprave će najmanje jednom godišnje Vijeću Općine Lobor prezen- tirati informacije o provođenju Plana, sa prijedlozima mjera koje treba predvidjeti u daljnjem postupku njegove primjene.

Članak 161.

/1/ Izvornik Prostornog plana uređenja Općine Lobor potpisan od Predsjednika Općinskog Vijeća xxxx xx u pismohrani Općine Lobor.

/2/ Odlukom o donošenju Prostornog plana utvrđen xx xxxx izvornika Prostornog plana.

/3/ Ove provedbene odredbe čine sastavni dio Odluke o donošenju Plana, sukladno odredbi članka 32. Zakona o prostornom uređenju.

/4/ Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Lobor u smislu stavka 3 ovog članka objaviti će se u Službenom glasilu Krapinsko - zagorske županije.

Članak 162.

Drugi detaljniji prostorno planski dokumenti koji su na snazi mogu se primjenjivati u svim svojim dijelovima koji nisu u suprotnosti sa ovim Planom.

Članak 163.

Danom stupanja na snagu Prostornog plana uređe- nja Općine Lobor za područje Općine Lobor prestaje važi- ti Prostorni plan (bivše) Općine Zlatar Bistrica (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 18/8, 4/92, 6/99, 2/00) kao i Odluke o građevinskim područjima (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 14/85, 10/87).

Članak 163.

Ova odluka stupa na snagu osmog xxxx od objave u “Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije”.

Odluke o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapin- sko-zagorske županije“ broj 06/2010) xxxx xx stupila na snagu 17. ožujka 2010.

Članak 5.

Izmjene i dopune izrađene su u 6 (šest) tiskanih izvornika plana s CD ROM-om koji su potpisani od pred- sjednika Općinskog vijeća i ovjeren pečatom Općinskog vijeća Lobor.

Članak 6.

Tiskani izvornici Izmjena i dopuna čuvaju se u arhivi Općinskog vijeća (3 primjeraka). Po jedan primje- rak izvornika plana s Odlukom o donošenju Prostornog plana uređena Općine Lobor i Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređena Općine Lobor dostavlja se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

- Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Krapinsko zagorske županije u Krapini

- Zavodu za prostorno uređenje Krapinsko zagorske županije

Uvid u Prostorni plan uređenja Općine Lobor može se izvršiti u Općini Lobor.

Članak 7.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Služ- benom glasniku Krapinsko zagorske županije.

Odluke o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- nog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 12/2013) xxxx xx stupila na snagu 24. travnja 2013.

Članak 133.

/1/ Izvornik Prostornog plana uređenja Općine Lobor potpisan od Predsjednika Općinskog Vijeća xxxx xx u pismohrani Općine Lobor.

/2/ Odlukom o donošenju Prostornog plana utvrđen xx xxxx izvornika Prostornog plana.

/3/ Ove provedbene odredbe čine sastavni dio Odluke o donošenju Plana, sukladno važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.

/4/ Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Lobor u smislu stavka 3 ovog

Članak 134.

Ova odluka stupa na snagu osmog xxxx od objave u “Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije”.

Odluke o donošenju III. izmjena i dopuna Prostor- nog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 20/2015) xxxx xx stupila na snagu 12. rujna 2015.

Članak 32.

Ove izmjene i dopune izrađene su u šest izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Lobor i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Lobor i čuvaju se u skladu sa zakonom.

Članak 33.

Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) xxxx od obja- ve u Službenim novinama Krapinsko-zagorske županije. Odluke o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostor-

nog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 12/2016) xxxx xx stupila na snagu 02. lipnja 2016.

Članak 11.

Ove izmjene i dopune izrađene su u šest izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Lobor i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Lobor i čuvaju se u skladu sa zakonom.

Članak 12.

Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) xxxx od obja- ve u Službenim novinama Krapinsko-zagorske županije.

Odluke o donošenju V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapin- sko-zagorske županije“ broj 20/2019) xxxx xx stupila na snagu 21. svibnja 2019.

Članak 74.

Ovom Odlukom utvrđuje se 5 (pet) izvornika Pla- na, ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Lobor i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Lobor i čuvaju se u skladu sa Zakonom.

Članak 75.

Danom stupanja na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage odredbe za provedbu koje su predmet ovih Izmjena i dopuna i kartografski prikazi grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Općine Lobor (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske 07/2008, 06/2010, 12/2013, 20/2015 i 12/2016).

Odluke o donošenju VI. izmjena i dopuna Prostor- nog plana uređenja Općine Lobor („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 02/2023) xxxx xx stupila na snagu 22. veljače 2023.

Članak 53.

Elaborat VI. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Lobor izrađen xx xxx izvornik u 5 (pet) primjeraka, ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Lobor i potpisom predsjednice Općinskog vijeća, ovje- xxxx pečatom tijela odgovornog za provođenje javne rasprave i potpisana od osobe odgovorne za provođenje javne rasprave te ovjerena pečatom i potpisom odgovorne osobe stručnog izrađivača.

Članak 54.

(1)Danom stupanja na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage odredbe za provedbu koje su predmet ovih

VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Lobor i kartografski prikazi grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Općine Lobor (Službeni glasnik Krapin- sko-zagorske županije br. 7/08, 6/10, 12/13, 20/15, 12/16, 20/17 – pročišćeni tekst, 20/19).

(2)Dijelovi Prostornog plana uređenja Općine Lobor (tekstualni dio) koji nisu mijenjani ovim VI. Iz- mjenama i dopunama Xxxxx ostaju na snazi kao sastavni dio Plana.

(3)Postupci započeti po odredbama Odluke iz pret- hodnog stavka ovoga članka, do stupanja na snagu ove Odluke dovršit će se po odredbama te Odluke, ukoliko nisu u suprotnosti sa Zakonom i posebnim propisima.

Članak 55.

Grafički dio Plana iz točke I.2. te Obvezni prilozi iz točke II. članka 2., koji su sastavni dio ove Odluke, nisu

predmet objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagor- ske županije.

Članak 56.

Ovlašćuje se Komisija za Statutarno pravna pitanja Općinskog vijeća Općine Lobor na utvrđivanje i objavu pročišćenog teksta odredbi za provedbu Prostornog plana uređenja Općine Lobor u roku od trideset xxxx od xxxx stupanja na snagu ove odluke.

Članak 57.

Ova Odluka stupa na snagu xxxx xxxx od objave u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“.

OPĆINA NOVI GOLUBOVEC

Na temelju članka 35. stavak 1. točke 4. i članka

53. stavka 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20) i članka 30. Statuta Općine Novi Golubovec („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske župa- nije”, broj 20/21) Općinsko vijeće Općine Novi Golubovec na 10. sjednici održanoj 31.03.2023. godine, donosi

O D L U K U

O USTROJSTVU I DJELOKRUGU JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA OPĆINE NOVI GOLUBOVEC

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovom Odlukom određuje se ustrojstvo i djelokrug rada Jedinstvenog upravnog odjela Općine Novi Golu- bovec .

II. DJELOKRUG JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA

Članak 2.

Jedinstveni upravni odjel ustrojen xx xxx jedin- stvena cjelina za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga i povjerenih poslova državne uprave sukladno odredbi članka 53.stavak 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članak 3.

Jedinstveni upravni odjel obavlja poslove iz sa- moupravnog djelokruga općine kao jedinice lokalne samouprave, sukladno zakonima i drugim propisima i to naročito:

- poslove iz oblasti društvenih djelatnosti: kulture, tehničke kulture i športa, brige i odgoja djece predškol- ske dobi, osnovnog školstva, socijalne skrbi, zdravstva i udruga građana,

- poslove iz oblasti komunalnog gospodarstva: izra- da Programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, upravni postupci u oblasti komunalnog gospodarstva, provedba komunalnog xxxx, izrada Pro- grama izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture i drugih objekata kojih je investitor općina, pripreme zemljišta za izgradnju,

- poslove iz oblasti prostornog uređenja i zaštite okoliša: izrada Izvješća o stanju u prostoru, izrada

Programa za unapređenje stanja u prostoru, poslovi na donošenju prostorno-planskih dokumenata, prostornog plana uređenja općine i provedba javne rasprave, predla- xxxxx Programa zaštite okoliša u slučajevima onečišćenja okoliša lokalnih razmjera,

- poslove pripreme akata u gospodarenju nekretni- nama u vlasništvu općine, priprema natječaja i ugovora za prodaju nekretnina, uspostavljanje služnosti, najam stanova i zakup poslovnih prostora,

-poslove vođenja financijskog i materijalnog poslo- vanja općine: izrade i izvršavanja proračuna i godišnjeg obračuna proračuna općine, razreza i naplate xxxxxxx xxxx pripadaju Općini kao jedinici lokalne samouprave, obavljanje računovodstvenih poslova, vođenje knjigo- vodstvenih evidencija imovine općine, vođenje poslova osiguranja imovine općine, poticanje poduzetničkih ak- tivnosti putem posebnih programa od interesa za Općinu,

- poslove opće uprave: opće i kadrovske poslove, obavljanje poslova i evidencija iz oblasti rada i radnih odnosa, osiguravanje tehničkih uvjeta za rad Jedinstve- nog upravnog odjela (održavanje, zagrijavanje i čišćenje prostorija, nabava opreme i investicijsko održavanje, po- slovi ekonomata) poslovi prijemne kancelarije, arhiviranje i otprema pošte, poslovi nabave roba i usluga,

- poslovi unapređenja mjesne samouprave,

- ostali poslovi propisani posebnim propisima.

III. XXXXX XXXX I UPRAVLJANJA

Članak 4.

Unutarnji ustroj, xxxxx xxxx i upravljanja Jedin- stvenim upravnim odjelom utvrđuje se Pravilnikom o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela kojeg donosi Općinski načelnik.

Članak 5.

Radom Jedinstvenog upravnog odjela općine Novi Golubovec upravlja pročelnik.

Pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela imenuje Općinski načelnik.

Uvjeti za imenovanje pročelnika utvrđuju se Pravil- nikom o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela sukladno Zakonu.

Članak 6.

Jedinstveni upravni odjel u svom djelokrugu izra- đuje nacrte propisa i drugih općih akata, analize, izvješća i druge radne materijale za Općinsko vijeće, općinskog načelnika, i radna tijela Općinskog vijeća.

Jedinstveni upravni odjel neposredno izvršava provođenje općih akata Općinskog vijeća te obavlja druge poslove koje su istome stavljena u djelokrug rada.

IV. ODGOVORNOST JEDINSTVENOG UPRAV- NOG ODJELA

Članak 7.

Jedinstveni upravni odjel samostalan je u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga i za svoj rad je odgovoran Općinskom načelniku, za zakonito i pravovremeno obav- ljanje tih poslova.

Općinski načelnik usmjerava i nadzire rad Jedin- stvenog upravnog odjela u njegovom samoupravnom djelokrugu.