Contract

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, zastupana po Xxxxxx Xxxxxxxx, ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Xxxxx XX)

HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA -MEDICINSKIH

TEHNIČARA, zastupan po Xxxxx Xxxxxxxx, predsjednici Glavnog vijeća, SINDIKAT HRVATSKIH UČITELJA, zastupan po Xxxxx Xxxxx, predsjednici,

NEZAVISNI SINDIKAT ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA, zastupan po Predragu

Xxxxxxxxx, predsjedniku Velikog vijeća,

HRVATSKI SINDIKAT DJELATNIKA U KULTURI, zastupan po Xxxxxxxx Xxxxxx, glavnom tajniku,

NEZAVISNI SINDIKAT ZAPOSLENIH U HRVATSKOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANru,

zastupan po Xxxxxx Xxxxxxx, predsjedniku,

SAMOSTALNI SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE, zastupan po

Xxxxxxxx Xxxxxxxxxx, predsjedniku,

NEZAVISNI SINDIKAT ZAPOSLENIH U SREDNTIM ŠKOLAMA HRVATSKE, zastupan po Nadi

Xxxxxx, predsjednici,

ŠKOLSKI SINDIKAT PREPOROD, zastupan po Xxxxxx Xxxxxxx, predsjedniku,

SINDIKAT ZAPOSLENIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE, zastupan po

Xxxxxxxx Xxxxx, predsjednici,

HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT, zastupan po mr. se. Xxxxxx Xxxxxxxxx-Xxxx, dr. med., predsjednici,

SINDIKAT ZAJEDNO, zastupan po Xxxxxxxxxx Xxxxxx, predsjedniku zaključili su 1. ožujka 2024. godine u Zagrebu

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

OPĆE ODREDBE

Primjena ugovora

Članak 1.

Ovim Ugovorom se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika u javnim službama na koje se primjenjuje zakon kojim se uređuju plaće u državnoj službi i javnim službama, a na odgovarajući način i zaposlenika javnih službi iz članka 2. stavka 2. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Narodne novine, broj 155/23).

Vremensko važenje

Članak 2.

(1) Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. ožujka 2024.

(2) Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme od četiri godine.

Temeljna načela

Članak 3.

Potpisnici su suglasni da će se voditi sljedećim načelima i vrijednostima:

1. učinkovitost i odgovornost u javnim službama

2. pravednost i solidarnost

3. jednaka plaća za jednaki rad i rad jednake vrijednosti

4. suradnja u području radnih odnosa, socijalnog osiguranja i zapošljavanja.

Članak 4.

Potpisnici su suglasni da će se zauzimati za sljedeće opće ciljeve:

1. promicanje socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja

2. mirno 1ješavanje sporova 3k.oloeskttvivarneongjeprreagzoinvearparnajavaraizmkojerirnštoenujleožperneodmnorsatiduiz, arnagdanžomg aondunioosad,gosovcoirjnaolnsotig.

Članak 5.

paiinerstva i

(1) Polazeći od Konvencije 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, potpisnici su suglasni da će uvažavati općedruštvenu važnost sindikata i sindikalnog rada zbog:

1. veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja

2. većeg stupnja društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih paiinera

3. razvijanja načela uzajamnosti i odgovornosti zaposlenika za unapređenje prava iz radnog odnosa

4. većeg uključivanja svih zaposlenika u odlučivanje o uvjetima svoga rada i života

5. jačanja demokratske kulture i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za opće dobro.

(2) Radi poticanja i zaštite slobodnog i neometanog sindikalnog organiziranja i djelovanja, mpoetđpuisnnaircoidćneimse sztaneddanridčikmi azaiukzoimptairzaativonsitmvariisvkaunsjtevipmoav.oljnog normativnog okvira u skladu s

Primjena ugovora u dobroj vjeri i promjena okolnosti

Članak 6.

(1) Strane potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.

, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj to bilo

u(2g)oAvokroa zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti su bile pomate u trenutku zaključenja ipzruezdelotnžoitionteježagnoav,uoibzvmejzeunjue. se da neće jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani

XXXXX RJEŠAVANJE SPOROVA

Mirenje

Članak 7.

Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak miritnejlaja pi rpermovaođZeankjoenpuosotuprakdaum, xxxxxxxxxx.xx odredbama pravilnika koji uređuje način izbora

Arbitraža

Članak 8.

(2) Ako se strane dogovore za arbpitražu, a ne dogovore drukčije sastav i postupak arbitraže, za

(1) Ugovorne strane mogu dogovoriti da spor iznesu pred arbitražu.

sastav arbitraže i arbitražni postu ak primijenit će se odredbe Zakona o radu koje reguliraju

arbitražu u slučaju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Obvezna arbitraža

Članak 9.

(ć1e)sAe kpovujenreitkioajrbjaitvrnaožij. službi štrajk zakonom bude zabranjen, u slučaju kolektivnog spora isti

ć(2e)sSeapsotasve,bniamčinspoodrlauzčuimvaonmja. te rokovi arbitraže u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, regulirat ŠTRAJK

Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka

Članak 10.

(1) Za vrijeme važenja ovoga Ugovora sindikati neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena.

(2) Suzdržavanje od štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovoga Ugovora.

(3) Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovoga Ugovora.

Donošenje odluke o štrajku Članak 11.

(1) Pri organiziranju i poduzimanju štrajka sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

(2) Xxxxxxxx se ne smiju ugroziti prava na život, hitnu medicinsku pomoć i osobnu sigurnost.

(3) Za način donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim Ugovorom, primijenit će se pravila sindikata.

Zabrana ometanja štrajka Članak 12.

UPogsolvoodraovmci. ne smiju sp1ječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim

Rukovođenje štrajkom Članak 13.

(1) Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sindikata.

o(2s)obUa uksotjaanćoevaombaavkljoajtei fsuunkuckiljjuučšetrnaejkuaššktroagjko,dmborraa. se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati

(3) Članovima štrajkaškog odbora ne može se naložiti rad za vrijeme štrajka.

Obveze i ovlasti štrajkaškog odbora Članak 14.

(n1a)dlŠetžrnajakatišjekliaondaboproksiunšdaijkeastap1jperačtaivdaanjlai iseomšteratajknjoadšvtirjaajkua,rekdountiankatimzaks onnaidtlneažčniinm, utipjeolzimora vtae obavlja druge poslove.

(p2o)sŠlotdraajvkaacšksikoodjbimorjdeuužasnpojreuratezmnaotnrjiuti osvdagkouvoinriitciijuatoinvoumzaombliimkuo u1jekšoejnemjeuspmourajekoujpuumćeunau.puti

Poslovi koji se ne smiju prekidati Članak 15.

(1) Na prijedlog poslodavca sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

o(2b)uPhvriatoidnraejđmivaannjjiumpoogsuloćvi abrkooj jziaspeonsleensmikiaj,uapdreaksiedaptoi,slvoavljiauvčiondkiotivriatočuiznvarošet.ome da se njima

(3) Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati uključuju i broj zaposlenika koji moraju raditi u vrijeme štrajka.

(4) Postupak i način izrade pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka utvrdit će se granskim kolektivnim ugovorima.

(5) Ako se o pravilima poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža čiji sastav se utvrđuje primjenom odgovarajućih odredbi Zakona o radu.

postoje, mogu samostalno izraditi pravila o tim poslovima.

Članak 16. o(1k)oUnčsalnujčaajpuodsatuppoksalomdairveancjan,eadossintadviikpatriijeodcliojegniez dčlaanpkoasl1o5v.isktaovjki ase1. noevosgmaijUugporveokriadadtoi dipanaka

p(2r)ijeOpporčaevtkilaimštaraijzkast. avka 1. ovoga članka, sindikati će obavijestiti poslodavca najkasnije dan Prava sudionika štrajka

Članak 17.

sZtbaovgljesnuidujenloevpaonvjoaljunišjtirapjokluožoarjg. aniziranom sukladno ovom Ugovoru, zaposlenici ne smiju biti TUMAČENJE UGOVORA

Osnivanje i ovlasti povjerenstva za tumačenje Članak 18.

s(1v)akUagsotrvaonrna eimsetrnaunje poosntirvi apjruedzsatjaevdnniikčakoi nPjiohvojvereeznasmtvjoenziaket.umačenje ovoga Ugovora u koje

(2) Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:

1. daje tumačenje odredaba ovoga Ugovora

2. daje prijedloge ugovornim stranama za izmjenu spornih članaka Xxxxxxx

3. prati izvršavanje ovoga Xxxxxxx i izvještava obje strane o kršenju Xxxxxxx

4. obavlja druge poslove određene ovim Ugovorom.

Način rada povjerenstva

Članak 19.

(1) Povjerenstvo donosi svoje odluke većinom glasova svih članova.

(2) Povjerenstvo donosi poslovnik o svom radu.

n(3a)laUzipuitipzrialotugmu aočveongjae UupguoćvuojruasiečPinoivnjejeregnosvtvsuasztavtnuimdaioče. nje isključivo putem obrasca koji se

(4) Ako se Povjerenstvo ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.

(5) O izboru neutralnog stručnjaka i određivanju roka u kojem se treba donijeti odluka, sporazumjet će se članovi Povjerenstva.

(6) Tumačenje neutralnog stručnjaka Povjerenstvo je dužno prihvatiti kao svoje tumačenje.

(7) Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, dostavljaju se podnositelju upita pisanim putem i objavljuju na web-stranicama ministarstva nadležnog za rad.

U(8g) oTvaojrnaikte inečulatnraolvnii sPtoruvčjenrjeanksitzvastzaavktaum4.aočevnojgea Kčloalnekativimnoagjuupgroavoranaiznočvlačnankua n1a8k. noavdougua nviasdilneižnoodgrezđaensloujžboednliučkkoemodknosue. donosi ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra

Rokovi za tumačenje

(1)

Članak 20.

(2)

Povjerenstvo za tumačenje dužno je dati tumačenje ovoga Ugovora podnositelju upita u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

Neutralni stručnjak dužan je dati svoje tumačenje u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

IZMJENA, DOPUNA I OTKAZ UGOVORA

Izmjene i dopune ugovora

Članak 21.

(1) Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak izmjena i dopuna ovoga Ugovora.

što na sindikalnoj strani znači svim sindikatima potpisnicima ovoga Ugovora.

(2) Prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora podnosi se i dostavlja drugoj strani potpisnici,

(3) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano opčreitdolvoažteinuoj riozkmujeondi i1li5dodpanuanioudrodkaunaodpr3im0 idtkanaapordijeddalnoagaprtiemmitkoaraprpijreisdtluopgiati, uprpergootvivonroimmasou se stekli uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.

(o4v) aIzžmenjjeunkeooldenkotisvnnoodgoupguonveooravosgadarUžagnoivmorua pskolsaepbanjoumsepirsotpuipsaujukonjaisunraegđujseurkelpadrenzoeondtarteidvbnaomst.a Otkaz ugovora

Članak 22.

(1) Ovaj Ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

(2) Ovaj Ugovor mogu otkazati obje strane u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti.

(3) Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.

Članak 23.

U(1g) oVvloardaanRaHjkaissninijdei3kamtijjeasvenciahpsrliuježbisi tseekoabovveozguajuUdgaoćveorzaa.početi pregovore za sklapanje novog

(2) Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima

sepruersetđaunjaeksrkaldanpoagnjoe,d

snaodsražiajd,apljreavsae iporibmvjeeznejuizjuraudrnaozgdoobdlnjuosoadte6 umvjeszeicsi roaddnisitmekoadrnooksaonma, kkoajoi

je bio sklopljen ovaj Ugovor.

RADNI ODNOSI

Zasnivanje radnog odnosa Članak 24.

( 1) Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u javnim službama raspisuje se javni natječaj RraedpiuibslpikuenjHavrvanatjsakeu.stavne odredbe o jednakoj dostupnosti javnih službi svim građanima

(2) Potreba za zasnivanjem radnog odnosa za sve poslove u javnim službama oglašava se putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i na web-stranicama odnosno na oglasnim pločama ustanova, te u »Narodnim novinama« samo ako je to propisano posebnim propisom.

g(3r)anIzsknimnkooloedktsitvanvikma u1g. ovorgiamčalatenkuas, ljuačvanjiuniaztmjejčeanjenuigjeopvorraeobarnaduus(lnupčra.jekvoidmraeoprrgeadnviizđaecniijme, napredovanja ili promjene sistematizacije).

(4) Poslodavac je u obvezi na isti način i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natječaja.

z(5a)voRdoakzaprziajapvoešljnaavannajtejeočdanj otsenčoe oodd ddaannaaoobbjajavveenantajewčaejba ust»raNnaircoi,dnoigmlasnnoovjinpalmočai«H.

Probni rad Članak 25.

(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

(2) Probni rad može trajati najviše:

rvatskog

1. mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koja je uvjet završeno osnovno obrazovanje ili strukovno i umjetničko osposobljavanje (razina HKO-a 1 ili 2)

2. dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koja je uvjet završeno srednjoškolsko obrazovanje a(ra5z) ina HKO-a 4.2 ili 4.1) ili završen stručni kratki studij ili program za majstore (razina HKO­

3. tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koja je uvjet završen sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij (razina HKO-a 0.xx ili 0.xx)

HKO-a 0.0.xx. ili 0.0.xx.).

s4v. ešuečstilmišnjeiseinctiezgarirandinapmrijjeedsitpaloI.mvsrkstieizadikpolojamjsekui vsjteutdziaj virlši esntrsuvčenuičidlipšnloimdispkliomstsukdiijst(urdazijinilai (o3b)jeAkktiovjneihzarpaozslolegnaikzbai onoodlsiuktoanvnreamjmeannajek1olOikdoanjae, pzaropbonsliernaidksbeimo ooždesiuztnainm, nsotipmro dažuitki uzpbnoog

trajanje probnog rada u tom slučaju ne može biti dulje od šest mjeseci.

Članak 26. n(1e)zaZdaopvooslljeanviaknujaknoajipnroijbenozamdoravdoulj,iokonjiampororabnboitmi urpaidsua,nopmresotbajleikruaidonbi roadznloožseno.tkazom zbog

(p2o)slAjekdonjepgoasldoadnaavapcrozbanpoogsalernaidkau, somtkaatrzatizćestsaevdkaa j1e.zaopvosglaenčiklankzadaonveoljdio nt a pironbanjkoamsnriajedud.o Pripravnici

Članak 27.

z(1a)niUmgaonvjuorzoa kraodjeu smeošžkeolsoevzaaok. ljučiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalni rad u

(2) Pripravnici se mogu zapošljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste.

Pripravnički staž Članak 28.

(1) Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najviše:

2.

1. 3 mjeseca za obavljanje poslova radnih mjesta III. vrste 6 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta II. vrste

3. 12 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta I. vrste.

(2) Na zahtjev pripravnika, pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad i ako trajanje pripravničkog staža nije određeno posebnim propisom.

Uvjeti za obavljanje pripravničkog staža Članak 29.

Posripporsaovbnlijkauvasnejaokdorjeiđmujue mstorruačnbaitiousroubčaenk. xxx će pratiti njegov rad prema planu i programu Stručni ispit

Članak 30.

(1) Pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.

(2) Pripravnik mora dobiti ispitni program i popis ispitne literature.

(3) Za polaganje stručnog ispita, pripravnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od:

1. 5 radnih dana za radna mjesta III. vrste, bez obzira koliko puta polaže stručni ispit

2. 7 radnih dana za radna mjesta II. vrste, bez obzira koliko puta polaže stručni ispit

3. 10 radnih dana za radna mjesta I. vrste, bez obzira koliko puta polaže stručni ispit.

u4. mPrjiepsrtaovpnoiklaigmanajpariasvpoitnaajopšlajćeednainddoapnusttei pnlaaćdeannektardoaškpoovleažpeuptaripštroavunkičljkuičiujspeitp, uataiksompjuetšutjaej prema potrebi.

RADNO VRIJEME

Radni tjedan Članak 31.

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

(2) Tjedno radno vrijeme raspoređena je na pet dana u tjednu.

do petka.

(3) Petodnevni tjedni raspored iz stavka 2. ovoga članka raspoređen je, u pravilu, od ponedjeljka

(4) Za posebne poslove i rad u nepunom radnom vremenu granskim kolektivnim ugovorima može se odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored.

Evidencija radnog vremena

Članak 32.

(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena.

(2) Na zahtjev zaposlenika ili sindikalnog povjerenika poslodavac 1m Je dužan dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga članka.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 33.

(1) Na poslovima na kojima ni uz pnmJenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi rzaadpaosnlaenzidkraavoldješitestpnoishoubtnjoecstajzaa,proasdlneonikvari. jeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka i trajanje radnog vremena na takvim poslovima određuje se posebnim propisom.

ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 34.

s(1v)akOoddnmeovnr outratijjeenkaujmr anaje (3s0tamnkinau) taz,aa zapmosalleonljiektanikkeojniajrmadainjnea3j0mmanijneutšaenset psraetkiiddnnoe. vno, d(2v)aZpauptoaspleon3ik0 kmoijniurtaad,iuustkulrnaduusismnaaroadvi1i2psoattrie, bimama aprpaovsolan. a stanku u trajanju od 60 minuta ili

u

(3p) rVvraijtermi esaotadmnaokraonizpsotačvektkaa1.rai d2n. ogvaogvarečmlaennkaa unbitriauja zsaedunrja dnvoavsraijteamperiijenezmavoržšetskeaordardendoitgi vremena.

(4) Ako priroda posla ne omogućuje korištenje stanke tijekom rada, način korištenja stanke će se urediti granskim kolektivnim ugovorom.

Odmor između dva radna dana i najduže neprekidno trajanje rada Članak 35.

n(1e)prIezkmidenđou. dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati

ip(n2rt)ierorZvdaenpneocsinljepn. oikgondee,smpoijžearadiitsil.v) išilei opdotr1e6besahtitnepmreekdiidcninos, koes,imsocuijsallunčea, jvuevteiršienasrilseke(nieslriečćnee,

Tjedni odmor Članak 36.

(1) Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

(2) Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

(3) Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se zkboorigštkeonjegnetjiesdknoiriošdtemnorgntjiejednkoriostdiomiolriagoadjme kahorpisotiookuonkčraćjeumratzradjoabnljjua. koje je proveo na radu

n(4a)koZnap1o4sldeannikaunesperueksivdankoogmrasdlau.čaju mora osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora

Godišnji odmor Članak 37.

t(r1a)jaZnajpuopsrleonpiiksaznaimsvoapkćuimkalpernodpaisrsokmu ogordadinuu. ima pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem

(o2d)rNeđaejnkirmaćme tjrearjialinmjeag, okdoijšinsjeeguroedđmujouragriaznsstkavimkak1o. loevkotigvaničmlanukgaovuovreoćmav. a se prema pojedinačno

(3) Zaposlenici koji rade u turnusima od 12 sati, godišnji odmor će koristiti kao da rade u petodnevnom radnom tjednu po osam sati dnevno.

(o4d)mUorkaupuntvorđteranjoagnjZe agkoniošmnjeog raodum, onriati nveišemodže6iztjneodsaintia,moadnnjoesnood 3n0ajrkardanćiehg dtarnajaanzjaaratodgua petodnevnom radnom tjednu.

n(5je) gZoavevprirjoesmjeečnkeormišjteesnejčanegopdlaišćnejoegstvoadrmenoerau ztraipmojselesencikaukosjea ipsrpeltahćoudje mnajeksneacduaupklaoćjemukvoirsiisnti igloi duišvnijsiinoidmkaoor d(uaraječurandaivoajuućriedsvoavnporim arnadjanuomnovrceumiennaur,avoivkisonjao poretodmstaevšltjaojujenzaaknzapuoszlaenraikda) povoljnije.

(6) Pod ostvarenim plaćama u prethodna tri mjeseca smatraju se plaće ostvarene za rad u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora.

(7) Ako je u prethodna tri mjeseca zaposlenik za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje ostvario rpardaivoounarendaokvnnaodmu rpaldaćneo,mtavdraemuensue izkaatoo tvarkivjeamueraočburnaačvuanauvparnoasjkenkaidzasptalavćkeau5.voisviongi akačoladnakaje.

(8) Pod naknadom plaće iz stavka 7. ovoga članka, podrazumijeva se naknada plaće isplaćena kzaojvuribjiemzaepobsolleonviaknojast,voadrnioosdnaojeonraadnioakunraeddaovpnlaoćme čraijdinjeomiznvoresmmeannuj.i od visine naknade plaće

n(9a) rSaldijuepnoijme mzaopgousćlenziakšutiitiztai pzoasploesnlieknuikkaojoidrašdtei tnnaihpoustjleocvaijma,apgrdipjeadnai upzrapvroimnjaenguodmišjenrjai ozdašmtioter za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 6 tjedana.

(10) Trajanje godišnjeg odmora u slučajevima iz stavka 9. ovoga članka, utvrđuje se granskim kolektivnim ugovorom.

Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor Članak 38.

n(1e)raPdrni iutdvarnđiivuatvnrjđuetnrai jzaankjaongomdišindjaegniopdlmaćoernaongeduorpaučustnaa. vaju se dani tjednog odmora, blagdani,

s(2e)uRtarazjdaonbjeljegopdrišvnrejemgeondemnoersap.osobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava Godišnji odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora

Članak 39.

(1) Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem. d(2a) oZtaopmosel,ennaikjmimanajepdravvaodkaonraisrtaintiijdev, aizpvuijteasptiopjoesdlaondadvacnagiolidoišsnojbeug koodjmu oorna opvolažsetlij.i, uz obvezu

Raspored godišnjeg odmora Članak 40.

sindikalnim povjerenikom s pravima i obvezama radničkog vijeća.

Pri određivanju rasporeda (plana) korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama toormgansimzaicsiljue rpardika,upiotislondjiahvoavcejepdriuježdanlogveodi israavčjuentoavoatiposterebsamraadni ižčeklijmamavijzeaćpeomsl,enoidknaotsenuo

Obavijest o korištenju godišnjeg odmora Članak 41.

godišnjeg odmora.

g(1o)diPšonsjelogdoadvmacorjea iorbavzedzoabnljduonsjteagvoitvi ozgapkoosrliešnteinkjua,pnisaajknausnoidjeluk15u,doadnnaopsrnijoe rpjoeščetkjea kootrriašjtaenjua i(z2v) rZšeanpjoasolesnoibkiutosveamžnoižhei ondegooddgiotdi,ivoidhnsolsunžobepnriehkipnoustliokvoa,ritšetmenejlejegmodoidšlnujkege poodsmloodravscaam. o radi

(3) Pod osobito važnim i neodgodivim službenim poslovima iz stavka 2. ovoga članka smatraju speospaoosljoevtiakvoejennairanvai kdoajsiennačeimn nožeemoodgguodoibtia. viti zaposlenici koji ne koriste godišnji odmor, a

o(4m) oZguapćiotsi lneankiknuadnko keomrišjteenojed,goodđneonsonoilni apstraevklijnauntjoe kkoorriišštteennjjaegogdoidšinšjnejgegodomdomrao.ra mora se

(5) Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

(6) Troškovima iz stavka 5. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

z(7a)poPsultennijatroiškpovirastukastvizarnmijetrsotaškzoavpiopsrliejenvjaozua kmojjeestjoe zuapkoosjleemnikjeimkaoorisztbio ggdoodliašsnkjia oudmoerstou otrderneuđteknuimpraeokvidima, Ukagooviodronmev. nice u povratku do mjesta zaposlenja, pod uvjetima i u visini

(8) Drugi troškovi su ostali izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

godišnjeg odmora koristit će naknadno, prema dogovoru s poslodavcem. Ako plaćeni dopust ili

redovito završio da n je bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak

n(9e)spUososblunčoasjtui zparreakdi,dzaapgoosdliešnnijkegje oddumžaonrvaraztbitoigsepnlaćreandoognodgopduanstaakialdi arbazi dmoubgljoadpišrnivjiroemdmenoer razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi trebao završiti godišnji odmor,

pzaripvorselmeneinke sneestrpeobsaobvnraotsittii znaararadd. po završetku trajanja plaćenog dopusta, odnosno razdoblja

Izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora Članak 42.

Zaposlenik koji odlazi u mirovinu, ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

Xxxxxxx xxxxxx Xxxxxx 00.

(1) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 1O radnih dana u sljedećim slučajevima:

1. sklapanja braka ili životnog partnerstva - 5 radnih dana

2. rođenja ili posvojenja djeteta - 5 radnih dana za svako dijete

3. smrti supružnika, životnog paitnera, izvanbračnog druga, brata, sestre, djeteta, oca, majke, xxxxx, xxxxxx, posvojenika, posvojitelja i unuka - 5 radnih dana

4. sm1ti djeda, xxxx, roditelja supružnika, roditelja izvanbračnog druga te roditelja životnog paitnera - 2 xxxxx xxxx

5. selidbe u istom mjestu stanovanja - 2 radna dana

6. selidbe u drugo mjesto stanovanja - 4 radna dana

r7a. dtneaškdeanbaolesti oca, majke, supružnika, životnog partnera, izvanbračnog druga ili djeteta - 3

8. nastupanja u kulturnim priredbama i spo1tskim natjecanjima - 1 radni dan

9. sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i drugim sindikalnim aktivnostima - 2 radna dana

1O. prirodne nepogode - 5 radnih dana

11. darivanja krvi - 2 radna dana

b12o.leošdćusuitlni onsetsi rsetpnoimslaslkuačdaajejme zpbroijgekoosopboittroebvnaažnnojeggiovhaitntroegnuotbniatenljaszkoočgnoraszt l-oguakupznrook3ovradonga dana tijekom jedne kalendarske godine.

č(2la)nZkaap, ozsalesnviakkiomdaaprirvaavnojenakrpvliaćizensitadvokpau1st. ztoačskvea1ki1.smovrotngiaslčulačnajkiaztsetazvaksav1ak. itosčlukčea3j.oid4s.uotvnostai

ks apleonsdlaariszkesgtaovdkiane1i.sktorčiksetio1p2o.

dorvuoggiamčolsanokva,amnae.ovisno o broju dana koje je tijekom iste

n(3e)pPoslarećdenodnoapkuosnt iznassttaavnkkaa1d. oogvaođgaajačlaznibocga kkoorjiesgti se upltarćeennuitkduonpaussttanokdaobdroagvaađ, aaja,uodslnuočsanjuo pnleamćeongiudćonpoustsit ks oterišotsennojavepklaoćreisntoitgi pdroempuastdaognoepvorsuresdnposnloadkaovncedmar.ivanja krvi, zaposlenik će

poslodavcem.

aćenog dopusta odjednom već može koristiti pojedinačne dane prema dogovoru s

ž(4iv) oItznnoimg npoaiotdneordar,edizbveasntbarvakčano3g. odvrouggaačlialinicdja,eutestalu, čzaajupoteslšekneikbonleestimoocraa, mkoarjkiset,itsiupsvruežndiaknae, pl

(5) Ako slučaj iz stavka 1. ovoga članica nastane za vrijeme dok je zaposlenik na godišnjem odmoru, na zahtjev zaposlenika korištenje godišnjeg odmora se prekida te zaposlenik koristi plaćeni dopust.

(6) Plaćeni dopust s osnove prirodne nepogode odobrava se i koristi radi sanacije štete nastale na imovini zaposlenika, a koristi se u razdoblju otklanjanja posijedica navedene štete.

(7) Pod pojmom dijete, u smislu ovoga članka smatra se i maloljetno i punoljetno dijete.

(8) Pod darivanjem krvi iz stavka 1. točke 11. ovoga članka smatra se i darivanje krvnog psarestmojakapozazipvruipkreomjiujkervonvolagštperniparauvsktaannoavma,ijuenjseknlaodguzastrpaonssefbunzimskaprloijpeičseonmje,, kuopjuetislae porsoovbondoi davatelju krvi.

(9) U okviru maksimalnih 1O radnih dana plaćenog dopusta godišnje, zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust više puta po istom slučaju iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka.

Dopust za školovanje

Članak 44. š(k1 )olZovapanojsaleinsitkruičmnoagpursaavvoršnaavannejap,laućuenkiupdnoopmusttraujatnijjuekoud:jedne godine za potrebe vlastitog

1.

5 radnih dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi

2.

1O radnih dana za polaganje ispita na stručnim i sveučilišnim studijima, uključujući i pisanje i obranu završnog rada, odnosno za polaganje pravosudnog ispita

3.

5 radnih dana za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima

4. 2 radna dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (infmmatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.).

k(2o)jeŠzkaoploslaennjiekiosbtaruvčljnaoilui snajvergšoavvoamnjepriozfsetsaivjokma 1il.i odvjeolgaatnčolšaćnku apotrselobdaabvictai .u vezi s poslovima

(3) Za školovanje na koje ga je uputio poslodavac, zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

d(p4ao)nlaAag. kaonjjeetzoagaobisapviltjaanzjaeppooslselnoivka irmadanporgavmojensatap, lkaćaeonuivdjoetpupsrot puisuaknusptnruočmnitriaspjaint,juzaopdri7pramdnuihi

Dopust za pružanje osobne sla·bi

Članak 45.

(p1r)užZaanpjoesolesnoibkniemsakrpbria. vo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od 5 radnih dana godišnje za

(2) Pod pružanjem osobne skrbi smatra se skrb koju zaposlenik pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.

(3) Pod istim kućanstvom smatra se zajednica osoba odre.đena propisom kojim se uređuje socijalna skrb.

(4) Poslodavac može, u svrhu odobravanja prava na dopust za pružanje osobne skrbi, zatražiti očldankzaap.oslenika dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe iz stavka 2. ovoga

(5) Tijekom razdoblja korištenja prava na pruzanJe osobne skrbi, poslodavac ne smije zaposlenika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima.

NAKNADA ŠTETE

Uvjeti i načini smanjivanja i oslobađanja od naknade štete Članak 46.

(1) Naknada štete koju radnik na radu ili u svezi s radom uzrokuje poslodavcu, smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno odnosno da zaposlenik do sada nije uzrokovao štetu, ako:

1. se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove, ili

2. je zaposlenik u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila, ili

3. se radi o invalidu, starijem zaposleniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili

4. se radi o manjoj šteti.

(m2o) žSemiaunjceijnejleošsti toesilzobraozdliotigoadiznsatkanvakdae1š. toevteo. ga članka iznosi najmanje 20 %, a zaposlenika se PRESTANAK UGOVORA O RADU

Otkazni rokovi i otpremnina Članak 47.

(1) Kad otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se zaposlenik i poslodavac drukčije ne dogovore.

(2) Svakom zaposleniku, kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.

o(3tp) reZmapnoinsaleunivkiusinsi n3a0jmi avnijšee65go%dipnraossjteačžnae mkojdeseičstnoegbrpuotoslopdlaaćvec,ai,spilsapćleanćuejzeapsoeslpeonviklauštuentrai mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.

(p4la) ćAa,kvoećzanpaoksnlaednaikpulaućepporseljmedanpjaosterbi nmimjespercoapipsrimijea,pirlei smtaunjkeaisupgloaćviovraanodiroadpulaćneijei diisoplnaaćkivnadae pzalapćoeslperneimk aosptvoaseribondima jperroapdiisoimuar,ezdaoviznroamčurnadpnriopmadvarjeumćeenoutp. xxxxxxx uzet će se plaća koju bi

(5) Otpremnine se isplaćuju najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.

koji su zaposleniku ponuđeni radi usklađivanja sa Zakonom o plaćama u državnoj

(6) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, pravo na povlaštenu otpremninu ne ostvaruje zaposlenik kojem je ugovor o radu otkazan zbog odbijanja potpisivanj novog ugovora ili njegovih iszlumžjbeinia,javnim službama (Narodne novine br. 155/23) i Uredbom o nazivima radnih mjesta, u2v2/je2t4im). a za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine br.

Vremensko važenje pisanog upozorenja na obvezu iz radnog odnosa

zaposleniku te se istekom toga razdoblja smatra kao da takvog upozorenja nije bilo.

Članak 48. pPoisnaanšoanujepmozzoarepnojselenpioksalobdraišvecasepirzijeevirdeednocviijteognaoktoknaztirviagnojadinuegoovdodraanoa nrjaedguovuovgjeutoruvčaennojga

Članak 49.

Odredbe članka 47. ovoga Ugovora ne odnose se na ravnatelje ustanova.

Staž kod istogposlodavca

staž neće biti uračunata razdoblje za koje je otpremninu prethodno ostvario.

Članak 50. p(1r)omKjaeonustapžosklodaivstcoagipboeszloodbazvircaa nračuugnoavsoerenneaprakdindonivrsitjaežmue j(apvunniomilsilunžebpaumnaa,).bez obzira na r(a2d) aIzunjiamvnojosdlusžtbaivikpar1es. toavnokgaaračdlnanokgao, dknoodsaizvreaćčuonsatvoatrpiorepmranvionenazaoptopsrelemnnikinauk, oujinjeeprteijkeiknoumti

(3) Službeniku i namješteniku kojem se radno-pravni status državnog službenika promijeni u radno-pravni status javnog službenika ili obrnuto, neprekinuti staž u državnoj i javnoj službi smatra se neprekidnim stažem u javnoj službi, odnosno državnoj službi, za ostvarivanje radnih i materijalnih prava.

staž iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Prekidom staža iz stavka 1. i 3. ovoga članka smatra se prekid duži od 8 dana. i(z5)stMavirkoav1a.njoevroagdanočglankodan,oasalinsee svmriajetrma esempirreokviadnojma rraaddnnoogg ooddnnoossaa neitiuprarečkuindaovma urandenporgekstiadžnai

PLAĆA

Članak 51.

Plaća zaposlenika sastoji se od osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću utvrđenih Zakonom oppćliamćapmroapuisdormžaovnraodj us.lužbi i javnim službama te ostalih primitaka u skladu s tim Zakonom i

OSNOVNA PLAĆA

Članak 52.

(1 ) Osnovna plaća zaposlenika je plaća koju zaposlenik ostvaruje za obavljanje poslova radnog modjejsetdanzoagkmojesjeecsak. lopio ugovor o radu za redovan rad u punom radnom vremenu za razdoblje

(2) Osnovna plaća je umnožak koeficijenta za obračun plaće radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen ili za koje je sklopio ugovor o radu i osnovice za obračun plaće.

(d3u)žAankodaztiapzoasploesnlieknirkaud,i ozbamavjlejnaeposlsouvtneovgišzeapsloosžlenoiksatipoodnpoissannoomtežnihaluovgjuetkaorjai djea poodsploodsalovvaac issvpolgaćruajdenmoug sme jpelsatćaa, uzavivsirnijiepmlaećeobraadvnljoagnjma jpeostsalokvoajeogdosbuatvnlojga pzoappoissalennoimkan, azlaogoudpraođsleondeavsactae.

proveo bez obzira na trajanje naloga.

(4) Poslove iz stavka 3. ovoga članka, zaposlenik može obavljati najviše do 30 dana. s(5t)imZadpaosmleuniske npelasćma ivjeišoebsalvolžjeantiopsotisilsopvleaćizujsetasvakmao3.zoavoongearčaldanekasabte kiozjdeanjeosgtvpaisrnanoongannajliomga

p(6o)seAbknoimjepropnisoovmna, opslnaoćavniozmstpalvakćaom2.smovaotrgaasečlmaniknaimmalannajaploadća.minimalne plaće propisane

v(7r)emAeknou znaapkooslje jiekzraapdoisluenn.epunom ·radnom vremenu, pripada mu plaća razmjerno radnom

(8) Osnovna plaća u smislu ovoga Ugovora je plaća u brutoiznosu.

poseban dodatak u slučaju okolnosti koje dovode u pitanj e redovito obavljanje poslova iz

z(9a)vrDšoendasctiudnaij onsanpoovsnluijepdlaipćulosmusdkoodjartaazkinzia, draoddnaitasktažz,adroad utaikzvzamučeidnnkiomvirtaodsnt irmadao,kdoolndoastatikmzaa, djelokruga javne službe te dodaci za različite oblike organizacije rada.

OSNOVICA ZA OBRAČUN PLAĆE

Članak 53.

(1) Xxxxxxxx za obračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom u brutoiznosu.

(3)

(2) Osnovica za izračun plaće iz stavka 1. ovoga članka u 2024. godini iznosi 947,18 eura bruto.

Osnovica iz stavka 2. ovoga članka ugovorena je počevši s plaćom za mjesec listopad 2023., koja se počela isplaćivati u mjesecu studenome 2023. godine.

d(4o)nOošveinsjianiDorsžnaovvniocge zparoizraraččuunna pRlaećpeubulgiokveoHrnrevasttsrkaneezćaesslvjeadkeećguogdoindeinzuapi oučestliupčraejugodvoogroevporrijae, osnovicu će ugovoriti Dodatkom ovom Ugovoru.

R(5e)pAukbolikse kHorlveakttsikvenizma iudguoćvuogroomdinue,uugtovvrdoirti ćveisjienaodolsunkoovmiceVdloaddaoRnoHš.enja državnog proračuna

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, osnovica za obračun plaće ne može biti niža od iznosa zadnje ugovorene osnovice.

(7) Ugovorne strane suglasno utvrđuju da su dodaci iz Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. ugrađeni u koeficijente složenosti poslova rzaasppoosrledniikakouefiobcirjaeznotvimanajuzai oznbarančousnti ptelamće juemjavUnriemdbseluožbnaamziavi(mNarroaddnneihnmovjienseta, ,bur.vj2e2ti/m24a) ztae

zdnaasneosistiti onde p2r5im. jsetnujduejunodgoak 2su00d6o. dagcoidiizneSpsoarsatzauvmnia doiodokdoaceifimciajennaatpalasćluožuenoobsrtaizopvoasnlojuvai zaposlenika u obrazovanju i znanosti.

nakon sklapanja Izmj ena i dopuna Sporazuma iz stavka 7. ovoga članka, odredbe Sporazuma

(8) Ako koeficijenti složenosti poslova zaposlenika u obrazovanju i znanosti budu umanjeni

iz stavka 7. ovoga članka ponovno se primjenjuju od trenutka umanjenja koeficijenata, na način da zaposlenici u obrazovanju i znanosti od trenutka umanjenja imaju pravo na dodatak u visini koja odgovara svakom provedenom umanjenju koeficijenata, a najviše do ukupne visine dodataka iz navedenog Sporazuma.

Cijena sata rada

Članak 54.

(1) Cijena sata rada izračunava se dijeljenjem osnovne plaće zaposlenika uvećane za dodatak za radni staž s mjesečnim fondom sati.

(2) Cijena sata rada iz stavka 1. ovoga članka koristi se za obračun plaće, naknade plaće i dodataka na plaću kada se obračunavaju za određeni broj sati rada.

Isplata plaće

Članak 55.

(1) Plaća i naknada plaće isplaćuju se jednom mjesečno, za prethodni mjesec.

p(2la) ćPel,aućaprsaevilsuplnaećusjmeinjeajpkraosćniivjeišdeood153.1udamnj.esecu za prethodni mjesec, a od jedne do druge i(s3p)lAaćkuojensaeduanidduoćsapdijveaćaraidspnlaadtaanpalaoćde ndiajneamdoogspuićjaećzab.og neradnog dana, blagdana ili više sile,

(5)

(4) Zaposlenici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća.

Poslodavac je dužan na zahtjev zaposlenika uplatiti obustavu kredita uvjetovanog apdomgoindinsotrsatitikvonjoemjezasibnrdainkoamt u, gzaokvoonrisokozga usvzdorježačvlanjoav, es,inbdeizkanlanpelačćlaivnaanrijnaeniaokbnuasdteavzeapteomslenjiekmu ili bilo kojoj drugoj strani.

Odsutnost tajnosti plaća Članak 56.

(1) U javnim službama nema tajnosti plaća.

(2) Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o bruto plaćama zaposlenika neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika, sukladno posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka.

i(s3p)lSatiundpilkaaćlanis pporavvjeormennika iumvaidpurauvpolantaujmpoanrejezajeiddnoopmrinmojseasezčansovankaotgemzaepljoitsilei niekoam. etani uvid u

(4) Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće zaposlenika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika čuvati tajnost tih podataka.

DODACI NA PLAĆU

Dodatak za radni staž Članak 57.

(1) Dodatak za radni staž iznosi 0,5 % na osnovnu plaću za svaku navršenu godinu radnog staža. r(a2d) nZoampovslremikenuus.e za rad u nepunom radnom vremenu radni staž računa kao da je radio u punom

Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini Članak 58.

sveučilištu - luatica mr. uz naznaku struke - predbolonjski studiji), 8 % ako ima akademski

(1) Zaposlenik ostvaruje pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini u visini Hodrv5at%skoagkokliamsiafikzacvirjšseknogsvoekuvčiirlaišinlii zspavecršijeanlisptoičskliijesdtiupdliojm( skei cs.triučuniivs.tusdpiejck. o-jirsaeziinzavoVdIiI.n2a.

dstoukptaonrja mumagjeisttnroasztin, aankoostzi,avordšnenossnvoeuzčail1iš5n%i spaekcoijaimlisatiačkidsetumdsikj,i mstaugpiasntejrdijookdtonroasnzonadnooksttoi rialit

pznoadnruočsjtei ikliodjiomktsoeraztaupmosjleetnniokstbianviijeuuovkjveitrzuapoobsalovvlja nsjveopgorsaldonvoagramdnjeosgtam. xxxxx, ali se odnosi na

Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama stekli pravo na dodatak za završen studij

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zatečeni z oslenic koji su do dana stupanja na agu

na poslijediplomskoj razini - sveučilišni specijalistički studij (spec. i univ. spec. - razina VII.2. sHvrevuačtislkišotgu k-laksirfaitkiaccaijrnskro. guzoknvairzanailkiuzasvtrrušekne p-osplriejeddbiopllonmjsskii struudčinjii),sttuedizjnkaonjsitvseniizvsotudpiannaj mjegsitsatria nzenaondonsotisi dsoekntoarpaozdnraunčojestik,oajikmojisme azatapjosstluedniknuijeoukvvijreut zpaoosbloavvaljasvnojegproasdlnoovga rmadjensotga buavveći,aonsjtavakroujjiujeproasvtovanraendoddoatadkanzaa sztauvprašnejnasntuadsijnnaagupoZsalikjeodniaploomplsakćoajmraaziuniduržvaivsninoijpsolsutžobtikai javnim službama (Narodne novine, br. 155/23).

na poslijediplomskoj razini.

o(3d)noDsoaduatjaakvniizmstsalvukžbaa2m. ao. voga članka zatečeni zaposlenici zadržavaju do prestanka radnog o(4v)oIgzančimlankaoddosstkavlakpaan3j. aouvgoogvaočralaonkrad, uzaztaečoebnaivzljaapnojselpenoiscloi vzadzražakvoajejujeduovdjaettazkaivzršsetanvsktuad2ij.

(5) Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž.

(6) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se isključuju.

Članak 59.

Dodaci za različite oblike organizacije rada

r(a1d) aDsoud: aci na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž za različite oblike organizacije

1. dodatak za prekovremeni rad 50 %

2. dodatak za rad noću u vremenu od 22:00 sata do 6:00 sati sljedećeg dana 40 %

3. dodatak za rad u drugoj smjeni kada zaposlenik radi u smjenama (za rad, u pravilu, u vremenu od 14:00 sati do 22:00 sata) lO %

-4.1d2o-da4ta8kszatai)raudreuđtuujernsuesugr(amnsijkeinmjaknojeleskmtijvenniamnaugnoavčoinridmaazaposlenik radi po dinamici 12 - 24

5. dodatak za rad subotom 25 %

6. dodatak za rad nedjeljom 50 %

7. dodatak za rad na dan blagdana i rad u neradni dan utvrđen zakonom kojim se utvrđuj u blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj 150 %

8. dodatak za dvokratni rad (rad u jednom danu s prekidom duljim od 90 minuta između rada u prvoj i rada u drugoj smjeni) 1O %

9. dodatak za pripravnost za rad uređuje se granskim kolektivnim ugovorima.

(2) Svaki od dodataka iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za idzondoastiazkbzraajraajdunsi sotsanžozvanoodmrapđleanćeomsatuevoedćnaonsonmo szaatedopdroavtaekdeznaeraudpnriipsrtažv.nosti te se tako dobiveni

(3) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim kumuliranja dodatka za rad u drugoj smjeni, dodatka za rad u turnusu i dodatka za dvokratni rad u istom danu.

(4) Smjenski rad je rad kod kojeg dolazi do izmjene zaposlenika na istim poslovima i istom mjestu rada tako da zaposlenik prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca rad obavlja u

prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom radnog tjedna ili mjeseca.

p

(5) Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u

rvoj i drugoj smjeni tijekom radnog tjedna ili mjeseca.

u(6p) rRvaodj sumsjmenjeinianmajamjeanijreadvzaapraodsnleandikaanakoujidnruagjmojansmjejdenvia, roaddnnoasdnaonkaoujitnjeadjmnuanojbeavjeldjaanpotjseldovane u mjesecu radi u drugoj smjeni.

po

(7) Naknada za rad u smjenama iz stavka 4., 5., i 6. ovoga članka isplaćuje se za obavljanje

slova u drugoj smjeni.

s(8lu)čRajaedvipmoapsomziavtura(pserepmreakoodvrreedmbeanmima proadseobmnoizg sptraovpkiasa1). utoočskoeb1it. oovoopgraavčdlanikma ii tnaekoodsgeopdliavćima.

u(9k)ljUučerando pjeoipvorzijievmu,eupzoetrfeebkntiovnzai rdaodl,azuarkandnaopovsraijoemi peokvorajetaskekruaćčiu. na kao prekovremeni rad,

Članak 60.

Dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima

sIzluvžabnarmedaneutrvardđnuejuokseolgnroasntsi ki ivmiskinoaledkotdivantkima zuagroavdouriimzvaa. nrednim radnim okolnostima u javnim Poseban dodatak na plaću

Članak 61.

radni staž.

U slučaju okolnosti koje dovode u pitanje redovito obavljanje poslova iz djelokruga javne zslbuožgber,adgaraunstkimimokollenkotsitvinmima nuagjvoivšoerdoom2m0o%žeossenouvtvnrediptliapćoesuevbeanćadnoedzaatadkondatoaksnnoavnpulapćulaćzua

Zaštita zaposlenika Članak 62.

utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom i jednog od sljedećih uvjeta:

(1) U slučaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika dođe do smanjenja njegove radne rsapdonseobsnpoosstoi bunzopsrtei oilsitanleuproasdrneudnsepoospoabsnnoosstt,isomdanaesntajankraadsnme aspnojesnojbanroasdtni euzspdjoesloobmniočsnti gkuobjuitajke

1. starosti - 5 godina pred starosnu mirovinu, ili

2. profesionalne bolesti, ili

3. povrede na radu

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.xx bez smanjenja njegove plaće

(2) Pod plaćom iz stavka 1. ovoga članka računa se osnovna plaća i dodaci na plaću.

s(3ta)roZsatpi iosalemnoikhura5nogmodriondaiteplrjeuds sdtjaertoestonmu mdoiroosvaimnug, ordoidniatesltjaurosstmi naelimodžjeetseet odreddoititradgondoićnue, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pisanog pristanka.

(4) Pod pojmom samohranog roditelja iz stavka 3. ovoga članka smatra se samohrani roditelj definiran posebnim propisom o socijalnoj skrbi.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA

Slučajevi kada zaposlenicima pripada pravo na naknadu plaće

Članak 63.

Zaposlenik u javnim službama ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

1. godišnjeg odmora

2. plaćenog dopusta

3. državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom

4p.osolobdravocvaanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane

5. obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti

6. prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje zaposlenik ne odgovara

7. drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.

Dodaci za uspješnost na radu

Članak 64.

Zkoajpiomslseenuikrueđsuejumpolžaećeispuldatrižtai vnnoovjčsalnuažbniagi rjavanizma rsaludžnbearmezau. ltate (bonus) u skladu sa zakonom

Naknada za vrijeme bolovanja

Članak 65.

(pIr)ipAadkao mjeuznapakonslaednaikpoladćseutuanvissirnaid8a5zb%ognbjeogloveanpjaladćeo k4a2oddaanaj,enreaodvioisnuoreodvorvsntiobmolroavdannojma, vremenu ili u visini 85 % njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno

koja

prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za zaposlenika.

u(2)triIzmnijmesneoc,annaekpnoasdraedpnlaoćepruijevimsinjeis1e0c0a %u kizonjeomsaunjjeegzoavpeočpertoosjbeočlnoevmanjjeesepčrnipeapdlaaćzeapoostsvleanreiknue bkoadloavjaenjnaazboglopvraonfjeusizobnoaglnperboofelessiotinialilnoezlbjeodleesntiairlai douz.ljede na radu, i to za vrijeme trajanja

d(3io) Arakzodojeblujatriilimzajecsiejcealokroajzadporbeltjheoodsetvmarjeiosepcruavuoknoajenmakunjaedzuaplačćeeto, tbadoalomvaunjsee zzaaptooslvernijiekmzae xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxXx.xx 2i. koavoogda čjelarnakdai.o u redovnom radnom vremenu i kao takva

n(4a)čiAn,k

noajezappoosselbenimkapćreopseispimriampijreanvioti ntoa pnoakvnoaljdnuijeplparćaevoiz. ovoga članka uređeno na povoljniji

Naknada za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti

Članak 66.

vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije.

ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno

Zusalivjerdijeempiedepmreikjeid, aboraledsatid, opoktorejesga, jpeodpolašvloe,ueksloulčoašjkuongaisntacnidkeantiazvianslriečdnnihihpookjaovlnao, sztaipnoasslteanlik nparirjaevmi kjeosjeacapruedksotjaevmljuajuje nnaaksntaaldauizzvaanrraedd)nialioukovlnisoisnti (kuaraočudnaavjeajruaćdiiosvua preridmoavnoamu rnaodvncoumi

Regres

Članak 67.

i(z1n) oZsaupnoesolevnisinciomdaa plirripaaddeau ppruanvoomnialiinspelpautunormegrraedsanozma kvorermišteennuj,e

agzoadpiošnsljengicoidkmoojirau nuepunom

rpaodsnloodmavvcrae. menu rade kod dva ili više poslodavaca ostvaruju isplatu regresa kod jednog

donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, s time da ako se

(2) O visini regresa Vlada RH i sindikati ja ih službi pregovarat će svake godine prij

dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata.

(3) Regres za 2024. godinu iznosi 300,00 eura.

g(4o)diRneeg, raeszsaepoislelnaćicuijme ajekdonjoiksreatnkoasnijjevizšaepjoesdlneoimli gnoisduišunjetonavjrkijaesmniejendaop1o5sl. usrzpbnojga tdeuklujećge bolovanja, korištenja rodiljnog, roditeljskog dopusta i sličnih razloga, regres se isplaćuje najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

(5) Pravo na regres ima svaki zaposlenik koji u tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora.

Otpremnina pri odlasku u mirovinu Članak 68.

(1) Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu od dvije osnovice

zmairiozrvainču, npelaoćveisznaopo lvernsitki ar,adknoojagjeodvnaožseać,aungaozvaodrennjiodmanrardandoamu jvarvenmoejnsuluži bvirsptriijme iordolvaisnkea, ua isplaćuje se najkasnije s isplatom posljednje plaće odnosno naknade plaće.

njihovom dogovoru.

p(2o)slZodaapvoasclean, iuckimupanoizostvavarkeanu1.otopvreomganičnluanćkeau kcoijjeilossuti uisprlaadtintoi mjedoadnnoodsupoksoloddadvvaacailpi revmisae

Pomoć Članak 69.

Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

i1l.i sjme rStiillzltapnoasslteanlaikkaakoojpioizslgjuedbicžaivooztljuedoebanvaljarandj u iilliipporvoofedsoimonoablnaevlbjaonlejastsiluzžabver,iojedmnoestnroajraandja radnog odnosa - u visini 3 proračunske osnovice i troškove pogreba

2. sm1ti zaposlenika - u visini 2 proračunske osnovice

3pr. osrmač1tuinskperousžnnoikvaic, ei.zvanbračnog druga ili životnog paitnera, djeteta i roditelja - u visini 1 Članak 70.

Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno zakonskim starateljima djece pzaopmoosćle,niitkoa: koji je izgubio život u obavljanju ili povodom obavljanja službe, mjesečno isplatiti

I. za dijete predškolskog uzrasta 50 % prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini

3.

2g.ozspaoddiajertsetvduoRHzavuršperneotghoodsnmooj ggoradzinreida osnovne škole 70 % prosječno isplaćene neto plaće u za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90 % prosječno isplaćene

neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.

Članak 71.

(1) Zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaj u:

I. bolovanja u neprekidnom trajanju dužem od 90 dana, neovisno o tome je li bolovanje započelo u prethodnoj kalendarskoj godini, a završilo u tekućoj godini ili je započelo i završilo

u tekućoj godini te neovisno o osnovi bolovanja - jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice

invalidnosti isplaćuje jednoluatno.

2ži.vnoatnsotagnpkartinevraalizdanpoosstlienzaikpaos-luenviiksain, imjeadlondeopbrnoeračdujencsek,esouspnrouvžinciek,ak, oijzavsaenbs roasčnnoovga dnrausgtaankilai

3. rođenja ili posvojenja svakog djeteta u visini 50 % jedne proračunske osnovice.

(2) Nastanak invalidnosti zaposlenika, supružnika, izvanbračnog druga, životnog paitnera i

pmoasleobdnoibmnopgropdijseitmetaa.

utvrđuje se dostavom konačnog tješenja nadležnog tijela sukladno

(3) Pojam invalidnosti zaposlenika, supružnika, izvanbračnog druga, odnosno životnog

sppaoitsnoebrnaozsat,pdojselleonmikiačnvieižliepsoetpiusnkiljguučbivitoakurzadsmneanspjeonsjoebnraodsntie.

sposobnosti uz preostalu radnu

a(4k)oPjreavkodnampaolomdooćbnuosgludčjaejtuetnaaustvnrđkeanintevžailid(sntousptainmj aIIloI)doilbi ntoešgkdi jientevtaalizdaitpeot s(lsetnuipkaonsjtvIVar)u, jae ostvaruje se dostavom jednog od sljedećih pravomoćnih tješenja nadležne službe:

1. tješenje o pravu na doplatak za djecu (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; temeljem pčloasnekbani2m2.prZoapkisoinmaa)o doplatku za djecu, za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema

života djeteta)

2zd. rtjaevšsetnvjeeno porsaigvurnanajdeo) pust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (Hrvatski zavod za s3m. tejtenšjeanmjea uorapzravvoujun(aHrrvaadtsskipzoalvoovdiczoamzdpruanvostgvaenraodonsoiguvrarnemje;endao 8ra. dgiodnijneegei ndajkeotenta8.sgotedžiinme

4. tješenje o pravu na osobnu invalidninu (centar za socijalnu skrb)

5. tješenje o pravu na doplatak za pomoć i njegu (centar za socijalnu skrb).

p(5o)mRaagdailap, odrnioćsantorolišjkeokvoaval,ijkeočjeansjua,poredmnoaspnroeppoorkurciićanatdrolešžknoovga lpijreičlinkiokma spneacbiajavleismteeidziscuinstsakviha zjaavpnoosglenzidkraa, vmstavlao,dopbonopdraivjeitleim, paunmoeljdeitcnionsdkijeetestrkuokjempjreijetjkeošenpjoetmrebnnaidliežnongatdiojemlajeusttvivrđienza spuoptpružnnaikia,triazjvnaanbnreasčpnoosgobdnrousgta ziali žsaivmootnsotaglnpi aržtinveorta,i arapdoksruićkelatdrnooškopvoasenbinjeimodporborpeinsoim(au, cijelosti ili djelomično) od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem opblavćeeznnooggizindoospa,unasnkaojgvišzedrdaovsiztvneonsoagjeodsnieguprraonrjaač,uznaspkoesolesnokvuicsee, jneaddnookmnagđoudjiešntrjoe.šak u visini

(d6o)kuPmomenotćirainzoogvzoaghtčjelavnakoadnisopslnaoćuojde dsaennaadjkoastsanvijeekuonraočknuogodtje3š0endjaa nadoledžndoagnatijpeolad.nošenja

Dnevnica i naknada troškova putovanja Članak 72.

d(1n)eKvnaidcae jienzaakpnoasdleaniizknouspaućtreonšknoavsalusžmbjeenšotapjau.tovanje, pripada mu naknada troškova prijevoza,

(2) Dnevnica za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi 30,00 eura, a obračunava se na način propisan posebnim propisom o porezu na dohodak.

(3) Zaposlenik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje 12 sati ili više od 12 sati, a pola udknuevpnaincebarokjo psauttiovparonvjeedtreanjeih8 nsaatipiulituv,išeododp8olsaastki,aa nmaansljuežobden1o2 spautit,ozvaanštjoe sdeouzpiomvarautkoabzsiar službenog putovanja.

korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna.

(d4n)eAvnkiocejesneausmluažnbjuenjeozma p3u0tu%, ,noadtenroestnpoozslao6d0av%caaoksoigsuuraonsijgeudraannaobdrvoako(bruročakka i(lriuvčeačkeirav)e, čizenrao)s. o(5d) dAaknoa pdroimđejednoe ptorogma pjernoepipsoarteozlnikiho pseroppoivsaećkaovjaimizanoses dnneoepvonriceeziivzi oizvnoogsa dčnlaenvknai.ce povećava, p(6ro) pDisnuevonpiocarezu npautdnoehtordoašk ivoedluukineoozevmissintviodnoebvrnaičcuenzaavaslusežbieinsoplpaućtuojveasnujkeluadinozpeomssetbvnoozma

(m7o) rZaabpiotisnleanzinkaučesneomoodroabrizednaotiprniajelovgozznao sslrueždbsetvno. putovanje prije odlaska na put, a u kojem

z(8a)sAlukžobeznaopopsuletonvikankjoer, iismtiapprirjaevvooznnaonsarkendastdvuotrčoijšekkoovraišptreinjejevopzoasluodvaivsianci ncijenoedkoabiriieo, noadlnoogsonmo troškova prijevoznog sredstva odobrenog putnim nalogom.

Terenski dodatak Članak 73.

(1) Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka zaposlenik ima pravo na terenski dodatak, koji mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu, u iznosu od 26,54 eura.

d(2ru) gVi iusvinjeatitebroernasvkkoagndaotdearetknau.ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i

(3) Ukoliko je zaposleniku za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stavlnkoag1b. oorvaovgkaa čolsaingkuara. na odgovarajuća dnevna prehrana, isplatit će se 50 % iznosa dodatka iz

stalnog

(4) Ukolbikooravjekazaopsoisgluernaiknuazdaekvvraijteamn esmrajdeaštaizjv(aun čsvjerdstioštma poobsjleokdtauv) cnaeimiazvparnavmojensata nnajkengaodvua iznosa hotelskog računa za spavanje.

(m5j)eTseecr.enski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući

(6) Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Naknada za odvojeni život

Članak 74.

Naknada za odvojeni život uredit će se granskim kolektivnim ugovorima.

Naknada za trošak prijevoza

Članak 75.

(1) Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla (u dpareljbnijveamlištae,kostdun: onsnakonbaodraavtiršotaškdoovamjpersitjaevraodza )n, apjmodanujevjdevtoamkildoamejetrau. daljenost od njegovog

je utvrđeno rj ešenjem nadležnog tijela.

(o2š)teUćevnjjeet oidz 1s0ta0v%ka, o1d. noovsongoatjčellaensnkoa onšetepćerinmjejednojunjih seeksntaremzaipteotsaleondikneajkmojani jiem6a0ju%t,jealeksonjoe

prijevoz, ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza koja će se za svaki pojedini mjesec

(3) Zaposlenici s navršenih 58 godina, kojima je udaljenost od njihovog prebivališta odnosno pbroirjaevošzta zdaokmupjeljsetnaurgadoadišmnjaunjkaarotud adkvoapkoisltoomjiemtroa,guoćsntvoasrtukjuppnrjeavgoodniašnnjeakknaartdeu, mtrjoešskeočnvea mkmoigeuaćknosntekpuopsntojejigmoodgišunćjneoislti kmujpensjeečgnoedkišmnijee, kaaratke,oozdanpoossnloenpiojk endeinkaočrnisetikmorigeaankizoinraenpi ojsatvonji

kmie ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne kmie.

iosdpnlaoćsinvoatui vuisvinisiimnije1s/e1č2necikjmenie agkoodinšenpjeosktaorjtiemaokgoućpnoosstot kjiumpnojgeugćondoisštnjkeukpmnij e,giloidpiošnjejdeinkamčinee,

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako ne postoji organizirani javni prijevoz ili javni opdrijOe,v1o8zeuuorpaćpeonperipjoeđsteonjoi,mzakpioloslmeneitcrui .će ostvariti pravo na naknadu troškova prijevoza u visini

b(5o)raPvriešbteivzaalipšotesloednnikoas,nsoukbloardanvoišZteazkaopnousloenpirkeabiuvaslmišitsul.u ovoga članka je prebivalište, odnosno

n(6a) nAakkonajeduudtaroljšeknoovsta opdripjerevboizvaalzišatauoddanljoesnnoostbovreaćvuišotad d1o0m0 jkesmta, ruadsakvlaedćua osdo1v0im0 lančla, npkroamvo, utvrđuje nadležni ministar posebnom odlukom.

(7) Ako u roku od 90 dana od dana uredno zaprimljenog zahtjeva nadležni ministar ne donese odluku, smatrat će se da zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza u skladu s ovim člankom, od dana podnošenja zahtjeva poslodavcu.

p(8r)omZiajepnoislsevnoijke pkroejbiivtaijleišktoemodntroasjannojaborravnišotge, soaddnrožsaanobkeazo obbitjneikstiavsntojaokpuragvodvaonraogo rraadzuloigoa

odgovarajućom dokumentacijom.

razlogu ne priloži dokaz, ne može ostvarivati pravo iz stavka 6. i 7. ovoga članka. Pod zoabjjeedkntiivcne,o spoapjraanvjdeanoibmitelrjai,zlporgoopmisansma astkrrab soe čslkalnaupaonbjietelbjriaičnseli,čnizi vranzblorzaičnkeojilisepdarotknaezrsukjue

(9) Ako je prije promjene prebivališta odnosno boravišta, zaposleniku prethodno bilo odobreno ostvarivanje prava iz stavka 6. i 7. ovoga članka, a za promjenu prebivališta odnosno boravišta ne postoji objektivno opravdani razlog iz stavka 8. ovoga članka, zaposlenik zadržava pravo na naknadu troškova prijevoza za udaljenost temeljem ranije donesene odluke.

(10) Ako je od prebivališta odnosno boravišta zaposlenika do mjesta rada organiziran javni

pojedinačne kaiie ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne kaiie.

gporidjeišvnojze, zkaaprotes,lemnijkesiemčaneprkavaioienaankoaknaedupotsrotošjkiamg ogiušćnnjeosktarktuepankjoe pgoosdtoišjinmjeokgaurćtne,osotdknuopsnnjoe

m(1e1đ) uPmojdesnoirgparinjeizvioraznkimoji jsaevnmiemđupsroibjenvoonzoemis,klujučsumjuis, lau koovjiogzapočslalennkiak,u sommaotrgaućsuejumrejedsomviti1

dolazak na posao i xxxxxxxx povratak s posla.

(12) Redoviti dolazak na posao i redoviti povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod rkaodjnegogjevvroezmneinreadzoarpgoasnliezniirkana ntea nvarčijienmdea včreikjeamnjea čoedkaznajavrošdetdkoalarsakdanuogmvjersetmo erandaaddoo počlaestka sreludčoavjiutepolitnreijbee pzraepmraespjerdebanivjeamliš,tuvriojedmnoesčneokabnojraavizišmtueđzuapdovsijlenlinkiajenjeavpnroeglapzirij4e5vomzainnuetas,maijue biti duže od 30 minuta.

karie ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne xxxxx.

(13) U slučaju postojanja orgamzrranog javnog prijevoza kojeg zaposlenik ne koristi, zaposlenik će ostvariti pravo na naknadu troškova prijevoza, koja će se za svaki pojedini mjesec iosdpnlaoćsinvoatui vuisvinisiimnije1s/e1č2necikjaeinte agkoodinšenpjeosktaorjtiemaokgoućpnoosstot jkiumpnojgeugćondoisštnjkeukpanrjtee, giloidpiošnjejdeinkaačiinee,

s(1ta4v)aAkako1 1j.ei o1d2.porevboigvaalčilšatankoadondosvniošebporriajvevišotazndikoa,majeksotaji rpardoamoertguajuninzairatonj jraevlanciijpi,rinjeavkonzadiaz

troškova prijevoza će se isplaćivati u visini koja je povoljnija za poslodavca.

(p1ri5j)evAozkao, noadknpardebaivtraoliššktaovoadpnroisjenvoozbaoriasvpilšattait dćoe

msejeustavisriandia ondemO,a18oreguarnaizpioranporgijeđjaevnnoomg

cestarine, zaposlenik ima pravo na naknadu cjelokupnog iznosa troška, uz predočenje ispisa

kilometru, uvećano za troškove mostarine i tunelarine (uz predočenje ispisa elektroničke naplate cestarine - ENC na ime zaposlenika i za odgovarajući dolazak na posao i povratak s porisjelav)o, zkanoe pi ruomsluetčuajjeu, naaakknoasdee ttrroošškkoovviamporisjteavrionzeaiz/ialpi otusnleenlaikriuneundeanmeokgaudoadovrogjaitniiozdiratrnoišjkaovvnai

elektroničke naplate cestarine - ENC-a HAC-a i AZM-a na njegovo ime.

Zaposlenik ima pravo i na naknadu troškova trajekta za prijevoz osobnog automobila pod uvjetom da je udaljenost od pristaništa trajekta do mjesta rada najmanje dva kilometra, uz predočenje računa ili kupljene kmte za osobni automobil (vozilo).

utvrditi relaciju koja obuhvaća cestu s naplatom ako je to za njega povoljnije, u kojem

(16) Poslodavac može kao naj kraću rutu od mjesta prebivališta/bor išta zaposlenika do mjesta sraludčaaju zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza uvećanu za troškove

zc sptoasrliennei,kuaz. predočenje ispisa elektroničke naplate cestarine ENC-a HAC-a i AZM-a na ime

(p1r7ij)evAozkaonoaddijperleubuivdaallijšetnaosotdi,nnoasknnoadbaortarovšikštoavadoprimjejveoszt a irsapdlatint ećme sae:orgamz1ranog javnog 1p.rizjeavdoizonuedparljoemnoestutijenoadkroejđoejnporgijdeavnoaz, nuijveisoirngiaondizOir,1an8, ekuaroa pi ou psrliujčeđajeunokmadkoilrogmaneitzriurani javni

2. za dio udaljenosti na kojoj je prijevoz organiziran, a kojeg zaposlenik koristi, u visini cijene karte organiziranog prijevoza, a ako ga ne koristi, u visini cijene karte organiziranog prijevoza ili u visini od O,18 eura po prijeđenom kilometru, ovisno o tome što je za poslodavca povoljnije.

r(1ed8o) vZitaipdoosllaeznaikcinkaopjiosiamoajiuodolragzaankizsirpaonsilap,rinjemvoazjuopdrasvtroana npaoksnloaddauvctraoškkoojvi aimpriojemvozaućaukjoe ne koriste prijevoz organiziran od strane poslodavca.

pješaka.

M(19a)psUpduatlejemnossttrasneicue shmttipsslu://wwwovoga.gčoloagnlkea.cuom/tvrmđuajpes,nai toemkealojunkaajkrtroagćaraafsuktoempobdliolsgkea Gruotoagslae čsulavnrkema, eknaiompkjeošlnačičkkaimrutzaasaosroumvre(amsefanlotommp),jeašuačskluočmajsutarazčoumnaknojjaauodmalojegnuoćsatviaizsisgtauvrnkao 1k.roetvaongjae

boravišta zaposlenika, a ako nije došlo do promjena u načinu korištenja prava na naknadu

(tr2e0b)aOpinsanionuizjkaosrniišttienajapporčaevtakunakanlaeknndarsukterogšokdoivnae,pordijneovsonzoa,tizjaepkomleknaiklesnedasvrsokme gpoodslionde,aavkcuo d e do promjene načina korištenja toga prava, ili ako dođe do promjene prebivališta odnosno

troškova prijevoza ili do promjene prebivališta odnosno boravišta zaposlenika, zaposlenik se o nizajčaišnnujavkaotriišntaenpjoačeptrkauvasvnaakenkaaklneandarstrkoešgkodvianep.xxxxxxxx ne mora svom poslodavcu pisano

(21) Zaposlenik voznim redom i rasporedom svog radnog vremena dokazuje da ima ili nema odroglaznaizkirnaanpi ojasvanoiippriojvevraotza,kosdnposnlaoudsakmlaudujasvnoidpreridjbevamozaoimz sotgauvćkuja e12il.ionveoogma očlgaunćkuaj.e redoviti

dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada zaposlenik više od dva radna dana

p(2re2t)hoZdanpiomslejensiekcu, ssetimnaekdnaadsea nteroćšekiospvlaatpitriijzeavdoaznaeigspoldaićšunjjeegnoadjkmasonriaj,eroddoilj1n5o.xxx rmodjeitseelcjsukozga uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.

u(2z3a)stZoappcoesGleenrikzbkogji pnraikrodnenepporselakindinjae dmvoagtajeodnkaorriasdtiatiktojeridsntii voidšemoodr duvpardvaonma ttjjeeddnnougroada)onrae uskraćuje se naknada troškova prijevoza za te dane tjednog odmora.

(g2o4d)išAnjkego ozdampoosrlaenziakpooslsetvnaikrujese pnraakvnoadnaatrnoaškknoavdauprtirjoevškoazamnejećseeičsnpelatkiatirtzea, jezdbaong mkjoersiešcteintjoa onaj u kojem koristi pretežiti dio godišnjeg odmora.

p(2re5d) vAidklojizvaepdousžleenoikdskuotrniostsitig,okdaiošnšjtuoksauiikuo, rpišotselnojdeapvraacviamparepmraavopotrsaežbintionmjepzrinoppiosuvr, adtuugsolturačjanjuo bolovanje i plaćeni dopust (u trajanju od preko 30 dana) te u slučaju neplaćenog dopusta.

ka povećanja prosječne cijene goriva i faktora 0,7, ali samo ako se srednja cijena litre

(26) Visina naknade troškova prijevoza po prijeđenom kilometru iz stavka 15. i 17. ovoga pčloasntkoat usklađivat će se s rastom cijene goriva svak posljednjeg utor a u mjesecu za umnožak goriva Eurosuper 95 i Eurodizel, promatrana svakog posljednjeg utorka u mjesecu promijeni za gvoišdeinoed, 1aOko%jauizunsopsoir1e,d6b9i esuarsareodnjoosmnocaijkeonobmuduetnviržđaenoodm1,p5o2seljuerdanijleigviuštaorokda1u,8t5raevunrjau. 2022.

(9257i) AEukroosdeiznealk, opnroumskaltarađnivaasnvjakizogstapvoksalje2d6n. joevgougtaočrklaankuamsrjesencjau,cipjoenovlintroevgroartiivua Erausrpoosnupoedr i1,1562. eouvroagdaoč1la,n8k5aeuizrnaovsiistinćea nO,a1k8naeduerat.roškova prijevoza po prijeđenom kilometru iz stavka 14.

(28) Promjena visine naknade troškova prijevoza po prijeđenom kilometru objaviti će se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za rad, a kao referentna cijena litre goriva Eurosuper 95 i Eurodizel uzima se cijena na benzinskim postajama INA - Industr�a nafte d.d. dostupna na Web po1ialu xxxx-xxx.xx.

Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 76.

Amkuosejetrzoašpkoosvleinuikvuisoindionbereonporkeozirvišotegnijzenporsiavaptrneomgaapuotoremzonbimilapurospliusžibmean.e svrhe, nadoknadit će

Naknada troškova u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada

Članak 77.

dohodak, ako je takav rad ugovoren kao stalan ili kada razdoblje rada tijekom jednog

(m1j)eZstauproasdlean, ipkoimdaanup,rauvoiznoasnuakonjaidjue tnreooškporeaznivasutaslkihlazdbuosg poobsaevblnjainmjapproopsliasonma oizdpvoorejeznuonma

(2

kalendarskog mjeseca traje duže od sedam radnih dana.

) Naknada iz stavka 1. ovoga članka zaposleniku se isplaćuje najkasnije s isplatom plaće koja se zaposleniku isplaćuje za prethodni mjesec.

rzada za čitavo razdoblje takvoga rada.

(3a)pAoskleonjiekriamdaopdrakvuoćeniaznsatkavnkadau1.troovšokgoavačlnaansktaldihogzboovgoroebnaivliljuagnojavpooresnlannaaziazhdtvjeovjepnomlomdajevsctau,

z(4a)poAslkeonijke irapdosoloddakvuaćce siez mstoavgkuapi1s.anoivmogpautčelmankdaoguogvoovroitriednanzaappoi slenniikzanhetjeovstvzarpuojselepnriakvao, na naknadu troškova u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada.

Jubilarna nagrada Članak 78.

o(1v)ogZaapUogsolevnoirkauuskeoliiskpolanćauvjrešij:ubilarna nagrada za rad pod uvjetima utvrđenim člankom 50.

1.

5 godina - u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

2. 1O godina - u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

3. 15 godina - u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

4. 20 godina - u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

5. 25 godina - u visini 2 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

6. 30 godina - ti visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

7. 35 godina - u visini 3 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

8. 40 godina - u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

9. 45 godina - u visini 5 osnovica iz stavka 2. ovoga članka.

(ć2e)sOvavkiesignoi doisnneopvricijee zdaoinsopšlaetnujajuDbrižlaarnvnihognapgrorardačauVnlaaRdaepRHubliiksienHdirkvaattisjkaevnziahssljleudžebći uprgeogdoivnaur,ast ntiemtoe. da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 240,00 eura

j(u3b) iJlaurbniulanrnaagrnadagur. ada isplaćuje se sljedećeg mjeseca nakon što zaposlenik ostvari pravo na Dar u prigodi Dana sv. Nikole

Članak 79.

Djeana sv. Xxxxxx u punom iznosu neovisno radi li u punom ili nepunom radnom vremenu, a

(I )nSavraškiolom1z5agpoodsliennaiukuterkoudćitoejljguo, dpionsivuojkiotejlojjusieliissla-plbaćnuikjeu ddajer,teptraipmaldaađepgraovdo 1n5a gdoardiunapriigkodjei

zaposlenici koji u nepunom radnom vremenu rade kod dva ili više poslodavaca ostvaruju isplatu dara od jednog poslodavca.

(2) Dar u prigodi Dana sv. Xxxxxx za 2023. godinu iznosio je 100,00 eura.

donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, s time da, ako se

(3) O visini dara za djecu Xxxxx i sindikati javnih službi pregovarat će ake godine prij

dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini lrnja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata.

Božićnica

Članak 80.

b(1la)gZdaapnoesulepnuicniomma iuznjoavsuni(mbosžliućžnbicaam) aneporvipisandoa rpardaevoli nuapuisnpolamtuilgi ondeipšunnjeomnargardandoemzavrbeomžeićnnue, a zaposlenici koji u nepunom radnom vremenu rade kod dva ili više poslodavaca ostvaruju isplatu božićnice od jednog poslodavca.

(2) Pravo na božićnicu pripada svim zaposlenicima koji su na Božić (25. prosinca) u radnom sodrandoosumkmodirupjous.lodavca, osim zaposlenicima kojima na taj dan prava i obveze iz rada ili u svezi

(3) Božićnica za 2023. godinu iznosila je 300,00 eura.

u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata.

(4) O visini božićnice Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine prije dognovšeonrjnaeDprožsatvignnoeg, bporžoirćančiucnaaizRnoepsiunbalijkmeanHjrevoantsokleikozakosllijkedoejćeubiglaodziandun, jas istipmlaetadbaožaikćonicse

Nagrada za uskršnje blagdane

Članak 81.

b(1la) gZdaapnoes, leunipciumnoamu jiazvnnoismu, slnuežobvaimsnaopraipdaedalipuravpounnoamispili tunegpoudniošnmjernaadgnroamde vzraemuseknruš,njae

izsapploatsulegnoicdiišknojeji nuagnreapduenzoamusrkardšnjoemblvargedmaneenukordadjedknog pdovsaloidliavcišae.

poslodavaca, ostvaruju

(2) Pravo na godišnju nagradu za uskršnje blagdane pripada svim zaposlenicima koji su na Ukosjkimrsapnoa Gtajredgaonrijparnasvkaoimobkvaelzeendizarruadua rialidunosmvezoidsnroasduomkomd ipruojsulo. davca, osim zaposlenicima

(3) Godišnja nagrada za uskršnje blagdane za 2024. godinu iznosi 100,00 eura.

ugovora između Vlade RH i sindikata.

(4) O visini godišnje nagrade za uskršnje blagdane, Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za iszljneodseićnuajgmodainnjue,osnotilmikeodkaoalikkoo sje bdiolagozvadonr jnaeisppolsattiagtneen, gagordaidšnejua vniasginraidkaojzaapursokizršlanzjei tbelmagedljaenme

Naknade po osnovi izuma i tehničkog unapređenja

Članak 82.

(1) Zaposleniku pripada pravo na naknadu za izum i tehničko unapređenje.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka može biti određena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog učinka izuma i tehničkog unapređenja.

) Naknada mora biti razmjerna učinku koji poslodavac ima od izuma ili tehničkog

(3

unap1jeđenja, odnosno učinku koji se stvarno može očekivati, s time da mora iznositi najmanje 1O % vrijednosti ostvarenog ili očekivanog učinka.

(4) O naknadi iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, zaposlenik i poslodavac zaključit će poseban ugovor.

Osiguranje Članak 83.

Poslodavac je dužan osigurati zaposlenike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

Sistematski pregledi Članak 84.

s(1v)akSevi2zgapoodsinleenimciadjuo 5p0ragvo ninaassistateromsatitsskviakpere3glgeodduinver, iajezdanpoosstlieondici1i6z0n,0ad0 5e0urgao, dainkaojsitaćreosstei mobjaevstlujartiadua. zdravstvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene službe, u pravilu prema

(p2r)egIlzendiamnuo zoddrasvtsatvkeanim1. ouvstoagnaovčalamnakai,zumslruečžeajujanvenme ozgdurćanvosstvtienoergasnluižzbirea,njpaoslsotdeamvacskćihe solrugžabnei.zirati sistematski pregled i u zdravstvenim ustanovama izvan mreže javne zdravstvene

(o3v)ogUatvčrlđainvkaanjete ppoopkisraetaznajpeosploenstiukpakkaoujigovstavranujjau nparbaavvoenuaslsuisgteemzatsoksitvparreivgalendjeiznasvtaevdkeano1g. prava zaposlenika, izvršit će se najkasnije do 1. ožujka tekuće kalendarske godine.

(

k(4o)lePkrtaivniimz sutagvokvao1ri.moav.oga članka primjenjivat će se na način i u dinamici utvrđenim granskim

5) Sistematski pregled iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća zdravstvene preglede 1z specifikacije koja se nalazi u prilogu ovoga Ugovora i čini njegov sastavni dio.

Stambeno zbrinjavanje Članak 85.

Uobgvoevzoar,nreazsrtardaintei msuogsućgnlaossntiesduadjećleo, vsaunkjlaadunzoadpoovzoitlijvavnaimnjuprsotapmisbimenai,hapotkrveibrau zsavpoojsihlenpirkaav.a i PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA

Obavijest o izboru sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog predstavnika Članak 86.

Sindikat je dužan pisano obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i sindikalnih predstavnika.

Prava sindikalnih povjerenika i sindikalnih predstavnika

Članak 87.

u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja.

(1) Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku odnosno sindikalnom predstavniku omogućaitvi annejoapuhvoidanu pproisdtautpkeraidinspimravme juesstvimezai us ossvtrvhaurivoabnnjaešmanijazanšjteitgoomveprdauvžanozastpio, stleenraikdai

i(n2fo) Prmosalcoidjeavkaocjetrseubabistinnedizkaalgnoosmpopdoarvsjkeirepnoikloužaojdznaopsonsolesninikdai,kaklanoomštoprseudpstraijvendilkouz,i oosdilguukra ti rparzavoiljnniikhaoodlruakdaukkoojjeimutajesčeurneaguelkiroanj oumpsrakviai si oocbivjaelznei pizolroaždanjozgapoodsnloesnai,kap.rijedlozi poslovnih i

(3) Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku tri dana.

odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.

(4) Poslodavac je dužan u primjerenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana, u sanoj fo1mi Sindikalni povjerenik odnosno predstavnik ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje

dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.

(a5) uPzoslpoidsavnauc jesudgulžaasnonsat zazhatpjoevslesinnidkiak, alnsiongdipkoavlnjeormenikpaoovdjenroesnniokusinoddiknaolsnnoog psrienddsitkaavlnniokma, predstavniku, bez odgode, a najkasnije u roku od 5 dana od podnošenja pisanog zahtjeva, dostaviti sve podatke i isprave u vezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika.

(6) Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

r(7ad) nOičzkljoegdavikjoećjua,ssinmdaitkraaltnćiepsoevojezrlejendikomprentarprai dtiuje, kuosmklaodbuavsljpaonsjeabsniinmdipkraolnpeisdimužanzoasšttiiitednuažnraodstui i obveznog zdravstvenog osiguranja.

Predstavnici zaposlenika u upravnim vijećima

Članak 88.

o(1v)laUsti)u, pnraajvmnaimnjetijjeedlaimn ačlaunstmanoorvaabijtaivpnriehdsstlauvžnbiik (ztaijpeolismleanika.ja imaju upravne ili nadzorne

(2) Predstavnika zaposlenika u upravnim tijelima imenuje i opoziva radničko vijeće.

(3) Predstavnik zaposlenika u upravnim tijelima ima sva prava kao i svi ostali članovi upravnog tijela.

ere zaštite na radu i ispunjavati svoje obveze u

Zaštita na radu Xxxxxx 00.

(1) Poslodavac je dužan provoditi sve mj

području zaštite zdravlja i života zaposlenih, propisane općim propisom zaštite na radu.

(2) Za poslove na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite na radu iz stavka 1. ovoga članka nije xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.xx utjecaje, poslodavac će posebnim propisom utvrditi povoljnije posebne

(3) Zaposlenici provode sve propisane mjere zaštite na radu i dužni su postupati u skladu s uputama poslodavca o zaštiti života i zdravlja.

plaće.

(4) Zaposlenik koji odbija raditi ili napusti svoje mjesto rada zbog neprovedenih propisanih zmajpeoraslzeanšiktiete, anazarardauzd, onbelsjemdijoe kzabdoag steognae bpirtoi vsteadvuljmenjeurenezpašotvitoeljnnaijriapdoul,oižmajauproadvnoosnua nnaakdnruadgue

osposobljenošću i uputama koji su mu na poslu osigurani.

Članak 90. z(1d)raDvuljžundorsutgjeihsvzapkosgleznaipkoas,lteenioksaobarinatki osejeouvtjleačsutitnojjegsiogvuirnpostupi czidtriajvekljoum, kraaodia,siuguskrnlaodsuti si

s(2lu)žZbea,podslneonsinkokroajdi nuo smluječsatjou iolizboiplajnsne,opproijdertuečćjee,i nneeiszmbijjeežnbeitiosptavnljoesntiunnaeppuosvtiosljvnoijie pmoljoesžtaoj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge zaposlenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih inzelpoožistriesdenoihpapsonsolsjetidricaad,i sopsaimšavaaknojaježivpotapioszedbranvimljapljruodpiisiimimaoviliinpe.xxxxxxxx xxxxxx bio dužan

Povjerenik radnika za zaštitu na radu Članak 91.

(o1s)oUbitpor:ovođenju mjera zaštite na radu povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo i obvezu

1. biti nazočan prilikom inspekcijskog nadzora iz područja zaštite na radu

2. sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje rada

3. biti obaviješten o obavljanju i rezultatima unutarnjeg nadzora vezano uz zaštitu na radu

4. biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika

5. primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu

a6p. opsolzovdaatvi aicnstpoepkrtoopraušztašitliiteodnbaijraaduučiknaitdi a ocijeni da su ugroženi život i zdravlje zaposlenika,

z7n. ašnkjoel,opvraattiitsiei pzraikoubpalvjaltjianinjefop1mosalcoivjea ozdagštoivtearnaajurćaedzua, rsatadlna spirgoušriarinvnataičinunapređivati svoje

8. svojom aktivnošću poticati ostale zaposlenike na rad na siguran način.

uz

(2) Naknada za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu iznosi najmanje 4 radna sata tjedno naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

n(3a)rIazdbuo.r povjerenika radnika za zaštitu na radu provodi se sukladno posebnom propisu o zaštiti

ć(4e)sPeogsreabnnsoksimti rkaodlaekptoivnjeirmenuigkoavroadrinmikaa.

za zaštitu na radu, kao i tjednu naknadu plaće, utvrdit

Zaštita dostojanstva Članak 92.

o(1b)avZljaapnojsalepnoiskloivmaasvporgavroadnogpmošjteosvtaa.nje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi

poslodavca,

(2) Osobnostniadroesđteonjaihn,stsvuorazdanpioksaleinioksaobštaitis skeoojidmuaznzaepmoisrlaevnainkjareidliosvpitoolndooglauzzinuemdiortaivcaj jua obavljanju svojih poslova.

o(3d)nUoseosutvadruehnuju toleorganpcriajve,a rsatrzaunmkiejeovvaongjaUigouvažraavoabnvjeazudjoustsoejaunsjatvanimzapsolusžlebnaimka purojmavinciamti pslruežpboazmnaat,i,tespsrvijaekčoitiniesžaenljkecnioonpiorantai.šanje i postupke kojim se takvi odnosi narušavaju opisati,

Zabrana uznemiravanja Članak 93.

(1) Zabranjena je uznemiravanje i spolno uznemiravanje zaposlenika u javnim službama.

ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika, a koje uzrokuje strah ili

(2) Uznemiravanje je vako ponašanje poslod ca, zaposlenika u javnim službama koje ima za ncielpj rijateljska, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog zaposlenika.

z(3a)poUszlenneimkiruavjaavnnjeim iszlusžtabvakmaa1i.zoravvongoa čillia neaizsrmavantorassteavi ldjaiskurinmepinoivroajlujnćiejippoonlaošžaanjjeodkodjirmugsihe

ozabpvoeszlae,ndiokba

in, ajetzeimkae,ljvujerraes,ep, obloitjiečkožgei,lispdorulag,osgpoulvnjoergeonpjar,endajeclijoennajaln, obgraičlinsoogcsijtalnnjoa,gppoordordiijčentliah,

čimlaonvstnvoagilsi tnaenčjala, nrsotvđaenujas,inddriukšattvuenteotgjelpeoslnoižhaijlai, dčulšaenvsntviha piolitenšekčolćaan.stva u političkoj stranci,

koje

(4) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalna ili fizičko ponašanje spolne naravi ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika, a koje uzrokuje strah

ili neprijateljska, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(5) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo zaposlenika u javnim službama smatra se namjerno ili nehajna ponašanje koje primjerice uključuje:

I. ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome

2. uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje

d3r. usšetvkesnisotičnkeapripmonjearšeannijme kizorjaimzimsae soscoilbjemdriusgtiocganjsaponlajihiolivishposlpnoolgnihoporbeidljeižjjeanjiali nsapzoilvnaojug opredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt

4. namjerno uskraćivanje info1macija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija

z5a. dadtoadkjae.ljivanje besmislenih, ne1ješivih, omalovažavajućih zadataka ili nedodjeljivanje Osobe ovlaštene za primanje i rješavanje pritužbi

Članak 94.

s(lIu)žUbasmluačamjuožneežseeljeonborgatpitoinanšaadnrjeađeiznočmlankvaod9it2e.ljiu9, 3s. inodviokgaalnUomgovpoorva,jezraepnoiksuleniilki uosjoabvanmima

ovlaštenima od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva (povjerljivom savjetniku).

s(2u)glaPsonsolostdaovsaocbekozjai kzoajpuošpljraevdalažneajimmaennjeov2a0njez,apimoselneonvikaati,

jdeudžnaun ojseo, bu, aprpeothsoloddnauvapciskaonjui

više od 20 zaposlenih.

nzajepgoašlojavvlaašvteišnee opdrim75aztiaiprojselšeanviaktai pdruižtuanžbje vimezeannoevzaati zdavšitjietuods osteorjanlsitčviatozgasppooslenkiokjae. su osim (v3iš)eOovdla2št0enzeapoossolbeeniihz, sotadvnkoasnIo. in2a. roavzoingia dčilsalnokcairiamneenuusjteročjesltnviekneusjteadnionviceenuasrtaaznionvi eusktoanjaovime as

(5)

(4) U ustrojstvenim jedinicama s manje od 20 zaposlenih poslove ovlaštene osobe obavljat će imenovana ovlaštena osoba hijerarhijski više ustrojstvene jedinice.

Za ustanove s manje od 20 zaposlenih čelnik ustanove imenovat će posebnu ovlaštenu osobu na razini ustanove.

(6) Xxxxx iz stavka I. i 2. ovog članka imenuju se uz prethodno pribavljenu suglasnost

se . .

sindikalnog povjerenika sindikata potpisnika ako imaju članove zaposlene u ustanovi u kojoj one imenuju ili sindikata potpisnika ako nema sindikalnog povjerenika u ustanovi u kojoj se

one 1menuJu.

(7) Čelnik ustanove i sindikalni povjerenik dužni su o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva zaposlenika obavijestiti ovlaštene osobe od poslodavca.

Članak 95.

(1) Podaci o osobi ovlaštenoj za primanje i 1ješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva tiezloefvoongaaiUtegloefvaokrsaaotbejea-valdjurejususeovnlaašvtiednneoomsombeje. stu u ustanovi, a uključuju ime i prezime, broj

(m2i)nPisotparistovvalnašatdelneižhnogsozbaariamd.enovanih temeljem ovoga Xxxxxxx objavljuje se na web-stranici

(3) Čelnik ustanove dužan je upozoriti sve svoje voditelje ili dislocirane ustrojstvene jedinice duostsatnavoeveposdvatiašekaood o2v0lazšatepnoismlenoishobnaamoabrvaedziuažiumriernaonvjaansjraedoišvnlaješgtepnoepoisaoboev,lakšatoenihnoasobav.ezu

k(4o)jiPmoaslsoedanveaćce juegdruožzaitni opvrilvaaštnenoostj osobei oksoigjaurpaotidznaopsriimpraitnujžebpur,itšutžobiranzaumnaičjeinvai mu ougvujećtnimosat akoarkioštjeentjoa postreebbnneopormosotogruićjeitućesjmeduišsteuipizolsalzoadkavizcasjteidjeikštoampocsiljoeldoagviclai ruadijzealupriamdnanojgavprreitmužebnea.,

Postupanje s pritužbama

Članak 96.

utvrdi da ono postoji.

(1) Ovlaštena osoba dužna je, ovisno o naravi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od opsoajemdindoanma soludčdajoustraavdei pspri1jtuežčbaev,anisjpaitnaatsi tapvriktuažubzunei mpiordauvzaentjia sivlie spotlrneobgneuzmnjeemreirapvriamnjjaeraeknoe

u(2z)neAmkiorapvoasnljoadialvi aackonesuprmovjerdee kporjeedljoežpeondeumzejoereočziatospn1ejperčiamvjaenrejeneu,zznaepmoisrlaevnainkjajavilni espsolulnžobge oimsaamprdaavnoa pzraetrkaižniuotizarašdtitduopkremdunasdelenženoimsigsudaomza.štita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od

Promicanje zaštite dostojanstva

Članak 97.

UzapsovslrehnuikastvuarajnajvaniomzrasclJuažbtaomlearanpcoisjelo, daravzaucmćijeevavnojdaitii

puovsaežbanvuanjbarigduostoojainftovramiorasnojbue,

osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenih u javnim službama za problematiku zaštite dostojanstva te edukaciji ovlaštenih osoba.

Sindikalne aktivnosti i sastanci

Članak 98.

povjereništva, dužan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u

(1) Poslodavac je sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju službe.

ustanove, vodeći računa da se sastanci

(2) Članovi povjereništva sindikata imaju djelotvornosti poslovanja ustanove.

poragvaonizoidrražjuatiusinvdriijkeamlnee isanstaannkaečiun radno vrijeme

koji ne šteti

u

r(3ad) nSovvi rčijleamnoevui sstianndoivkea,tao učestmanuotvreebiamjuaojubapvraijveostijteidpnoosmloduav6cma, jpeaszeecći ioddaržsaetsiassitnadniakkalonrigasknuizpirua

vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove.

dopust

(4) Sindikalni povjerenik, odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni 1O danazagosidnišdnikjea.lne sastanke, tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju od ukupno

i(s5t)ovSreinmdeiknaolrnaidičueljnaivknorjesplruežzbein, tiamtiavnporagvosninad3iksaattaa gkoodjiišnzjae pvoričjleamnue zaoboabvalvjaljnajnajetseinfudiknaklcniijhe aktivnosti, pri čemu se broj članova određuje u odnosu na broj članova u najvećoj podružnici.

Uvjeti za rad sindikata

Članak 99.

(1) Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:

1. jednu prostoriju za rad sindikata, u pravilu odvojenu od mjesta rada, i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored kporarvišoteunjradpnroičsktoormijevoijderćeuđuje se sukladno broju plaćenih sati rada na koje pojedini sindikat ima

s2r.edprsatavvoa ni aopkroermišeteunjme jteerlienfounžan,ojelzeakotrsotnvaičrkiveanpjoešsteinidiokbaalnveijeaskttii,vtneolestfiaksa i drugih tehničkih

z3a. srleodboovdnuepsoinddjeiklealtinseka,kstivnndoiksatil,nuogvriizjvejmešećivnaannjaaičiongklaošjaivnaenšjatentiaoobgalavsljnainmjupslolučžabmea sindikata

4. slobodu podjele tiska, izvješćivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska

5. oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju zaposlenika

6. obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun sindikata, a temeljem pisane izjave člana sindikata.

remenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu

(2) U slučaju kada sindikalni povjerenik obavlja sindikalne akti nosti u punom radnom rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalnih

aktivnosti.

s(3in)dPikoasltoudauvstaacnćoevisebisouzddorvžeadveantiuopdosvvlaštoegnai čiliinpjeondjraeđilei npiroppoulošžtanj.ja činjenja kojim bi pojedini

a(4k)tivUnosslutič, asjpuorspćoerbaitoi pkoovrjiešrtenjaurbuivtrjaežtai pzoasrreaddovsianndjiekmataminnuižstnairhstvza noasdtvleažrinvoagnjzea sriandd. ikalnih Zaštita sindikalnog povjerenika

Članak 100.

dužnosti bez suglasnosti sindikata kojeg je sindikalni povjerenik član, poslodavac ne smije

t(e1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon pr stanka otkazati ugovor o radu, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili dorutagdeaušsntjaenuovvjee,tenirtaidnaaibuilodknoojsi udrnuagoi sntačleinzsatpaovsiltei nuiknee.povoljniji položaj u odnosu na njegove

(o2d)reNđaujjveesćei:broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona o radu i ovoga Xxxxxxx,

1. prema broju članova sindikata - u slučaju kada je u ustanovi izabrana radničko vijeće

2. prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi - u slučaju kada radničko vijeće nije izabrana.

sindikata, a ako nije određena predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.

(3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena statutom

Prava sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća Članak 101.

i(m1)aAjuksovraapdrnaivčakoi ovbijveećzeenriajednuitčekmoegljveinjoeć, asipnrdoipkiaslanniapoZvajkeorennoimk, xxxxxxxxxx.xx sindikalni povjerenici

r(2ad) nBičrokjogsinvdijiekćaalndiah jpeoovnjeor niliokaiziazbrstaanvok. a 1. ovoga članka ne može biti veći od broja članova

č(3la)nUstvuustaunuosvtai nsomvianimjeaopdra2v0oznaapo2ssleantaihr,asdaamtjoedsinnoduikzanlnaikpnoadvujerpelnaćike.najbrojnijeg sindikata po Povratak na rad

Članak 102.

Poslodavac i čelnik sindikata, koji je prethodno bio u radnom odnosu kod poslodavca u javnoj

zslauhžtbjei,v

nsakklopnipt rćeesptainsaknaiissptograrzaudmnosgukoldandonsoa kiozjaesmnićveansjeačrealdnnikoug soidnndoiksatua psionpdrikesattaun, knua rnajdengogv

roaddniosialiuposisnldoivkaaktuojziaćjeamu čniatijvsekćlaopj amnojegućgoojvmorjaeroi urapdougzleadoubsatvulpjannjajenpaoosblroavzabekoi jreadjeniphrevtjheošdtina odgovarati poslovima koje je radio.

Radničko vijeće i štrajk Članak 103.

vijeća, već isključivo u ime sindikata.

Čoblavoljvaiti rsavdenisčiknidhikvalinjeeć aktkivonjiosstui, čulkalnjuočvui jusićnidiikoargtaa,noizdirnaonsjneoštsrianjdkiak, aallniinpeouvjiemreemrca1d,nmičkooggu

Cijena rada Članak 104.

u

Vlada RH obvezuje se ostvariti, zaštititi i održavati primjerenu cijenu rada u javnim službama odnosu na druge plaće u zemlji sukladno potpisanim sporazumima zaključenim na razini

Pregovaračkih odbora sa sindikatima javnih službi.

Prijelazne i završne odredbe Članak 105.

Iznosi materijalnih prava iz članaka 47., 67., 68., 69., 70., 71., 72., 73., 75, 77., 78., 79., 80, 81. i 84. ovoga Ugovora ugovoreni su u neto iznosima.

Članak 106.

Nakon što na snagu stupe zakonske odredbe koje predstavljaju temelj i dopuštaju razlikovanje očldan9a0idnaenčalaonda dsianndaiksatutapapnrijaprnima jsennaigpuratavkaviizhkzoalkeokntisvkniihh oudgroevdoarbaa,,uzgaopvoočrnetei stprarnegeoćveo, ruimroakou

nizemmjaetnearmijaalnia pdroapvuanuagmovaoroevsoagmaoUzagočvlaonroaveosimndoigkuatćan, oosdtinodsanosdea speoijsetdainza čmlanaotevreijasilndaikia/itlai ugovore u većem iznosu, odnosno većoj razini nego za nečlanove sindikata.

Članak 107.

prop1s1ma.

atkeoknstuu o vroagdau,Uago»vizovranpborjačmni»zdarupgo«slein»ikž«iv, otrtenbi aptaurmtnaečri«ti turesbmaistluumpaočjimtias»urkaldandinko«,psouskelbandinmo

Članak 108.

(o1v)oMgaaUtegriojavlonraa pnreavmaoigzučblaitniapkraed6m7.e, t6u8r.e, đ6e9n.j,a7g0r.,an7s1k.,ih7k2o.,le7k3t.i, v7n5ih, 7u7g.o, v7o8r.,a.79., 80., 81. i 84.

t(r2o)škPoovtpaivsneizcainiohvzoagaprUimgjoevnourma aimtereinjaolvnaotgćperazvaajeizdnčilčaknokaP7o5v.jeorveongsatvUo gzoavoprraa. ćenje i analizu Članak 109.

Ugovorne strane su suglasne da će se, ako Vlada RH sa sindikatima državne službe ugovori

mpraimtejreijnajlinvaatipiranvaazappoovsoleljnniikje uojdavungimovsolruežnbihamzaa.

zaposlenike u javnim službama, jednako

Članak 11O.

1. Ovaj Ugovor primjenjuje se od 1. ožujka 2024. godine.

2. Ovaj Ugovor sačinjen je u 16 (šesnaest) istovjetnih primjeraka od kojih 5 (pet) primjeraka

pPrriepgaodvaajruačVkolamdiodRboHr,u saindpiokat1a jaGvendiahns)lupžbriim.

jerak svakom od sindikata zastupljenih u

ZA PREGOVARAČKI ODBOR

PUBLIKE HRVATSKE:

da, mirovinskoga

�a---liirH'I:---•

__./

·telji i socijalne politike

ZA PREGOVARAČKI ODBOR SINDIKATA:

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medici

� j

Predsjednica Ani�� trt

Sindl�t hrva

PSraendjasjŠedpnreicma

5o,A.\"

""""""--

vNieszoakvoigsnoibsrianzdoikvant jzananos

PredsrajegdMnikarVkoevliikćog vijeća

Hrvatski sindikat djela

Glavni tajnik Xxxxxxx Xxxxx

'ili�"'-

i

Q\

, i

Predsjednik Xxxxxxx Xxxxxxxxx

�

ZAG REB

�

školama Hrvatske

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim

NPraeddasjLedonvircića

Školski sindikat

_::,·

l'

·' �

!

! ·.'. :

�:

1.,lf(·

-

•• li= s

Xxxxxx Xxxxxx

,--,.,_,

Predsjednik

'

dSjineldaitknaotsztiaspoocsiljealne

--...� Ji.'--( �" I

PJardedrasnjekdanDiciamić �i

Hrvatski liječnički s .

I

'\

'. :, ..

I •-�

•

7' - ' ;

Pmrre.dssej.edRneincaata Č ".aiq, dr.(Jit,ied.

�"-:�.

Sindikat Zajedn\o-,\

� {I

� •• '.•,---• �/

• .¼'�::,.. I/ '

PKrreudsjednik

.' \f;g;J//1,,