KOLEKTIVNI UGOVOR

“LAVČEVIĆ-HOTELIJERSTVO” d.o.o.

Split , Velebitska 27

KOLEKTIVNI UGOVOR

Travanj 2006. godine

Temeljem članka 194. Zakona o radu (Narodne novine 137/04) i Kolektivnog ugovora ugostiteljstva (NN 69/02.)

Sindikat radnika Dalmacije – HUS Split , Podružnica „Lavčević – Hotelijerstvo“ d.o.o.

Split zastupana po Anđelki Mravak

i „Lavčević – Hotelijerstvo“ d.o.o. Xxxxx, Xxxxxxxxxx 00, zastupana po direktoru Xxxxxx Xxxxxx

(u daljnjem tekstu: poslodavac),

sklopili xx xxxx 27. travnja 2006. godine u Splitu

K O L E K T I V N I U G O V O R

„LAVČEVIĆ – HOTELIJERSTVO“ d.o.o. Split

I TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na članove Podružnice „Lavčević - Hotelijerstvo“ d.o.o. Split Sindikata radnika Dalmacije – HUS Split i na sve ostale zaposlene i na Upravu Hotela “Dujam” u dijelu u kojem na to ne upućuje posebni ugovor ili Zakon.

Područje primjene je Splitsko-dalmatinska županija.

Pod pojmom radnik u smislu ovog Kolektivnog ugovora podrazumijevaju se svi radnici, zaposleni na određeno, neodređeno vrijeme s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom, koji rad obavljaju u prostorima Hotela “Dujam” i u drugim prostorima koji nisu u vlasništvu poslodavca.

Članak 2.

Ako se nekim drugim kolektivnim ugovorom koji obvezuje Hotel “Dujam” i radnike pojedini uvjeti rada utvrde povoljnije od uvjeta određenih ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivati će se neposredno odredbe tog kolektivnog ugovora.

Ako se pojedina pitanja iz radnog odnosa urede na povoljniji način, pisanim sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, primjenjivat će se odredbe sporazuma.

U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredbi ovog Kolektivnog ugovora, te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3.

Svaki xxxxxx xx obvezan poslove preuzete ugovorom obavljati savjesno i stručno, prema uputama poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba, u skladu s naravi i vrstom rada, a poslodavac je obvezan za izvršeni rad radniku isplatiti plaću te ostala ugovorena prava ovim Kolektivnim ugovorom.

1. Zabrana diskriminacije

Članak 4.

Poslodavac je obvezan poštivati sva ograničenja i zabrane diskriminacije radnika sukladno odredbama Zakona.

Diskriminacija je zabranjena u odnosu na:

1. uvjete za zapošljavanje, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata za obavljanje određenog posla na svim razinama profesionalne hijerarhije,

2. napredovanje na poslu,

3. pristup svim vrstama i stupnjevima stručnog osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije,

4. uvjete zaposlenja i rada i sva prava iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosnom, uključujući jednakost plaća,

5. otkaz ugovora o radu,

6. prava članova i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavca ili u bilo kojoj drugoj profesionalnoj organizaciji, uključujući povlastice koje proizlaze iz toga članstva.

Diskriminacijom se smatra uznemiravanje i spolno uznemiravanje.

Odredbe kolektivnog ugovora i ugovora o xxxx xxxxxx se utvrđuje diskriminacija na nekom od temelja iz stavka 2. ovog članka ništave su.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Zasnivanje radnog odnosa

Članak 5.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o xxxx xx sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu xxxx xx ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Članak 6.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Xxxxxx ugovor o xxxx xxxx sadržavati uglavke o:

1. stranama, njihovom prebivalištu odnosno sjedištu, mjestu rada,

2. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava,

3. danu otpočinjanja rada,

4. očekivanom trajanju ugovora,

5. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo,

6. otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno poslodavac,

7. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

8. trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.

Umjesto uglavaka iz točaka 5, 6, 7 i 8 stavka 1. ovog članka može se u ugovoru odnosno potvrdi uputiti na odgovarajuće odredbe ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 7.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac xx xxxxx radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Članak 8.

Ako ugovor o xxxx xxxx nije sklopljen u pisanom obliku prestane prije isteka petnaestog xxxx od xxxx početka rada, poslodavac xx xxxxx uručiti radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, najkasnije posljednjeg xxxx xxxx.

Potvrda o sklopljenom ugovoru o xxxx xxxx sadržavati sve uglavke propisane u članku 6. ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 9.

Ako poslodavac ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 10.

Poslodavac je obvezan u roku 15 xxxx od xxxx sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu odnosno u roku 15 xxxx od početka rada, radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu iz prethodnog stavka ako radniku uruči presliku propisanog obrasca prijave ovjerenu xx xxxxxx nadležnog tijela mirovinskog odnosno zdravstvenog osiguranja.

Članak 11.

Ako se radnik upućuje na rad u inozemstvo za razdoblje duže od mjesec xxxx, za vrijeme rada u inozemstvu na ugovor o xxxx xx se primjenjivati inozemni propisi. Xxxxxx ugovor o xxxx xxxx se sklopiti ili se radniku xxxx uručiti pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo xx xxxx sadržavati, osim uglavaka iz članka 6. i dodatne uglavke o:

1. trajanju rada u inozemstvu,

2. novcu u kojem će se isplaćivati plaća,

3. drugim primanjima u novcu i naravi na koja xx xxxxxx imati prava za vrijeme rada u inozemstvu,

4. uvjetima vraćanja u zemlju.

Primjerak prijave za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje poslodavac xxxx uručiti radniku prije odlaska u inozemstvo.

Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo, trgovačko društvo ili drugo poduzeće u vlasništvu poslodavca, xxxxx xx radniku, ako ugovor o xxxx xxxx xx xxx xxxxxx sklopio s inozemnim trgovačkim društvom ili poduzećem prestane, osim ako se radi o otkazu uvjetovanom ponašanjem radnika, naknaditi troškove preseljenja i osigurati mu odgovarajuće zaposlenje u zemlji.

Razdoblje koje xx xxxxxx proveo na radu u inozemstvu, ubraja se pri određivanju otkaznoga roka i otpremnine u razdoblje neprekinutoga trajanja radnog odnosa s poslodavcem.

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 12.

Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne cjeline, strukturu i broj zaposlenih i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako ti uvjeti nisu utvrđeni Zakonom ili drugim propisom.

Osim posebnih uvjeta za obavljanje određenih poslova utvrđenih propisima, poslodavac može utvrditi druge posebne uvjete kada to smatra potrebnim za obavljanje pojedinih poslova.

Uvjeti koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova utvrđuju se u popisu poslova – sistematizaciji radnih mjesta kod poslodavca, a odnose se na stručnu spremu, radno iskustvo, posebna znanja te posebnu zdravstvenu sposobnost radnika.

Članak 13.

Posebna zdravstvena sposobnost uvjet je za obavljanje onih poslova na kojima radnik po pravilniku ministra nadležnog za rad može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.

Poradi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova poslodavac može prije sklapanja ugovora o radu uputiti na liječnički pregled i osobu koja kao xxxxxx xxxx raditi na poslovima iz prethodnog stavka.

Troškove zdravstvenih pregleda iz stavke 1. i 2. ovog članka snosi poslodavac.

Članak 14.

Ugovor o xxxx xxxx sklopiti svaka osoba xxxx xx navršila petnaest xxxxxx xxxxxx.

Članak 15.

Malodobnik stariji od petnaest xxxxxx xxxxxx može sklopiti ugovor o xxxx xxxx uz ovlaštenje zakonskog zastupnika.

Članak 16.

Ako su Zakonom, drugim propisima, drugim ili ovim Kolektivnim ugovorom ili sistematizacijom radnih mjesta određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx sklopiti samo radnik koji ispunjava te uvjete.

3. Probni rad

Članak 17.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.

Probni rad za radnika do trećeg stupnja stručne spreme ne može se utvrditi u trajanju dužem od dva mjeseca; za četvrti stupanj stručne spreme – do četiri mjeseca, za peti

– do pet mjeseci, i za xxxxx i sedmi stupanj stručne spreme – do šest mjeseci. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 xxxx.

Članak 18.

Radnik na probnom radu na poslovima za koje je sklopio ugovor o xxxx xxxxx pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.

4. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 19.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom nije drugačije određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje strane dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

5. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 20.

Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa xxxx je pristanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka

2. ovoga članka.

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena utvrđenoga xxx ugovorom.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona i ovog Kolektivnog ugovora ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da xx xxxxxx sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Poslodavac xx xxxxx obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Kod zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, poslodavac xx xxxxx radniku omogućiti pravo izbora načina plaćanja xxxx xxxx po načelu preraspodjele radnog vremena sukladno članku 42. i 43. ovog Kolektivnog ugovora.

6. Ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

Članak 21.

Poradi pretežno sezonskog poslovanja, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.

U slučaju sklapanja ugovora iz stavka 1 ovog članka obveznik prijave na produženo osiguranje i uplate doprinosa za produženo osiguranje prema propisima o mirovinskom osiguranju je poslodavac.

Osim uglavaka iz članka 5. ovog Kolektivnog ugovora ugovor o radu iz stavka 1 ovog članka xxxx sadržavati i dodatne uglavke o:

1. uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo osiguranje

2. roku u kojem je poslodavac xxxxx radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u nerednoj sezoni

3. rok u kojem je xxxxxx xxxxx izjasniti se o ponudi iz točaka 1. i 2. ovog stavka, a koji rok ne može biti kraći od xxxx xxxx

Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu iz stavka 3 ovog članka, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose.

7. Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada

Članak 22.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca osim uglavaka iz članka 6. ovog Kolektivnog ugovora xxxx sadržavati i druge uglavke propisane Zakonom.

Na radnike koji su sklopili ugovor o radu iz stavka 1 ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Kolektivnog ugovora o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci.

I. PRIPRAVNICI I VOLONTERI

Članak 23.

Status pripravnika xxx xxxxx koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme ukoliko prema predviđenom planu postoji potreba za popunu određenih poslova uz uvjet prethodnog osposobljavanja.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme ukoliko postoje materijalne, tehničke i stručne mogućnosti za njegovo osposobljavanje, kao i u slučaju kad Zavod za zapošljavanje ili druga organizacija preuzme obvezu nadoknaditi plaću, odnosno dio plaće ili troškova za njegovo osposobljavanje.

Članak 24.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili drugim propisom uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja za završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Volonterski rad traje najduže koliko traje pripravnički staž.

Ako Zakonom nije drugačije propisano, na volontera se primjenjuju i odredbe ovog Kolektivnog ugovora, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu.

Članak 25.

Ako Zakonom nije drugačije određeno, pripravnički staž, uključujući i volonterski rad, traje ovisno o stupnju stručne spreme i to:

- za poslove do zaključno V stupnja stručne spreme, najviše šest mjeseci

- za poslove VI stupnja stručne spreme, najviše devet mjeseci

- za poslove VII stupnja stručne spreme, najviše dvanaest mjeseci

Članak 26.

Pripravniku se imenuje mentor koji xx xxxxx donijeti program stručnog osposobljavanja pripravnika i osigurati njegovu provedbu.

Stručni ispit pripravnika sastoji se od općeg i posebnog dijela.

Općim dijelom stručnog ispita provjerava se poznavanje materije koja proizlazi iz struke pripravnika, a posebnim dijelom znanje potrebno za samostalno i uspješno obavljanje poslova za koje se pripravnik osposobljavao.

Članak 27.

Nakon završetka pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano Zakonom, drugim propisom, Kolektivnim ugovorom ili posebnim pravilnikom. Stručni ispit se polaže pred komisijom od tri člana. Članovi komisije moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i pripravnik čije se znanje i sposobnost provjeravaju i imenuje ih pojedini poslodavac.

Pripravnički staž može se na prijedlog mentora skratiti najviše za polovinu vremena predviđenog trajanja.

Članak 28.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati.

II. RADNO VRIJEME

Članak 29.

Puno rado vrijeme određuje se u trajanju od 40 sati tjedno.

Radno vrijeme raspoređeno je u šest radnih xxxx , i to od 06,00 do 12,30 sati.

Dnevno radno vrijeme može biti raspoređeno jednokratno, dvokratno i u smjenama, u xxxxx, nepunom i preraspodjeljenom vremenu.

Radna mjesta za koja se može odrediti dvokratno radno vrijeme, određuju se ugovorom o radu.

Dvokratnim radnim vremenom smatra se raspored radnog vremena kod kojeg radnici između prvog i drugog dijela imaju stanku dužu od jednog sata.

Radnicima na određenim poslovima može se odrediti smjenski rad ugovorom o radu ili odlukom o rasporedu radnog vremena.

Smjenskim radom smatra se rad organiziran u najmanje dvije smjene s punim dnevnim radnim vremenom na način da se u jednakim ritmovima izmjenjuje raspored rada radnika dnevno, tjedno ili u nekom drugom vremenskom periodu.

Članak 30.

Poslodavac donosi, uz prethodno savjetovanje sa radničkim vijećem ili sindikatom, pisanu odluku o načelnom rasporedu radnog vremena. Zbog specifičnosti poslovanja i potreba organiziranja rada u ugostiteljstvu, osobito zbog pretežito sezonskog poslovanja, o tjednom i dnevnom rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom.

Raspored i trajanje radnog vremena utvrđeno prema odredbama iz stavaka 1. ovog članka može se izmijeniti zbog potrebe uvođenja hitnog prekovremenog rada ili preraspodjele radnog vremena.

O rasporedu i promjeni radnog vremena poslodavac će obavijestiti radnika najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju uvođenja hitnog prekovremenog rada.

O rasporedu i promjeni radnog vremena o kojem poslodavac ne obavijesti radnika najmanje tjedan xxxx unaprijed, radnik se nije xxxxx odazvati na posao, osim u slučaju uvođenja hitnog prekovremenom rada.

2. Nepuno radno vrijeme

Članak 31.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada, ne zahtjeva rad u xxxxx radnom vremenu.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na xxxxxx xxxx radnici s pravom na kraće radno vrijeme.

Ukoliko to priroda i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.

Članak 32.

Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.

Članak 33.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna xxxxx xxxx, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u xxxxx radnom vremenu.

3. Skraćeno radno vrijeme

Članak 34.

Radi zaštite zdravlja radnika, radno vrijeme na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje, utvrđuje se u trajanju kraćem od punog radnog vremena.

Članak 35.

Radnici xxxx xxxx sa skraćenim radnim vremenom ostvaruju sva prava xxx xx xxxx s punim radnim vremenom.

Članak 36.

Radnici xxxxxx xx radno vrijeme skraćeno prema odredbi članka 34., ne mogu se na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca niti im se može uvesti prekovremeni rad.

Iznimno od stavka 1.ovog članka, radnik xxxx xxxx na poslovima sa skraćenim radnim vremenom obvezan je obavljati u preostalom vremenu do punog radnog vremena poslove na kojima ne postoje štetni utjecaji, ako je to utvrđeno ugovorom o radu.

Obavljanje drugih poslova prema stavku 2. ovog članka ne smatra se prekovremenim radom.

4. Prekovremeni rad

Članak 37.

Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

U slučajevima iz stavka 1. ovog članka xxxxxx xx obvezan raditi prekovremeno najviše do deset sati tjedno.

Članak 38.

O hitnom prekovremenom radu radnika je obvezan izvijestiti poslodavac najkasnije xxxxx xxx unaprijed.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučaju xxxx xx prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršenja xxxxxxx xxxx čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a xxxx bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu, zamjene odsutnog radnika u procesu rada u neprekidnom trajanju i drugim sličnim slučajevima, xxxxxx xx obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.

Članak 39.

Prekovremeni rad ne može se odrediti:

- radniku xxxx xxxx skraćeno radno vrijeme zbog štetnih utjecaja uvjeta rada,

- trudnici

- malodobnom radniku,

- roditelju xxxx xxxx skraćeno radno vrijeme zbog njege teže hendi- kepiranog djeteta.

Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad može raditi xxxxx djeteta do tri godine starosti te samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx starosti.

Izjava o pristanku na prekovremeni rad dostavlja se neposrednom rukovoditelju.

5. Preraspodjela radnog vremena

Članak 40.

Zbog sezonske prirode djelatnosti, zastoja u poslu, odnosno povećanja obujma poslova u određenom vremenu, osiguranju većeg broja slobodnih xxxx i uštede energije, za dane državnih blagdana, naravi određenih poslova i u drugim slučajevima, može se uvesti preraspodjela radnog vremena.

Preraspodjela radnog vremena utvrdit će se početkom godine za tekuću kalendarsku godinu, sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća.

Članak 41.

Zabranjen je rad malodobnika u preraspodjeljenom radnom vremenu.

Xxxxxxxx, xxxxx s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx starosti može raditi u preraspodjeljenom xxxxx radnom vremenu samo ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Članak 42.

Radno vrijeme preraspodjeljuje se tijekom kalendarske godine na način da u jednom razdoblju traje kraće, a u drugom duže od punog radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme iznosi najduže 52 sata tjedno. Iznimno, za poslove sezonske naravi preraspodijeljeno radno vrijeme može trajati do 60 sati tjedno.

Članak 43.

U objektima sa cjelogodišnjim poslovanjem preraspodjela sati radnicima xx xxxx osigurati na način da se fond sati za preraspodjelu iskoristi do kraja veljače slijedeće godine, a u objektima sa sezonskim poslovanjem do početka rada slijedeće sezone, a najkasnije do 1. svibnja iduće godine.

Ukoliko se radnicima ne osigura korištenje preraspodjele sukladno stavku 1. ovog članka, poslodavac xx xxxxx radniku isplatiti novčanu naknadu u visini neiskorištenog broja sati ostvarenih pod uvjetima prekovremenog rada, najkasnije s isplatom plaće za veljaču, odnosno lipanj tekuće godine.

Članak 44.

Kod zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, poslodavac xx xxxxx radniku omogućiti izbor:

a) primjenu načela preraspodjele radnog vremena sa isplatom mjesečnog xxxxx xxxx uz produženje radnog odnosa za ostvarene sate u preraspodjeli iznad punog radnog vremena ili

b) primjenu načela preraspodjele radnog vremena sa isplatom ukupno odrađenih sati u svakom mjesecu rada, uz upis sati ostvarenih u preraspodjeli iznad mjesečnog xxxxx xxxx xx xxxxx propisan propisima o mirovinskom osiguranju.

U slučaju iz stavka 1 alineja b) ovog članka, poslodavac xx xxxxx upis sati izvršiti u radnu knjižicu radnika primjenjujući slijedeći obračun: ukupni broj ostvarenih sati u preraspodjeli iznad punog radnog vremena ostvarenog u ukupnom vremenu trajanja ugovora o radu podijeli se s brojem 6,666 , dobiveni rezultat podijeli se s brojem trideset (30), te tako dobiveni rezultat čini broj mjeseci i xxxx koji se upisuje u radnu knjižicu radnika sukladno propisima.

6. Korištenje radnog vremena

Članak 45.

Rad treba točno započeti i ne smije se prije vremena završiti.

Kontrola početka i završetka radnog vremena obavlja se na način koji određuje poslodavac upisivanjem u evidenciju prisutnosti na radu.

V ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 46.

Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima pravo na stanku u trajanju od najmanje 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.

Radnik xxxx xxxx dvokratno radno vrijeme s prekidom dužim od 30 minuta, u radno vrijeme računa se 30 minuta nakon isteka prvog dijela radnog vremena.

Radnik xxxx xxxx dnevno duže od šest sati ima pravo na stanku razmjerno dužini radnog vremena.

Članak 47.

Vrijeme korištenja xxxxxx određuje poslodavac pisanom odlukom o rasporedu radnog vremena uz savjetovanje s radničkim vijećem.

Članak 48.

Ako je narav posla takva da onemogućuje prekid xxxx xxxx korištenja xxxxxx, xxxxxx se osigurava višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju.

Članak 49.

Radnica koja nakon porodnog dopusta ili xxxx xx skraćenim radnim vremenom nastavi dojiti dijete, do njegove xxxxxx xxxx života, ima u tu svrhu, tijekom rada u xxxxx radno vremenu, pravo koristiti dva sata za dojenje djeteta.

Vrijeme korištenja xxxxxx iz stavka 1 ovog članka radnica će dogovoriti s neposrednim rukovoditeljem.

2. Dnevni odmor

Članak 50.

Dnevni odmor iznosi najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimno na poslovima sezonske naravi, punoljetni radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno.

3. Tjedni odmor

Članak 51.

Nedjelja je xxx tjednog odmora.

Odlukom o rasporedu radnog vremena utvrđuju se poslovi na xxxxxx xx zbog prirode posla radnik obvezan raditi nedjeljom, a xxx tjednog odmora osigurava mu se za svaki radni tjedan u razdoblju od iduća dva tjedna, a najkasnije u razdoblju od mjesec xxxx.

4. Godišnji odmor

Članak 52.

Pravo na plaćeni godišnji odmor određuje se u trajanju najmanje 18 radnih xxxx u svakoj kalendarskoj godini.

Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmanje 24 xxxxx xxxx.

Radnici xxxx xxxx na poslovima sa štetnim utjecajima, zbog čega im je priznato skraćeno radno vrijeme ili staž osiguranja s uvećanim trajanjem, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih xxxx.

Članak 53.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni Zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad.

Članak 54.

Na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora utvrđenog u članku. 52. i 53. xxxx xxxx godišnjeg odmora povećava se :

1. Prema radnom stažu: za svake navršene 3 godine radnog staža	1 radni xxx
2. Prema koeficijentu složenosti poslova: − od 1,00 - 1,30 − od 1,31 - 1,60 − od 1,61 - 2,00 − od 2,01 - 3,00	1 xxxxx xxxx 2 xxxxx xxxx 3 xxxxx xxxx 4 xxxxx xxxx
3. S osnova invalidnosti i tjelesnog oštećenja	1 radni xxx
4. Xxxxxxxxx roditelji	2 xxxxx xxxx

Osim malodobnih radnika i radnika iz stavka 3. čl 52. najduže trajanje godišnjeg odmora koje se utvrđuje po osnovama iz ovog članka je 30 radnih xxxx.

Članak 55.

Raspored korištenja godišnjeg odmora (plan korištenja) utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. svibnja tekuće godine, polazeći od potrebe organizacije rada. Poslodavac xx xxxxx, kada mu to organizacija rada omogućava, uvažiti iskazane

želje radnika za razdoblje korištenja godišnjeg odmora, osobito radnika sa malodobnom djecom.

Poslodavac xx xxxxx radnika izvijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najmanje 15 xxxx prije korištenja.

O odluci o rasporedu korištenja godišnjeg odmora poslodavac će se savjetovati sa radničkim vijećem.

Članak 56.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela, o čemu xx xxxxx izvijestiti poslodavca najmanje 10 xxxx prije utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjeg odmora.

Prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od najmanje 12 radnih xxxx neprekidno xxxxxx xxxx koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora xxxxxx xxxx iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Xxxxx xxx godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po želji, uz obvezu obavijesti poslodavcu 2 xxxx prije korištenja.

Članak 57.

Radnici na sezonskim poslovima koji nemaju šest mjeseci neprekidnog rada u kalendarskoj godini za koju koriste godišnji odmor, imaju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 58.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Privremena nesposobnost za rad, vojna vježba ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1 ovoga članka.

5. Plaćeni dopust

Članak 59.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na odsustvovanje s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše xxxxx radnih xxxx za važne osobne potrebe i to za:

− sklapanja braka	7 xxxx
− rođenja djeteta	4 xxxx
− smrti bračnog supružnika, djeteta ili roditelja	7 xxxx
− smrti roditelja bračnog supružnika, djedova i baka, xxxxx i sestara	2 xxxx
− selidbe u istom mjestu	2 xxxx
− selidbe u drugo mjesto	3 xxxx
− elementarne nepogode većih razmjera	5 xxxx
− xxxxx bolesti člana uže obitelji (roditelji, djeca) izvan mjesta stanovanja	3 xxxx
− dobrovoljnog davanja krvi, za svako davanje, neposredno nakon davanja, uzastopno	2 xxxx

Xxxxxx ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog i općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja te obrazovanje za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, uz naknadu plaće, pod uvjetima utvrđenim ovim Kolektivnim ugovorom :

- na plaćeni dopust radi pripremanja i polaganja ispita u srednjoj školi,

za svaki razred godišnje 7 xxxx,

- na plaćeni dopust radi pripremanja i polaganja ispita na višoj, visokoj

školi i fakultetu, za svaku godinu 10 xxxx,

- za obrazovanje za potrebe radničkog vijeća i sindikalnog rada, prema programu osposobljavanja usvojenom na radničkom vijeću,

odnosno nadležnom tijelu sindikata 7 xxxx.

Radnik xx xxxxx pravodobno i prema okolnosti slučaja izvijestiti poslodavca o vremenu korištenja plaćenog dopusta.

Korištenje prava na plaćeni dopust u slučajevima utvrđenim stavkom 1. ovog članka, radnik ostvaruje u trenutku nastanka tih određenih važnih osobnih potreba, te u slučaju ponavljanja istih ili drugih slučajeva iz stavka 1. ovog članka u jednoj godini ima pravo na plaćeni dopust predviđen za svaki slučaj.

Ako se tijekom godine ponovi neki slučaj iz stavka 1. ovog članka, radnik može ostvariti pravo na plaćeni dopust do xxxxx xxxx u godini.

Radnik ne ostvaruje pravo na odsustvovanje s rada ukoliko okolnosti utvrđene stavkom 1. ovog članka nastupe kada radnik ne radi zbog korištenja slobodnih xxxx, bolovanja, neplaćenog dopusta ili drugih opravdanih slučajeva odsutnosti s rada.

Članak 60.

Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku sukladno mogućnostima i potreba rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, a radnik xx xxxxx sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada školovati, obrazovati, osposobljavati i usavršiti se za rad.

Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca uređuje se posebnim ugovorom.

Članak 61.

Radnik ima pravo obrazovati se za potrebe radničkog vijeća i sindikalnog rada

6. Neplaćeni dopust

Članak 62.

Radniku se može na osobni zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

U slučaju da radnik koristi neplaćeni dopust prava i obveze radnika miruju, odnosno radnik ih ima pravo regulirati sukladno posebnim propisima.

VI ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI RADNIKA I ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

1. Zaštita i sigurnost na radu

Članak 63.

Poslodavac xx xxxxx pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu zdravlja i života radnika.

Članak 64.

Poslodavac ima obvezu svakom radniku osigurati odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, posebno u obliku obavijesti i naputaka koji se odnose na njegovo radno mjesto i posao i to: kad radnika prima na posao, ako radnika premješta na drugi posao, ako se uvodi nova radna oprema ili mijenja postojeća, te ako se uvodi nova tehnologija.

Osposobljavanje se obavlja u radno vrijeme i na teret poslodavca. Poslodavac može radniku uplaćivati dopunsko zdravstveno osiguranje.

Poslodavac može o svom trošku osigurati svim radnicima jedanput godišnje sistematske zdravstvene preglede.

Članak 65.

Xxxxxx xx obvezan:

- raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,

- na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada,

- održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitan sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

- upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima kao i na neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,

- upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika, pri sklapanju ugovora o radu i u tijeku rada, na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život i zdravlje radnika ili njegovu radnu sredinu,

- ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način,

- podvrći se provjeri da xx xx pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti,

- pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen.

Članak 66.

Povjerenike radnika za zaštitu na radu imenuje sindikat koji ima svoje članove. Broj sindikalnih povjerenika zaštite na radu utvrđuje se po kriterijima zastupljenosti kao za radničko vijeće.

Kad poslodavac organizira rad u prostorima koji nisu u njegovom vlasništvu, sindikat će u xxx radnima jedinicama imenovati povjerenika radnika zaštite na radu neovisno o kriterijima iz st. 1 ovog članka.

O povjerenicama zaštite na radu imenovanim xx xxxxxx sindikata, sindikat xx xxxxx obavijestiti poslodavca u roku od 10 xxxx od imenovanja.

Članak 67.

Povjerenik radnika iz prethodnog članka djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, xx xxxxx primjenu propisa i naređenih mjera zaštite na radu u radnoj sredini u kojoj je izabran, s pravima i dužnostima utvrđenim Zakonom o zaštiti na radu.

O svom radu povjerenik xx xxxxx najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti radničko vijeće.

Članak 68.

Poslodavac xx xxxxx povjereniku osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave.

Povjerenik koji postupa sukladno svojim ovlastima zaštićen je od postupaka poslodavca utvrđenih Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o radu.

Članak 69.

Povjerenik ima pravo na četiri sata tjedno za obnašanje dužnosti iz zaštite na radu uz naknadu plaće kao da je radio.

Ako povjerenik na zahtjev poslodavca sudjeluje u planiranju unapređenja uvjeta rada i sl. ili inspektora rada prisustvovanje inspekcijskim nadzorima radi obnašanja svojih dužnosti izostane s xxxx xxxx od vremena utvrđenog stavkom 1. ovog članka ima i za to vrijeme pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Povjerenik ima pravo na odsustvovanje s xxxx xxxx osposobljavanja za zaštitu na radu(tečajevi, seminari, sastanci i sl.) xxxxx xxxx tijekom kalendarske godine.

Povjerenik iz stavka 1. ovog članka može udružiti sate za rad u sindikatu kao i sindikalni povjerenik i/ili član radničkog vijeća.

2. Zaštita privatnosti radnika

Članak 70.

Radnici su obvezni poslodavcu ili osobi za to ovlaštenoj, dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblast rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke: za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva.

Prikupljaju se i obrađuju i oni podaci o radnicima i članovima njihovih obitelji vođenje kojih je propisano Zakonom ili posebnim propisom radi ostvarivanja prava iz rada i po osnovi rada, odnosno prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti.

Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice tog propusta.

Članak 71.

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja podatke o radnicima smije prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama.

O prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku, poslodavac će donijeti odluku uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, kao i o imenovanju osobe xxxx xx ovlaštena nadzirati provedbu te odluke.

3. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 72.

Poslodavac xx xxxxx zaštiti dostojanstvo radnika sukladno odredbama Zakona o radu.

U cilju zaštite dostojanstva radnika, poslodavac će naročito voditi računa pri donošenju odluka o uređenju radnih i sanitarnih prostorija, izboru obvezne radne odjeće, načinu kontrole radnika i imovine, te pri odlučivanju o svim pitanjima uvjeta xxxx xxxx izravno ili neizravno mogu uzrokovati izloženost radnika različitim oblicima uznemiravanja.

Članak 73.

Poslodavac xx xxxxx uz suglasnost radničkog vijeća imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika.

Poslodavac ili osoba iz stavka 1 ovog članka dužna je u roku od četiri xxxx od dostave pritužbe ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

U postupku rješavanja pritužbi radnika, imenovana osoba može, ako ocijeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena pritužba. Imenovana xxxxx xx obvezna pažljivo ispitati svaki navod radnika, pazeći xx xxxxxxxx provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika.

Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik, predstavnik radničkog vijeća ili pravni zastupnik.

Imenovana xx xxxxx obvezna odmah poduzeti potrebne radi sprječavanja daljnjeg uznemiravanja radnika. Sadržaj poduzetih radnji i mjera ovisi o okolnostima slučaja (prijedlog drugačijeg rasporeda rada određenih radnika ako to priroda posla omogućava, razmještaj radnika u poslovnim prostorijama, usmeno upozorenje, xxxxxx upozorenje uz najavu prestanka ugovora o radu, otkaz ugovora o radu i dr.).

Spolno uznemiravanje radnika xx xxxxxx xxxxx koje su mu hijerarhijski nadređene, predstavlja tešku povredu obveza iz ugovora o radu.

U odnosu na prikupljene podatke i činjenice, te u odnosu na poduzete predložene mjere zaštite dostojanstva radnika, imenovana xxxxx xx obvezna štititi privatnost i dostojanstvo sudionika i doprinositi atmosferi međusobnog uvažavanja i poštovanja zaposlenih radnika, nezavisno od njihovog hijerarhijskog položaja u radnoj sredini. Povreda odredbi o tajnosti podataka xx xxxxxx osobe imenovane za primanje i rješavanje pritužbi radnika, predstavlja tešku povredu obveze ugovora o radu.

VII PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI RADNIKA

1. Plaća za izvršeni rad radnika

Članak 74.

Za izvršeni rad kod poslodavca radnik ima pravo na plaću koja se sastoji od:

- osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,

- dodatka na plaću za xxxxx xxxx,

- dodatka na plaću za rad u posebnim uvjetima (teži uvjeti rada),

- uvećanja plaće po osnovi izvršavanja poslova i radnih zadataka u opsegu i kvaliteti koja xx xxxx od prosječne, odnosno uobičajene (stimulativni dio plaće).

Poslodavac xx xxxxx isplatiti jednake plaće ženama i muškarcima za jednaki rad i rad jednake vrijednosti sukladno Zakonu o radu.

Članak 75.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalne uvjete rada na xxx radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora predstavlja najniži iznos kojeg je poslodavac xxxxx isplatiti radniku.

Normalnim učinkom smatra se puno izvršenje utvrđene norme, uobičajene za obavljanje određenih poslova.

Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora sadrži: značaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo, zahtijevani stupanj kreativnosti i inicijativnosti, kao i ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu prisutni tijekom cijelog radnog vremena, koje određuje tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni za to radno mjesto i za djelatnost poslodavca.

Članak 76.

Osnovna plaća za najjednostavnije poslove označene koeficijentom 1,00 ne može biti niža od 2.249,28 kn na xxx sklapanja ovog Kolektivnog ugovora.

Osnovna plaća radnika za složenije poslove odnosno radna mjesta utvrđuje se tako da se plaća iz stavka 1. ovog članka umnoži pripadajućim koeficijentom iz Tarifnog priloga ovog kolektivnog ugovora.

Osnovna plaća utvrđuje se za mjesečni fond sati u visini 1/12 godišnjeg xxxxx xxxx na bazi punog radnog vremena.

Novčana svota iz stavka 1 ovog članka utvrđena xx x xxxxx iznosu.

Članak 77.

Tarifni prilog xx xxxxx radnih mjesta sistematiziranih redoslijedom od najjednostavnijih do najsloženijih, na način da je za svako radno mjesto određen xxxxxx njegove složenosti u odnosu na najjednostavnije poslove, izražen koeficijentom s dvije decimale.

Radno mjesto, odnosno poslovi i zadaci označeni koeficijentom 1,00 su najjednostavniji poslovi za čije obavljanje i razumijevanje radnih naloga nije potrebno posebno obrazovanje.

Odnos između osnovne plaće najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta utvrđuje se 1,00 : 3,00 prema Tarifnom prilogu.

1.2. Dodaci na osnovnu plaću

Članak 78.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku godinu radnog staža za 0,5%.

U godine radnog staža za koje zaposlenik ima pravo na povećanje plaće iz prethodnog stavka uračunava se xxxxx xxxx upisan u radnu knjižicu i uvećan za tekući xxxxx xxxx kod poslodavca.

Članak 79.

U slučaju kada radnik zbog rasporeda radnog vremena, potrebe posla ili drugog razloga radi u dane blagdana ili neradne dane propisane Zakonom, u noćnom radu, dvokratno, nedjeljom ili prekovremeno ima pravo na sljedeće povećanje:

− za rad u dane blagdana i neradne dane propisane Zakonom	50%
− za rad nedjeljom	30%
− za rad na xxx Uskrsa	50%
− za prekovremeni rad	50%
− za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata	10%
− za rad u drugoj smjeni u slučaju stalnog smjenskog rada	10%
− za noćni rad	30%

Pod noćnim radom iz prethodnog stavka smatra se rad između 22,00 i 06,00 sati sljedećeg xxxx.

Prekovremenim radom smatra se rad duži od punog radnog vremena utvrđenim zakonom. Rad u preraspodjeljenom radnom vremenu ne smatra se prekovremenim radom.

Pravo na uvećanje plaće iz prethodnog stavka radnik ostvaruje samo za sate rade odrađene u uvjetima iz stavka 1. ovog članka.

Vrijednost sata xxxx xxxx služi kao osnovica za obračun dodatka utvrđuje se na način propisan člankom 76. stavkom 4 ovog Kolektivnog ugovora.

Ako se radniku u tijeku jednog xxxx ponove dva ili više osnova po kojima se povećava obračunska osnovica, tada se svi dodaci kumuliraju osim u slučaju ako je državni blagdan ili neradni xxx utvrđen Zakonom nedjelja, tada radnik ostvaruje pravo na dodatak za rad na xxx blagdana bez kumuliranja dodatka za rad nedjeljom.

1.3. Uvećanje plaće za izuzetne radne rezultate (stimulativni dio)

Članak 80.

Kad radnik posebne i radne zadatke radnog mjesta na kojem radi obavlja u opsegu i kvaliteti koja premašuje uobičajene rezultate, poslodavac će mu isplatiti povećanu plaću.

Doprinos radnika s temelja kvalitete rada utvrđuje se u odnosu na kvalitetu izvršenih poslova, odnosa prema gostima i strankama, pravovremenosti obavljanja poslova.

Doprinos radnika s temelja radne discipline, utvrđuje se u odnosu na pravovremeni dolazak i odlazak s posla, napuštanje radnog mjesta za vrijeme radnog vremena, iskorištenost radnog vremena i izvršenju poslova radnog mjesta.

Doprinos radnika s temelja obujma izvršenog rada utvrđuje se u odnosu na radne učinke, samoinicijativnost, kreativnost, unapređenje organizacije, povećanje efikasnosti rada, ostvarenje rezultata iznad planiranog.

Stimulativni dio isplatit će se i dodati na plaću ispunjenjem prethodna 4 stavka pod uvijetom:

- da je popunjenost hotela od 60-70% - plaća se povećava za 10%

- da je popunjenost hotela od 80-90% - plaća se povećava za 20%

- da je popunjenost hotela od 90-100% - plaća se povećava za 30 %

Iznos uvećanja plaće iz prethodnih stavaka određuje ovlašteni rukovoditelj na prijedlog osobe koja neposredno rukovodi i nadgleda rad radnika, a odluku o isplati stimulativnog dijela plaće donosi poslodavac.

1.4. Uvećanje plaće za teže uvjete rada

Članak 81.

Osnovna plaća radnika povećava se u slučaju kad radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih za to radno mjesto, koji zahtijevaju posebne psihofizičke napore radnika (na pr. buka, vlaga, teški fizički napori s mogućim posljedicama za zdravlje, opasnost od pada, alata i sl.)

Osnovna plaća dodatkom iz prethodnog stavka može se povećati od 5% do 20% osnovne plaće radnika.

Poslovi pod otežanim uvjetima rada utvrđeni su u popisu poslova kod poslodavca.

1.5. Plaća pripravnika

Članak 82.

Pripravnik ima pravo na plaću u visini 80% osnovne plaće radnog mjesta određenim ugovorom o radu.

2. Naknada plaće

Članak 83.

Za razdoblje kada radnik iz opravdanih razloga određenih Zakonom, drugim propisom ili Kolektivnim ugovorom ne radi, ima pravo na naknadu plaće.

Članak 84.

Za dane blagdana i neradne dane određene Zakonom, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu kao da je radio.

Članak 85.

Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu kao da je radio.

Radnik ima pravo na naknadu za vrijeme godišnjeg odmora kod poslodavca gdje koristi godišnji odmor.

Članak 86.

Za xxxx xxxx koristi pravo na plaćeni dopust za važne osobne potrebe iz članka 59. ovog Kolektivnog ugovora, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Članak 87.

U slučaju odsutnosti s posla zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje ) do

42 xxxx radniku pripada naknda plaće na teret poslodavca najmanje u visini utvrđenoj od 90% prema ostvarenoj plaći u prethodnih 6 mjeseci.

Naknada plaće u visini 100% osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju pripada radniku za slučaj nesposobnosti za rad ( bolovanje ) zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu i drugim slučajevima utvrđenim zakonom prema ostvarenoj plaći u prethodnih 6 mjeseci.

Članak 88.

Za vrijeme prekida rada do kojeg xx xxxxx bez njegove krivnje, radnik ima pravo naknade plaće u visini kao da je radio.

Članak 89.

Ako radnik odbije raditi, zato što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Pravo na naknadu plaće iz prethodnog stavka radnik ostvaruje sve dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu.

Članak 90.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio za rad u radničkom vijeću.

Članak 91.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio i kad ne radi jer poslodavac nije poduzeo mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, a radnik će zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom u roku utvrđenom ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 92.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio za vrijeme kad ne radi zbog obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja sukladno mogućnostima i potrebama poslodavca.

Članak 93.

Pod naknadom plaće kao da xx xxxxxx radio u slučajevima ugovorenim ovim Kolektivnim ugovorom podrazumijeva se osnovna plaća radnog mjesta uvećana za dodatak za godine ukupnog radnog staža.

Naknadu plaće koju poslodavac radniku isplaćuje, isplaćuje zajedno s plaćom.

3. Rokovi i razdoblje isplate plaće

Članak 94.

Plaća se radnicima isplaćuje svakog mjeseca za prethodni mjesec nakon obavljenog rada.

Krajnji rok za isplatu plaće je konac mjeseca za prethodni mjesec.

Prilikom isplate plaće poslodavac xx xxxxx radniku uručiti obračun plaće, naknade plaće, otpremnine i drugih ugovorenih i isplaćenih novčanih prava.

Plaća se isplaćuje u novcu.

Plaća se isplaćuje u razdobljima koja ne smiju biti duža od mjesec xxxx.

Članak 95.

U slučaju da poslodavac na xxx dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće i otpremninu, xx xxxxx ugovorena novčana prava radnika ili ista ne isplati u cijelosti xxxxx xx do xxxxx mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknade plaće, otpremnine radnika i drugih novčanih prava, radniku uručiti obračun iznosa koje je bio xxxxx isplatiti.

Obračuni iz prethodnog stavka ovog članka su ovršne isprave.

Članak 96.

Poslodavac xx xxxxx predsjedniku radničkog vijeća i/ili sindikalnom povjereniku omogućit uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Poslodavac xx xxxxx radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 xxxx od xxxx sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada.

4. Solidarnost

Članak 97.

Radniku kojem do stjecanja prava na zakonsku mirovinu (muškarac 65 xxxxxx, xxxx

60 xxxxxx) nedostaje pet xxxxxx xxxxxx ne može se smanjiti plaća ispod visine godišnjeg prosjeka plaće xxxx xx ostvario u 12 mjesečnom razdoblju koji prethodi mjesecu u kojem ostvaruje spomenuto pravo.

Plaća radnika iz stavka 1. ovog članka uvećava se u razmjeru s rastom prosječnih plaća kod poslodavca.

5. Drugi novčani i nenovčani primici radnika

5.1. Regres za godišnji odmor

Članak 98.

Poslodavac će isplatiti regres za godišnji odmor ako za to ima mogućnosti,. najmanje u neoporezivom iznosu utvrđenom Pravilnikom o porezu na dohodak, temeljem Zakona o porezu na dohodak.

5.2. Otpremnina za mirovinu

Članak 99.

U slučaju kad radnik ostvari pravo na mirovinu pripada mu otpremnina najmanje u neoporezivom iznosu utvrđenom Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

5.3. Solidarna pomoć

Članak 100.

Poslodavac xx xxxxx radniku, ili njegovoj obitelji isplatiti solidarnu pomoć u slijedećim slučajevima:

− smrti radnika

− nastanka xxxxx invalidnosti

− bolovanja dužeg od 90 xxxx.

Iznosi za pojedine slučajeve ne mogu biti niži od neoporezivih iznosa utvrđenih Pravilnikom o porezu na dohodak, temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Poslodavac može isplatiti solidarnu pomoć radniku u slučaju smrti člana uže obitelji. Pod članom uže obitelji smatraju se: supružnik, roditelji i djeca.

5.4. Dnevnica za službeni put

Članak 101.

Radnik koji je po nalogu poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili u inozemstvo ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu troškova noćenja.

Kada xx xxxxxx po nalogu poslodavca upućen na službeni put u zemlji ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, naknadu za iznos hotelskog računa za noćenje i dnevnicu. U slučaju da službeni put traje 8 sati, radnik nema pravo na dnevnicu već se to radno vrijeme računa kao redovno. U slučaju da radnik provede na službenom putu od 8 do 12 sati, pripada mu iznos 50% dnevnice, a više od 12 sati puni iznos dnevnice.

Poslodavac xx xxxxx isplatiti dnevnicu najmanje u neoporezivom iznosu propisanom Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se pod uvjetima i u visini propisanoj za tijela državne uprave.

Članak 102.

Nakon povratka sa službenog putovanja radnik xx xxxxx sačiniti obračun i predati ga računovodstvenoj službi poslodavca najkasnije trećeg xxxx po povratku s putovanja.

Putnom obračunu moraju biti priloženi svi dokazi o učinjenim troškovima puta i račun o usluzi smještaja. Prilikom predaje putnog obračuna radnik xx xxxxx vratiti iznos više isplaćene akontacije. Ako radnik ne preda razliku akontacije, iznos ostatka akontacije odbit će mu se od sljedeće isplate dijela plaće, bez obzira na iznos postojećih zabrana na plaću i njihovu visinu.

5.5. Terenski dodatak

Članak 103.

Ako radnik obavlja poslove i zadatke za poslodavca izvan mjesta svog stalnog prebivališta, poslodavac će mu isplatiti terenski dodatak za boravaka na terenu u zemlji, koji ne može biti niži od neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Za boravak na terenu u inozemstvu, poslodavac će isplatiti radniku terenski dodatak najmanje u neoporezivom iznosu utvrđenom Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak, odnosno u valuti zemlje u kojoj se obavlja rad na terenu.

Članak 104.

Ako poslodavac na svoj trošak radniku osigura smještaj i/ili plati troškove prehrane na terenu, terenski dodatak iz prethodnog članka umanjit će se za iznos troškova smještaja i /ili prehrane.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

5.6. Naknada za odvojeni život od obitelji

Članak 105.

Ako poslodavac ima potrebu za radom radnika čije je mjesto stalnog prebivališta izvan mjesta u kojem je sjedište poslodavca, odnosno izvan mjesta rada radnika, isplatit će mu naknadu za odvojeni život, najmanje u neoporezivom iznosu utvrđenom u Pravilniku o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Ako je radniku osiguran smještaj i prehrana, visina ove naknade smanjit će se za iznos tih troškova.

Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju.

5.7. Jubilarne nagrade

Članak 106.

Poslodavac xx xxxxx isplatiti radniku jubilarnu nagradu za neprekidni xxxxx xxxx navršen kod istog poslodavca, a odluka je pravovaljana trenutkom kada radnik navrši:

- 10 xxxxxx radnog staža

- 15 xxxxxx radnog staža

- 20 xxxxxx radnog staža

- 25 xxxxxx radnog staža

- 30 xxxxxx radnog staža

- 35 xxxxxx radnog staža

- 40 xxxxxx radnog staža

Iznosi ne mogu biti niži od neoporezivih utvrđenih Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Poslodavac xx xxxxx jubilarnu nagradu isplatiti radniku najkasnije s plaćom za mjesec studeni u godini u kojoj xx xxxxxx ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

Pod neprekinutim radnim stažem smatra se rad radnika kod pravnih prednika poslodavca i u slučajevima utvrđenim Zakonom o radu i u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom.

5.8. Naknada troškova prijevoza

Članak 107.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte sredstvima javnog prometa.

U slučajevima kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prometa različite cijene, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini one vrste javnog prometa xxxx xx najpogodnija za poslodavca.

Ako na određenoj lokaciji ili u određeno vrijeme nema javnog prijevoza, a radnik objektivno ima dodatne troškove u svezi s plaćanjem prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla, poslodavac može u skladu sa svojim mogućnostima organizirati interni prijevoz, a kada nema mogućnosti prijevoza, poslodavac xx xxxxx utvrditi i isplatiti radniku naknadu troškova prijevoza vodeći računa o približno sličnim relacijama za koje je moguće utvrditi cijenu mjesečne odnosno pojedinačne karte za sredstva javnog prijevoza.

5.9. Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 108.

Ako radnik po nalogu poslodavca svojim automobilom obavlja poslove za potrebe poslodavca, isplatit će mu se naknada za korištenje privatnog automobila u visini od 2,00 kune po litri benzina eurosuper 95 po prijeđenom kilometru.

Poslodavac će nalog iz prethodnog stavka izdati za svaki posao, odnosno svaki radni nalog zasebno.

5.10. Dar djetetu i Božićnica

Članak 109.

Poslodavac će osigurati sredstva za poklon djetetu do navršene 15-xx xxxxxx starosti, roditelju – nositelju zdravstvenog osiguranja djeteta, a iznos ne može biti niži od neoporezivog iznosa propisanog Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Članak 110.

Poslodavac će radniku u pravilu isplatiti u novcu ili osigurati u naravi prigodnu nagradu za Xxxxxxx xxxxxxxx.

5.11. Nagrada učenicima i studentima

Članak 111.

Učenicima i studentima na obaveznoj praksi u xxxxx radnom vremenu, pripada nagrada u visini koju međusobno ugovore poslodavac i obrazovna ustanova koja upućuje učenika i studenta na praksu, ukoliko učenik i student s poslodavcem ne ugovore drukčije.

Ukoliko nije zaključen ugovor sukladno prethodnom stavku ovog članka, učenicima i studentima pripada nagrada razmjerno vremenu provedenom na radu, a najviše do visine neoporezivog dijela propisanog zakonom, i to:

a) učenicima I razreda 30%, II razreda 40%, III razreda 50% i IV razreda 60% najniže osnovne plaće kod poslodavca,

b) studentima I godine 50%, II godine 60%, III godine70 % i IV godine 80% najniže osnovne plaće kod poslodavca.

Učenici i studenti na obveznoj praksi imaju pravo na sve dodatke za obavljeni rad kao i naknadu troškova prijevoza s posla i na posao po istima kriterijima kao i ostali radnici kod poslodavca.

Nagrada i dodaci se ne isključuju.

Ostala prava i obveze učenika i studenata poslodavac će regulirati međusobnim ugovorom u skladu sa Zakonom.

VIII IZUMI, TEHNIČKA I STRUKOVNA UNAPREĐENJA

Članak 112.

Radniku koji pokaže interes za stvaranje izuma ili istraživanja mogućnosti tehničkih unapređenja u svezi s djelatnošću poslodavca, poslodavac će posebnom odlukom odobriti novčana sredstva za stručnu literaturu, odnosno potrebnu opremu.

Izumi ostvareni na radu ili u svezi s radom pripadaju xxx poslodavcu.

Na izum kojeg radnik ostvari izvan rada ili koji nema veze s radom, a u svezi je s djelatnošću poslodavca, poslodavac ima pravo prvokupa.

Posebnim ugovorom utvrdit će se nadoknada za primijenjeno tehničko unapređenje koje je predložio radnik.

Radniku, odnosno grupi radnika, za izum ili tehničko unapređenje pripada naknada koja se određuje na temelju osnovice utvrđene u ugovoru, a najmanje u visini od 15% od osnovice.

Strukovno unapređenje je rješenje kojim se unapređuje i inovira struka u postupku kreiranja određenog tehnološkog postupka ili konačnog proizvoda, a kojim se postiže bolja kvaliteta proizvoda, ušteda materijala, energije, vremena, unapređuje proces proizvodnje i u konačnici dobiva novi proizvod koji ne xxxx biti predmet patenta.

IX PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Način prestanka ugovora o radu

Članak 113.

Ugovor o radu prestaje

1. smrću radnika,

2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

3. kad radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 20 xxxxxx xxxxx osiguranja, ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije,

4. dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad,

5. sporazumom radnika i poslodavca,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

Članak 114.

Neovisno o razlogu prestanka ugovora o radu, poslodavac je obvezan u roku xxxx xxxx od xxxx prestanka radnog odnosa, radniku vratiti sve njegove osobne isprave i uručiti mu primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

U slučaju smrti radnika, poslodavac je obvezan isprave iz prethodnog stavka uručiti članovima obitelji radnika.

Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu uručivanja primjerka odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ako radniku uruči presliku propisanog obrasca odjave ovjerenu xx xxxxxx nadležnih tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Na zahtjev radnika, poslodavac je obvezan radniku izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 115.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o xxxx xxxx dati radnik i poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:

- podatke o stranama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

- u slučaju novčanih dugovanja poslodavca prema radniku, vrstu i rok namirenja istog,

- datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i poslodavac, odnosno osoba koju on ovlasti.

3. Otkaz ugovora o radu

Članak 116.

Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik.

3.1. Redoviti otkaz

Članak 117.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

- ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobito uvjetovani otkaz) ili

- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 118.

Poslovni i osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako ga ne može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima.

Članak 119.

Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 120.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, poslodavac ili po njemu ovlaštena osoba dužna je radnika xxxxxx upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnosti otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

3.2. Redoviti otkaz radnika

Članak 121.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok utvrđuje se u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih zakonom, osim kada radnik ima osobito važan razlog za otkaz ugovora, u kojem slučaju otkazni rok ne može biti duži od mjesec xxxx.

3.3. Izvanredni otkaz

Članak 122.

Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 123.

Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku petnaest xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 124.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

1.4. Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 125.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

3.5 Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 126.

Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik.

Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći od xxxx dostave otkaza.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s većim smetnjama u razvoju, korištenje prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe, te u drugim slučajevima opravdane odsutnosti radnika s rada određenim Zakonom.

4. Otkazni rok

Članak 127.

U slučaju redovitog otkaza poslodavca, otkazni rok je:

- dva tjedna ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od godinu xxxx,

- mjesec xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno godinu xxxx,

- mjesec xxxx i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

- dva mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet xxxxxx,

- dva mjeseca i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset xxxxxx,

- tri mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset xxxxxx.

Otkazni rok iz stavka 1. ovog članka radniku koji je kod istog poslodavca. proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset xxxxxx, povećava se za dva tjedna ako xx xxxxxx navršio 50 xxxxxx xxxxxx, a za mjesec xxxx ako je navršio 55 xxxxxx xxxxxx.

Xxxxxxx kojemu se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovog članka.

Članak 128.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na naknadu plaće odsustvovati s rada šest sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 129.

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

5. Otpremnina

Članak 130.

Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

U slučaju da se radniku ne isplati otpremnina prije zapošljavanja kod drugog poslodavca, a u slučaju statusnih promjena radnik ostvaruje sva prava sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 131.

U slučaju kad radnik ima pravo na otpremninu (temeljem članka 130. ovog kol. ugovora), njezina visina određuje se u iznosu od 1/3 prosječne mjesečne brutto plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca, ako se sindikat i poslodavac drugačije ne dogovore.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojem se otkazuje ugovor o radu, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao sukladno stavku 1. ovoga članka, osim ako je odbio zaposlenje na ponuđenim mu poslovima sukladno zakonu.

X OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 132.

Radnik koji smatra da mu se poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od petnaest xxxx od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako poslodavac u roku od petnaest xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1 ovog članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Poslodavac xx xxxxx xxxxxx odluke o ostvarivanju pojedinačnih prava i obveza radnika neposredno uručiti radniku ili dostaviti preporučeno poštom na posljednju adresu koju xx xxxxxx prijavio poslodavcu.

Neovisno od postupka utvrđenog stavkom 1. ovog članka, radnik koji smatra da je prema njemu nepravedno postupljeno xx xxxxxx nadređenog radnika, suradnika ili uprave društva, može se na postupanje prema njemu žaliti nadređenom ili upravi društva, a može se obratiti za posredovanje radničkom vijeću.

Članak 133.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akta u svezi s ostvarenjem prava i obveza radnika obavlja se, u pravilu, neposrednom predajom radniku.

Radniku se može odluka dostaviti i putem pošte, na adresu xxxx xx prijavio poslodavcu. U slučaju odbijanja prijama ili nepoznate adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči istog.

Istekom roka od 8 xxxx od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostavljanje izvršeno.

Ako radnik ima punomoćnika, dostavljanje se vrši osobi xxxx xx određena za punomoćnika.

Odluka poslodavca koja se uručuje radniku treba sadržavati uputu o podnošenju zahtjeva za zaštitu prava.

XI NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost radnika

Članak 134.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx štetu naknaditi.

Članak 135.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete xxxx xx uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete xxxx xx on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim (krivičnim) djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 136.

Visina štete utvrđuje se na osnovi cijene ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Procjena vrijednosti oštećene stvari vrši se vještačenjem xx xxxxxx ovlaštenih osoba.

Članak 137.

Naknada štete određuje se u paušalnom iznosu do najviše 500,00 kuna ako je prouzrokovana:

1. tučnjavom više radnika u vrijeme rada,

2. učestalim zakašnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,

3. zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja sredstvima za rad,

4. nenošenjem propisane radne odjeće na radnom mjestu,

5. odbijanje pružanja stručne pomoći radnicima kod poslodavca,

Članak 138.

Ako xx xxxxx uzrokovana štetnom radnjom iz članka 137. mnogo veća od utvrđenog iznosa naknade, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.

Članak 139.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio poslodavac, xxxxx xx istom naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 140.

Radnik se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete, ako je slabog imovnog stanja, te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

Odredba stavka 1 ovog članka ne odnosi se na radnika koji xx xxxxx uzrokovao kaznenim (krivičnim) djelom s umišljanjem

2. Odgovornost poslodavca

Članak 141.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, ili svim vrstama diskriminacije utvrđenim Zakonom o radu i ovim Kolektivnim ugovorom poslodavac xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1 ovog članka odnosi se i na štetu xxxx xx poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

3. Zastara potraživanja za naknadu štete

Članak 142.

Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine, a teče od xxxx saznanja za štetu i počinitelja.

U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva za pet xxxxxx xx kada xx xxxxx nastala.

Članak 143.

Kada xx xxxxx uzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja.

Članak 144.

Potraživanje naknade štete koju poslodavac isplati trećoj osobi zastarijeva prema radniku koji xx xxxxx prouzrokovao u roku od šest mjeseci od xxxx isplaćene naknade.

XII UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 145.

Poslodavac xx xxxxx sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno zastupanje interesa i prava članova sindikata.

Poslodavac xx xxxx osiguranja uvjeta za rad sindikata obvezan osigurati pristup podacima i informacijama važnim za ostvarenje prava iz stavka 1 ovog članka.

Članak 146.

Ukoliko kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće sva prava i obveze radničkog vijeća preuzima sindikalni povjerenik.

Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće na teret poslodavca sindikalni povjerenik ostvaruje tako da za svakog člana sindikata ima pravo na 2 sata aktivnosti godišnje.

Osim broja sati sindikalne aktivnosti utvrđene u prethodnom stavku ovog članka poslodavac xx xxxxx sindikalnom povjereniku omogućiti izostanak s rada do 5 xxxx godišnje zbog pohađanja xxxxxxxx, sindikalnih sastanaka i sl., a za članove viših organa sindikata najmanje 7 xxxx.

Članak 147.

Poslodavac xx xxxxx sindikatu osigurati najmanje sljedeće:

− odgovarajući prostor za rad,

− korištenje telefona, telefaksa u odgovarajućem opsegu,

− slobodnu podjelu xxxxx i priopćenja koja se odnose na problematiku radno pravnog statusa radnika na način xxxxx xx sindikatu omogućeno slobodno komuniciranje s članstvom i ne ometa djelatnost poslodavca. Isključuje se tisak koji ima političko promidžbeni značaj.

− obračun i naplatu sindikalne članarine i sindikalnih kredita putem isplatnih lista, a uz suglasnost radnika.

Članak 148.

Sindikalni povjerenik će aktivnosti iz članka 145. stavka 1 ostvarivati na način koji ne šteti poslovanju, odnosno koji ne ometa proces rada.

Sindikat će obavijestiti poslodavca o izboru sindikalnog povjerenika u pisanom obliku u roku od 10 xxxx od izbora.

Članak 149.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac ne može, bez suglasnosti sindikata:

- smanjiti plaću, osim u slučajevima smanjenja plaće svim radnicima i

- otkazati ugovor o radu ili ga na drugačiji način staviti u nepovoljni položaj.

Ako se sindikat u roku od xxxx xxxx ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.

Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost može nadomjestiti sudska odluka.

Članak 150.

Sindikalni povjerenik ili druga osoba koja u obavljanju sindikalne djelatnosti sazna poslovnu, službenu ili drugu zakonom zaštićenu tajnu, dužna je takvu tajnu čuvati i ne smije je neovlašteno priopćiti drugim radnicima ili trećim osobama.

Poslovna tajna utvrđuje se posebnim pravilnikom koji donosi poslodavac.

XIII PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA

1. Ponašanje ugovornih strana

Članak 151.

Ugovorne strane dužne su se zalagati za poštivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.

Ugovorne strane dužne su se suzdržavati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama Kolektivnog ugovora, sprječavale ili otežavale njegovu provedbu.

2. Socijalni mir

Članak 152.

Za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora xxxxxx xx se suzdržati od industrijskih akcija (štrajka, lock outa i dr.)

Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o xxxxxx xx pokrenut zahtjev za otpočinjanje kolektivnih pregovora radi njihovog uređenja niti na postupanje strana ugovora u slučaju neuspjelog pokušaja mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova predviđenih ovim Kolektivnim ugovorom.

Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na industrijske akcije, prosvjede i sl. koje kao potporu pregovaračkim odborima organiziraju Sindikat radnika Dalmacije – HUS Split ili HUS.

Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se ni na razloge za koje se može organizirati štrajk, a propisani su Zakonom o radu i pravilima Sindikata o štrajku.

3. Zaključivanje, izmjene i dopune Kolektivnog ugovora

Članak 153.

Postupak za sklapanje novog Kolektivnog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane, najkasnije trideset xxxx prije isteka roka važnosti ovog Kolektivnog ugovora.

Ugovorne strane mogu u bilo koje vrijeme predložiti izmjene odnosno dopune ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 154.

Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu Kolektivnog ugovora predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

Druga strana se je o prijedlogu izjasniti u roku od 30 xxxx od primitka zahtjeva iz prethodnog stavka.

U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu Kolektivnog ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 xxxx, strana predlagateljica može pokrenuti postupak pred mirovnim vijećem.

Odredbe stavka 1 i 2 ovog članka primjenjuju se i xx xxxxxxxx sklapanja novog Kolektivnog ugovora.

4. Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova

Članak 155.

Ugovorne strane suglasne su da xx xxxxxxxx mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova provoditi po važećim zakonskim propisima.

Članak 156.

Ako je mirenje neuspješno, strane spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Arbitraža ima pet članova i isto toliko zamjenika. Svaka strana imenuje dva člana i njihove zamjenike. Predsjednika i njegovog zamjenika obje strane određuju sporazumno.

Postupak pred arbitražom strane mogu urediti posebnim pravilnikom.

Ako strane postupak pred arbitražom ne urede posebnim pravilnikom, xxxxxxxx xx se urediti sporazumom strana sklopljenim nakon nastanka spora. U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu xxxxxx xx odrediti pitanja koja iznose pred arbitražu.

Arbitraža može odlučiti samo o pitanjima koja su pred nju iznijele strane spora.

Članak 157.

Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni Zakona, drugog propisa ili Kolektivnog ugovora, arbitraža će svoju odluku temeljiti na Zakonu, drugom propisu ili Kolektivnom ugovoru.

Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, arbitraža će svoju odluku temeljiti na pravičnosti.

Ako strane spora u Kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drugačije, arbitražna odluka xxxx biti obrazložena.

Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.

Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

5. Tijelo za tumačenje Kolektivnog ugovora

Članak 158.

Ugovorne strane imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredbi ovog Kolektivnog ugovora i praćenje njegove primjene.

Zajedničko tijelo ima šest članova od kojih svaka strana imenuje trojicu.

6. Otkaz Kolektivnog ugovora

Članak 159.

Svaka strana može otkazati Kolektivni ugovor.

Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u pisanom obliku. Rok primjene ovog Kolektivnog ugovora od datuma otkazivanja ne može biti kraći od šest mjeseci.

Po otkazivanju Kolektivnog ugovora, svaka strana može tražiti sklapanje novog kolektivnog ugovora.

XIV PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 160.

Strane se obvezuju u pravilu polugodišnje razmotriti izvješće tijela iz članka 157. ovog Kolektivnog ugovora, utvrditi postoje li sporne odredbe o primjeni Kolektivnog ugovora i ocijeniti postoje li razlozi zbog kojih bi trebalo inicirati izmjene i dopune Kolektivnog ugovora.

Svaka strana ovlaštena je inicirati sastanak za razmatranje pitanja iz prethodnog stavka.

Članak 161.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog Kolektivnog ugovora snose potpisnici, svaki u svom dijelu.

Članak 162.

Ovaj Kolektivni ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme .

Članak 163.

Smatra se da je ovaj Kolektivni ugovor sklopljen kad ga potpišu ovlašteni predstavnici potpisnika, a primjenjuje se od 28.04.2006 godine.

Kolektivni ugovor će se objaviti na način xxxx xx to utvrđeno Pravilnikom o vođenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora.

Članak 164.

Sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora je Tarifni prilog. Split, 28. travnja 2006.

Glavni povjerenik Sindikata radnika Dalmacije

HUS - SPLIT

Xxxx Xxxxx, v.r.

Za „Lavčević – Hotelijerstvo“ d.o.o Za Sindikat radnika Dalmacije

HUS – Split Povjerenik Podružnice sindikata

Xxxxxx Xxxxxx,v.r. Xxxxxxx Xxxxxx, v.r.

TARIFNI PRILOG

TABELA RADNIH MJESTA XXXX XX SASTAVNI DIO OVOG KOLEKTIVNOG UGOVORA

Red. broj	NAZIV RADNOG MJESTA	KOEFICIJENT SLOŽENOSTI	SATNICA
1.	Pomoćni radnik Kuhinja - smještaj	1	12,92
2.	Čistačica	1,20	15,50
3.	Zaštitar	1,20	15,50
4.	Pralja	1,30	16,79
5.	Pomoćni xxxxx- kuhinjski radnik	1,40	18,80
6.	Sobarica	1,40	18,08
7.	KV kućni majstor-kotloničar	1,80	23,25
8.	KV konobar	1,80	23,25
9.	XX xxxxx	1,80	23,25
10.	Recepcionar	1,80	23,25
11.	Financijski referent	2,00	25,84
12.	Referent nabave i skladišta	2,00	25,84
13.	VKV xxxxx	2,10	27,13
14.	Referent prodaje	2,20	28,42
15.	Šef recepcije		Ugovor
16.	Domaćica hotela		Ugovor
17.	Šef kuhinje		Ugovor

Napomena:

Osnovna plaća za najjednostavnije poslove označena je kf. 1,00 te predstavlja 36% prosječne brutto plaće u Republici Hrvatskoj, objavljen xx xxxxxx Državnog xxxxxx za statistiku za cijelu prethodnu godinu ( I-XII 2005 = 6248,00 x 36% = 2.249,28 : 174

= 12,92 ).