Contract

Na temelju članka 26 I članka 233. Zakona o radu («Narodne novine» br. 93/14) i članka 68. Statuta Centra za odgoj i obrazovanje « Xxxxx Xxxxxx « Split Upravno vijeće Centra donosi 16.02.2015. godine.

PRAVILNIK O XXXX

Xxxxxx za odgoj i obrazovanje

«Xxxxx Xxxxxx» Split

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuju radni odnosi službenika i namještenika, (u daljnjem tekstu: radnik) u Centru za odgoj i obrazovanje «Xxxxx Xxxxxx» Split ( u daljnjem tekstu : Centar).

Na sva ostala prava radnika koja nisu posebno regulirana ovim Pravilnikom primjenjuju se neposredno odredbe Zakona o radu i važećih kolektivnih ugovora koji se primjenjuju za službenike i namještenike u javnim službama i u djelatnost socijalne skrbi.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Xxxxxx xx, u smislu ovoga Pravilnika, fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za

Centar.

Članak 3.

Centar xx xxxxx voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.

Evidencija iz stavka 1. ovoga članka xxxx sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Centar xx xxxxx inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka.

Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 4.

Centar xx xxxxx u elektroničku bazu podataka dostaviti podatke o radniku, kao i sve promjene podataka do kojih dođe tijekom trajanja radnog odnosa, na način, u sadržaju i u roku propisanim posebnim propisom o mirovinskom osiguranju.

Članak 5.

Centar je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a xxxxxx xx obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

Centar ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.

Centar xx xxxxx osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s ovim Pravilnikom, Zakonom o radu i posebnim zakonima.

Centar xx xxxxx zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s ovim Pravilnikom, Zakonom o radu i posebnim zakonima.

Članak 6.

U radnom odnosu Xxxxxx i radnik dužni su pridržavati se odredbi ovog Pravilnika, Zakona o radu i drugih propisa i kolektivnih ugovora koji su na snazi.

Prije stupanja radnika na rad, Centar xx xxxxx omogućiti radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima te ga xx xxxxx upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Propisi o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, kolektivni ugovor i Pravilnik o radu moraju se na prikladan način učiniti dostupnima radnicima.

Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, sklopljenim između radnika i Centra, a koje nije uređeno Pravilnikom ili Zakonom o radu, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava.

Članak 7.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, Pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

II. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI

Članak 8.

Centar xx xxxxx pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Centar xx xxxxx upoznati radnika s opasnostima posla xxxx xxxxxx obavlja.

Centar xx xxxxx osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.

Članak 9.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.

Ako je osobne podatke iz stavka 1. ovoga članka potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac xxxx unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.

Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac.

Pogrešno evidentirani osobni podaci moraju se odmah ispraviti.

Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način

ukloniti.

Ravnatelj Centra xxxxx xx imenovati osobu koja xxxx uživati povjerenje radnika i xxxx xx osim njega

ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom.

Osoba iz stavka 6. ovoga članka ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno xxxx čuvati kao povjerljive.

III. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

1.Sklapanje ugovora o radu Članak 10.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

2.Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Članak 11.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na način određen ovim Pravilnikom.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno

vrijeme.

3.Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 12.

Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Centar s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u xxx ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o xxxx xxxx navesti.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno

vrijeme.

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje

ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga članka.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi u Centru i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

4.Oblik ugovora o radu Članak 13.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, xxxx sadržavati podatke o:

1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu

2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima

3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova

4) danu početka rada

5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme

6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora

7) otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno centar, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova

8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo

9) trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.

5. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu Članak 14.

Ugovor o xxxx xxxx sklopiti samo radnik koji zadovoljava uvjete propisane Pravilnikom o unutarnjem ustroju, načinu rada i sistematizaciji radnih mjesta Centra.

6. Probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad

Članak 15.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.

Probni rad iz stavka 1. ovoga članka ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Otkazni rok kod ugovorenog probnog xxxx xx najmanje xxxxx xxxx.

Članak 16.

Centar xx xxxxx omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik xx xxxxx, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.

Prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, Centar xx xxxxx, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

Članak 17.

Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, poslodavac može zaposliti kao pripravnika (vježbenik ili drugi pripravnik – u daljnjem tekstu: pripravnik).

Pripravnik iz stavka 1. ovoga članka osposobljava se za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao. Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.

Članak 18.

Način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad xxxx biti određen ugovorom o radu.

Radi osposobljavanja za samostalan rad pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Članak 19.

Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje najduže jednu godinu, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 20.

Nakon što završi pripravnički staž pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom, ugovoreno kolektivnim ugovorom ili uređeno pravilnikom o radu.

Ako sadržaj i način polaganja stručnog ispita nije određen zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sadržaj i način polaganja stručnog ispita propisuje se pravilnikom o radu.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit Centar može redovito otkazati.

Članak 21.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, Centar može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).

Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja.

Stručno osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.

Ako ovim Pravilnikom ili drugim zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad, primjenjuju se odredbe o radnim odnosima ovoga Pravilnika i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.

IV. VOLONTERI

Članak 22.

Ugovor o volonterskom radu na određeno vrijeme sklapa se između ravnatelja Centra i vježbenika- volontera u pismenom obliku.

Ugovor o volonterskom radu sklapa se sukladno Pravilniku o volonterstvu i važećim zakonskim propisima .

Članak 23.

Sklapanjem ugovora o volonterskom radu ne zasniva se radni odnos.

Članak 24.

Vježbenik –volonter je obvezno osigurana osoba u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja, ali samo ako radi puno radno vrijeme.

Volonteri nemaju pravo na zdravstveno osiguranje po osnovi ugovora o volonterskom radu.

Članak 25.

Centar nije xxxxx oglašavati potrebu prijama vježbenika-volontera , međutim xxxxx xx prije izbora pribaviti od nadležne službe za zapošljavanje psihologijsku obradu zainteresiranih osoba koje su voljne volontirati.

V. RADNO VRIJEME

1.Pojam radnog vremena Članak 26.

Radno vrijeme je vrijeme u kojem xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Centra, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Centar.

2.Puno radno vrijeme Članak 27.

Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno.

3.Nepuno radno vrijeme Članak 28.

Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.

Radnik iz stavka 2. ovoga članka, a čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti Centar o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcima.

Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa (otpremnina, jubilarna nagrada, i slično) važno prethodno trajanje radnog odnosa u Centru , razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u xxxxx radnom vremenu.

Centar xx xxxxx razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoji mogućnost za takvu vrstu rada.

4.Uvjeti rada radnika xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu Članak 29.

Centar xx xxxxx radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati iste uvjete xxxx xxx i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme .

Centar xx xxxxx radnicima koji imaju sklopljene ugovore o radu za nepuno radno vrijeme, omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji imaju sklopljene ugovore o radu za puno radno vrijeme.

5.Prekovremeni rad Članak 30.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, xxxxxx xx xx xxxxxx zahtjev Centra xxxxx raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Centar da prije početka prekovremenog xxxx xxxxx radniku xxxxxx zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac xx xxxxx xxxxxx potvrditi u roku od xxxxx xxxx od xxxx xxxx je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

6.Raspored radnog vremena Članak 31.

Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.

Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

Raspored radnog vremena utvrđuje se ugovorom o radu.

Ako raspored radnog vremena nije utvrđen na način iz stavka 3. ovoga članka, o rasporedu radnog vremena odlučuje Centar pisanom odlukom.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec xxxx xxxx xxxx od jedne godine, te tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme xxxx odgovarati radnikovom ugovorenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik može raditi najviše do šezdeset sati tjedno, ako xx xxxx ugovoreno kolektivnim ugovorom, uključujući prekovremeni rad.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.

Nejednaki raspored radnog vremena može se kolektivnim ugovorom urediti kao ukupan fond radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ograničenja iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, ali ukupan fond sati, uključujući i prekovremeni rad, ne može biti veći od prosječnih četrdeset pet sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca.

Razdoblje iz stavaka 8. i 9. ovoga članka može se kolektivnim ugovorom ugovoriti za razdoblje od šest mjeseci.

Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika može se promijeniti samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.

Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika već odgovara njegovu ugovorenom xxxxx, odnosno nepunom radnom vremenu, Centar će xxx radniku, tijekom preostalog utvrđenog razdoblja naložiti prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.

Ako xx xxxxxx kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat će se prekovremenim radom.

Razdoblja godišnjeg odmora i privremene spriječenosti za rad ne uračunavaju se u razdoblje od četiri mjeseca, odnosno šest mjeseci iz stavaka 8., 9. i 10. ovoga članka.

Centar xxxx obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

7.Noćni rad Članak 32.

Noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega xxxx.

8.Rad u smjenama Članak 33.

Rad u smjenama je organizacija rada kod koje dolazi do izmjene radnika na istim poslovima i istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, xxxx xxxx biti prekinut ili neprekinut.

Smjenski radnik xx xxxxxx koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.

Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, xxxx xx osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

VI. ODMORI I DOPUSTI

1.Xxxxxx Xxxxxx 34.

minuta.

Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od trideset

Radnik koji u nepunom radnom vremenu radi u Centru pravo na stanku ostvaruje razmjerno ugovorenom

nepunom radnom vremenu.

Vrijeme odmora iz stavaka 1.i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.

2.Dnevni odmor Članak 35.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

3.Tjedni odmor Članak 36.

slijedi.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od četrdeset osam sati.

Odmor iz stavaka 1. ovoga članka radnik koristi nedjeljom te u xxx koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje

Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti u xxxx xxxx radniku inače pripada tjedni odmor,

radniku xx xxxx osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada.

4.Pravo na godišnji odmor Članak 37.

Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu.

5.Trajanje godišnjeg odmora Članak 38.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od četiri tjedna (20 radnih xxxx).

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se da se na četiri tjedna godišnjeg odmora dodaju dani godišnjeg odmora prema slijedećim kriterijima:

a) prema dužini radnog staža

• od 1 do 5 xxxxxx 1 xxx

• od 5 do 10 xxxxxx 2 xxxx

• od 10 do 15 xxxxxx 3 xxxx

• od 15 do 20 xxxxxx 4 xxxx

• od 20 do 25 xxxxxx 5 xxxx

• od 25 do 30 xxxxxx 6 xxxx

• od 30 do 35 xxxxxx 7 xxxx

• više od 35 xxxxxx 8 xxxx

b) prema složenosti poslova

• poslovi VSS 5 xxxx

• poslovi VŠS 4 xxxx

• poslovi SSS , VKV i KV 3 xxxx

• ostali poslovi 2 xxx

c) prema posebnim socijalnim uvjetima :

• roditelju, posvojitelju ili skrbniku:

o za jedno malodobno dijete 2 xxx

o za dvoje ili više malodobne djece 3 xxxx

• roditelju, posvojitelju ili staratelju djeteta s teškoćama u razvoju 3 xxxx

• radniku s invaliditetom ili s najmanje 70 % tjelesnog oštećenja 2 xxxx

• branitelju Domovinskog rata 1 xxx

d) prema postotku povećanja plaće s osnova uvjeta rada:

• 10% ili 12,5% 2 xxxx

• 15% 3 xxxx

• 17% ili 20% 4 xxxx

• 25% 5 xxxx

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih xxxx.

6.Xxxxxxxxx dio godišnjeg odmora Članak 39.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 38. ovoga Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 38. ovoga Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

7.Utvrđivanje godišnjeg odmora Članak 40.

Godišnji odmor iz članaka 38. i 39. ovoga Pravilnika radniku se utvrđuje brojem radnih xxxx ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na xxx blagdana ili neradnog xxxx određenog zakonom trebao raditi, a toga xxxx na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj xxx.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz članka 39. ovoga Pravilnika, najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni xxxx xxxx, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje u Centru kod kojeg mu prestaje radni odnos.

8.Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor Članak 41.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

9.Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora Članak 42.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom.

10.Naknada za neiskorišteni godišnji odmor Članak 43.

U slučaju prestanka ugovora o radu Centar xx xxxxx radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se razmjerno broju xxxx neiskorištenoga godišnjeg odmora.

11.Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Članak 44.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju.

12.Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu Članak 45.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dva tjedna radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora dužem od dva tjedna radnik ako mu xx xxxx omogućeno korištenje toga odmora.

Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora xxxx xxxxxx zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje Centar nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

13.Raspored korištenja godišnjeg odmora Članak 46.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Centar, u skladu s kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu i ovim Pravilnikom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije xxxx xx mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Centar xxxx radnika najmanje petnaest xxxx prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Xxxxx xxx godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti Centar najmanje tri xxxx prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani Centra to onemogućuju.

14.Plaćeni dopust Članak 47.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 10 radnih xxxx u sljedećim slučajevima:

• sklapanja braka -5 radnih xxxx

• rođenja djeteta -5 radnih xxxx

• smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka -5 radnih xxxx

• smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika - 2 xxxxx xxxx

• selidbe u istom mjestu stanovanja - 2 radni xxx

• selidbe u drugo mjesto stanovanja - 4 xxxxx xxxx

• xxxxx bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja - 3 xxxxx xxxx

• nastupanja u kulturnim i športskim priredbama - 1 radni xxx

• sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindik. aktivnosti i dr.- 3 xxxxx xxxx,

• elementarne nepogode - 5 radnih xxxx

• dobrovoljni davatelji krvi - 2 xxxxx xxxx za svako darivanje

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Ako slučaj iz st.1 ovog članka nastane za vrijeme dok xx xxxxxx na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koristi plaćeni dopust.

Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

15.Dopust za školovanje Članak 48.

Radnik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita, a za polaganje završnog ispita xxx pet xxxx.

Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

16.Stručni ispit Članak 49.

Za polaganje stručnog ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust i to:

• pet radnih xxxx za radna mjesta III vrste;

• xxxxx radnih xxxx za radna mjesta II vrste;

• deset radnih xxxx za radna mjesta I vrste.

Pripravnik i drugi stručni radnik koji ima obvezu polaganja stručnog ispita ima pravo na plaćeni dopust i na xxx xxxx polaže stručni ispit, a ako putuje u mjesto polaganja ispita xxx xxxxx xxx te plaćene troškove puta i prema potrebi smještaj.

17.Neplaćeni dopust Članak 50.

Centar može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

VII. PLAĆE , NAKNADA PLAĆE I DRUGE NOVČANE NAKNADE

1.Xxxxx Xxxxxx 00.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće , uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža sukladno važećem kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi.

Dodaci na osnovnu plaću su stimulacije, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanje plaće.

Članak 52.

Xxxxx se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec s time da razmak između dvije isplate ne smije biti dulji od 30 xxxx.

2.Slučajevi kada radniku pripada pravo na naknadu plaće

Članak 53.

Radniku pripada pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

• godišnjeg odmora

• plaćenog dopusta

• državnih blagdana i neradnih xxxx utvrđenih zakonom

• obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen xx xxxxxx Centra

• zastoja u poslu do kojeg xx xxxxx bez njegove krivnje

• drugih slučajeva utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovorom

3.Naknada za vrijeme bolovanja Članak 54.

Ako xx xxxxxx odsutan xx xxxx zbog bolovanja do 42 xxxx, pripada mu naknada plaće u visini 85 % od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

Naknada u 100 % iznosu njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.

4.Regres Članak 55.

Radniku Centra pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.

Pravo na regres ima svaki radnik koji u tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora.

5.Otpremnina pri odlasku u mirovinu

Članak 56.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske osnovice

6.Pomoć Članak 57.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

• smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja rada troškove xxxxxxx,

• smrti radnika

• smrti supružnika, djeteta i roditelja .

Članak 58.

Radnik ili njegova obitelj imaju prvo na pomoć u slučaju:

• bolovanja dužeg od 90 xxxx ,

• nastanka xxxxx invalidnosti radnika, malodobne djece i supružnika radnika,

• radi nabave medicinskih pomagala i pokrića participacije pri kupnji prijeko potrebnih lijekova u inozemstvu a troškovi nisu odobreni xx xxxxxx HZZO.

7.Dnevnica i naknada troškova putovanja Članak 59.

Kada xx xxxxxx upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa xxxxxx smještaja, sukladno Uredbi Vlade RH.

8.Naknada za trošak prijevoza

Članak 60.

Svi radnici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla sukladno kolektivnom ugovoru .

9.Jubilarna nagrada

Članak 61.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekinuti staž u javnim službama za određeni broj navršenih xxxxxx radnog staža sukladno kolektivnom ugovoru.

10.Dar u prigodi Xxxx sv. Xxxxxx Xxxxxx 62.

Djetetu radnika mlađem od 15 xxxxxx pripada pravo na dar u prigodi Svetog Xxxxxx sukladno kolektivnom ugovoru.

11.Božićnica Članak 63.

Radnicima u Centru pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica).

VIII. NAKNADA ŠTETE

Članak 64.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Centru , xxxxx xx štetu nadoknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika , svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao ukoliko se on može utvrditi , u protivnom štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem , za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 65.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, Centar xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz st. 1. ovog članka odnosi se i na štetu xxxx xx Centar uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 66.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika

2. istekom vremena na koji je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme

3. kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx xxxxx osiguranja, ako se Centar i radnik drugačije ne dogovore,

4. sporazumom radnika i Centra,

5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovini zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

Članak 67.

Sporazum o prestanku ugovora o xxxx xxxx biti u pismenom obliku.

Članak 68.

Centar i radnik mogu otkazati ugovor o radu

Redoviti otkaz ugovora o radu

Članak 69.

Centar može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

1) poslovno uvjetovani otkaz -ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga

2) osobno uvjetovani otkaz -ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti ,

3) otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika -ako radnik krši obveze iz radnog odnosa

4) otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu ako radnik nije zadovoljio na probnom radu

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Centar koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od xxxx dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

Ako u roku iz stavka 4. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, Centar xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Izvanredni otkaz ugovora o radu Članak 70.

Centar i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Stranka ugovora o xxxx xxxx, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja xx xxxxx za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Neopravdani razlozi za otkaz Članak 72.

Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv Centra zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili Pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme Članak 73.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Postupak prije otkazivanja Članak 74.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Centar xx xxxxx radnika xxxxxx upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Centra da to učini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Centra da to učini.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza Članak 75.

Otkaz xxxx biti u pisanom obliku.

Centar xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Članak 76.

U slučajevima otkaza ugovora o radu , primjenjuju se zakonski otkazni rokovi iz članka 121 i 122. Zakona o radu i važećih kolektivnih ugovora.

Članak 77.

Ravnatelj Centra kod otkaza ugovora o radu, može radniku istovremeno predložiti sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ( otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora ).

Ako radnik prihvati ponudu, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

Otpremnina Članak 78.

Radnik kojem Centar otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, a razlog otkaza nije uvjetovano ponašanje radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s xxx poslodavcem.

Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u Centru.

X ODGOVORNOST RADNIKA ZA POVREDU OBVEZE IZ RADNOG ODNOSA

Članak 79.

Povreda obveze iz radnog odnosa može biti lakša i teža.

Članak 80.

Lakše povrede obveza iz radnog odnosa su:

1. ne obavještavanje ravnatelja o svom nedolasku na rad najkasnije pet sati prije utvrđenog vremena dolaska na rad

2. učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak

3. neizvršavanje primopredaje posla drugom radniku

4. udaljavanje s radnog mjesta za vrijeme radnog vremena bez odobrenja ravnatelja

5. neizvještavanje ravnatelja o uočenim nepravilnostima i propustima u radu i ponašanju drugih radnika

6. neizvještavanje razrednika odnosno psihologa o uočenim nepravilnostima u ponašanju i izvršavanju obveza xx xxxxxx korisnika usluga

7. neunošenje svih zbivanja vezanih uz korisnike usluga i rada u Centru tijekom svakog radnog xxxx u Knjigu zapažanja uz naznaku o poduzetim radnjama po pojedinom događaju

Članak 81.

Teže povrede obveza iz radnog odnosa su:

1. neizvršavanje odluka Upravnog vijeća, ravnatelja i stručnih tijela Centra

2. odbijanje odluke ravnatelja o privremenom rasporedu na radno mjesto odsutnog radnika za koje ispunjava propisane uvjete

3. ne davanje traženih informacija , obavijesti i objašnjenja zainteresiranim strankama

4. primanje poklona na radu i u svezi s radom xxxx xx vrijednost veća od 200,00 kn

5. učestalo ponavljanje lakših povreda

6. neizvršavanje ili nesavjesno , nepravovremeno i nemarno izvršavanja radnih obveza

7. neopravdani nedolazak na posao zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada Centra

8. samovoljno napuštanja posla zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada ustanove

9. povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog xxxx xx nastupila ili je mogla nastupiti šteta

10. nedozvoljeno korištenja sredstava Centra

11. zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti

12. odavanja poslovne xxxxx

13. nanošenja znatnije štete Centru, drugim radnicima ili korisnicima usluge

14. nepropisan i nekorektan odnos prema korisnicima ili njihovo šikaniranje

15. zlouporabe korištenja bolovanja.

Članak 82.

Radniku se izriču kazne za povredu obveza iz radnog odnosa.

Za jednu povredu iz radnog odnosa može biti izrečena samo jedna od kazni propisana za tu vrstu povrede.

Članak 83.

Za lakše povrede obveza iz radnog odnosa radniku se može izreći kazna :

1. opomena usmena

2. opomena u pisanom obliku

3. novčana kazna visini od jednodnevne ( za redovni rad 8 h ) plaće isplaćene u mjesecu kada xx xxxxx izrečena

Članak 84.

Za teže povrede obveza iz radnog odnosa radniku se može izreći kazna :

1. opomena u pisanom obliku

2. novčana kazna u visini od trodnevne ( za redovni rad 24 h ) plaće isplaćene u mjesecu kada xx xxxxx izrečena

3. novčana kazna u visini stvarnih troškova pretrpljene i utvrđene štete

4. redoviti otkaz ugovora o radu

Članak 85.

Centar može redovito otkazati ugovor o radu radniku ako utvrdi da je povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

• neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,

• neopravdanog nedolaska na posao, samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada ustanove

• nedozvoljenog korištenja sredstvima Centra ,

• povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog xxxx xx nastupila ili je mogla nastupiti šteta,

• odavanja poslovne xxxxx ,

• zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,

• nanošenja znatnije štete,

• nepropisnog i nekorektnog odnosa prema korisnicima ili njihovog šikaniranja,

• zlouporabe korištenja bolovanja.

Članka 86.

Prije redovitog otkazivanja skrivljenim ponašanjem radnika, Centar xx xxxxx radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza ako nastavi s kršenjem tih obveza.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili njegovim radom , Centar xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu.

Članak 87.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Centru , xxxxx xx štetu naknaditi u visini stvarno pretrpljene i utvrđene štete.

Ako štetu uzrokuje više radnika , svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao , smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakom dijelovima.

Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim (krivičnim ) djelom s umišljajem , za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 88.

Radnik koji na radu i u svezi s radom , namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi , a xxxxx xx naknadio Centar , xxxxx xx Centru naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi .

Članak 89.

Naknada štete iz članka 87.ovog Pravilnika smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik do xxxx nije uzrokovao štete, ako je poduzeo sve da se šteta otkloni:

• ako se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u Centru i sredstvima rada Centra, ili

• ako xx xxxxxx u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga osobito teško pogodila, ili

• ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku , ili

• ako se radi o xxxxxx xxxxx.

Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovog članka iznosi najmanje 20% . Radnik se može i u cijelosti osloboditi naknade štete.

Članak 90.

Vođenje postupka zbog lakše povrede obveze iz radnog odnosa zastarijeva u roku od trideset xxxx od xxxx saznanja za izvršenu povredu i počinitelja, a najduže u roku od tri mjeseca od xxxx izvršenja povrede.

Vođenje postupka zbog teže povrede obveze iz radnog odnosa zastarijeva u roku od šest mjeseci od xxxx saznanja za izvršenu povredu i počinitelja, a najduže u roku od jedne godine od xxxx izvršenja povrede.

Izvršenje kazne za lakšu povredu iz radnog odnosa zastarijeva u roku od tri mjeseca ,a za težu povredu iz radnog odnosa

u roku od jedne godine računajući od pravomoćnosti odluke kojom xx xxxxx izrečena .

Članak 91.

Pri izricanju kazne za povredu obveza iz radnog odnosa ocjenjuje se težina povrede i njezine posljedice , eventualna šteta te olakotne i otegotne okolnosti.

Članak 92.

O lakšim povredama obveza iz radnog odnosa odlučuje ravnatelj.

O težim povredama obveza iz radnog odnosa odlučuje Stegovna komisija. Stegovnu komisiju čini predsjednik i dva člana.

Upravno vijeće imenuje članove stegovnu komisiju.

Članovi stegovne komisije imenuju se na rok od dvije godine . Stegovna komisija odlučuje većinom glasova svojih članova.

Članak 93.

Ravnatelj ili radnik kojeg on ovlasti izvršava kaznu izrečenu u postupku zbog povrede obveze iz radnog odnosa.

Članak 94.

Protiv odluke u postupku zbog lakše i teže povrede obveze iz radnog odnosa , radnik protiv kojega se vodi postupak ima pravo prigovora Upravnom vijeću Centra u roku od petnaest xxxx od xxxx primitka prvostupanjske odluke.

Protiv odluke Upravnog vijeća radnik može pokrenuti spor pred sudom nadležnim za radne sporove u roku od 15 xxxx od xxxx dostavljene odluke.

Članak 95.

Postupak zbog povrede obveza iz radnog odnosa je hitan.

Radnik u postupku zbog povrede obveze iz radnog odnosa ima pravo na branitelja.

Članak 96.

Postupak zbog lakše povrede obveze iz radnog odnosa pokreće ravnatelj.

Postupak zbog teže povrede radne obveze iz radnog odnosa pokreće Stegovna komisija na prijedlog ravnatelja.

Xxxxxx prijedlog iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka dostavlja se radniku. Radnik može podnijeti odgovor u roku od tri xxxx od xxxx dostave prijedloga.

U odgovoru na prijedlog za pokretanje postupka zbog povrede obveze iz radnog odnosa radnik ili njegov branitelj , ukoliko ga ovlasti za zastupanje, imaju pravo predložiti saslušanje svjedoka , uvid u dokumente kojima potkrepljuju svoje navode ako je to mjerodavno za donošenje odluke.

Članak 97.

Ako ravnatelj odnosno Stegovna komisija prihvati prijedlog za pokretanje postupka , ravnatelj odnosno Stegovna komisija pokreće postupak i započinje rasprava ili odbija prijedlog koji nije osnovan.

Članak 98.

Na raspravi se vodi zapisnik, koji sadrži:

• naziv i sastav tijela koje vodi postupak

• ime i prezime zapisničara

• vrijeme i mjesto održavanja rasprave

• navođenje povrede koja se radniku stavlja na teret

• osobne podatke radnika

• bitni sadržaj danih iskaza i provedenih radnji tijekom postupka

• donesenu odluku.

Zapisnik sa rasprave potpisuje ravnatelj odnosno predsjednik Stegovne komisije i zapisničar.

Članak 99.

O izrečenoj kazni za povredu obveza iz radnog odnosa ravnatelj odnosno Stegovna komisija donosi pisanu, obrazloženu odluku uz pouku o pravnom lijeku. Odluka se dostavlja radniku.

O izrečenim kaznama za povrede obveza iz radnog odnosa vodi se evidencija. Evidencija se vodi u Knjizi evidencije izrečenih kazni.

XI OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 100.

Radnik koji smatra da mu je Centar povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest xxxx od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od Centra ostvarenje toga prava.

Ako Centar u roku od petnaest xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Centru nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.

Kod postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest xxxx za podnošenje tužbe sudu teče od xxxx okončanja toga postupka.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se xx xxxxxxxx zaštite dostojanstva radnika iz članka 101. ovoga Pravilnika.

Zaštita dostojanstva radnika Članak 101.

Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Centar xx xxxxx imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.

Ako imenovana osoba iz st. 2. u roku iz stavka 3. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Centar zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije xxxxx dostaviti pritužbu Centru i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Centar u roku od xxxx xxxx od xxxx prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, Centar može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz stavka 6. ovoga članka.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.

Teret dokazivanja u radnim sporovima Članak 102.

U slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno.

U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca xxxx xxxx dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.

U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o xxxx xx na Centru ako je ugovor o radu otkazao Centar, a na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.

U slučaju spora u vezi s radnim vremenom, teret dokazivanja radnog vremena je na radniku.

Zastara potraživanja iz radnog odnosa Članak 103.

Potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet xxxxxx.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 104.

Pravilnik o radu donosi Upravno vijeće uz suglasnost Ministarstva socijalne skrbi. Ovaj Pravilnik Centra xxxx biti dostupan svakom radniku.

Članak 105.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se natpolovičnom većinom članova Upravnog vijeća.

Članak 106.

Odredbe ovog Pravilnika moraju biti u suglasnosti sa Zakonom o radu i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi , a u slučaju njihove nesuglasnosti primjenjivat će se odredbe Zakona o radu i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi .

Ocjenu nesuglasnosti odredbi ovog Pravilnika sa propisima navedenim u prethodnom članku daje Upravno vijeće koje ujedno pokreće postupak njihovog usklađivanja .

Članak 107.

Za tumačenje ovog Pravilnika nadležan je donositelj.

Članak 108.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu u Centru za odgoj i obrazovanje «Xxxxx Xxxxxx» Split koji je donesen xxxx 17.05.2006. godine.

Članak 109.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objave na oglasnoj ploči Centra .

. Predsjednik Upravnog vijeća:

………………………………….

Na ovaj Pravilnik o xxxx Xxxxxx za odgoj i obrazovanje «Xxxxx Xxxxxx» Split Ministarstva socijalne skrbi xxxx xx suglasnost xxxx xxxxxx.

Utvrđuje se da je ovaj Pravilnik o xxxx Xxxxxx za odgoj i obrazovanje «Xxxxx Xxxxxx» Split objavljen na oglasnoj ploči Xxxxxx xxxx ……………. te stupio na snagu godine.

Ravnatelj Centra:

……………………………… Prof. defektolog Xxxxxx Xxxxxx

KLASA: URBROJ: