PRIJEDLOG
MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA
N a c r t
PRIJEDLOG
ZAKONA O POTVRÐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEÐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA PROJEKT ZAVRŠETKA AUTOCESTE NA X KORIDORU
U REPUBLICI HRVATSKOJ
S KONACNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, listopad 2004.
PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRÐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEÐU REPUBLIKE HRVATSKE I
EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE
ZA PROJEKT ZAVRŠETKA AUTOCESTE NA KORIDORU X U REPUBLICI HRVATSKOJ
I. USTAVNO UTEMELJENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavni temelj za donošenje Zakona o potvrdivanju Ugovora o jamstvu izmedu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke (u daljnjem tekstu: Ugovora o jamstvu) za Projekt završetka autoceste na X koridoru u Republici Hrva tskoj sadržan je u odredbama clanka 139. Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 41/2001. – procišceni tekst).
II. OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE ZAKONOM ŽELI POSTICI
1. OCJENA STANJA
1.1. O Europskoj investicijskoj banci
Europska investicijska banka (u daljnjem tekstu EIB), osnovana 1958. Rimskim sporazumom Europske zajednice, jest financijska institucija Europske unije (u daljnjem tekstu EU) sa sjedištem u Luksemburgu. Clanice EIB-a su države EU i njih svih dvadeset i pet zajednicki, prema svojoj ekonomskoj snazi unutar EU, uplacuju kapital EIB-a. Ukupni upisani kapital iznosi 163,7 milijardi EUR-a. Za potrebe financiranja projekata EIB se dodatno zadužuje na tržištima kapitala pod vrlo povoljnim uvjetima buduci da agencije za ocjenu kreditne sposobnosti redovito EIB ocjenjuju s «AAA». Glavni ciljevi EIB-a su jacanje gospodarski manje razvijenih dijelova EU. EIB financira projekte prvenstveno unutar EU, a potom i projekte izvan EU koji povoljno utjecu na jacanje europskih integracija. Tako EIB ima mandat za odobravanje zajmova i u državama srednje i istocne Europe i odredenim mediteranskim državama koje su zatražile clanstvo u EU, te državama Euro- mediteranskog partnerstva, itd. EIB spada u red financijskih institucija sa najpovoljnijim uvjetima za zaduživanje jer ne zaracunava dodatne naknade. Polugodišnje plativu kamatu na zajmove u EUR EIB trenutno obracunava po promjenjivoj kamatnoj stopi od 2,35%, što ukljucuje i maržu od 0,40%, ili po fiksnoj kamatnoj stopi od 4,65% za zajmove na razdoblje od 15 godina.
1.2. O reguliranju pravnih i financijskih odnosa u pogledu otplate starih dugova
Nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa s tadašnjom Europskom zajednicom, Hrvatska je od 1992. zapocela suradnju s EIB-om. Tijekom 1992. i 1993. uredeni su
nacini i uvjeti preuzimanja i podmirivanja obveza po zajmovima medunarodnih financijskih institucija dodijeljenih korisnicima sa sjedištem u Hrvatskoj za cije otplate je ona preuzela obveze temeljem ranije danih jamstava bivše SFRJ, a u koje su uvršteni i zajmovi EIB-a. Sukladno tim propisima zajmoprimci su uredno otplacivali dospjele obveze prema EIB- u i koristili preostala ne povucena sredstva zajmova.
U 1994. godini EIB je izvršio podjelu zajmova ranije dodijeljenih bivšoj SFRJ po nacelu sukcesije te registrirao pod novim brojevima šest preostalih neotplacenih zajmova ili dijelova zajmova korištenih od zajmoprimaca iz Hrvatske, a to su slijedeci zajmovi:
- zajam Hrvatskoj elektroprivredi (izgradnja dispecerskog centra),
- dva zajma Hrvatskim željeznicama (kapitalni remont Dobova - Tovarnik, kapitalni remont i zaobilaznica oko Zagreba, te informatizacija)
- tri zajma Hrvatskim cestama (Okucani-Prvca, Lužani-Brodski Stupnik, Brodski Stupnik- Velika Kopanica).
Ti naslijedeni dugorocni zajmovi, dodijeljeni u razdoblju 1982.-1989.godine, bili su nominirani u ECU-ima, a koristili su se u razlicitim valutama placanja i otplacuju se prema ugovorenim planovima otplata u razlicitim valutama.
Iznos duga po toj osnovi- tzv. "naslijedeni dug" (iskazan u 11 valuta placanja) na dan
31. prosinca 1994. iznosio je protuvrijednost 877.147.661,94 kuna (po srednjem tecaju Hrvatske narodne banke na taj dan). Pravni i financijski odnosi regulirani su sklapanjem Sporazuma o garanciji i Ugovornog pisma br. 0298 cime je Hrvatska postala jama c ili zajmoprimac po osnovu starih zajmova EIB-a.
U razdoblju od 1995. do 2002. godine dospjele obveze po zajmovima za financiranje cesta i željeznice uredno i na vrijeme su podmirivane iz sredstava državnog proracuna, dok je Hrvatska elektroprivreda podmirivala svoje obveze vlastitim sredstvima. Nakon podmirenja do sad dospjelih obveza sa stanjem 31.12.2003. dug prema EIB- u iznosi 312.271.986,21 kuna (po srednjem tecaju Hrvatske narodne banke).
1.3. O uspostavljanju institucionalnih odnosa
Nakon što je Hrvatskoj 1995. u Bruxellesu urucen Nacrt protokola o financijskoj suradnji s EU, ostvareni su prvi preduvjeti za dobivanje financijske podrške EU u vidu dugorocnih zajmova EIB-a.
Nakon što je Vijece ministara Europske unije 7. studenog 2000. godine odobrilo mandat EIB-u da financijski podupre infrastrukturne projekte i projekte razvoja privatnog sektora u Hrvatskoj, vec 13. prosinca 2000. Hrvatska i EIB sklopili su Okvirni sporazum koji ureduje aktivnosti EIB-a u Hrvatskoj1. Na temelju tog Okvirnog ugovo ra, Odbor guvernera EIB-a odobrio je 6. veljace 2001. davanje
1 Zakon o potvrdivanju Okvirnog ugovora izmedu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke koji ureduje aktivnosti EIB-a u Hrvatskoj (“Narodne novine – medunarodni ugovori”, br. 6/01).; Okvirno ugovor je stupio na snagu 30. listopada 2001.
zajmova za investicijske projekte u Hrvatskoj i time je konacno omoguceno vodenje pregovora i sklapanje prvih ugovora o zajmovima.
Republika Hrvatska i EIB su od sklapanja Okvirnog sporazuma potpisali su ukupno 13 zajmova, od cega 9 javnih i 4 privatna zajma u ukupnom iznosu od 491 milijuna EUR.
Javni zajmovi su slijedeci:
- Projekt obnove infrastrukture i modernizacije sustava signalizacije i telekomunikacija na dijelovima Vc Pan Europskog koridora (ugovor o financiranju s Hrvatskim željeznicama d.o.o.) u iznosu od 40.000.000,00 EUR
- Projekt obnove državnih cesta (ugovor o financiranju s Hrvatskim cestama d.o.o.) u iznosu od 60.000.000,00 EUR
- Globalni zajam HBOR-u u iznosu od 10 milijuna EUR za projekt obnove i izgradnje komunalne infrastrukture te razvoj turizma te malog i srednjeg poduzetništva. Iznos zajma je 10.000.000,00 EUR.
- Projekt autoceste Rijeka-Zagreb (ugovor o financiranju s Autocestom Rijeka-Zagreb d.d.) u iznosu od 60.000.000,00 EUR
- Projekt kontrole zracne plovidbe Zagreb (ugovor o financiranju s Hrvatskom kontrolom zracne plovidbe d.o.o.) u iznosu od 20.000.000,00 EUR
- Projekt sanacije autocesta u RH (Ugovor o financiranju s Hrvatskim autocestama d.o.o.) u iznosu od 50.000.000,00 EUR
- Projekt obnove komunalne infrastrukture na podrucjima od posebne državne skrbi, iznos zajma 50.000.000,00 EUR,
- Projekt izgradnje plinovodnog sustava u Republici Hrvatskoj investitora Plinacro d.o.o. (Ugovor o financiranju s Plinacro d.o.o.) u iznosu od 90.000.000,00 EUR, te
- Projekt završetka autoceste na X koridoru u Republici Hrvatskoj (ugovor o zajmu Hrvatskim autocestama d.o.o.) u iznosu od 45.000.000,00 EUR.
Privatni zajmovi:
- HVB Bank u iznosu od 20.000.000,00 EUR,
- Privredna banka u iznosu od 16.000.000,00 EUR,
- Raiffeisen bank Austria d.d. 20.000.000,00 EUR,
- Raiffeisen leasing d.o.o. u iznosu od 10.000.000,00 EUR.
U pripremi se nalaze sljedeci dugorocni novi zajmovi: javni zajmovi za Projekt zaštite od onecišcenja voda na priobalnom podrucju, te za Projekt komunalne infrastrukture II- za podrucja od posebne državne skrbi, pogranicna podrucja i brdsko-planinska podrucja, globalni zajam HBOR-u, te za privatni sektor globalni zajam Zagrebackoj banci.
* * *
EIB je pokazala interes da zajedno s Europskom bankom za obnovu i razvitak sufinancira završetak autoceste na X koridoru u Republici Hrvatskoj, odnosno izgradnju posljednje neizgradene 29,43 km duge dionice autoceste Zagreb – Lipovac od
Županje do Lipovca, koju cine poddionica Županja - Spacva (15,95 km) i poddionica Spacva - Lipovac (13,48 km).
Tijekom 2004. godine s EIB su vodeni pregovori o zajmu Hrvatskim autocestama
d.o.o. (uz državno jamstvo) u visini od 45,0 milijuna EUR za Projekt završetka autoceste na X koridoru u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: Projekt).
U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske (klasa: 340-03/03-01/03, urbroj: 5030115-04-3, od 20. svibnja 2004. godine), ovlašteno izaslanstvo Republike Hrvatske je u Zagrebu dana 25. svibnja i 14. lipnja 2004. godine obavilo završne pregovore s Europskom investicijskom bankom o Ugovoru o jamstvu izmedu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke i o Ugovoru o financiranju izmedu Europske investicijske banke i Hrvatskih autocesta d.o.o. za navedeni Projekt.
Vlada Republike Hrvatske je 30. lipnja 2004. godine prihvatila Izvješce o završnim pregovorima te ministra financija ovlastila da potpiše Ugovor o jamstvu. Ugovor o jamstvu i Ugovor o financiranju za Projekt završetka autoceste na X koridoru u Republici Hrvatskoj potpisani su u srpnju 2004. godine. Ugovor o jamstvu potpisao je za Republiku Hrvatsku ministar financija Xxxx Xxxxx, a za EIB Xxxxxx Xxxxxx, direktor i Xxxxxxx Xxxx, pomocnik direktora. Ugovor o financiranju potpisali su za EIB Xxxxxxx Xxxxxxx, direktor i Xxxxxxxx Xxxxxxx, pomocnik direktora, a za Hrvatske autoceste d.o.o. predsjednik Uprave Xxxxx Xxxxxx.
2. Cilj koji se Zakonom želi postici
Zakonom se potvr duje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o financiranju izmedu EIB i Hrvatskih autocesta d.o.o. za Projekt završetka autoceste na X koridoru u Republici Hrvatskoj.
Autocesta Zagreb-Lipovac je u cestovnoj mreži Republike Hrvatske razvrstana kao državna cesta D-4, a u europskoj je mreži u Transeuropskom koridoru X.
Projekt obuhvaca zemljane radove, izgradnju trase i objekata te postavljanje opreme i prometnih znakova. Pocetak gradevinskih radova predviden je u 2004. godini, a okoncanje i puštanje u prome t dionica autoceste krajem 2006. godine. Ukupna vrijednost radova izgradnje i opremanja autoceste od Županje do Lipovca procjenjuje se na 90,0 milijuna EUR, a investitor radova je društvo Hrvatske autoceste d.o.o. Projekt sufinanciraju EIB dugorocnim zajmo m u iznosu od 45,0 milijuna EUR i Europska banka za obnovu i razvoj dugorocnim zajmom u iznosu od 45,0 milijuna EUR (zajam s EBRD ugovoren je u 2003. godini uz državno jamstvo, a Ugovor o jamstvu za taj zajam potvrden je u 2004. godini).
Zajam je odobren na 25 godina, uz pocek od 5,5 godina.
Sredstva zajma bit ce na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Ugovor o jamstvu stupi na snagu. Posljednja dionica autoceste Zagreb-Lipovac trebala bi biti
završena i puštena u promet do kraja prosinca 2006. godine. Korištenje kreditnih sredstava predvida se od 2004. do najkasnije 1. travnja 2007. godine.
Iz sredstava zajma podmirivati ce se troškovi radova koji ce se za potrebe izvršenja Projekta nabavljati putem medunarodnog natjecaja i troškovi usluga savjetnika.
* * * OPIS ZAJMA
Zajmodavac: Europska investicijska banka (EIB) Zajmoprimac: Hrvatske autoceste d.o.o.
Jamac: Republika Hrvatska
Namjena: Projekt završetka autoceste na Koridoru X u Republici Hrvatskoj
Iznos zajma: 45.000.000,00 EUR (ili ekvivalent u drugoj valuti) Povlacenje: do 01.travnja 2007.godine u najviše 10 tranši Pocek: 5,5 godina
Rok otplate: 25 godina
Vrsta otplate: u jednakim polugodišnjim iznosima
Kamata: prema odabiru zajmoprimaca, a po prihvatu zajmodavca, kod povlacenja sredstava kredita:
a) fiksna kamatna stopa (indikativna fiksna kamata na dan 25. svibnja 2004. iznosila je 4,91 % godišnje, a na dan 8. rujna 2004. iznosila je 4,65% godišnje) ili
b) promjenjiva kamatna stopa - na temelju troškova financiranja EIB-a ali ne viša od relevantne medubankarske stope uvecane do 0,40 % p.a., uz mogucnost konverzije u fiksnu stopu nakon povlacenja tranše (indikativna promjenjiva kamata, ukljucujuci i maržu od 0,40%, na dan 25. svibnja 2004. iznosila je 2,69 %, a na dan 8. rujna 2004. iznosila je 2,35% godišnje)
Zatezna kamata: a) za tranše s fiksnom kamatnom stopom veci iznos od: redovna fiksna kamata + 0,25% ili EURIBOR + 2,00% godišnje
b) za tranše s promjenjivom kamatnom stopom: EURIBOR + 2,00% godišnje
Troškovi zajma: nema redovnih troškova za aranžiranje i rezervaciju sredstava; moguci su troškovi eventualne odgode, otkaza, obustave ili prijevremene otplate sukladno Ugovoru o financiranju
Placanja: sva placanja EIB-u biti ce izvršena u punom iznosu bez umanjenja za poreze, namete ili bilo kakve troškove
Završetak projekta: do 31. prosinca 2006.
III. OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM
1. Potvrdivanje Ugovora o jamstvu izmedu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt završetka autoceste na Koridoru X u Republici Hrvatskoj
2. Nacin podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamcu po Ugovoru o jamstvu
3. Nadležnost nad provedbom Ugovora o jamstvu
IV. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOÐENJE ZAKONA
Društvo Hrvatske autoceste d.o.o., temeljem Ugovora o financiranju za Projekt završetka autoceste na Koridoru X u Republici Hrvatskoj, obvezalo se kao zajmoprimac redovito i u potpunosti izvršavati sve financijske obveze prema EIB koje proizlaze u svezi s provedbom projekta. Izvršavanje Ugovora o jamstvu nece zahtijevati dodatna financijska sredstva iz državnog proracuna Republike Hrvatske, osim potencijalnu obvezu otplate kredita u svojstvu jamca.
V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje Xxxxxx po hitnom postupku predlaže se sukladno clanku 159. stavku 1. Poslovnika Hrvatskog sabora ("Narodne novine", broj 6/2002. - procišceni tekst, 41/2002. i 58/2004.) i to u drugim osobito opravdanim razlozima, buduci da je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za povlacenje zajma.
S obzirom na prirodu postupka potvrdivanja medunarodnih ugovora, kojim država i formalno izražava spremnost da bude vezana vec potpisanim medunarodnim ugovorom, kao i na cinjenicu da se u ovoj fazi postupka u pravilu ne mogu vršiti
izmjene ili dopune teksta medunarodnog ugovora, predlaže se da se ovaj Prijedlog Zakona raspravi i prihvati po hitnom postupku, objedinjavajuci prvo i drugo citanje.
VI. KONACNI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRÐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEÐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT ZAVRŠETKA AUTOCESTE NA X KORIDORU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Na temelju clanka 16. Zakona o sklapanju i izvršavanju medunarodnih ugovora ("Narodne novine", broj 28/96.), a polazeci od clanka 139. Ustava Republike Hrvatske, predlaže se pokretanje po hitnom postupku donošenja Zakona o potvrdivanju Ugovora o jamstvu izmedu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt završetka autoceste na Koridoru X u Republici Hrvatskoj.
Nacrt Konacnog prijedloga Zakona o potvrdivanju Ugovora o jamstvu izmedu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt završetka autoceste na Koridoru X u Republici Hrvatskoj glasi:
KONACNI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRÐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEÐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE
INVESTICIJSKE BANKE ZA PROJEKT ZAVRŠETKA AUTOCESTE NA KORIDORU X U REPUBLICI HRVATSKOJ
Clanak 1.
Potvrduje se Ugovor o jamstvu izmedu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt završetka autoceste na Koridoru X u Republici Hrvatskoj, potpisan dana 22. srpnja 2004. godine od strane Republike Hrvatske a 29. srpnja 2004. godine od strane Europske investicijske banke, u izvorniku na engleskom jeziku.
Clanak 2.
Tekst Ugovora iz c lanka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:
Clanak 3.
Tekst Ugovora o financiranju izmedu Europske investicijske banke i društva Hrvatske autoceste d.o.o. za Projekt završetka autoceste na Koridoru X u Republici Hrvatskoj, potpisan dana 14. srpnja 2004. godine od strane Hrvatskih autocesta d.o.o. a 29. srpnja 2004. godine od strane Europske investicijske banke, u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:
Clanak 4.
Financijske obveze koje bi mogle nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca temeljem ovoga Zakona podmirivat ce se u skladu s odredbama propisa o izvršavanju državnih proracuna za godine 2005. do 2029. prema planovima otplate do konacne otplate zajma.
Clanak 5.
Za provedbu ovoga Zakona nadležno je Ministarstvo financija.
Clanak 6.
Ugovor iz clanka 1. ovog Zakona stupa na snagu danom stupanja na snagu ovog Zakona.
Clanak 7.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Narodnim novinama”.
Ur. broj:
Zagreb,