Common use of Rizik poslovnog okruženja Clause in Contracts

Rizik poslovnog okruženja. Rizik poslovnog okruženja određen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i regiji koji utječu na poslovanje i uspješnost poslovanja domaćih poslovnih subjekata. Kako su kretnja u industriji nemetala i građevinskih materijala, između ostalog, pod utjecajem stopa rasta bruto domaćeg proizvoda, promjena u životnom standardu, stupanj političke, ekonomske i socijalne razvijenosti u značajnoj mjeri određuje i razvoj ove industrije. Nakon dugogodišnje krize koja je zahvatila Hrvatsku a pogotovo građevinski sektor posljednjih nekoliko godina Hrvatska i građevinski sektor bilježe zdrave stope rasta. Iako je oporavak građevinskog sektora započeo prije nekoliko godina prvenstveno porastom vrijednosti radova u stambenom sektoru prvenstveno zbog turizma posljednjih godina budi se i nestambeni sektor, a prvenstveno se tu misli na infrastrukturne projekte. Solidan gospodarski rast poduprt jačanjem investicijske aktivnosti dobar je temelj za nastavak rasta obujma građevinskih radova. Pritom dinamiku rasta obujma radova i dalje sputava nedostatak dovoljnog broja građevinskih radnika određenih struka te u krizi oslabljena snaga domaće građevinske operative. Nakon što je u ožujku 2019. godine S&P povisio rejting Hrvatske na BBB-/A+, Fitch je u lipnju 2019. godine podigao kreditni rejting u BBB- čime se Hrvatska nakon 7 godina vratila u investment-grade razinu čime će se dodatno olakšati pristup tržištima kapitala i cijeni zaduživanja kako državi tako i svim ostalim pravnim subjektima. U srpnju 2020. godine Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (XXX XX), što je ključan korak u procesu uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, što će dodatno doprinijeti makroekonomskoj stabilnosti Hrvatske te povećati otpornost na buduće ekonomske šokove kakve smo proživjeli nakon 2008. godine. Krajem veljače 2020. godine, potvrđen je prvi slučaj COVID-19 u Hrvatskoj. S pojavom te daljnjim širenjem virusa, javne institucije Republike Hrvatske uvele su mnogobrojne mjere u svrhu suzbijanja širenja virusa, a koje značajno utječu na gospodarstvo uzrokujući poremećaje u poslovanju i osjetan pad gospodarskih aktivnosti. Mjere donesene u svrhu suzbijanja širenja virusa u ožujku, travnju te svibnju 2020. godine od strane javnozdravstvenih i gospodarskih institucija u Hrvatskoj, rezultirale su naglim smanjenjem potražnje za proizvodima društva Samoborka d.d. Relaksiranjem mjera donesenih u svrhu suzbijanja širenja virusa, na kraju prvog polugodišta 2020. godine dolazi do nastavka već započetih građevinskih radova te započinjanja novih, što doprinosi rastu potražnje i prodaje proizvoda društva Samoborka d.d. Obzirom na navedeno, jasno je kako potražnja za proizvodima Samoborke d.d. ovisi o trendovima gospodarske aktivnosti, te će stoga, naročito u kratkom roku, poslovni rezultati Samoborke d.d. u velikoj mjeri ovisiti o daljnjem razvoju situacije vezane uz virus COVID-19, i mjerama donesenim u svrhu suzbijanja širenja virusa koje značajno utječu na gospodarsku aktivnost. Poslovni rezultati i u duljem će razdoblju također u velikoj mjeri ovisiti o gospodarskoj situaciji, naročito u Republici Hrvatskoj i u okruženju. Rizici koji su se pojavili u 2020. godini i utjecali na poslovanje Izdavatelja ostali su prisutni i u 2021. godini te predstavljaju potencijalnu prijetnju i u narednom razdoblju. Vjerojatnost ostvarivanja ovog rizika procjenjuje se kao visoka, a negativan utjecaj na Izdavatelja procjenjuje se kao visok.

Rizik poslovnog okruženja. Rizik poslovnog okruženja određen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i regiji koji utječu na poslovanje i uspješnost poslovanja domaćih poslovnih subjekata. Kako su kretnja u industriji nemetala i građevinskih materijala, između ostalog, pod utjecajem stopa rasta bruto domaćeg proizvoda, promjena u životnom standardu, stupanj političke, ekonomske i socijalne razvijenosti u značajnoj mjeri određuje i razvoj ove industrije. Nakon dugogodišnje krize koja je zahvatila Hrvatsku a pogotovo građevinski sektor posljednjih nekoliko godina Hrvatska i građevinski sektor bilježe zdrave stope rasta. Iako je oporavak građevinskog sektora započeo prije nekoliko godina prvenstveno porastom vrijednosti radova u stambenom sektoru prvenstveno zbog turizma posljednjih godina budi se i nestambeni sektor, a prvenstveno se tu misli na infrastrukturne projekte. Solidan gospodarski rast poduprt jačanjem investicijske aktivnosti dobar je temelj za nastavak rasta obujma građevinskih radova. Pritom dinamiku rasta obujma radova i dalje sputava nedostatak dovoljnog broja građevinskih radnika određenih struka te u krizi oslabljena snaga domaće građevinske operative. Nakon što je u ožujku 2019. godine S&P povisio rejting Hrvatske na BBB-/A+, Fitch je u lipnju 2019. godine podigao kreditni rejting u BBB- čime se Hrvatska nakon 7 godina vratila u investment-grade razinu čime će se dodatno olakšati pristup tržištima kapitala i cijeni zaduživanja kako državi tako i svim ostalim pravnim subjektima. U srpnju 2020. godine Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (XXX XXERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, što će dodatno doprinijeti makroekonomskoj stabilnosti Hrvatske te povećati otpornost na buduće ekonomske šokove kakve smo proživjeli nakon 2008. godine. Krajem veljače 2020. godine, potvrđen je prvi slučaj COVID-19 u Hrvatskoj. S pojavom te daljnjim širenjem virusa, javne institucije Republike Hrvatske uvele su mnogobrojne mjere u svrhu suzbijanja širenja virusa, a koje značajno utječu na gospodarstvo uzrokujući poremećaje u poslovanju i osjetan pad gospodarskih aktivnosti. Mjere donesene u svrhu suzbijanja širenja virusa u ožujku, travnju te svibnju 2020. godine od strane javnozdravstvenih i gospodarskih institucija u Hrvatskoj, rezultirale su naglim smanjenjem potražnje za proizvodima društva Samoborka d.d. Relaksiranjem mjera donesenih u svrhu suzbijanja širenja virusa, na kraju prvog polugodišta 2020. godine dolazi do nastavka već započetih građevinskih radova te započinjanja novih, što doprinosi rastu potražnje i prodaje proizvoda društva Samoborka d.d. Obzirom na navedeno, jasno je kako potražnja za proizvodima Samoborke d.d. ovisi o trendovima gospodarske aktivnosti, te će stoga, naročito u kratkom roku, poslovni rezultati Samoborke d.d. u velikoj mjeri ovisiti o daljnjem razvoju situacije vezane uz virus COVID-19, i mjerama donesenim u svrhu suzbijanja širenja virusa koje značajno utječu na gospodarsku aktivnost. Poslovni rezultati i u duljem će razdoblju također u velikoj mjeri ovisiti o gospodarskoj situaciji, naročito u Republici Hrvatskoj i u okruženju. Rizici koji su se pojavili u 2020. godini i utjecali na poslovanje Izdavatelja ostali su prisutni i u 2021. godini te predstavljaju potencijalnu prijetnju i u narednom razdoblju. Vjerojatnost ostvarivanja ovog rizika procjenjuje se kao visoka, a negativan utjecaj na Izdavatelja procjenjuje se kao visok.

Rizik poslovnog okruženja. Rizik poslovnog okruženja određen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i regiji koji utječu na poslovanje i uspješnost poslovanja domaćih poslovnih subjekata. Kako su kretnja u industriji nemetala i građevinskih materijala, između ostalog, pod utjecajem stopa rasta bruto domaćeg proizvoda, promjena u životnom standardu, stupanj političke, ekonomske i socijalne razvijenosti u značajnoj mjeri određuje i razvoj ove industrije. Nakon dugogodišnje krize koja je zahvatila Hrvatsku a pogotovo građevinski sektor posljednjih nekoliko godina Hrvatska i građevinski sektor bilježe zdrave stope rasta. Iako je oporavak građevinskog sektora započeo prije nekoliko godina prvenstveno porastom vrijednosti radova u stambenom sektoru prvenstveno zbog turizma posljednjih godina godinu dana budi se i nestambeni sektor, a prvenstveno se tu misli na infrastrukturne projekte. Solidan gospodarski rast poduprt jačanjem investicijske aktivnosti dobar je temelj za nastavak rasta obujma građevinskih radova. Pritom dinamiku rasta obujma radova i dalje sputava nedostatak dovoljnog broja građevinskih radnika određenih struka te u krizi oslabljena snaga domaće građevinske operative. Nakon što je u ožujku 2019. godine S&P povisio rejting Hrvatske na BBB-/A+, Fitch je u lipnju 2019. godine podigao kreditni rejting u BBB- čime se Hrvatska nakon 7 godina vratila u investment-grade razinu čime će se dodatno olakšati pristup tržištima kapitala i cijeni zaduživanja kako državi tako i svim ostalim pravnim subjektima. U srpnju 2020. godine Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (XXX XX), što je ključan korak u procesu uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, što će dodatno doprinijeti makroekonomskoj stabilnosti Hrvatske te povećati otpornost na buduće ekonomske šokove kakve smo proživjeli nakon 2008. godine. Krajem veljače 2020. godine, potvrđen je prvi slučaj COVID-19 u Hrvatskoj. S pojavom te daljnjim širenjem virusa, javne institucije Republike Hrvatske uvele su mnogobrojne mjere u svrhu suzbijanja širenja virusa, a koje značajno utječu na gospodarstvo uzrokujući poremećaje u poslovanju i osjetan pad gospodarskih aktivnosti. Mjere donesene u svrhu suzbijanja širenja virusa u ožujku, travnju te svibnju 2020. godine od strane javnozdravstvenih i gospodarskih institucija u Hrvatskoj, rezultirale su naglim smanjenjem potražnje za proizvodima društva Samoborka d.d. Relaksiranjem mjera donesenih u svrhu suzbijanja širenja virusa, na kraju prvog polugodišta 2020. godine dolazi do nastavka već započetih građevinskih radova te započinjanja novih, što doprinosi rastu potražnje i prodaje proizvoda društva Samoborka d.d. Obzirom na navedeno, jasno je kako potražnja za proizvodima Samoborke d.d. ovisi o trendovima gospodarske aktivnosti, te će stoga, naročito u kratkom roku, poslovni rezultati Samoborke d.d. u velikoj mjeri ovisiti o daljnjem razvoju situacije vezane uz virus COVID-19, i mjerama donesenim u svrhu suzbijanja širenja virusa koje značajno utječu na gospodarsku aktivnost. Poslovni rezultati i u duljem će razdoblju također u velikoj mjeri ovisiti o gospodarskoj situaciji, naročito u Republici Hrvatskoj i u okruženju. Rizici koji su se pojavili u 2020. godini i utjecali na poslovanje Izdavatelja ostali su prisutni i u 2021. godini te predstavljaju potencijalnu prijetnju i u narednom razdoblju. Vjerojatnost ostvarivanja ovog rizika procjenjuje se kao visoka, a negativan utjecaj na Izdavatelja procjenjuje se kao visok.