22000A1215(01)
15.12.2000. SLUŽBENI LIST EUROPSKIH ZAJEDNICA L 317/3
SPORAZUM O PARTNERSTVU
između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane, potpisan u Cotonouu, dana 23. lipnja 2000.
SADRŽAJ
Stranica
PREAMBULA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
DIO 1.: OPĆE ODREDBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Glava I. — Xxxxxxx, načela i nositelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Poglavlje 1.: Xxxxxxx i načela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Poglavlje 2.: Nositelji partnerstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Glava II. — Politički značaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
DIO 2.: INSTITUCIONALNE ODREDBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
DIO 3.: STRATEGIJE SURADNJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Glava I. — Razvojne strategije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Poglavlje 1.: Opći okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Poglavlje 2.: Područja potpore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Odjeljak 1.: Gospodarski razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Odjeljak 2.: Društveni i ljudski razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Odjeljak 3.: Regionalna suradnja i integracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Odjeljak 4.: Tematska i transverzalna pitanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Glava II. — Gospodarska i trgovinska suradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Poglavlje 1.: Xxxxxxx i načela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Poglavlje 2.: Novi trgovinski dogovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Poglavlje 3.: Suradnja u međunarodnim forumima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Poglavlje 4.: Trgovina uslugama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Poglavlje 5.: Područja vezana uz trgovinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Poglavlje 6.: Suradnja u drugim područjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
DIO 4.: SURADNJA U FINANCIRANJU RAZVOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Glava I.: Opće odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Poglavlje 1.: Xxxxxxx, načela, smjernice i podobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Poglavlje 2.: Opseg i priroda financiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Glava II.: Financijska suradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Poglavlje 1.: Financijska sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Poglavlje 2.: Dug i potpora strukturalnoj prilagodbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Poglavlje 3.: Potpora u slučaju kratkotrajnih oscilacija u prihodu od izvoza . . . . . . . . 33
Poglavlje 4.: Potpora sektorskim politikama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Poglavlje 5.: Mikroprojekti i decentralizirana suradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Poglavlje 6.: Humanitarna i hitna pomoć . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Poglavlje 7.: Ulaganje i potpora razvoju privatnog sektora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Glava III. — | Tehnička suradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . | 37 |
Glava IV. — | Postupci i sustavi upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . | 38 |
DIO 5.: | OPĆE ODREDBE ZA NAJMANJE RAZVIJENE DRŽAVE AKP-a, DRŽAVE AKP-a BEZ IZLAZA NA MORE I OTOČNE DRŽAVE AKP-a . . . . . . . . . . | 39 |
Poglavlje 1.: | Opće odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . | 39 |
Poglavlje 2.: | Najmanje razvijene države AKP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . | 39 |
Poglavlje 3.: | Države AKP-a bez izlaza na more . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . | 40 |
Poglavlje 4.: | Otočne države AKP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . | 40 |
DIO 6.: | ZAVRŠNE ODREDBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . | 40 |
PREAMBULA
UZIMAJUĆI U OBZIR Xxxxxx o osnivanju Europske zajednice s jedne strane, i Sporazum iz Georgetowna o osnivanju Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP-a) s druge strane;
POTVRĐUJUĆI svoju predanost zajedničkom djelovanju u smjeru postizanja ciljeva iskorjenjivanja siroma štva, održivog razvoja i postupne integracije država AKP-a u svjetsko gospodarstvo;
IZNOSEĆI svoju namjeru da kroz suradnju postignu značajan doprinos gospodarskom, društvenom i kulturnom razvoju država AKP-a te većoj dobrobiti njihovog stanovništva, pomognu im u suočavanju s izazovima globalizacije te ojačaju partnerstvo između država AKP-a i država EU-a kako bi u proces globalizacije unijeli snažniju socijalnu dimenziju;
POTVRĐUJUĆI svoju spremnost da ožive svoj poseban odnos i primijene sveobuhvatan i integrirani pristup u uspostavi ojačanog partnerstva temeljenog na političkom dijalogu, suradnji u razvoju te na gospodarskim i trgovinskim odnosima;
PRIZNAJUĆI da su političko okruženje koje jamči mir, sigurnost i stabilnost, poštovanje ljudskih prava, demokratskih načela i vladavinu prava te dobro upravljanje bitan dio dugoročnog razvoja; priznavajući da su za uspostavu takvog okruženja prvenstveno odgovorne države kojih se to tiče;
PRIZNAJUĆI da su zdrave i održive gospodarske politike preduvjet za razvoj;
POZIVAJUĆI SE na načela Povelje Ujedinjenih naroda i prisjećajući se Opće deklaracije o ljudskim pravima, zaključaka Bečke konferencije o ljudskim pravima iz 1993., Pakta o građanskim i političkim pravima i Pakta o ekonomskim, društvenim i kulturnim pravima, Konvencije o pravima djeteta, Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Ženevske konvencije iz 1949. i ostalih instrumenata međunarodnog humanitarnog prava, Konvencije iz 1954. u vezi sa statusom osoba bez državljanstva, Ženevske konvencije iz 1951. u vezi sa statusom izbjeglica i Njujor škim protokolom iz 1967. u vezi sa statusom izbjeglica;
S OBZIROM NA Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe, Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima narodâ te na Američku konvenciju o ljudskim pravima kao pozitivnim regio nalnim doprinosima poštovanju ljudskih prava u Europskoj uniji i državama AKP-a;
PODSJEĆAJUĆI na Deklaracije iz Xxxxxxxxxxx i Santo Domingoa šefova država i vlada država AKP-a sa njihovih samita iz 1997. i 1999.;
S OBZIROM NA to da razvojni ciljevi i načela dogovoreni na konferencijama Ujedinjenih naroda i cilj koji je postavio OESS-ov Odbor za pomoć pri razvoju da se do 2015. godine broj ljudi koji žive u krajnjoj bijedi upola smanji, predstavljaju jasnu viziju i moraju poduprijeti suradnju između država AKP-a i država EU-a u okviru ovog Sporazuma;
PRIDAJUĆI posebnu pozornost svečanim obećanjima danima na konferencijama UN-a u Riju, Beču, Kopen hagenu, Pekingu, Istanbulu i Rimu te priznajući potrebu za daljnjim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se postigli ciljevi i primijenili akcijski programi koji su izrađeni na tim forumima;
U VELIKOJ ŽELJI za poštovanjem temeljnih radničkih prava s obzirom na načela iz relevantnih konvencija Međunarodne organizacije rada;
PODSJEĆAJUĆI na obveze u okviru Svjetske trgovinske organizacije,
ODLUČILI SU SKLOPITI OVAJ SPORAZUM:
DIO 1.
OPĆE ODREDBE
GLAVA I.
CILJEVI, NAČELA I NOSITELJI
POGLAVLJE 1.
Ciljevi i načela
Članak 1.
C i l j e v i p a r t n e r s t v a
Zajednica i njene države članice, s jedne strane, i države AKP-a, s druge strane, u daljnjem tekstu „stranke”, sklapaju ovaj Sporazum kako bi promicale i ubrzale gospodarski, kulturni i društveni razvoj država AKP-a radi doprinosa miru i sigurnosti te promicanja stabilnog i demokratskog političkog okruženja.
Partnerstvo je usredotočeno na cilj smanjivanja i, naposljetku, iskorjenjivanja siromaštva, u skladu sa ciljevima održivog razvoja i postupne integracije država AKP-a u svjetsko gospo darstvo.
Ti ciljevi i međunarodne obveze stranaka uključene su u sve razvojne strategije i ostvaruju se integriranim pristupom, u isto vrijeme uzimajući u obzir političke, gospodarske, društvene, kulturne i okolišne aspekte razvoja. Partnerstvo pruža jedin stveni okvir potpore razvojnim strategijama koje usvoji svaka od država AKP-a.
Dio ovog okvira čine održivi gospodarski rast, razvoj privatnog sektora, povećanje zaposlenosti i poboljšanje pristupa proiz vodnim resursima. Podupiru se prava pojedinca i udovoljavanje osnovnih potreba, promicanje društvenog razvoja i uvjeti za podjednaku raspodjelu plodova rasta. Potiču se i podupiru regionalni i subregionalni integracijski procesi koji potiču inte graciju država AKP-a u svjetsko gospodarstvo u smislu trgovine i privatnih ulaganja. Pristup uključuje jačanje kapaciteta nositelja razvoja i poboljšanje institucionalnog okvira potrebnog za soci jalnu koheziju, funkcioniranje demokratskog društva i tržišnoga gospodarstva te za uspostavu aktivnog i organiziranog civilnog društva. Sustavno se vodi briga o položaju žena i jednakosti spolova u svim područjima – političkom, gospodarskom i
društvenom. Načela održivog upravljanja prirodnim bogatstvima i okolišem primjenjuju se i čine sastavni dio partnerstva na svim razinama.
Članak 2.
T e m e l j n a n a č e l a
Suradnja se između država AKP-a i EZ-a, poduprijeta zakonski obvezujućim sustavom i postojanjem zajedničkih institucija, odvija na osnovi sljedećih temeljnih načela:
— jednakost partnera i posjedovanje razvojnih strategija; u svrhu primjene ciljeva partnerstva, države AKP-a potpuno suvereno i s obzirom na temeljne elemente opisane u članku 9. određuju razvojne strategije za svoja gospodarstva i društva; partnerstvo potiče dotične zemlje i narode na posjedovanje razvojnih strategija,
— sudjelovanje: bez obzira na središnju vlast kao glavnog partnera, partnerstvo je otvoreno različitim vrstama ostalih nositelja kako bi se potakla integracija svih dijelova društva, uključujući privatni sektor i organizacije civilnog društva, u maticu političkog, gospodarskog i društvenog života,
— središnja uloga dijaloga i ispunjavanja međusobnih obveza: obveze koje stranke preuzmu u okviru njihovog dijaloga središnji su dio njihovih odnosa u partnerstvu i suradnji,
— diferencijacija i regionalizacija: postupci i prioriteti sura dnje razlikuju se prema partnerovom stupnju razvoja, njegovim potrebama, njegovim rezultatima i njegovoj dugoročnoj strategiji razvoja. Osobiti se naglasak stavlja na regionalni značaj. Najmanje razvijene države imaju poseban tretman. U obzir se uzima ranjivost država bez izlaza na more i otočnih država.
Članak 3.
P o s t i z a n j e c i l j e v a o v o g S p o r a z u m a
Stranke, svaka onoliko koliko je obuhvaćena okvirom ovog Sporazuma, poduzimaju sve odgovarajuće mjere, bilo opće ili pojedinačne, kako bi osigurale ispunjenje obveza koje proizlaze iz ovog Sporazuma i omogućile postizanje njegovih ciljeva. Uzdržavaju se od bilo kojih mjera koje mogu ugroziti te ciljeve.
POGLAVLJE 2.
Nositelji partnerstva
Članak 4.
O p ć i p r i s t u p
Države AKP-a potpuno suvereno određuju načela, strategije i oblike razvoja svojih gospodarstava i društava. Sa Zajednicom pokreću programe suradnje predviđene ovim Sporazumom. Međutim, stranke pridaju važnost dopunskoj ulozi i potencijalu za doprinose nedržavnim nositeljima razvojnog procesa. U tu svrhu, prema uvjetima iz ovog Sporazuma, nedržavne se nosi telje, prema potrebi:
— obavještava i uključuje u konzultacije o politikama i stra tegijama suradnje, o prioritetima suradnje, posebno u područjima koja ih se tiču ili neposredno utječu na njih te o političkom dijalogu,
— opskrbljuje financijskim sredstvima, prema uvjetima iz ovog Sporazuma, kako bi podupirali lokalne razvojne procese,
— uključuje u provedbu projekta i programa suradnje u područjima koji ih se tiču ili tamo gdje ti nositelji imaju komparativnu prednost,
— pomaže u izgradnji kapaciteta u kritičnim područjima za jačanje sposobnosti tih nositelja, posebno u pogledu orga nizacije i zastupanja, uspostave mehanizama savjetovanja, uključujući kanale komunikacije i dijaloga te promicanja strateških povezivanja.
Članak 5.
I n f o r m a c i j e
Suradnja će podupirati aktivnosti kojima se pruža više informa cija i stvara veća svijest o temeljnim značajkama partnerstva između država AKP-a i EU-a. Suradnja će također:
— poticati partnerstvo i graditi veze između nositelja iz država AKP-a i EU-a,
— jačati umrežavanje te izmjenu stručnog znanja i iskustva između nositelja.
Članak 6.
D e f i n i c i j e
1. Nositelji suradnje su:
(a) državni nositelji (lokalni, nacionalni i regionalni);
(b) nedržavni nositelji:
— privatni sektor,
— gospodarski i socijalni partneri, uključujući sindikate,
— civilno društvo u svim njegovim oblicima u skladu s nacionalnim karakteristikama.
2. Stranke priznaju nevladine nositelje ovisno o tome u kojoj se mjeri oni bave potrebama stanovništva, o njihovim konkretnim nadležnostima te jesu li organizirani i vođeni na demokratski i transparentan način.
Članak 7.
I z g r a d n j a k a p a c i t e t a
Doprinos civilnog društva razvoju može se povećati jačanjem organizacija u zajednici i neprofitnih nevladinih organizacija u svim područjima suradnje. U tu je svrhu potrebno:
— poticati i podupirati osnivanje i razvoj takvih organizacija,
— utvrditi postupke za uključivanje takvih organizacija u oblikovanje, provedbu i ocjenu strategija i programa razvoja.
GLAVA II.
POLITIČKI ZNAČAJ
Članak 8.
P o l i t i č k i d i j a l o g
1. Stranke redovito sudjeluju u sveobuhvatnom, uravnote ženom i intenzivnom političkom dijalogu iz kojeg proizlaze obveze za obje strane.
2. Cilj je ovog dijaloga razmjena informacija, promicanje međusobnog razumijevanja te poticanje uspostave dogovorenih prioriteta i zajedničkih programa, posebno priznavanjem posto jećih veza između različitih aspekata odnosa između stranaka i različitih područja suradnje iz ovog Sporazuma. Dijalog olakšava savjetovanje među strankama u okviru međunarodnih foruma. Ciljevi dijaloga također uključuju sprječavanje situacija u kojima bi jedna stranka smatrala potrebnim pozivati se na klau zulu o neizvršavanju.
3. Dijalog pokriva sve ciljeve iz ovog Sporazuma kao i sva pitanja od zajedničkog, općeg, regionalnog i subregionalnog interesa. Stranke dijalogom doprinose miru, sigurnosti i stabil nosti te promiču stabilno i demokratsko političko okruženje. On obuhvaća strategije suradnje, kao i globalne i sektorske politike, uključujući okoliš, spol, migraciju te pitanja vezana uz kulturno naslijeđe.
4. Dijalog se, među ostalim, usredotočuje na konkretna poli tička pitanja od zajedničkog interesa ili općeg značaja za posti zanje ciljeva ovog Sporazuma, kao što je trgovina oružjem, pretjerani izdaci za vojsku, droga i organizirani kriminal ili etnička, vjerska ili rasna diskriminacija. Dijalog također obuh vaća redovitu ocjenu razvojâ koji se tiču poštovanja ljudskih prava, demokratskih načela, vladavine prava i dobrog upravlja nja.
5. Važnu ulogu u tom dijalogu imaju široko utemeljene poli tike promicanja mira i sprečavanja, kontroliranja i rješavanja nasilnih sukoba, kao i potreba za cjelovitim poštovanjem cilja mira i demokratske stabilnosti pri definiranju prioritetnih područja suradnje.
6. Dijalog se odvija na fleksibilan način. Ovisno o potrebi, dijalog je služben ili neslužben te se odvija unutar i izvan institucionalnog okvira, u odgovarajućem obliku i na odgovara jućoj razini, uključujući regionalnu, subregionalnu ili nacionalnu razinu.
7. U taj su dijalog uključene regionalne i subregionalne orga nizacije, kao i predstavnici organizacijâ civilnog društva.
Članak 9.
K l j u č n i e l e m e n t i i t e m e l j n i e l e m e n t
1. Suradnja je usmjerena prema održivom razvoju usredoto čenom na čovjeka, koji je glavni sudionik i užitnik razvoja, što uključuje poštovanje i promicanje svih ljudskih prava.
Poštovanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući poštovanje temeljnih socijalnih prava, demokracije temeljene na vladavini prava te transparentnog i odgovornog upravljanja čine sastavni dio održivog razvoja.
2. Stranke se pozivaju na svoje međunarodne obveze i opredjeljenja u pogledu poštovanja ljudskih prava. Opetovano potvrđuju svoju duboku privrženost ljudskom dostojanstvu i ljudskim pravima, koja su temeljne težnje pojedinaca i narodâ. Ljudska prava opća su, nedjeljiva i međusobno povezana. Stranke se obvezuju promicati i štititi sve temeljne slobode i ljudska prava, bilo civilna i politička, bilo ekonomska, socijalna i kulturna. U tom kontekstu, stranke iznova potvrđuju jednakost muškaraca i žena.
Stranke iznova potvrđuju da su demokratizacija, razvoj i zaštita temeljnih sloboda i ljudskih prava međusobno povezani te se međusobno osnažuju. Demokratska načela opće su prihvaćena načela koja podupiru organizaciju države kako bi dala legiti mitet njezinoj vlasti, zakonitost njezinim radnjama izraženima u njenom ustavnom, zakonodavnom i upravnom sustavu te postojanju mehanizama sudjelovanja. Na temelju opće prihva ćenih načela, svaka država razvija svoju demokratsku kulturu.
Struktura države i nadležnosti različitih vlasti temelje se na vladavini prava koja sa sobom poglavito povlači učinkovita i dostupna sredstva pravnog lijeka, neovisni pravni sustav koji jamči jednakost pred zakonom te izvršnu vlast koja je u potpu nosti podložna zakonu.
Poštovanje ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava na kojima se temelji partnerstvo između država AKP-a i EU-a podupiru domaće i međunarodne politike stranaka i čine ključne elemente ovog Sporazuma.
3. U kontekstu političkog i institucionalnog okruženja koje podupire ljudska prava, demokratska načela i vladavinu prava, dobro upravljanje jest transparentno i odgovorno upravljanje ljudskim, prirodnim, gospodarskim i financijskim resursima u svrhu pravičnog i održivog razvoja. Xxx za sobom povlači jasne postupke donošenja odluka tijelâ javne vlasti, transpa rentne i odgovorne institucije, primat prava u upravljanju i razdiobi resursa te izgradnju kapaciteta za izradu i primjenu mjera za sprečavanje i borbu protiv korupcije.
Dobro upravljanje, koje je temelj partnerstva država AKP-a i EU- a, podupire domaće i međunarodne politike stranaka i čini temeljni element ovog Sporazuma. Stranke se slažu da samo teški slučajevi korupcije, uključujući i davanje mita koje vodi do takve korupcije, kako je utvrđeno u članku 97., predstavljaju kršenje tog elementa.
4. Partnerstvo aktivno podupire promicanje ljudskih prava, procese demokratizacije, jačanje vladavine prava te dobro uprav ljanje.
Ta će područja biti važna tema političkog dijaloga. U kontekstu tog dijaloga, stranke posebnu važnost pridaju tekućim promje nama te nastavku postignutog napretka. Ta redovita ocjena u obzir uzima gospodarski, socijalni, kulturni i povijesni kontekst svake pojedine države.
Ta će područja također biti ciljna mjesta potpore u razvojnim strategijama. Zajednica pruža potporu političkim, institucio nalnim i pravnim reformama te izgradnji kapaciteta javnih i privatnih nositelja te civilnog društva u okviru strategija o kojima su se dotična država i Zajednica zajednički sporazumjele.
Članak 10.
O s t a l i e l e m e n t i p o l i t i č k o g o k r u ž e n j a
1. Stranke smatraju da sljedeći elementi doprinose očuvanju i jačanju stabilnog i demokratskog političkog okruženja:
— održiv i pravičan razvoj koji, među ostalim, uključuje pristup proizvodnim resursima, osnovnim uslugama i pravdi;
— veća uloga aktivnog i organiziranog civilnog društva i privatnog sektora.
2. Stranke potvrđuju da načela tržišnoga gospodarstva, podu prijeta transparentnim pravilima tržišnog natjecanja i zdravim gospodarskim i socijalnim politikama, doprinose postizanju ciljeva partnerstva.
Članak 11.
P o l i t i k e i z g r a d n j e m i r a t e s p r e č a v a n j a i r j e š a v a n j a s u k o b a
1. Stranke, u okviru partnerstva, vode aktivnu, sveobuhvatnu i integriranu politiku izgradnje mira te sprečavanja i rješavanja sukoba. Ta je politika temeljena na načelu vlasništva. Posebno se usredotočuje na izgradnju regionalnih, subregionalnih i nacio nalnih kapaciteta, na ranom sprečavanju nasilnih sukoba ciljanim rješavanjem njihovih temeljnih uzroka i odgovarajućom kombinacijom svih raspoloživih instrumenata.
2. Aktivnosti u području izgradnje mira te sprečavanja i rješavanja sukoba posebno uključuju potporu uravnoteženju političkih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih mogućnosti među svim segmentima društva, jačanju demokratskog legitimi teta i učinkovitosti upravljanja, uspostavi učinkovitih mehani zama pomirenja interesa skupina, premošćivanju crte razdva janja između različitih segmenata društva, kao i potporu aktivnom i organiziranom civilnom društvu.
3. Relevantne aktivnosti također, među ostalim, uključuju potporu naporima za posredovanje, pregovaranje i mirenje, učinkovitom regionalnom upravljanju zajedničkim i rijetkim prirodnim resursima, razvojačenju i ponovnoj integraciji neka dašnjih boraca u društvo, rješavanju problema djece-vojnika, kao i odgovarajućim radnjama u svrhu odgovornog smanjivanja vojnih izdataka i trgovine oružjem, zajedno s potporom promi canju i primjeni dogovorenih standarda i pravila ponašanja. U
tom
se kontekstu poseban naglasak daje borbi protiv protupješačkih nagaznih mina, kao i rješavanju pretjeranog i nekontroliranog širenja, nezakonite trgovine i gomilanja ručnog i lakog oružja.
4. U situacijama nasilnih sukoba stranke poduzimaju odgo varajuće radnje kako bi spriječile jačanje nasilja, ograničile njegovo teritorijalno širenje te omogućile mirno rješavanje postojećih sporova. Posebna se pažnja posvećuje tome da se financijski resursi za suradnju koriste u skladu s načelima i ciljevima partnerstva te sprečavanju zloupotrebe sredstava u ratne svrhe.
5. Nakon sukoba, stranke poduzimaju sve odgovarajuće radnje kako bi omogućile ponovnu uspostavu nenasilnog, stabilnog i samoodrživog stanja. Stranke osiguravaju stvaranje potrebnih veza između hitnih mjera, oporavka i suradnje u razvoju.
Članak 12.
U s k l a đ e n o s t p o l i t i k â Z a j e d n i c e i n j i h o v u č i n a k n a p r o v e d b u o v o g S p o r a z u m a
Ne dovodeći u pitanje članak 96., kada Zajednica pri izvršavanju svojih ovlasti namjerava poduzeti mjeru koja bi mogla utjecati na interese država AKP-a koji se tiču ciljeva ovog Sporazuma, ona o tome mora pravodobno obavijestiti navedene države o svojim namjerama. U tu će svrhu Komisija istovremeno dosta viti Tajništvu zemalja AKP-a svoj prijedlog takvih mjera. Po potrebi, zahtjev za obavješćivanjem može se postaviti na zahtjev država AKP-a.
Prije donošenja bilo koje konačne odluke, na njihov se zahtjev odmah održavaju konzultacije kako bi se razmotrila pitanja u vezi s učinkom tih mjera.
Povrh toga, države AKP-a nakon takvih konzultacija mogu što je prije moguće pisanim putem svoja pitanja poslati Zajednici i iznijeti prijedloge izmjena ukazujući na način na koji bi se trebale riješiti njihove zabrinutosti.
Ako Zajednica ne prihvati podneske država AKP-a, o tome ih je dužna obavijestiti što je prije moguće i navesti svoje razloge.
Državama AKP-a se također, kad god je to moguće, unaprijed dostavljaju adekvatne informacije o stupanju na snagu takvih odluka.
Članak 13.
M i g r a c i j a
1. Pitanje migracije predmet je iscrpnog dijaloga u okviru partnerstva AKP-a i EU-a.
Stranke potvrđuju svoje postojeće obveze i opredjeljenja u međunarodnom pravu kako bi osigurale poštovanje ljudskih prava i uklanjanje svih oblika diskriminacije, posebno temeljenih na porijeklu, spolu, rasi, jeziku i vjeri.
2. Stranke su suglasne uzeti u obzir da, u vezi s migracijom, partnerstvo podrazumijeva pravedni tretman državljana iz treće zemlje koji legalno borave na njihovom području, politiku inte gracije u svrhu osiguranja prava i obveza usporedivih s onima njihovih državljana, jačanje nediskriminacije u gospodarskom, socijalnom i kulturnom životu te razvijanje mjera protiv rasizma i ksenofobije.
3. U postupanju bilo koje države članice prema radnicima državljanima država AKP-a legalno zaposlenima na njezinom području ne smije biti nikakve diskriminacije na nacionalnoj osnovi u pogledu uvjeta rada ili naknade u odnosu na njezine vlastite državljane. Jednako tako, a nastavno na to, u postupanju bilo koje države AKP-a ne smije biti nikakve diskriminacije radnika državljana država članica.
4. Stranke smatraju da strategije u svrhu smanjivanja siroma štva, poboljšanja uvjeta života i rada, stvaranja radnih mjesta i razvoja izobrazbe dugoročno doprinose normalizaciji migracij skih tokova.
Stranke će u okviru razvojnih strategija te nacionalnog i regio nalnog programiranja voditi računa o strukturnim ograniče njima vezanima uz migracijske tokove u svrhu podupiranja gospodarskog i socijalnog razvitka regija iz kojih dolaze migranti te smanjivanja siromaštva.
Zajednica kroz nacionalne i regionalne programe suradnje podupire izobrazbu državljana država AKP-a u njihovoj matičnoj državi, u nekoj drugoj državi AKP-a ili u državi članici Europske unije. Što se tiče izobrazbe u državi članici, stranke jamče da je takvo djelovanje usmjereno k profesionalnoj integraciji državljana država AKP-a u njihovim matičnim drža vama.
Kako bi studentima iz država AKP-a olakšale pristup obrazova nju, posebno kroz korištenje novih komunikacijskih tehnologija, Stranke razvijaju programe suradnje.
5. (a) Vijeće ministara u okviru političkog dijaloga razmatra pitanja koja proizlaze iz ilegalne migracije radi utvr đivanja, ako bude potrebno, sredstava politike spre čavanja.
(b) Stranke su u tom kontekstu posebno suglasne da će se pobrinuti za poštovanje prava i dostojanstva poje dinaca pri bilo kojem postupku pokrenutom kako bi se ilegalni imigranti vratili u svoje matične zemlje.
(c) Stranke su nadalje suglasne da:
i. na zahtjev te države i bez daljnjih formalnosti, svaka je država članica Europske unije suglasna s povratkom i ponovnim prihvatom bilo kojeg svog državljana koji se ilegalno nalazi na području bilo koje države AKP-a;
-na zahtjev te države članice i bez daljnjih formalnosti, svaka država AKP-a prihvaća povratak i ponovni prihvat bilo kojeg svog državljana koji se ilegalno nalazi na području države članice Europske unije.
Države članice i države AKP-a svojim će držav ljanima u te svrhe osigurati odgovarajuće osobne isprave.
Glede država članica Europske unije, obveze iz ovog stavka primjenjuju se samo na one osobe
koje se sukladno s Izjavom br. 2 Ugovora o osnivanju Europske zajednice za potrebe Zajed nice smatraju njihovim državljanima. Glede država AKP-a, obveze iz ovog stavka primjenjuju se samo na one osobe koje se smatraju njihovim državljanima u skladu s njihovim pojedinačnim pravnim sustavom.
ii. na zahtjev stranke, u dobroj vjeri i s propisnim poštovanjem relevantnih odredbi međunarodnog prava, pokreću se pregovori s državama AKP-a u svrhu sklapanja dvostranih sporazuma kojima se uređuju specifične obveze za prihvat i povratak njihovih državljana. Bude li bilo koja Stranka smatrala da je to potrebno, tim će se sporazu mima obuhvatiti i postupke za ponovni prihvat državljana treće zemlje ili osoba bez državljan stva. Tim će se sporazumima utvrditi podrob nosti vezane uz kategorije osoba obuhvaćene tim postupcima, kao i načini njihovog prihvata i povratka.
Državama AKP-a će se pružiti odgovarajuća pomoć pri provedbi tih sporazuma.
iii. za potrebe ove točke (c) termin „Stranke” odnosi se na Zajednicu, bilo koju njenu državu članicu te na bilo koju državu AKP-a.
DIO 2.
INSTITUCIONALNE ODREDBE
Članak 14.
Z a j e d n i č k e i n s t i t u c i j e
Institucije ovog Sporazuma su Vijeće ministara, Xxxxx velepo slanika i Zajednička parlamentarna skupština.
Članak 15.
V i j e ć e m i n i s t a r a
1. Vijeće ministara sastoji se od članova Vijeća Europske unije i članova Komisije Europskih zajednica s jedne strane te člana vlade svake države AKP-a s druge strane.
Dužnost predsjednika Vijeća ministara naizmjence obnašaju član Vijeća Europske unije i član vlade jedne od država AKP-a.
Vijeće se u pravilu sastaje jednom godišnje na inicijativu Pred sjednika te kada se god čini potrebnim, u onom obliku i zemljopisnom sastavu koji odgovara pitanjima koja treba rješa vati.
2. Zadaće Vijeća ministara su:
(a) vođenje političkog dijaloga;
(b) prihvaćanje političkih smjernica i donošenje odluka potrebnih za provedbu odredaba ovog Sporazuma, posebno u pogledu razvojnih strategija na posebnim područjima predviđenima ovim Sporazumom ili na bilo kojem drugom području koje bi moglo biti relevantno te u pogledu postupaka;
(c) ispitati i riješiti bilo koji problem koji bi mogao priječiti učinkovitu i uspješnu provedbu ovog Sporazuma ili pred stavljati zapreku ostvarivanju njegovih ciljeva;
(d) osigurati neometanu primjenu mehanizama konzultacija.
3. Vijeće ministara donosi odluke zajedničkom suglasnošću stranaka. Postupci Vijeća ministara valjani su samo ako je nazočna polovica članova Vijeća Europske unije, jedan član Komisije i dvije trećine članova koji predstavljaju vlade država AKP-a. Bilo kojeg člana Vijeća ministara koji nije u mogućnosti sudjelovati može zastupati neka druga osoba. Zastupnik ima sva prava tog člana.
Može donositi odluke koje su obvezujuće za stranke kao i oblikovati odluke, preporuke i mišljenja. Razmotrit će i uzeti u obzir odluke i preporuke koje je donijela Zajednička parla mentarna skupština.
Vijeće ministara vodi trajan dijalog s predstavnicima socijalnih i gospodarskih partnera te s ostalim nositeljima civilnog društva u AKP-u i EU-u. U tu svrhu može na svojim sastancima obavljati konzultacije.
4. Vijeće ministara može prenijeti svoje ovlasti na Odbor veleposlanika.
5. Vijeće ministara donosi svoj poslovnik u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Članak 16.
O d b o r v e l e p o s l a n i k a
1. Odbor veleposlanika sastoji se od stalnog predstavnika pri Europskoj uniji svake države članice i predstavnika Komisije s jedne strane te šefa misije pri Europskoj uniji svake države AKP- a s druge strane.
Dužnost predsjednika Xxxxxx veleposlanika naizmjence obnašaju stalni predstavnik države članice kojeg odredi Komisija te šef misije koji predstavlja državu AKP-a, a kojeg odrede države AKP-a.
2. Odbor pomaže Xxxxxx ministara u ispunjavanju njegovih zadaća i obnaša bilo koji mandat koji mu Vijeće povjeri. U tom kontekstu nadzire provedbu ovog Sporazuma i napredak u postizanju u njemu utvrđenih ciljeva.
Odbor veleposlanika sastaje se redovito, posebno kako bi pripremio sastanke Vijeća te kada je god to potrebno.
3. Odbor usvaja svoj poslovnik u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Članak 17.
Z a j e d n i č k a p a r l a m e n t a r n a s k u p š t i n a
1. Zajednička parlamentarna skupština sastoji se od jednakog broja predstavnika EU-a i država AKP-a. Zajedničku parlamen tarnu skupštinu čine članovi Europskog parlamenta s jedne strane te članovi parlamenta ili, u nedostatku navedenog, pred stavnici koje odredi parlament svake države AKP-a. Ako ne postoji parlament, nazočnost predstavnika dotične države AKP-a mora prethodno odobriti Zajednička parlamentarna skupština.
2. Uloga Zajedničke parlamentarne skupštine kao savjeto davnog tijela jest:
— promicati demokratske procese kroz dijalog i konzultacije,
— olakšati bolje razumijevanje između naroda Europske unije i naroda država AKP-a te osvijestiti javnost o pitanjima razvoja,
— raspravljati o pitanjima koja se odnose na razvoj i part nerstvo između država AKP-a i EU-a,
— donositi odluke i davati preporuke Vijeću ministara radi ostvarivanja ciljeva ovog Sporazuma.
3. Zajednička parlamentarna skupština sastaje se dva puta godišnje na plenarnom zasjedanju, naizmjence u Europskoj uniji i u državi AKP-a. Susreti između parlamentarnih zastup nika EU-a i država AKP-a mogu se, s obzirom na jačanje regio nalne integracije i njegovanja suradnje između nacionalnih parlamenata, odvijati na regionalnoj i subregionalnoj razini.
Zajednička parlamentarna skupština organizira redovite kontakte s predstavnicima gospodarskih i socijalnih partnera država AKP-a i EU-a te s ostalim nositeljima civilnog društva kako bi pribavila mišljenja u pogledu ostvarivanja ciljeva ovog Sporazuma.
4. Zajednička parlamentarna skupština usvaja svoj poslovnik u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
DIO 3.
STRATEGIJE SURADNJE
Članak 18.
Strategije suradnje temelje se na strategijama razvoja
te gospodarske i trgovinske suradnje koje su međusobno pove zane te se nadopunjuju. Stranke osiguravaju da se napori podu zeti u oba navedena područja međusobno učvršćuju.
GLAVA I.
RAZVOJNE STRATEGIJE
POGLAVLJE 1.
Opći okvir
Članak 19.
N a č e l a i c i l j e v i
1. Središnji je cilj suradnje AKP-a i EZ-a smanjenje siroma štva i, naposljetku, njegovo iskorjenjivanje, održivi razvoj i postupna integracija država AKP-a u svjetsko gospodarstvo. U tom se kontekstu okvir i smjer suradnje prilagođavaju pojedi načnim okolnostima svake države AKP-a, promiče se lokalno postojanje gospodarskih i socijalnih reformi te integracija privatnog sektora i nositelja civilnog društva u razvojni proces.
2. Suradnja se odnosi na zaključke konferencija Ujedinjenih naroda te na ciljeve i programe djelovanja dogovorene na među narodnoj razini i njihovu provedbu kao temelj načela razvoja. Suradnja se također odnosi na međunarodni razvoj ciljeva sura dnje i obraća posebnu pažnju na uvođenje kvalitativnih i kvan titativnih pokazatelja napretka.
3. Vlade i nedržavni nositelji u svakoj državi AKP-a pokreću konzultacije o strategijama razvoja države i potporu zajednice s tim u vezi.
Članak 20.
P r i s t u p
1. Ciljevi razvojne suradnje između država AKP-a i EU-a postižu se integriranim strategijama koje obuhvaćaju gospodar ske, socijalne, kulturne, okolišne i institucionalne elemente,
usvojenima na lokalnoj razini. Na taj način suradnja omogućuje usklađeni okvir koji pogoduje potpori razvojnih strategija samih država AKP-a, osigurava komplementarnost i međudjelovanje među različitim elementima. U tom kontekstu i u okviru poli tika i reformi koje provode države AKP-a, suradnja između država AKP-a i EU-a bit će usmjerena ka:
(a) postizanju brzog i održivoga gospodarskog rasta koji stvara radna mjesta, razvoju privatnog sektora, povećanju zapo slenosti, poboljšanju pristupa proizvodnim gospodarskim aktivnostima i resursima te njegovanju regionalne suradnje i integracije;
(b) promicanju razvoja ljudi i društva pomažući im da se plodovi rasta široko i pravično dijele, kao i promicanju jednakosti među spolovima;
(c) promicanju kulturnih vrijednosti zajednicâ i posebnih međudjelovanja s gospodarskim, političkim i socijalnim elementima;
(d) promicanju institucionalnih reformi i razvoja, osnaživanju institucija potrebnih za jačanje demokracije, dobro uprav ljanje i učinkovite i konkurentne tržišne ekonomije, kao i izgradnji kapaciteta za razvoj i partnerstvo; te
(e) promicanju okolišne održivosti, obnavljanja i najboljih praksi te očuvanju prirodnih bogatstava.
2. U svrhu njihove integracije u sva područja suradnje sustavno se u obzir uzimaju sljedeća tematska ili transverzalna pitanja: pitanja jednakosti među spolovima, okolišna pitanja te institucionalni razvoj i jačanje sposobnosti. Ta će područja također ostvarivati pravo na potporu Zajednice.
3. Podrobni tekstovi koji se odnose na ciljeve i strategije razvojne suradnje, a posebno na sektorske politike i strategije, moraju biti sadržani u zbirci s praktičnim smjernicama u pojedi načnim područjima ili sektorima suradnje. Te tekstove Vijeće ministara može revidirati, preispitati i/ili izmijeniti na temelju preporuke Odbora za razvojnu financijsku suradnju AKP-a i EU- a.
POGLAVLJE 2.
Područja potpore
ODJELJAK 1.
Gospodarski razvoj
Članak 21.
U l a g a n j e i r a z v o j p r i v a t n o g s e k t o r a
1. Suradnja podupire potrebne gospodarske i institucionalne reforme i politike na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini u svrhu stvaranja okruženja pogodnog za privatno ulaganje i razvoj dinamičnog, održivog i konkurentnog privatnog sektora. Sura dnja nadalje podupire:
(a) promicanje dijaloga i suradnje između privatnog i javnog sektora;
(b) razvoj poduzetničkih sposobnosti i poslovne kulture;
(c) privatizaciju i reformu poduzećâ; i
(d) razvoj i modernizaciju medijacijskog i arbitražnog sustava.
2. Suradnja također podupire poboljšanje kvalitete, dostup nost i pristupačnost financijskim i nefinancijskim uslugama ponuđenima, u formalnom i neformalnom sektoru, privatnim poduzećima, i to:
(a) mobilizacijom tokova privatnih ušteđevina, domaćih i stra nih, radi financiranja privatnih poduzeća, podupiranjem politika u svrhu razvoja modernog financijskog sektora, uključujući i tržište kapitala, financijske institucije i održiva mikrofinancijska poslovanja;
(b) razvojem i jačanjem poslovnih institucija i posredničkih organizacija, udruga, gospodarskih komora i lokalnih operatora iz privatnog sektora koji podržavaju i pružaju nefinancijske usluge poduzetnicima, a kao što su stručne, tehničke, upravljačke, obrazovne i komercijalne usluge; i
(c) podržavajući institucije, programe, aktivnosti i inicijative koje doprinose razvoju i prijenosu tehnologija te znanja, vještina i najboljih praksi na sve vidove poslovnog uprav ljanja.
3. Suradnja promiče poslovni razvoj osiguranjem financira nja, jamstava i tehničke podrške u svrhu poticanja i podupiranja stvaranja, osnivanja, širenja, diverzifikacije, obnove, restrukturi ranja, modernizacije ili privatizacije dinamičnih, održivih i konkurentnih poduzeća u svim gospodarskim sektorima, kao i osiguranjem financijskih posrednika kao što su institucije za financiranje razvoja i poduzetnički kapital te društava koja se bave financijskim najmom:
(a) stvaranjem i/ili jačanjem financijskih instrumenata u obliku ulagačkog kapitala;
(b) unapređenjem pristupa bitnim ulaznim informacijama kao što su poslovne informacije te uslugama savjetovanja, konzultantskim uslugama i uslugama tehničke pomoći;
(c) povećanjem izvoznih aktivnosti, posebno jačanjem kapaci teta u svim područjima vezanim uz trgovinu; i
(d) poticanjem veza među trgovačkim društvima, mreža i sura dnje, posebno one koje uključuju prijenos tehnologije, znanja i vještine na nacionalnoj, regionalnoj i razini AKP- a i EU-a, te partnerstva s inozemnim privatnim ulagačima koja su sukladna ciljevima i smjernicama razvojne suradnje AKP-a i EU-a.
4. Suradnja podupire razvoj malog poduzetništva osigurava njem boljeg pristupa financijskim i nefinancijskim uslugama, odgovarajuće politike i regulatornog okvira za njihov razvoj te osiguravanjem obrazovnih i informacijskih usluga o najboljim praksama u mikrofinancijama.
5. Potpora ulaganju i razvoju privatnog sektora objedinjuje aktivnosti i inicijative na makroekonomskoj, mezoekonomskoj i mikroekonomskoj razini.
Članak 22.
M a k r o e k o n o m s k e i s t r u k t u r n e r e f o r m e i p o l i t i k e
1. Suradnja podupire napore država AKP-a kako bi provele:
(a) makroekonomski rast i stabilizaciju discipliniranom poreznom i monetarnom politikom koja će dovesti do smanjenja inflacije i poboljšati vanjske i porezne prihode jačanjem financijske stege, povećanjem transparentnosti i učinkovitosti državnog proračuna, poboljšanjem kvalitete, pravičnosti i sastava porezne politike; i
(b) strukturne politike koje su osmišljene kako bi ojačale ulogu različitih nositelja, posebno privatnog sektora, i poboljšale okružje za povećanje u poslovanju, ulaganjima i zapošlja vanju te kako bi:
i. liberalizirale trgovačko i devizno poslovanje te konver tibilnost tekućeg poslovanja, uzimajući u obzir poseb nosti svake države;
ii. osnažile reforme tržišta radne snage i proizvoda;
iii. potakle reforme financijskih sustava koji potpomažu razvoj održivih bankarskih i nebankarskih sustava, tržištâ kapitala i financijskih usluga, uključujući mikro financije;
iv. poboljšale kvalitetu privatnih i javnih usluga, i
v. potakle regionalnu suradnju i postupnu integraciju makroekonomskih i monetarnih politika.
2. Oblikovanje makroekonomskih politika i programâ struk turne prilagodbe odražava sociopolitičku pozadinu i institucio nalnu sposobnost odnosnih država, osigurava pozitivni utjecaj na smanjenje siromaštva i pristup socijalnim službama, a temelji se na sljedećim načelima:
(a) za analizu problema koje treba riješiti te osmišljavanje i provedbu reformi ponajprije snose odgovornost države AKP-a;
(b) programi potpore prilagođavaju se različitim situacijama u svakoj od država AKP-a te uvažavaju društvene uvjete, kulturu i okoliš tih država;
(c) priznaje se i poštuje pravo država AKP-a na određivanje smjera i slijeda njihovih razvojnih strategija i prioriteta;
(d) brzina reformi realna je i u skladu sa sposobnostima i sredstvima svake države AKP-a; i
(e) jačanje komunikacije i informiranja stanovništava o gospo darskim i socijalnim reformama i politikama.
Članak 23.
R a z v o j g o s p o d a r s k o g s e k t o r a
Suradnja podupire održivu politiku i institucionalne reforme te ulaganja potrebna kako bi gospodarske djelatnosti i proizvodni resursi svima bili jednako dostupni, a posebno:
(a) razvoj sustava osposobljavanja koji doprinose povećanju produktivnosti u formalnom i neformalnom sektoru;
(b) kapital, potraživanja, zemljišta, posebno u pogledu vlasni čkih prava i prava korištenja;
(c) razvoj ruralnih strategija sa ciljem uspostave okvira za decentralizirano planiranje te raspodjelu resursa i uprav ljanje njima;
(d) strategije poljoprivredne proizvodnje, nacionalnih i regio nalnih politika sigurne opskrbe hranom, održivi razvoj vodnih resursa i ribarstva, kao i morskih resursa unutar isključivih gospodarskih zona država AKP-a. Bilo koji sporazum o ribarstvu koji bi se mogao sklopiti između Zajednice i država AKP-a mora biti u skladu s razvojnim strategijama u ovom području;
(e) gospodarsku i tehnološku infrastrukturu i usluge, uključu jući promet, telekomunikacijske sustave, komunikacijske usluge i razvoj informacijskog društva;
(f) razvoj konkurentnih industrijskih, rudarskih i energetskih sektora, uz istodobni razvoj privatnog sektora i njegovo jače uključivanje;
(g) razvoj trgovine, uključujući promicanje poštene trgovine;
(h) razvoj poslovanja, financija i bankarstva te ostalih uslužnih sektora;
(i) razvoj turizma; i
(j) razvoj znanstvene, tehnološke i istraživačke infrastrukture i usluga, uključujući povećanje, prijenos i usvajanje novih tehnologija;
(k) jačanje kapaciteta u proizvodnim područjima, posebno u javnom i privatnom sektoru.
Članak 24.
T u r i z a m
Suradnja će biti usmjerena k održivom razvoju turističke indu strije u državama i subregijama AKP-a, prepoznajući njezinu sve veću važnost za rast uslužnog sektora u državama AKP-a i širenje njihove globalne trgovine, prepoznajući njihovu sposob nost poticanja ostalih gospodarskih sektora i ulogu koju može odigrati u iskorjenjivanju siromaštva.
Programi i projekti suradnje podupirat će napore država AKP-a kako bi uspostavili i poboljšali zakonski i institucionalni okvir tih zemalja te sredstva za razvoj i provedbu održivih turističkih politika i programa, kao i za, među ostalim, bolju konkurent nost tog sektora, posebno malog i srednjeg poduzetništva (MSP), za potporu i promicanje ulaganja, razvoj proizvoda, uključujući razvoj autohtonih kultura u državama AKP-a te jačanje veza između turizma i ostalih gospodarskih sektora.
ODJELJAK 2.
Društveni i ljudski razvoj
Članak 25.
R a z v o j d r u š t v e n o g s e k t o r a
1. Suradnja podupire napore država AKP-a u razvijanju općih i sektorskih politika i reformi koje poboljšavaju pokrive nost, kvalitetu i pristup temeljnoj socijalnoj infrastrukturi i uslu gama te uzimaju u obzir lokalne potrebe i specifične zahtjeve najranjivijih i obespravljenih te tako smanjuju nejednak pristup tim uslugama. Posebna se pažnja posvećuje osiguravanju odgo varajućih razina javne potrošnje u društvenim sektorima. U tom kontekstu, cilj suradnje je:
(a) unapređenje obrazovanja i osposobljavanja te jačanje tehni čkih sposobnosti i vještina;
(b) unapređenje zdravstvenih sustava i prehrane, iskorjenjivanje gladi i neuhranjenosti, osiguravanje odgovarajuće i sigurne opskrbe hranom;
(c) objedinjavanje populacijskih problema s razvojnim strate gijama kako bi se poboljšalo reproduktivno zdravlje, primarna zdravstvena zaštita, planiranje obitelji i spreča vanje osakaćivanja ženskih spolnih organa;
(d) promicanje borbe protiv HIV-a/AIDS-a;
(e) povećanje sigurnosti opskrbe vodom u kućanstvima i poboljšanje pristupa vodi sigurnoj za piće te odgovarajuće provođenje zdravstvenih mjera;
(f) poboljšanje dostupnosti dostupnog i primjerenog doma za sve pružanjem potpore programima izgradnje jeftinih soci jalnih stanova te unapređenje urbanog razvoja; i
(g) poticanje promicanja načina sudjelovanja u socijalnom dija logu kao i poštovanja temeljnih socijalnih prava.
2. Suradnja podupire jačanje sposobnosti u socijalnim podru čjima kao što su programi za izobrazbu u oblikovanju socijalnih politika i suvremenih načina upravljanja socijalnim projektima i programima; politike koje vode k tehnološkim inovacijama i istraživanjima; unapređenje lokalnog stručnog znanja i promi canje partnerstava te okrugle stolove na nacionalnoj i/ili regio nalnoj razini.
3. Suradnja promiče i podupire razvoj i provedbu politika i sustava socijalne zaštite i sigurnosti kako bi se povećala društvena povezanost i promicala samopomoć i solidarnost u zajednici. Težište potpora će među ostalim biti na razvoju inici jativa temeljenih na ekonomskoj solidarnosti, posebno osniva njem fondova za socijalni razvoj prilagođenih lokalnim potre bama i nositeljima.
Članak 26.
P i t a n j a k o j a s e o d n o s e n a m l a d e
Suradnja također podupire uspostavu jedinstvene i sveobuh vatne politike u svrhu otkrivanja potencijala mladih i njihove bolje integracije u društvo kako bi u potpunosti iskoristili svoj potencijal. U tom kontekstu, suradnja podupire politike, mjere i aktivnosti u svrhu:
(a) zaštite prava djece i mladih, posebno djevojčica;
(b) promicanje vještina, energije, inovativnosti i potencijala mladih kako bi se povećale njihove ekonomske, društvene i kulturne mogućnosti te povećale mogućnosti njihovog zapošljavanja u proizvodnom sektoru;
(c) pomaganja institucijama u zajednici kako bi djeci omogu ćili razvoj njihovog tjelesnog, psihološkog, socijalnog i ekonomskog potencijala; i
(d) ponovna integracija djece u društvo tijekom poraća kroz rehabilitacijske programe.
Članak 27.
K u l t u r n i r a z v o j Suradnja u području kulture usmjerena je ka:
(a) uključivanju kulturne dimenzije na svim razinama razvojne suradnje;
(b) priznavanju, očuvanju i promicanju kulturnih vrijednosti i identitetâ kako bi se omogućio dijalog između kultura;
(c) priznavanju, očuvanju i promicanju vrijednosti kulturnog naslijeđa; podupiranje razvoja sposobnosti u tom sektoru; te
(d) razvoju kulturnih industrija i povećanju mogućnosti pristupa kulturnim dobrima i uslugama.
ODJELJAK 3.
Regionalna suradnja i integracija
Članak 28.
O p ć i p r i s t u p
Suradnja pruža učinkovitu pomoć pri ostvarivanju ciljeva i prio riteta koje su države AKP-a same odredile u kontekstu regio nalne i subregionalne suradnje i integracije, uključujući međure gionalnu suradnju te suradnju među državama AKP-a. Regio nalna suradnja također može uključivati prekomorske države i teritorije (PDT-i) i najudaljenije regije. U tom se kontekstu potpora suradnji usmjerava na:
(a) poticanje postupne integracije država AKP-a u svjetsko gospodarstvo;
(b) ubrzanje gospodarske suradnje i razvoja unutar regija država AKP-a, kao i među njima;
(c) promicanje slobodnog kretanja osoba, roba, usluga, kapi tala, radne snage i tehnologije među državama AKP-a;
(d) ubrzanje diverzifikacije gospodarstava država AKP-a i koor dinacija i usklađivanje regionalnih i subregionalnih politika suradnje; i
(e) promicanje i širenje trgovine u državama AKP-a i među njima, kao i s trećim zemljama.
Članak 29.
R e g i o n a l n a g o s p o d a r s k a i n t e g r a c i j a
Suradnja u području regionalne gospodarske integracije pruža potporu:
(a) razvoju i jačanju sposobnosti:
i. institucija i organizacija za regionalnu integraciju koje osnivaju države AKP-a kako bi promicale regionalnu suradnju i integraciju; i
ii. nacionalnih vlada i parlamenata u području regionalne integracije;
(b) poticanju sudjelovanja najmanje razvijenih država (NRD) AKP-a u uspostavi regionalnih tržišta i raspodjeli dobiti ostvarenoj na njima;
(c) provedbi politika sektorske reforme na regionalnoj razini;
(d) liberalizaciji trgovine i plaćanja;
(e) promicanju prekograničnih, stranih i domaćih, ulaganja te ostalih regionalnih ili subregionalnih inicijativa gospo darske integracije; i
(f) vođenju računa o posljedicama neto prijelaznih troškova regionalne integracije na proračunski prihod i platnu bilancu.
Članak 30.
R e g i o n a l n a s u r a d n j a
1. Regionalna suradnja obuhvaća raznovrsna funkcionalna i tematska područja gdje se rješavaju zajednički problemi i koriste prednosti ekonomija razmjera, uključujući:
(a) infrastrukturu, posebno promet i komunikacije te njihovu sigurnost i usluge, uključujući razvoj regionalnih moguć nosti u području informacijskih i komunikacijskih tehnolo gija (IKT);
(b) okoliš; upravljanje vodnim resursima i energijom;
(c) zdravlje, obrazovanje i izobrazbu;
(d) razvoj istraživanja i tehnološki razvoj;
(e) regionalne inicijative za pripravnost u slučaju prirodnih katastrofa te ublaživanje njihovih učinaka; i
(f) druga područja, uključujući kontrolu oružja, borbu protiv zlouporabe droge, organiziranog kriminala, pranja novca, mita i korupcije.
2. Suradnja također podupire programe i inicijative za sura dnju između država AKP-a i unutar njih.
3. Suradnja pomaže pri promicanju i razvoju regionalnog političkog dijaloga u područjima sprečavanja i rješavanja sukoba, ljudskih prava i demokratizacije, razmjene, umrežavanja i promicanja mobilnosti među različitim nositeljima razvoja, posebno u civilnom društvu.
ODJELJAK 4.
Tematska i transverzalna pitanja
Članak 31.
P i t a n j a j e d n a k o s t i s p o l o v a
Suradnja doprinosi jačanju politika i programa koji unapređuju, osiguravaju i povećavaju jednako sudjelovanje muškaraca i žena u svim područjima političkog, gospodarskog, društvenog i kulturnog života. Suradnja doprinosi i osiguranju boljeg pristupa ženâ svim izvorima potrebnima za potpuno ostvarenje njihovih temeljnih prava. Konkretnije, suradnjom se postiže odgovarajući okvir za:
(a) integraciju pristupa koji na svakoj razini razvojne suradnje uvažava jednakost spolova, uključujući makroekonomske politike, strategije i aktivnosti; te
(b) poticanje donošenja konkretnih pozitivnih mjera u korist žena, kao što su:
i. sudjelovanje u političkom životu na nacionalnoj i lokalnoj razini;
ii. pomoć ženskim organizacijama;
iii. pristup temeljnim socijalnim službama, posebno odgoju i obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i planiranju obitelji;
iv. pristup proizvodnim resursima, posebno zemlji i zajmovima te tržištu rada; i
v. vođenje posebne brige o ženama u pružanju hitne pomoći i kod rehabilitacije.
Članak 32.
O k o l i š i p r i r o d n a b o g a t s t v a
1. Suradnja na zaštiti okoliša i održivom korištenju te uprav ljanju prirodnim bogatstvima usmjerena je ka:
(a) uključivanju održivosti okoliša u sve vidove razvojne sura dnje i pružanju potpore programima i projektima koje provode različiti nositelji;
(b) unapređenju i/ili jačanju znanstvenih i tehničkih sposob nosti ljudi i institucija za upravljanje okolišem i to za sve nositelje zaštite okoliša;
(c) podupiranju konkretnih mjera i programa usmjerenih k rješavanju kritičnih pitanja održivog upravljanja, a koji se odnose na sadašnje i buduće regionalne i međunarodne obveze koje se tiču rudnih i prirodnih bogatstava kao što su:
i. tropske šume, izvori vode, obalni, morski i ribarstveni resursi, životinjski svijet, tla, bioraznovrsnost;
ii. zaštita osjetljivih ekosustava (npr. koraljni greben);
iii. obnovljivi izvori energije, poglavito sunčeva energija i energetska učinkovitost;
iv. održivi ruralni i urbani razvoj;
v. dezertifikacija, suša i deforestacija;
vi. razvoj inovativnih rješenja urbanih problema okoliša; i
vii. promicanje održivog turizma;
(d) razmatranju pitanja prijevoza i odlaganja opasnog otpada.
2. Suradnja također vodi računa o:
(a) ranjivosti malih otočnih država AKP-a, posebno zbog opasnosti od klimatskih promjena;
(b) sve gorim problemima suša i dezertifikacije, posebno u najmanje razvijenim državama te u državama bez izlaza na more; i
(c) razvoju institucija i izgradnji kapaciteta.
Članak 33.
R a z v o j i n s t i t u c i j a i j a č a n j e s p o s o b n o s t i
1. Suradnja posvećuje sustavnu pozornost institucionalnim aspektima i u tom kontekstu podupire napore država AKP-a u razvoju i snaženju struktura, institucija i postupaka koji pomažu:
(a) promicati i održavati demokraciju, ljudsko dostojanstvo, socijalnu pravdu i pluralizam, u potpunosti poštujući raznolikost unutar društava i među njima;
(b) promicati i održavati opće i potpuno poštovanje, nadgle danje i zaštitu svih ljudskih prava i temeljnih sloboda;
(c) razvijati i jačati vladavinu prava te poboljšati pristup pravo suđu, jamčeći stručnost i neovisnost pravnog sustava; i
(d) osigurati transparentno i odgovorno vladanje i upravljanje u svim javnim institucijama.
2. Stranke zajedno rade u borbi protiv mita i korupcije u svim svojim društvima.
3. Suradnja podupire napore država AKP-a u razvoju njihovih javnih institucija u pozitivnu snagu rasta i razvoja te kako bi postigli značajna poboljšanja u učinkovitosti vladinih službi budući da utječu na živote običnih ljudi. U xxx xxxxxxx stu, suradnja pomaže reformi, racionalizaciji i modernizaciji javnog sektora. Konkretno, potpora suradnji usmjerava se na:
(a) reformu i modernizaciju javne službe;
(b) pravne i sudske reforme te modernizaciju pravosudnog sustava;
(c) unapređenje i jačanje upravljanja javnim financijama;
(d) ubrzanje reformi bankarskog i financijskog sektora;
(e) unaprjeđenje upravljanja javnim dobrima i reformu postu paka javne nabave, i
(f) političku, upravnu, gospodarsku i financijsku decentraliza ciju.
4. Suradnja također pomaže u ponovnoj uspostavi i/ili pove ćanju sposobnosti kritičnog javnog sektora i u pružanju potpore institucijama potrebnima za poticanje tržišne ekonomije, posebno u pružanju potpore u:
(a) razvoju pravnih i regulatornih sposobnosti potrebnih za svladavanje poslovanja tržišne ekonomije, uključujući poli tiku tržišnog natjecanja i politiku zaštite potrošača;
(b) unapređenju sposobnosti za analizu, planiranje, oblikovanje i provedbu politika, posebno na području gospodarstva, društva, okoliša, istraživanja, znanosti i tehnologije te inovacija;
(c) modernizaciji, jačanju i reformi financijskih i monetarnih institucija te poboljšanju postupaka;
(d) jačanju sposobnosti na lokalnoj i općinskoj razini, koja je potrebna za provedbu politike decentralizacije i povećanje sudjelovanja stanovništva u procesu razvoja, i
(e) razvoju sposobnosti u ostalim kritičnim područjima, kao što su:
i. međunarodni pregovori; i
ii. upravljanje i koordinacija vanjskom pomoći.
5. Suradnja obuhvaća sva područja i sektore suradnje kako bi potakla nastanak nedržavnih nositelja i razvoj njihovih sposob nosti te ojačala strukture za informiranje, dijalog i konzultacije među njima i nacionalnim vlastima, uključujući i na regionalnoj razini.
GLAVA II.
GOSPODARSKA I TRGOVINSKA SURADNJA
POGLAVLJE 1.
Ciljevi i načela
Članak 34.
C i l j e v i
1. Cilj je gospodarske i trgovinske suradnje poticanje neome tane i postupne integracije država AKP-a u svjetsko gospodar stvo, poštujući njihove političke odluke i prioritete razvoja, te tako promicati njihov održivi razvoj i doprinositi iskorjenjivanju siromaštva u državama AKP-a.
2. Konačni je cilj gospodarske i trgovinske suradnje omogu ćiti državama AKP-a da u potpunosti sudjeluju u međunarodnoj trgovini. U tom kontekstu, posebna pažnja namijenjena je potrebi država AKP-a da aktivno sudjeluju u višestranim prego vorima o trgovini. S obzirom na trenutni stupanj razvoja država AKP-a, gospodarska i trgovinska suradnja usmjerena je tome da se državama AKP-a omogući suočavanje s izazovima globaliza cije i postupno prilagođavanje novim uvjetima međunarodne trgovine kako bi se na taj način olakšao njihov prijelaz u libe ralizirano globalno gospodarstvo.
3. Radi toga gospodarska i trgovinska suradnja teži pove ćanju proizvodnje, opskrbe i trgovinskog kapaciteta država AKP-a, kao i njihovog kapaciteta za privlačenje ulaganja. Nada lje, teži stvaranju nove trgovinske dinamike između stranaka, jačanju trgovinskih i ulagačkih politika država AKP-a i pobolj šanju sposobnosti država AKP-a za rješavanje svih pitanja vezanih uz trgovinu.
4. Gospodarska i trgovinska suradnja u potpunosti se provodi u skladu s odredbama WTO-a, uključujući poseban i različit tretman, uzimajući u obzir obostrane interesa stranaka i njihove pojedinačne stupnjeve razvoja.
Članak 35.
N a č e l a
1. Gospodarska i trgovinska suradnja temelji se na istinskom, ojačanom i strateškom partnerstvu. Nadalje, temelji se na sveo buhvatnom pristupu izgrađenom na snazi i postignućima pret hodnih konvencija između država AKP-a i EU-a, koristeći sva
raspoloživa sredstva kako bi se otklanjanjem ograničenja na strani ponude i potražnje postigli ciljevi postavljeni gore. U tom kontekstu, posebna se pažnja posvećuje mjerama trgovin skog razvoja kao sredstvu povećanja konkurentnosti država AKP-a. Stoga, odgovarajuća se važnost pridaje trgovinskom razvoju unutar razvojnih strategija država AKP-a, koje Zajednica podupire.
2. Gospodarska i trgovinska suradnja oslanja se na regio nalne integracijske inicijative država AKP-a, imajući na umu da je regionalna integracija ključni instrument za integraciju država AKP-a u svjetsko gospodarstvo.
3. Gospodarska i trgovinska suradnja uzima u obzir različite potrebe i stupnjeve razvoja država i regija AKP-a. U tom kontekstu stranke potvrđuju svoju privrženost osiguravanju posebnog i različitog tretmana za sve države AKP-a, provedbi posebnog tretmana za najmanje razvijene države AKP-a i vođenju računa o ranjivosti malih država, država bez izlaza na more te otočnih država.
POGLAVLJE 2.
Novi trgovinski dogovori
Članak 36.
N a č i n i
1. S obzirom na ciljeve i načela izložena gore, stranke su suglasne sklopiti nove trgovinske dogovore sukladne sa Svjet skom trgovinskom organizacijom (WTO) kojima se postupno uklanjaju prepreke trgovanju između njih i jača suradnja u svim područjima vezanima uz trgovinu.
2. Stranke su suglasne da se novi trgovinski dogovori uvode postupno te stoga priznaju potrebu za pripremno razdoblje.
3. Kako bi se olakšao prijelaz na nove trgovinske dogovore, jednostrane trgovinske povlastice koje se primjenjuju prema Četvrtoj konvenciji između država AKP-a i EU-a, tijekom pripremnog razdoblja vrijede za sve države AKP-a, pod uvjetima definiranima u Dodatku V. ovog Sporazuma.
4. U tom kontekstu, stranke potvrđuju važnost protokola o robi, priloženima uz Dodatak V. ovog Sporazuma. Suglasne su o potrebi njihove revizije u kontekstu novih trgovinskih dogo vora, posebno u vezi njihove usklađenosti s pravilima WTO-a, radi zaštite povlastica koje proizlaze iz njih, imajući na umu poseban pravni status Protokola o šećeru.
Članak 37.
P o s t u p c i
1. Pregovori o sporazumima o gospodarskom partnerstvu pregovaraju se tijekom pripremnog razdoblja koje završava najkasnije 31. prosinca 2007. Formalni pregovori o novim trgo vinskim dogovorima počinju u rujnu 2002., a novi trgovinski dogovori stupaju na snagu do 1. siječnja 2008., osim ako se stranke međusobno ne dogovore o ranijem datumu.
2. Poduzimaju se sve potrebne mjere kako bi se unutar pripremnog razdoblja osiguralo uspješno zaključenje pregovora. U tu se svrhu razdoblje do početka službenih pregovora o novim trgovinskim dogovorima aktivno koristi za početne pripreme za te pregovore.
3. Pripremno razdoblje također se koristi za izgradnju kapa citeta javnog i privatnog sektora država AKP-a, uključujući mjere za povećanje konkurentnosti, za jačanje regionalnih orga nizacija te za potporu inicijativama regionalne trgovinske inte gracije, po potrebi i pomoću proračunske prilagodbe i fiskalne reforme, kao i za unapređivanje i razvoj infrastrukture te za promicanje ulaganja.
4. Stranke će redovito preispitivati napredak priprema i pregovora te će 2006. izvršiti službeni i sveobuhvatni pregled dogovora planiranih za sve države kako bi se pobrinule da za pripreme ili pregovore nije potrebno još vremena.
5. Pregovori o sporazumima o gospodarskom partnerstvu bit će pokrenuti s onim državama AKP-a koje same smatraju da su u stanju to učiniti, na razini na kojoj one smatraju da je to primjereno te u skladu s postupcima koje je usuglasila Skupina država AKP-a, uzimajući u obzir procese regionalne integracije unutar država AKP-a.
6. Zajednica će 2004. ocijeniti stanje država koje ne pripa daju skupini najmanje razvijenih država i koje nakon konzulta cija sa Zajednicom odluče da nisu u stanju ući u sporazume o gospodarsko partnerstvu te će ispitati alternativne mogućnosti kako bi tim državama pružila novi okvir za trgovinu koji je istovjetan njihovom postojećem položaju te je u skladu s pravi lima WTO-a.
7. Pregovori o sporazumima o gospodarskom partnerstvu poglavito teže uspostavi rasporeda za postupno uklanjanje prepreka trgovini između stranaka, u skladu s relevantnim pravilima WTO-a. Sa strane Zajednice, liberalizacija trgovine temelji se na pravnoj stečevini Zajednice i teži poboljšanju trenutačnog pristupa tržištu za države AKP-a kroz, među osta lim, preispitivanje pravila o porijeklu. Pregovori vode računa o stupnju razvoja i društveno-gospodarskom učinku trgovinskih mjera na države AKP-a te o njihovom kapacitetu za prilagodbu i usklađivanje njihovih gospodarstava procesu liberalizacije. Pregovori će stoga biti što fleksibilniji u utvrđivanju trajanja dostatnog tranzicijskog razdoblja, konačnog popisa proizvoda, uzimajući u obzir osjetljive sektore, te o stupnju nesimetrije u smislu rasporeda o ukidanju tarifa, pri čemu se pridržavaju pravila WTO-a koja su tada na snazi.
8. Stranke blisko surađuju unutar WTO-a u svrhu obrane postignutih sporazuma, posebno s obzirom na stupanj raspolo žive fleksibilnosti.
9. Zajednica će do godine 2000. započeti proces koji će do kraja višestranih pregovora o trgovini, a najkasnije do 2005. omogućiti bescarinski pristup za uglavnom sve proizvode iz svih najmanje razvijenih država, nadograđujući se na stupanj postojećih odredbi o trgovini iz Četvrte konvencije država AKP-a i EU-a te koji će pojednostaviti i pregledati pravila o porijeklu, uključujući odredbe o kumulaciji koje se primjenjuju na njihov izvoz.
Članak 38.
Z a j e d n i č k i m i n i s t a r s k i t r g o v i n s k i o d b o r
1. Osniva se Zajednički ministarski trgovinski odbor AKP-a i EU-a.
2. Ministarski trgovinski odbor obraća posebnu pažnju na trenutne višestrane pregovore o trgovini i ispituje učinak inici jativa za širu liberalizaciju na trgovinu između AKP-a i EU-a i razvoj gospodarstava AKP-a. Daje sve potrebne preporuke radi očuvanja povlastica iz dogovora o trgovini između AKP-a i EU- a.
3. Ministarski trgovinski odbor sastaje se najmanje jednom godišnje. Njegov poslovnik utvrđuje Vijeće ministara. Sastoji se od predstavnika država AKP-a i Zajednice.
POGLAVLJE 3.
Suradnja u međunarodnim forumima
Članak 39.
O p ć e o d r e d b e
1. Stranke naglašavaju važnost njihovog aktivnog sudjelo vanja u WTO-u kao i u ostalim relevantnim međunarodnim organizacijama na način da postaju članice tih organizacija i strogo slijede njihove programe i aktivnosti.
2. Suglasne su blisko surađivati u određivanju i promicanju svojih zajedničkih interesa u međunarodnoj gospodarskoj i trgo vinskoj suradnji, posebno u WTO-u, uključujući sudjelovanje u postavljanju i provedbi programa u budućim višestranim prego vorima o trgovini. U tom kontekstu, posebnu pažnju pridaju poboljšanju pristupa Zajednici i drugim tržištima proizvoda i usluga porijeklom iz država AKP-a.
3. Također su suglasne o važnosti fleksibilnosti unutar pravila WTO-a kako bi se poštovao stupanj razvoja država AKP-a, kao i teškoće pri ispunjavanju njihovih obveza. Nadalje su suglasne o potrebi tehničke pomoći kako bi se državama AKP-a omogućila provedba njihovih obveza.
4. Zajednica je suglasna razvojem potrebnog kapaciteta za pregovaranje, učinkovito sudjelovanje, praćenje i provedbu tih sporazuma pomoći državama AKP-a u njihovim naporima da, u skladu s odredbama iz ovog Sporazuma, postanu aktivni članovi tih organizacija.
Članak 40.
R o b a
1. Stranke potvrđuju potrebu osiguranja boljeg djelovanja međunarodnog tržišta robom i povećanja tržišne transparentno sti.
2. Potvrđuju svoju spremnost da intenziviraju međusobne konzultacije u međunarodnim forumima i organizacijama koje se bave robom.
3. Radi toga dolazi do razmjena mišljenja na zahtjev bilo koje stranke:
— u vezi s djelovanjem postojećih međunarodnih sporazuma ili specijaliziranih međuvladinih radnih grupa s ciljem da ih se poboljša i učini učinkovitijima, u skladu s tržišnim tendencijama,
— kada je predloženo sklapanje ili obnavljanje nekog među narodnog sporazuma ili uspostavljanje specijalizirane međuvladine radne grupe.
Cilj je takvih razmjena mišljenja poštovanje pojedinačnih inte resa svake stranke. Prema potrebi one se mogu održavati u okviru Ministarskog trgovinskog odbora.
POGLAVLJE 4.
Trgovina uslugama
Članak 41.
O p ć e o d r e d b e
1. Stranke naglašavaju sve veću važnost usluga u među narodnoj trgovini i njihov velik doprinos gospodarskom i društvenom razvoju.
2. Potvrđuju svaka svoje obveze iz Općeg sporazuma o trgo vini i uslugama (GATS) i naglašuju potrebu za poseban i različit tretman pružatelja usluga iz država AKP-a.
3. U okviru pregovora o postupnoj liberalizaciji trgovine i usluga, kao što je predviđeno člankom XIX. GATS-a, Zajednica se obvezuje s naklonošću razmotriti poboljšanje prioriteta država AKP-a u rasporedu EZ-a, u pogledu udovoljavanja njihovim specifičnim interesima.
4. Nadalje, stranke su suglasne o cilju proširenja svog part nerstva kroz sporazume o gospodarskom partnerstvu kako bi, nakon što steknu iskustva u primjeni tretmana najpovlaštenije države prema GATS-u, obuhvatili liberalizaciju usluga u skladu s odredbama GATS-a, posebno onih odredaba koje se odnose na sudjelovanje država u razvoju u sporazumima o liberalizaciji.
5. Zajednica podupire napore država AKP-a u jačanju njihovog kapaciteta u pružanju usluga. Posebna se pažnja posvećuje uslugama vezanima uz rad, poslovanje, distribuciju, financije, turizam, kulturu te graditeljstvo i povezane inženjerske usluge radi povećanja njihove konkurentnosti te s time i pove ćanja vrijednosti i opsega njihove trgovine robom i uslugama.
Članak 42.
P o m o r s k i p r o m e t
1. Stranke priznaju važnost ekonomičnog i učinkovitog pomorskog prometa usluga u sigurnom i čistom morskom okolišu kao glavnog oblika prijevoza koji olakšava među narodnu trgovinu te tako čini jednu od pokretačkih snaga gospodarskog i trgovinskog razvoja.
2. Obvezuju se promicati liberalizaciju pomorskog prometa te u tu svrhu na nediskriminirajućoj i trgovinskoj osnovi učin kovito primjenjuju načelo neograničenog pristupa tržištu među narodnog pomorskog prometa.
3. Svaka stranka, među ostalim, osigurava tretman koji nije nepovoljniji od onog koji se primjenjuje na njezine vlastite brodove, brodovima kojima upravljaju državljani ili trgovačka društva druge stranke te brodovima koji su registrirani na području bilo koje stranke, što se tiče pristupa lukama, kori štenju infrastrukture i pomoćnog pomorskog prijevoza tih luka, kao i odgovarajućih naknada i pristojbi, carinskih pogodnosti te dodjeljivanja vezova i mogućnosti utovara i istovara.
4. Zajednica podupire napore država AKP-a u razvoju i promicanju ekonomičnih i učinkovitih usluga pomorskog prije voza u državama AKP-a radi povećanja sudjelovanja subjekata iz država AKP-a u međunarodnim brodarskim uslugama.
Članak 43.
I n f o r m a c i j s k e i k o m u n i k a c i j s k e t e h n o l o g i j e t e i n f o r m a t i č k o d r u š t v o
1. Stranke priznaju važnu ulogu informacijskih i komunika cijskih tehnologija, kao i aktivnog sudjelovanja u informatičkom društvu, kao pretpostavke uspješne integracije država AKP-a u svjetsko gospodarstvo.
2. Stoga iznova potvrđuju svaka svoje obveze prema posto jećim višestranim sporazumima, posebno Protokola o osnovnim telekomunikacijama priloženog uz GATS, te pozivaju one države AKP-a koje još nisu potpisnice tih sporazuma da im se pridruže.
3. Nadalje su suglasne da potpuno i aktivno sudjeluju u bilo kojim budućim pregovorima koji bi se mogli odvijati u tom području.
4. Stranke će stoga poduzeti mjere koje će stanovnicima država AKP-a omogućiti lak pristup informacijskim i komuni kacijskim tehnologijama, pomoću, među ostalim, i sljedećih mjera:
— razvojem i poticanjem upotrebe pristupačnih obnovljivih izvora energije,
— razvojem i postavljanjem širih jeftinih bežičnih mreža.
5. Stranke su također suglasne da intenziviraju međusobnu suradnju u području informacijskih i komunikacijskih tehnolo gija te informatičkog društva. Ta je suradnja posebno usmjerena prema većem nadopunjavanju i usklađivanju komunikacijskih sustava na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini te njihovoj prilagodbi novim tehnologijama.
POGLAVLJE 5.
Područja vezana uz trgovinu
Članak 44.
O p ć e o d r e d b e
1. Stranke priznaju sve veću važnost novih područja vezanih uz trgovinu u olakšavanju postupne integracije država AKP-a u svjetsko gospodarstvo. Stoga su suglasne jačati svoju suradnju u tim područjima uspostavom potpunog i usklađenog sudjelo vanja u relevantnim međunarodnim forumima i sporazumima.
2. U skladu s odredbama ovog Sporazuma i razvojnim stra tegijama usuglašenima između stranaka, Zajednica podupire napore država AKP-a u jačanju njihovog kapaciteta za savlada vanje svih područja vezanih uz trgovinu, uključujući, tamo gdje je to potrebno, poboljšanje i podupiranje institucionalnog okvira.
Članak 45.
P o l i t i k a t r ž i š n o g n a t j e c a n j a
1. Stranke su suglasne da su uvođenje i provedba učinkovitih i zdravih politika i pravila tržišnog natjecanja od ključne važnosti kako bi se poboljšalo i osiguralo ozračje povoljno za ulaganja, proces održive industrijalizacije i pristup tržištima.
2. Za osiguranje uklanjanja smetnji zdravom tržišnom natje canju i uvažavajući različite stupnjeve razvoja i gospodarskih potreba država AKP-a, obvezuju se provoditi nacionalna i regio nalna pravila i politike, uključujući kontrolu te, pod određenim uvjetima, zabranu sporazuma između poduzetnika, odluka udruženja poduzetnika i usklađenih praksi između poduzetnika čiji je cilj ili posljedica sprečavanje, ograničenje ili narušavanje tržišnog natjecanja. Stranke su nadalje suglasne zabraniti zlou potrebu vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na zajedničkom tržištu Zajednice ili na području država AKP-a.
3. Stranke su također suglasne učvrstiti suradnju u tom području kako bi s odgovarajućim nacionalnim agencijama za zaštitu tržišnog natjecanja koje postupno osiguravaju da i privatna i državna poduzeća učinkovito primjenjuju pravila trži šnog natjecanja, oblikovale i podupirale učinkovite politike trži šnog natjecanja. Suradnja u tom području posebno uključuje pomoć u izradi odgovarajućeg pravnog okvira i njegove upravne provedbe s posebnom pozornošću na poseban položaj najmanje razvijenih država.
Članak 46.
Z a š t i t a p r a v â i n t e l e k t u a l n o g v l a s n i š t v a
1. Ne dovodeći u pitanje položaj stranaka u višestranim pregovorima, stranke potvrđuju potrebu za osiguranjem odgo varajuće i učinkovite razine zaštite prava intelektualnog, indu strijskog i trgovačkog vlasništva te ostalih prava obuhvaćenih TRIPS-om, uključujući zaštitu zemljopisnih oznaka, u skladu s međunarodnim standardima radi smanjenja narušavanja i prepreka dvostranoj trgovini.
2. U tom kontekstu naglašavaju važnost pridržavanja Spora zuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnoga vlasništva (TRIPS) Sporazuma o WTO-u te Konvencije o biološkoj raznoli kosti (CBD).
3. Također su suglasne o potrebi pristupanja svim rele vantnim međunarodnim konvencijama o intelektualnom, indu strijskom i trgovačkom vlasništvu iz dijela I. Sporazuma TRIPS, u skladu s njihovim stupnjem razvoja.
4. Zajednica, njene države članice i države AKP-a mogu razmotriti zaključivanje sporazuma koji za cilj imaju zaštitu žigova i zemljopisnih oznaka za proizvode od posebnog inte resa za bilo koju od stranaka.
5. Za potrebe ovog Sporazuma, intelektualno vlasništvo uključuje posebno autorska prava, uključujući autorska prava vezana za računalne programe i srodna prava, uključujući umjetnička obličja te industrijsko vlasništvo koje uključuje korisne modele, patente, uključujući patente za biotehnološke izume i biljne vrste ili druge učinkovite sustave sui generis, indu strijska obličja, zemljopisne oznake, uključujući oznake podri jetla, žigove za robu i usluge, topografije integriranih sklopova kao i pravnu zaštitu baza podataka i zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja iz članka 10a Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva i zaštitu neobjavljenih povjerljivih infor macija o tehnološkom znanju i vještinama.
6. Stranke su nadalje suglasne jačati svoju suradnju u tom području. Na zahtjev i pod obostrano usuglašenim uvjetima suradnja se, među ostalim, proširuje na sljedeća područja: pripremu zakona i propisa za zaštitu i provedbu prava intelek tualnog vlasništva, zaštitu od zlouporabe takvih prava od strane vlasnika prava i kršenja takvih prava od strane konkurenata, uspostavu i učvršćivanje domaćih i regionalnih ureda i ostalih agencija, uključujući potporu za regionalne organizacije za zaštitu intelektualnog vlasništva koje se bave provedbom i zašti tom, uključujući izobrazbu osoblja.
Članak 47.
N o r m i z a c i j a i p o t v r đ i v a n j e
1. Stranke su suglasne tješnje surađivati na području normi zacije, potvrđivanja i osiguranja kvalitete kako bi uklonile nepo trebne tehničke prepreke i smanjile međusobne razlike na tim područjima i time olakšale trgovinu.
U tom kontekstu potvrđuju svoju privrženost Sporazumu o tehničkim zaprekama u trgovini, priloženog Sporazumu o WTO-u (Sporazum TBT).
2. Suradnja u području normizacije i potvrđivanja namije njena je promicanju kompatibilnih sustava između stranaka te posebno obuhvaća:
— mjere, u skladu sa Sporazumom TBT, kojima se promiče veća primjena međunarodnih tehničkih propisa, standarda i postupaka ocjene sukladnosti, uključujući konkretne sektorske mjere, u skladu sa stupnjem gospodarskog razvoja država AKP-a,
— suradnju na području upravljanja i osiguravanja kvalitete u odabranim sektorima važnima za države AKP-a,
— potporu inicijativama za izgradnju kapaciteta država AKP- a na područjima ocjene sukladnosti, mjeriteljstva i normi zacije,
— razvoj funkcionalnih veza između europskih i AKP insti tucija za normizaciju, ocjenu sukladnosti i ovjeravanje.
3. Stranke se obvezuju pravodobno razmotriti sklapanje sporazuma o međusobnom priznavanju u sektorima od obostranoga gospodarskog interesa.
Članak 48.
S a n i t a r n e i f i t o s a n i t a r n e m j e r e
1. Stranke priznaju pravo svake stranke da usvaja ili provodi sanitarne i fitosanitarne mjere potrebne za zaštitu života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka, pod uvjetom da te mjere ne čine sredstvo arbitrarne diskriminacije ili prikrivenog ograniča vanja trgovine općenito. Radi toga potvrđuju svoju privrženost Sporazumu o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera prilo ženog Sporazumu o WTO-u (SPS sporazum), uzimajući u obzir njihove pojedinačne stupnjeve razvoja.
2. Nadalje se obvezuju jačati koordinaciju, konzultacije i informacije u vezi s obavještavanjem i primjeni predloženih sanitarnih i fitosanitarnih mjera, u skladu sa sporazumom SPS kada god te mjere mogu utjecati na interese bilo koje od stra naka. Također su suglasne o prethodnom savjetovanju i koordi naciji u okviru Codexa Alimentariusa, Međunarodnog ureda za epizotije i Međunarodne konvencije o zaštiti biljaka radi unapre đivanja njihovih zajedničkih interesa.
3. Stranke su suglasne ojačati svoju suradnju radi povećanja kapaciteta javnog i privatnog sektora država AKP-a na tom području.
Članak 49.
T r g o v i n a i o k o l i š
1. Stranke potvrđuju svoju privrženost promicanju razvoja međunarodne trgovine na takav način da osiguraju održivo i zdravo upravljanje okolišem, u skladu s međunarodnim konven cijama i obvezama u tom području i s poštovanjem njihovog pojedinačnog stupnja razvoja. Suglasne su da treba voditi računa o posebnim potrebama i zahtjevima država AKP-a pri oblikovanju i provedbi ekoloških mjera.
2. Imajući na umu načela prihvaćena u Riju i u svrhu jačanja međusobne potpore trgovine i okoliša, stranke su suglasne da povećaju svoju suradnju na tom području. Suradnja posebno teži uspostavi suvislih nacionalnih, regionalnih i međunarodnih politika, jačanju kontrola kakvoće roba i usluga vezanih uz okoliš te poboljšanju ekološki prihvatljivih metoda proizvodnje u relevantnim sektorima.
Članak 50.
T r g o v i n s k e i r a d n e n o r m e
1. Stranke potvrđuju svoju privrženost međunarodno priz natim osnovnim radnim normama, utvrđenima relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO), a posebno slobodi udruživanja i pravu na kolektivno pregovara nje, ukidanju prisilnog rada, iskorjenjivanju najgorih oblika dječjeg rada i nediskriminaciji u vezi sa zapošljavanjem.
2. Suglasne su jačati suradnju u tom području, posebno u vezi s:
— razmjenom informacija o odnosnim zakonima i propisima o radu,
— oblikovanjem nacionalnog radnog zakonodavstva i jača njem postojećeg zakonodavstva,
— obrazovnim programima i programima za bolju osviješte nost,
— provedbom poštovanja nacionalnog zakonodavstva i propisa o radu.
3. Stranke su suglasne da se radne norme ne smiju koristiti u svrhu trgovinskog protekcionizma.
Članak 51.
P o t r o š a č k a p o l i t i k a i z a š t i t a z d r a v l j a p o t r o š a č a
1. U svrhu uklanjanja zapreka u trgovini, stranke su suglasne pojačati suradnju u području potrošačke politike i zaštite zdravlja potrošača, vodeći računa o domaćim propisima.
2. Suradnja će posebno stremiti jačanju institucionalne i tehničke sposobnosti u tom području, uspostavi sustava brzog alarmiranja i uzajamnog obavještavanja o opasnim proizvodima, razmjeni informacija i iskustava o uspostavi i djelovanju trži šnog nadzora proizvoda i sigurnosti proizvoda, poboljšanju informiranja potrošača o cijenama, svojstvima ponuđenih proiz voda i usluga, poticanju razvoja neovisnih udruga potrošača i veza između predstavnika interesa potrošača, poboljšanju kompatibilnosti potrošačkih politika i sustava, obavješćivanju o provedbi zakonodavstva i promicanju suradnje u istraživanju štetnih ili nepoštenih praksi u poslovanju te provedbi zabrana izvoza roba i usluga čija je prodaja zabranjena u državi njihove proizvodnje u trgovini između stranaka.
Članak 52.
O d r e d b a o i z u z i m a n j u o d p l a ć a n j a p o r e z a
1. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 31. Priloga IV., tretman najpovlaštenije države dodijeljen u skladu s odredbama ovog Sporazuma ili bilo kojeg dogovora postignutog prema ovom Sporazumu, ne primjenjuje se na porezne povlastice koje stranke nude ili mogu u budućnosti nuditi na temelju dogovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugih poreznih dogovora ili domaćih poreznih propisa.
2. Ništa iz ovog Sporazuma ili bilo kojeg dogovora posti gnutog prema ovom Sporazumu ne smije se tumačiti kako bi se spriječilo donošenje ili provedba bilo koje mjere u svrhu spre čavanja izbjegavanja ili utaje poreza sukladno s odredbama o porezima iz dogovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugih poreznih dogovora ili domaćih poreznih propisa.
3. Ništa iz ovog Sporazuma ili bilo kojeg dogovora posti gnutog prema ovom Sporazumu ne tumači se kako bi se u primjeni relevantnih odredbi njihovih poreznih propisa stranke spriječilo u razlikovanju poreznih obveznika koji nisu u istom položaju, posebno u odnosu na njihovo prebivalište ili u odnosu na mjesto gdje je njihov kapital uložen.
POGLAVLJE 6.
Suradnja na drugim područjima
Članak 53.
S p o r a z u m i o r i b a r s t v u
1. Stranke izjavljuju svoju spremnost za pregovaranjem sporazumâ o ribarstvu u svrhu jamčenja održivih i obostrano zadovoljavajućih uvjeta za ribolovne aktivnosti u državama AKP-a.
2. Pri sklapanju ili provedbi takvih sporazuma, ne dovodeći u pitanje posebne dogovore između država u razvoju unutar istoga geografskog područja, uključujući uzajamne dogovore o ribarstvu, države AKP-a ne diskriminiraju Zajednicu i ne prave razliku između država članica, niti pak Zajednica diskriminira države AKP-a.
Članak 54.
P r e h r a m b e n a s i g u r n o s t
1. Što se tiče raspoloživih poljoprivrednih proizvoda, Zajed nica se obvezuje osigurati da povrat izvoznih carina može biti utvrđen unaprijed za sve države AKP-a u pogledu popisa proiz voda sastavljenog na temelju prehrambenih zahtjeva koje iznesu te države.
2. Utvrđivanje je moguće godinu dana unaprijed i provodit će se svake godine tijekom trajanja ovog Sporazuma, pri čemu se podrazumijeva da će se razina povrata odrediti na načine na koje to Komisija redovno čini.
3. Posebni sporazumi mogu se sklopiti s onim državama AKP-a koje to zatraže u okviru svojih politika o prehrambenoj sigurnosti.
4. Posebni sporazumi iz stavka 3. neće ugroziti proizvodne i trgovinske tokove u regijama AKP-a.
DIO 4.
SURADNJA U FINANCIRANJU RAZVOJA
GLAVA I.
OPĆE ODREDBE
POGLAVLJE 1.
Ciljevi, načela, smjernice i podobnost
Članak 55.
C i l j e v i
Ciljevi suradnje u financiranju razvoja su, osiguranjem odgova rajućih financijskih sredstava i odgovarajuće tehničke pomoći, pružiti potporu i promicati napore država AKP-a da na temelju obostranog interesa i u duhu međuovisnosti postignu ciljeve utvrđene ovim Sporazumom.
Članak 56.
N a č e l a
1. Suradnja u financiranju razvoja provodi se na temelju i u skladu s razvojnim ciljevima, strategijama i prioritetima koje utvrde države AKP-a, na nacionalnoj i na regionalnoj razini. Vodit će se računa o njihovim pojedinačnim geografskim, društvenim i kulturnim obilježjima, kao i o njihovim speci fičnim mogućnostima. Povrh toga, suradnja:
(a) promiče lokalno vlasništvo na svim razinama razvojnog procesa;
(b) odražava partnerstvo temeljeno na zajedničkim pravima i obvezama;
(c) naglašava važnost predvidljivosti i sigurnosti u tijekovima sredstava, dodijeljenih po vrlo povoljnim uvjetima i trajno;
(d) je fleksibilna i odgovara okolnostima u svakoj državi AKP-a te se prilagođava posebnoj prirodi dotičnog projekta ili programa; i
(e) osigurava učinkovitost, koordinaciju i dosljednost.
2. Za najmanje razvijene države AKP-a suradnja osigurava poseban tretman te vodi računa o ranjivosti država AKP-a bez izlaza na more te otočnih država AKP-a. Povrh toga, rješavaju se posebne potrebe država u poslijeratnom razdoblju.
Članak 57.
S m j e r n i c e
1. Aktivnosti financirane u okviru ovog Sporazuma u bliskoj suradnji provode države AKP-a i Zajednica, s time da se priznaje koncept jednakosti između partnera.
2. Države AKP-a odgovorne su za:
(a) određivanje ciljeva i prioriteta na kojima se temelje indika tivni programi;
(b) odabir projekata i programa;
(c) pripremu i prezentaciju dosjea projekta i programa;
(d) xxxxxxxxxxx, pregovaranje i zaključenje ugovorâ;
(e) provedbu i vođenje projekata i programa; i
(f) održavanje projekata i programa.
3. Ne dovodeći u pitanje gornje odredbe i nedržavni nositelji koji udovoljavaju uvjetima također mogu biti odgovorni za predlaganje i provedbu programa i projekata na područjima kojima se bave.
4. Države AKP-a i Zajednica zajednički su odgovorne za:
(a) uspostavu smjernica za suradnju u financiranju razvoja unutar zajedničkih institucija;
(b) donošenje indikativnih programa;
(c) procjenu projekata i programa;
(d) osiguranje jednakih uvjeta za sudjelovanje u pozivima za javno nadmetanje i dodjeli ugovora;
(e) praćenje i ocjenjivanje učinaka i rezultata projekata i programa; i
(f) osiguranje ispravnog, brzog i učinkovitog izvođenja proje kata i programa.
5. Zajednica je odgovorna za donošenje odluka o financi ranju projekata i programa.
6. Osim ako nije drukčije predviđeno ovim Sporazumom, sve odluke za koje je potrebno odobrenje bilo koje stranke odobravaju se, ili se smatraju odobrenima, u roku od 60 dana od obavijesti o odluci druge stranke.
Članak 58.
P o d o b n o s t z a f i n a n c i r a n j e
1. Na financijsku potporu u skladu s ovim Sporazumom pravo imaju sljedeći subjekti ili tijela:
(a) države AKP-a;
(b) regionalna ili međudržavna tijela kojima pripada jedna ili više država AKP-a i koja imaju ovlaštenje tih država; te
(c) zajednička tijela koja su države AKP-a i Zajednica uspo stavile za postizanje pojedinih posebnih ciljeva.
2. Ovisno o suglasnosti određene države ili određenih država AKP-a, pravo na financijsku potporu također imaju:
(a) nacionalne i/ili regionalne javne ili polujavne agencije, tijela ili lokalne vlasti država AKP-a te posebno njihove financijske institucije i razvojne banke;
(b) trgovačka društva, poduzeća i druge privatne organizacije i privatni čimbenici država AKP-a;
(c) poduzeća iz države članice Zajednice kako bi im se, uz njihove vlastite doprinose, omogućilo organiziranje proiz vodnih projekata na području neke države AKP-a;
(d) financijski posrednici iz država AKP-a ili Zajednice koji pružaju, promiču i financiraju privatna ulaganja u drža vama AKP-a; i
(e) nositelji decentralizirane suradnje te ostali nedržavni nosi telji iz država AKP-a i Zajednice.
POGLAVLJE 2.
Opseg i priroda financiranja
Članak 59.
U okviru prioriteta koje je postavila određena država ili države AKP-a na nacionalnoj i regionalnoj razini, potpora se može pružiti projektima, programima i drugim oblicima djelovanja koji doprinose ciljevima utvrđenima ovim Sporazumom.
Članak 60.
O p s e g f i n a n c i r a n j a
Opseg financiranja može, među ostalim, ovisno o potrebama i vrstama djelovanja koje se smatraju najprikladnijima, uključivati potporu:
(a) mjerama koje doprinose smanjenju tereta duga i problema bilance plaćanja država AKP-a;
(b) makroekonomskim i strukturalnim reformama i politi kama;
(c) ublažavanju nepovoljnih učinaka nestabilnosti u prihodima od izvoza;
(d) sektorskim politikama i reformama;
(e) institucionalnom razvoju i jačanju sposobnosti;
(f) programima tehničke suradnje; i
(g) humanitarnoj i hitnoj pomoći, uključujući pomoć izbjegli cama i raseljenim osobama, kratkotrajnim mjerama za oporavak i pripremljenosti na katastrofe.
Članak 61.
V r s t a f i n a n c i r a n j a
1. Vrsta financiranja, među ostalim, obuhvaća:
(a) projekte i programe;
(b) kreditne linije, sustave jamstava i sudjelovanje kapitala;
(c) proračunsku potporu, bilo neposredno, državama AKP-a čije su valute konvertibilne i slobodno prenosive, ili posre dno, iz fondova protustavke koje pokreću razni instru menti Zajednice;
(d) ljudske i materijalne resurse potrebne za učinkovito uprav ljanje i nadgledanje projekata i programâ;
(e) sektorske i opće programe za potporu uvoza koji mogu imati oblik:
i. sektorskih programa uvoza izravnom dodjelom ugovora, uključujući financiranje unosa u sustav proiz vodnje i nabave u svrhu poboljšanja društvenih usluga;
ii. sektorskih programa uvoza dodjelom sredstava u stranoj valuti, danim u obrocima za financiranje sektorskih uvoza; i
iii. općih programa uvoza dodjelom sredstava u stranoj valuti, danim u obrocima za financiranje općeg uvoza koji obuhvaća veliki niz proizvoda.
2. Neposredna proračunska pomoć za potporu makroeko nomskih ili sektorskih reformi dodjeljuje se:
(a) ako je upravljanje javnom potrošnjom dovoljno transpa rentno, odgovorno i učinkovito;
(b) ako postoje dobro definirane makroekonomske ili sektorske politike koje utvrđuje država sama i s kojima su suglasni njihovi glavni donatori; i
(c) ako je javna nabava otvorena i transparentna.
3. Slična se izravna proračunska pomoć umjesto indivi dualnim projektima postupno dodjeljuje sektorskim politikama.
4. Instrumenti se uvoznog programa ili proračunske pomoći utvrđeni gore također mogu koristiti za potporu podobnim državama AKP-a koje provode reforme u svrhu liberalizacije gospodarstva unutar regije koja stvara neto prijelazne troškove.
5. U okviru Sporazuma, za financiranje projekata, programa i drugih oblika djelovanja koji doprinose postizanju ciljeva ovog Sporazuma koristi se Europski fond za razvoj (u daljnjem tekstu Fond), uključujući sredstva partnera, neiskorištena sredstva iz prethodnih fondova, vlastita sredstva Europske investicijske banke (u daljnjem tekstu Banka), a, prema potrebi, i sredstva iz proračuna Europske zajednice.
6. Sredstva predviđena ovim Sporazumom mogu se koristiti za pokrivanje ukupnih lokalnih i vanjskih troškova projekata i programa, uključujući financiranje ponavljajućih troškova.
GLAVA II.
FINANCIJSKA SURADNJA
POGLAVLJE 1.
Financijska sredstva
Članak 62.
U k u p a n i z n o s
1. Za potrebe utvrđene ovim Sporazumom, ukupni iznos financijske pomoći Zajednice i detaljni uvjeti financiranja nave deni su u Dodacima ovom Sporazumu.
2. Ako neka država AKP-a ne ratificira ovaj Sporazum ili ga otkaže, stranke prilagođavaju iznose sredstava navedene u Financijskom protokolu Dodatka I. Usklađivanje financijskih sredstava također se primjenjuje nakon:
(a) pristupa Sporazumu nove države AKP-a koja nije sudjelo vala u pregovorima o njegovom zaključivanju; i
(b) proširenja Zajednice.
Članak 63.
N a č i n i f i n a n c i r a n j a
Načine financiranja svakog projekta ili programa zajednički određuju dotična država ili države AKP-a i Zajednica poziva njem na:
(a) stupanj razvoja, zemljopisni položaj te gospodarske i financijske okolnosti tih država;
(b) prirodu projekta ili programa, njegov gospodarski i financijski povrat, kao i njegov društveni i kulturni utjecaj; te
(c) u slučaju zajmova, čimbenike koji jamče njihovo otplaćiva nje.
Članak 64.
P o d z a j m o v i
1. Financijska pomoć može biti stavljena na raspolaganje predmetnim državama AKP-a ili putem njih ili, sukladno odred bama ovog Sporazuma, putem pogodnih financijskih institucija ili neposredno bilo kojem podobnom korisniku. Tamo gdje se financijska pomoć dodjeljuje krajnjem primatelju preko posred nika ili neposredno krajnjem korisniku u privatnom sektoru:
(a) uvjeti na temelju kojih pomoć može biti stavljena na raspolaganje krajnjem primatelju preko posrednika ili neposredno krajnjem korisniku u privatnom sektoru navode se u sporazumu o financiranju ili u ugovoru o zajmu; i
(b) bilo koja financijska korist koja posredniku pripadne iz kreditne transakcije ili nastane iz neposrednog kreditiranja krajnjeg korisnika u privatnom sektoru koristi se u svrhu razvoja prema uvjetima iz sporazuma o financiranju ili ugovora o zajmu, nakon što se u obzir uzmu administra tivni troškovi, tečajni i financijski rizici te trošak tehničke pomoći krajnjem primatelju.
2. Ako se financiranje odvija preko financijskog posrednika koji ima sjedište i/ili posluje u državama AKP-a, taj je posrednik odgovoran za odabir i procjenu individualnih projekata i uprav ljanje sredstvima koja su mu stavljena na raspolaganje prema uvjetima predviđenima ovim Sporazumom te zajedničkim dogo vorom između stranaka.
Članak 65.
S u f i n a n c i r a n j e
1. Financijska sredstva predviđena ovim Sporazumom mogu se, na zahtjev država AKP-a, koristiti za sufinanciranje organi zirano posebno s razvojnim agencijama i institucijama, drža vama članicama Zajednice, državama AKP-a, trećim zemljama ili međunarodnim ili privatnim financijskim institucijama, podu zećima ili agencijama za kreditiranje izvoza.
2. Posebno se razmatra mogućnost sufinanciranja u slučaje vima kada bi sudjelovanje Zajednice potaknulo sudjelovanje drugih izvora financiranja i gdje takvo financiranje može dovesti do povoljnih financijskih paketa za tu državu AKP-a.
3. Sufinanciranje može biti u obliku zajedničkog ili uspo rednog financiranja. U svakom primjeru prednost se daje rješenju koje je prikladnije s točke gledišta ekonomičnosti. Povrh toga, poduzimaju se mjere za koordiniranje i usklađivanje aktivnosti zajednice i onih ostalih tijela u sufinanciranju kako bi se smanjila količina postupaka koje su države AKP-a dužne poduzeti te da se te postupke učini fleksibilnijima.
4. Postupak konzultacija i koordiniranja s drugim xxxxxxx xxxx i sufinancijerima treba, tamo gdje je to moguće, ojačati i razviti uspostavom dogovora o okviru sufinanciranja, a politike i postupke sufinanciranja treba nadzirati kako bi se osigurala učinkovitost i najbolji mogući uvjeti.
POGLAVLJE 2.
Dug i potpora strukturnoj pomoći
Članak 66.
P o t p o r a o t p i s u d u g a
1. Radi smanjenja tereta duga država AKP-a i njihovih problema bilancom plaćanja, stranke su suglasne sredstva pred viđena ovim Sporazumom koristiti za doprinos inicijativama za otpis duga odobrenima na međunarodnoj razini u korist država AKP-a. Povrh toga, za svaki slučaj pojedinačno, korištenje sred stava koja nisu potrošena u okviru prošlih indikativnih programa ubrzavaju se instrumentima za brzu isplatu predviđe nima ovim Sporazumom. Zajednica se nadalje obvezuje ispitati kako se dugoročno druga sredstva osim EDF-a mogu pokrenuti za potporu međunarodno dogovorenih inicijativa za otpis duga.
2. Na zahtjev države AKP-a, Zajednica može odobriti:
(a) pomoć za istraživanje i pronalaženje praktičnih rješenja zaduženosti, uključujući domaći dug, probleme otplate duga i probleme s bilancom plaćanja;
(b) osposobljavanje za upravljanje dugom i za međunarodne financijske pregovore, kao i potporu radionicama za izobrazbu, tečajevima i seminarima na tim područjima; i
(c) pomoć za razvoj fleksibilnih tehnika i instrumenata za upravljanje dugom.
3. Radi doprinosa otplaćivanju duga koji je nastao od zajmova iz vlastitih sredstava Banke, posebnih zajmova i rizičnog kapitala, države AKP-a mogu, u skladu s dogovorima sklopljenima s Komisijom na temelju svakog pojedinog slučaja, za takvo otplaćivanje koristiti raspoložive strane valute iz ovog Sporazuma, kako i kada otplata duga dođe na naplatu te do visine potrebne za plaćanje u nacionalnoj valuti.
4. S obzirom na ozbiljnost problema međunarodnog duga i njegovog utjecaja na gospodarski rast, stranke izjavljuju svoju spremnost za nastavak razmjene gledišta, u kontekstu među narodnih rasprava, o općem problemu duga te ne dovodeći u pitanje posebne rasprave koje se odvijaju u relevantnim foru mima.
Članak 67.
P o t p o r a s t r u k t u r n o j p o m o ć i
1. Sporazum pruža potporu makroekonomskim i sektorskim reformama koje provode države AKP-a. U tom okviru, stranke osiguravaju da je prilagodba gospodarski održiva te društveno i politički podnošljiva. Potpora se pruža u kontekstu zajedničke ocjene Zajednice i te države AKP-a o mjerama za reformu poduzetima ili o kojima se razmišlja bilo na makroekonomskoj, bilo na sektorskoj razini te omogućava opće vrednovanje napora u provedbi reformi. Brza isplata važna je značajka programâ potpore.
2. Države AKP-a i Zajednica priznaju potrebu poticanja programâ reforme na regionalnoj razini, osiguravajući da se u pripremi i izvedbi nacionalnih programa vodi računa o regio nalnim aktivnostima koje imaju utjecaj na nacionalni razvoj. S tom namjerom potpora strukturalnoj pomoći također nastoji:
(a) od početka dijagnoze, ugraditi mjere za poticanje regio nalne integracije i voditi računa o posljedicama prekogra nične prilagodbe;
(b) pružiti potporu usklađivanju i koordinaciji makroekonom skih i sektorskih politika, uključujući fiskalna i carinska područja, kako bi se ispunio dvostruki cilj regionalne inte gracije i strukturne reforme na nacionalnoj razini; te
(c) voditi računa o učincima neto prijelaznih troškova regio nalne integracije na proračunski prihod i platnu bilancu, bilo kroz opće programe uvoza, bilo kroz proračunsku potporu.
3. Države AKP-a koje provode ili razmišljaju o reformi na makroekonomskoj ili sektorskoj razini smatrat će se podobnima za dobivanje pomoći strukturnoj prilagodbi, uzimajući u obzir regionalni kontekst, njihovu učinkovitost i vjerojatan učinak na gospodarsku, društvenu i političku dimenziju razvoja te posto jeće gospodarske i društvene teškoće.
4. Države AKP-a koje provode programe reforme koje priz naju i podupiru barem glavni višestrani donatori ili koji su dogovoreni s takvim donatorima, no koji ih nužno ne financi raju, smatraju se kao da su automatski ispunile uvjete za pomoć prilagodbi.
5. Potpora strukturalnoj pomoći pokreće se na fleksibilan način i u obliku sektorskih i općih programa uvoza ili prora čunske potpore.
6. Priprema, procjena i financiranje potpore strukturalnoj pomoći odvija se prema odredbama o postupcima provedbe iz ovog Sporazuma, s obzirom na značajku brze isplate programa strukturne prilagodbe. Retroaktivno financiranje ogra ničenog dijela uvoza porijeklom iz država AKP-a i EU-a može biti dozvoljeno na temelju svakog pojedinog slučaja.
7. Provedba svakog programa potpore osigurava najširu i najtransparentniju moguću pogodnost gospodarskih subjekata iz država AKP-a za pristup sredstvima programa te usklađenost postupaka nabave s upravnim i trgovačkim praksama u dotičnim državama, osiguravajući najbolji mogući omjer cijene i kvalitete uvozne robe i potrebnu dosljednost s međunarodno postignutim napretkom u usklađivanju postupaka potpore strukturne prilagodbe.
POGLAVLJE 3.
Potpora u slučaju kratkotrajnih oscilacija u prihodu od izvoza
Članak 68.
1. Stranke potvrđuju da nestabilnost prihoda od izvoza, posebno u poljoprivredi i rudarstvu, može nepovoljno utjecati na razvoj država AKP-a i ugroziti postizanje njihovih razvojnih ciljeva. Stoga se unutar financiranja potpore dugotrajnom razvoju osniva sustav dodatne potpore kako bi se umanjili nepovoljni učinci bilo kakve nestabilnosti u prihodima od izvoza, uključujući poljoprivredu i rudarstvo.
2. Svrha potpore u slučajevima kratkotrajnih fluktuacija u prihodima od izvoza zaštita je makroekonomskih i sektorskih reformi i politika koje su ugrožene zbog pada prihoda te otklo niti nepovoljne učinke nestabilnosti u prihodima od izvoza, posebno od poljoprivrednih i rudarskih proizvoda.
3. Velika ovisnost gospodarstava država AKP-a o izvozu, posebno u sektorima poljoprivrede i rudarstva, uzima se u obzir pri alociranju sredstava u godini prijave. U tom kontekstu, najmanje razvijene države, države bez izlaza na more te otočne države AKP-a imaju povoljniji tretman.
4. Dodatna se sredstva osiguravaju u skladu s konkretnim načinima mehanizama potpore izloženima u Dodatku II. o Uvjetima financiranja.
5. Zajednica također pruža potporu tržišno utemeljenim programima osiguranja oblikovanima za države AKP-a koje se žele zaštititi od rizika fluktuacija u prihodima od izvoza.
POGLAVLJE 4.
Potpora sektorskim politikama
Članak 69.
1. Suradnja raznim instrumentima i načinima predviđenima ovim Sporazumom podupire:
(a) društvene i gospodarske sektorske politike i reforme;
(b) mjere za povećanje aktivnosti proizvodnog sektora i izvozne konkurentnosti;
(c) mjere za širenje usluga društvenog sektora;
(d) tematska i interdisciplinarna pitanja.
2. Ova se potpora prema potrebi pruža putem:
(a) sektorskih programa;
(b) proračunske pomoći;
(c) ulaganja;
(d) oporavka;
(e) osposobljavanja;
(f) tehničke pomoći; i
(g) institucionalne potpore.
POGLAVLJE 5.
Mikroprojekti i decentralizirana suradnja
Članak 70.
Kako bi se odgovorilo na potrebe lokalnih zajednica u vezi s razvojem i potaklo sve nositelje decentralizirane suradnje koji su
u položaju doprinijeti autonomnom razvoju država AKP-a da predlože i provode inicijative, suradnja podupire takve razvojne aktivnosti, u okviru utvrđenom pravilima i nacionalnom zako nodavstvu tih država AKP-a i odredaba indikativnog programa. U tom kontekstu suradnja podupire:
(a) mikroprojekte na lokalnoj razini koji imaju gospodarski i socijalni učinak na život ljudi, odgovaraju na izražene i zapažene potrebe, a pokrenuti su na inicijativu te uz aktivno sudjelovanje lokalne zajednice koja ima koristi od njih; i
(b) decentraliziranu suradnju, posebno tamo gdje takve aktiv nosti spajaju napore i sredstva decentraliziranih nositelja iz država AKP-a i njihovih pandana iz Zajednice. Ovaj oblik suradnje omogućuje pokretanje sposobnosti, inovativnih načina djelovanja te sredstava decentraliziranih nositelja u svrhu razvoja države AKP-a.
Članak 71.
1. Mikroprojekti i decentralizirana suradnja mogu se podu pirati iz financijskih izvora iz Sporazuma. Projekti ili programi iz ovog oblika suradnje mogu ili ne moraju biti povezani s programima u sektorima na koje su usredotočeni indikativni programi, ali mogu predstavljati način postizanja konkretnih ciljeva indikativnog programa ili rezultata inicijativa lokalnih zajednica ili decentraliziranih nositelja.
2. Fond doprinosi financiranju mikroprojekata i decentralizi rane suradnje, u kojem slučaju doprinos u pravilu ne prelazi tri četvrtine ukupnog troška svakog projekta i ne smije prelaziti ograničenje postavljeno u indikativnom programu. Ostatak sred stava osiguravaju:
(a) pojedina lokalna zajednica u slučaju mikroprojekata (bilo vrstom, bilo oblikom usluga ili gotovine te prilagođeno njezinom kapacitetu za doprinos);
(b) nositelji decentralizirane suradnje, pod uvjetom da financij ski, tehnički, materijalni i ostali izvori koje takvi agenti donesu, u pravilu nisu manji od 25 % predviđenih troškova projekta/programa; i
(c) iznimno dotična država AKP-a, bilo u obliku financijskog doprinosa, bilo kroz korištenje javne opreme ili pružanjem usluga.
3. Na projekte i programe financirane u okviru mikroproje kata ili decentralizirane suradnje primjenjuju se postupci utvr đeni ovim Sporazumom, posebno oni iz višegodišnjih programa.
POGLAVLJE 6.
Humanitarna i hitna pomoć
Članak 72.
1. Humanitarna i hitna pomoć pruža se stanovnicima država AKP-a suočenih s ozbiljnim gospodarskim i socijalnim poteško ćama izvanredne prirode nastalih zbog prirodnih katastrofa, kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem kao što su ratovi i ostali sukobi te izvanrednih okolnosti koje imaju usporedive učinke. Humanitarna i hitna pomoć pruža se koliko god je potrebno da se riješe hitne potrebe nastale iz tih situacija.
2. Humanitarna i hitna pomoć dodjeljuje se isključivo u skladu s potrebama i interesima žrtava katastrofa te sukladno načelima međunarodnog humanitarnog prava. Posebno nema diskriminacije žrtava na temelju rase, etničkog porijekla, vjere, spola, dobi, državljanstva ili političke pripadnosti te se jamči slobodan pristup žrtvama i njihova zaštita, kao i sigurnost humanitarnog osoblja i opreme.
3. Humanitarna i hitna pomoć teži:
(a) zaštiti ljudskih života u krizama prouzročenima prirodnim katastrofama, sukobima ili ratom te u situacijama nepo sredno poslije njih;
(b) doprinosu financiranju i dostavi humanitarne pomoći i neposrednom pristupu korisnika kojima je namijenjena svim dostupnim logističkim sredstvima;
(c) ispunjavanju kratkoročnog oporavka i obnove kako bi se dijelu pogođenog stanovništva ponovno omogućilo kori štenje minimuma društveno-gospodarske integracije i što brže stvaranje uvjeta za nastavak razvoja na temelju dugo ročnih ciljeva koje postave te države AKP-a;
(d) rješavanju potreba koje nastaju zbog raseljavanja ljudi (izbjeglice, raseljene osobe i povratnici) poslije prirodnih katastrofa ili onih uzrokovanih ljudskim djelovanjem tako da se koliko god da je potrebno udovoljava potrebama izbjeglica i raseljenih osoba (bez obzira gdje se oni nalazili) i omogući njihov dobrovoljni povratak i ponovna integra ciju u njihovu matičnu državu; te
(e) pomaganju državi AKP-a u uspostavi mehanizama za spre čavanje katastrofa i pripremljenost na njih, uključujući sustave za predviđanje i rano obavješćivanje, u svrhu smanjivanja posljedica katastrofa.
4. Pomoć slična onoj izloženoj gore može biti dodijeljena državama AKP-a koje prihvaćaju izbjeglice ili povratnike kako bi odgovorile prijekim potrebama koje hitna pomoć ne pokriva.
5. S naglaskom na razvojni karakter pomoći dodijeljene u skladu s ovim člankom, pomoć se iznimno na temelju zahtjeva dotične države može koristiti zajedno s indikativnim progra mom.
6. Operacije humanitarne i hitne pomoći pokreću se na zahtjev države AKP-a pogođene kriznom situacijom, Komisije, međunarodnih organizacija ili lokalnih ili međunarodnih nedržavnih organizacija. Takva pomoć se pruža i provodi prema postupcima koji omogućuju brze, fleksibilne i učinkovite operacije. Zajednica poduzima odgovarajuće korake kako bi omogućila brzo djelovanje koje je potrebno kako bi se odgo vorilo na neposredne potrebe zbog kojih je potrebna hitna pomoć.
Članak 73.
1. Djelovanje poslije hitne pomoći, usmjereno na psihološki i socijalni oporavak uslijed posljedica prirodnih katastrofa ili izvanrednih okolnosti koje imaju usporedive učinke, može biti poduzeto uz pomoć Zajednice u skladu s ovim Sporazumom. Takvo djelovanje koje koristi učinkovite i fleksibilne mehanizme mora olakšati prijelaz iz hitne faze u fazu razvoja, promicati ponovnu društveno-gospodarsku integraciju dijelova pogođenog stanovništva, ukloniti uzroke kriza koliko god je to moguće te ojačati institucije i vlasništvo lokalnih i državnih nositelja nad njihovom ulogom u oblikovanju politike održivog razvoja za dotičnu državu AKP-a.
2. Fond samo u iznimnim okolnostima financira krat kotrajno hitno djelovanje i to tamo gdje takva pomoć ne može biti financirana iz proračuna Zajednice.
POGLAVLJE 7.
Ulaganje i potpora razvoju privatnog sektora
Članak 74.
Suradnja kroz financijsku i tehničku pomoć podupire politike i strategije za ulaganje i razvoj privatnog sektora kao što je utvr đeno ovim Sporazumom.
Članak 75.
P r o m i c a n j e u l a g a n j a
Države AKP-a, Zajednica i njezine države članice, u opsegu svojih pojedinačnih nadležnosti, pridajući važnost privatnom ulaganju u promicanju njihove razvojne suradnje i priznavajući potrebu za poduzimanjem koraka za promicanje takvog ulaga nja:
(a) provode mjere za poticanje sudjelovanja u njihovim razvojnim naporima privatnih ulagača koji se pridržavaju ciljeva i prioriteta razvojne suradnje između država AKP-a i EU-a te odgovarajućeg zakonodavstva svojih država;
(b) poduzimaju mjere i radnje koje pomažu stvaranju i održa vanju predvidljivog i sigurnog ozračja za ulaganje te ulaze u pregovore o sporazumima koji će to ozračje poboljšati;
(c) potiču privatni sektor EU-a na ulaganje i pružaju konkretnu pomoć njegovim pandanima u državama AKP- a u okviru zajedničke poslovne suradnje i partnerstva;
(d) omogućuju stvaranje partnerstava i zajedničkih ulaganja poticanjem sufinanciranja;
(e) sponzoriraju forume o sektorskom ulaganju za promicanje partnerstava i vanjskih ulaganja;
(f) podupiru napore država AKP-a u privlačenju financiranja, s posebnim naglaskom na privatno financiranje, ulaganja u infrastrukturu te prihoda kojima se stvara infrastruktura od presudne važnosti za privatni sektor;
(g) podupiru jačanje sposobnosti domaćih agencija za promi canje ulaganja te institucija uključenih u promicanje i olakšavanje stranih ulaganja;
(h) pružaju informacije o mogućnostima za ulaganje i uvjetima poslovanja u državama AKP-a; i
(i) promiču poslovni dijalog, suradnju i partnerstva privatnog sektora na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini država AKP-a i EU-a, posebno kroz poslovni forum privatnog sektora na razini država AKP-a i EU-a. Potpora djelovanju poslovnog foruma privatnog sektora na razini država AKP-a i EU-a pruža se u provedbi sljedećih ciljeva:
i. omogućiti dijalog unutar privatnog sektora država AKP-a i EU-a te između privatnog sektora država AKP-a i EU-a i tijela ustanovljenima u skladu sa Spora zumom;
ii. analizirati i relevantnim tijelima periodično pružati informacije o čitavom nizu pitanja koja se tiču odnosa između privatnih sektora država AKP-a i EU- a u kontekstu Sporazuma ili, općenitije, o gospodar skim odnosima Zajednice i država AKP-a; i
iii. analizirati i relevantnim tijelima periodično pružati informacije o konkretnim problemima sektorske prirode u vezi s, među ostalim, granama proizvodnje ili tipovima proizvoda na regionalnoj i subregionalnoj razini.
Članak 76.
P o t p o r a i f i n a n c i r a n j e u l a g a n j a
1. Suradnja osigurava dugoročna financijska sredstva, uklju čujući rizični kapital, kako bi pomogla promicanju rasta u privatnom sektoru i pomogla u tu svrhu pokrenuti domaći i strani kapital. S tim ciljem suradnja posebno osigurava:
(a) potpore za financijsku i tehničku podršku reformama poli tike, razvoju ljudskog potencijala, jačanju sposobnosti insti tucija ili drugim oblicima institucionalne potpore u vezi s konkretnim ulaganjem, mjerama za povećanje konkurent nosti poduzeća i jačanje kapaciteta privatnih financijskih i nefinancijskih posrednika, omogućavanjem i promicanjem ulaganja te aktivnostima za povećanje konkurentnosti;
(b) savjetodavne i konzultantske usluge za pomoć pri stvaranju ozračja prijemljivog za ulaganje i baze informacija za usmjeravanje i poticanje tijeka kapitala;
(c) rizični kapital za ulaganje u vlastita sredstva ili kvazi kapi tal, jamstva za potporu domaćim i stranim privatnim ulaganjima te zajmove ili kreditne linije pod uvjetima utvr đenima u Dodatku II. o uvjetima financiranja ovog Spora zuma; i
(d) zajmove iz vlastitih sredstava Banke.
2. Zajmovi iz vlastitih sredstava Banke dodjeljuju se u skladu s njezinim statutom i pod uvjetima utvrđenima u Dodatku II. ovom Sporazumu.
Članak 77.
U l a g a č k a j a m s t v a
1. Ulagačka jamstva sve su važnije oruđe razvojnog financi ranja pošto doprinose smanjenju rizika projekta te poticanju tokova privatnog kapitala. Suradnja će stoga osigurati sve veću dostupnost i korištenje osiguranja rizika kao mehanizam ublažavanja rizika radi poticanja povjerenja ulagača u države AKP-a.
2. Suradnja nudi jamstva i pomaže s jamstvenim fondovima koji pokrivaju rizik kvalificiranog ulaganja. Konkretno, suradnja pruža potporu:
(a) programima reosiguranja koji pokrivaju neposredna strana ulaganja pogodnih ulagača; protiv pravnih nesigurnosti i velikih rizika od izvlaštenja, ograničenja prijenosa stranih valuta, rata i građanskih nemira te kršenja ugovora. Ulagači mogu projekte osigurati protiv bilo koje kombinacije ovih četiriju vrste rizika.
(b) programima jamstava koji pokrivaju rizik u obliku djelo mičnih jamstava za financiranje dugom. Na raspolaganju su djelomični rizik i djelomično jamstvo za kredit; te
(c) nacionalnim i regionalnim jamstvenim fondovima, posebno onima koji obuhvaćaju domaće financijske insti tucije ili ulagače za poticanje razvoja financijskog sektora.
3. Suradnja također pruža potporu jačanju sposobnosti, insti tucionalnoj potpori i sudjelovanju u temeljnom financiranju nacionalnih i/ili regionalnih inicijativa za smanjenje poslovnog
rizika za ulagače (među ostalim, jamstveni fondovi, regulatorna tijela, arbitražni mehanizmi i sustavi sudova za zaštitu ulaganja koja poboljšavaju sustave kreditiranja izvoza).
4. Suradnja takvu potporu pruža na temelju dopunske i dodane vrijednosti u odnosu na privatne i/ili javne inicijative te, kada god je to izvedivo, u partnerstvu s privatnim i ostalim javnim organizacijama. Države AKP-a i EU-a će u okviru Odbora AKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja zajednički proučiti prijedlog za osnivanje jamstvene agencije država AKP-a i EU-a za pružanje i vođenje programa ulagačkih jamstava.
Članak 78.
Z a š t i t a u l a g a n j a
1. Države AKP-a te Zajednica i njezine države članice, u opsegu svojih pojedinačnih nadležnosti, potvrđuju potrebu za promicanje i zaštitu ulaganja bilo koje stranke na svojem području te u tom kontekstu potvrđuju važnost sklapanja spora zuma o promicanju i zaštiti ulaganja koji su njihovom zajedni čkom interesu te koji također mogu pružiti temelj za programe osiguranja i jamstva.
2. Radi poticanja europskog ulaganja u razvojne projekte od posebne važnosti državama AKP-a i koje te države promiču, Zajednica i države članice, s jedne strane, te države AKP-a, s druge strane, mogu također sklopiti sporazume koji se odnose na konkretne projekte od zajedničkog interesa gdje zajednica i europska poduzeća doprinose njihovom financiranju.
3. Stranke su također suglasne, unutar sporazumâ o gospo darskom partnerstvu i poštujući pojedinačne nadležnosti Zajed nice i njezinih država članica, uvesti opća načela o zaštiti i promicanju ulaganja koja će potvrditi nabolje rezultate usugla šene na nadležnim međunarodnim forumima ili dvostrano.
GLAVA III.
TEHNIČKA SURADNJA
Članak 79.
1. Tehnička suradnja pomaže državama AKP-a u razvoju nacionalnih i regionalnih izvora radne snage, održivom razvoju institucija neophodnih za uspjeh razvoja, uključujući, među ostalim, jačanje konzultantskih poduzeća i organizacija u državama AKP-a, kao i dogovore o razmjeni konzultanata između tih poduzeća iz država AKP-a i EU-a.
2. Nadalje, tehnička suradnja mora biti ekonomična i rele vantna potrebi kojoj je namijenjena te također davati prednost
prijenosu znanja i iskustva i povećanju nacionalnih i regionalnih nadležnosti. Tehnička suradnja doprinosi postizanju ciljeva projekata i programa, uključujući napore za jačanje upravljačke sposobnosti nacionalnih i regionalnih službenika s ovlastima. Tehnička pomoć:
(a) ovisi o potražnji te je stoga raspoloživa jedino na zahtjev pojedine države ili država AKP-a i prilagođava se potre bama primatelja;
(b) dopunjuje i podupire napore država AKP-a u utvrđivanju njihovih vlastitih zahtjeva;
(c) nadzire se i prati kako bi se zajamčila učinkovitost;
(d) potiče sudjelovanje stručnjaka iz država AKP-a, konzultant skih poduzeća i istraživačkih institucija u ugovorima koje financira Fond te utvrđuje načine zapošljavanja nacio nalnog i regionalnog osoblja na projektima Fonda;
(e) potiče upućivanje nacionalnih kadrova iz država AKP-a kao konzultanata u neku instituciju u njihovoj državi ili u susjednu državu ili u regionalnu organizaciju;
(f) teži razvijanju znanja o ograničenjima i potencijalu radne snage na nacionalnoj i regionalnoj razini i uspostavi regi stra stručnjaka iz država AKP-a, konzultanata i konzultant skih poduzeća prikladnih za zapošljavanje na projektima i programima koje financira Fond;
(g) podupire tehničku suradnju unutar država AKP-a radi promicanja razmjene tehničke pomoći te upravljačkog i stručnog znanja između država AKP-a;
(h) razvoju programa djelovanja za dugoročno jačanje institu cija i razvoj osoblja kao sastavnom dijelu planiranja proje kata i programa, vodeći računa o financijskim potrebama;
(i) podupire dogovore o jačanju sposobnosti država AKP-a u svrhu jačanja vlastitog stručnog znanja; i
(j) pridaje posebnu pozornost razvoju sposobnosti država AKP-a u planiranju, provedbi i ocjenjivanju projekata, kao i u upravljanju proračunom.
3. Tehnička se pomoć može pružiti u svim područjima sura dnje i u okvirima primjene ovog Sporazuma. Obuhvaćene radnje trebaju biti raznolike po opsegu i prirodi te prilagođene kako bi se udovoljilo potrebama država AKP-a.
4. Tehnička pomoć može biti konkretne ili opće prirode. Odbor AKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja utvrđuje smjernice za provedbu tehničke suradnje.
Članak 80.
Kako bi se okrenuo odljev mozgova iz država AKP-a, Zajednica pomaže državama AKP-a koje to zatraže da odgovarajućim poticajima omoguće osposobljenim državljanima država AKP-a s boravištem u razvijenim državama povratak u domovinu.
GLAVA IV.
POSTUPCI I SUSTAVI UPRAVLJANJA
Članak 81. | Članak 83. | ||||||
P o s t u p c i | O d b o r | A K P - a | i | E U - a | z a | s u r a d n j u | u |
Postupci upravljanja transparentni su, lako se primjenjuju i omogućuju decentralizaciju zadaća i odgovornosti. Provedba suradnje između država AKP-a i EU-a otvorena je nedržavnim nositeljima na područjima koja ih se tiču. Detaljne proceduralne odredbe za programiranje, pripremu, provedbu i upravljanje financijskom i tehničkom suradnjom utvrđeni su Dodatkom
IV. o Postupcima za provedbu i upravljanje. Vijeće ministara može na temelju preporuke Xxxxxx XXX-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja te odredbe preispitati, revidirati te izmi jeniti.
Članak 82.
I z v r š n i n o s i t e l j i
Za provedbu financijske i tehničke suradnje utvrđene ovim Sporazumom određuju se izvršni nositelji. Detaljne odredbe o odgovornostima izvršnih nositelja utvrđeni su u Dodatku IV. o Postupcima za provedbu i upravljanje.
f i n a n c i r a n j u r a z v o j a
1. Vijeće ministara najmanje jednom godišnje ispituje postižu li se ciljevi suradnje u financiranju razvoja te ispituje opće i konkretne probleme koji nastaju provedbom te suradnje. Radi toga, u okviru Vijeća ministara ustanovljuje se Odbor AKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja, u daljnjem tekstu
„Odbor AKP-EU”.
2. Odbor AKP-EU, među ostalim:
(a) osigurava cjelokupno postizanje ciljeva i načela suradnje u financiranju razvoja i utvrđuje opće smjernice njihove učin kovite i pravovremene provedbe;
(b) razmatra probleme koji proizlaze iz provedbe razvojne suradnje te predlaže odgovarajuće mjere;
(c) pregledava dodatke Sporazumu kako bi se osigurala njihova stalna relevantnost te Vijeću ministara predlaže odobrenje odgovarajućih izmjena; i
(d) razmatra aktivnosti uvedene u okviru Sporazuma za posti zanje ciljeva promicanja razvoja i ulaganja privatnog sektora te ulagačke aktivnosti.
3. Odbor AKP-EU, koji se sastaje svakog tromjesečja, sastav ljen je, na temelju pariteta, od predstavnika država AKP-a i
Zajednice ili njihovih ovlaštenih zastupnika. Kad god to jedna od stranaka zatraži, sastaje se na razini ministara, a najmanje jednom godišnje.
4. Vijeće ministara utvrđuje poslovnik Odbora AKP- EU, posebno uvjete predstavljanja i broj članova Odbora, detaljne postupke za njihovo vijećanje i uvjete za predsjedanje.
5. Odbor AKP- EU može sazvati sastanke stručnjaka kako bi razmotrili uzroke bilo kojih poteškoća ili uskih grla koji mogu priječiti učinkovitu provedbu razvojne suradnje. Ti stručnjaci Odboru preporučuju moguće načine otklanjanja takvih pote škoća ili uskih grla.
DIO 5.
OPĆE ODREDBE ZA NAJMANJE RAZVIJENE DRŽAVE AKP-a, DRŽAVE AKP-a BEZ IZLAZA NA MORE I OTOČNE DRŽAVE AKP-a
POGLAVLJE 1.
Opće odredbe
(e) provedbi strategija opskrbe hranom i integriranih programa razvoja.
POGLAVLJE 2.
Članak 84.
1. Kako bi najmanje razvijene države AKP-a, države AKP-a bez izlaza na more i otočne države AKP-a u potpunosti mogle iskoristiti mogućnosti koje Sporazum nudi za ubrzanje njihovog razvoja, suradnja osigurava poseban tretman za najmanje razvijene države AKP-a te vodi računa o ranjivosti država AKP-a bez izlaza na more i otočnih država AKP-a. Također će u obzir uzeti potrebe država u situacijama nakon sukoba.
2. Neovisno o konkretnim mjerama i odredbama za najmanje razvijene države, države bez izlaza na more i otočne države u različitim poglavljima Sporazuma, posebna se pozor nost u odnosu na te skupine, kao i na države u poslijeratnom razdoblju posvećuje:
(a) jačanju regionalne suradnje;
(b) prometnoj i komunikacijskoj infrastrukturi;
(c) učinkovitom iskorištavanju morskih izvora i prodaji tako proizvedenih proizvoda te, u slučaju država bez izlaza na more, kopnenom ribarstvu;
(d) strukturnoj prilagodbi gdje se vodi računa o stupnju razvoja tih država i jednako tako, u fazi provedbe, soci jalnoj dimenziji prilagodbe; te
Najmanje razvijene države AKP-a
Članak 85.
1. S najmanje razvijenim državama AKP-a posebno se postupa kako bi im se omogućilo prevladavanje ozbiljnih gospodarskih i društvenih poteškoća koje ometaju njihov razvoj i ubrzanje njihovog razvoja.
2. Popis najmanje razvijenih država nalazi se u Dodatku VI. On može biti izmijenjen odlukom Vijeća ministara:
(a) ako treća zemlja u usporedivom položaju pristupi ovom Sporazumu; i
(b) ako gospodarska situacija u državi AKP-a znatno i trajno promijeni do te mjere da je treba uključiti u kategoriju najmanje razvijenih država ili ako uključenost u tu katego riju više nije opravdana.
Članak 86.
Odredbe usvojene u odnosu na najmanje razvijene države AKP- a sadržane se u sljedećim člancima: 2., 29., 32., 35., 37., 56.,
68., 84., 85.
POGLAVLJE 3.
Države AKP-a bez izlaza na more
Članak 87.
1. Kako bi im se omogućilo da ubrzaju svoj razvoj, utvrđuju se posebne odredbe i mjere za potporu državama AKP-a bez izlaza na more u njihovim naporima za prevladavanje zemljopi snih poteškoća i ostalih zapreka koje koče njihov razvoj.
2. Popis najmanje razvijenih država AKP-a nalazi se u Dodatku VI. On može biti izmijenjen odlukom Vijeća ministara ako treća zemlja u usporedivom položaju pristupi ovom Spora zumu.
Članak 88.
Odredbe usvojene u odnosu na države AKP-a bez izlaza na more sadržane se u sljedećim člancima: 2., 32., 35., 56., 68.,
84., 87.
POGLAVLJE 4.
Otočne države AKP-a
Članak 89.
1. Kako bi im se omogućilo da ubrzaju svoj razvoj, utvrđuju se posebne odredbe i mjere za potporu otočnim državama AKP- a u njihovim naporima za prevladavanje prirodnih i zemljopi snih poteškoća i ostalih prepreka koje koče njihov razvoj.
2. Popis otočnih država AKP-a nalazi se u Dodatku VI. On može biti izmijenjen odlukom Vijeća ministara ako treća zemlja u usporedivom položaju pristupi ovom Sporazumu.
Članak 90.
Odredbe usvojene u odnosu na države AKP-a bez izlaza na more sadržane se u sljedećim člancima: 2., 32., 35., 56., 68.,
84., 89.
DIO 6.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 91.
S u k o b o v o g S p o r a z u m a s d r u g i m m e đ u n a r o d n i m u g o v o r i m a
Nijedan međunarodni ugovor, konvencija, sporazum ili dogovor bilo koje vrste između jedne ili više država članica Zajednice i jedne ili više država AKP-a ne može priječiti provedbu ovog Sporazuma.
Članak 92.
O p s e g p o d r u č j a p r i m j e n e
Podložno posebnim odredbama koje se tiču odnosa između država AKP-a i francuskih prekomorskih departmana koji su u njima utvrđeni, ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na područja u kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i prema uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru te, s druge strane, na područja država AKP-a.
Članak 93.
R a t i f i k a c i j a i s t u p a n j e n a s n a g u
1. Ovaj Sporazum stranke potpisnice ratificiraju ili odobra vaju u skladu s njihovim ustavnim pravilima i postupcima.
2. Instrumenti ratifikacije ili odobravanja ovog Sporazuma u slučaju država AKP-a deponiraju se u Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije, a u slučaju Zajednice i njenih država članica u Glavnom tajništvu država AKP-a. Tajništva bez odgode obavje štavaju države potpisnice i Zajednicu.
3. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvoga dana drugog mjeseca koji slijedi danu polaganja instrumenata o ratifikaciji država članica i najmanje dvije trećine država AKP-a te instru menta o odobrenju ovog Sporazuma od strane Zajednice.
4. Država potpisnica iz Skupine AKP-a koja nije dovršila postupke iz stavka 1. i 2. do dana stupanja na snagu ovog Sporazuma kao što je predviđeno stavkom 3., može to učiniti u roku od 12 mjeseci nakon tog datuma, ne dovodeći u pitanje odredbe iz stavka 6.
Na takve se države ovaj Sporazum primjenjuje od prvog dana drugog mjeseca koji slijedi dovršetku tih postupaka. Te države priznaju valjanost bilo koje mjere poduzete u provedbi Spora zuma nakon datuma njegovog stupanja na snagu.
5. Poslovnici zajedničkih institucija uspostavljenih ovim Sporazumom utvrđuju uvjete pod kojima predstavnici država potpisnica iz stavka 4. mogu prisustvovati u tim institucijama kao promatrači.
6. Vijeće ministara može odlučiti dodijeliti posebnu potporu državama AKP-a potpisnicama prethodnih konvencija između država AKP-a i EU-a koje, u nedostatku normalno uspostav ljenih vladinih institucija, nisu bile u mogućnosti potpisati ili ratificirati ovaj Sporazum. Ova se potpora može odnositi na jačanje sposobnosti i na aktivnosti za gospodarski i društveni razvoj, posebno vodeći računa o potrebama najranjivijih dije lova stanovništva. U tom kontekstu, takve države moći će crpiti iz sredstava predviđenih u Dijelu 4. ovog Sporazuma o financij skoj i tehničkoj suradnji.
Iznimno od odredaba stavka 4., one države koje su potpisnice Sporazuma mogu dovršiti postupke ratifikacije u roku od dvanaest mjeseci od ponovne uspostave vladinih institucija.
Zainteresirane države koje nisu ni potpisale niti ratificirale Sporazum mogu mu pristupiti u skladu s postupkom za pristu panje utvrđenim u članku 94.
Članak 94.
P r i s t u p a n j e
1. Bilo koji zahtjev za pristupanje ovom Sporazumu od strane nezavisne države čija su strukturna obilježja te gospo darska i društvena situacija usporedive s onima država AKP-a dostavlja se Vijeću ministara.
Ako Vijeće ministara zahtjev odobri, ta država pristupa Spora zumu polaganjem akta o pristupanju u Glavno tajništvo Vijeća Europske unije, koje ovjerenu presliku šalje Tajništvu država AKP-a i obavještava države članice. Vijeće ministara može utvr diti mjere izmjene i dopune koje su potrebne.
Ta država uživa ista prava i podložna je istim obvezama kao i države AKP-a. Njeno pristupanje ne može narušiti povlastice koje uživaju države AKP-a potpisnice ovog Sporazuma u skladu s odredbama o suradnji o financiranju razvoja. Vijeće ministara može utvrditi uvjete i posebne aranžmane pristupanja pojedinačne države u posebnom protokolu koji čini sastavni dio Sporazuma.
2. Vijeće ministara obavješćuje se o bilo kojem zahtjevu treće države da postane članicom gospodarske skupine država AKP-a.
3. Vijeće ministara obavješćuje se o bilo kojem zahtjevu treće zemlje da postane članicom Europske unije. Tijekom pregovora između Unije i države kandidatkinje, Zajednica državama AKP-a pruža sve relevantne informacije, a one pak svoja zanimanja prenose Zajednici kako bi ih ona u potpunosti mogla poštovati. Zajednica obavješćuje Tajništvo država AKP-a o bilo kojem pristupanju Europskoj uniji.
Bilo koja nova država članica Europske unije postaje strankom ovog Sporazuma od dana pristupanja na osnovi klauzule u tom smislu u aktu o pristupanju. Ako akt o pristupanju Uniji ne predviđa takvo automatsko pristupanje države članice ovom Sporazumu, ta mu država članica pristupa polaganjem akta o pristupanju u Glavno tajništvo Vijeća Europske unije, koje ovje renu presliku šalje Tajništvu država AKP-a i obavještava države članice.
Stranke preispituju učinke pristupanja nove države članice ovom Sporazumu. Vijeće ministara može odlučiti o bilo kojim prijelaznim mjerama ili mjerama izmjene koje mogu biti potrebne.
Članak 95.
R o k t r a j a n j a s p o r a z u m a i k l a u z u l a o r e v i z i j i
1. Ovaj se sporazum sklapa za razdoblje od dvadeset godina, počevši od 1. ožujka 2000.
2. Financijski protokoli utvrđuju se za svako razdoblje od pet godina.
3. Zajednica i države članice, s jedne strane, i države AKP-a, s druge strane, obavještavaju drugu stranku najkasnije 12 mjeseci prije isteka svakog petogodišnjeg razdoblja o bilo kojoj reviziji odredbi koju žele učiniti u svrhu moguće izmjene Sporazuma. To se, međutim, ne primjenjuje na odredbe o gospodarskoj i trgovinskoj suradnji, za koju su utvrđeni posebni postupci revi zije. Bez obzira na ovaj vremenski rok, ako jedna stranka zatraži reviziju bilo kojih odredbi Sporazuma, druga stranka ima razdoblje od dva mjeseca da zatraži proširenje revizije na druge odredbe koje su u vezi s onima koje su bile predmet početnog zahtjeva.
Deset mjeseci prije isteka ovog petogodišnjeg razdoblja, stranke započinju pregovore u svrhu ispitivanja bilo koje moguće izmjene odredbi koje su bile predmet obavijesti.
Članak 93. također se primjenjuje na učinjene izmjene.
Vijeće ministara donosi bilo koje prijelazne mjere koje su potrebne dok izmijenjene odredbe ne stupe na snagu.
4. Osamnaest mjeseci prije isteka cjelokupnog razdoblja Sporazuma, stranke započinju pregovore kako bi ispitale koje će odredbe nakon toga uređivati njihove odnose.
Vijeće ministara usvaja bilo koje prijelazne mjere koje su potrebne dok novi Sporazum ne stupi na snagu.
Članak 96.
B i t n i e l e m e n t i : p o s t u p c i k o n z u l t a c i j a i o d g o v a r a j u ć e m j e r e u v e z i s l j u d s k i m p r a v i m a , d e m o k r a t s k i m n a č e l i m a i v l a d a v i n o m p r a v a
1. U smislu ovog članka, izraz „stranka” odnosi se na Zajed nicu i države članice Europske unije, s jedne strane, i na svaku državu AKP-a, s druge strane.
2. (a) Ako, usprkos političkom dijalogu koji se redovito odvija između stranaka, jedna stranka smatra da druga stranka ne ispunjava neku obvezu koja proi zlazi iz poštovanja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava iz stavka 2., članka 9., osim u posebno hitnim slučajevima, dužna je drugoj stranci i Vijeću ministara dostaviti relevantne informacije potrebne za temeljito ispitivanje stanja radi pronalaženja rješenja prihvatljivog strankama. U tu svrhu poziva drugu stranku na konzultacije usredotočene na mjere koje ta stranka poduzima ili koje treba poduzeti kako bi popravila stanje.
Konzultacije se odvijaju na razini i u obliku koji se smatra najprikladnijim za pronalaženje rješenja.
Konzultacije počinju najkasnije 15 dana nakon poziva i nastavljaju se u razdoblju utvrđenom zajed ničkim dogovorom, ovisno o prirodi i težini kršenja. U bilo kojem slučaju konzultacije traju najdulje 60 dana.
Ako konzultacije ne dovedu do rješenja prihvatljivog objema strankama, ako se konzultacije odbiju ili u posebno hitnim slučajevima mogu se poduzeti odgo varajuće mjere. Te se mjere opozivaju čim nestanu razlozi zbog kojih su pokrenute.
(b) Xxxxx „posebno hitni slučajevi” odnosi se na iznimne slučajeve posebno ozbiljnog i očitog kršenja jednog od bitnih elemenata iz stavka 2., članka 9., a koje zahtijeva trenutnu reakciju.
Stranka koja pribjegne provedbi postupka za posebno hitne slučajeve, o tome, osim ako za to nema vremena, zasebno obavještava drugu stranku i Vijeće ministara.
(c) „Odgovarajuće mjere” iz ovog članka mjere su podu zete u skladu s međunarodnim pravom i razmjerne su kršenju. U odabiru tih mjera, prioritet imaju one
koje najmanje ometaju primjenu ovog sporazuma. Smatra se da obustavljanje predstavlja krajnju mjeru.
Ako se mjere poduzimaju u posebno hitnim sluča jevima, o njima se bez odlaganja obavještava drugu stranku i Vijeće ministara. Na zahtjev stranke koje se to tiče, mogu biti sazvane konzultacije kako bi se temeljito ispitalo stanje te, ako je to moguće, pronašla rješenja. Te se konzultacije odvijaju u skladu s postupcima utvrđenima u drugom i trećem podstavku stavka (a).
Članak 97.
P o s t u p c i k o n z u l t a c i j a i o d g o v a r a j u ć e m j e r e u v e z i s k o r u p c i j o m
1. Stranke smatraju da ako je Zajednica važan partner u smislu financijske potpore gospodarskim i sektorskim politi kama i programima, ozbiljni slučajevi korupcije trebaju dovesti do konzultacija između stranaka.
2. U takvim slučajevima bilo koja stranka može drugu pozvati na konzultacije. Takve konzultacije počinju najkasnije 21 dan nakon poziva i traju najdulje 60 dana.
3. Ako konzultacije ne dovedu do rješenja prihvatljivog objema strankama ili ako se konzultacije odbiju, stranke podu zimaju odgovarajuće mjere. U svakom slučaju, dužnost je stranke u slučaju kada se dese ozbiljni slučajevi korupcije, podu zeti mjere potrebne za trenutačno popravljanje stanja. Mjere koje poduzima bilo koja stranka moraju biti razmjerne ozbilj nosti stanja. U odabiru tih mjera, prioritet imaju one koje najmanje ometaju primjenu ovog sporazuma. Smatra se da obustavljanje predstavlja krajnju mjeru.
4. U smislu ovog članka, izraz „stranka” odnosi se na Zajed nicu i države članice Europske unije, s jedne strane, i na svaku državu AKP-a, s druge strane.
Članak 98.
R j e š a v a n j e s p o r o v a
1. Bilo koji spor nastao tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma između jedne ili više država članica ili Zajednice, s jedne strane, i jedne ili više država AKP-a, s druge strane, iznosi se Vijeću ministara.
Između sastanaka Vijeća ministara, takvi se sporovi podnose Odboru veleposlanika.
2. (a) Ukoliko Vijeće ministara ne uspije riješiti spor, bilo koja stranka može zatražiti rješavanje spora arbitra žom. U tu svrhu, svaka stranka imenuje po jednog arbitra u roku od trideset dana od zahtjeva za arbi tražom. Propuste li to učiniti, svaka stranka može zamoliti glavnog tajnika Stalnog arbitražnog suda da imenuje drugog arbitra.
(b) Dva imenovana arbitra u roku od trideset dana imenuju trećeg arbitra. Propuste li to učiniti, svaka stranka može zamoliti glavnog tajnika Stalnog arbi tražnog suda da imenuje trećeg arbitra.
(c) Ukoliko arbitri ne odluče drukčije, primjenjuju se postupci utvrđeni propisom o neobvezatnoj arbitraži Stalnog arbitražnog suda za međunarodne organiza cije i države. Arbitri odluku donose većinom glasova u roku od tri mjeseca.
(d) Svaka stranka u sporu obvezna je poduzeti mjere potrebne za izvršenje odluke arbitara.
(e) Za provedbu ovog postupka, Zajednica i države
članice smatraju se jednom strankom u sporu.
Članak 99.
K l a u z u l a o o t k a z u
Zajednica i njene države članice mogu otkazati ovaj Sporazum u odnosu na bilo koju državu AKP-a i svaka država AKP-a u odnosu na Zajednicu i njene države članice po isteku šestomje sečnog otkaznog roka.
Članak 100.
S t a t u s t e k s t o v a
Protokoli i Dodaci ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio. Dodatke II., III., IV. i VI. Vijeće ministara može na temelju preporuke Odbora AKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja razmotriti, revidirati te izmijeniti.
Ovaj Sporazum, sastavljen u dva izvornika na danskom, engle skom, finskom, francuskom, grčkom, nizozemskom, njema čkom, portugalskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, i pri čemu je svaki tekst jednako vjerodostojan, polaže se u Glavno tajništvo Vijeća Europske unije i Tajništvo država AKP-a, koji šalju ovjerenu presliku vladi svake države potpisnice.
Hecho en Cotonú, el veintitrés de junio del año dos mil. Udfærdiget i Cotonou den treogtyvende juni to tusind. Geschehen zu Cotonou am dreiundzwanzigsten Juni zweitausend. Έγινε στην Κοτονού, στις είκοσι τρεις Ιουνίου δύο χιλιάδες.
Done at Cotonou on the twenty-third day of June in the year two thousand. Fait à Cotonou, le vingt-trois juin deux mille.
Fatto a Cotonou, addì ventitré giugno duemila.
Gedaan te Cotonou, de drieëntwintigste juni tweeduizend. Feito em Cotonu, em vinte e três de Junho de dois mil.
Tehty Cotonoussa kahdentenakymmenentenäkolmantena päivänä kesäkuuta vuonna kaksituhatta. Som skedde i Cotonou den tjugotredje juni tjugohundra.
Pour Sa Majesté le Roi des Belges
Voor Zijne Majesteit de Koning der Belgen Für Seine Xxxxxxxx xxx Xxxxx der Belgier
Cette signature engage également la Communauté française, la Communauté flamande, la Communauté germanophone, la Région wallonne, la Région flamande et la Région de Bruxelles-Capitale. Deze handtekening verbindt eveneens de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschap, de Duitstalige Gemeenschap, het Vlaamse Gewest, het Waalse Gewest en het Brusselse Hoofdstedelijke Gewest. Diese Unterschrift bindet zugleich die Deutschsprachige Gemeinschaft, die Flämische Gemeinschaft, die Französische Gemeinschaft, die Wallonische Region, die Flämische Region und die Region Brüssel- Hauptstadt.
For Hendes Majestæt Danmarks Dronning
Für den Präsidenten der Bundesrepublik Deutschland
Για τον Πρόεδρο της Ελληνικής Δημοκρατίας
Por Su Majestad xx Xxx de España
Pour le Président de la République française
Thar ceann Uachtarán na hÉireann For the President of Ireland
Per il Presidente della Repubblica italiana
Pour Son Altesse Royale le Grand-Duc de Luxembourg
Voor Hare Majesteit de Koningin der Nederlanden
Für den Bundespräsidenten der Republik Österreich
Pelo Presidente da República Portuguesa
Suomen Tasavallan Presidentin puolesta För Republiken Finlands President
På svenska regeringens vägnar
For Her Majesty the Queen of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland
Por la Comunidad Europea For Det Europæiske Fællesskab
Für die Europäische Gemeinschaft
Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα
For the European Community Pour la Communauté européenne Per la Comunità europea
Voor de Europese Gemeenschap Pela Comunidade Europeia Euroopan yhteisön puolesta
På Europeiska gemenskapens vägnar
Pour le Président de la République d'Angola
For Her Majesty the Queen of Antigua and Barbuda
For the Head of State of the Commonwealth of the Bahamas
For the Head of State of Barbados
For the Government of Belize
Pour le Président de la République du Bénin
For the President of the Republic of Botswana
Pour le Président du Burkina Faso
Pour le Président de la République du Burundi
Pour le Président de la République du Cameroun
Pour le Président de la République du Cap-Vert
Pour le Président de la République Centrafricaine
Pour le Président de la République Fédérale Islamique des Comores
Pour le Président de la République démocratique du Congo
Pour le Président de la République du Congo
For the Government of the Cook Islands
Pour le Président de la République de Côte d'Ivoire
Pour le Président de la République de Djibouti
For the Government of the Commonwealth of Dominica
For the President of the Dominican Republic
For the President of the State of Eritrea
For the President of the Federal Republic of Ethiopia
For the President of the Sovereign Democratic Republic of Fiji
Pour le Président de la République gabonaise
For the President and Head of State of the Republic of The Gambia
For the President of the Republic of Ghana
For Her Majesty the Queen of Grenada
Pour le Président de la République de Guinée
Pour le Président de la République de Guinée-Bissau
Pour le Président de la République de Guinée équatoriale
For the President of the Republic of Guyana
Pour le Président de la République d'Haïti
For the Head of State of Jamaica
For the President of the Republic of Kenya
For the President of the Republic of Kiribati
For His Majesty the King of the Kingdom of Lesotho
For the President of the Republic of Liberia
Pour le Président de la République de Madagascar
For the President of the Republic of Malawi
Pour le Président de la République du Mali
For the Government of the Republic of the Marshall Islands
Pour le Président de la République Islamique de Mauritanie
For the President of the Republic of Mauritius
For the Government of the Federated States of Micronesia
Pour le Président de la République du Mozambique
For the President of the Republic of Namibia
For the Government of the Republic of Nauru
Pour le Président de la République du Niger
For the President of the Federal Republic of Nigeria
For the Government of Niue
For the Government of the Republic of Palau
For Her Majesty the Queen of the Independent State of Papua New Guinea
Pour le Président de la République Rwandaise
For Her Majesty the Queen of Saint Kitts and Nevis
For Her Majesty the Queen of Saint Lucia
For Her Majesty the Queen of Saint Vincent and the Grenadines
For the Head of State of the Independent State of Samoa
Pour le Président de la République démocratique de São Tomé et Príncipe
Pour le Président de la République du Sénégal
Pour le Président de la République des Seychelles
For the President of the Republic of Xxxxxx Xxxxx
For Her Majesty the Queen of the Solomon Islands
For the President of the Republic of South Africa
For the President of the Republic of the Sudan
For the President of the Republic of Suriname
For His Majesty the King of the Kingdom of Swaziland
For the President of the United Republic of Tanzania
Pour le Président de la République du Tchad
Pour le Président de la République togolaise
For His Majesty Xxxx Xxxxx'xxxx Xxxxx XX of Tonga
For the President of the Republic of Trinidad and Tobago
For Her Majesty the Queen of Tuvalu
For the President of the Republic of Uganda
For the Government of the Republic of Vanuatu
For the President of the Republic of Zambia
For the Government of the Republic of Zimbabwe
DODACI SPORAZUMU
SADRŽAJ
Stranica
DODATAK I.: FINANCIJSKI PROTOKOL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
DODATAK II.: UVJETI FINANCIRANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Poglavlje 1.: Financiranje ulaganja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Poglavlje 2.: Posebna djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Poglavlje 3.: Financiranje u slučaju kratkotrajnih fluktuacija u prihodima od izvoza . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Poglavlje 4.: Ostale odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
Poglavlje 5.: Xxxxxxxxx o zaštiti ulaganja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
DODATAK III.: INSTITUCIONALNA POTPORA – CDE I CTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
DODATAK IV.: PROVEDBA I UPRAVLJANJE POSTUPCIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Poglavlje 1.: Programiranje (nacionalno) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Poglavlje 2.: Programiranje i priprema (regionalno) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Poglavlje 3.: Provedba projekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
Poglavlje 4.: Konkurentnost i povlastice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Poglavlje 5.: Praćenje i ocjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Poglavlje 6.: Nositelji upravljanja i rješavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
DODATAK V.: REŽIM TRGOVINE KOJI SE PRIMJENJUJE TIJEKOM PRIPREMNOG RAZDOBLJA IZ
ČLANKA 37. STAVKA 1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
Poglavlje 1.: Opći sporazumi o trgovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
Poglavlje 2.: Posebne obveze u vezi sa šećerom, govedinom i teletinom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
Poglavlje 3.: Završne odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
PROTOKOL 1. U VEZI S DEFINIRANJEM POJMA „PROIZVODI S PODRIJETLOM” I NAČINIMA ADMINISTRA
TIVNE SURADNJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Glava I. – Opće odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Glava II. – Definicija pojma „proizvodi s podrijetlom” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
Xxxxx XXX. – Teritorijalni uvjeti 101
Glava IV. – Dokaz o podrijetlu 102
Glava V. – Uređenje administrativne suradnje 107
Glava VI. – Ceuta i Melilla 110
Glava VII. – Završne odredbe 110
Dodatak I. Protokolu 1. – Uvodne napomene uz popis u Dodatku II. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
Dodatak II. Protokolu 1. – Popis obrada ili prerada koje treba izvršiti na materijalima bez podrijetla kako bi
izrađeni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
Dodatak III. Protokolu 1. – Prekomorske zemlje i teritoriji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
Dodatak IV. Protokolu 1. – Obrazac za potvrdu o kretanju robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
Dodatak V. Protokolu 1. – Izjava na računu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
Dodatak VI.A Protokolu 1. – Dobavljačeva deklaracija za proizvode koji imaju status proizvoda s preferenci
jalnim podrijetlom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
Dodatak VI.B Protokolu 1. – Dobavljačeva deklaracija za proizvode koji nemaju status proizvoda s preferen
cijalnim podrijetlom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
Dodatak VII. Protokolu 1. – Potvrda o informacijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
Dodatak VIII. Protokolu 1. – Obrazac prijave za odstupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
Dodatak IX. Protokolu 1. – Popis obrada ili prerada kojima proizvod nastao obradom ili preradom tekstilnih materijala podrijetlom iz država u razvoju navedenih u članku 6. stavku 11. ovog Protokola
stječe svojstva proizvoda s podrijetlom iz država aKP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
Dodatak X. Protokolu 1. – Tekstilni proizvodi izuzeti iz postupka kumulacije sa pojedinim državama u
razvoju navedenima u članku 6. stavku 11. ovog Protokola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
Dodatak XI. Protokolu 1. – Proizvodi na koje se odredbe o kumulaciji s Južnom afrikom navedene u članku
6. stavku 3. primjenjuju 3 godine nakon početka privremene primjene Sporazuma o trgovini,
razvoju i suradnji između Europske zajednice i Južnoafričke Republike . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
Dodatak XII. Protokolu 1. – Proizvodi na koje se odredbe o kumulaciji s Južnom afrikom iz članka 6. stavka
3. primjenjuju 6 godina nakon početka privremene primjene Sporazuma o trgovini, razvoju i
suradnji između Europske zajednice i Južnoafričke Republike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
Dodatak XIII. Protokolu 1. – Proizvodi na koje se ne primjenjuje članak 6. stavak 3. . . . . . . . . . . . . . . . 245
Dodatak XIV. Protokolu 1. – Ribarstveni proizvodi na koje se privremeno ne primjenjuje članak 6. stavak 3. 262 Dodatak XV. Protokolu 1. – Zajednička izjava o kumulaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
PROTOKOL 2. O PROVEDBI ČLaNKa 9. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267
PROTOKOL 3. KOJI SaDRŽI TEKST PROTOKOLa 3. O ŠEĆERU IZ DRŽaVa aKP-a . . . . . . . . . . . . . . . . 268
Dodatak Protokolu 3. – Izjave o Protokolu 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
Dodatak Protokolu 3. – Razmjena pisama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
PROTOKOL 4. O GOVEDINI I TELETINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276
PROTOKOL 5. – DRUGI PROTOKOL O BaNaNaMa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 277
DODATAK VI.: POPIS NAJMANJE RAZVIJENIH DRŽAVA AKP-a, DRŽAVA AKP-a BEZ IZLAZA NA
MORE I OTOČNIH DRŽAVA AKP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278
PROTOKOLI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
PROTOKOL 1. O TROŠKOVIMa POSLOVaNJa ZaJEDNIČKIH INSTITUCIJa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
PROTOKOL 2. O POVLaSTICaMa I IMUNITETIMa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
Poglavlje 1.: Osobe koje sudjeluju u radu u vezi sa Sporazumom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
Poglavlje 2.: Dobra, sredstva i imovina Vijeća ministara država aKP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
Poglavlje 3.: Službene komunikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
Poglavlje 4.: Osoblje Tajništva država aKP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
Poglavlje 5.: Izaslanstva Komisije u državama aKP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
Poglavlje 6.: Opće odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284
PROTOKOL 3. O JUŽNOJ aFRICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
DODATAK I.
FINANCIJSKI PROTOKOL
1. Za potrebe ovog Sporazuma i za razdoblje od pet godina koje počinje 1. ožujka 2000., ukupni iznos financijske pomoći Zajednice državama aKP-a iznosi 15 200 milijuna EUR.
2. Financijska pomoć Zajednice iznosi do 13 500 milijuna EUR iz 9. Europskog fonda za razvoj (EDF).
3. 9. EDF raspoređuje se između instrumenata suradnje kako slijedi:
(a) 10 000 milijuna eura u obliku subvencija rezervirano je za omotnicu za potporu dugoročnom razvoju. Ta se omotnica koristi za financiranje indikativnih nacionalnih programa u skladu s člancima 1. do. 5. Dodatka IV. o
„Provedbi i upravljanju postupcima” ovom Sporazumu. Iz koverte za potporu dugoročnom razvoju:
i. 90 milijuna eura rezervirano je za financiranje proračuna Centra za razvoj poduzetništva (CDE);
ii. 70 milijuna eura rezervirano je za financiranje proračuna Centra za razvoj poljoprivrede (CTa); te
iii. iznos koji ne premašuje 4 milijuna eura rezerviran je za svrhe iz članka 17. ovog Sporazuma (Zajednička parlamentarna skupština).
(b) 1 300 milijuna eura u obliku subvencija rezervirano je za financiranje potpore regionalnoj suradnji i integraciji država aKP-a u skladu s člancima 6. do 14. Dodatka IV. o „Provedbi i upravljanju postupcima” ovog Sporazuma.
(c) 2 200 milijuna eura doznačuje se za financiranje instrumenta pomoći ulaganju u skladu s uvjetima utvrđenima u Dodatku II. o „Uvjetima financiranja” ovog Sporazuma ne dovodeći u pitanje financiranje subvenciranja kamatnih stopa iz članaka 2. do 4. Dodatka II. ovog Sporazuma koje se financiraju iz izvora spomenutih u stavku 3., točki (a) ovog Dodatka.
4. Europska investicijska banka osigurava iznos do 1 700 milijuna eura u obliku zajmova iz svojih vlastitih izvora. Ta se sredstva odobravaju za svrhe utvrđene Dodatkom II. o „Uvjetima financiranja” ovom Sporazumu u skladu s uvjetima iz svojih statuta i relevantnim odredbama uvjeta za financiranje ulaganja kao što je utvrđeno gore spomenutim Dodatkom. Banka iz sredstava kojima raspolaže može pridonijeti financiranju regionalnih projekata i programa.
5. Bilo koje bilance preostale iz prijašnjih EDF-ova na dan stupanja na snagu ovog Financijskog protokola, kao i bilo koja sredstva kasnije povučena iz tekućih projekata u okviru tih Fondova, prenašaju se u 9. EDF te se koriste u skladu s uvjetima utvrđenima ovim Sporazumom. Bilo koja sredstva prenesena na taj način u 9. EDF, a koja su prije bila doznačena indikativnom programu države ili regije aKP-a ostaju doznačena toj državi ili regiji. Cjelokupni iznos ovog Financijskog protokola, zajedno s prenesenim bilancama iz prijašnjih EDF-ova, pokrivat će razdoblje od 2000. do 2007.
6. Banka upravlja zajmovima dodijeljenima iz vlastitih sredstava, kao i aktivnostima koje se financiraju sredstvima instrumenta pomoći ulaganju. Svim drugim financijskim izvorima iz ovog Sporazuma upravlja Komisija.
7. Prije isteka ovog Financijskog protokola, stranke procjenjuju stupanj ostvarenja preuzetih obveza i isplata. Ta ocjena čini temelj za ponovnu procjenu cjelokupnog iznosa sredstava, kao i za procjenu potrebe za novima sredstvima potpore financijskoj suradnji u okviru ovog Sporazuma.
8. U slučaju da se sredstva predviđena bilo kojim instrumentom Sporazuma iscrpe prije isteka ovog Financijskog protokola, zajedničko Vijeće ministara država aKP-a i EU-a poduzima odgovarajuće mjere.
DODATAK II.
UVJETI FINANCIRANJA
POGLaVLJE 1.
FINANCIRANJE ULAGANJA
Članak 1.
Uvjeti financiranja u vezi s aktivnostima instrumenta pomoći ulaganju, zajmovima Europske investicijske banke (Banka) iz vlastitih sredstava te posebnih djelovanja oni su koji su utvrđeni u ovo poglavlju. Ta se sredstva mogu, bilo neposredno, bilo posredno, preko pogodnih investicijskih fondova i/ili financij skih posrednika usmjeriti poduzetnicima koji ispunjavaju uvjete za to.
Članak 2.
Sredstva instrumenta pomoći ulaganju
1. Sredstva instrumenta pomoći ulaganju mogu se, među ostalim, koristiti za:
(a) pružanje rizičnog kapitala u obliku:
i. sudjelovanja u kapitalu poduzeća država aKP-a, uklju čujući financijske institucije;
(a) uvjetnih zajmova, čija je otplata i/ili trajanje povezano s ispunjavanjem određenih uvjeta u pogledu uspješnosti projekta; u konkretnom slučaju uvjetnih zajmova za studije prije ulaganja ili ostalu tehničku pomoć vezanu uz projekt, otplata može biti otpisana, ako se ulaganje ne izvrši;
(b) xxxxxxx s udjelom, čija je otplata i/ili trajanje povezano s financijskom dobiti projekta; i
(c) podređenih zajmova, koji se otplaćuju tek nakon što su podmirena ostala potraživanja.
4. Naknada za svaku aktivnost određuje se po odobrenju zajma. Međutim:
(a) u slučaju uvjetnih zajmova ili zajmova s udjelom, plaćanje se obično sastoji od fiksne kamatne stope ne više od 3 % i varijabilne komponente vezane uz uspješnost projekta; a
(b) u slučaju podređenih zajmova, kamatna stopa vezana je uz tržište.
5. Cijene jamstava određuju se tako da odražavaju osigurani rizik i posebna svojstva aktivnosti.
6. Kamatna stopa običnih zajmova sastoji se od referentne stope koju Banka primjenjuje na usporedive zajmove s istim
ii. pomoći kvazi kapitalom poduzećima država uključujući financijske institucije; i
aKP-a,
uvjetima vezanima uz razdoblja počeka i otplate te iznos porasta koje određuje Banka.
7. Obični zajmovi mogu se odobriti pod koncesijskim uvje
iii. jamstava i ostalih povećanja ponude zajmova koji mogu biti korišteni za pokrivanje političkih i ostalih rizika vezanih uz ulaganja, stranim i lokalnim ulaga čima ili zajmodavcima.
(b) pružanje običnih zajmova.
2. Sudjelovanje u kapitalu obično se odnosi na manjinske udjele kojima se ne stječe kontrola, a plaćaju se na temelju uspješnosti pojedinačnog projekta.
3. Pomoć u obliku kvazi kapitala može se sastojati od predujmova dioničara, zamjenjivih obveznica, uvjetnih i podre đenih zajmova te konzorcijskih zajmova ili od bilo kojeg sličnog oblika pomoći. Ta se pomoć može sastojati posebno od:
tima u sljedećim slučajevima:
(a) za infrastrukturne projekte u najmanje razvijenim drža vama ili u državama u poslijeratnom razdoblju koji pred stavljaju preduvjet za razvoj privatnog sektora. U takvim slučajevima, kamatna stopa zajma smanjit će se za 3 %; te
(b) za projekte koji uključuju aktivnosti restrukturiranja u okviru privatizacije ili za projekte od značajne i jasno vidljive koristi za društvo i okoliš. U takvim slučajevima, zajmovi mogu biti odobreni sa subvencijom za kamatu o čijoj se visini i obliku odlučuje u odnosu na pojedina svoj stva projekta. Međutim, subvencija za kamatu nije viša od 3 %.
Konačna kamatna stopa u bilo kojem slučaju ne može biti niža od 50 % referentne stope.
8. Sredstva osigurana za te povoljnosti na raspolaganje stavlja instrument pomoći ulaganju, a ne premašuju 5 % cjelo kupnog iznosa kojeg iz svojih vlastitih izvora za financiranje ulaganja doznačuju instrument pomoći ulaganju i Banka.
9. Kamatne olakšice mogu se kapitalizirati ili se mogu kori stiti u obliku subvencija za potporu tehničkoj pomoći vezanoj uz projekt, posebno za financijske institucije u državama aKP-a.
Članak 3.
Aktivnosti koje su vezane uz instrument pomoći ulaganju
1. Instrument pomoći ulaganju djeluje u svim sektorima gospodarstva i podupire ulaganja u privatne i javne subjekte koji posluju u trgovačkom duhu, uključujući gospodarsku i tehnološku infrastrukturu koja ostvaruje prihod, a neophodna je za privatni sektor. Instrumentom:
(a) se upravlja kao obnovljivim fondom i teži financijskoj održivosti. Djeluje pod tržišnim uvjetima te izbjegava naru šavanje lokalnih tržišta i premještanje privatnih izvora kapitala; a
(b) nastoji imati katalizatorski učinak poticanjem mobilizacije dugoročnih lokalnih izvora i privlačenjem stranih privatnih ulagača i zajmodavaca za projekte u državama aKP-a.
2. Po isteku Financijskog protokola, a u nedostatku konkretne odluke Vijeća ministara, kumulativni neto povrati u instrument pomoći ulaganju prenose se u idući Protokol.
Članak 4.
Zajmovi iz vlastitih sredstava Banke
1. Banka:
ako je to potrebno, uzima u obzir prirodu projekata i programa te djeluje u skladu s ciljevima ovog Sporazuma, u okviru postupaka utvrđenih njegovim statutom.
2. Zajmovi iz vlastitih sredstava Banke dodjeljuju se pod sljedećim uvjetima:
(a) referentna je kamatna stopa ona koju Banka primjenjuje za zajam s istim uvjetima u pogledu valute i razdoblja otplate na dan potpisivanja ugovora ili na dan isplate;
(b) međutim:
i. u načelu, projektima javnog sektora odobrava se subvencija kamatne stope od 3 %;
ii. projektima javnog sektora koji spadaju u kategorije određene člankom 2. stavkom 7., točkom (b), odobrava se kamatna subvencija prema uvjetima utvr đenima člankom 2. stavkom 7., točkom (b).
Konačna kamatna stopa ni u kojem slučaju ne može biti niža od 50 % referentne stope;
(c) iznos subvencije kamatne stope, koje se vrijednost obraču nava u vrijeme isplate zajma, isplaćivati će se iz sredstava za kamatnu subvenciju instrumenta pomoći ulaganju, kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 8. i člankom 2. stavkom 9., i neposredno se plaćati Banci; a
(d) razdoblje otplate zajmova dodijeljenih od strane Banke iz vlastitih sredstava određuje se na osnovi gospodarskih i financijskih posebnosti projekta, no ne smije prelaziti 25 godina. Ti zajmovi obično sadrže razdoblje počeka koje se utvrđuje s obzirom na razdoblje gradnje projekta.
3. Kod ulaganja u javna trgovačka društva koja Banka
financira iz vlastitih sredstava, od predmetne države aKP-a
(a) preko sredstava kojima upravlja, doprinosi gospodarskom i industrijskom razvoju država aKP-a na nacionalnoj i regio nalnoj osnovi pa radi toga prioritet pri financiranju imaju projekti i programi ili druga ulaganja koja teže promicanju privatnog sektora u svim gospodarskim sektorima;
(b) uspostavlja tijesnu suradnju s nacionalnim i regionalnim razvojnim bankama te sa bankarskim i financijskim insti tucijama država aKP-a i EU-a; te
(c) se u suradnji s predmetnom državom aKP-a prilagođava dogovorima i postupcima za provedbu suradnje u financi ranju razvoja, kao što je utvrđeno ovim Sporazumom, te
traže se konkretna jamstva vezana uz projekt ili obvezujuća obećanja.
Članak 5.
Uvjeti koji se odnose na tečajni rizik
Radi smanjivanja učinaka fluktuacije tečaja, problemi tečajnog rizika rješavaju se na sljedeći način:
(a) u slučaju sudjelovanja u kapitalu kojemu je svrha osnažiti vlastita sredstva poduzeća, tečajni rizik u pravilu snosi instrument pomoći ulaganju;
(b) u slučaju financiranja rizičnog kapitala za mala i srednja poduzeća (MSP), tečajni rizik u pravilu dijele Zajednica, s jedne strane, i ostale uključene stranke, s druge strane. U prosjeku se tečajni rizik dijeli podjednako; i
(c) tamo gdje je to izvedivo i prikladno, posebno u zemljama koje karakterizira makroekonomska i financijska stabilnost, instrument će nastojati odobriti zajmove u valutama država aKP-a i time preuzeti tečajni rizik.
Članak 6.
Uvjeti za prijenos strane valute
(c) jačanje sposobnosti u svrhu jačanja i omogućavanja učin kovitog sudjelovanja privatnog sektora u razvoju društva i gospodarstva.
2. Nakon potpisa ovog Sporazuma i na prijedlog Odbora aKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja, Vijeće mini stara država aKP-a i EU-a odlučuje o načinima i iznosu sred stava doznačenih iz koverte za dugoročni razvoj u svrhu posti zanja tih ciljeva.
POGLaVLJE 3.
FINANCIRANJE U SLUČAJU KRATKOTRAJNIH FLUKTUACIJA U
Predmetne države
aKP-a,
s obzirom na aktivnosti iz ovog
PRIHODIMA OD IZVOZA
Sporazuma glede kojih su dale svoje pismeno odobrenje u okviru ovog Sporazuma:
(a) odobravaju izuzeće od svih nacionalnih ili lokalnih carina, poreznih davanja na kamatu, proviziju i amortizaciju zajmova koje treba platiti u skladu sa zakonom ili zako nima predmetne države ili država aKP-a;
(b) užitnicima na raspolaganje stavljaju valutu potrebnu za plaćanje kamate, provizije i amortizacije zajmova koje treba platiti u odnosu na ugovore o financiranju odobrene za provedbu projekata i programa na njihovim podru čjima; i
(c) Banci na raspolaganje stavljaju stranu valutu potrebnu za prijenos svih iznosa koje od nje primi u nacionalnoj valuti prema tečaju koji se primjenjuje na dan prijenosa između eura ili ostalih valuta prijenosa i nacionalne valute. To uključuje sve oblike naplata kao što su, među ostalim, kamata, dividende, provizije i naknade, kao i amortizacija zajmova te prihodi od prodaje dionica koje treba platiti u odnosu na ugovore o financiranju odobrene za provedbu projekata i programa na njihovim područjima.
POGLaVLJE 2.
POSEBNE AKTIVNOSTI
Članak 7.
1. U okviru suradnje dodjeljuju se subvencije za:
(a) gradnju stanova ljudima s niskim primanjima u svrhu promicanja dugoročnog razvoja u sektoru stanogradnje, uključujući mogućnost sekundarne hipoteke;
(b) mikrofinanciranje u svrhu MSP-a i mikro poduzećâ; te
Članak 8.
1. Stranke priznaju da gubici u prihodima od izvoza kao rezultat kratkotrajnih fluktuacija mogu ugroziti financiranje razvoja i provedbu mikroekonomskih i sektorskih politika. Stoga je stupanj ovisnosti gospodarstva neke države aKP-a o izvozu roba, posebno poljoprivrednih i rudarskih proizvoda, kriterij za dodjeljivanje sredstava za dugoročni razvoj.
2. Kako bi se ublažili razni učinci nestabilnosti prihoda od izvoza i zaštitio program razvoja ugrožen padom prihoda, na osnovi članaka 9. i 10., može se iz planiranih sredstava mobi lizirati dodatna financijska potpora za dugoročni razvoj države.
Članak 9.
Kriteriji podobnosti
1. Podobnost za dodatna sredstva stječe se:
(a) 10 %-tnim gubitkom (2 % u slučaju najmanje razvijenih država) u prihodima od izvoza roba u usporedbi s arit metičkim prosjekom zarade u prve tri godine od prvih četiriju godina prije godine primjene;
ili
10 %-tnim gubitkom (2 % u slučaju najmanje razvijenih država) u prihodima od izvoza ukupnog broja poljopri vrednih ili rudarskih proizvoda u usporedbi s aritmetičkim prosjekom zarade u prve tri godine od prvih četiriju godina prije godine primjene za države gdje prihodi od izvoza poljoprivrednih ili rudarskih proizvoda čine više od 40 % ukupnih prihoda od izvoza robe; i
(b) 10 %-tnim pogoršanjem u javnom deficitu planiranom za dotičnu godinu ili predviđenim za iduću godinu.
2. Pravo na dodatnu potporu ograničeno je na četiri uzastopne godine.
3. Dodatna sredstva iskazuju se u javnim obračunima pred metne države. Koriste se u skladu s programskim pravilima i načinima, uključujući konkretne odredbe Dodatka IV. o „Pro vedbi i upravljanju postupcima”, na osnovi sporazuma unaprijed sastavljenih između Zajednice i predmetne države aKP-a u godini poslije primjene. Suglasnošću obiju Stranaka sredstva se mogu koristiti za financiranje programa uključenih u nacionalni proračun. Međutim, dio dodatnih sredstava može se također odvojiti za posebne sektore.
Članak 10.
Predujmovi
Sustav raspoređivanja dodatnih sredstava omogućava da preduj movi pokrivaju bilo koja odlaganja u stjecanju pročišćenih trgo vinskih statistika i osigurava da se dotična sredstava mogu uključiti u proračun za godinu poslije godine primjene. Preduj movi se mobiliziraju na osnovi privremene izvozne statistike koju sastavlja vlada i prije službene, konačne, pročišćene stati stike je podnosi Komisiji. Najviši mogući iznos predujma može biti 80 % procijenjenog iznosa dodatnih sredstava za godinu primjene. Iznose mobilizirane na taj način Komisija i vlada sporazumno prilagođuju u svjetlu konačne pročišćene izvozne statistike i konačne visine javnog deficita.
Članak 11.
Odredbe iz ovog poglavlja preispituju se najkasnije nakon dvije godine djelovanja te nakon toga na zahtjev bilo koje Xxxxxxx.
POGLaVLJE 4.
OSTALE ODREDBE
Članak 12.
Tekuća plaćanja i kretanje kapitala
1. Ne dovodeći u pitanje stavak 3. u nastavku, stranke se obvezuju ne određivati nikakva ograničenja u pogledu plaćanja u slobodno konvertibilnoj valuti, na tekući račun bilance
2. S obzirom na transakcije na računu kapitalnih transakcija u bilanci plaćanja, stranke se obvezuju ne nametati nikakva ograničenja na slobodno kretanje kapitala koji je povezan s neposrednim ulaganjima od strane trgovačkih društava ustanov ljenih u skladu s propisima države domaćina i ulaganjima u skladu s ovim Sporazumom te s likvidacijom ili povratom tih ulaganja i bilo kakvom dobiti koja proistječe iz njih.
3. Kada jedna ili više država aKP-a ili jedna ili više država članica Zajednice ima ozbiljne poteškoće u bilanci plaćanja, ili joj ista prijeti, država aKP-a, država članica ili Zajednica može, u skladu s uvjetima na temelju GaTT-a, GaTS-a te članka VIII. i
XIV. Statuta Međunarodnog monetarnog fonda, uvesti ograni čenja na tekuće transakcije koja imaju ograničeno trajanje i ne smiju prekoračiti ono što je potrebno kako bi se popravilo stanje bilance plaćanja. Stranka koja poduzima mjere smjesta obavještava druge Stranke te im u najkraćem mogućem roku podnosi raspored za ukidanje tih mjera.
Članak 13.
Kvalificiranost i tretman poslovnih subjekata
Što se tiče postupaka koji se mogu primijeniti u vezi s uspo stavljenjem i pružanjem usluga, u postupanju države aKP-a, s jedne strane, i države članice, s druge strane, prema državlja nima i trgovačkim društvima ili poduzećima iz država aKP-a, odnosno iz država članica neće biti nikakve diskriminacije. Međutim, ukoliko za neku djelatnost država aKP-a ili država članica nije u mogućnosti pružiti takav tretman, država aKP-a ili država članica nije obvezna u vezi s tom djelatnosti na takav način postupati s državljanima i trgovačkim društvima ili podu zećima predmetne države.
Članak 14.
Definicija „trgovačkih društava i poduzeća”
1. Za potrebe ovog Sporazuma, „trgovačka društva države članice ili države aKP-a” znače trgovačka društva ili poduzeća osnovana u skladu s odredbama građanskog ili trgovačkog prava, uključujući poduzeća, bilo javna ili neka drukčija, zadruge i ostale pravne osobe i partnerstva za koje je mjero davno javno ili privatno pravo, osim onih koja ne ostvaruju dobit, osnovanih u skladu s propisima države članice ili
plaćanja između osoba s prebivalištem u Zajednici i državama
države
aKP-a,
a čije se sjedište, središnja uprava ili glavna
aKP-a. mjesto poslovanja nalazi u državi članici ili državi aKP-a.
2. Međutim, trgovačko društvo ili poduzeće koja ima samo sjedište u državi članici ili državi aKP-a mora se baviti djelat nošću koja je učinkovito i neprestano povezana s gospodar stvom te države članice ili države aKP-a.
POGLaVLJE 5.
SPORAZUMI O ZAŠTITI ULAGANJA
Članak 15.
1. U provedbi odredaba članka 78. ovog Sporazuma, stranke vode računa o sljedećim načelima:
(a) država ugovornica može po potrebi zatražiti pregovore o sporazumu o promicanju i zaštiti ulaganja s drugom državom ugovornicom;
(b) države koje sudjeluju u takvim sporazumima ne diskrimi niraju ugovorne države ovog Sporazuma ili bilo koju drugu u odnosu na treće zemlje kada započinju pregovore o zaključivanju, primjeni i tumačenju dvostranih ili više stranih sporazuma za promicanje i zaštitu ulaganja;
(c) države ugovornice imaju pravo zatražiti promjenu ili prila godbu gore spomenutog nediskriminacijskog postupanja kada tako iziskuju međunarodne obveze ili izmijenjene okolnosti;
(d) primjena gore spomenutih načela nema značenje i ne može u praksi narušavati suverenitet bilo koje ugovorne stranke Sporazuma; te
(e) odnos između datuma stupanja na snagu bilo kojeg sklo pljenog sporazuma, odredbi za rješavanje sporova i datuma
predmetnih ulaganja bit će izložen u tom sporazumu, pri čemu će se voditi računa o gore izloženim odredbama. Ugovorne stranke potvrđuju da se retroaktivnost ne primjenjuje kao opće načelo, osim ako države ugovornice ne odrede drugačije.
2. Kako bi se olakšalo zaključivanje dvostranih sporazuma o promicanju i zaštiti ulaganja, ugovorne stranke suglasne su proučiti glavne klauzule oglednog sporazuma o zaštiti. Studija, koja će se oslanjati na odredbe postojećih dvostranih sporazuma između država ugovornih stranaka, posebnu će pažnju posvetiti sljedećim pitanjima:
(a) pravnim jamstvima za osiguravanje pravednog i jednakog tretmana i zaštitu stranih ulagača;
(b) klauzuli o najpovlaštenijem ulagaču;
(c) zaštiti u slučaju izvlaštenja i nacionalizacije;
(d) prijenosu kapitala i dobitaka;
(e) međunarodnoj arbitraži u slučaju sporova između ulagača i države domaćina.
3. Stranke su suglasne proučiti kapacitet sustava jamstava kako bi pozitivno odgovorile na konkretne potrebe malih i srednjih poduzetća za osiguranje njihovih ulaganja u državama aKP-a. Rad na gore spomenutim studijama počinje što je prije moguće nakon potpisivanja Sporazuma. Rezultati tih studija se nakon završetka podnose Odboru aKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja, koji ih razmatra i pokreće odgovarajuće radnje.
DODATAK III.
INSTITUCIONALNA POTPORA – CDE I CTA
Članak 1.
Suradnja podupire institucionalne mehanizme koji pružaju pomoć trgovačkim društvima i poduzećima te promiču razvoj poljoprivrede i sela. U tom kontekstu, suradnja pomaže:
(a) jačanju i povećanju uloge Centra za razvoj poduzetništva (CDE) kako bi se javnom sektoru država aKP-a pružila potrebna potpora u promicanju djelatnosti za razvoj privatnog sektora; i
(b) jačanju i učvršćivanju uloge Centra za razvoj poljoprivrede u razvoju sposobnosti institucija država aKP-a, posebno upravljanja informacijama, kako bi se poboljšao pristup tehnologijama za povećanje poljoprivredne proizvodnje, komercijalizaciju, prehrambenu sigurnost i ruralni razvoj.
Članak 2.
CDE
(d) pruža potporu inicijativama koje doprinose razvoju i prije nosu tehnologija, znanja i vještina te najboljih praksi na sve aspekte poslovanja.
3. CDE također:
(a) obavještava privatni sektor iz država aKP-a o odredbama Sporazuma;
(b) širi informacije unutar lokalnog privatnog sektora u drža vama aKP-a o kakvoći proizvoda i standardima potreb nima na vanjskim tržištima; i
(c) pruža informacije europskim trgovačkim društvima i orga nizacijama iz privatnog sektora o mogućnostima i nači nima poslovanja u državama aKP-a.
4. CDE pruža potporu poduzećima preko kvalificiranih i sposobnih nacionalnih i/ili regionalnih posrednika koji pružaju usluge.
5. aktivnosti CDE-a temelje se na konceptu usklađenosti,
1. CDE podupire provedbu strategija za razvoj privatnog sektora u državama aKP-a pružanjem nefinancijskih usluga trgovačkim društvima i poduzećima iz država aKP-a te pruža njem potpore zajedničkim inicijativama gospodarskih subjekata iz Zajednice i država aKP-a.
2. CDE teži pomaganju privatnim poduzećima iz država aKP-a da postanu konkurentnija u svim sektorima gospodar stva. Posebno:
(a) omogućava i promiče poslovnu suradnju i partnerstva između poduzećâ iz država aKP-a i EU-a;
(b) pomaže pri razvoju usluga za potporu poslovanju kroz potporu izgradnje kapaciteta organizacija u vlasništvu privatnog sektora ili potporu pružateljima usluga tehničke, stručne, upravljačke, trgovačke i obrazovne potpore;
(c) pruža pomoć aktivnostima za promicanje ulaganja, kao što su organizacije za promicanje ulaganja, organiziranje predavanja o ulaganju, programi izobrazbe, radionice o pripremi strategija te misije za praćenje promicanja ulaga nja; i
sukladnosti i dodane vrijednosti u odnosu na bilo koje inicija tive za razvoj privatnog sektora od strane javnih ili privatnih subjekata. CDE je selektivan u prihvaćanju svojih zadaća.
6. Odbor veleposlanika nadzorno je tijelo Centra. Nakon potpisivanja ovog Sporazuma:
(a) utvrđuje statut i poslovnik Centra, uključujući njegova nadzorna tijela;
(b) utvrđuje statut koji se odnosi na osoblje te propise u vezi s financijama i osobljem;
(c) nadzire rad tijela Centra; i
(d) utvrđuje pravilnik o djelovanju i postupcima za donošenje proračuna Centra.
7. Odbor veleposlanika imenuje članove tijelâ Centra u skladu s postupcima i kriterijima koje Centar sam odredi.
8. Proračun Centra financira se u skladu s pravilima utvr đenima ovim Sporazumom u odnosu na suradnju u financiranju razvoja.
Članak 3.
CTA
1. Zadatak CTa-a jačanje je politike i razvoja kapaciteta insti tucija te sposobnosti za upravljanje informacijama i komunika cijama organizacija za razvoj poljoprivrede i sela iz država aKP-
a. Takvim organizacijama pomaže u oblikovanju i provedbi politikâ i programa za smanjenje siromaštva, promicanje održive prehrambene sigurnosti i očuvanje baze prirodnih izvora te na taj način doprinosi jačanju samostalnosti u poljo privrednom i ruralnom razvoju država aKP-a.
2. CTa:
(a) razvija i pruža usluge informiranja te osigurava lakši pristup istraživanjima, izobrazbi i inovacijama u području poljoprivrednog i ruralnog razvoja i širenja, u svrhu poljo privrednog i ruralnog razvoja; te
(b) razvija i jača sposobnosti država aKP-a kako bi:
i. poboljšao oblikovanje i upravljanje politikama i stra tegijama poljoprivrednog i ruralnog razvoja na nacio nalnoj i regionalnoj razini, uključujući poboljšanu sposobnost za skupljanje podataka te istraživanje, analizu i oblikovanje politike;
ii. poboljšao upravljanje informacijama i komunikaci jama, posebno unutar nacionalne poljoprivredne stra tegije;
iii. promicao učinkovito upravljanje informacijama i komunikacijama (UIK) za praćenje realizacije unutar institucija, kao i konzorcije s regionalnim i među narodnim partnerima;
iv. promicao decentralizirani UIK na lokalnoj i nacio nalnoj razini;
v. jačao inicijative putem regionalne suradnje; te
vi. razvio pristupe za procjenu utjecaj politike na razvoj poljoprivrede i sela.
3. Centar podupire regionalne inicijative i mreže te postupno dijeli programe za jačanje sposobnosti s odgovarajućim organi zacijama iz država aKP-a. U tu svrhu, Centar podupre decen tralizirane mreže regionalnog informiranja. Takve se mreže izgrađuju postupno i učinkovito.
4. Odbor veleposlanika nadzorno je tijelo Centra. Nakon potpisivanja ovog Sporazuma:
(a) utvrđuje statut i poslovnik Centra, uključujući njegova nadzorna tijela;
(b) utvrđuje statut koji se odnosi na osoblje te propise u vezi s financijama i osobljem;
(c) nadzire rad tijela Centra; i
(d) utvrđuje pravilnik o djelovanju i postupcima za donošenje proračuna Centra.
5. Odbor veleposlanika imenuje članove tijelâ Centra u skladu s postupcima i kriterijima koje Centar sam odredi.
6. Proračun Centra financira se u skladu s pravilima utvr đenima ovim Sporazumom u odnosu na suradnju u financiranju razvoja.
DODATAK IV.
PROVEDBA I UPRAVLJANJE POSTUPCIMA
POGLaVLJE 1.
PROGRAMIRANJE (NACIONALNO)
Članak 1.
aktivnosti koje se financiraju potporama u okviru ovog Sporazuma planiraju se na početku razdoblja za koje vrijedi Financijski protokol. Planiranje u tu svrhu znači:
(a) pripremu i razvoj strategije potpore države (SPD) na temelju na vlastitih srednjoročnih ciljeva i strategija razvoja te države;
(b) da Zajednica daje jasnu naznaku o indikativnoj planiranoj doznaci financijskih sredstava od koje država ima koristi tijekom petogo dišnjeg razdoblja, kao i bilo koje ostale relevantne informacije;
(c) pripremu i donošenje indikativnog programa za provedbu SPD-a; i
(d) postupak revizije SPD-a, indikativnog programa i količine njemu doznačenih sredstava.
Članak 2.
Strategija potpore države
SPD pripremaju predmetna država aKP-a i EU nakon konzultacija sa širokim krugom nositelja razvojnog procesa, pri čemu se koriste isku stvom i najboljim praksama. Svaki SPD prilagođen je potrebama i odgovara posebnim okolnostima u svakoj državi aKP-a. SPD je instru ment za određivanje prioriteta aktivnosti te za uspostavu lokalnog vlasništva nad programima suradnje. Bilo koje odstupanje između analize države i analize Zajednice bit će zabilježeno. SPD uključuje sljedeće standardne elemente:
(a) analizu političkog, gospodarskog i društvenog konteksta države, ograničenja, sposobnosti i izgleda, uključujući procjenu temeljnih potreba, kao što su prihod po glavi stanovnika, broj stanovnika, socijalni pokazatelji te ranjivost;
(b) detaljni nacrt srednjoročne strategije razvoja države, jasno defini rane prioritete i očekivane financijske potrebe;
(c) nacrt relevantnih planova i radnji ostalih donatora prisutnih u državi, posebno uključujući one iz država članica EU u njihovom svojstvu dvostranih donatora;
(d) strategije odgovora u kojima se detaljno navode konkretni dopri nosi koje EU može pružiti. One se, koliko god je to moguće, nadopunjuju s aktivnostima koje financira sama država aKP-a ili drugi donatori prisutni u državi; i
(e) definiciju prirode i opsega mehanizama potpore koji su najprimje reniji za primjenu u provedbi gornjih strategija.
Članak 3.
Dodjela sredstava
1. Dodjela sredstava temelji se na potrebama i rezultatima, kao što je utvrđeno ovim Sporazumom. U tom kontekstu:
(a) potrebe se procjenjuju na temelju kriterija koji se tiču dohotka po glavi stanovnika, broja stanovnika, socijalnih pokazatelja, razine zaduženosti, gubitaka u prihodima od izvoza i ovisnosti o priho dima od izvoza, posebno iz sektora poljoprivrede i rudarstva. Poseban se tretman pruža najmanje razvijenim državama aKP-a te se u obzir uzima ranjivost otočnih država i država bez izlaza na more. Povrh toga, vodi se računa o poteškoćama u državama poslije sukoba; a
(b) rezultati se procjenjuju na objektivan i transparentan način na osnovi sljedećih parametara: napretku u provedbi institucionalnih reformi, rezultatima države u korištenju sredstava, učinkovitoj provedbi tekućih aktivnosti, ublažavanju ili smanjenju siromaštva, održivim razvojnim mjerama te uspješnosti makroekonomskih i sektorskih politika.
2. Dodijeljena sredstva sadrže dva elementa:
(a) sredstva dodijeljena za makroekonomsku potporu te sektorske politike, programe i projekte za potporu glavnim i sporednim područjima pomoći Zajednice; i
(b) sredstva dodijeljena za pokriće nepredviđenih potreba, kao što je hitna pomoć gdje se takva pomoć ne može financirati iz proračuna EU-a, doprinosa međunarodno usuglašenih inicijativa za smanjenje duga i potpore za ublažavanje različitih učinaka nestabilnosti u prihodima od izvoza.
3. Ovaj indikativni iznos omogućava dugoročno planiranje pomoći Zajednice predmetnoj državi. Zajedno s neraspoređenom bilancom sred stava dodijeljenih toj državi na temelju prijašnjeg EDF-a te, gdje god je to moguće, proračunskih sredstava Zajednice, te dodjele čine osnovu za pripremu indikativnih programa za predmetnu državu.
4. Brinut će se o onim državama koje, zbog iznimnih okolnosti, nemaju mogućnost normalnog pristupa planiranim sredstvima.
Članak 4.
Priprema i donošenje indikativnog programa
1. Po prijemu gore spomenutih informacija, svaka država aKP-a na osnovi i sukladno razvojnim ciljevima i prioritetima izraženima u SPD-u sastavlja nacrt indikativnog programa te ga podnosi Zajednici. Nacrt indikativnog programa sadrži:
(a) ciljani sektor, sektore ili područja na koja treba usredotočiti potporu;
(b) najprimjerenije mjere i radnje za postizanje ciljeva u ciljanom sektoru, sektorima ili područjima;
(c) sredstva rezervirana za projekte i programe izvan ciljanog(ih) sektora i/ili opširne nacrte takvih aktivnosti, kao i naznačena sred stava koja se raspoređuju za svaki od tih elemenata;
(d) identifikaciju podobnih nedržavnih nositelja i sredstava dodijeljenih nedržavnim nositeljima;
(e) prijedloge regionalnih projekata i programa; te
(f) pričuvu za osiguranje od mogućih potraživanja te za pokrivanje povećanih i nepredvidivih troškova.
2. Nacrt indikativnog programa prema potrebi sadrži sredstva rezer virana za učvršćivanje kadrovskog, materijalnog i institucionalnog kapa citeta država aKP-a za pripremu i provedbu nacionalnih i regionalnih
indikativnih programa te za poboljšanje upravljanja ciklusa projekata javnih ulaganja država aKP-a.
3. Nacrt indikativnog programa predmet je razmjene mišljenja između predmetne države aKP-a i Zajednice. Indikativni program spora zumno donose Zajednica i predmetna država aKP-a. Po donošenju postaje obvezujući za Zajednicu i za tu državu. Taj se indikativni program prilaže SPD-u te povrh toga sadrži:
(a) konkretne i jasno određene aktivnosti, posebno one koje se mogu provesti prije iduće revizije;
(b) raspored za provedbu i reviziju indikativnog programa, uključujući obveze i isplatu sredstava; i
(c) parametre i kriterije za revizije.
4. Zajednica i predmetna država aKP-a poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale završetak procesa planiranja u najkraćem mogućem roku te, osim u iznimnim okolnostima, u roku od dvanaest mjeseci od potpisivanja Financijskog protokola. U tom kontekstu, priprema SPD-a i indikativnog programa mora biti dio trajnog procesa koji završava donošenjem jednog dokumenta.
Članak 5.
Postupak revizije
1. Financijska suradnja između države aKP-a i Zajednice dovoljno je fleksibilna da osigura stalnu usklađenost aktivnosti s ciljevima ovog Sporazuma te da vodi računa o bilo kojim promjenama u stanju gospo darstva, prioritetima i ciljevima predmetne države aKP-a. U xxx xxxxxxx stu, nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje i voditelj izaslanstva:
(a) godišnje provode operativnu reviziju indikativnog programa; te
(b) provode reviziju SPD-a i indikativnog programa na sredini i na kraju razdoblja s obzirom na trenutne potrebe i rezultate.
2. U iznimnim okolnostima spomenutima u odredbama o humani tarnoj i hitnoj pomoći, revizija se može izvršiti na zahtjev bilo koje Stranke.
3. Nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje i voditelj izaslan stva:
(a) poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo pridržavanje odredbi indikativnog programa, uključujući osiguranje pridržavanja rasporeda obveza i isplata dogovorenog u vrijeme planiranja; i
(b) utvrđuju bilo koje uzroke kašnjenja u provedbi te predlažu odgo varajuće mjere za popravljanje stanja.
4. Godišnja operativna revizija indikativnog programa sastoji se od zajedničke procjene provedbe programa, a u obzir se uzimaju rezultati relevantnih radnji nadzora i ocjenjivanja. Ta se revizija obavlja na lokalnoj razini, a konačni joj oblik u roku od 60 dana daju nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje i voditelj izaslanstva. Posebno obuh vaća procjenu:
(a) rezultata postignutih u ciljanom(im) sektoru(ima) u usporedbi s utvrđenim ciljevima, pokazateljima učinka i obvezama preuzetima u okviru sektorske politike;
(b) projekata i programa izvan ciljanog(ih) sektora i/ili u okviru višego dišnjih programa;
(c) korištenja sredstava namijenjenih nedržavnim nositeljima;
(d) učinkovitosti provedbe tekućih aktivnosti i mjere do koje je poštovan raspored obveza i plaćanja; i
(e) produljenje perspektive planiranja za iduće godine.
5. Nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje i voditelj izaslan stva po završetku godišnje revizije podnose izvješće Odboru za suradnju u financiranju razvoja u roku od 30 dana po završetku operativne revizije. Odbor proučava izvješće u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima u okviru Sporazuma.
6. S obzirom na godišnje operativne revizije, nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje i voditelj izaslanstva mogu prilikom revizije na sredini i na kraju razdoblja te u gore spomenutim vremenskim okvi rima, preispitati i prilagoditi SPD:
(a) kada operativne revizije utvrde konkretne probleme; i/ili
(b) s obzirom na promijenjene okolnosti u državi aKP-a.
Takve revizije trebaju biti dovršene u narednom roku 30 dana od zaključivanja revizije na sredini i na kraju razdoblja. Zadnja revizija Financijskog protokola također uključuje prilagodbu za novi financijski protokol glede dodjeljivanja sredstava i pripreme idućeg programa.
7. Po završetku revizije na sredini i na kraju razdoblja, Zajednica može revidirati dodjelu sredstava s obzirom na trenutne potrebe i uspješnost predmetne države aKP-a.
POGLaVLJE 2.
PROGRAMIRANJE I PRIPREMA (REGIONALNO)
Članak 6.
Sudjelovanje
1. Regionalna suradnja obuhvaća aktivnosti koje uključuju i od koje imaju korist:
(a) dvije ili više država aKP-a; i/ili
(b) regionalno tijelo čije su članice najmanje dvije države aKP-a.
2. Regionalna suradnja može također obuhvatiti prekomorske države i područja te najudaljenije regije. Financiranje kako bi se omogućilo sudjelovanje tih područja dodatno je sredstvima dodijeljenima ovim Sporazumom državama aKP-a.
Članak 7.
Regionalni programi
Predmetne države aKP-a odlučuju o definiciji zemljopisnih regija. Regio nalni programi integracije trebaju u najvećoj mogućoj mjeri odgovarati programima postojećih regionalnih organizacija s mandatom za gospo darsku integraciju. U načelu, u slučaju da se članstva nekoliko rele vantnih organizacija preklapaju, regionalni program integracije treba odgovarati skupnom članstvu tih organizacija. U tom kontekstu, Zajed nica će pružiti konkretnu pomoć iz regionalnih programa skupinama država aKP-a koje su predane zaključivanju sporazuma o gospodarskom partnerstvu s EU-om.
Članak 8.
Regionalno planiranje
1. Planiranje se odvija na razini pojedine regije. Planiranje je rezultat razmjene mišljenja između Zajednice i predmetne(ih) regionalne(ih) organizacije(a) s mandatom, te u nedostatku takvog mandata, nacio nalnih dužnosnika nadležnih za ovjeravanje država te regije. Kada je to primjereno, planiranje može uključivati konzultacije s podobnim nedržavnim nositeljima.
2. Planiranje u tu svrhu znači:
(a) pripremu i razvoj strategije potpore regije (SPR) koja se temelji na vlastitim srednjoročnim ciljevima i strategijama razvoja te regije;
(b) jasnu naznaku od strane Zajednice o indikativnoj planiranoj doznaci financijskih sredstava od koje regija ima koristi tijekom petogodišnjeg razdoblja, kao i bilo koje ostale relevantne informa cije;
(c) pripremu i donošenje regionalnog indikativnog programa (RIP) za provedbu SPR-a; i
(d) postupak revizije SPR-a, RIP-a i količine njemu doznačenih sred stava.
3. SPR pripremaju Komisija i regionalna(e) organizacija(e) s mandatom u suradnji s državama aKP-a u regiji o kojoj je riječ. SPR bit će instrument za određivanje prioriteta aktivnosti te za uspostavu lokalnog vlasništva nad poduprijetim programima. SPR uključuje slje deće standardne elemente:
(a) analizu političkog, gospodarskog i društvenog konteksta regije;
(b) procjenu postupka i izgleda za regionalnu gospodarsku integraciju te integraciju u svjetsko gospodarstvo;
(c) nacrt regionalnih strategija i prioriteta te očekivanih financijskih potreba;
(d) nacrt relevantnih aktivnosti drugih vanjskih partnera u regionalnoj suradnji; te
(e) nacrt konkretnih doprinosa EU-a za postizanje ciljeva regionalne suradnje i integracije, dopunjujućih u onoj mjeri u kojoj je to moguće aktivnostima koje financiraju same države aKP-a i ostali vanjski partneri, posebno države članice EU-a.
Članak 9.
Raspodjela sredstava
Početkom razdoblja obuhvaćenog Financijskim protokolom, svaka regija od Zajednica dobiva naznaku količine sredstava koje može koristiti tijekom petogodišnjeg razdoblja. Dodjela indikativnih sredstava temelji se na procjeni potrebe te napretka i izgleda u postupku regionalne suradnje i integracije. Kako bi se postigao odgovarajući opseg i povećala učinkovitost, regionalna i državna sredstva mogu se udružiti za financi ranje regionalnih aktivnosti sa izrazitom državnom sastavnicom.
Članak 10.
Regionalni indikativni programi
1. Na osnovi gore spomenute dodjele, regionalna(e) organizacija(e) s mandatom te, u nedostatku takvog mandata, nacionalni dužnosnici nadležni za ovjeravanje država te regije sastavljaju nacrt regionalnog indikativnog programa. Nacrt programa posebno navodi:
(a) ciljane sektore i teme pomoći Zajednice;
(b) mjere i radnje najprimjerenije za postizanje ciljeva postavljenih za te sektore i teme; i
(c) projekte i programe koji omogućuju postizanje tih ciljeva, u onoj mjeri u kojoj su jasno utvrđeni, kao i naznaku sredstava koja se isplaćuju za svaki od tih elemenata te raspored njihove provedbe.
2. Regionalne indikativne programe zajedničkim sporazumom donose Zajednica i predmetna država aKP-a.
Članak 11.
Postupak revizije
Financijska suradnja između države aKP-a i Zajednice dovoljno je fleksi bilna da osigura stalnu usklađenost aktivnosti s ciljevima ovog Spora zuma te da vodi računa o bilo kojim promjenama u stanju gospodar stva, prioritetima i ciljevima predmetne regije. Revizija regionalnih indi kativnih programa provodi se na sredini i na kraju razdoblja kako bi se indikativni program prilagodio izmijenjenim okolnostima te kako bi se osigurala njihova pravilna provedba. Po završetku revizije na sredini i na kraju razdoblja, Zajednica može revidirati dodjelu sredstava s obzirom na trenutne potrebe i uspješnost.
Članak 12.
Suradnja unutar AKP-a
Na početku razdoblja obuhvaćenog Financijskim protokolom, Zajednica obavještava Vijeće ministara država aKP-a o dijelu sredstava određenih za regionalne aktivnosti odvojenom za aktivnosti od kojih imaju koristi mnoge ili sve države aKP-a. Takve aktivnosti mogu nadilaziti koncept zemljopisnog položaja.
Članak 13.
Zahtjevi za financiranje
1. Zahtjeve za financiranje regionalnih programa podnosi:
(a) regionalno tijelo ili organizacija s mandatom; ili
POGLaVLJE 3.
PROVEDBA PROJEKATA
Članak 15.
Utvrđivanje, priprema i procjena projekta
1. Projekti i programi koje predstavi država aKP-a zajednički se
(b) subregionalno tijelo s mandatom, organizacija ili država aKP-a u predmetnoj regiji u fazi planiranja, pod uvjetom da je ta radnja utvrđena u RIP-u.
2. Zahtjeve za financiranje programa unutar aKP-a podnosi:
(a) najmanje 3 regionalna tijela ili organizacije iz različitih zemljopi snih područja ili nacionalni dužnosnici nadležni za ovjeravanje iz takvih regija; ili
(b) Vijeće ministara aKP-a ili, s konkretnim ovlaštenjem, Odbor vele poslanika aKP-a; ili
(c) međunarodne organizacije čije aktivnosti doprinose ciljevima regio nalne suradnje i integracije, pod uvjetom da to prethodno odobri Odbor veleposlanika država aKP-a.
Članak 14.
Postupci provedbe
1. Regionalne programe provode tijela koja su podnijela zahtjev ili bilo koja za to ovlaštena institucija ili tijelo.
2. Programe unutar Skupine država aKP-a provodi tijelo koje je podnijelo zahtjev ili njihov za to ovlašteni zastupnik. ako ne postoji ovlašteno tijelo za provedbu, te bez zadiranja u ad hoc projekte i programe kojima upravlja Tajništvo država aKP-a, za provedbu aktiv nosti unutar država aKP-a odgovorna je Komisija.
3. Vodeći računa o ciljevima i unutarnjim svojstvima regionalne sura dnje, aktivnosti pokrenute na tom području prema potrebi ravnaju se prema postupcima utvrđenima za suradnju u financiranju razvoja.
procjenjuju. Opće smjernice i kriterije za procjenu projekata i programa razrađuje Odbor aKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja.
2. Dosjei projekata ili programa pripremljeni i predloženi za financi ranje moraju sadržavati sve informacije potrebne za procjenu projekata ili programa, ili, tamo gdje takvi projekti i programi nisu u potpunosti definirani, moraju pružiti opsežan nacrt potreban za njihovu procjenu. Takve dosjee države aKP-a ili neki drugi podobni užitnici službeno šalju Zajednici u skladu s ovim Sporazumom.
3. Pri procjeni projekta i programa vodi se računa o ograničenjima kadrovskih mogućnosti te države i osigurava se strategija koja pogoduje promicanju takvih kadrova. Također se vodi računa o posebnim svoj stvima i ograničenjima svake države aKP-a.
Članak 16.
Prijedlog financiranja i odluka o financiranju
1. Zaključci procjene rezimiraju se u prijedlogu financiranja koje sastavlja Zajednica u uskoj suradnji s predmetnom državom aKP-a. Taj prijedlog financiranja na odobrenje podnosi Komisijino tijelo za odlučivanje.
2. Prijedlog financiranja sadrži prethodni raspored tehničke i financijske provedbe projekta ili programa, uključujući višegodišnje programe i globalno dodijeljena sredstva za aktivnosti malog financij skog opsega, te uređuje trajanje različitih faza provedbe. Prijedlog financiranja:
(a) vodi računa o primjedbama predmetne države ili država aKP-a; i
(b) istodobno se prosljeđuje predmetnoj državi ili državama aKP-a te Zajednici.
3. Komisija prijedlogu financiranja daje konačni oblik te ga proslje đuje, s izmjenama ili bez njih, tijelu Zajednice za odlučivanje. Predmetna država ili države aKP-a imaju mogućnost dati primjedbu na bilo koju izmjenu koju Komisija namjerava učiniti u sadržaju dokumenta. Te se primjedbe iskazuju u izmijenjenom prijedlogu financiranja.
4. Tijelo Zajednice za odlučivanje o svojoj odluci obavještava u roku od 120 dana od datuma prosljeđivanja gore spomenutog izmijenjenog prijedloga financiranja.
5. ako Zajednica ne donese prijedlog financiranja, predmetnu državu ili države aKP-a odmah se obavještava o razlozima te odluke. U tom slučaju, predstavnici predmetne države ili država aKP-a mogu, u roku od 60 dana, zatražiti:
(a) da se predmet uputi Odboru aKP-a i EU-a za suradnju u financi ranju razvoja osnovanom ovim Sporazumom; ili
(b) da ih sasluša tijelo Zajednice za odlučivanje.
6. Nakon takvog saslušanja, relevantno tijelo Zajednice, kojemu pred metna država ili države aKP-a mogu, prije donošenja odluke, proslijediti bilo koje činjenice koje se čine potrebne za dopunu njemu već raspo loživih informacija, donosi konačnu odluku o prihvaćanju ili odbijanju prijedloga financiranja.
7. Višegodišnji programi, među ostalim, financiraju osposobljavanje, decentralizirane aktivnosti, mikroprojekte, promicanje i razvoj trgovine, skupine aktivnosti ograničenog opsega u konkretnom sektoru, potporu upravljanju projektima/programima te tehničku suradnju.
8. U gore spomenutim slučajevima, predmetna država aKP-a može voditelju izaslanstva podnijeti višegodišnji program koji određuje opći nacrt, vrste predviđenih aktivnosti i predviđene financijske obveze:
(a) odluku o financiranju svakog višegodišnjeg programa donosi glavni dužnosnik nadležan za ovjeravanje. Pismo glavnog dužnosnika nadležnog za ovjeravanje nacionalnom dužnosniku nadležnom za ovjeravanje kojim ga obavještava o takvoj odluci predstavlja sporazum o financiranju; i
(b) u okviru tako donesenih višegodišnjih programa, nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje ili, u slučaju da dođe do toga, nositelj decentralizirane suradnje koji je ovlašten za obav ljanje funkcija u tu svrhu ili, u odgovarajućim slučajevima, drugi podobni užitnici svaki provodi pojedinačne radnje u skladu s rele vantnim odredbama ovog Sporazuma i uvjetima gore spomenutog sporazuma o financiranju. ako provedbu izvršavaju nositelji decen tralizirane suradnje ili ostali podobni užitnici, nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje i voditelj izaslanstva zadržavaju financijsku odgovornost te redovito nadziru aktivnosti kako bi im, među ostalim, omogućili da izvršavaju svoje obveze.
9. Na kraju svake godine, nacionalni dužnosnik nadležan za ovjera vanje uz konzultacije s voditeljem izaslanstva, prosljeđuje izvješće Komi siji o provedbi višegodišnjih programa.
Članak 17.
Sporazum o financiranju
1. Osim ako nije drukčije predviđeno ovim Sporazumom, za bilo koji projekt i program koji se financira potporom iz Fonda, Komisija i predmetna država ili države aKP-a sastavljaju sporazum o financiranju. Kada neposredni užitnik nije država aKP-a, Komisija odluku o financi ranju formalizira razmjenom pisama s predmetnim užitnikom.
2. Sporazum o financiranju sastavljaju Komisija i predmetna država ili države aKP-a u roku 60 dana od odluke tijela za donošenje odluka Zajednice. Sporazum:
(a) navodi posebno detalje financijske obveze Xxxxx te financijske aranžmane i uvjete te opće i konkretne odredbe u vezi s pred metnim projektom ili programom te također sadrži prethodni raspored tehničke i financijske provedbe projekta ili programa iz prijedloga financiranja; i
(b) predviđa odgovarajuća proračunska sredstva za pokrivanje pove ćanih i nepredvidivih troškova.
3. Kada je sporazum o financiranju potpisan, isplate se vrše u skladu s u njemu izloženim planom financiranja. Bilo koja nepotrošena bilanca koja preostane nakon zatvaranja računa projekata i programa pripada predmetnoj državi aKP-a te se kao takva navodi u evidenciji Fonda. Može se koristiti za financiranje projekata i programa na način utvrđen ovim Sporazumom.
Članak 18.
Prekoračenja troškova
1. Kada opravdano postoji vjerojatnost prekoračenja troškova iznad granice postavljene sporazumom o financiranju, nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje, preko voditelja izaslanstva, o tome obavještava glavnog dužnosnika nadležnog za ovjeravanje, kao i o mjerama koje namjerava poduzeti kako bi se pokrila takva prekoračenja troškova u
usporedbi s dodijeljenim sredstvima, bilo smanjenjem opsega projekta ili programa bilo zahtjevom za dodjelu nacionalnih ili drugih sredstava koja nisu sredstva Zajednice.
2. ako je u suglasnosti sa Zajednicom odlučeno da se opseg projekta ili programa ne smanjuje ili ako ih nije moguće pokriti drugim sred stvima, tada takva prekoračenja troškova mogu biti financirana iz indi kativnog programa u iznosu do 20 % financijske obveze za predmetni projekt ili program.
Članak 19.
Retroaktivno financiranje
1. Kako bi se osiguralo brzo pokretanje projekta, izbjegao prazan hod između projekata te spriječilo odlaganja, države aKP-a u dogovoru sa Komisijom, po završetku procjene projekta, a prije donošenja odluke o financiranju, mogu:
(a) objaviti pozive za sudjelovanje u nadmetanju za sve vrste ugovora, s odredbom o obustavljanju; i
(b) unaprijed financirati aktivnosti povezane s pokretanjem programa, prethodnim i sezonskim radom, narudžbama opreme s dugim nabavnim rokovima, kao i nekim tekućim radnjama. Takvi izdaci moraju biti u skladu s odredbama utvrđenima ovim Sporazumom.
2. Te odredbe ne prejudiciraju ovlasti tijela za odlučivanje Zajednice.
3. Izdaci koje država aKP-a stvori u provedbi ove odredbe retroak tivno se financiraju u okviru projekta ili programa kada se potpiše sporazum o financiranju.
i. fizičkim osobama, trgovačkim društvima ili poduzećima ili poluprivatnim agencijama država aKP-a i država članica;
ii. zadrugama i ostalim pravnim osobama iz država članica i/ili država aKP-a za koje vrijede propisi javnog i privatnog prava; i
iii. zajedničkim ulaganjima ili skupini trgovačkih društava ili poduzeća iz država aKP-a i/ili države članice.
(b) dobavljena roba mora biti podrijetlom iz Zajednice i/ili država aKP-a. U tom kontekstu, definicija termina „proizvodi s podrijet lom” ocjenjuje se pozivanjem na relevantne međunarodne spora zume, a roba s podrijetlom iz Zajednice uključuje i robu podri jetlom iz prekomorskih država i područja.
Članak 21.
Sudjelovanje pod jednakim uvjetima
Države aKP-a i Komisija poduzimaju mjere potrebne kako bi se osigu ralo najšire moguće sudjelovanje pod jednakim uvjetima u pozivima za sudjelovanje u nadmetanju za ugovore o gradnji, opskrbi zalihama i pružanju usluga, uključujući, prema potrebi, mjere za:
(a) osiguranje objave poziva za sudjelovanje u nadmetanju u Služ benom listu Europskih zajednica, na Internetu, u Službenim listo vima svih država aKP-a i u bilo kojim prikladnim informacijskim medijima;
(b) uklanjanje diskriminirajućih praksa ili tehničkih specifikacija koje mogu omesti široko sudjelovanje pod jednakim uvjetima;
(c) poticanje suradnje među trgovačkim društvima i poduzećima iz država članica i država aKP-a;
POGLaVLJE 4.
KONKURENTNOST I POVLASTICE
Članak 20.
Podobnost
Osim gdje je moguće odstupanje u skladu s općim propisima za ugovore ili člankom 22.:
(a) sudjelovanje u pozivima za sudjelovanje u nadmetanju i dodjelji vanje ugovora koje financira Fond otvoreno je pod jednakim uvje tima:
(d) osiguranje da su svi kriteriji za dodjelu navedeni u natječajnoj dokumentaciji; i
(e) osiguranje da odabrana javna ponuda odgovara zahtjevima iz natječajne dokumentacije te kriterijima za dodjelu navedenima u njoj.
Članak 22.
Odstupanje
1. Radi osiguranja najbolje ekonomičnosti sustava, fizičkim ili pravnim osobama iz država u razvoju koje nisu članice Skupine država aKP-a može na zahtjev predmetne države aKP-a biti dopušteno sudjelovanje u ugovorima koje financira Zajednica. Predmetna država
aKP-a u svakom pojedinom slučaju voditelju izaslanstva pruža infor macije potrebne Zajednici kako bi odlučila o takvom odstupanju, s time da se posebna pozornost pridaje:
(a) zemljopisnom položaju predmetne države aKP-a;
(b) konkurentnosti preuzimatelja posla, dobavljača i konzultanata iz država članica i država aKP-a;
(c) potrebi za izbjegavanje pretjeranih povećanja troškova izvođenja ugovora;
(d) poteškoćama u prometu ili odlaganjima zbog nabavnih rokova ili ostalih sličnih problema; i
(e) tehnologiji koja je najprimjerenija i najbolje odgovara lokalnim uvjetima.
2. Sudjelovanje trećih zemalja u ugovorima koje financira Zajednica dopušta se:
(a) kada Zajednica sudjeluje u financiranju regionalnih ili međuregio nalnih programa koji uključuju takve države;
(b) u slučaju sufinanciranja projekata ili programa; i
(c) u slučaju hitne pomoći.
3. U iznimnim slučajevima te u dogovoru sa Komisijom, konzul tantska poduzeća sa stručnjacima koji su državljani trećih zemalja mogu sudjelovati u ugovorima o pružanju usluga.
Članak 23.
Konkurencija
1. Za pojednostavljenje i racionalizaciju općih pravila i propisa o konkurenciji i povlasticama za aktivnosti koje financira EDF, ugovori se dodjeljuju po otvorenim i ograničenim postupcima kao i pomoću okvirnog ugovora, ugovorima o izravnoj pogodbi i korištenjem vlastite radne snage na sljedeći način:
(a) otvoren međunarodni poziv za sudjelovanje u nadmetanju s objavom ili nakon objave oglasa o nabavi u skladu s odredbama ovog Sporazuma;
(b) otvoren lokalni poziv za sudjelovanje u nadmetanju s objavom oglasa o nabavi isključivo u državi aKP-a užitnici;
(c) ograničeni međunarodni pozivi za sudjelovanje u nadmetanju u kojima naručitelj poziva ograničeni broj kandidata da sudjeluju u pozivu za sudjelovanje u nadmetanju nakon objave oglasa s pret hodnim informacijama;
(d) ugovori o izravnoj pogodbi koji uključuju pojednostavljeni postupak u kojem objava oglasa o nabavi nije potrebna, a naruči telj poziva ograničeni broj pružatelja usluga da predstave svoje ponude; i
(e) ugovori o izravnoj pogodbi gdje ugovore izvode javne ili polupri vatne agencije ili službe predmetnih država užitnica.
2. Ugovori koji se financiraju iz Fonda sklapaju se u skladu sa slje dećim odredbama:
(a) ugovori o gradnji s vrijednošću:
i. višom od 500 000 eura dodjeljuju se preko otvorenog među narodnog poziva za sudjelovanje u nadmetanju;
ii. između 300 000 eura i 500 000 eura dodjeljuju se preko lokalnog poziva za sudjelovanje u nadmetanju; a
iii. nižom od 300 000 eura dodjeljuju se ugovorom o izravnoj pogodbi koji uključuje pojednostavljeni postupak bez objave oglasa o nabavi;
(b) ugovori o opskrbi zalihama s vrijednošću:
i. višom od 150 000 eura dodjeljuju se preko otvorenog među narodnog poziva za sudjelovanje u nadmetanju;
ii. između 30 000 eura i 150 000 eura dodjeljuju se preko lokalnog poziva za sudjelovanje u nadmetanju; a
iii. nižom od 30 000 eura dodjeljuju se ugovorom o izravnoj pogodbi koji uključuje pojednostavljeni postupak bez objave oglasa o nabavi;
(c) ugovori o pružanju usluga s vrijednošću:
i. višom od 200 000 eura preko ograničenog međunarodnog poziva za sudjelovanje u nadmetanju nakon objave oglasa o nabavi;
ii. nižom od 200 000 eura dodjeljuju se ugovorom o izravnoj pogodbi koji uključuje pojednostavljeni postupak ili okvirni ugovor.
3. Ugovori o gradnji, opskrbi zalihama i pružanju usluga sa vrijed nošću od 5 000 eura ili manjom mogu se dodijeliti izravno bez natje čaja.
4. U slučaju ograničenog poziva za sudjelovanje u nadmetanju, pred metna država ili države aKP-a u dogovoru sa voditeljem izaslanstva, gdje je to potrebno, nakon postupka prethodnog izbora ponuda na osnovi prethodne objave oglasa o nabavi, sastavljaju uži izbor najboljih ponuđača.
5. U slučaju ugovora o izravnoj pogodbi, država aKP-a slobodno se (a) za ugovore o gradnji s vrijednošću manjom od 500 000 eura
dogovara, na način koji smatra prikladnim, s najboljim ponuđačima
ponuđačima iz država
aKP-a
dodjeljuje se 10 % povlastice na
koje je uvrstila u uži izbor u skladu s člancima 20. do 22. i dodjeljuje ugovor ponuđačima koje odabere.
6. Države aKP-a mogu zatražiti Komisiju da pregovara, sastavlja, sklapa i provodi ugovore o pružanju usluga izravno u njihovo ime ili preko svoje relevantne agencije.
Članak 24.
Vlastita radna snaga
1. U slučaju korištenja vlastite radne snage projekte i programe provode javne ili poluprivatne agencije ili službe predmetne države ili država ili ih provodi osoba odgovorna za izvođenje tih aktivnosti.
2. Zajednica doprinosi pokrivanju troškova uključene službe tako da osigurava opremu i/ili materijale koji joj nedostaju i/ili sredstva koja joj omogućavaju zapošljavanje potrebnog dodatnog osoblja u obliku stru čnjaka iz predmetnih država aKP-a ili ostalih država aKP-a. Sudjelo vanje Zajednice pokriva samo troškove nastale dodatnim mjerama i privremenim izdatcima za izvođenje projekta i strogo povezanima sa zahtjevima tog projekta.
Članak 25.
cijene kada se uspoređuju ponude jednake gospodarske, tehničke i upravljačke kakvoće, pod uvjetom da najmanje četvrtina dioni čkog kapitala i upravljačkog osoblja potječe iz jedne ili više država aKP-a;
(b) za ugovore o nabavi zaliha, bez obzira na vrijednost zaliha, ponu đačima iz država aKP-a koji ponude robu od koje je najmanje 50 % ugovorne vrijednosti podrijetlom iz država aKP-a, dodjeljuje se 15 % povlastice na cijene kada se uspoređuju ponude jednake gospodarske, tehničke i upravljačke kakvoće;
(c) se u vezi s ugovorima o pružanju usluga, s obzirom na zatraženu sposobnost, povlastica daje:
i. stručnjacima, institucijama ili konzultantskim poduzećima iz država aKP-a kada se uspoređuju ponude jednake gospodarske i tehničke kakvoće;
ii. ponudama koje podnosi poduzeće iz države aKP-a u konzor ciju s europskim partnerima; i
iii. ponudama koje podnose europski ponuđači s podizvođačima ili stručnjacima iz država aKP-a;
(d) kada je predviđeno sklapanje ugovora s podizvođačima, uspješni ponuđač daje povlasticu fizičkim osobama, trgovačkim društvima i
poduzećima iz država
aKP-a
koji su pod sličnim uvjetima
Ugovori u okviru hitne pomoći
Ugovori u okviru hitne pomoći sklapaju se na taj način da odražavaju hitnost situacije. Radi toga, za sve aktivnosti povezane s hitnom pomoći, država aKP-a može u dogovoru s voditeljem izaslanstva odobriti:
(a) sklapanje ugovora izravnom pogodbom;
(b) izvođenje ugovora vlastitom radnom snagom;
sposobni obavljati poslove iz ugovora;
(e) država aKP-a može u pozivu za sudjelovanje u nadmetanju budućim ponuđačima ponuditi pomoć sporazumno izabranih trgovačkih društava ili poduzećâ ili nacionalnih stručnjaka ili konzultanata iz drugih država aKP-a. Takva suradnja može imati oblik zajedničkog ulaganja ili podugovora ili izobrazbe pripravnika na radnome mjestu.
Članak 27.
Dodjela ugovora
(c) provedbom preko specijaliziranih agencija;
(d) izravnom provedbom od strane Komisije.
1. Ne dovodeći u upitanje članak 24., država ugovor ponuđaču:
(a) čija ponuda odgovara natječajnoj dokumentaciji;
aKP-a
dodjeljuje
Članak 26.
Povlastice
Poduzimaju se mjere za poticanje širokog sudjelovanja fizičkih i pravnih osoba iz država aKP-a u izvođenju ugovora koje financira Fond, kako bi se omogućila optimizacija materijalnih i ljudskih resursa tih država. U tu svrhu:
(b) za ugovor o gradnji ili nabavi zaliha, onome koji ponudi najbolju ponudu koja se, među ostalim, ocjenjuje na temelju:
i. cijene te troškova poslovanja i održavanja;
ii. kvalifikacija i jamstava koje ponude ponuđači, kao i na temelju tehničkih kakvoća ponude, uključujući ponudu postprodajne podrške u državi aKP-a; i
iii. prirode, uvjeta i vremenskog roka za izvođenje ugovora te prilagodbe lokalnim uvjetima;
(c) za ugovor o pružanju usluga onome koji ponudi najbolju ponudu s obzirom na, među ostalim, cijenu, tehničku vrijednost ponude, predloženu organizaciju i načine za pružanje usluga, kao i sposob nost, nezavisnost i dostupnost predloženog osoblja.
2. ako se na osnovi gore spomenutih kriterija utvrdi da su dvije
postupaka ili u drugim odgovarajućim slučajevima, takvim općim uvjetima koje usuglašuju predmetna država aKP-a i Zajednica, tj.:
i. općim uvjetima ugovorâ koje propisuje nacionalno zakonodav stvo predmetne države aKP-a ili njena ustanovljena praksa u vezi s međunarodnim ugovorima; ili
ii. bilo kojim drugim međunarodnim općim uvjetima ugovorâ.
ponude jednako vrijedne, prednost se daje:
(a) ponuđaču iz države aKP-a; ili
(b) ako takva ponuda ne postoji, ponuđaču koji:
i. omogućava najbolje moguće korištenje materijalnih i ljudskih izvora iz država aKP-a;
ii. nudi najveće mogućnosti sklapanja podugovora trgovačkim društvima, poduzećima ili fizičkim osobama iz aKP-a; ili
iii. je konzorcij fizičkih osoba, trgovačkih društava i poduzeća iz država aKP-a i Zajednice.
Članak 28.
Opća pravila za ugovore
1. Za dodjelu ugovora financiranih sredstvima Xxxxx koristi se ovaj Dodatak i postupci koji se na preporuku Odbora aKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja donose na prvom sastanku Vijeća mini stara nakon potpisivanja ovog Sporazuma. Ti postupci poštuju odredbe ovog Dodatka i pravila Zajednice o nabavi za suradnju s trećim zemljama.
2. Do donošenja tih postupaka, primjenjuju se trenutna pravila EDF- a, takva kako su utvrđena trenutnim općim propisima i općim uvjetima ugovorâ.
Članak 29.
Opći uvjeti ugovora
Izvođenje ugovora o gradnji, nabavi zaliha i pružanju usluga financi ranih sredstvima Fonda uređeno je:
(a) općim uvjetima ugovorâ financiranih sredstvima Xxxxx koji se na preporuku Odbora aKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja donose na prvom sastanku Vijeća ministara nakon potpisivanja ovog Sporazuma; ili
(b) u slučaju sufinanciranja projekata i programa ili u slučaju odobrenog odstupanja u korist treće zemlje ili u slučaju ubrzanih
Članak 30.
Rješavanje sporova
Bilo koji spor koji nastane tijekom izvođenja ugovora financiranog sred stvima Fonda između vlasti države aKP-a i izvođača, dobavljača ili pružatelja usluga rješava se:
(a) u slučaju ugovora unutar jedne države, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom predmetne države aKP-a; a
(b) u slučaju transnacionalnog ugovora, bilo:
i. ako su ugovorne stranke s time suglasne, u skladu s nacio nalnim zakonodavstvom predmetne države aKP-a ili u skladu s njenom ustanovljenom međunarodnom praksom; ili
ii. arbitražom u skladu s proceduralnim pravilima koja će na preporuku Odbora aKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja donijeti Vijeće ministara na prvom sastanku nakon potpisivanja ovog Sporazuma.
Članak 31.
Porezni i carinski dogovori
1. Države aKP-a na ugovore koje financira zajednica primjenjuju porezne i carinske aranžmane ne manje povoljne od onih koje primje njuju prema najpovlaštenijim državama ili međunarodnim organizaci jama za razvoj s kojima imaju odnose. U svrhu određivanja tretmana najpovlaštenije države (MFN) u obzir se ne uzimaju dogovori koje pred metna država aKP-a primjenjuje na druge države aKP-a ili na druge države u razvoju.
2. Podložno gornjim odredbama, na ugovore koje financira Zajed nica primjenjuje se sljedeće:
(a) u državi aKP-a užitnici, ugovor je oslobođen plaćanja biljegovina ili registracijskih pristojbi ili fiskalnih davanja s istovrsnim učin kom, bilo da takve naknade već postoje ili trebaju biti uvedene u budućnosti; međutim, ti ugovori registriraju se u skladu sa zako nima koji su na snazi u državi aKP-a te za to može biti naplaćena naknada koja odgovara učinjenoj usluzi;
(b) zarade i/ili prihod nastao izvođenjem ugovora oporeziv je u skladu unutarnjim financijskim dogovorima predmetne države aKP-a, pod uvjetom da fizičke ili pravne osobe koje ostvare tu zaradu i/ili prihod imaju sjedište u toj državi ili da izvođenje ugovora traje dulje od šest mjeseci;
(c) poduzeća koja moraju uvesti stručnu opremu kako bi izvela ugovore o gradnji, mogu, ako to zatraže, koristiti sustav privre menog uvoza kakav je utvrđen nacionalnim zakonodavstvom države aKP-a užitnice u odnosu na rečenu opremu;
(d) stručna oprema potrebna za izvođenje zadaća utvrđenih u ugovoru o pružanju usluga privremeno se uvozi u državu ili države aKP-a užitnice u skladu s njenim nacionalnim zakonodavstvom bez plaćanja fiskalnih, uvoznih i carinskih naknada i drugih davanja s istovrsnim učinkom, ako te pristojbe i naknade ne predstavljaju naknadu za učinjene usluge;
(e) za robu okviru ugovora o nabavi zaliha dozvoljen je uvoz u državu aKP-a užitnicu oslobođen carine, uvoznih naknada, poreza ili fiskalnih davanja s istovrsnim učinkom. Ugovor o nabavi zaliha podrijetlom iz predmetne države aKP-a sklapa se na osnovi cijene franko tvornica na koju se mogu obračunati onolika unutarnja fiskalna davanja koja se na te proizvode primje njuju u državi aKP-a;
(f) za goriva, maziva i organska veziva te, općenito, sve materijale koji se koriste u izvođenju ugovora o gradnji smatra se da su kupljena na lokalnom tržištu te su podložna fiskalnim pravilima koja se primjenjuju prema nacionalnom zakonodavstvu na snazi u državi aKP-a užitnici; i
(g) osobne stvari i kućanski predmeti uvezeni za upotrebu fizičkih osoba, koje nisu lokalni zaposlenici i ne obavljaju zadaće utvrđene ugovorom o pružanju usluga te članova njihovih obitelji, izuzeti su od plaćanja carina ili uvoznih pristojbi, poreza ili ostalih fiskalnih naknada s jednakim učinkom prema nacionalnom zakonodavstvu na snazi u državi aKP-a užitnici.
3. Za sve ostale primjere koji nisu obuhvaćeni gornjim odredbama o poreznim i carinskim dogovorima i dalje vrijedi nacionalno zakonodav stvo koje je na snazi u dotičnoj državi aKP-a užitnici.
POGLaVLJE 5.
PRAĆENJE I OCJENA
Članak 32.
Ciljevi
Cilj je praćenja i ocjene redovita procjena aktivnosti razvoja (pripreme, provedbe i naknadne aktivnosti) radi poboljšanja učinkovitosti razvoja tekućih i budućih aktivnosti.
Članak 33.
Načini
1. Ne dovodeći u pitanje ocjene koje provode države aKP-a ili Komi sija, ovaj će posao zajednički obavljati država(e) aKP-a i Zajednica. Odbor aKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja osigurava zajed nički karakter zajedničkih aktivnosti praćenja i ocjene. Kako bi pomogle Odboru aKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja, Komisija i Glavno tajništvo država aKP-a pripremaju i provode zajedničko praćenje i ocjenu te o tome izvještavaju Odbor. Odbor na prvom sastanku nakon potpisivanja ovog Sporazuma utvrđuje operativne načine namijenjene osiguranju zajedničkog karaktera aktivnosti te jednom godišnje odobrava program rada.
2. aktivnosti praćenja i ocjene poglavito:
(a) pružaju redovite i neovisne procjene djelovanja i aktivnosti Fonda uspoređivanjem rezultata i ciljeva; te time
(b) državama aKP-a i Komisiji te zajedničkim institucijama omogućuju da ta iskustva koriste pri oblikovanju i izvršavanju budućih politika i aktivnosti.
POGLaVLJE 6.
NOSITELJI UPRAVLJANJA I IZVRŠENJA
Članak 34.
Glavni dužnosnik nadležan za ovjeravanje
1. Komisija imenuje glavnog dužnosnika nadležnog za ovjeravanje u Fondu, koji je odgovoran za upravljanje sredstvima Fonda. Glavni dužnosnik nadležan za ovjeravanje odgovoran je za preuzimanje obveza, obračunavanje, odobravanje i izračun izdataka u okviru Fonda.
2. Glavni dužnosnik nadležan za ovjeravanje:
(a) preuzima obvezu, obračunava i odobrava izdatke te vodi evidenciju o preuzetim obvezama i odobrenim sredstvima;
(b) osigurava izvršavanje odluka o financiranju;
(c) u bliskoj suradnji s nacionalnim dužnosnikom nadležnim za ovje ravanje, donosi odluke o preuzimanju obveza i financijskim dogo vorima koji su s gospodarskog i tehničkog stajališta potrebni za osiguranje pravilnog izvršavanja odobrenih aktivnosti;
(d) priprema natječajnu dokumentaciju prije objave poziva za podno šenje ponuda za:
i. otvorena međunarodna javna nadmetanja; i
ii. ograničeni međunarodni poziv za sudjelovanje u podnošenju ponuda s prethodnim utvrđivanjem kvalificiranosti,
(e) odobrava prijedloge za plasiranje ugovora sukladno nadležnostima voditelja izaslanstva iz članka 36.;
(f) osigurava objavu međunarodnih poziva za sudjelovanje u nadme tanju u razumnom roku.
3. Na kraju svake godine, glavni dužnosnik nadležan za ovjeravanje na raspolaganje stavlja detaljnu bilancu stanja Xxxxx u kojoj su prika zane bilance doprinosa država članica uplaćenih u Fond te globalne isplate u odnosu na svaku stavku financiranja.
Članak 35.
Nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje
(e) prenosi rezultate razmatranja i prijedlog za plasiranje ugovora voditelju izaslanstva na odobrenje u vremenskim rokovima utvr đenima člankom 36.;
(f) obračunava i odobrava izdatke u okviru njemu povjerenih sred stava;
(g) tijekom aktivnosti izvođenja ugovora, poduzima bilo koje mjere prilagodbe koje su sa gospodarskog i tehničkog stajališta potrebne za osiguranje pravilnog izvršavanja odobrenih projekata ili programa.
2. Nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje, tijekom izvršavanja aktivnosti te ispunjavajući zahtjev da o tome obavještava voditelja izaslanstva, odlučuje o:
(a) manjim tehničkim prilagodbama i promjenama, ako one ne utječu na doneseno tehničko rješenje i ostaju u okviru pričuve za prila godbe;
(b) promjenama procjena troškova tijekom izvođenja;
(c) prijenosima iz jedne stavke u drugu u okviru procjena troškova;
(d) promjenama lokacije projekata ili programa koji se sastoje od više jedinica tamo gdje je to opravdano iz tehničkih, gospodarskih ili socijalnih razloga;
1. Vlada svake države
aKP-a
imenuje nacionalnog dužnosnika
(e) izricanju ili povlačenju kazni za kašnjenje;
nadležnog za ovjeravanje da je zastupa u svim aktivnostima koje se financiraju sredstvima Fonda kojim upravljaju Komisija i Banka. Nacio nalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje može neke od tih funkcija prenijeti na drugog zastupnika o čemu obavještava glavnog dužnosnika nadležnog za ovjeravanje. Nacionalni dužnosnik nadležan za ovjerava nje:
(a) u bliskoj suradnji s voditeljem izaslanstva odgovoran je za pripremu, podnošenje i procjenu projekata i programa;
(b) u bliskoj suradnji s voditeljem izaslanstva izdaje pozive za lokalne otvorene javne ponude, prima lokalne i međunarodne ponude (otvorene i ograničene), predsjedava razmatranju ponuda, ustanov ljuje rezultate tog razmatranja, potpisuje ugovore i njihove dodatke te odobrava izdatke;
(c) prije izdavanja poziva za lokalne otvorene javne ponude, natje čajnu dokumentaciju podnosi voditelju izaslanstva koji svoju suglasnost daje u roku od 30 dana;
(d) završava ocjenu javnih ponuda u roku valjanosti ponuda, vodeći računa o vremenskom roku potrebnom za odobrenje ugovora;
(f) razrješenju jamaca;
(g) kupnji robe na lokalnom tržištu, bez obzira na njeno podrijetlo;
(h) korištenju građevinske opreme i strojeva koji nisu podrijetlom iz država članica ili država aKP-a, pod uvjetom da se u državama članicama ili državama aKP-a ne proizvodi usporediva oprema i strojevi;
(i) sklapanju ugovora s podizvođačima;
(j) konačnom prihvaćanju, pod uvjetom da je voditelj izaslanstva prisutan pri privremenom prihvaćanju, ovjerava odgovarajuće zapi snike te je, prema potrebi, prisutan kod konačnog prihvaćanja, posebno kada opseg rezervacija zabilježenih pri privremenom prih vaćanju iziskuje znatnu količinu dodatnog rada; i
(k) zapošljavanju konzultanata i ostalih stručnjaka za tehničku pomoć.
Članak 36.
Voditelj izaslanstva
1. Komisiju u svakoj državi aKP-a ili u svakoj regionalnoj skupini, koja to izričito zatraži, predstavlja izaslanstvo koje vodi voditelj izaslan stva, a s odobrenjem predmetne države ili država aKP-a. ako je voditelj izaslanstva imenovan za skupinu država aKP-a, poduzimaju se odgova rajuće mjere da voditelja izaslanstva u svakoj od država u kojoj voditelj izaslanstva ne prebiva zastupa zamjenik s prebivalištem u toj državi. Voditelj izaslanstva zastupa Komisiju na svim područjima njenih nadlež nosti te u svim njezinim aktivnostima.
2. Radi toga, te u bliskoj suradnji sa nacionalnim dužnosnikom nadležnim za ovjeravanje, voditelj izaslanstva:
(a) na zahtjev predmetne države aKP-a, sudjeluje i pomaže u pripremi projekata i programa te pri sklapanju ugovora o tehničkoj pomoći;
(b) sudjeluje u procjeni projekata i programa, pripremajući natječajnu dokumentaciju i tražeći načine kakao pojednostaviti postupke procjene i provedbe projekata i programa;
(c) priprema prijedloge financiranja;
(d) prije nego što ih nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje objavi, odobrava lokalne otvorene pozive za javne ponude i doku mentaciju za ugovore o hitnoj pomoći u roku od 30 dana nakon što mu ih podnese nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje;
(e) prisutan je pri otvaranju javnih ponuda te prima kopije ponuda i rezultate njihove ocjene;
(f) u roku od 30 dana odobrava prijedlog nacionalnog dužnosnika nadležnog za ovjeravanje o plasiranju lokalnih otvorenih javnih ponuda, ugovora s izravnom pogodbom, ugovora o hitnoj pomoći, ugovora o pružanju ugovora i ugovora o gradnji s vrijed nošću manjom od 5 milijuna eura te ugovora o pružanju usluga s vrijednošću manjom od 1 milijun eura;
(g) za sve druge ugovore koji nisu navedeni gore, u roku od 30 dana odobrava prijedlog nacionalnog dužnosnika nadležnog za ovjera vanje o plasiranju ugovora kada god su ispunjeni sljedeći uvjeti:
i. odabrana ponuda najniža je među onima koje ispunjavaju uvjete iz natječajne dokumentacije;
ii. odabrana ponuda ispunjava sve kriterije za odabir navedene u natječajnoj dokumentaciji;
iii. odabrana ponuda ne prelazi iznos sredstava određen za ugovor;
(h) ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka (g), prosljeđuje prijedlog glavnom dužnosniku nadležnom za odobravanje koji o njemu odlučuje u roku od 60 dana po prijemu od voditelja izaslanstva. ako cijena odabrane ponude premašuje iznos sredstava određen za ugovor, glavni dužnosnik nadležan za odobravanje, po odobrenju dodjele, preuzima potrebnu financijsku obvezu;
(i) ovjerava ugovore i procjene troškova u slučaju korištenja vlastite radne snage, njihove dodatke, kao i odobrenja plaćanja koja izdaje nacionalni dužnosnik nadležan za ovjeravanje;
(j) osigurava da se projekti i programi financirani sredstvima Fonda kojim upravlja Komisija izvode pravilno s gospodarskog i tehni čkog stajališta;
(k) s nacionalnim vlastima u državi aKP-a gdje predstavlja Komisiju sudjeluje u redovitoj ocjeni aktivnosti;
(l) državi aKP-a dostavlja sve informacije i relevantne dokumente o postupcima za provedbu suradnje u financiranju razvoja, posebno u vezi sa kriterijima za procjenu te kriterijima za ocjenjivanje ponuda; i
(m) redovito obavještava nacionalne vlasti o aktivnostima Zajednice koje se izravno tiču suradnje između zajednice i država aKP-a.
3. Voditelj izaslanstva ima potrebne naputke i ovlasti kako bi olakšao i ubrzao sve aktivnosti iz ovog Sporazuma. O bilo kojoj sljedećoj dodjeli upravljačkih i/ili financijskih ovlasti voditelju izaslanstva, osim onih označenih u ovom članku, obavještavaju se nacionalni dužnosnici nadležni za ovjeravanje i Vijeće ministara.
Članak 37.
Plaćanja i platni agenti
1. U svrhu učinkovitog plaćanja u nacionalnim valutama država aKP-a, u ime Komisije se u svakoj državi aKP-a otvaraju računi, deno minirani u nacionalnim valutama država članica ili u eurima, u nacio nalnoj javnoj ili poluprivatnoj financijskoj instituciji izabranoj dogo vorom između države aKP-a i Komisije. Ta institucija obavlja funkcije nacionalnog platnog agenta.
2. Nacionalni platni agent ne prima naknadu za svoje usluge te ne plaća kamatu na deponirana financijska sredstva. Komisija osigurava sredstva na lokalnim računima u valuti jedne od država članica ili u eurima, ovisno o procjenama budućih zahtjeva za gotovinom koji se podnose dovoljno unaprijed kako bi se izbjegla potreba država aKP-a za pred-financiranjem te spriječilo kašnjenje isplata.
3. U svrhu učinkovitog plaćanja u eurima, računi denominirani u eurima otvaraju se u ime Komisije u financijskim institucijama država članica. Te institucije obavljaju funkcije platnog agenta u Europi.
4. Plaćanje s europskih računa se prema napucima Komisije ili vodi telja izaslanstva u njenom imenu obavlja u odnosu na izdatke koje odobri nacionalni dužnosnik nadležan za odobravanje ili glavni dužnosnik nadležan za odobravanje nakon prethodnog odobrenja nacionalnog dužnosnika nadležnog za odobravanje.
5. U okviru financijskih sredstava raspoloživih na računima, platni agenti mogu vršiti isplate koje je odobrio nacionalni dužnosnik
nadležan za odobravanje ili, prema potrebi, glavni dužnosnik nadležan za odobravanje nakon što provjere je li priložena popratna dokumen tacija u osnovi točna i uredna te je li potvrda o plaćanju valjana.
6. Postupci za obračun, odobrenje i isplatu izdataka moraju biti gotovi u roku od 90 dana od datuma dospijeća plaćanja. Nacionalni dužnosnik nadležan za odobravanje odlučuje o odobrenju isplate te ga dostavlja voditelju izaslanstva najkasnije 45 dana prije datuma dospijeća.
7. Potraživanja u vezi s kašnjenjem plaćanja namiruju predmetna država ili države aKP-a te Komisija iz svojih vlastitih sredstava za onaj dio kašnjenja za koje je svaka stranka odgovorna u skladu s gore spomenutim postupcima.
8. Platni agenti, nacionalni dužnosnik nadležan za odobravanje, vodi telj izaslanstva i odgovorna tijela Komisije financijski su odgovorni sve dok Komisija konačno ne odobri aktivnosti za čije su izvođenje oni odgovorni.
DODATAK V.
TRGOVINSKI REŽIM KOJI SE PRIMJENJUJE TIJEKOM PRIPREMNOG RAZDOBLJA IZ ČLANKA
37. XXXXXX 0.
POGLaVLJE 1.
OPĆI SPORAZUMI O TRGOVINI
Članak 1.
Proizvodi podrijetlom iz država aKP-a u Zajednicu se uvoze bez plaćanja carine i davanja s istovrsnim učinkom.
(a) Za proizvode podrijetlom iz država aKP-a:
— navedene u Dodatku I. ovog Sporazuma, ako spadaju pod zajedničku organizaciju tržišta u smislu članka 34. Spora zuma, ili
— za koje pri uvozu u Zajednicu vrijede konkretna pravila uvedena kao rezultat provedbe zajedničke poljoprivredne politike,
(d) Dogovori navedeni u točki (a) stupaju na snagu istovremeno s ovim Sporazumom te se primjenjuju tijekom trajanja pripremnog razdoblja utvrđenog u članku 37. stavku 1. Sporazuma.
Međutim, ako tijekom tog razdoblja Zajednica:
— jedan ili više proizvoda podvrgne zajedničkoj organizaciji tržišta ili konkretnim pravilima uvedenima kao rezultat provedbe zajedničke poljoprivredne politike, zadržava pravo da prilagodi uvozni tretman za te proizvode podrijetlom iz država aKP-a, nakon konzultacija unutar Vijeća ministara. U takvim slučajevima primjenjuju se odredbe iz točke (a),
— izmijeni zajedničku organizaciju tržišta za pojedini proizvod ili posebna pravila uvedena kao rezultat provedbe zajedničke poljoprivredne politike, zadržava pravo da izmijeni dogovore utvrđene za proizvode podrijetlom iz država aKP-a, nakon konzultacija unutar Vijeća ministara. U takvim slučajevima, Zajednica se obvezuje osigurati da proizvodi podrijetlom iz država aKP-a nastave uživati prednost usporedivu onoj koju su prije uživale u odnosu na proizvode podrijetlom iz trećih zemalja koje za iste primjenjuju klauzulu o najpovlaštenijoj državi.
Zajednica poduzima mjere potrebne za osiguranje tretmana povolj nijeg od onog dodijeljenog trećim zemljama koje za iste proizvode primjenjuju odredbu o najpovlaštenijoj državi.
(e)
ako Zajednica namjerava s trećim zemljama sklopiti preferencijalni sporazum o tome obavještava države aKP-a. Na zahtjev država aKP-a održavaju se konzultacije kako bi se zaštitili njihovi interesi.
(b)
ako, tijekom primjene ovog Sporazuma, države aKP-a zatraže da nove vrste poljoprivredne proizvodnje ili poljoprivrednih proiz voda koje nisu predmet posebnih sporazuma kada ovaj Dodatak stupi na snagu imaju koristi od takvih dogovora, Zajednica te zahtjeve razmatra u konzultaciji s državama aKP-a.
Članak 2.
1. Zajednica na uvoz proizvoda podrijetlom iz država aKP-a ne primjenjuje nikakva količinska ograničenja ili mjere s jednakim učin kom.
(c) Bez obzira na gore spomenuto, Zajednica, u kontekstu posebnih odnosa i posebne prirode suradnje između država aKP-a i EU-a, posebno za svaki slučaj razmatra zahtjeve država aKP-a za povla šteni pristup njihovih poljoprivrednih proizvoda na tržište Zajed nice te svoju odluku o tim opravdanim zahtjevima priopćuje, ako je to moguće, u roku od četiri mjeseca, a u svakom slučaju najkasnije šest mjeseci nakon datuma njihovog podnošenja.
U kontekstu točke (a), Zajednica svoje odluke donosi posebno u odnosu na koncesije dodijeljene trećim zemljama u razvoju. Vodi računa o mogućnostima koje nudi vansezonsko tržište.
2. Stavak 1. ne isključuje zabrane ili ograničenja na uvoz, izvoz ili robu u provozu opravdana na temelju javnog morala, javne politike ili javne sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka, zaštite nacionalnih bogatstava koje imaju umjetničku, povijesnu ili arheološku vrijednost, očuvanja neobnovljivih prirodnih izvora, ako se te mjere ostvaruju zajedno s ograničenjima na domaću proizvodnju ili potrošnju, ili zaštitom industrijskoga i trgovačkoga vlasništva.
3. Te zabrane ili ograničenja ni u kojem slučaju nisu sredstvo proiz voljne ili neopravdane diskriminacije ili općeg prikrivenog ograničenja trgovine.
U slučajevima gdje provedba mjera navedenih u stavku 2. utječe na interese jedne ili više država aKP-a, na zahtjev tih država održavaju se konzultacije, u skladu s odredbama članka 12. ovog Sporazuma, radi postizanja zadovoljavajućeg rješenja.
Članak 3.
1. ako postoji vjerojatnost da nova mjera ili mjere određene u programima koje Zajednica donosi za usklađivanje zakona i propisa za olakšanje protoka roba utječu na interese jedne ili više država aKP-a, Zajednica, prije donošenja takvih mjera, preko Vijeća ministara o njima obavještava države aKP-a.
2. Kako bi se Zajednici omogućilo da u obzir uzme interese pred metne države aKP-a, na zahtjev te države održavaju se konzultacije u skladu s odredbama članka 12. ovog Sporazuma, radi postizanja zado voljavajućeg rješenja.
Članak 4.
(b) Tretman najpovlaštenije države iz točke (a) ne primjenjuje se u odnosu na trgovinu ili gospodarske odnose među državama aKP-a ili između jedne ili više država aKP-a i drugih država u razvoju.
Članak 6.
Svaka stranka u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Dodatka o svojoj carinskoj tarifi obavještava Vijeće ministara. Svaka Stranka također obavještava o bilo kojim naknadnim izmjenama svoje tarife kako i kada one stupe na snagu.
Članak 7.
1. Pojam „proizvoda s podrijetlom” u svrhu provedbe ovog Dodatka i odgovarajući načini sudjelovanja u upravljanju definirani su Protokolom ovog Dodatka.
2. Vijeće ministara može donijeti bilo koju izmjenu Protokola 1.
1. ako postojeća pravila i propisi Zajednice doneseni kako bi se olakšao protok roba utječu na interese jedne ili više država aKP-a ili ako na te interese utječe tumačenje, primjena ili izvršavanje tih pravila ili propisa, na zahtjev predmetnih država aKP-a održavaju se konzultacije radi postizanja zadovoljavajućeg rješenja.
2. Države aKP-a, radi pronalaženja zadovoljavajućeg rješenja, također mogu u okviru Vijeća ministara iznijeti bilo koje druge probleme u vezi s protokom roba koji mogu nastati zbog mjera koje poduzimaju ili predviđaju države članice.
3. Relevantne institucije Zajednice u najvećoj mogućoj mjeri obavje štavaju Vijeće ministara o takvim mjerama kako bi se osigurale učinko vite konzultacije.
Članak 5.
1. Države aKP-a ne trebaju, u vezi s uvozom proizvoda podrijetlom iz Zajednice, preuzeti obveze koje odgovaraju obvezama koje Zajednica preuzima ovim Sporazumom u vezi s uvozom proizvoda podrijetlom iz država aKP-a.
(a) U trgovini sa Zajednicom, države aKP-a ne prave razliku između država članica, a Zajednici dodjeljuju tretman ne manje povoljan od tretmana najpovlaštenije države.
3. ako pojam „proizvod s podrijetlom” još nije definiran za neki proizvod sukladno sa stavkom 1. ili 2., svaka Ugovorna stranka nastavlja primjenjivati svoja vlastita pravila.
Članak 8.
1. ako se u Zajednicu uvozi bilo kakav proizvod u tako povećanim količinama i pod takvim uvjetima da uzrokuje ili prijeti nastankom štete domaćim proizvođačima njemu sličnih ili izravno konkurentnih proiz voda ili ozbiljnih poremećaja u bilo kojem sektoru gospodarstva ili poteškoćama koje mogu dovesti do ozbiljnog narušavanja stanja gospo darstva u regiji, Zajednica može poduzeti odgovarajuće mjere prema uvjetima te u skladu s postupcima utvrđenima člankom 9.
2. Zajednica se obvezuje ne koristiti druga sredstva u svrhu protek cionizma ili za ometanje strukturnog razvoja. Zajednica će se suzdržati od korištenja zaštitnih mjera s jednakim učinkom.
3. Zaštitne mjere ograničuju se samo na one koje najmanje ometaju trgovinu između Ugovornih stranaka u provedbi ciljeva ovog Spora zuma i ne smiju premašiti područje primjene onoga što je strogo potrebno kako bi se otklonile nastale poteškoće.
4. U primjeni zaštitnih mjera vodi se računa o postojećoj razini izvoza iz država aKP-a u Zajednicu i njegove mogućnosti za razvoj. Posebna se pozornost pridaje interesima najmanje razvijenih država aKP-a, država aKP-a bez izlaza na more te otočnih država aKP-a.
Članak 9.
1. Prethodne konzultacije održavaju se u vezi s primjenom zaštitne klauzule, kada se takve mjere poduzimaju po prvi put i kada se produ žuju. Zajednica državama aKP-a pruža sve informacije zatražene za te konzultacije te pruža podatke iz kojih se utvrđuje do koje je mjere uvoz konkretnog proizvoda iz neke države aKP-a prouzrokovao učinke nave dene u članku 8. stavku 1.
2. Kada se održe konzultacije, zaštitne mjere ili dogovori zajednički usuglašeni između predmetnih država aKP-a i Zajednice stupaju na snagu nakon toga.
3. Međutim, prethodne konzultacije predviđene stavkom 1. i 2. ne sprečavaju bilo koje neposredne odluke koje Zajednica, u skladu s člankom 8. stavkom 1., može donijeti zbog posebnih okolnosti.
4. Radi olakšavanja ispitivanja čimbenika koji mogu prouzrokovati poremećaje tržišta, uvodi se mehanizam za statistički nadzor izvoza određenih proizvoda iz država aKP-a u Zajednicu.
5. Stranke se obvezuju održavati redovite konzultacije radi pronala ženja zadovoljavajućih rješenja problema koji mogu nastati provedbom zaštitne klauzule.
6. Prethodne konzultacije, kao i redovite konzultacije te mehanizam za nadzor navedeni u stavcima 1. do 5. provode se u skladu sa Proto kolom 2. ovog Dodatka.
Članak 10.
Vijeće ministara na zahtjev bilo koje predmetne Stranke razmatra gospodarske i socijalne učinke provedbe zaštitne klauzule.
Članak 11.
Kada se poduzimaju zaštitne mjere, izmijenjene ili ukinute, posebna se pozornost pridaje interesima najmanje razvijenih država aKP-a, država aKP-a bez izlaza na more te otočnih država aKP-a.
Članak 12.
Radi osiguranja učinkovite provedbe ovog Dodatka, Stranke su suglasne jedna drugu obavještavati i konzultirati.
Dodatno slučajevima za koje su člancima 2. do 9. ovog Dodatka posebno predviđene konzultacije, također se održavaju konzultacije,
na zahtjev zajednice ili država aKP-a te u skladu sa uvjetima predviđe nima pravilima za postupke iz članka 12. ovog Sporazuma, posebno u ovim slučajevima:
(1) ako Stranke namjeravaju poduzeti bilo koje trgovinske mjere koje utječu na interese jedne ili više Stranaka u skladu s ovim Dodat kom, o tome obavještavaju Vijeće ministara;
(2) ako, tijekom primjene ovog Dodatka, države aKP-a smatraju da poljoprivredni proizvodi obuhvaćeni člankom 1. stavkom 2., točkom (a) osim onih podložnih posebnom tretmanu trebaju uživati isti takav tretman, mogu se održati konzultacije unutar Vijeća ministara;
(3) ako neka Stranka smatra da prepreke protoku roba nastaju kao rezultat postojećih pravila druge Stranke ili njihovim tumačenjem, primjenom ili izvršavanjem;
(4) ako zajednica poduzima zaštitne mjere u skladu s odredbama članka 8., konzultacije o tim mjerama mogu se održati unutar Vijeća ministara, ako predmetne Stranke to zatraže, poglavito radi osiguranja poštovanja odredaba iz članka 8. stavka 3.
Takve konzultacije moraju završiti u roku od tri mjeseca.
POGLaVLJE 2.
POSEBNE OBVEZE U VEZI SA ŠEĆEROM, GOVEDINOM I TELETINOM
Članak 13.
1. U skladu s člankom 25. Konvencije država aKP-a i EEZ-a iz Loméa, potpisane 28. veljače 1975. i njoj priloženim Protokolom 3., Zajednica se na neograničeno razdoblje obvezuje, bez obzira na ostale odredbe ovog Dodatka, na kupovinu i uvoz, po zajamčenim cijenama, određenih količina sirove i prerađene šećerne trske podrijetlom iz država aKP-a koje proizvode i izvoze šećernu trsku i koju su joj se te države obvezale isporučiti.
2. Uvjeti za provedbu gore spomenutog članka 25. utvrđeni su Protokolom 3. iz stavka 1. Tekst Protokola priložen je ovom Dodatku kao Protokol 3.
3. Članak 8. ovog Dodatka ne primjenjuje se u okviru navedenog Protokola.
4. U smislu članka 8. navedenog Protokola institucije ustanovljene ovim Sporazumom mogu se koristiti tijekom razdoblja primjene ovog Sporazuma.
Članak 14.
Primjenjuju se posebne obveze u vezi s govedinom i teletinom, defini rane priloženim Protokolom 4.
5. ako ovaj Sporazum prestane vrijediti, primjenjuje se članak 8.
stavak 2. navedenog Protokola.
6. Izjave sadržane u Dodacima XIII., XXI. i XXII. Završnog akta
POGLaVLJE 3.
ZAVRŠNE ODREDBE
Konvencije država
aKP-a
i EEZ-a iz Loméa, potpisane 28. veljače
1975., potvrđuju se, a njihove odredbe nastavljaju se primjenjivati. Te izjave kao takve priložene su Protokolu 3.
7. Ovaj članak i Protokol 3. ne primjenjuju se na odnose između država aKP-a i francuskih prekomorskih departmana.
Članak 15.
Protokoli priloženi ovom Dodatku njegov su sastavni dio.
PROTOKOL 1.
u vezi s definiranjem pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima upravne suradnje
SADRŽAJ
GLaVa I.: OPĆE ODREDBE
Članak 1.: Definicije
GLaVa II.: DEFINICIJA POJMA „PROIZVODI S PODRIJETLOM”
Članak 2.: Opći uvjeti
Članak 3.: Proizvodi dobiveni u cijelosti
Članak 4.: Dostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi Članak 5.: Postupci nedostatne obrade ili prerade Članak 6.: Kumulacija podrijetla
Članak 7.: Kvalifikacijska jedinica
Članak 8.: Pribor, zamjenski dijelovi i alati
Članak 9.: Setovi
Članak 10.: Neutralni elementi
GLaVa III.: TERITORIJALNI UVJETI
Članak 11.: Načelo teritorijalnosti Članak 12: Izravni prijevoz Članak 13: Izložbe
GLaVa IV.: DOKAZ O PODRIJETLU
Članak 14.: Opći uvjeti
Članak 15.: Postupak za izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1
Članak 16.: Naknadno izdane potvrde o prometu EUR.1
Članak 17.: Izdavanje duplikata potvrde o prometu robe EUR.1
Članak 18.: Izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1 na temelju prethodno izdanog ili popunjenog dokaza o podrijetlu
Članak 19.: Uvjeti za izdavanje izjave na računu
Članak 20.: Ovlašteni izvoznik
Članak 21.: Valjanost dokaza o podrijetlu
Članak 22.: Tranzitni postupak
Članak 23.: Podnošenje dokaza o podrijetlu Članak 24.: Uvoz u djelomičnim pošiljkama Članak 25.: Izuzeća od dokazivanja podrijetla
Članak 26.: Postupak informiranja u svrhu kumulacije
Članak 27.: Dokazne isprave
Članak 28.: Čuvanje dokaza o podrijetlu i dokaznih isprava
Članak 29.: Nepodudarnost i formalne pogreške
Članak 30.: Iznosi iskazani u eurima
GLaVa V.: ORGANIZACIJA UPRAVNE SURADNJE
Članak 31.: Uzajamna pomoć
Članak 32.: Provjera dokaza o podrijetlu Članak 33.: Provjera izjava dobavljača Članak 34.: Rješavanje spora
Članak 35.: Kazne
Članak 36.: Slobodne zone
Članak 37.: Odbor za suradnju na području carina
Članak 38.: Odstupanja
GLaVa VI.: CEUTA I MELILLA
Članak 39.: Posebni uvjeti
GLaVa VII.: ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 40.: Revizija pravila o podrijetlu
Članak 41.: Dodaci
Članak 42.: Provedba Protokola
DODACI
Dodatak I. Protokolu 1. – Uvodne napomene uz popis u Dodatku II.
Dodatak II. Protokolu 1. – Popis obrada ili prerada koje treba izvršiti na materijalima bez podrijetla kako bi izrađeni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom
Dodatak III. Protokolu 1. – Prekomorske zemlje i teritoriji Dodatak IV. Protokolu 1. – Obrazac za potvrdu o kretanju robe Dodatak V. Protokolu 1. – Izjava na računu
Dodatak VI.a Protokolu 1. – Dobavljačeva deklaracija za proizvode koji imaju status proizvoda s preferencijalnim podrijetlom
Dodatak VI.B Protokolu 1. – Dobavljačeva deklaracija za proizvode koji nemaju status proizvoda s preferencijalnim podrijetlom
Dodatak VII. Protokolu 1. – Potvrda o informacijama Dodatak VIII. Protokolu 1. – Obrazac prijave za odstupanje
Dodatak IX. Protokolu 1. – Popis obrada ili prerada kojima proizvod nastao obradom ili preradom tekstilnih materijala podrijetlom iz država u razvoju navedenih u članku 6. stavku 11. ovog Protokola stječe svojstva proizvoda s podrijetlom iz država aKP-a
Dodatak X. Protokolu 1. – Tekstilni proizvodi izuzeti iz postupka kumulacije sa pojedinim državama u razvoju navedenima u članku 6. stavku 11. ovog Protokola
Dodatak XI. Protokolu 1. – Proizvodi na koje se odredbe o kumulaciji sa Južnom afrikom navedene u članku 6. stavku 3. primjenjuju 3 godine nakon početka privremene primjene Sporazuma o trgovini, razvoju i suradnji između Europske zajednice i Južnoafričke Republike
Dodatak XII. Protokolu 1. – Proizvodi na koje se odredbe o kumulaciji sa Južnom afrikom iz članka 6. stavka 3. primjenjuju 6 godina nakon početka privremene primjene Sporazuma o trgovini, razvoju i suradnji između Europske zajednice i Južnoafričke Republike
Dodatak XIII. Protokolu 1. – Proizvodi na koje se ne primjenjuje članak 6. stavak 3.
Dodatak XIV. Protokolu 1. – Ribe i riblji proizvodi na koje se privremeno ne primjenjuje članak 6. stavak 3.
Dodatak XV. Protokolu 1. – Zajednička izjava o kumulaciji
GLaVa I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Definicije
Za potrebe ovog Protokola:
(a) „proizvodnja” znači svaku vrstu obrade ili prerade, uključu jući sklapanje ili posebne postupke
(b) „materijal” znači svaki sastojak, sirovinu, komponentu ili dio itd., koji služi u izradi određenog proizvoda;
(c) „proizvod” znači proizvod koji se dobiva postupkom izrade, čak i ako je namijenjen za uporabu u nekom drugom proizvodnom postupku;
(d) „roba” znači i materijal i proizvod;
(e) „carinska vrijednost” znači vrijednost koja je utvrđena u skladu sa Sporazumom o provedbi članka VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o određivanju carinske vrijednosti);
(f) „cijena proizvoda na paritetu fco tvornica” znači cijenu proizvoda franko tvornica koja se plaća proizvođaču u čijem se poduzeću izvodi konačna obrada ili prerada, pod uvjetom da ta cijena uključuje vrijednost svih uporabljenih materijala, umanjenu za sve domaće poreze koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu po obavljenom izvozu dobi venog proizvoda;
(g) „vrijednost materijala” znači carinsku vrijednost u trenutku uvoza uporabljena materijala bez podrijetla, ili, ako taj podatak nije poznat ili ga je nemoguće utvrditi, prvu utvr
Proizvodi s podrijetlom načinjeni od materijala dobivenih u cijelosti ili dostatno obrađenih ili prerađenih u dvije ili više države aKP-a smatraju se proizvodima podrijetlom iz države
divu cijenu plaćenu za materijal na predmetnom teritoriju;
aKP-a
gdje se odvijala konačna obrada ili prerada, pod
(h) „vrijednost materijala s podrijetlom” znači vrijednost tih materijala u smislu točke (g) koja se primjenjuje mutatis mutandis;
(i) „dodana vrijednost” razumijeva cijenu proizvoda na paritetu fco tvornica, umanjenu za carinsku vrijednost materijala iz
uvjetom da su tamo podvrgnuti obradi ili preradi koja nadilazi onu iz članka 5. ovog Protokola.
Članak 3.
Proizvodi dobiveni u cijelosti
trećih zemalja uvezenih u Zajednicu, države prekomorske države i teritorije;
aKP-a
ili
1. Smatra se da su u cijelosti dobiveni u državama aKP-a ili u Zajednici ili u prekomorskim državama i teritorijima utvr đenima u Dodatku III., u daljnjem tekstu PDT:
(j) „poglavlja” i „tarifni brojevi” znače poglavlja i tarifne brojeve (četveroznamenkaste brojeve) koji se upotrebljavaju u nazivlju koje tvori Harmonizirani sustav nazivlja i broj čanog označavanja, u ovom Protokolu navedenom kao
„Harmonizirani sustav” ili „HS”;
(k) „razvrstan” se odnosi na razvrstavanje određenoga proiz voda ili materijala u određeni tarifni broj;
(l) „pošiljka” znači proizvode koji se ili otpremaju istodobno od određenog izvoznika do određenog primatelja ili su obuhvaćeni jedinstvenom prijevoznom ispravom, koja se odnosi na njihovu otpremu od izvoznika do primatelja ili su, ako takva isprava ne postoji, obuhvaćeni jedinstvenim računom;
(m) „teritoriji” uključuju i teritorijalne vode.
GLaVa II.
DEFINICIJA POJMA „PROIZVODI S PODRIJETLOM”
Članak 2.
Opći uvjeti
1. Za potrebe provedbe odredbi DODaTKa V. o trgovinskoj suradnji, smatra se da su ovi proizvodi podrijetlom iz država aKP-a:
(a) proizvodi koji su u cijelosti dobiveni u državama aKP-a u smislu članka 3. ovog Protokola;
(b) proizvodi koji su dobiveni u državama aKP-a, ali sadrže materijale koji nisu u cijelosti ondje dobiveni, pod uvjetom da su ti materijali podvrgnuti dostatnoj obradi ili preradi u državama aKP-a u smislu članka 4. ovog Protokola.
(a) mineralni proizvodi koji su izvađeni iz njihova tla ili s njihova morskoga dna;
(b) biljni proizvodi ondje ubrani ili požnjeveni;
(c) žive životinje koje su ondje okoćene i uzgojene;
(d) proizvodi proizvedeni od ondje uzgojenih živih životinja;
(e) proizvodi koji su dobiveni lovom ili ribolovom ondje obav ljenim;
(f) proizvodi morskoga ribolova i drugi proizvodi koje su njihova plovila izvadila iz mora izvan teritorijalnih voda;
(g) proizvodi izrađeni na njihovim brodovima tvornicama isključivo od proizvoda navedenih pod točkom (f);
(h) rabljeni proizvodi ondje prikupljeni namijenjeni samo za recikliranje sirovina, uključujući rabljene gume koje su prikladne isključivo za protektiranje guma ili uporabu u obliku otpada;
(i) otpad i otpadni materijal nastali slijedom proizvodnih postupaka ondje obavljenih;
(j) proizvodi koji su izvađeni s morskoga dna ili podzemlja izvan njihovih teritorijalnih voda, pod uvjetom da imaju isključivo pravo na eksploataciju tog dna ili podzemlja;
(k) roba ondje proizvedena isključivo od proizvoda koji su navedeni pod točkom (a) do (j).
2. Izrazi „njihova plovila” i „njihovim brodovima tvornicama” iz stavka 1., točke (f) odnosno (g) primjenjuju se isključivo na plovila i brodove tvornice:
2. Za potrebe provedbe stavka 1., teritoriji država smatraju se jednim teritorijem.
aKP-a
(a) koji su registrirani ili upisani u državi članici EZ-a, u državi aKP-a ili u PDT-u;
(b) koji plove pod zastavom države članice EZ-a, države aKP-a ili PDT-a;
(c) koji se u omjeru od najmanje 50 % nalaze u vlasništvu državljana država potpisnica ovog Sporazuma ili PDT-a ili trgovačkoga društva sa sjedištem u jednoj od tih država ili u PDT-u, čiji su predsjednik uprave ili nadzornog odbora i većina članova te uprave ili odbora državljani država potpi snica ovog Sporazuma, ili PDT-a te čija polovica kapitala, u slučaju partnerstava ili društava s ograničenom odgovorno šću, a povrh svega navedenog, pripada tim državama potpi snicama ovog Sporazuma ili javnim tijelima odnosno državljanima spomenutih država, ili PDT-a;
(d) od čije su posade, zapovjednika i časnika najmanje 50 % državljani država potpisnica ovog Sporazuma ili PDT-a.
3. Bez obzira na odredbe stavka 2., Zajednica na zahtjev države aKP-a potvrđuje da se prema plovilima koje zakupi ili unajmi država aKP-a postupa kao prema „njihovim plovilima” kako bi obavljali ribolovne aktivnosti u njezinoj isključivoj gospodarskoj zoni i to prema ovim uvjetima:
— da je država aKP-a ponudila Zajednici mogućnost skla panja sporazuma o ribarstvu, a Zajednica tu ponudu nije prihvatila;
— da su najmanje 50 % posade, zapovjednika i časnika držav ljani država potpisnica ovog Sporazuma, ili PDT-a;
— da Odbor aKP-a i EU-a za suradnju na području carina za ugovor o zakupu ili najmu smatra da pruža dostatne mogućnosti za razvoj kapaciteta države aKP-a da obavlja ribolov za vlastiti račun te posebno da njime država aKP-a preuzima odgovornost za pomorsko i trgovačko uprav ljanje plovilom koje joj je na znatno vremensko razdoblje stavljeno na raspolaganje.
Članak 4.
Dostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi
1. Za potrebe ovog Protokola, proizvodi koji nisu dobiveni u cijelosti smatraju se dostatno obrađenima ili prerađenima u državama aKP-a ili u Zajednici ili u PDT-u ako su ispunjeni uvjeti navedeni u popisu iz Dodatka II.
U slučaju svih proizvoda koji su obuhvaćeni ovim Sporazu mom, gore se spomenuti uvjeti odnose na vrstu obrade ili prerade kojoj se mora podvrgnuti materijal bez podrijetla koji služi u proizvodnji te se primjenjuje isključivo u vezi s takvim materijalom. Prema tomu, ako se određeni proizvod koji je ispunjavanjem uvjeta koji su navedeni u popisu stekao status proizvoda podrijetlom upotrebljava u proizvodnji nekoga drugoga proizvoda, na njega se ne primjenjuju uvjeti koji su
primjenjivi na proizvod u koji je ugrađen, a materijal bez podri jetla, koji se možebitno upotrebljavao u njegovoj proizvodnji, ne uzima se u obzir.
2. Ne uzimajući u obzir odredbe stavka 1. materijal bez podrijetla koji se, sukladno uvjetima koji su navedeni u popisu, ne bi trebao upotrebljavati u proizvodnji određenog proizvoda, može se unatoč tomu upotrebljavati pod uvjetom da:
(a) njegova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % tvorničke cijene tog proizvoda;
(b) zbog primjene ovog stavka nije premašen ni jedan od postotaka koji su navedeni u popisu u vezi s najvišom vrijednošću materijala bez podrijetla.
3. Odredbe stavaka 1. i 2. primjenjuju se uz iznimku sluča jeva koji su predviđeni člankom 5.
Članak 5.
Postupci nedostatne obrade ili prerade
1. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., sljedeći postupci smatraju se obradom ili preradom nedostatnom za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom, bilo da su zahtjevi iz članka 4. zado voljeni ili da nisu:
(a) postupci kojima se jamči očuvanje robe u dobrom stanju tijekom prijevoza i skladištenja (ventilacija, rasprostiranje, sušenje, hlađenje, stavljanje u sol, sumporni dioksid ili neku drugu vodenu otopinu, uklanjanje oštećenih dijelova i slični postupci);
(b) jednostavni postupci koji se sastoje od uklanjanja prašine, sijanja ili prebiranja, razvrstavanja, raspoređivanja, slaganja (uključujući i sastavljanje garniture proizvoda), pranja, boje nja, razrezivanja;
(c) i. promjene pakiranja, rastavljanja i sastavljanja ambalaže;
ii. jednostavno pakiranje u boce, bočice, vreće, sanduke i kutije, pričvršćivanje na kartone ili daske itd., i svi drugi jednostavni postupci pakiranja;
(d) postavljanje oznaka, etiketa i drugih sličnih prepoznatljivih znakova na proizvode ili njihovu ambalažu;
(e) jednostavno miješanje proizvoda, bilo iste ili različite vrste, ako jedna ili više sastavnica smjese ne odgovaraju uvjetima utvrđenim ovim Protokolom da im se omogući da budu smatrani proizvodima porijeklom iz države aKP-a, iz Zajednice ili iz PDT-a;
(f) jednostavno sastavljanje dijelova proizvoda radi dobivanja proizvoda u cijelosti;
(g) kombinacija dvaju ili više postupaka koji su navedeni pod točkom (a) do (f);
(h) klanje životinja.
2. Kako bi se utvrdilo može li se obrada ili prerada kojoj je podvrgnut određeni proizvod smatrati nedostatnom u smislu stavka 1. ovog članka, u obzir će se, zajednički gledano, uzeti svi radni postupci koji su obavljeni na nekom proizvodu bilo u državama aKP-a, bilo u Zajednici ili PDT-u.
Članak 6.
Kumulacija podrijetla
K u m u l a c i j a s a P D T - o m i Z a j e d n i c o m
1. Materijal podrijetlom iz Zajednice ili PDT-a smatra se materijalom podrijetlom iz država aKP-a kada je ugrađen u proizvod ondje dobiven. Taj materijal ne mora biti nužno podvrgnut dostatnoj obradi ili preradi, pod uvjetom da je podvrgnut obradi ili preradi koja nadilazi obradu ili preradu iz članka 5.
2. Obrada i prerada izvršena u Zajednici ili PDT-u smatra se
6. Bez obzira na stavak 5., kumulacija predviđena stavkom 3. može se na zahtjev država aKP-a primijeniti na proizvode nave dene u Dodacima XI. i XII. Odbor veleposlanika država aKP-a i EU-a odlučuje o zahtjevu država aKP-a za svaki pojedini proiz vod, na osnovi izvještaja kojeg u skladu s člankom 37. sastavlja Odbor aKP-a i EZ-a za suradnju na području carina. U razmatranju zahtjeva, u obzir se uzima rizik od izbjegavanja odredbi o trgovini Sporazuma o trgovini, razvoju i suradnji između Europske zajednice i Južnoafričke Republike.
7. Kumulacija predviđena stavkom 3. može se primijeniti samo na proizvode navedene u Dodatku XIV. ako su carine na te proizvode uklonjene u okviru Sporazuma o trgovini, razvoju i suradnji između Europske zajednice i Južnoafričke Republike. Europska komisija u Službenom listu Europskih zajed nica (serija C) objavljuje datum kada su uvjeti iz ovog stavka ispunjeni.
8. Kumulacija predviđena stavkom 3. može se primijeniti samo ako je upotrijebljeni južnoafrički materijal stekao status proizvoda s podrijetlom primjenom pravila o podrijetlu isto vjetnih onima izloženima u ovom Protokolu. Države aKP-a obavještavaju Zajednicu o detaljima sporazuma koje zaključe sa Južnom afrikom i njima utvrđenim pravilima o podrijetlu. Europska komisija u Službenom listu Europskih zajednica (serija C) objavljuje datum kada su države aKP-a ispunile obveze utvr đene ovim stavkom.
izvršenom u državama
aKP-a,
ako se materijal podvrgne
naknadnoj obradi ili preradi u državama aKP-a.
K u m u l a c i j a s a J u ž n o m a f r i k o m
3. Podložno odredbama stavaka 4., 5., 6. 7., i 8., materijal podrijetlom iz Južne afrike smatra se materijalom podrijetlom iz država aKP-a kada je ugrađen u proizvod ondje dobiven. Taj materijal ne mora biti nužno podvrgnut dostatnoj obradi ili preradi.
9. Ne dovodeći u pitanje stavke 5. i 7., obrada i prerada izvršena u Južnoj africi smatra se izvršenom u nekoj drugoj državi članici Južnoafričke carinske unije (SaCU) ako se mate rijal podvrgne naknadnoj obradi ili preradi u toj drugoj državi članici SaCU-a.
10. Ne dovodeći u pitanje stavke 5. i 7. te na zahtjev država
aKP-a,
obrada i prerada izvršena u Južnoj
africi
smatra se
4. Proizvodi koji su stekli status proizvoda s podrijetlom na temelju stavka 3., samo nastavljaju biti smatrani proizvodima podrijetlom iz država aKP-a ako tamo dodana vrijednost
izvršenom u državama aKP-a ako se materijal podvrgne naknadnoj obradi ili preradi u državi aKP-a u okviru sporazuma o regionalnoj gospodarskoj integraciji.
premašuje vrijednost upotrijebljenog materijala podrijetlom iz Južne afrike. ako to nije slučaj, predmetni proizvodi smatraju
se proizvodima podrijetlom iz Južne
afrike.
Pri određivanju
podrijetla, u obzir se ne uzima materijal podrijetlom iz Južne afrike koji je podvrgnut dostatnoj obradi ili preradi u državama
Osim ako ne postoji konkretan zahtjev bilo koje stranke za upućivanje odluke Vijeću ministara država aKP-a i EZ-a,
aKP-a.
5. Kumulacija predviđena stavkom 3. može se primijeniti tek nakon 3 godine na proizvode navedene u Dodatku XI. i nakon
6 godina na proizvode navedene u Dodatku XII., po privre menoj primjeni Sporazuma o trgovini, razvoju i suradnji
Odbor aKP-a i EZ-a za suradnju na području carina o zahtje vima država aKP-a odlučuje u skladu s člankom 37.
K u m u l a c i j a s a s u s j e d n i m d r ž a v a m a u r a z v o j u
između Europske zajednice i Južnoafričke Republike. Kumulacija
11. Na zahtjev država
aKP-a,
materijal podrijetlom iz
predviđena stavkom 3. ne primjenjuje se na proizvode navedene u Dodatku XIII.
susjedne države u razvoju koja nije država aKP-a, a pripada koherentnoj zemljopisnoj jedinici, smatra se materijalom
podrijetlom iz država aKP-a kada je ugrađen u proizvod ondje dobiven. Taj materijal ne mora biti nužno podvrgnut dostatnoj obradi ili preradi, pod uvjetom da:
— je u državi aKP-a podvrgnut obradi ili preradi koja nadilazi obradu ili preradu iz članka 5. Međutim, proizvodi iz Poglavlja 50. do 63. Harmoniziranog sustava pored toga moraju biti podvrgnuti obradi ili preradi radi koje se dobi veni proizvod razvrstava pod tarifni broj različit od onih u koje se razvrstava materijal podrijetlom iz države u razvoju koja nije država aKP-a, a koji je upotrijebljen u njegovoj izradi,
— države aKP-a, Zajednica i ostale predmetne države sklopile su sporazum o odgovarajućim upravnim postupcima koji će osigurati ispravnu provedbu ovog stavka.
Ovaj se stavak ne primjenjuje na proizvode od tune razvrstane u poglavlje 3. ili 16. Harmoniziranog sustava, proizvode od riže HS oznake 1006 ili tekstilne proizvode navedene u Dodatku X. ovog Protokola.
U smislu određivanja je li neki proizvod podrijetlom iz države u razvoju koja nije država aKP-a primjenjuju se odredbe ovog Protokola.
Osim ako ne postoji konkretan zahtjev bilo koje stranke za
2. Kad se u skladu s Općim pravilom 5. Harmoniziranoga sustava, za potrebe razvrstavanja, ambalaža uključuje zajedno s proizvodom, ona se uključuje i za potrebe utvrđivanja podri jetla.
Članak 8.
Pribor, zamjenski dijelovi i alati
Pribor, zamjenski dijelovi i alati koji se šalju s određenom opremom, strojem, uređajem ili vozilom, koji su dio redovite opreme i stoga uključeni u njihovu cijenu ili koji nisu zasebno fakturirani, smatraju se sastavnim dijelom te opreme, stroja, uređaja ili vozila.
Članak 9.
Setovi
Setovi, kako su definirani Općim pravilom 3. Harmoniziranoga sustava, smatraju se proizvodom s podrijetlom kada sve sasta vnice seta imaju podrijetlo. Međutim, kada se set sastoji od proizvoda s podrijetlom i proizvoda bez podrijetla, set se kao cjelina smatra proizvodom s podrijetlom, pod uvjetom da vrijednost proizvoda bez podrijetla ne prelazi 15 % cijene seta fco tvornica.
Članak 10.
Neutralni elementi
upućivanje odluke Vijeću ministara država
aKP-a
i EZ-a,
Odbor aKP-a i EZ-a za suradnju na području carina o zahtje vima država aKP-a odlučuje u skladu s člankom 37.
Članak 7.
Kvalifikacijska jedinica
1. Kvalifikacijska jedinica za primjenu odredbi ovog Proto kola konkretni je proizvod koji se smatra osnovnom jedinicom, kada se roba razvrstava uporabom nazivlja iz Harmoniziranoga sustava.
Prema tome slijedi da:
— kada se proizvod sastavljen od skupine ili skupa predmeta svrstava u jedan tarifni broj Harmoniziranoga sustava, takva cjelina tvori kvalifikacijsku jedinicu,
— kada se pošiljka sastoji od više istovjetnih proizvoda koji su razvrstani u isti tarifni broj Harmoniziranoga sustava, pri primjeni odredbi ovog Protokola svaki se proizvod mora uzeti pojedinačno.
Kako bi se utvrdilo je li određeni proizvod s podrijetlom, nije potrebno odrediti podrijetlo onoga što je možebitno upotrijeb ljeno u njegovoj izradi, kako slijedi:
(a) energija i gorivo;
(b) postrojenja i oprema;
(c) strojevi i alati;
(d) roba koja ne ulazi i koja nije namijenjena ulasku u konačni sastav proizvoda.
GLaVa III.
TERITORIJALNI UVJETI
Članak 11.
Načelo teritorijalnosti
1. Uvjeti za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom koji su navedeni u glavi II. moraju bez prekida biti ispunjeni u drža vama aKP-a, osim kako je predviđeno u članku 6.
2. ako se roba s podrijetlom, koja je izvezena u neku treću zemlju iz država aKP-a ili iz Zajednice ili PDT-a, u njih vrati, osim u onoj mjeri u kojoj je to predviđeno u članku 6., ona se mora smatrati robom bez podrijetla, osim ako se carinskim vlastima ne pruže zadovoljavajući dokazi o tome:
i prodane nakon izložbe za uvoz u Zajednicu, primjenjuju se odredbe Dodatka V., pod uvjetom da se carinskim vlastima podnesu zadovoljavajući dokazi o tome:
(a) da je izvoznik te proizvode poslao iz države aKP-a u
(a) da je vraćena upravo ona roba koja je bila izvezena; i
(b) da roba nije bila podvrgnuta nikakvim postupcima, osim postupcima koji su bili potrebni kako bi se očuvala u dobrom stanju dok se nalazila u toj zemlji ili dok je bila izvezena.
državu u kojoj se izložba održava te da ih je tamo izložio;
(b) da je izvoznik te proizvode prodao ili na koji drugi način ustupio nekoj osobi u Zajednici;
Članak 12.
Izravni prijevoz
1. Povlašteni tretman predviđen odredbama Dodatka V. o trgovinskoj suradnji primjenjuje se isključivo na proizvode koji zadovoljavaju uvjete iz ovog Protokola i čiji se prijevoz
(c) da su proizvodi, poslani za vrijeme izložbe ili neposredno nakon nje, upravo onakvi kakvi su bili upućeni na izložbu; i
(d) da proizvodi, od trenutka kada su poslani na izložbu, nisu upotrijebljeni ni u koju drugu svrhu osim izlaganja na toj izložbi.
obavlja izravno između teritorija država
aKP-a,
Zajednice,
PDT-a ili Južne afrike za potrebe članka 6. bez ulaska u bilo koji drugi teritorij. Međutim, proizvodi koji predstavljaju jednu pošiljku mogu se prevoziti i preko drugih teritorija, pri čemu je, ako to nalažu okolnosti, na tim teritorijima moguć i njihov pretovar ili privremeno skladištenje, pod uvjetom da ti proiz vodi ostaju pod nadzorom carinskih vlasti u zemlji provoza ili skladištenja te da nisu podvrgnuti nikakvim postupcima osim istovara, ponovnoga utovara ili kakva drugoga postupka koji se obavlja kako bi se očuvali u dobrom stanju.
Proizvodi s podrijetlom mogu se cjevovodima prevoziti i preko drugih teritorija osim onoga države aKP-a, Zajednice ili PDT-a.
2. Xxxxxxxxx vlastima zemlje uvoznice podnose se dokazi o ispunjenju uvjeta iz stavka 1. ovog članka i to predočenjem:
(a) jedinstvene prijevozne isprave kojom je obuhvaćen prolazak robe od zemlje izvoznice kroz zemlju provoza; ili
(b) potvrde koju izdaju carinske vlasti zemlje provoza:
i. u kojoj se navodi točan opis proizvoda;
ii. u kojoj se navode datumi istovara i ponovnoga utovara proizvoda i, prema potrebi, nazivi brodova ili drugih uporabljenih prijevoznih sredstava; i
iii. kojom se potvrđuju uvjeti pod kojima su proizvodi ostali u zemlji provoza; ili
(c) u nedostatku navedenoga, bilo kakvih isprava koje mogu poslužiti kao dokaz.
Članak 13.
Izložbe
1. Pri uvozu proizvoda s podrijetlom koji su iz države aKP-a poslani radi izlaganja u državi koja nije obuhvaćena člankom 6.
2. Dokaz o podrijetlu mora se izdati ili sastaviti u skladu s odredbama glave IV. te na uobičajen način podnijeti carinskim vlastima zemlje uvoznice. Na dokazu se mora naznačiti naziv i adresa izložbe. Prema potrebi može se zatražiti dodatna doku mentacija s dokazima o uvjetima pod kojima su proizvodi bili izloženi.
3. Stavak 1. ovog članka primjenjuje se na sve trgovačke, industrijske, poljoprivredne ili obrtničke izložbe, sajmove ili slične priredbe ili izlaganja koja se ne priređuju u privatne svrhe u prodavaonicama ili poslovnim prostorima radi prodaje stranih proizvoda i tijekom kojih proizvodi ostaju pod carin skim nadzorom.
GLaVa IV.
DOKAZ O PODRIJETLU
Članak 14.
Opći uvjeti
1. Proizvodi podrijetlom iz država aKP-a pri uvozu u Zajed nicu koriste povlastice iz Dodatka V. po predočenju:
(a) potvrde o prometu robe EUR.1, čiji je primjerak sadržan u Dodatku IV.; ili
(b) u slučajevima predviđenim člankom 19. stavkom 1., izjave čiji je tekst sadržan u Dodatku V. ovom Protokolu i koju izvoznik daje na računu, dostavnici ili kakvoj drugoj komercijalnoj ispravi u kojoj se predmetni proizvodi opisuju dovoljno podrobno da bi se mogli jasno prepoznati (u daljnjem tekstu: „izjava na računu”).
2. Bez obzira na stavak 1. na proizvode s podrijetlom u smislu ovog Protokola se, u slučajevima predviđenim člankom 25., primjenjuju povlastice iz Dodatka V., pri čemu nije potrebno podnijeti ni jednu od gore navedenih isprava.
Članak 15.
6. Datum izdavanja potvrde o prometu robe EUR.1 nazna čuje se u polju 11. na potvrdi.
7. Carinske vlasti izdaju potvrdu o prometu robe EUR.1 i stavljaju je na raspolaganje izvozniku čim se obavi ili osigura stvarni izvoz.
Postupak za izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1
1. Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju carinske vlasti zemlje izvoznice na zahtjev koji u pisanom obliku podnosi izvoznik ili, pod izvoznikovom odgovornošću, njegov ovlašteni predstavnik.
2. U tu svrhu, izvoznik ili njegov ovlašteni predstavnik ispu njavaju i obrazac potvrde o prometu robe EUR.1 i obrazac zahtjeva, čiji su primjerci sadržani u Dodatku IV. Ti se obrasci ispunjavaju u skladu sa odredbama ovog Protokola. ako se obrasci ispunjavaju rukom, moraju se ispuniti tintom i tiskanim slovima. Opis se proizvoda mora upisati u polje predviđeno za to, bez ostavljanja praznih redaka. ako polje nije do kraja ispu njeno, ispod zadnjega retka opisa treba se povući vodoravna crta, a nepopunjeni se dio mora prekrižiti.
3. Izvoznik koji podnosi zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1 mora biti spreman u svakom trenutku na zahtjev carinskih vlasti države aKP-a izvoznice u kojoj se izdaje potvrda o prometu robe EUR.1 podnijeti sve potrebne isprave kojima se dokazuje da predmetni proizvodi imaju status proizvoda s podrijetlom te da ispunjavaju sve druge zahtjeve koji su postavljeni ovim Protokolom.
4. Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju carinske vlasti države izvoznice aKP-a ako se predmetni proizvodi mogu smatrati proizvodima s podrijetlom iz država aKP-a ili u jednoj od zemalja i ako ispunjavaju druge zahtjeve iz ovog Protokola.
5. Carinske vlasti koje su nadležne za izdavanje potvrde poduzimaju sve korake prijeko potrebne kako bi se provjerilo imaju li predmetni proizvodi status proizvoda s podrijetlom te ispunjavaju li druge zahtjeve iz ovog Protokola. U tu svrhu one imaju pravo zatražiti bilo koji dokaz i obaviti bilo koju vrstu uvida u izvoznikovu poslovnu evidenciju, odnosno bilo koju provjeru koju smatraju primjerenom. Carinske vlasti koje su nadležne za izdavanje potvrde također su dužne pobrinuti se da obrasci iz stavka 2. budu propisno ispunjeni. One posebno provjeravaju je li prostor predviđen za opis proizvoda ispunjen tako da se isključuje svaka mogućnost neovlaštenoga dopisiva nja.
Članak 16.
Naknadno izdane potvrde o prometu EUR.1
1. Bez obzira na članak 15. stavak 7., potvrda o prometu robe EUR.1 može se iznimno izdati nakon izvoza proizvoda na koje se odnosi ako:
(a) u trenutku izvoza nije izdana zboga greške, nenamjernog propusta ili posebnih okolnosti; ili se
(b) carinskim vlastima pruže zadovoljavajući dokazi o tome da je potvrda o prometu robe EUR.1 izdana, ali da pri uvozu nije prihvaćena iz tehničkih razloga.
2. Radi provedbe stavka 1. izvoznik u svom zahtjevu mora naznačiti mjesto i datum izvoza proizvoda na koje se potvrda o prometu robe EUR.1 odnosi te navesti razloge za svoj zahtjev.
3. Carinske vlasti mogu naknadno izdati potvrdu o prometu robe EUR.1 tek nakon što provjere odgovaraju li podaci nave deni u izvoznikovu zahtjevu podacima iz odgovarajuće eviden cije.
4. Naknadno izdane potvrde o prometu robe EUR.1 moraju sadržavati jednu od ovih naznaka:
„NaCHTRÄGLICH aUSGESTELLT”, „DELIVRÉ a POSTERIORI”,
„RILaSCIaTO a POSTERIORI”, „aFGEGEVEN a POSTERIORI”,
„ISSUED RETROSPECTIVELY”, „UDSTEDT EFTERFØLGENDE”,
„ΕΚΔΟΘΕΝ ΕΚ ΤΩΝ ΥΣΤΕΡΩΝ”, „EXPEDIDO a POSTERIORI”,
„EMITIDO a POSTERIORI”, „aNNETTU JÄLKIKÄTEEN”, „UT FÄRDaT I EFTERHaND”.
5. Napomena iz stavka 4. unosit će se u polje „Napomene” na potvrdi o prometu robe EUR.1.
Članak 17.
Izdavanje duplikata potvrde o prometu robe EUR.1
1. U slučaju krađe, gubitka ili uništenja potvrde o prometu robe EUR.1 izvoznik carinskim vlastima koje su je izdale može podnijeti zahtjev za izdavanje duplikata na temelju izvoznih isprava koje se nalaze u njihovu posjedu.