N A C R T

N A C R T

Na osnovu člana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na ____ sjednici Predstavničkog doma, održanoj __________ godine, i na ____ sjednici Doma naroda, održanoj ____________ godine, usvojila xx

XXXXX O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

Član 1.

(Xxxxxxx Xxxxxx)

Ovim zakonom regulira se obaveza i sistem obračunavanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Član 2.

(Definicije)

1. U primjeni ovog zakona pojmovi imaju sljedeće značenje:

   1. „Zakon“ podrazumijeva Zakon o porezu na dodanu vrijednost,

   2. „PDV“ podrazumijeva porez na dodanu vrijednost,

   3. „UIO“ podrazumijeva Upravu za indirektno oporezivanje,

   4. „porezni obveznik“ podrazumijeva lice iz člana 17. stav (1) Zakona,

2. Riječi koje su radi preglednosti u propisu navedene u jednom rodu bez diskriminacije odnose se i na muški i na ženski rod.

DIO DRUGI - PREDMET OPOREZIVANJA

Član 3.

(Predmet oporezivanja)

Predmet oporezivanja PDV, u smislu ovog zakona, je:

1. promet dobara koje porezni obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu,

2. pružanje usluga koje porezni obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu,

3. uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.

GLAVA I - PROMET DOBARA

Član 4.

(Promet dobara)

1. Promet dobara je prijenos prava raspolaganja na dobrima (materijalnim stvarima) licu koje xxx dobrima može raspolagati xxx xxxxxxx.

2. Dobrima se, u smislu ovog zakona, smatraju i voda, električna energija, plin, toplotna energija, energija za hlađenje i slično.

3. Prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i:

1. prijenos prava raspolaganja na dobrima na osnovu odluke nadležnog organa javne uprave ili na osnovu zakona,

2. isporuka dobara xx xxxxxx vlasnika komisionaru i xx xxxxxx komisionara kupcu,

3. isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija prilikom prodaje,

4. isporuka dobara na osnovu ugovora o lizingu, ili na osnovu ugovora sa odloženim plaćanjem na osnovu kojeg se pravo raspolaganja nad dobrom prenosi najkasnije otplatom posljednje rate,

5. prijenos imovine poreznog obveznika u postupcima likvidacije i stečaja, osim u slučajevima iz člana 7. ovog zakona,

6. razmjena dobara za druga dobra i/ili usluge.

Član 5.

(Promet dobara u neposlovne svrhe)

1. Kada dobra koja čine dio njegove poslovne imovine porezni obveznik uzima u privatne svrhe ili u privatne svrhe osnivača, zaposlenih i drugih lica, odnosno kada dobra uzima ili daje bez naknade u svrhe koje nisu povezane sa njegovim poslovnim djelatnostima, te ako se PDV na dobra koja su u pitanju ili njihove sastavne dijelove mogao u potpunosti ili srazmjerno odbiti, takav promet smatra se prometom dobara uz naknadu.

2. Izuzetno xx xxxxx (1) ovog člana, prometom dobara uz naknadu ne smatra se:

1. besplatno davanje poslovnih uzoraka kupcima ili budućim kupcima u uobičajenim i razumnim količinama za tu namjenu, pod uvjetom da su poslovni uzorci u obliku ili pakiranju koji onemogućava njihovu daljnju prodaju i

2. davanje poklona male vrijednosti u svrhe unaprjeđivanja poslovne djelatnosti poreznog obveznika, ako se daju povremeno i ako se ne daju istim licima.

3. Poklonima male vrijednosti u smislu stava (2) xxxxx b) ovog člana smatraju se pokloni čija pojedinačna cijena ne prelazi 40 konvertibilnih maraka.

4. Propise za primjenu ovog člana donosi Upravni odbor UIO.

Član 6.

(Vlastita upotreba dobara, promjena namjene i zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti)

Prometom dobara uz naknadu smatra se i:

1. vlastita upotreba dobara koje porezni obveznik proizvodi, izgrađuje, obrađuje, prerađuje, nabavlja ili uvozi u okviru obavljanja poslovne djelatnosti, pod uvjetom da ne bi imao pravo na potpuni odbitak ulaznog poreza prilikom nabavke tih dobara od drugog poreznog obveznika,

2. upotreba dobara za xxxx xx postojalo pravo na potpuni ili srazmjerni odbitak, a koja porezni obveznik u potpunosti ili djelimično koristi u svrhe obavljanja djelatnosti koje ne podliježu oporezivanju PDV,

3. zadržavanje dobara xx xxxxxx poreznog obveznika ili njegovih nasljednika prilikom prestanka obavljanja oporezive djelatnosti, a za xxxx xx postojalo pravo na potpuni ili srazmjerni odbitak ulaznog poreza.

Član 7.

(Prijenos imovine poreznog obveznika )

1. Prometom dobara ne smatra se prijenos cjelokupne ili dijela imovine koja čini zasebnu poslovnu cjelinu, sa ili bez naknade ili u obliku uloga u drugo lice, pod uvjetom da je sticalac porezni obveznik registriran po osnovu PDV ili xxx sticanjem postane porezni obveznik registriran po osnovu PDV, a sa ciljem obavljanja iste vrste ili proširenja poslovne djelatnosti.

2. Izuzetno xx xxxxx (1) ovog člana, sticalac imovine koji koristi stečenu imovinu u svrhe obavljanja djelatnosti za koju nema pravo na potpuni odbitak ulaznog poreza na tu imovinu obračunava PDV u skladu sa čl. 5. i 9. ovog zakona.

3. Sticalac imovine iz stava (1) ovog člana preuzima obavezu eventualne ispravke odbitka ulaznog poreza na kapitalna dobra, a koja se prenosi u sastavu cjelokupne ili dijela imovine koja čini zaseban poslovni subjekt.

4. Porezni obveznik koji prenosi imovinu iz stava (1) ovog člana u roku od xxxx xxxx od xxxx prodaje obavještava UIO o pojedinostima vezanim za prijenos, uključujući identitet novog vlasnika i nabavnu vrijednost te imovine.

5. Propise za primjenu ovog člana donosi UIO.

GLAVA II – PRUŽANJE USLUGA

Član 8.

(Pružanje usluga)

1. Pružanjem usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavljanja poslovne djelatnosti, a koji ne predstavljaju promet dobara.

2. Pružanjem usluga smatra se i:

1. prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih prava intelektualne svojine,

2. trpljenje, odricanje ili uzdržavanje od nekih poslova ili radnji,

3. pružanje usluga na osnovu odluke nadležnog organa javne uprave ili na osnovu zakona,

4. posluživanje xxxx x xxxx koja se konzumiraju na licu mjesta,

5. razmjena usluga za druga dobra i/ili usluge.

Član 9.

(Pružanje usluga u neposlovne svrhe)

Pružanjem usluga uz naknadu smatra se i:

1. upotreba dobara, koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika u privatne svrhe poreznog obveznika, osnivača, zaposlenih ili drugih lica ili u svrhe koje nisu povezane sa njegovim poslovnim djelatnostima, ukoliko je postojalo pravo na potpuni ili srazmjerni odbitak ulaznog poreza na xx xxxxx,

2. pružanje usluga koje porezni obveznik izvrši bez naknade u privatne svrhe osnivača, zaposlenih ili drugih lica ili u svrhe koje nisu povezane sa njegovim poslovnim djelatnostima,

3. pružanje usluga koje porezni obveznik vrši u svrhe njegovog poslovanja, kada PDV na takvu uslugu, da je pruža drugi porezni obveznik, ne bi bilo moguće u potpunosti odbiti.

Član 10.

(Pružanje usluga u svoje ime a za račun drugog lica)

Kada porezni obveznik pruža usluge u svoje ime, a za račun drugog lica, smatra se da je istovremeno primio i pružio usluge.

Član 11.

(Prijenos imovine sa obilježjem pružanja usluga)

Ukoliko se cjelokupna ili dio imovine koja čini zaseban poslovni subjekat xxxxx xx način da taj prijenos ima obilježja pružanja usluga, primjenjuju se odredbe člana 7. ovog zakona.

GLAVA III – UVOZ DOBARA

Član 12.

(Uvoz dobara)

Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara na teritoriju Bosne i Hercegovine koja nisu u slobodnom prometu u Bosni i Hercegovini u skladu sa carinskim propisima.

Član 13.

(Primjena carinskih propisa)

Na dobra koja se uvoze, u pogledu PDV, primjenjuju se carinski propisi kao da PDV podrazumijeva uvoznu dažbinu, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

GLAVA IV – VRIJEDNOSNI KUPONI

Član 14.

(Vrijednosni kuponi)

1. Vrijednosni kupon u smislu ovoga zakona je instrument za koji postoji obaveza da se prihvati kao naknada ili dio naknade za isporuku dobara ili usluga i kada su dobra ili usluge koji se isporučuju ili identitet njihovih potencijalnih isporučilaca naznačeni ili na samom kuponu ili u povezanoj dokumentaciji, uključujući i uvjete upotrebe takvog kupona.
   
   

2. Vrste vrijednosnih kupona su:

   1. jednonamjenski vrijednosni kupon je vrijednosni kupon za koji su mjesto isporuke dobara ili usluga na koje se vrijednosni kupon odnosi i PDV koji xx xxxx platiti na xx xxxxx ili usluge poznati u vrijeme izdavanja vrijednosnog kupona,

   2. višenamjenski vrijednosni kupon je kupon koji sadržava osnovne osobine vrijednosnog kupona, ali za koji u trenutku izdavanja nisu poznati svi elementi nužni za obračun PDV-a.

Član 15.

(Jednonamjenski kupon)

1. Svaki prijenos jednonamjenskog vrijednosnog kupona koji obavlja porezni obveznik koji djeluje u svoje ime smatra se isporukom dobara ili usluga na koje se odnosi vrijednosni kupon. Stvarna predaja dobara ili stvarno obavljanje usluga u zamjenu za jednonamjenski vrijednosni kupon koji je isporučilac prihvatio kao naknadu ili dio naknade ne smatraju se neovisnom transakcijom.

2. Ako je prijenos jednonamjenskog vrijednosnog kupona obavio porezni obveznik koji djeluje u ime drugog poreznog obveznika, taj se prijenos smatra isporukom dobara ili usluga na koje se vrijednosni kupon odnosi, xxxx xx obavio drugi porezni obveznik u čije ime porezni obveznik djeluje.

3. Kada isporučilac dobara ili usluga nije porezni obveznik koji je, djelujući u svoje ime, izdao jednonamjenski vrijednosni kupon, smatra se da je taj isporučilac obavio isporuku dobara ili usluga povezanih s xxx vrijednosnim kuponom xxx poreznom obvezniku.
   
   

Član 16.

(Višenamjenski kupon)

1. Stvarna predaja dobara ili stvarno obavljanje usluga u zamjenu za višenamjenski vrijednosni kupon koji je isporučitelj prihvatio kao naknadu ili dio naknade podliježe PDV-u na osnovu člana 4. ovoga Zakona, dok svaki prethodni prijenos tog višenamjenskog vrijednosnog kupona ne podliježe PDV-u.

2. Ako prijenos višenamjenskog vrijednosnog kupona izvrši porezni obveznik, koji u skladu sa stavom 1. ovoga člana nije porezni obveznik koji obavlja transakciju koja podliježe PDV-u, tada svako obavljanje usluga koje se može utvrditi, poput distribucije ili usluga reklamiranja, podliježe PDV-u.

DIO TREĆI – POREZNI OBVEZNIK, POSLOVNA DJELATNOST I PLAĆANJE PDV

Član 17.

(Porezni obveznik)

1. Porezni obveznik je svako lice koje samostalno i na bilo kojem mjestu obavlja poslovnu djelatnost, bez obzira na cilj i rezultat te djelatnosti, te bez obzira da xx xx ta djelatnost oporeziva ili oslobođena od plaćanja PDV i neovisno od toga da xx xx registriran po osnovu PDV.

2. Državni organ, entitetski organ, organ Brčko Distrikta, organ kantona i lokalne samouprave, kao i ustanova i pravno lice osnovano u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave, ne smatra se poreznim obveznikom u smislu ovog zakona ako vrši djelatnosti i transakcije u koje ulazi kao organ uprave,

3. Organ iz stava (2) ovog člana smatra se obveznikom ako obavlja promet dobara i usluga a takav promet dobara i usluga ili transakcije se obavljaju kao konkurencija privrednim društvima i licima koja samostalno obavljaju poslovnu djelatnost. 

4. U svakom slučaju, lice iz stava (2) ovog člana smatra se poreznim obveznikom kada obavljaju jednu ili više poslovnih djelatnosti iz Priloga I ovog zakona, ukoliko promet izvršen obavljanjem tih djelatnosti nije zanemariv.

5. Izuzetno xx xxxxx (1) ovog člana, za svrhe utvrđivanja mjesta pružanja usluga za potrebe PDV, poreznim obveznikom smatra se i:

   1. primalac usluga – porezni obveznik koji vrši i transakcije ili aktivnosti koje su oslobođene obračuna i plaćanja PDV, i

   2. primalac usluga koji ne vrši poslovnu djelatnost iz člana 18. ovog zakona.

6. Primaocem usluga iz stava (5) pod b) ovog člana smatra se organ javne uprave, udruženje, fondacija, ustanova i drugo pravno lica koje nije porezni obveznik u smislu stava (1) ovog člana.

Član 18.

(Poslovna djelatnost)

1. Poslovna djelatnost podrazumijeva svaku djelatnost proizvođača, trgovaca ili pružalaca usluga, uključujući djelatnosti rudarstva i poljoprivrede, eksploataciju prirodnih bogatstava, kao i djelatnosti izvršene u okviru samostalnih profesija.

2. Poslovna djelatnost podrazumijeva i iskorištavanje imovine i imovinskih prava u svrhu postojanog ostvarivanja xxxxxxx.

Član 19.

(Xxxx xxxx podliježu plaćanju PDV)

(1) Xxxx xxxx, u smislu ovog zakona, podliježu plaćanju PDV su:

1. porezni obveznik koji vrši promet dobara ili pružanje usluga na koje se obračunava PDV, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano,

2. porezni zastupnik koga odredi porezni obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara ili pružanje usluga za koji se obračunava PDV u Bosni i Hercegovini i za koje ovim zakonom nije propisana primjena prijenosa obaveze plaćanja,

3. primalac usluga – porezni obveznik i lice iz člana 17. stav (5) za usluge za koje ovim zakonom nije propisana primjena prijenosa obaveze plaćanja pružene od poreznog obveznika koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni poslovnu jedinicu ne odredi poreznog zastupnika,

4. primalac usluga – porezni obveznik i lice iz člana 17. stav (5) kojem su pružene usluge prema članu 24. stav (1) ovog zakona, ako usluge pruža porezni obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni poslovnu jedinicu,

5. porezni obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni poslovnu jedinicu i ne odredi poreznog zastupnika, a pruža usluge iz člana 32. ovog zakona u Bosni i Hercegovini licima koja nisu navedena u tački c) ovog stava,

6. svako lice koje u fakturi iskaže PDV,

7. lice koje uvozi dobra, odnosno dužnik određen u skladu sa carinskim propisima,

8. obveznik registriran za PDV koji xx xxxx daljnje prodaje izvršio nabavku električne energije i prirodnog plina koji se isporučuju putem prijenosnog i distributivnog sistema od drugog poreznog obveznika ili iz uvoza - prijenos obaveze plaćanja,

9. lice koje je uvezlo električnu energiju i prirodni plin koji se isporučuju putem prijenosnog i distributivnog sistema u Bosnu i Hercegovinu i koje koristi za vlastite potrebe,

10. porezni obveznik kojem je izvršen promet povezan sa investicionim zlatom, a gdje se primjenjuju principi prijenosa obaveze plaćanja iz Dijela jedanaestog Glava VI ovog zakona,

11. strani prijevoznik putnika koji vrši uslugu prijevoza putnika kroz teritoriju Bosne i Hercegovine i ne odredi poreznog zastupnika,

12. obveznik kojem je prema presudi u okviru obavezne prodaje izvršena isporuka imovine dužnika,

13. obveznik kojem je izvršen promet imovine poreznog obveznika u postupku stečaja.

(2) Izuzetno xx xxxxx (1) xxxxx d) i e) ovog člana lice koje podliježe plaćanju je primalac usluga u slučaju i kada postoji stalna poslovna jedinica xxxx xx obveznik PDV, xxx xxxx nije uključena u predmetnu poslovnu transakciju.

DIO ČETVRTI – MJESTO OPOREZIVANJA

GLAVA I – MJESTO PROMETA DOBARA I UVOZA

Član 20.

(Mjesto prometa dobara bez otpreme)

Kada se promet dobara vrši bez otpreme ili prijevoza smatra se da je mjesto oporezivanja mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke.

Član 21.

(Mjesto prometa dobara sa otpremom)

1. Kada se promet dobara vrši uz otpremu ili prijevoz, tj. kada se dobra šalju, otpremaju ili prevoze xx xxxxxx isporučioca, primaoca ili trećeg lica, smatra se da je mjesto oporezivanja mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku kada počinje slanje, otprema ili prijevoz do primaoca.

2. Kada se vrši montaža ili ugradnja dobara, i ako se ista montiraju ili ugrađuju xx xxxxxx isporučioca ili po njegovom nalogu xx xxxxxx trećeg lica, sa ili bez probnog rada, smatra se da je mjesto oporezivanja mjesto montaže ili ugradnje dobara.

Član 22.

(Mjesto prometa plina, električne energije, energije za grijanje ili hlađenje)

1. Kada se promet plina i električne energije, vrši isporukom putem prijenosnog i distributivnog sistema, odnosno kad se promet energije za grijanje ili hlađenje vrši preko mreža za grijanje ili hlađenje, mjestom oporezivanja smatra se mjesto gdje kupac efektivno upotrebljava ili troši plin, električnu energiju, energiju za grijanje ili hlađenje.

2. Izuzetno xx xxxxx (1) ovog člana, u slučajevima kada se promet plina i električne energije putem prijenosne i distributivne mreže, odnosno kad se promet energije za grijanje ili hlađenje preko mreža za grijanje ili hlađenje, vrši preprodavcu, mjestom oporezivanja smatra se mjesto gdje preprodavac ima sjedište ili stalno mjesto poslovanja ili u nedostatku takvog mjesta stalnu adresu ili uobičajeno boravište u Bosni i Hercegovini.

3. Oporezivim preprodavcom plina, električne energije, energije za grijanje ili hlađenje smatra se porezni obveznik xxxx xx osnovna djelatnost, u odnosu na izvršeni promet, daljnja prodaja plina, električne energije, energije za grijanje ili hlađenje xxxx xx lična potrošnja tih dobara u beznačajnom obimu u odnosu na ukupno ostvareni promet.

4. Propise za primjenu ovog člana donosi Upravni odbor UIO.

Član 23.

(Mjesto uvoza dobara)

Kod uvoza dobara, smatra se da je mjesto oporezivanja na teritoriji Bosne i Hercegovine.

GLAVA II – MJESTO PRUŽANJA USLUGA

Član 24.

(Opće pravilo)

1. Mjestom pružanja usluga smatra se mjesto gdje porezni obveznik - primalac usluga ima sjedište. Ukoliko se usluge pružaju poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta njegovog sjedišta, mjestom pružanja usluga smatra se sjedište poslovne jedinice. U nedostatku sjedišta poreznog obveznika - primaoca usluga ili njegove poslovne jedinice, mjestom pružanja usluga smatra se mjesto gdje porezni obveznik - primalac usluga ima prebivalište ili uobičajeno boravište.

2. Mjestom pružanja usluga licu koje nije porezni obveznik smatra se mjesto u kojem pružalac usluga ima sjedište. Ukoliko usluge pruža poslovna jedinica poreznog obveznika xxxx xx u mjestu različitom od mjesta sjedišta, mjestom pružanja usluga smatra se sjedište poslovne jedinice. U nedostatku sjedišta poreznog obveznika ili njegove poslovne jedinice, mjestom pružanja usluga smatra se mjesto gdje porezni obveznik - pružalac usluga ima prebivalište ili uobičajeno boravište.

Član 25.

(Pružanje usluga posredovanja licu koje nije porezni obveznik)

Mjesto pružanja usluga posredovanja licu koje nije porezni obveznik, xx xxxxxx posrednika koji nastupa u ime i za račun trećeg lica, smatra se mjestom gdje je izvršen promet dobara ili usluga za koji je posredovanje izvršeno.

Član 26.

(Pružanje usluga povezanih sa nepokretnom imovinom)

1. Mjestom pružanja usluga povezanih sa nepokretnom imovinom, uključujući usluge stručnih lica, te posrednika u prodaji nepokretne imovine, smatra se mjesto gdje se nalazi nepokretna imovina.

2. Pod uslugama povezanim sa nepokretnom imovinom u smislu stava (1) ovog člana smatraju se i usluge smještaja u hotelijerstvu ili sektorima sa sličnom funkcijom, kao što su kampovi ili druga odredišta uređena za svrhe kampovanja, stavljanje na raspolaganje prava korištenja nepokretne imovine, kao i usluge pripreme i koordinacije u izvođenju radova u građevinarstvu, kao npr. usluge arhitekata i nadzora nad izvođenjem radova u građevinarstvu.

Član 27.

(Pružanje usluga prijevoza)

1. Mjestom pružanja usluga prijevoza putnika smatra se mjesto gdje je prijevoz izvršen, srazmjerno pređenim dionicama puta.

2. Odredbe stava (1) ovog člana primjenjuju se i kod pružanja usluga prijevoza dobara licu koje nije porezni obveznik.

Član 28.

(Pružanje usluga u oblasti kulture, umjetnosti, sporta, nauke, obrazovanja, zabave i sličnih događaja)

1. Mjestom pružanja usluga u vezi sa pravom pristupa događajima iz oblasti kulture, umjetnosti, sporta, nauke, obrazovanja, zabave ili sličnih događaja (npr. sajmovi i izložbe), uključujući pomoćne usluge, kada su iste usluge pružene poreznom obvezniku, smatra se mjesto gdje se ta događanja zaista odvijaju/održavaju.

2. Mjestom pružanja usluga iz oblasti kulture, umjetnosti, sporta, nauke, obrazovanja, zabave ili sličnih događaja (npr. sajmovi i izložbe), uključujući pomoćne usluge, kada su iste usluge pružene licu koje nije porezni obveznik, smatra se mjesto smatra se mjesto gdje se ta događanja zaista odvijaju/održavaju.

Član 29.

(Pružanje usluga povezanih sa prijevozom i usluge izvršene na pokretnim dobrima licu koje nije porezni obveznik)

Mjestom pružanja usluga licu koje nije porezni obveznik smatra se mjestom u kojem su usluge stvarno izvršene, ako se radi o:

1. uslugama povezanim sa prijevozom kao što su utovar, pretovar, istovar i slično,

2. procjena vrijednosti pokretnih dobara i radovi izvršeni na pokretnim dobrima.

Član 30.

(Pružanje usluga ugostiteljskih objekata i keteringa – djelatnost pripreme i posluživanja hrane i pića)

Mjestom pružanja usluga ugostiteljskih objekata i keteringa (snabdijevanje pripremljenom hranom i pićem) smatra se mjesto gdje su usluge stvarno izvršene.

Član 31.

(Iznajmljivanje prijevoznih sredstava)

1. Mjestom pružanja usluga iznajmljivanja prijevoznih sredstava na kraći vremenski period smatra se mjesto u kom se prijevozno sredstvo primaocu usluge stvarno stavlja na raspolaganje.

2. Mjestom pružanja usluga iznajmljivanja prijevoznih sredstava licu koje nije porezni obveznik, osim iznajmljivanja iz stava (1) ovog člana, smatra se mjesto u kojem primalac usluge ima svoje sjedište ili prebivalište ili uobičajeno boravište.

3. Mjestom pružanja usluga iznajmljivanja brodova za krstarenje i jahti licu koje nije porezni obveznik, osim iznajmljivanja na kraći vremenski period, smatra se mjesto u kom xx xxxx za krstarenje ili jahta primaocu usluga stvarno stavlja na raspolaganje, ukoliko pružalac usluga ovu uslugu stvarno vrši iz svog sjedišta ili poslovne jedinice.

4. Kraćim vremenskim periodom u smislu stava (1) ovog člana smatra se kontinuirano posjedovanje ili korištenje prijevoznog sredstva tokom perioda ne dužeg od 30 xxxx, a u slučaju plovila ne dužeg od 90 xxxx.

Član 32.

(Pružanje telekomunikacionih usluga, usluga radija i televizije i usluga pruženih elektronskim putem licu koje nije porezni obveznik)

1. Mjestom pružanja usluga licu koje nije porezni obveznik smatra se mjesto gdje primalac ima prebivalište ili uobičajeno boravište, ako se radi o:

1. telekomunikacionim uslugama,

2. radio-televizijskim uslugama emitovanja i

3. elektronski pruženim uslugama, koje uključuju usluge iz Priloga II ovog zakona.

2. Ako pružalac i primalac usluge međusobno komuniciraju putem elektronske pošte, to samo po sebi ne znači da se radi o elektronski pruženoj usluzi.

Član 33.

(Pružanje ostalih usluga licu koje nije porezni obveznik)

Mjestom pružanja usluga licu koje nije porezni obveznik smatra se mjesto gdje primalac ima sjedište ili prebivalište ili uobičajeno boravište, ako se radi o:

1. uslugama ustupanja i stavljanja na raspolaganje autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i sličnih prava,

2. uslugama reklamiranja,

3. uslugama savjetnika, konsultanata, inženjera, advokata, knjigovođa i sličnim uslugama, te obrade podataka i davanja informacija,

4. preuzimanju obaveze da se u potpunosti ili djelimično odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava,

5. uslugama iz oblasti bankarstva, finansija i osiguranja, uključujući i usluge reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova,

6. uslugama stavljanja osoblja na raspolaganje,

7. uslugama iznajmljivanja pokretne materijalne imovine, osim prijevoznih sredstava,

8. uslugama omogućavanja pristupa prijenosnim i distributivnim mrežama plina i električne energije i mrežama za grijanje ili hlađenje, kao i pružanje drugih neposredno povezanih usluga.

Član 34.

(Posebne odredbe)

1. Upravni odbor UIO može odrediti da se mjesto pružanja usluga iz čl. 24, 31, 32. i 33. ovog zakona, smatra mjestom gdje se usluga faktički uživa ili koristi.

2. Poreznom obvezniku koji nema sjedište, niti poslovnu jedinicu u Bosni i Hercegovini i ne odredi poreznog zastupnika, a isporučuju usluge iz člana 32.ovog zakona licu koje nije porezni obveznik u Bosni i Hercegovini, UIO može omogućiti prijavu PDV kroz program oporezivanja usluga na jednom mjestu.

DIO PETI – NASTANAK POREZNE OBAVEZE

Član 35.

(Opće pravilo)

Porezna obaveza nastaje danom kada se izvrši jedna od sljedećih radnji:

1. promet dobara ili pružanje usluga,

2. izdavanje fakture,

3. plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izvršenog prometa dobara ili pružanja usluga,

4. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a kad te obaveze nema, danom kada bi ta obaveza nastala u skladu s carinskim propisima,

5. promet dobara ili pružanje usluga iz čl. 5, 6. i 9. ovog zakona,

6. naknadna izmjena porezne osnovice prema članu 43. ovog zakona, kada se izda faktura ili drugi dokument.

Član 36.

(Nastanak porezne obaveze na promet dobara)

1. Porezna obaveza na promet dobara nastaje danom kada se vrši:

1. prijenos prava raspolaganja za dobra koja se isporučuju u skladu sa članom 20. ovog zakona,

2. slanje, otprema ili prijevoz dobara prema članu 21. stav (1) ovog zakona,

3. preuzimanje dobara iz člana 21. stav (2) ovog zakona.

2. Upravni odbor UIO može propisati da u određenim slučajevima, kada se promet dobara vrši kontinuirano, porezna obaveza nastaje istekom vremenskog perioda na koji se odnosi obračun za izvršeni promet dobara.

2. Odredbe stava (1) ovog člana primjenjuju se i u slučaju djelimičnog prometa dobara.

2. Djelimični promet dobara podrazumijeva promet određenih dijelova ekonomski djeljive cjeline za xxxx xx posebno ugovorena naknada.

Član 37.

(Nastanak porezne obaveze na pružanje usluga)

1. Porezna obaveza na pružanje usluga nastaje na xxx xxxx je izvršeno pojedinačno pružanje usluge.

2. Za usluge koje se pružaju na duži vremenski period porezna obaveza nastaje posljednjeg xxxx vremenskog perioda na koji se odnosi obračun za pruženu uslugu.

3. Za usluge za koje se ispostavljaju periodične fakture, porezna obaveza nastaje posljednjeg xxxx poreznog perioda za koji se izdaje faktura.

4. Porezna obaveza iz stava (2) ovog člana nastaje najkasnije posljednjeg xxxx u kalendarskoj godini.

5. Za djelimično pruženu uslugu porezna obaveza nastaje danom xxxx xx završeno pružanje tog dijela usluge.

6. Djelimično pružena usluga podrazumijeva pružanje ekonomski djeljive usluge za xxxx xx posebno ugovorena naknada.

Član 38.

(Nastanak porezne obaveze kod uvoza dobara)

1. Porezna obaveza kod uvoza dobara nastaje danom nastanka obaveze plaćanja carinskog duga.

2. Ako po carinskim propisima na uvoz dobara ne nastaje obaveza plaćanja carinskog duga, a uvoz tih dobara nije oslobođen plaćanja PDV, porezna obaveza nastaje danom kada bi nastala obaveza plaćanja carinskog duga da isti postoji.

3. U slučaju carinski odobrenih postupanja ili upotrebe iz člana 52. ovog zakona, i postupka vanjskog provoza porezna obaveza nastaje u momentu kada se za dobra ti postupci završe i za njih nastaje ili bi nastala obaveza plaćanja carinskog duga.

4. Izuzetno xx xxxxx (3) ovog člana, u slučaju kada xx xxxxxxxx privremenog uvoza sa djelimičnim oslobađanjem od plaćanja uvoznih dažbina završava ponovnim izvozom dobra, ne nastaje obaveza plaćanja PDV.

DIO XXXXX – POREZNA OSNOVICA I POREZNA XXXXX

Član 39.

(Porezna osnovica za promet dobara i pružanje usluga)

1. Porezna osnovica za promet dobara i pružene usluge je iznos naknade (u novcu, dobrima i uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi od kupca ili trećeg lica za prometovana dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

2. U poreznu osnovicu uračunavaju se i:

1. akciza, uvozne dažbine, prelevmani, te ostali javni prihodi i druge dažbine, osim PDV,

2. svi sporedni troškovi (provizije, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja i drugi troškovi) koje isporučilac dobara ili pružalac usluga obračunava kupcu ili primaocu,

3. iznos naknade koji se obračunava na povratnu ambalažu,

4. troškovi priključivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obračunavaju kupcu xx xxxxxx isporučioca dobara ili pružaoca usluga kao uvjet da se izvrši promet dobara i pružanje usluga.

3. U poreznu osnovicu ne uračunavaju se:

1. sniženja cijena ili popusti zbog plaćanja prije roka,

2. popusti i druga umanjenja cijene, koji se kupcu daju najkasnije u trenutku izvršenog prometa dobara ili pruženih usluga,

c) iznosi koje obveznik zaračuna ili primi od kupca koji su plaćeni u ime i za račun drugog, a koji se u knjigovodstvu evidentiraju kao prolazne stavke, pod uvjetom da su u fakturi posebno iskazani i da nije izvršio odbitak ulaznog poreza eventualno obračunat na te iznose.

Član 40.

(Porezna osnovica kod prometa dobara i pružanja usluga u neposlovne svrhe)

1. U slučaju prometa dobara u neposlovne svrhe, poreznom osnovicom smatra se nabavna cijena tih ili sličnih dobara ili u nedostatku nabavne cijene, cijena koštanja u trenutku prometa.

2. U slučaju pružanja usluga u neposlovne svrhe iz člana 9. stav (1) xxxxx a) i b) Zakona, poreznom osnovicom smatraju se ukupni troškovi obveznika nastali za pružene usluge.

3. Ukoliko se radi o pružanju usluga iz člana 9. stava (1) xxxxx c) ovog zakona, poreznom osnovicom smatra se tržišna vrijednost pruženih usluga.

Član 41.

(Porezna osnovica kod vlastite upotrebe dobara)

U slučaju prometa dobara iz člana 6. ovog zakona, poreznom osnovicom smatra se nabavna cijena tih ili sličnih dobara u momentu upotrebe, ili u nedostatku nabavne cijene, cijena koštanja u momentu prometa.

Član 42.

(Porezna osnovica kod transakcija između povezanih lica)

1. Kod prometa dobara i pružanja usluga između povezanih lica, porezna osnovica je tržišna vrijednost dobara, odnosno usluga ako je:

1. naknada niža od tržišne vrijednosti, a primalac nema pravo na odbitak ulaznog poreza u potpunosti, u smislu ovog zakona,

2. naknada niža od tržišne vrijednosti, a isporučilac nema pravo na odbitak ulaznog poreza u potpunosti, u smislu ovog zakona, i ako se radi o prometu dobara ili pružanju usluga koji su oslobođeni od plaćanja PDV u skladu sa čl. 47, 48 i 49. ovog zakona,

3. naknada viša od tržišne vrijednosti, a isporučilac nema pravo na odbitak ulaznog poreza u potpunosti, u smislu ovog zakona.

2. Tržišna vrijednost podrazumijeva ukupan iznos naknade koju bi kupac, da bi stekao predmetna dobra ili primio usluge, u xxx trenutku i u istoj fazi u kojoj se odvija promet dobara ili pružanje usluga i u uvjetima lojalne konkurencije, trebao platiti isporučiocu dobara ili pružaocu usluga, s xxxxx xx u poslovnom odnosu na teritoriji Bosne i Hercegovine.

3. U slučaju kad se ne može utvrditi sličan promet dobara ili pružanje usluga iz stava (2) ovog člana, tržišna vrijednost podrazumijeva:

1. za promet dobara, iznos koji nije manji od nabavne cijene dobara ili sličnih dobara, ili u nedostatku nabavne cijene, cijena koštanja koja se utvrđuje u vrijeme prometa,

2. za pružanje usluga, iznos koji nije manji od ukupnih troškova obveznika za pružene usluge.

4. Transakcije između povezanih lica iz stava (1) ovog člana odnose se na promet dobara i pružanje usluga koji uključuju postojanje porodičnih ili drugih bliskih i ličnih veza, te odnosa upravljanja, vlasništva, članstva, finansijskih ili pravnih odnosa između dobavljača i kupca, pod uvjetom da je ta veza ili odnos, a ne komercijalni razlozi, doveli do vrijednosti niže ili više od tržišne.

Član 43.

(Naknadna izmjena porezne osnovice)

1. Ako se porezna osnovica naknadno izmijeni (poveća ili smanji), zbog vraćanja dobara isporučiocu, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruženih usluga, ili ako se iznos naknade ne može naplatiti nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili pružanje usluga vrši ispravku iznosa PDV ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili pružene usluge ispravi odbitak ulaznog poreza i o tome xxxxxx izvijesti isporučioca.

2. Obveznik xxxx xx izvršen promet dobara ili pružanje usluga za koje je porezna osnovica naknadno izmijenjena u smislu stava (1) ovog člana u obavezi je da izmijeni odbitak ulaznog poreza.

3. Ako se osnovica naknadno poveća za promet dobara i usluga koji je oporeziv PDV, obveznik koji je isporučio dobra ili usluge xxxxx xx da iznos PDV, koji duguje po xxx osnovu, ispravi u skladu sa izmjenom.

4. Izmjena osnovice iz stava (1), (2) i (3) ovog člana vrši se u poreznom periodu u kojem je nastupila.

5. Odredbe stava (1), (2) i (3) ovog člana se ne primjenjuju u slučajevima PDV prijevare.

Član 44.

(Porezna osnovica kod uvoza dobara)

1. Porezna osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu je carinska vrijednost tih dobara utvrđena u skladu sa carinskim propisima.

2. U poreznu osnovicu uračunavaju se, pod uvjetom da već nisu uključeni, i:

1. akciza, uvozne dažbine, prelevmani, te ostali javni prihodi i druge dažbine, osim PDV,

2. svi ovisni troškovi (npr. provizija, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja) koji nastanu kod uvoza dobara do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini, kao i oni troškovi koji proizilaze iz prijevoza do drugog odredišta u Bosni i Hercegovini, ako xx xxxxx odredište poznato u trenutku nastanka porezne obaveze.

3. Prvim, odnosno drugim odredištem u smislu stava (2) xxxxx b) ovog člana, smatra se mjesto koje je navedeno u otpremnici ili drugom dokumentu na osnovu kojeg se dobra uvoze u Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko takvo označenje ne postoji, prvim odredištem se smatra mjesto gdje se vrši prvi pretovar ili istovar.

4. Kod ponovnog uvoza dobara koje je obveznik privremeno izvezao radi popravke, prerade, dorade ili druge obrade izvan Bosne i Hercegovine, poreznu osnovicu čini vrijednost te popravke, prerade, dorade ili druge obrade. U slučaju da dobra ponovo ne uvozi obveznik koji xx xxxxx privremeno izvezao, porezna osnovica se utvrđuje u skladu sa stavom (1) do (3) ovog člana.

5. Ako se mijenja PDV obračunat i naplaćen na uvoz dobara, koji porezni obveznik uzima u obzir kao odbitak ulaznog poreza, odbitak ulaznog poreza ispravlja se za razliku koja se javlja na osnovu carinskog dokumenta.

Član 45.

(Pretvaranje strane u domaću valutu)

1. Ako je vrijednost dobara koja se uvoze u Bosnu i Hercegovinu izražena u stranoj valuti, za obračun porezne osnovice prilikom uvoza u domaćoj valuti primjenjuju se carinski propisi za obračunavanje carinske vrijednosti xxxx xxxx na xxx nastanka porezne obaveze.

2. Ako je vrijednost dobara ili usluga izražena u stranoj valuti, za obračun porezne osnovice u domaćoj valuti, osim kod uvoza, primjenjuje se devizni kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine koji važi na xxx nastanka porezne obaveze.

Član 46.

(Standardna xxxxx)

Standardna xxxxx poreza na dodanu vrijednost na promet dobara, pružanje usluga i uvoz dobara koji podliježu oporezivanju iznosi sedamnaest procenata (17%).

DIO SEDMI – OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA PDV

GLAVA I – OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA PDV BEZ PRAVA NA ODBITAK ULAZNOG POREZA

Član 47.

(Oslobađanje kod postojanja od javnog interesa)

1. Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV:

1. usluge koje pružaju javne poštanske ustanove, kao i promet dobara neposredno povezan sa xxx uslugama, osim usluga prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga,

2. pružanje usluga bolničke dijagnostike, liječenja i medicinske njege, kao i sa njima usko povezane usluge koje se pružaju u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene zaštite xx xxxxxx domova zdravlja, hitne medicinske pomoći, poliklinika, općih i specijalnih bolnica i klinika, usluge medicinske njege koje pružaju medicinske ustanove za njegu u kući, ustanove ili druge organizacije slične prirode osnovane u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, te promet dobara povezan sa liječenjem koje vrše navedene ustanove,

3. pružanje usluga i s njima neposredno povezan promet dobara koje vrše doktori medicine, doktori stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih sestara i pomoćnog medicinskog osoblja, babica, fizioterapeuta, psihologa, te pružanje usluga biokemijskih laboratorija povezanih sa liječenjem,

4. promet ljudskim organima, tkivima, ćelijama, krvi i majčinog mlijeka,

5. pružanje usluga xx xxxxxx zubnih tehničara, kao i isporuke zubnih proteza xx xxxxxx zubara i zubnih tehničara,

6. pružanje usluga koje za svoje članove vrše udruženja lica koje obavljaju djelatnosti oslobođene od plaćanja PDV ili za koje se ne smatraju poreznim obveznikom, ukoliko su te usluge namijenjene neposredno za vršenje njihove djelatnosti, uz uvjet da udruženja od svojih članova za izvršenu uslugu potražuju samo naknadu koja pokriva njihov dio troškova, te da takvo oslobađanje ne dovodi do značajnog poremećaja u konkurenciji,

7. promet dobara i pružanje usluga povezanih sa socijalnom zaštitom i osiguranjem, uključujući one što ih vrše domovi za stare i nemoćne osobe, ustanove, subjekti sa javnim ovlaštenjima ili druge organizacije koje se prema važećim propisima smatraju organizacijama socijalnog karaktera,

8. promet dobara i pružanje usluga povezanih sa zaštitom djece i omladine pod uvjetom da se vrše u skladu sa propisima koji reguliraju oblast socijalne zaštite i osiguranja, i xx xxxxxx ustanova osnovanih u skladu sa propisima xxxxx xx regulirana ta oblast,

9. promet dobara za higijensku upotrebu kao što su dječje pelene, podlošci za pelene, pelene za odrasle, higijenski ulošci, tamponi i slični higijenski predmeti,

10. pružanje usluga obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje, više i visoko), stručno obrazovanje ili prekvalifikacija odraslih, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i pružanje usluga, pod uvjetom da se vrše u skladu sa propisima xxxxxx xx regulirana ta oblast i xx xxxxxx ustanova osnovanih u skladu sa propisima xxxxx xx regulirana ta oblast,

11. pružanje usluga privatnog podučavanja xx xxxxxx vaspitača, učitelja, nastavnika i profesora, a koja obuhvataju obrazovanje u predškolskim, osnovnim, srednjim, višim i visokoškolskim ustanovama,

12. pružanje usluga koje su neposredno povezane sa sportom i fizičkim vaspitanjem, a koje neprofitabilne organizacije pružaju licima koja se bave sportom ili fizičkim vaspitanjem

13. pružanje usluga ustupanja osoblja xx xxxxxx vjerskih organizacija, duhovnih institucija ili udruženja filozofskih usmjerenja, za vršenje djelatnosti iz tačaka b), g), h) i i) ovog člana s ciljem postizanja boljeg duhovnog zdravlja i dobrobiti,

14. pružanje usluga i usko sa njima povezanih isporuka dobara koje neprofitne organizacije pružaju svojim članovima u zajedničkom interesu u zamjenu za pretplatu utvrđenu u skladu s njihovim pravilima a xxxx je cilj političke, sindikalne, religijske, patriotske, filozofske, filantropske ili građanske prirode, pod uvjetom da nije vjerovatno da će predmetno izuzeće uzrokovati narušavanje tržišnog natjecanja;

14. pružanje usluga iz oblasti kulture i xxx xx njima neposredno povezani promet dobara koje vrše ustanove s javnim ovlaštenjima ili druge kulturne ustanove u skladu sa propisima xxxxxx xx regulirana oblast kulture.

15. pružanje usluga i promet dobara koje vrše lica čije su djelatnosti oslobođene prema tačkama b), g), h), i) k), m) i n) ovog člana, a u vezi su sa događajima i manifestacijama na kojima se prikupljaju sredstva i prilozi namijenjeni isključivo njihovom vlastitom interesu, pod uvjetom da je mala vjerovatnoća da će takvo oslobađanje dovesti do poremećaja na tržištu,

16. usluge javnih radio i televizijskih servisa, osim onih koji su komercijalnog karaktera i

18. usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeđenih lica u vozilima posebno prilagođenim za tu namjenu, ako ih vrše ovlaštena lica ili ustanove.

2. Za oslobađanja iz stava (1) xxxxx o) ovog člana Upravni odbor UIO može propisati ograničenja, a posebno u pogledu broja događaja i manifestacija ili visine xxxxxxx xxxx se uzimaju u obzir.

Član 48.

(Oslobađanja kod finansijskih usluga)

Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV:

1. odobravanje, ugovaranje i upravljanje kreditom xx xxxxxx lica koje ga odobrava,

2. ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi u vezi sa kreditnim garancijama ili nekoj drugoj vrsti osiguranja novca, uključujući upravljanje kreditnim garancijama xx xxxxxx lica koje odobrava kredit,

3. transakcije, uključujući posredovanje u vezi sa štednim i tekućim računima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim vrijednosnim papirima, izuzev naplate duga i usluga faktoringa,

4. transakcije, uključujući posredovanje u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje su u upotrebi kao zakonsko sredstvo plaćanja, izuzev kolekcionarskih predmeta, tj. kovanica od zlata, srebra ili drugih metala, kao i novčanica koje se ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numizmatičke vrijednosti,

5. transakcije, uključujući posredovanje, izuzev upravljanja i čuvanja, akcija ili dionica privrednih društava, obveznicama ili drugim vrijednosnim papirima, osim dokumenata i vrijednosnih papira kojima se utvrđuje neko pravo na dobrima ili određeno pravo na nekretninama,

6. upravljanje posebnim investicionim fondovima.

Član 49.

(Ostala oslobađanja)

1. Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV:

1. transakcije u okviru osiguranja i reosiguranja, uključujući povezane usluge koje vrše posrednici, zastupnici i agenti u osiguranju,

2. promet građevinskih objekata ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se objekti nalaze, izuzev ako je promet izvršen prije prve upotrebe objekata ili njihovih dijelova,

3. promet zemljišta, osim građevinskog zemljišta,

4. usluge iznajmljivanja nepokretne imovine, izuzev:

1. usluga iznajmljivanja poslovnih prostora,

2. smještaja u hotelima ili u objektima sa sličnom funkcijom, uključujući smještaj u kampovima ili drugim odredištima uređenim za svrhe kampovanja,

3. prostorija i prostora za parkiranje vozila, te korištenja puteva, mostova, tunela i slično,

4. trajno ugrađene opreme,

5. sefova,

5. promet investicionog zlata iz člana 87. ovog zakona,

6. promet poštanskim markama po nominalnoj vrijednosti za pružene poštanske usluge na teritoriji Bosne i Hercegovine, uključujući akcizne i druge slične markice,

7. klađenje, lutrije i drugi oblici kockanja i igara na sreću koji se pružaju u skladu sa propisima xxxxxx xx regulirana oblast priređivanja igara na sreću,

8. promet dobara koja se isključivo koriste za djelatnost oslobođenu prema tačkama a) do g) ovog člana, kao i čl. 47. i 48. ovog zakona, ukoliko na ta dobara nije postojalo pravo na odbitak ulaznog poreza,

9. promet dobara prilikom čijeg se sticanja ili upotrebe nije mogao izvršiti odbitak ulaznog poreza, suglasno članu 60. stav (1) ovog zakona.

2. Oslobađanje iz stava (1) xxxxx b) ovog člana ne odnosi se na:

1. promete izvršene u roku od dvije godine od xxxx prve upotrebe objekata ili njihovih dijelova i

2. promete izvršene u roku od četiri godine od xxxx završetka izgradnje objekata ili njihovih dijelova do xxxx prve upotrebe, za objekte ili njihove dijelove koji nisu upotrebljavani.

3. Usluge iz stava (1) xxxxx d) alineja 1) ovog člana ne obuhvataju iznajmljivanje nepokretnosti xx xxxxxx organa uprave i lokalne samouprave bez naknade licima koja obavljaju djelatnost od javnog interesa.

Član 50.

(Oslobađanja kod uvoza dobara)

1. Od plaćanja PDV prilikom uvoza oslobađa se:

1. xxxxx xxxx bi promet xx xxxxxx poreznog obveznika prema članu 47., 48. i 49. ovog zakona bio oslobođen od plaćanja PDV u Bosni i Hercegovini, navedena u Prilogu VI koji je sastavni dio ovog zakona,

2. kapitalna dobra i druga oprema koja pripada preduzeću koje definitivno prekida svoju djelatnost u drugoj državi i premješta na teritoriju Bosne i Hercegovine radi obavljanja slične djelatnosti, pod uvjetom da se ne radi o kapitalnim dobrima i drugoj opremi namijenjenim za svrhe obavljanja djelatnosti iz čl. 47, 48. i 49. ovog zakona,

3. vizuelni i zvučni materijali obrazovnog, naučnog ili kulturnog karaktera proizvedeni xx xxxxxx UN-a ili neke od specijaliziranih agencija UN, a namijenjeni obrazovnim, naučnim ili kulturološkim ustanovama ili organizacijama,

4. životinje posebno pripremljene za laboratorijsku upotrebu za naučna istraživanja bez plaćanja naknade; biološke ili kemijske materije namijenjene naučnom istraživanju, a koje se ne proizvode u Bosni i Hercegovini i uvoze se isključivo u nekomercijalne svrhe i bez plaćanja naknade,

5. dobra koja su posebno izrađena za obrazovanje, naučni ili kulturni razvoj slijepih lica, a koju uvoze slijepa lica za ličnu upotrebu, ili ustanove ili organizacije ili udruženje slijepih lica koje se bavi obrazovanjem slijepih lica ili pružanjem pomoći slijepim licima, bez plaćanja naknade,

6. dobra koja su posebno izrađena i prilagođena za obrazovanje, naučni ili kulturni razvoj fizički i mentalno hendikepiranih lica, koju uvozi hendikepirano lice za ličnu upotrebu ili ustanove, organizacije ili udruženje koje se bave obrazovanjem hendikepiranih lica ili pružanjem pomoći hendikepiranim licima, bez plaćanja naknade,

7. plin uvezen putem plinovoda ili bilo koje mreže priključene na plinovod ili plin koji se puni iz plovila za prijevoz plina u plinovod ili u mrežu proizvodnih plinovoda,

8. električna energija uvezena putem prijenosnih i distributivnih mreža, uključujući grijanje ili hlađenje uvezeno preko sistema za grijanje ili hlađenje,

9. zlato koje uvozi Centralna banka Bosne i Hercegovine,

10. lična imovina fizičkog lica koje prenosi svoje uobičajeno prebivalište iz druge države u Bosnu i Hercegovinu,

11. dobra koja se uvoze povodom sklapanja braka - svadbena oprema, predmeti domaćinstva i pokloni, novi ili korišteni, koji pripadaju fizičkom licu koje se radi sklapanja braka preseljava iz druge države u Bosnu i Hercegovinu,

12. lična imovina koju državljanin Bosne i Hercegovine i strani državljanin stalno nastanjen u Bosni i Hercegovini naslijedi u drugoj državi,

13. školska oprema, obrazovni materijali i sa xxx povezani predmeti domaćinstva koji pripadaju učeniku ili studentu koji boravi na teritoriji Bosne i Hercegovine u svrhu školovanja ili studiranja i koji su namijenjeni za ličnu upotrebu tokom trajanja njegovog školovanja ili studija,

14. dobra zanemarive vrijednosti sadržana u pošiljci poslanoj direktno iz druge države primaocu u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da ukupna vrijednost dobara nije veća od 40 konvertibilnih maraka po pošiljci,

15. dobra nekomercijalnog karaktera sadržana u poštanskoj pošiljci koju besplatno šalje fizičko lice iz druge države fizičkom licu u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da vrijednost tih dobara ne prelazi 90 konvertibilnih maraka,

16. poljoprivredni, stočarski, pčelarski, hortikulturni i xxxxxx proizvodi dobiveni sa posjeda koji se nalazi u pograničnom području susjedne države i koji je u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača iz pograničnog područja Bosne i Hercegovine, kao i priplod i ostali proizvodi dobiveni od stoke porijeklom iz Bosne i Hercegovine koja se zbog poljskih radova, ispaše ili zimovanja nalazi na xxx posjedima,

18. sjeme, gnojivo i proizvodi za obrađivanje zemlje i usjevi namijenjeni za korištenje na posjedu koji se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine i graniči sa drugom državom i koje je u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača koje svoje glavno gazdinstvo imaju unutar druge države koje graniči sa teritorijom Bosne i Hercegovine,

19. lični prtljag putnika, xx xxxxx nekomercijalnog karaktera koju putnici unose sa sobom iz druge države u propisanoj vrsti, količini i vrijednosti,

20. kolekcionarski predmeti i umjetnine obrazovnog, naučnog ili kulturnog karaktera koji nisu namijenjeni za prodaju, a xxxx xx korisnici galerije, muzeji ili druge slične ustanove ili institucije,

21. terapeutske supstance ljudskog porijekla, reagensi za određivanje krvne xxxxx i reagensi za određivanje vrste tkiva namijenjeni za upotrebu isključivo u nekomercijalne medicinske ili naučne svrhe,

22. uzorci referentnih supstanci koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija radi kontrole kvaliteta materijala koji se koriste u proizvodnji medicinskih proizvoda,

26. farmaceutski proizvodi za ljudsku ili veterinarsku medicinsku upotrebu za ljude ili životinje koji dolaze iz drugih država radi učešća na međunarodnim sportskim događajima organiziranim na teritoriji Bosne i Hercegovine,

27. dobra koja zadovoljavaju osnovne potrebe ljudi (hrana, lijekovi, odjeća, obuća, sredstva higijene i posteljina) koju radi besplatne podjele u humanitarne svrhe uvoze registrirane humanitarne organizacije, te oprema i uredski materijali koje lica ili organizacije registrirane izvan teritorije Bosne i Hercegovine, bez ikakve komercijalne namjere pošiljaoca, besplatno šalju registriranim humanitarnim organizacijama isključivo za obavljanje njihovih poslovnih potreba,

ab) dobra za žrtve nesreće,

ac) odlikovanja i priznanja dobivena u okviru međunarodnih događaja, koja po svojoj vrsti, pojedinačnoj vrijednosti i drugim obilježjima ne smiju biti takvi da ukazuju da se radi o uvozu iz komercijalnih razloga,

ad) pokloni primljeni u okviru međunarodnih odnosa,

ae) dobra namijenjena monarsima ili šefovima države,

af) dobra uvezena u promotivne svrhe: uzorci robe zanemarive vrijednosti, štampani i reklamni materijal i proizvodi koji se koriste ili konzumiraju na trgovačkom sajmu ili sličnom događaju,

ag) dobra namijenjena za pregled, analizu ili testiranje, u svrhu utvrđivanja i provjere njenog sastava, svojstava, kvaliteta ili drugih tehničkih karakteristika, radi dobivanja podataka bitnih za industrijska ili komercijalna istraživanja,

ah) uzorak dobara koja predstavlja robnu xxxxx (žig), patent, model (industrijski dizajn) i njihove prateće isprave, kao i obrasci koji se dostavljaju organu nadležnom za zaštitu prava intelektualne svojine,

ai) turistička informativna literatura,

aj) razni dokumenti i predmeti,

ak) pomoćni materijali za utovar i zaštitu robe tokom prijevoza, pod uvjetom da se isti daje bez plaćanja naknade,

al) xxxxx, krma i hrana za životinje tokom prijevoza,

am) gorivo i mazivo sadržano u standardnim rezervoarima drumskih motornih vozila ili motocikla i u posebnim spremnicima,

an) dobra namijenjena gradnji, održavanju ili ukrašavanju groblja i grobova, te spomen ploča za žrtve rata drugih država koje su pokopane u carinskom području Bosne i Hercegovine,

ao) kovčezi s tijelima i urne s pepelom umrlog lica i ukrasni pogrebni predmeti,

ap) dobra za xxxx xx međunarodnim sporazumom koji obavezuje Bosnu i Hercegovinu predviđeno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina,

ar) ulov s ribarskih brodova u lukama, pod uvjetom da je takav ulov neprerađen ili da je bio podvrgnut samo onim postupcima koji su potrebni za očuvanje kvaliteta i da prije takvog uvoza nije vršen promet tog ulova,

as) ponovni uvoz dobara koji izvrši lice koje ih je izvezlo, u stanju u kojem su bila izvezena, ako su xx xxxxx oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina.

2. Za oslobađanja od PDV u slučajevima iz stava (1) xxxxx b), c) d), e), f), i od j) do as) ovog člana primjenjuju se uvjeti koji su propisani za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina prema carinskim propisima.

Član 51.

(Oslobađanje kod uvoza dobara namijenjenih međunarodnim organizacijama, diplomatsko-konzularnim predstavništvima, oružanim snagama NATO i drugih država)

1. Od plaćanja PDV oslobađa se uvoz dobara:

1. xx xxxxxx međunarodnih organizacija koje kao takve priznaje Bosna i Hercegovina ili xx xxxxxx članova tih organizacija, u skladu sa ograničenjima i uvjetima propisanim međunarodnim sporazumima o osnivanju takvih organizacija ili sporazumima o njihovom sjedištu,

2. na osnovu diplomatskih i konzularnih sporazuma, pod uvjetom da su oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina,

3. u okviru međunarodnih ugovora u xxxxxx xx Bosna i Hercegovina obavezana da se na promete finansirane sredstvima iz ugovora neće plaćati porezi,

4. u okviru projekata koji se finansiraju iz Instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPA fond) i po osnovu drugih donacija koje se vrše u okviru međunarodnih ugovora u xxxxxx xx Bosna i Hercegovina obavezana da se na promete finansirane sredstvima iz ugovora neće plaćati porezi,

5. koji obave oružane snage država koje su članice Sjevernoatlantskog saveza za potrebe tih snaga ili pratećeg civilnog osoblja, kao i za snabdijevanje njihovih menzi ili kantina, ako xx xxxxx učestvuju u zajedničkim obrambenim aktivnostima.

6. koji obave oružane snage drugih država za potrebe tih snaga ili pratećeg civilnog osoblja, kao i za snabdijevanje njihovih menzi ili kantina, ako xx xxxxx učestvuju u zajedničkim obrambenim aktivnostima.

2. Oslobađanja od PDV u slučajevima iz stava (1) ovog člana primjenjuju se uvjeti koji su propisani za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina prema carinskim propisima.

Član 52.

(Posebna oslobađanja)

1. Od plaćanja PDV oslobađa se sljedeće:

1. uvoz dobara koja se nakon predočenja carinskom organu stavljaju u privremeni smještaj,

2. uvoz dobara koji se u skladu sa carinskim propisima stavljaju u postupak carinskog skladištenja ili postupak unutarnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja ili postupak obrade pod carinskom kontrolom,

3. isporuka dobara koja se unose i smještaju u slobodnu zonu namijenjenih izvozu iz Bosne i Hercegovine,

4. privremeni uvoz dobara, sve dok xx xxxxx ne prestanu podlijegati xxx postupku.

2. Od plaćanja PDV oslobođen je promet dobara:

1. unutar carinskih skladišta i slobodnih zona dok se dobra nalaze u postupku carinskog skladištenja odnosno smještena u slobodnoj zoni prema carinskim propisima,

2. dok se dobra nalaze u privremenom smještaju, postupku provoza, postupku unutarnje obrade, postupku privremenog uvoza.

3. Mjesta iz stava (1) i (2) ovog člana su mjesta koja xx xxx takva definirana carinskim propisima.

GLAVA II – OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA PDV SA PRAVOM NA ODBITAK ULAZNOG POREZA (NULTA XXXXX)

Član 53.

(Oslobađanja pri izvozu dobara)

1. Od plaćanja PDV oslobađa se sljedeće:

1. izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine xx xxxxxx ili u ime prodavca,

2. izvoz dobara koja se xx xxxxxx kupca, ili za njegov račun, a koji nema sjedište niti prebivalište ili uobičajeno boravište u Bosni i Hercegovini, otpremaju ili prevoze izvan Bosne i Hercegovine, osim dobara koja kupac xxx prevozi radi opremanja ili snabdijevanja sportskih čamaca ili aviona, kao i drugih prijevoznih sredstava koji služe u privatne svrhe,

3. promet dobara koji je izvršen u bescarinskim prodavnicama na međunarodnim aerodromima ili međunarodnim lukama koje su registrirane za međunarodni saobraćaj, pod uvjetom da xx xxxxx iz Bosne i Hercegovine iznose putnici, u ličnom prtljagu, u drugu državu, osim dobara za snabdijevanja sportskih čamaca ili aviona, kao i drugih prijevoznih sredstava koji služe u privatne svrhe,

4. isporuka dobara registriranim organizacijama koja ih u okviru svoje djelatnosti za humanitarne, dobrotvorne ili obrazovne svrhe izvoze izvan Bosne i Hercegovine.

2. U slučaju da se isporuka dobara iz stava (1) xxxxx b) ovog člana odnosi na dobra koja u ličnom prtljagu iznose putnici, oslobađanje se primjenjuje isključivo uz ispunjavanje sljedećih uvjeta:

1. xx xxxxxx nema prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriji Bosne i Hercegovine,

2. da je ukupna vrijednost isporuke veća od 350 konvertibilnih maraka, uključujući PDV,

3. da su dobra izvezena iz Bosne i Hercegovine prije isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka,

4. da postoji dokaz o izvozu, odnosno faktura i obrazac kojeg je ovjerila nadležna organizaciona jedinica UIO na graničnom prijelazu preko kojeg su dobra izvezena iz Bosne i Hercegovine.

3. Prebivalištem ili uobičajenim boravištem u smislu stava (2) xxxxx a) ovog člana smatra se mjesto upisano u pasoš, ličnu kartu ili drugi dokument koji Bosna i Hercegovina priznaje kao identifikacionu ispravu.

4. Za isporuke iz stava (2) ovog člana obveznik ostvaruje oslobađanje od plaćanja PDV kada primi dokaz o izvozu, a već izvršeni obračun PDV na dobra koja su izvezena obveznik može ispraviti u poreznom periodu u kojem je zaprimljen dokaz o izvozu.

5. Oslobađanje od PDV iz stava (2) ovog člana ne odnosi se na naftu i naftne derivate, alkoholna pića, kahvu, xx xxxxx i prerađevine od duhana.

6. Putnikom iz stava (1) xxxxx c) ovog člana podrazumijeva se svako lice koje posjeduje kartu na kojoj je naznačen odredišni aerodrom ili odredišna luka u drugoj zemlji.

7. Oslobađanje od plaćanja PDV iz stava (1) xxxxx d) ovog člana ostvaruje se putem zahtjeva za povrat.

8. Propise za primjenu ovog člana donosi Upravni odbor UIO.

Član 54.

(Oslobađanje usluga povezanih sa vanjskotrgovinskim prometom)

Od plaćanja PDV oslobađaju se pružanje sljedećih usluga:

1. usluge koji se odnose na uvoz dobara pod uvjetom da je vrijednost tih usluga uključena u poreznu osnovicu u skladu sa članom 44. stav (2) xxxxx b) ovog zakona,

2. usluge izvršene na dobrima koja su radi vršenja ovih usluga stečena u Bosni i Hercegovini ili uvezena u Bosnu i Hercegovinu xx xxxx su xx xxxxxx pružaoca te usluge ili primaoca usluge koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, ili za njihov račun, otpremljena ili prevezena izvan Bosne i Hercegovine,

3. usluge, uključujući prijevoz i druge pomoćne usluge, osim usluga oslobođenih od plaćanja PDV u skladu sa članom 47, 48. i 49. ovog zakona, a koje su direktno povezane sa izvozom ili uvozom dobara iz člana 52. ovog zakona.

Član 55.

(Oslobađanja usluga posrednika)

1. Od plaćanja PDV oslobađa se pružanje usluga koje vrše posrednici u ime i za račun drugog, pod uvjetom da te usluge čine dio prometa koji su navedeni u članu 53. i 54. xxxxx b) i c) i članu 56. i 57. ovog zakona ili prometa u inostranstvu.

2. Oslobađanje iz stava (1) ovog člana se ne odnosi na putničke agencije i turoperatore, ukoliko one u ime i za račun putnika pružaju usluge koje se vrše u inostranstvu.

Član 56.

(Oslobađanja povezana sa posebnim oslobađanjima i oslobađanju pri uvozu)

1. Od plaćanja PDV oslobađa se pružanje usluga direktno povezanih sa prometima iz čl. 50. i 52. ovog zakona.

2. Isporuke zlata Centralnoj banci Bosne i Hercegovine oslobađaju se plaćanja PDV.

Član 57.

(Oslobađanje kod prekograničnog prijevoza)

Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV:

1. promet dobara u svrhe snabdijevanja gorivom i drugog snabdijevanja plovnih objekata:

1. koji se koriste za plovidbu na otvorenom moru i koji prevoze putnike uz naknadu, odnosno koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih, industrijskih ili ribarskih djelatnosti,

2. koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru,

2. promet dobara u svrhe snabdijevanje, popravke, održavanja i iznajmljivanja objekata prema tački a) ovog člana, kao i promet dobara u svrhe snabdijevanja, iznajmljivanja, davanja u zakup, popravke i održavanja opreme, uključujući i opremu za ribarenje, xxxx xx ugrađena ili se koristi na takvim plovnim objektima,

3. kupovina, popravak i davanje u zakup zrakoplova koje koriste avioprijevoznici koji pretežno vrše letove na međunarodnim linijama, kao i opticaj, davanje u zakup, popravak i održavanje opreme xxxx xx ugrađena ili se koristi u takvim zrakoplovima,

4. promet dobara u svrhe snabdijevanja gorivom i drugim dobrima zrakoplova iz xxxxx c) ovog člana,

5. pružanje usluga, osim usluga iz xxxxx b) ovog člana, u svrhe zadovoljavanja direktnih potreba plovnih objekata iz xxxxx b) ovog člana ili njihovog tereta,

6. pružanje usluga, osim usluga iz xxxxx c) ovog člana, za zadovoljavanje direktnih potreba zrakoplova iz xxxxx c) ovog člana ili njihovog tereta.

Član 58.

(Oslobađanje za diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije, po osnovu međunarodnih ugovora i projekata koji se finansiraju iz IPA fond)

1. Od plaćanja PDV oslobađa se promet dobara i pružanje usluga izvršenih:

1. diplomatskim i konzularnim predstavništvima, članovima diplomatskih i konzularnih predstavništva uključujući i članove njihovih porodica, pod uvjetima reciprociteta,

2. međunarodnim organizacijama, ako je to regulirano međunarodnim ugovorima xxxx je potpisnik Bosna i Hercegovina,

3. članovima međunarodnih organizacijama, uključujući i članove njihovih porodica, ako je to regulirano međunarodnim ugovorima xxxx je potpisnik Bosna i Hercegovina,

4. u okviru međunarodnih ugovora u xxxxxx xx Bosna i Hercegovina obavezana da se na promete finansirane sredstvima iz ugovora neće plaćati porezi,

5. u okviru projekata koji se finansiraju iz Instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPA fond) i po osnovu drugih donacija koje se vrše u okviru međunarodnih ugovora u xxxxxx xx Bosna i Hercegovina obavezana da se na promete finansirane sredstvima iz ugovora neće plaćati porezi,

6. oružanim snagama država koje su članice Sjeveroatlantskog saveza za potrebe tih snaga ili pratećeg civilnog osoblja, kao i za snabdijevanje njihovih menzi ili kantina, ako xx xxxxx učestvuju u zajedničkim odbrambenim aktivnostima,

7. oružanim snagama drugih država za potrebe tih snaga ili pratećeg civilnog osoblja, kao i za snabdijevanje njihovih menzi ili kantina, ako xx xxxxx učestvuju u zajedničkim odbrambenim aktivnostima.

2. Oslobađanje od plaćanja PDV iz stava (1) xxxxx a) do c) ovog člana ostvaruje se putem zahtjeva za povrat.

3. Propise za primjenu ovog člana donosi Upravni odbor UIO.

XXX XXXX – ULAZNI POREZ

GLAVA I – ODBITAK ULAZNOG POREZA

Član 59.

(Opće odredbe)

1. Ulazni xxxxx xx, u vezi s poreznim obveznikom, iznos PDV koji je obračunat na promet dobara ili usluga i PDV xxxx xxxxx ili xxxxx platiti prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba slučaja) radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili treba koristiti u svrhu poslovanja koje vrši.

2. Obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara, pod uvjetom da xx xxxxx, odnosno usluge koristi ili će koristiti za promet dobara i usluga koji podliježe oporezivanju PDV-om.

3. Obveznik može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza za promet dobara i usluga koji izvrši u inostranstvu, pod uvjetom da bi pravo na odbitak ulaznog poreza postojalo da je takav promet izvršen u Bosni i Hercegovini.

4. Obveznik ima pravo odbiti PDV, koji je zbog prijenosa obaveze plaćanja PDV-a prema članu 70. i 71. ovog zakona xxxxx xxx obračunati kao primalac dobra ili usluga ili kao uvoznik, pod uvjetom da primljena dobra ili usluge koristi za promet dobara i usluga koji podliježe plaćanju PDV-a i u svrhu poslovanja koje vrši.

5. Obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na promet dobara i usluga koje su oslobođene plaćanja PDV-a prema:

1. članu 53, 54, 55, 56 i 57. ovog zakona i

2. članu 58. ovog zakona.

Član 60.

(Izuzimanje od prava na odbitak)

1. Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na:

1. nabavku, proizvodnju i uvoz putničkih automobila, autobusa, motocikla, plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, goriva i potrošnog materijala za potrebe prijevoza, kao i iznajmljivanje, održavanje, popravke i druge usluge koje su povezane s korištenjem tih prijevoznih sredstava, osim ako navedena prijevozna sredstva i druga dobra koristi za daljnju prodaju, iznajmljivanje (rent-a-car), djelatnost prijevoza lica i obuku vozača za upravljanje navedenim prijevoznim sredstvima,

2. izdatke za poslovne zabave i ostale troškove u vezi sa poslovnim zabavama,

3. izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje koristi kao objekat za stanovanje, boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i dobra i usluge povezane s njima ili njihovom upotrebom,

4. izdatke za reprezentaciju.

2. Ako obveznik za kupljena dobra ili primljene usluge dobije fakturu u kojoj je PDV neosnovano ili pogrešno iskazan, isti ne može ostvariti pravo na odbitak PDV koji je iskazan kao ulazni porez, bez obzira što xx xxx xxxxx platio u dobroj namjeri.

3. Ukoliko je transakcija dio PDV prijevare obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza.

Član 61.

(Uvjeti za odbitak ulaznog poreza)

1. Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik može ostvariti samo ako posjeduje:

1. fakturu izdatu xx xxxxxx drugog obveznika na kojoj je iskazan PDV u skladu s čl. 94, 95 i 96. ovog zakona, osim u slučajevima xxxxx xx reguliran prijenos obaveze plaćanja PDV i u slučaju uvoza dobara,

2. dokument koji se odnosi na uvoz dobara, a koji poreznog obveznika identificira kao primaoca isporuke ili kao uvoznika, i na xxxx xx iskazan iznos obaveze po osnovu PDV.

2. Pravo na odbitak ulaznog poreza nastaje u trenutku kada nastaje obaveza obračuna PDV koji se može odbiti. Ako porezni obveznik ne izvrši odbitak ulaznog poreza u xxx poreznom periodu xxxx xxx iznos ulaznog poreza odbiti u onom poreznom periodu u kojem su ispunjeni uvjeti za odbitak, ali ne kasnije od 31. xxxxx kalendarske godine koja slijedi godini u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na odbitak tog ulaznog poreza.

3. Porezni obveznik odbitak ulaznog poreza vrši tako što od ukupnog iznosa porezne obaveze za jedan porezni period oduzme ukupni iznos PDV za koji je u istom poreznom periodu nastalo pravo na odbitak i koje se ostvaruje u skladu sa ovim članom.

Član 62.

(Srazmjerni odbitak ulaznog poreza)

1. Ukoliko porezni obveznik koristi nabavljena dobra i/ili primljene usluge za promet dobara i pružanje usluga za koje postoji pravo na odbitak ulaznog poreza, kao i za vršenje prometa za koje ne postoji pravo na odbitak ulaznog poreza, isti može odbiti samo srazmjerni dio ulaznog poreza koji se odnosi na promete za koje, u skladu sa odredbama ovog zakona, ima pravo na odbitak ulaznog poreza.

2. Srazmjerni iznos ulaznog poreza iz stava (1) ovog člana utvrđuje se primjenom stope srazmjernog odbitka na iznos ulaznog poreza, umanjenog za iznos koji porezni obveznik nema pravo da odbije, kao i za iznos ulaznog poreza koji porezni obveznik ima pravo da u potpunosti odbije.

3. Xxxxx srazmjernog odbitka utvrđuje se na sljedeći način:

1. brojnik se sastoji od ukupnog iznosa godišnjeg prometa, bez PDV, koji se odnosi na promete kod kojih se PDV može odbiti, u skladu sa odredbama ovog zakona,

2. nazivnik se sastoji od ukupnog iznosa godišnjeg prometa, bez PDV, uključujući iznos subvencija koje nisu povezane sa cijenom dobara i/ili usluga u smislu člana 39. stav (1) ovog zakona.

4. Prilikom utvrđivanja stope srazmjernog odbitka iz stava (3) ovog člana ne uključuju se sljedeći iznosi:

1. iznos koji se odnosi na promet opreme xxxx xx porezni obveznik koristio za obavljanje svojih poslovnih djelatnosti,

2. iznos koji se odnosi na pružanje finansijskih usluga, ako se vrše kao povremene transakcije i

3. iznos koji se odnosi na promet nekretnina, ako se promet vrši povremeno.

5. Xxxxx srazmjernog odbitka za tekuću godinu utvrđuje se godišnje na osnovu prometa iz prethodne godine, kao procenat i zaokružuje se na cijeli broj. Ukoliko nema podataka o prometu iz prethodne godine, ili ukoliko se radi o zanemarivom (minimalnom) iznosu, UIO utvrđuje stopu na osnovu izjave obveznika.

6. Xxxxx iz xxxxx (5) ovog člana se utvrđuje privremeno.

7. Odbitak ulaznog poreza izvršen primjenom stope iz stava (5) ovog člana xx xxxx ispraviti kada budu poznati podaci o stvarnom prometu u toj godini, te kada se utvrdi konačna xxxxx srazmjernog odbitka. Ova izmjena za prethodnu godinu vrši se najkasnije putem PDV prijave za mjesec mart tekuće godine.

8. Izuzetno od odredbi stava (1) i (2) ovog člana, porezni obveznik može posebno za svaku djelatnost koju obavlja odrediti dio koji se može odbiti, pod uvjetom da odvojeno vodi knjigovodstvo za svaku djelatnost.

9. Ako porezni obveznik izabere način utvrđivanja dijela ulaznog poreza koji se može odbiti prema stavu (8) ovog člana, o tome xxxx obavijestiti nadležnu organizacionu jedinicu UIO prije početka perioda oporezivanja u kojem počinje primjenjivati ovaj način utvrđivanja ulaznog poreza.

10. UIO može osporiti poreznom obvezniku način utvrđivanja dijela ulaznog poreza xxxx xxxx odbiti propisan u stavu (8) ovoga člana ako porezni obveznik s izabranim načinom podjele ulaznog poreza ne omogućava kontrolu nad obračunavanjem i plaćanjem PDV u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Član 63.

(Izuzetak od prava na odbitak ulaznog PDV kod zgrada sa dvostrukom namjenom)

1. PDV koji se odnosi na nabavku, izgradnju zgrade, uključujući i njeno proširenje, kao i popravku, renoviranje i investiciono održavanje zgrade, a koja, uz prostorije za obavljanje poslovnih djelatnosti obveznika, obuhvata i druge prostorije, može se odbiti u srazmjeri troškova za izgradnju prostorija za poslovne djelatnosti obveznika u odnosu na ukupne troškove izgradnje.

2. Poslovnim prostorijama, u smislu stava (1) ovog člana, ne smatraju se prostorije koje se koriste za boravak vlasnika ili njegovih zaposlenih, bez obzira da li se te prostorije koriste i kao poslovne prostorije.

3. PDV se može u potpunosti odbiti, pod uvjetom da je dobavljač dobara, odnosno davalac usluga u fakturi jasno izvršio podjelu troškova koji se odnose na poslovne prostorije i druge prostorije.

4. U slučaju da nije izvršena podjela troškova iz stava (3) ovog člana PDV za nabavku, izgradnju, popravku, renoviranje i investiciono održavanje zgrada iz stava (1) ovog člana, se može odbiti srazmjerno površini poslovnih prostorija u odnosu na ukupnu površinu zgrade.

5. Ukoliko se dijelovi zgrade namijenjeni za obavljanje poslovne djelatnosti koriste za promet za koji postoji pravo na odbitak ulaznog poreza, kao i za vršenje prometa za koje ne postoji pravo na odbitak ulaznog poreza, za priznavanje prava na odbitak ulaznog poreza primjenjuje se član 62. ovog zakona.

Član 64.

(Izuzetak od prava na odbitak ulaznog PDV u drugim

slučajevima dvostruke namjene)

Upravni odbor UIO može propisati način obračunavanja i odbijanja dijela ulaznog poreza koji se može odbiti za one vrste dobara koje često služe dvostrukoj namjeni.

GLAVA II – ISPRAVKA ODBITKA ULAZNOG POREZA

Član 65.

(Ispravka odbitka ulaznog poreza)

1. Porezni obveznik xx xxxxx da izvrši ispravku odbitka ulaznog poreza ako je odbitak izvršen u većem ili manjem iznosu od iznosa na koji je porezni obveznik imao pravo.

2. Ispravka odbitka ulaznog poreza se vrši u slučaju kad xx xxxxx obračunavanja PDV i podnošenja PDV prijave došlo do promjene uvjeta na osnovu kojih je izvršen odbitak ulaznog poreza zbog otkazivanja kupovine ili promjene cijene, neplaćanja ili nepotpunog plaćanja.

3. Porezni obveznik nije xxxxx ispraviti odbitak ulaznog poreza u slučajevima dokazanog uništenja, gubitka ili krađe dobara, kao i kod davanja poklona male vrijednosti i uzoraka iz člana 5. stav (2) ovog zakona.

4. Ako se na osnovu rješenja UIO promijeni iznos PDV koji je porezni obveznik obračunao, porezni obveznik može na osnovu tog rješenja ispostaviti ispravljenu fakturu ili knjižnu obavijest na iznos PDV na osnovu koje primalac dobra ili usluge može ostvariti pravo na odbitak razlike PDV ili je u obavezi ispraviti iznos odbitka PDV, u poreznom periodu u kojem primi tu fakturu odnosno knjižnu obavijest.

5. Odredbe stava (4) ovog člana se ne primjenjuju u slučajevima PDV prijevare.

Član 66.

(Ispravka odbitka ulaznog poreza kod kapitalnih dobara)

1. Porezni obveznik koji je nabavio kapitalna dobra za obavljanje svoje poslovne djelatnosti xxxxx xx da izvrši ispravku odbitka ulaznog poreza ukoliko dođe do promjena u pravu na odbitak ulaznog poreza u narednim godinama u odnosu na pravo na odbitak kada su kapitalna dobra stavljena u upotrebu.

2. Kapitalnim dobrima u smislu stava (1) ovoga člana smatraju se dobra i usluge koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poreznog obveznika.

3. Period za ispravku odbitka ulaznog poreza za kapitalna xxxxx xx pet xxxxxx xx momenta prve upotrebe, izuzev u slučaju nepokretne imovine za xxxx xx period za ispravku deset xxxxxx xx momenta prve upotrebe.

4. Ukoliko se radi o naknadnom ulaganju u sopstvenu ili tuđu nepokretnu imovinu koje u značajnoj mjeri povećava vrijednost nepokretne imovine, ili predstavlja posebnu cjelinu, za to ulaganje se određuje zasebni period za vršenje ispravke odbitka ulaznog poreza, koji počinje teći od momenta završetka ulaganja.

5. Godišnji iznos ispravke ulaznog poreza za kapitalna dobra iznosi 1/5, izuzev za nepokretnu imovinu za koju godišnji iznos ispravke iznosi 1/10 iznosa obračunatog PDV.

6. Ispravka odbitka ulaznog poreza iz stava (1) i (4) ovog člana ne vrši se u slučaju kada ulazni porez koji bi se trebao ispraviti iznosi manje od 500 konvertibilnih maraka po pojedinačnom kapitalnom dobru.

7. Ukoliko do prometa kapitalnim dobrom dođe u toku perioda za ispravku, a taj promet podliježe oporezivanju PDV, smatra se da će se isto tokom preostalog perioda za ispravku koristiti za oporezive svrhe. Ukoliko je taj promet oslobođen od plaćanja PDV smatra se da će se kapitalno dobro tokom preostalog perioda za ispravku koristiti za svrhe oslobođene plaćanja PDV.

8. Ispravka iz stava (6) ovog člana se vrši u ukupnom iznosu za preostali period ispravke i to u poreznom periodu u kojem xx xxxxx do prometa kapitalnim dobrom.

Član 67.

(Sticanje prava na odbitak ulaznog poreza kod registracije za PDV)

1. Lice koje se registruje kao obveznik indirektnih poreza po osnovu PDV ima pravo na odbitak ulaznog poreza na kapitalna dobra xxxx xx nabavio prije registracije za PDV u skladu sa članom 66. ovog zakona.

2. Porezni obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na dobra koja posjeduje na xxx koji prethodi danu početka obaveze za PDV, a xxxx xx nabavio u periodu od 12 mjeseci prije otpočinjanja PDV obaveze.

3. Porezni obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na ulaganja u pripremne radnje izvršene radi početka obavljanja poslovanja, a koje je izvršio u periodu od 24 mjeseca prije otpočinjanja PDV obaveze.

4. Propise za primjenu ovog člana donosi Upravni odbor UIO.

DIO DEVETI – PERIOD OBRAČUNAVANJA I PLAĆANJA PDV

Član 68.

(Period obračunavanja PDV)

1. Porezni period za koji se obračunava PDV xx xxxxx kalendarski mjesec.

2. Porezni obveznik xx xxxxx da obračuna PDV za odgovarajući porezni period na osnovu ukupnog prometa dobara i usluga za koje je u xxx periodu nastala porezna obaveza u skladu sa članom 35. ovog zakona.

3. Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, za svaki pojedinačni prijevoz putnika, koji vrši strani prijevoznik iz člana 19. stav (1) xxxxx k) ovog zakona, obračun PDV vrši nadležni carinski organ prilikom prelaska državne granice.

Član 69.

(Podnošenje prijava i plaćanje PDV)

1. Porezni obveznik xx xxxxx da svoju PDV obavezu obračunatu za određeni porezni period iskaže u mjesečnoj PDV prijavi, u kojoj se iskazuju svi podaci potrebni za obračunavanje PDV.

2. PDV prijavu porezni obveznik podnosi do 10-og u mjesecu po isteku poreznog perioda.

3. Porezni obveznik podnosi PDV prijavu bez obzira da li u poreznom periodu za koji podnosi prijavu ima obavezu plaćanja PDV.

4. Porezni obveznik xx xxxxx da za svaki porezni period plati PDV, koji xx xxxxxx pozitivnoj razlici između ukupnog iznosa porezne obaveze i iznosa ulaznog poreza, u roku za podnošenje PDV prijave.

5. Lica evidentirana za potrebe PDV za svoju PDV obavezu obračunatu za određeni porezni period podnose evidencionu prijavu (ED).

6. Lica iz stava (5) ovog člana, ED prijavu podnose samo za porezni period u kojem xx xxxxxxx obaveza plaćanja PDV, u roku iz stava (2) ovog člana i PDV plaćaju u roku iz stava (4) ovog člana.

7. Kod uvoza dobara, PDV koji dospijeva na njih obračunava se, naplaćuje i plaća u skladu s propisima zakona koje se odnose na naplatu carinskih i drugih dažbina koje dospijevaju prilikom uvoza.

8. Oblik i sadržaj evidencione i PDV prijave, uključujući i način njihovog dostavljanja i ispravke greške propisuje Upravni odbor UIO.

DIO DESETI – PRIJENOS OBAVEZE PLAĆANJA

Član 70.

(Prijenos obaveze obračuna i plaćanja)

1. Obaveza plaćanja PDV prenosi se na poreznog obveznika kojem je izvršen promet:

   1. kod uvoza i prometa prema preprodavcu električne energije i prirodnog plina koji se isporučuju putem prijenosnog i distributivnog sistema,

   2. imovine dužnika poreznog obveznika izvršena prema presudi u okviru obavezne prodaje,

   3. imovine poreznog obveznika u postupku stečaja.

   4. investicionog zlata u skladu sa posebnim postupcima oporezivanja iz člana 89. Zakona.

2. Porezni obveznik koji vrši promet iz stava (1) ovog člana ne obračunava PDV, već na fakturi navodi da je primalac lice koje podliježe obračunu i plaćanju PDV.

Član 71.

(Obaveza obračuna i plaćanja za primljene usluge)

1. Obaveza obračuna i plaćanja PDV prenosi se na obveznika kojem je izvršen promet usluga koje su u Bosni i Hercegovini pružene xx xxxxxx poreznog obveznika koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni poslovnu jedinicu i koji nije odredio poreznog zastupnika, a koje podliježu oporezivanju u Bosni i Hercegovini.

2. Obveznik kojem je izvršen promet iz stava (1) obavezan je obračunati i platiti PDV po primljenoj fakturi. Obveznik koji ulazni porez može odbiti, xxxxx pravo na odbitak u periodu u kojem je izvršeno plaćanje PDV.

DIO JEDANAESTI – POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA

GLAVA I – POSEBAN POSTUPAK ZA MALE POREZNE OBVEZNIKE

Član 72.

(Mali porezni obveznik)

1. Mali porezni obveznik je obveznik xxxx ukupan oporeziv promet ostvaren u Bosni i Hercegovini u kalendarskoj godini ne prelazi prag od 75.000 konvertibilnih maraka.

2. Obveznik iz stava (1) ovog člana oslobađa se od obračuna i plaćanja PDV, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

3. Odredbe stava (1) i stava (2) ovog člana ne odnose se na poreznog obveznika koji je prethodno registriran po osnovu PDV.

4. Odredbe stava (1) i stava (2) ovog člana odnose se na porezne obveznike koji u Bosni i Hercegovini imaju sjedište ili prebivalište.

5. Mali porezni obveznik nema pravo na odbitak ulaznog poreza i nije obavezan voditi poslovne knjige na način propisan ovim zakonom.

Član 73.

(Pravo izbora oporezivanja)

Porezni obveznik iz člana 72. Zakona može se odlučiti za registraciju i plaćanje PDV u bilo kom trenutku.

GLAVA II – POSEBAN POSTUPAK ZA POLJOPRIVREDNIKE

Član 74.

(Poljoprivrednik)

1. Lice koja vrši poljoprivrednu djelatnost xxxx ukupan ostvaren promet dobrima i uslugama u toku kalendarske godine ne prelazi 100.000 konvertibilnih maraka ne podliježe plaćanju PDV.

2. Za djelatnost poljoprivredne proizvodnje i usluga u oblasti poljoprivrede definicije pojmova navedene su u Prilogu III i IV ovog zakona.

Član 75.

(Pravo izbora oporezivanja za poljoprivrednike)

Lica iz člana 74. stava (1) ovog zakona nemaju pravo iskazivanja PDV na fakturama ili pravo na odbitak ulaznog poreza i nisu obavezni voditi poslovne knjige na način propisan ovim zakonom, ali u bilo kom trenutku mogu se odlučiti za registraciju i plaćanje PDV.

GLAVA III – POSEBAN POSTUPAK ZA TURISTIČKE AGENCIJE I TUROPERATORE

Član 76.

(Turistička agencija i turoperater)

1. Turističkom agencijom i turoperaterom (u daljnjem tekstu: turistička agencija), u smislu provođenja posebnog postupka oporezivanja iz xxx xxxxx Zakona, smatra se porezni obveznik koji pruža usluge iz oblasti turizma i koji, u vezi s xxx uslugama nastupa u svoje ime, prilikom čega za organizaciju putovanja koristi dobra i usluge drugih obveznika koje putnici neposredno koriste (putničke pogodnosti).

2. Poseban postupak oporezivanja iz xxx xxxxx Zakona ne primjenjuje se na turističku agenciju koja nastupa kao posrednik u pružanju usluga iz oblasti turizma.

Član 77.

(Jedinstvena turistička usluga)

Sve usluge koje turistička agencija izvrši za organizaciju putničkih pogodnosti smatraju se jedinstvenom turističkom uslugom.

Član 78.

(Mjesto pružanja jedinstvene turističke usluge)

Mjesto vršenja jedinstvene turističke usluge utvrđuje se u mjestu gdje turistička agencija ima sjedište ili stalno uspostavljeno poslovanje.

Član 79.

(Porezna osnovica)

Porezna osnovica za jedinstvenu turističku uslugu jeste razlika u cijeni turističke agencije, tj. razlika između ukupne naknade, bez PDV, koju xxxxx xx xxxxx xxxxxx i stvarnih troškova koji nastanu za turističku agenciju za promete dobara i usluga koje vrši drugi obveznik, pod uvjetom da takve promete putnici neposredno koriste.

Član 80.

(Usluge posredovanja)

(1) Kada drugi obveznik sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine vrši promete po nalogu turističke agencije, usluga turističke agencije smatra se uslugom posredovanja, xxxx xx suglasno odredbama člana 55. ovog zakona oslobođena od plaćanja PDV.

(2) Ukoliko se prometi iz stava (1) ovog člana vrše unutar i izvan Bosne i Hercegovine, od plaćanja PDV oslobađa se samo onaj dio turističke usluge koji se odnosi na promete izvršene izvan Bosne i Hercegovine.

Član 81.

(Pravo na odbitak ulaznog poreza)

Turistička agencija nema pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obračunat xx xxxxxx obveznika koji su izvršili promet dobara i usluga za neposrednu korist putnika.

GLAVA IV – POSEBAN POSTUPAK ZA KORIŠTENA DOBRA, UMJETNIČKA DJELA KOLEKCIONARSKE PREDMETE I ANTIKVITETE

Član 82.

(Korištena dobra, umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti)

1. Svaki obveznik koji, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, radi ili u svoje ime ili u ime drugog lica prema ugovoru na osnovu kojeg se provizija plaća za kupovine i prodaje, a xxxx xxxx ili dobije korištenu robu, umjetnička djela, kolekcionarske predmete i antikvitete s namjerom da ih preproda (u daljnjem tekstu: preprodavac), može se opredijeliti da PDV obračuna na transakcije koje se odnose na pojedine stavke, u skladu s ovim članom i čl. 83 i 84. ovog zakona.

2. Pojam 'korištena roba' znači svaki pokretni predmet koji je pogodan za daljnju upotrebu u postojećem stanju ili nakon popravka, osim umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta, antikviteta, plemenitih metala i dragog kamenja.

3. Sljedeće se smatra plemenitim metalima: srebro (uključujući srebro kombinirano sa zlatom ili platinom), zlato (uključujući zlato kombinirano s platinom), platina i svi predmeti izrađeni od tih metala, pod uvjetom da naknada za promet ovih metala ne prelazi tržišnu vrijednost.

4. Dragim kamenjem smatraju se: dijamanti, rubini, safiri i smaragdi, bez obzira da xx xx u obrađenom ili neobrađenom stanju, pod uvjetom da nisu ugrađeni ili povezani u niske.

5. „Umjetnička djela“, „kolekcionarski predmeti“ i „antikviteti“ slijede definicije pojmova navedene u Prilogu V ovog zakona.

6. Ako preprodavac istovremeno obračunava, naplaćuje i plaća PDV prema općim uvjetima, obavezan je u svojim knjigama posebno knjižiti nabavku.

7. Preprodavac može obračunati i platiti PDV prema posebnim uvjetima, ako je kupio ili dobio dobra iz stava (1) ovog člana:

1. od lica koje nije porezni obveznik,

2. od drugog obveznika koji, u skladu s ovim zakonom, nije imao pravo na odbitak ulaznog poreza za promet takvim dobrima,

3. od obveznika iz člana 72. stav (1) i (2) ovog zakona, ako je u pitanju poslovna imovina,

4. od drugog preprodavaca, u mjeri u kojoj promet podliježe plaćanju PDV prema posebnim uvjetima prema ovom članu.

8. Ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 53, 54. i 55. ovog zakona, promet dobara prema ovom članu također je oslobođen od PDV-a.

9. Preprodavac koji obračunavaju PDV u skladu s ovim članom i čl. 83 i 84. ovog zakona ne mogu na ispostavljenim fakturama iskazati PDV ili navesti bilo koji podatak na osnovu kojeg se može PDV obračunati.

.

Član 83.

(Porezna osnovica kod prometa korištenih dobara, umjetničkih djela i antikviteta)

1. Porezna osnovica kod prometa dobara iz člana 82. ovog zakona je razlika između prodajne i nabavne cijene dobra, umanjena za PDV koji je sadržan u toj razlici.

2. Nabavna cijena za preprodavca je ukupno plaćeni iznos u novcu, dobrima ili uslugama, u koji su uključeni svi porezi, provizije, troškovi i dažbine koje preprodavac plati licu od kojeg je nabavio to dobro.

3. Prodajna cijena za preprodavca je ukupni iznos naknade u novcu, dobrima ili uslugama, koju preprodavac primi ili treba da primi od kupca ili trećeg lica, u koju su uključene subvencije koje su neposredno povezane sa xxx prometom, porezi, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje preprodavac obračunava kupcu, uključujući i PDV.

4. U slučaju xxxx xx nabavna cijena veća od prodajne cijene, porezna osnovica je nula.

5. Preprodavac koji se odluči da obračun izlaznog poreza vrši prema općim uvjetima propisanim ovim zakonom ima pravo na odbitak ulaznog poreza u skladu sa općim odredbama, u poreznom periodu u kojem xx xxxxxxx obaveza plaćanja PDV za dobavljača.

Član 84.

(Drugi slučajevi prometa umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta)

1. Preprodavac može također odabrati da obračunavanje PDV vrši na razliku između prodajne i nabavne cijene kod prometa sljedećih dobara:

1. umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta koje on xxx uvozi,

2. umjetničkih djela koja xxxxxx direktno od umjetnika ili njegovog pravnog nasljednika.

2. Porezna osnovica kod prometa dobara iz ovog člana je razlika između prodajne cijene preprodavca za xx xxxxx i nabavne cijene tih dobra, umanjena za PDV koji je sadržan u toj razlici.

3. Nabavna cijena za dobra iz stava (1) xxxxx a) ovog člana je iznos koji xx xxxxxx osnovici pri uvozu, uvećanoj za iznos PDV koji je obračunat i plaćen na uvoz tih dobara.

4. Nabavna cijena za dobra iz stava (1) xxxxx b) ovog člana je ukupno plaćeni iznos, u koji su uračunati svi porezi, provizije, troškovi i dažbine koje je preprodavac platio licu od kojeg je xx xxxxx nabavio.

5. Prodajna cijena za preprodavca je ukupni iznos naknade u novcu, dobrima ili uslugama, koju preprodavac primi ili treba da primi od kupca ili trećeg lica, u koji su uključene subvencije koje su neposredno povezane sa xxx prometom, porezi, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje preprodavac obračunava kupcu, uključujući i PDV.

6. U slučaju xxxx xx nabavna cijena veća od prodajne cijene, porezna osnovica je nula.

7. Preprodavac koji vrši promet dobara prema ovom članu ne može odbiti ulazni porez na dobra xxxx xx nabavio ili uvezao na način iz ovog člana Zakona.

8. U slučajevima kada nije moguće obračunati PDV na svako isporučeno dobro, jer su nabavka i promet izvršene u cijelosti, obveznik može odrediti maržu za oporezivanje prema posebnim uvjetimaza određeni porezni period, kao razliku između ukupnog prometa u xxx periodu i ukupne nabavke dobara navedenih u članu 83. stav (2) ovog zakona.

GLAVA V – POSEBAN POSTUPAK ZA PROMET DOBARA NA JAVNOJ AUKCIJI

Član 85.

(Promet dobara na javnoj aukciji)

1. Porezni obveznik koji, prilikom unaprjeđivanja svoje djelatnosti, radi u svoje ime ili u ime drugog lica po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija za kupovinu ili prodaju korištene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta na javnoj aukciji (u daljnjem tekstu: aukcionar), s namjerom da ih proda najboljem ponuđaču, može obračunavati i naplaćivati PDV suglasno ovom članu i članu 86. ovog zakona.

2. Ako aukcionar istovremeno obračunava i plaća PDV prema općim i prema posebnim uvjetima, obavezan je u svojim evidencijama voditi odvojene podatke o prometu, te obračunu i plaćanju PDV.

3. Aukcionar može obračunati i platiti PDV u skladu sa stavom (1) ovog člana ako radi u ime nalogodavca koji je:

1. lice koje nije porezni obveznik,

2. drugi obveznik koji prema ovom zakonu nema pravo na odbitak ulaznog PDV-a za xx xxxxx,

3. obveznik iz člana 72. stav (1) i (2) ovog zakona, ako se radi o njegovim stalnim sredstvima,

4. preprodavac prema članu 82. ovog zakona.

4. Definicije iz člana 82. stav (2) i (3) ovog zakona primjenjuju se i na slučajeve navedene u ovom članu.

Član 86.

(Porezna osnovica kod prometa dobara na javnoj aukciji)

1. Porezna osnovica kod prometa dobara iz člana 85. ovog zakona je cijena xxxx xx postignuta na javnoj aukciji umanjena za sljedeće iznose:

1. iznos koji aukcionar plati ili xxxxx xx xxxxx nalogodavcu u skladu sa stavom (2) ovog člana,

2. iznos obaveze po osnovu PDV na proviziju aukcionara.

2. Iznos koji aukcionar treba platiti nalogodavcu xxxxxx xx razlici između cijene postignute na javnoj aukciji i iznosa provizije koju aukcionar primi ili treba primiti od nalogodavca, prema ugovoru kojim se provizija plaća pri prodaji.

3. Cijena xxxx xx postignuta na aukciji je ukupni iznos, u koji su uključeni porezi i direktni troškovi, kao što su: provizija, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, a koje kupac plaća aukcionaru za dobra.

4. Aukcionar je obavezan kupcu ispostaviti fakturu za svaki promet dobara na javnoj aukciji.

5. U fakturi koja se ispostavlja kupcu xxxx xx navesti cijena dobara postignuta na aukciji, porezi i druge dažbine, te direktni troškovi (provizija, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja) koje aukcionar obračunava kupcu dobara.

6. Na fakturi iz stava (5) ovog člana se ne smije posebno iskazati PDV.

7. Aukcionar je obavezan nalogodavcu za svaki promet dobara na javnoj aukciji izdati obračun.

8. U obračunu iz stava (7) ovog člana xxxx biti odvojeno navedena cijena xxxx xx postignuta na javnoj aukciji umanjena za iznos provizije koju aukcionar treba da primi ili je primio od nalogodavca.

9. Obračun iz stava (8) ovog člana služi kao faktura koju nalogodavac, ukoliko je porezni obveznik xxxx izdati aukcionaru u skladu sa članom 94. ovog zakona.

10. Smatra se da je nalogodavac izvršio promet dobara aukcionaru u momentu kada aukcionar xx xxxxx proda na javnoj aukciji.

GLAVA VI – POSEBAN POSTUPAK ZA INVESTICIONO ZLATO

Član 87.

(Investiciono zlato)

1. Investicionim zlatom smatra se:

1. zlato u obliku poluga ili xxxxxxx težina koje su prihvaćene na tržištu plemenitih metala, čistoće jednake ili xxxx xx 995 hiljaditih bez obzira da xx xx zlato iskazano u vrijednosnim papirima ili ne,

2. zlatne kovanice kako slijedi:

1. čistoće jednake ili xxxx xx 900 hiljaditih,

2. kovane nakon 1800. godine,

3. koje trenutno jesu ili su bile zakonsko sredstvo plaćanja u državi porijekla i

4. koje se uobičajeno prodaju po cijeni koja ne prelazi više od 80% vrijednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u kovanicama.

2. Za kovanice koje se prodaju u numizmatičke svrhe ne primjenjuju se odredbe stava (1) xxxxx b) alineja 2) ovog člana

Član 88.

(Oslobađanje od plaćanja PDV)

Od plaćanja PDV oslobađa se slijedeće:

1. promet unutar Bosne i Hercegovine i uvoz investicionog zlata, uključujući investiciono zlato u obliku potvrda o pojedinačnom ili grupnom smještaju zlata, ili zlato kojim se trguje preko računa za trgovanje zlatom, uključujući zajmove u zlatu i zamjene sa zlatom („swap“ poslovi), koji uključuju pravo vlasništva ili potraživanja u vezi sa investicionim zlatom, kao i transakcije u vezi s investicionim zlatom koje uključuju ročne mjenice i terminske ugovore xxxx je rezultat prijenos prava vlasništva ili prava potraživanja u vezi sa investicionim zlatom,

2. usluge posrednika koji djeluju u ime i za račun drugog lica ako posreduju u isporuci zlata za svog nalogodavca.

Član 89.

(Pravo izbora oporezivanja)

1. Porezni obveznik koji proizvodi investiciono zlato ili pretvara zlato u investiciono zlato ima pravo izbora za oporezivanje prometa investicionog zlata koje vrši drugom poreznom obvezniku.

2. Pravo na izbor za oporezivanje investicionog zlata iz člana 87. stav (1) xxxxx a) ovog zakona ima porezni obveznik koji u okviru svoje djelatnosti isporučuje zlato za industrijske potrebe drugom poreznom obvezniku.

3. Ako se porezni obveznik iz stava (1) i (2) ovog člana odluči za oporezivanje prometa investicionog zlata, pravo na izbor za oporezivanje ima i posrednik za usluge iz člana 88. stav (1) xxxxx b) ovog zakona.

4. U slučaju prometa zlatnog materijala ili poluproizvoda od zlata čistoće jednake ili xxxx xx 325 hiljaditih, ili investicionog zlata kod kojeg se primjenjuje pravo izbora za oporezivanje u smislu stava (1) ovog člana, porezna obaveza se prenosi na primaoca.

5. UIO utvrđuje uvjete za pravo izbora za oporezivanje.

Član 90.

(Pravo na odbitak ulaznog poreza)

1. Ukoliko se radi o prometima investicionog zlata oslobođenim od plaćanja PDV, porezni obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza koji je platio ili mu je obračunat za:

1. investiciono zlato koje mu je isporučilo lice koje je izabralo oporezivanje prema članu 89. stav (1) i (2) Zakona,

2. nabavku unutar Bosne i Hercegovine ili za uvoz zlata, osim investicionog zlata koje je xxx nabavio, a koje je porezni obveznik ili neko u njegovo ime naknadno pretvorio u investiciono zlato,

3. usluge koje su mu pružene a koje se odnose na promjenu oblika, težine ili čistoće zlata, uključujući i investiciono zlato.

2. Porezni obveznik koji proizvodi investiciono zlato ili pretvara zlato u investiciono zlato ima pravo na odbitak ulaznog poreza koji je platio ili mu je obračunat za nabavke ili sticanje dobara unutar Bosne i Hercegovine, uvezena dobra ili pružene usluge u vezi sa proizvodnjom ili pretvaranjem tog zlata, kao da njegov sljedeći promet tog zlata, koji je oslobođen plaćanja PDV prema članu 88. stav (1) xxxxx a) Zakona, podliježe plaćanju PDV.

Član 91.

(Evidencije i čuvanje dokumentacije)

Porezni obveznik xxxx izdavati fakture i voditi evidencije o transakcijama sa investicionim zlatom i čuvati podatke o xxx, uključujući i podatke o identitetu kupca sa rokom čuvanja xx xxxxx xxxxxx xx xxxx izvršene transakcije.

DIO DVANAESTI – POVRAT PDV

Član 92.

(Povrat PDV)

1. Ako je iznos ulaznog poreza u poreznom periodu veći od iznosa izlazne porezne obaveze za isti period, obveznik ima pravo na povrat razlike.

2. Ako obveznik odluči da mu se ne izvrši povrat razlike iz stava (1) ovog člana razlika se priznaje kao porezni kredit.

3. Porezni kredit koji se ne iskoristi nakon perioda od šest mjeseci vraća se.

4. Svaki dospjeli povrat iz stava (1) ovog člana na zahtjev obveznika vrši se najkasnije u roku od 60 xxxx po isteku roka za podnošenje prijave za samooporezivanje (PDV prijave).

5. Povrat poreza zbog greške u plaćanju, vrši se u roku iz stava (3) ovog člana nakon što obveznik obavijesti UIO o nastaloj xxxxxx ili nakon što je UIO utvrdi na bilo koji drugi način.

6. Obveznik xxxx xx osnovna djelatnost izvoz dobara, i koji u prethodnoj kalendarskoj godini u PDV prijavama iskazuje iznos ulaznog poreza koji xx xxxx od iznosa njegove izlazne porezne obaveze, ima pravo na povrat u roku od 30 xxxx od xxxx podnošenja PDV prijave.

7. Obveznik koji ne primi razliku PDV u roku iz stava (3), (4) i (6) ovog člana ima pravo na kamatu po stopi propisanoj u Zakonu o postupku indirektnog oporezivanja, počevši od prvog xxxx xxxxx 60 xxxx od isteka roka iz stava (3), (4) i (6) ovog člana.

8. Ako je obvezniku dospio rok za plaćanje drugih poreznih obaveza, obveznik prima povrat razlike umanjen za iznos poreznog duga.

9. Izuzetno od odredbi stava (3), (4), (5) i (6) ovog člana, u slučajevima započetih postupaka kontrole indirektnih poreza, rok za povrat PDV može se produžiti shodno trajanju postupka kontrole.

10. Upravni odbor UIO utvrđuje uvjete i način povrata PDV.

Član 93.

(Povrat PDV stranom poreznom obvezniku)

1. Stranim poreznim obveznikom, u smislu primjene ovog člana Zakona, smatra se lice koje nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu iz koje su izvršeni prometi u Bosni i Hercegovini, niti prebivalište ili uobičajeno boravište u Bosni i Hercegovini iz kojeg vrši promet.

2. Strani porezni obveznik, pod uslovima propisanim u ovom članu, ima pravo na povrat PDV obračunatog na pokretna dobra i primljene usluge koje mu je izvršio drugi porezni obveznik u Bosni i Hercegovini ili koji mu je obračunat prilikom uvoza dobara u Bosni i Hercegovini. Pravo na povrat PDV ostvaruje se pod uvjetom da u državi porijekla podnosioca zahtjeva obveznik iz Bosne i Hercegovine također ima pravo na povrat PDV (uvjet reciprociteta), pri čemu se reciprocitet utvrđuje razmjenom obavijesti, putem nadležnog organa, između UIO i poreznih organa drugih država.

3. Pravo na povrat PDV iz stava (2) ovog člana ima strani porezni obveznik koji u periodu za xxxx xxxxx povrat nije vršio promet dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u Bosni i Hercegovini, osim:

1. usluga u vezi sa vanjskotrgovinskim prometom iz člana 54. Zakona,

2. usluga na koje je PDV obračunat i plaćen xx xxxxxx lica koje je te usluge primilo,

3. usluga prijevoza putnika iz člana 68. stav (3) Zakona.

4. Kod povrata PDV licima iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na odbitak ulaznog poreza.

5. Strani porezni obveznik nema pravo na povrat PDV za:

1. iznose PDV koji su prema odredbama ovog zakona netačno obračunati,

2. iznose PDV koji su obračunati za promet dobara koji su oslobođeni ili mogu biti oslobođeni plaćanja PDV u skladu s odredbama ovog Zakona.

6. Pravo na povrat PDV ostvaruje se putem zahtjeva za povrat PDV, koji strani porezni obveznik podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici UIO najkasnije do 30. xxxx tekuće godine, nakon završetka kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.

7. Period za koji se povrat zahtijeva ne može biti duži od jedne kalendarske godine niti kraći od tri uzastopna kalendarska mjeseca. Zahtjev za povrat PDV može se odnositi i na period kraći od tri mjeseca, ako taj period obuhvata kraj kalendarske godine.

8. Zahtjev za povrat PDV koji se odnosi na period povrata kraći od jedne kalendarske godine, a ne kraći od tri mjeseca može se podnijeti ako iznos PDV za koji se traži povrat nije manji od 800 konvertibilnih maraka.

9. Zahtjev za povrat PDV koji se odnosi na period povrata u kalendarskoj godini ili u ostatku kalendarske godine, može se podnijeti ako iznos PDV za koji se traži povrat nije manji od 100 konvertibilnih maraka.

10. Upravni odbor UIO utvrđuje uvjete, način i postupak provođenja povrata PDV stranom poreznom obvezniku.

DIO TRINAESTI - FAKTURA, KNJIGOVODSTVO I ČUVANJE DOKUMENTACIJE

GLAVA I - FAKTURA

Član 94.

(Izdavanje fakture)

1. Svaki porezni obveznik u obavezi je izdati fakturu za:

1. promet dobara i pružanje usluga izvršen drugom poreznom obvezniku ili drugom licu koje nije porezni obveznik,

2. svako plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izvršenog prometa dobara ili pružanja usluga iz prethodne xxxxx ovog xxxxx.

2. Izuzetno xx xxxxx (1) ovog člana porezni obveznik nije obavezan izdati fakturu za usluge koje su oslobođene PDV prema čl. 48. i 49. stav (1) xxxxx a) Xxxxxx,

3. Porezni obveznik može izdati zbirnu fakturu za više pojedinačnih prometa dobara ili pruženih usluga pod uvjetom da PDV na promete navedene u zbirnoj fakturi obračunava u istom kalendarskom mjesecu.

4. Fakturu može izdati i primalac dobara ili usluga koje mu je porezni obveznik isporučio, odnosno pružio pod uvjetom da o tome postoji sporazum između te dvije strane i pod uvjetom da je utvrđen postupak za prihvatanje svake fakture kod poreznog obveznika koji obavlja promet dobara i usluga.

5. Fakturu koju izdaje isporučilac prometa je svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili lice kojem on naloži obračunava vrijednost prometovanih dobara i pruženih usluga, bez obzira kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu, s xxx xx xxxx sadržavati podatke iz člana 95. ovog zakona.

6. Svaka isprava, obavijest ili dokument kojim se mijenja prvobitna faktura i koji se izričito i nedvosmisleno odnosi na nju, smatra se fakturom.

7. Za izdavanje fakture primjenjuju se pravila shodno odredbama ovog zakona, ako se faktura odnosi na promet dobara i pružanje usluga za koje se u skladu sa odredbama iz Dijela četvrtog ovog zakona smatra da su izvršeni u Bosni i Hercegovini.

8. Ako porezni obveznik koji vrši promet dobara ili pružanje usluga, koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ili poslovnu jedinicu ili ako njegova stalna poslovna jedinica u Bosni i Hercegovini ne učestvuje u prometu, izvrši promet dobara ili pružanje usluga za koje se u skladu s odredbama ovog zakona prenosi obaveza plaćanja na primaoca, bez obzira na odredbe iz prethodnog stava ovog člana, primjenjuju se pravila države u kojoj porezni obveznik ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje se vrše prometi ili u slučaju nepostojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice države u kojoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. U slučaju da fakturu izdaje primalac prometa primjenjuju se odredbe iz stava (7) ovog člana.

9. Ako porezni obveznik koji vrši promet dobara ili pružanje usluga ima sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje je izvršen promet ili u slučaju nedostatka takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice, ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Bosni i Hercegovini i obavlja promet dobara ili pružanje usluga za koje se u skladu sa odredbama iz Dijela četvrtog ovog zakona smatra se da nisu izvršene u Bosni i Hercegovini, izdavanje fakture za te promete vrši se u skladu sa odredbama ovog zakona.

10. Upravni odbor UIO utvrđuje uvjete i način izdavanja fakture, uključujući i način provođenja ovog člana.

Član 95.

(Obavezni sadržaj fakture)

1. Faktura xxxx sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. broj fakture i datum izdavanja

2. ime i prezime (naziv), adresu, identifikacioni broj poreznog obveznika koji je izvršio promet dobara ili pružanje usluga (prodavac),

3. ime i prezime (naziv), adresu, identifikacioni broj poreznog obveznika kojem je izvršen promet dobara ili koji je primio usluge (kupac),

4. količinu i uobičajeni trgovački naziv prometovanih dobara, te obim i vrstu pruženih usluga,

5. datum prometa dobara ili pružanja usluga ili datum prijema avansa u fakturi za xxxxx, ako se taj datum može odrediti i ako se razlikuje od datuma izdavanja fakture,

6. jediničnu cijenu bez PDV, odnosno iznos naknade za prometovana dobra ili pružene usluge,

7. popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu,

8. stopu PDV,

9. iznos PDV, osim ako se primjenjuje poseban postupak oporezivanja za koji je u smislu ovog zakona taj podatak isključen,

10. zbirni iznos naknade i PDV.

2. Porezni obveznik koji vrši promete dobara ili pružanja usluga oslobođene od plaćanja PDV, osim u slučajevima iz člana 94. stav (2) ovog zakona, xxxx xx u fakturi pozvati na odredbe ovog zakona xxxxx xx to oslobađanje propisano, ili navesti napomenu koja upućuje na oslobađanje. U xxx slučajevima u fakturi ne smiju biti iskazani podaci iz stava (1) xxxxx h), i) i j) ovog člana, već samo zbirni iznos naknade.

3. U slučaju kad se primjenjuje poseban postupak oporezivanja iz Dijela jedanaestog Xxxxx XX Xxxxxx, a riječ je o prijenosu obaveze plaćanja, u fakturi xx xxxx navesti „poseban postupak oporezivanja – investiciono zlato“.

4. Porezni obveznik koji primjenjuje poseban postupak oporezivanja iz Dijela jedanaestog Glava III ovog zakona u fakturi xxxx navesti „poseban postupak oporezivanja – turističke agencije“.

5. Porezni obveznik koji primjenjuje poseban postupak oporezivanja iz Dijela jedanaestog Glava IV ovog zakona u fakturi xxxx navesti „poseban postupak oporezivanja - korištena dobra“, „poseban postupak oporezivanja - umjetnička djela“, i „poseban postupak oporezivanja - kolekcionarski predmeti ili antikviteti“.

6. U slučajevima iz člana 94. stav (4) ovog zakona na fakturi xx xxxx navesti „samoizdavanje fakture“.

7. U slučaju xxxx xx primalac dobara ili usluga obavezan platiti PDV porezni obveznik koji prometuje dobra ili pruža usluge iz člana 70. ovog zakona ne može u fakturi iskazati PDV, xxx xxxx navesti „prijenos obaveze plaćanja“ ili engleski izraz „reverse charge“.

8. Ako porezni obveznik imenuje poreznog punomoćnika iz člana 102. Zakona u fakturi xxxx biti navedeno ime i prezime (naziv), adresa, identifikacioni broj poreznog punomoćnika.

9. Ako porezni obveznik u fakturi za prometovana dobra ili pružene usluge iskaže viši iznos PDV od onog koji duguje prema Zakonu, u obavezi xx xx xxxxx viši iznos, osim kad ispravi fakturu xxxx xx izdao kupcu na način propisan za ispravku porezne osnovice iz člana 43. ovog zakona.

10. Ako neko lice na fakturi za prometovana dobra ili pružene usluge iskaže PDV suprotno ovom zakonu ili izda fakturu iako dobra nisu prometovana ili usluge nisu pružene, u obavezi xx xx xxxxx iskazani iznos PDV, osim kad ispravi fakturu xxxx xx izdao kupcu na način propisan za ispravku porezne osnovice iz člana 43. ovog zakona.

11. Porezni obveznik za izvršeni promet dobara i usluga xxxx iznos nije viši od 200 konvertibilnih maraka može izdati pojednostavljenu fakturu. Takva faktura xxxx sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. broj fakture i datum izdavanja,

2. ime i prezime (naziv), adresu, identifikacioni broj poreznog obveznika koji je izvršio promet dobara ili pružanje usluga (prodavac), te naznaku mjesta gdje je promet dobara ili usluga izvršen (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavnice i slično),

3. količinu i uobičajeni trgovački naziv prometovanih dobara, te vrstu i količinu pruženih usluga,

4. iznos naknade sa uključenim PDV,

5. iznos obračunatog PDV,

6. xxxx xx izdana isprava ili obavijest koja se smatra fakturom u skladu sa odredbama člana 94. stav (6) ovog zakona, poziv na prvobitnu fakturu sa naznakom pojedinosti koje su izmijenjene.

12. Izuzetno xx xxxxx (11) ovog člana za promet dobara i usluga koji prelazi uobičajene količine za krajnjeg potrošača ili xxxx iznos nije viši od 2.000 KM, a koji se vrši licu koje nije porezni obveznik osim pravnog lica, najmanje se izdaje pojednostavljena faktura iz stava (11) ovog člana.

13. Ukoliko se promet dobara i usluga vrši poreznom obvezniku, a izdaje se pojednostavljena faktura iz stava (11) ovog člana, u istoj se navodi i podatak o imenu i prezimenu (nazivu), adresi, identifikacionom broju poreznog obveznika kojem je izvršen promet dobara ili koji je primio usluge (kupac).

Član 96.

(Elektronska faktura)

1. Fakturom iz člana 94. ovog zakona se smatra i faktura izdata i poslana u elektronskom obliku ako postoji suglasnost primaoca u bilo kom obliku da prihvata takvu fakturu.

2. Vjerodostojnost porijekla, cjelovitost sadržaja i čitljivost fakture xxxx biti osigurana od trenutka izdavanja do kraja perioda za smještaj i čuvanje fakture, neovisno o xxx xx xx je faktura izdata u papirnatom ili elektronskom obliku.

3. Porezni obveznik obavezan je utvrditi na koji xx xxxxx osigurati vjerodostojnost porijekla, cjelovitost sadržaja i čitljivost fakture. Navedeno se može ostvariti pomoću elektronske razmjene podataka ili naprednog elektronskog potpisa ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućava povezivanje faktura sa prometima dobara i pružanjem usluga.

4. Vjerodostojnost porijekla se osigurava na način da se može nedvosmisleno utvrditi identitet izdavaoca fakture, a cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj fakture nije izmijenjen do kraja perioda za smještaj i čuvanje dokumentacije.

5. Kada se istom primaocu elektronskim putem pošalje ili da na raspolaganje više faktura, podaci koji su zajednički svim fakturama mogu se navesti samo jednom ako su za svaku fakturu dostupni svi podaci.

6. Propise za primjenu ovog člana donosi Upravni odbor UIO.

GLAVA II – KNJIGOVODSTVO I ČUVANJE DOKUMENTACIJE

Član 97.

(Čuvanje faktura i ostale dokumentacije)

1. Porezni obveznik xxxx čuvati kopije faktura koje je izdao ili ih je u njegovo ime i za njegov račun izdalo treće lice ili kupac, odnosno primalac dobara ili usluga, te sve fakture koje je primio.

2. Fakture se mogu čuvati u papirnatom ili elektronskom obliku.

3. Porezni obveznik xxxx izdate i primljene fakture, dokumente o ispravkama faktura, dokaze o izvozu, odnosno uvozu, dokumente na osnovu kojih su korištena oslobođanja od plaćanja PDV, obračune PDV, kao i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvrđivanje, obračun i plaćanje PDV čuvati xxxxx xxxxxx. To se odnosi i na fakture izdate i primljene elektronskim putem.

4. Izuzetno xx xxxxx (3) ovog člana, dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nepokretnosti po ovom Zakonu xxxx se12 xxxxxx xx isteka godine na koju se odnosi.

5. Porezni obveznik koji izdate ili primljene fakture smješta i xxxx u elektronskom obliku, kojima se garantira pristup podacima on-line, xxxx xx zahtjev UIO omogućiti pristup, preuzimanje i korištenje tih faktura.

Član 98.

(Knjigovodstvo)

1. Porezni obveznik xxxx u svom knjigovodstvu obezbijediti sve potrebne podatke koji omogućavaju ispravno i blagovremeno obračunavanje i plaćanje PDV. Porezni obveznik xxxx obezbijediti podatke o obavezi PDV za uplatu i uplati PDV, te o potraživanju za povrat ulaznog poreza i njegovoj naplati.

2. Porezni obveznik koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama sa uračunatim PDV, obavezan je obezbijediti i podatke o uračunatom PDV, te podatke o poreznoj osnovici.

3. Podatke iz stava (1) i (2) ovog člana porezni obveznik dužni je obezbijediti u okviru roka za plaćanje PDV.

4. Ako se u toku nadzora ili kontrole utvrdi da porezni obveznik ne vodi knjigovodstvo u smislu ovog zakona i zbog tog nije moguće utvrditi obavezu PDV, nadležna organizaciona jedinica UIO:

1. nalaže poreznom obvezniku popis zatečenih dobara bez dokumentacije o nabavci po tržišnim cijenama;

2. nalaže poreznom obvezniku da uplati u korist odgovarajućeg računa PDV u visini tržne vrijednosti zatečenih dobara za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju o zaduženju, odnosno nabavci;

3. poreznom obvezniku procjenom utvrđuje obavezu po osnovi PDV i nalaže mu uplatu.

5. Knjigovodstvo poreznog obveznika xxxx xx voditi prema Međunarodnim računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima i prema propisima o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. 

6. UIO propisuje oblik i sadržaj evidencija iz ovog člana, xxx x xxxxx čuvanja istih.

DIO ČETRNAESTI – REGISTRACIJA ZA PDV I PRESTANAK REGISTRACIJE

Član 99.

(Obavezna registracija za PDV)

1. Svako lice sa sjedištem ili prebivalištem u BiH xxxx je oporezivi promet u toku kalendarske godine prešao iznos od 75.000 konvertibilnih maraka, kao i poljoprivrednik iz BiH xxxx je oporezivi promet u toku kalendarske godine prešao iznos od 100.000 konvertibilnih maraka dužno je da se registruje kod UIO.

2. Obaveza registracije za PDV odnosi se i na lice, čije sjedište ili prebivalište nije u BiH, a koje obavlja oporezivi promet u BiH, osim ako pruža usluge:

1. za koje je propisan prijenos obaveze plaćanja,

2. iz člana 32. stav (1) Zakona licu u BiH koje nije porezni obveznik a opredijelilo se za program oporezivanja usluga na jednom mjestu,

3. prijevoza putnika kroz teritoriju Bosne i Hercegovine

3. Registrirani obveznik zavodi se u jedinstveni registar koji vodi UIO.

4. Porezni obveznik xx xxxxx obavijestiti UIO o svakoj promjeni podataka u Jedinstvenom registru, promjeni statusa registriranog poreznog obveznika, kao i o prestanku obavljanja djelatnosti.

5. UIO dodjeljuje identifikacioni broj indirektnih poreza po osnovu PDV.

6. Svako lice i poljoprivrednik iz stava 1. ovog člana koje prvi put postaje obveznik sa obavezom registracije za PDV dužno je UIO podnijeti zahtjev za registraciju najkasnije do kraja kalendarskog mjeseca u kojem je ostvarilo promet dobara ili usluga u iznosu koji xx xxxx od iznosa iz stava (1) ovog člana.

7. Lice iz stava 2. ovog člana dužno je UIO podnijeti zahtjev za registraciju najkasnije do kraja kalendarskog mjeseca u kojem su poduzete prve poslovne aktivnost za obavljanje oporezivog prometa.

8. Porezni obveznik iz stava (6) i (7) ovog člana postaje registriran za PDV danom koji utvrdi UIO u rješenju o registraciji, koje se izdaje u roku od 15 xxxx od xxxx prijema zahtjeva.

9. UIO može odbiti dodjelu ili oduzeti dodijeljeni identifikacioni broj indirektnih poreza po osnovu PDV, ako utvrdi da ne postoje razlozi za registraciju po osnovu PDV, nije podnio PDV prijavu uzastopno za tri porezna perioda ili ako porezni obveznik zloupotrebljava identifikacioni broj. 

10. Oblik i sadržaj zahtjeva za registraciju i sadržaj Jedinstvenog registra propisuje UIO.

Član 100.

(Evidentiranje lica u UIO u svrhu plaćanja)

1. Lice iz člana 17. stav (5) i (6) koje je primalac usluga pruženih xx xxxxxx poreznog obveznika koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a koji nije odredio poreznog zastupnika, dužno je da se evidentira kod UIO.

2. Upravni odbor UIO utvrđuje uvjete i način evidentiranja za plaćanje PDV lica iz stava (1) ovog člana.

Član 101.

(Registracija obveznika koji obavlja djelatnost na više lokacija)

1. Kada pravno ili fizičko lice obavlja jednu ili više poslovnih djelatnosti na više lokacijskih, odnosno međusobno odvojenih poslovnih prostora podnosi zahtjev za registraciju kao da se radi o jednom obvezniku.

2. Kada se radi o pravnom licu, koje u svom sastavu ima više poslovnih jedinica, isto se registriraju prema adresi sjedišta firme upisane u sudski registar, ako se sa tog mjesta upravlja i rukovodi poslovima. U slučaju da se sa adrese sjedišta firme upisane u sudski registar ne vrši upravljanje i rukovođenje poslovima, sjedištem se smatra mjesto gdje se vrši upravljanje i rukovođenje u praksi. Ako se to ne može utvrditi, sjedištem se prvenstveno smatra mjesto gdje se nalazi najvrjednija nekretnina pravnog lica, a sekundarno mjesto gdje se nalaze ostala najvrijednija sredstva.

3. Ako se radi o fizičkom licu (preduzetniku ili građaninu), isto se registrira prema mjestu sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta. U slučaju kada fizičko lice građanin iz mjesta prebivališta ne obavlja poslovnu djelatnost, isto se registrira prema mjestu gdje obavlja poslovnu djelatnost od koje ostvaruje najveći promet.

Član 102.

(Registracija putem poreznog punomoćnika)

1. Obveznik koji nema sjedište, niti poslovnu jedinicu u Bosni i Hercegovini, a koji vrši promet dobara i/ili usluga u Bosni i Hercegovini, izuzev prometa usluga za koji je propisan prijenos obaveze plaćanja, može se registrirati putem poreznog punomoćnika koji ima sjedište u Bosni i Hercegovini.

2. Obveznik iz stava (1) ovog člana svu komunikaciju sa UIO vrši putem poreznog punomoćnika.

3. Obveznik i punomoćnik su solidarno odgovorni za porez koji se obračunava u skladu s ovim zakonom.

4. Prava i obaveze koje ima obveznik u Bosni i Hercegovini, u skladu s ovim zakonom, odnose se i na punomoćnika.

5. Propise za primjenu ovog člana donosi Upravni odbor UIO.

Član 103.

(Registracija poslovnih jedinica stranih pravnih lica)

Xxxxxx pravno lice koje je osnovalo stalnu poslovnu jedinicu na teritoriji Bosne i Hercegovine, registrira se kod UIO u skladu sa članom 99. ili članom 104. ovog zakona.

.

Član 104.

(Dobrovoljna registracija)

1. UIO, na osnovu zahtjeva lica iz člana 73. ovog zakona, donosi rješenje o registraciji za plaćanje PDV, a obaveza plaćanja za takva lica traje najmanje 60 mjeseci.

2. UIO može dati odobrenje za dobrovoljnu registraciju licima iz člana 75. ovog zakona, a obaveza plaćanja za takva lica traje najmanje 24 mjeseca.

3. UIO može odbiti dodjelu ili oduzeti dodijeljeni identifikacioni broj indirektnih poreza po osnovu PDV, ako utvrdi da ne postoje razlozi za registraciju po osnovu PDV, nije podnio PDV prijavu uzastopno za tri porezna perioda ili ako porezni obveznik zloupotrebljava identifikacioni broj.

4. Uvjete za postupak dobrovoljne registracije prema ovom članu propisuje Upravni odbor UIO.

Član 105.

(Prestanak registracije)

1. Za obveznika registriranog po članu 99. ovog zakona, UIO na zahtjev ili po službenoj dužnosti može provesti postupak prestanka registracije i brisanja po osnovu PDV iz jedinstvenog registra, kada isti u prethodnoj kalendarskoj godini nije ostvario ukupan promet veći od iznosa iz člana 99. stav (1) ovog zakona.

2. Za obveznika registriranog po članu 99. stav (2) ovog zakona, UIO na zahtjev ili po službenoj dužnosti može provesti postupak prestanka registracije i brisanja po osnovu PDV iz jedinstvenog registra kada prestanu obavljati oporezivi promet u BiH.

3. Za obveznika registriranog po članu 104. ovog zakona UIO, na zahtjev ili po službenoj dužnosti, može provesti postupak prestanka registracije i brisanja po osnovu PDV iz Jedinstvenog registra nakon isteka roka iz člana 104. stav (1) i (2) ovog zakona.

4. Ako obveznik prestane obavljati poslovne djelatnosti, UIO po zahtjevu ili po službenoj dužnosti provodi postupak prestanka registracije i brisanja po osnovu PDV iz jedinstvenog registra.

5. Prije donošenja rješenja o prestanku registracije, obveznik je, do xxxx obavještavanja UIO o prestanku obavljanja djelatnosti, xxxxx obračunati i platiti PDV na dobra koja su popisana na zalihama, uključujući i kapitalna dobra, kao da se radi o kupovini dobara za njegove vlastite potrebe.

6. UIO donosi rješenje o prestanku registracije i brisanju obveznika po osnovu PDV iz jedinstvenog registra nakon izmirivanja obaveza po osnovu indirektnih poreza.

7. UIO može, u postupku prestanka registracije i brisanja po osnovu PDV iz jedinstvenog registra, oduzeti identifikacioni broj indirektnih poreza po uvjetima koje propisuje UIO.

8. Propise za primjenu ovog člana donosi Upravni odbor UIO.

DIO PETNAESTI – PREVENTIVNE MJERE

Član 106.

(Solidarna odgovornost)

Porezni obveznik kojem je izvršen promet dobara ili pružanje usluga solidarno je odgovoran za plaćanje PDV ako iz objektivnih okolnosti proizilazi da je znao, ili je trebao znati, da sa takvom transakcijom učestvuje u aktivnostima xxxxxx xx cilj izbjegavanje plaćanja PDV.

Član 107.

(Utvrđivanje solidarne odgovornosti)

Propise za utvrđivanje solidarne odgovornosti iz člana 106. ovog zakona donosi Upravni odbor UIO.

DIO ŠESNAESTI – KAZNENE ODREDBE

Član 108.

(Neblagovremen i pogrešan obračun PDV)

1. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 10.000 konvertibilnih maraka kaznit će se za prekršaj pravno lice, udruženje ili druga organizacija koja nema svojstvo pravnog lica ako:

1. ne obračuna PDV u momentu kada xx xxxxxxx porezna obaveza u skladu sa čl. 35, 36, 37 i 38. ovog zakona,

2. ne obračuna PDV na poreznu osnovicu u skladu sa čl. 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 79, 83 i 86. ovog zakona,

3. pogrešno obračuna PDV za propisan porezni period u skladu sa članom 68. ovog zakona,

4. ne podnese ili ne podnese u propisanom roku PDV prijavu ili drugu evidenciju koju od njega traži UIO, ili u PDV prijavi ili drugoj evidenciji ne popuni podatke na propisan način (član 69. stavovi (1), (2), (3), (5) i (8) i član 98. stav (3 i 5) Xxxxxx),

5. na fakturi iskaže PDV (član 70, član 82. stav (9) i 86. stav (6) Xxxxxx),

6. na fakturi ne iskaže sve propisane podatke u skladu sa članom 95. ovog zakona.

2. Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 5.000 konvertibilnih maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost.

3. Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 5.000 konvertibilnih maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu ili odgovorno lice u organu države, entiteta, Brčko Distrikta, kantona i lokalne samouprave.

4. Novčanom kaznom u iznosu od 50 do 1.000 konvertibilnih maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice i drugi neobveznik.

Član 109.

(Pogrešno evidentiranje, knjigovodstvo i iskazivanje podataka)

1. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 15.000 konvertibilnih maraka kaznit će se za prekršaj pravno lice, udruženje ili druga organizacija koja nema svojstvo pravnog lica ako:

1. ne plati u propisanom roku PDV (član 69. stav (4), (6) i (7) Zakona),

2. obračunava PDV na fakturama, iskazuje PDV ili odbija PDV u suprotnosti sa članom 72. ovog zakona,

3. ne vodi evidenciju o transakcijama sa investicionim zlatom ili ne obezbijedi čuvanje evidencija u propisanom roku (član 91. Zakona),

4. ne osigura da je faktura izdana (član 94. Zakona),

5. ne obezbijedi autentičnost porijekla, integritet sadržaja i čitljivost fakture u cijelom periodu čuvanja računa (član 96. stav (2) Zakona),

6. poreznom organu u postupku nadzora ne dozvoljava pristup računima, njihovog prijenosa ili koristi (član 97. stav (5) Zakona),

7. ne xxxx poslovne knjige i drugu dokumentaciju u propisanom roku ili na propisan način (član 97. stav (1) do (4) Zakona),

8. u svom knjigovodstvu ne obezbijedi podatke iz člana 98. stav (1) i (2) ovog zakona,

9. u postupku registracije za PDV ili prestanka registracije ne postupi u skladu sa čl. 99, 100, 103 i članom 105. stav (4) ovog zakona,

2. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 10.000 konvertibilnih maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost.

3. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 10.000 konvertibilnih maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu ili odgovorno lice u organu države, entiteta, Brčko Distrikta, kantona i lokalne samouprave.

4. Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 2.000 konvertibilnih maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice i drugi neobveznik.

Član 110.

(Pogrešno obračunavanje i neplaćanje PDV)

1. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 100.000 konvertibilnih maraka kaznit će se za prekršaj pravno lice, udruženje ili druga organizacija koja nema svojstvo pravnog lica ako:

1. pogrešno iskaže PDV u prijavi koji se može odbiti (član 59. do 67.),

2. ne obračuna ili ne iskaže PDV u prijavi za propisan porezni period u skladu sa članom 68. ovog zakona,

3. ne plati PDV (član 69. stav (4), (6) i (7) Xxxxxx),

4. ne prijavi i ne plati iznos ispravke odbitka ulaznog poreza iz člana 115. ovog zakona.

2. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 15.000 konvertibilnih maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost.

3. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 15.000 konvertibilnih maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu ili odgovorno lice u organu države, entiteta, Brčko Distrikta, kantona i lokalne samouprave.

4. Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 2.500 konvertibilnih maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice i drugi neobveznik.

Član 111.

(Zastara)

1. Prekršajni postupak za prekršaje propisane čl. 108, 109. i 110. ovog zakona ne može se pokrenuti ako je proteklo više od tri godine od xxxx izvršenja prekršaja.

2. Zastarjelost se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi gonjenja počinioca prekršaja. Sa svakim prekidom rok zastarjelosti počinje ponovo teći, ali se prekršajni postupak ne može pokrenuti niti voditi po isteku šest xxxxxx xx xxxx xxxx je prekršaj počinjen.

DIO SEDAMNAESTI – DODATNE ODREDBE

Član 112.

(Izmjena iznosa za registraciju)

Upravni odbor UIO može da izmijeni iznose propisane u članu 72. stav (1) i članu 74. stav (1) ovog zakona, ako se kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine za KM prema EUR značajno mijenja.

Član 113.

(Razvrstavanje proizvoda i poslovnih djelatnosti)

Kombinirana nomenklatura tarifnih oznaka koristi se za razvrstavanje proizvoda, dok se standardna klasifikacija djelatnosti koristi za klasifikaciju poslovnih djelatnosti.

Član 114.

(Program oporezivanja usluga na jednom mjestu)

1. Program oporezivanja usluga na jednom mjestu je poseban postupak oporezivanja za usluge navedene u članu 32. stav (1) Zakona koje porezni obveznik koji nema sjedište na području BiH pruži licu koje nije porezni obveznik u BiH.

2. Primjena programa oporezivanja usluga na jednom mjestu će se omogućiti kad UIO s xxx u vezi xxxxxx posebne provedbene propise i obezbijedi funkcionalne i tehničke uvjete za primjenu istog.

DIO OSAMNAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 115.

(Obračun ispravke odbitka ulaznog poreza)

1. Porezni obveznik koji nije imao pravo odbitka ulaznog poreze za djelatnost xxxx xx do xxxx početka primjene ovog zakona bila oslobođena od oporezivanja, a danom stupanja na snagu ovog zakona podliježe oporezivanju uz pravo na odbitak ulaznog poreza, vrši ispravku odbitka ulaznog poreza.

2. Danom stupanja na snagu ovog zakona obaveza ispravka se primjenjuje i pri izmjeni oporezive djelatnosti u djelatnost oslobođenu od plaćanja PDV bez prava na odbitak ulaznog poreza.

3. Ispravku odbitka ulaznog poreza porezni obveznik xx xxxxx izvršiti shodno odredbama člana 66. ovog zakona i utvrđeni iznos ispravke prijaviti u PDV prijavi najkasnije 90 xxxx od xxxx početka primjene ovog zakona.

Član 116.

(Obaveza registriranog PDV obveznika)

1. Porezni obveznik i poljoprivrednik upisan u Jedinstveni registar po osnovu PDV koji u

prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na xxx stupanja na snagu ovog zakona,

1. je ostvario oporezivi promet veći od iznosa iz člana 99. stav (1) Zakona ili

2. nije ostvario oporezivi promet iz člana 99.stav (1) Xxxxxx, a  istom nije istekao rok od 60 mjeseci od xxxx dobrovoljne registracije po osnovu PDV,

ostaje porezni obveznik registriran po osnovu PDV danom stupanja na snagu ovog   zakona.

2. Porezni obveznik i poljoprivrednik upisan u Jedinstveni registar po osnovu PDV koji u

prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na xxx stupanja na snagu ovog zakona,

1. nije ostvario oporezivi promet iz člana 99.stav (1) Xxxxxx, a  istom je istekao rok od 60 mjeseci od xxxx dobrovoljne registracije po osnovu PDV ili

2. nije ostvario oporezivi promet iz člana 99.stav (1) Zakona a registriran je za PDV po sili Zakona,

obavezan je UIO u roku od 15 xxxx od xxxx stupanja na snagu ovog zakona podnijeti zahtjev za brisanje po osnovu PDV iz Jedinstvenog registra  ili u xxx roku pismenim putem zatražiti da ostane u sistemu PDV i da se na njega primjenjuju odredbe člana 104. Zakona.  

3.  Pravno i fizičko lice kojem je dodijeljeno više ID brojeva po osnovu PDV od xxxx stupanja na snagu ovog zakona dužno je koristiti osnovni ID broj, a za ostale ID brojeve podnijeti zahtjev za brisanje iz Jedinstvenog registra.

Član 117.

(Propisi za provođenje Zakona)

1. Upravni odbor UIO i UIO u skladu sa odredbama ovog zakona, donosi propise za provođenje ovog zakona u roku od 30 xxxx od xxxx stupanja na snagu ovog zakona.

2. U slučaju potrebe hitnog djelovanja Upravni odbor UIO na prijedlog UIO može privremeno propisati određene mjere u cilju zaštite javnih xxxxxxx, xxx i privremeno izuzeće od obaveze obračuna i plaćanja PDV za određena dobra i usluge.

Član 118.

(Prestanak važenja propisa)

Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05, 100/08 i 33/17).

Član 119.

(Primjena zakona)

1. Na promete i obaveze PDV-a nastale prije xxxx početka primjene ovog zakona u pogledu njihovog utvrđivanja, naplate i povrata primjenjivat će se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je bio na snazi do početka primjene ovog zakona.

2. Rješenje xxxxx xx poljoprivredniku odobreno pravo na paušalnu naknadu prestaje da važi danom početka primjene ovog zakona.

Član 120.

(Usklađivanje sa pravnom stečevinom EU)

1. Ovim Zakonom se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. novembra 2006.g. o zajedničkom sistemu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11. 12. 2006.), sa svim izmjenama i dopunama zaključno sa Direktivom Vijeća (EU) 2021/1159 od 13. jula 2021.godine, kao i odredbe Rezolucije Europskog parlamenta od 15. januara o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU (2018/2095(INI)).

2. Navođenje direktiva i Rezolucije u stavu (1) ovog člana se vrši isključivo u svrhu praćenja i informisanja o preuzimanju pravne tečevine EU u zakonodavstvo BiH shodno Odluci o postupku usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa pravnim tekovinama Evropske Unije („Službeni glasnik BiH, br. 75/16 i 2/18).

Član 121.

(Stupanje na snagu i početak primjene)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objavljivanja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, a primjenjuje se danom početka primjene propisa za provođenje ovog zakona donesenog u skladu sa članom 117. ovog zakona.

Broj _______________

Sarajevo ______________2021. godine

Predsjedavajući Predsjedavajući

Predstavničkog doma Doma naroda

Parlamentarne skupštine BiH Parlamentarne skupštine BiH

Obrazloženje

Bosna i Hercegovina je 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a koji je stupio na snagu 2015. godine. Ovim sporazumom BiH se obavezala da će postepeno prilagođavati svoje zakonodavstvo pravnoj stečevini (acquis) Evropske unije. Pravnu stečevinu EU čine sudska praksa suda EU, deklaracije, rezolucije i svi drugi pravni akti koje je usvojila EU.

Jedan od tih pravnih akata, a na koji se pozivamo u Nacrtu ovog zakona, jeste Rezolucija Europskog parlamenta od 15. januara 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u (2018/2095(INI)), koja, premda nije obavezujuća za BiH, predstavlja važan dokument čije preporuke bismo trebali ispoštovati kao država koja teži EU integracijama. Rezolucijom se napominje da do rodno uvjetovanih predrasuda dolazi kada se područje primjene poreznog zakonodavstva preklapa s područjem rodnih odnosa, normi i ekonomskog ponašanja, napominje se da PDV sadrži rodno uvjetovane predrasude zbog obrazaca potrošnje žena, koji se razlikuju od obrazaca potrošnje muškaraca jer žene kupuju više proizvoda i usluga za poboljšanje zdravlja, obrazovanja i prehrane.

Također, pozivaju se sve države članice da ukinu takozvani „porez na njegu i xxxxxxx”, iskoriste fleksibilnost uvedenu Direktivom o PDV-u i primijene izuzeće ili stopu PDV-a od 0 % na te osnovne proizvode. Smanjenje cijene zbog izuzeća od PDV-a na te proizvode bilo bi nemjerljivo korisno za mlade žene i žene sa niskim primanjima, a države članice se pozivaju da predvide dodatne zalihe ženskih higijenskih potrepština u određenim (javnim) prostorima kao što su škole, univerziteti i sl.

Svjesni smo da se stanovništvo Bosne i Hercegovine trenutno nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, cijene osnovnih životnih namirnica se povećavaju, dok primanja ostaju ista ili se pak smanjuju. Sasvim opravdano bi bilo očekivati da će ove izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost biti usmjerene ka utvrđivanju različitih, nižih xxxxx oporezivanja za osnovne životne proizvode i usluge, no to nažalost nije slučaj. Ono što mi kao organizacija i kao pojedinci/ke možemo zahtijevati jeste da se barem izbjegne fiskalna diskriminacija jednog spola. Higijenski ulošci, tamponi, ali i pelene za djecu i odrasle, su proizvodi koje isključivo ili u najvećoj mjeri kupuju žene. Svaka deseta djevojčica ne može priuštiti sanitarne proizvode, higijenski proizvodi za žene te proizvodi i usluge za njegu namijenjeni djeci, starijim osobama ili osobama s invaliditetom xxx uvijek se ne smatraju osnovnim proizvodima, iako njihovo korištenje nije stvar izbora već potreba. Smatramo da država xxxx ukinuti porez koji žene plaćaju samo zbog toga što su žene i da ovakve mjere zaista jesu od javnog interesa jer se tiču više od polovine stanovništva BiH.

54