DJEČJI VRTIĆ SUNCE ZADAR,

GRAD ZADAR, zastupan po gradonačelniku Xxxxxx Xxxxxx (u daljnjem tekstu: Xxxxxxx), DJEČJI VRTIĆ RADOST ZADAR,

DJEČJI VRTIĆ SUNCE ZADAR,

(u daljnjem tekstu: Poslodavac) i

SINDIKAT OBRAZOVANJA, MEDIJA I KULTURE HRVATSKE, zastupan po sindikalnoj povjerenici Dječjeg vrtića Radost, Xxxxxxx Xxxxx i sindikalnoj povjerenici Dječjeg vrtića Sunce, Xxxxx Xxxxxxxxx (u daljnjem tekstu: Sindikat),

SINDIKAT RADNIKA U PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU HRVATSKE, zastupan po

predsjednici Xxxxxx Xxxxxxx (u daljnjem tekstu: Sindikat), sklopili su, dana 29. svibnja 2018. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

za radnike u Dječjem vrtiću Radost i Dječjem vrtiću Sunce

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se međusobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora, te prava, obveze i odgovornosti iz rada i na temelju rada radnika u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja kojima je osnivač Grad Zadar, Dječjem vrtiću Radost i Dječjem vrtiću Sunce.

Članak 2.

Grad Zadar obvezuje se zatražiti mišljenje sindikata potpisnica prije predlaganja i donošenja odluka koje utječu na radno pravni položaj radnika za koje je ovaj Ugovor izvor prava. Pribavljeno mišljenje Xxxxxxxxx osnivač je dužan razmotriti i uz svoje stajalište prezentirati Upravnom vijeću, odnosno organu uprave koji donosi odluku.

Članak 3.

Pod pojmom Poslodavac u smislu ovoga Ugovora su ustanove Dječji vrtić Radost i Xxxxxx vrtić Sunce s kojom je Osnivač solidarno odgovoran za realizaciju prava iz ovoga Ugovora.

Pod pojmom Sindikat u smislu ovoga Ugovora podrazumijeva se Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske.

Pod pojmom predškolska ustanova u smislu odredbi ovoga Ugovora podrazumijevaju se predškolske ustanove Dječji vrtić Radost i Dječji vrtić Sunce kojima je osnivač Grad Zadar.

Pod pojmom radnik podrazumijevaju se svi radnici zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim i skraćenim radnim vremenom i radnici koji su radni odnos zasnovali u svojstvu pripravnika.

Članak 4.

Potpisnici su se suglasili da će se zalagati i rukovoditi sljedećim načelima:

• međusobne suradnje u području radnih odnosa, socijalnog osiguranja i zapošljavanja,

• promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja,

• mirnog rješavanja sporova.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zaključivanja ovoga Ugovora, jedna od strane ne bi mogla neke od odredbi Xxxxxxx izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

Članak 5.

Ugovorne strane obvezuju se osigurati pravilnu primjenu i poštivanje odredbi ovoga Ugovora i suzdržavati se od činjenja koja bi štetila njegovoj provedbi.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 6.

Radnici se primaju na rad u predškolske ustanove na temelju natječaja, odnosno oglasa, sukladno Zakonu.

Natječaj se objavljuje u javnom glasilu.

Oglas se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje.

Za obavljanje poslova koji ne trpe odgodu, radnik se može primiti na rad bez objavljivanja natječaja, odnosno oglasa, ali najdulje za razdoblje od 60 dana, sukladno Zakonu.

Pri zasnivanju radnog odnosa s radnikom na nepopunjeno radno mjesto određeno Pravilnikom o visini stručne spreme stručnih radnika, te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih radnika u dječjem vrtiću Poslodavac je dužan pribaviti prethodnu suglasnost Osnivača i izvijestiti sindikalnog povjerenika.

Članak 7.

Radni odnos se zasniva ugovorom o radu koji se, u pravilu, sklapa na neodređeno vrijeme.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled. Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.

Ugovor o radu može se, iznimno, sklopiti na određeno vrijeme, čiji je prestanak unaprijed određen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, a osobito ako se radi o:

• zamjeni privremeno nenazočnog radnika do njegova povratka na rad,

• privremenom povećanju opsega poslova,

• privremenim poslovima za koje postoji iznimna potreba,

• ostvarivanju određenog programa ograničenog trajanja (eksperimentalnog programa predškolskog odgoja, programa predškole, kraćeg programa predškolskog odgoja, redovitog programa predškolskog odgoja koji se provodi uz organizirani prijevoz djece ili u prostoru iznajmljenom za vrijeme kraće od tri godine),

• poslovima koji ne trpe odgodu, za koje se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja, odnosno oglasa, ali ne duže od 60 dana.

Razlog za sklapanje uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme mora se navesti u sklopljenom ugovoru o radu ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu.

Članak 8.

Poslodavac može s radnikom sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva na neprekinuto razdoblje duže od tri godine u sljedećim slučajevima:

• radi zamjene privremeno nenazočnog radnika – do njegovog povratka na rad,

• radi obavljanja poslova na provedbi programa ograničenog trajanja.

Članak 9.

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje važiti danom navedenim u ugovoru bez obzira na sve druge okolnosti.

Članak 10.

Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom, za svako radno mjesto utvrđuju se i posebni uvjeti Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu predškolske ustanove.

Članak 11.

Pri zasnivanju radnog odnosa vrši se provjera stručnih i radnih sposobnosti radnika kroz institut probnog rada.

Ako posebnim zakonom nije drugačije utvrđeno probni rad može trajati najviše:

• do mjesec dana za poslove do III. stupnja stručne spreme,

• do dva mjeseca za poslove IV. stupnja stručne spreme,

• do četiri mjeseca za poslove V. i VI. stupnja stručne spreme,

• do šest mjeseci za poslove VII. stupnja stručne spreme i više.

Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan ako je bio odsutan najmanje deset dana.

Članak 12.

Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom radu mora biti u pisanom obliku i obrazložen.

Poslodavac je radniku dužan pismeno o otkazu iz stavka 1. ovoga članka dostaviti najkasnije do posljednjeg dana trajanja probnog rada, ukoliko mu pismeno o otkazu ne dostavi najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik zadovoljio na probnom radu.

Upravno vijeće predškolske ustanove imenovat će članove povjerenstva za praćenje rada radnika i provjere njegovih stručnih i radnih sposobnosti za vrijeme probnog rada.

Povjerenstvo za praćenje rada radnika u probnom radu broji 3 člana, od kojih jednog člana predlaže Sindikat.

Članovi povjerenstva moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme iste vrste stručnog i radnog iskustva kao radnik čije se radne i stručne sposobnosti provjeravaju.

Članak 13.

Ugovor o radu može se zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalni rad u zvanju za koje se školovao.

Način osposobljavanja pripravnika za samostalni rad mora biti propisan pravilnikom o radu ili određen ugovorom o radu.

Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad u drugu predškolsku ustanovu.

Pripravnici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži od IV. do VII. stupnja stručne spreme.

O zapošljavanju pripravnika odluku donosi Upravno vijeće ustanove.

Članak 14.

Ukoliko posebnim propisima nije drukčije utvrđeno pripravnički staž može trajati najviše:

• do tri mjeseca za poslove za koje se traži IV. stupanj stručne spreme,

• do šest mjeseci za poslove za koje se traži V. i VI. stupanj stručne spreme,

• do dvanaest mjeseci za poslove za koje se traži VII. stupanj stručne spreme i više,

Za vrijeme pripravničkog staža pripravniku pripada osnovna plaća u visini od 85% od najniže osnovne plaće za radno mjesto njegove stručne spreme.

Članak 15.

Pripravnik mora imati mentora i dobiti plan i program obučavanja, ispitni program i ispitnu literaturu.

Prije polaganja stručnog ispita prvi put pripravnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju:

• 5 radnih dana ako polaže stručni ispit za poslove IV. stupnja stručne spreme,

• 7 radnih dana ako polaže stručni ispit za poslove V. i VI. stupnja stručne spreme,

• 10 radnih dana ako polaže stručni ispit za poslove VII. stupnja stručne spreme i više.

Članak 16.

Ako pripravnik ne položi stručni ispit u prvome pokušaju ima pravo polagati još jednom u roku koji ne može biti kraći od 15 dana i ako ni tada ne položi stručni ispit, Poslodavac mu može redovito otkazati. Troškove drugog pokušaja polaganja stručnog ispita snosi sam pripravnik.

Članak 17.

Ako su stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeni Zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova određene struke ili radnog mjesta, Poslodavac može primiti osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje na stručno osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa:

• volonterski rad, u skladu s člankom 28. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13),

• stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa Zakonom o poticanju zapošljavanja (NN57/12, 120/12 i 16/17).

Ugovor o radu bez zasnivanja radnog odnosa mora se sastaviti u pisanom obliku. Razdoblje volonterskog rada može trajati najduže toliko koliko traje pripravnički staž.

Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa određeno je zakonom.

III. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Članak 18.

Radnici su obvezni za vrijeme trajanja radnog odnosa stručno se usavršavati za obavljanje poslova koji rade.

U skladu s mogućnostima i potrebama, radnici se mogu stručno usavršavati uz rad putem tečajeva, seminara i drugih oblika usavršavanja.

Za provedbu stručnog usavršavanja odgovoran je Xxxxxxxxxx koji donosi odluku o upućivanju radnika na stručno usavršavanje.

Sredstva za provedbu stručnog usavršavanja osiguravaju se financijskim planom ustanove.

Usavršavanje se može provoditi na domaćim i međunarodnim znanstvenim, obrazovnim i stručnim institucijama.

Članak 19.

Radnik je dužan vratiti utrošena sredstva i ako ne završi program stručnog usavršavanja u dvostrukom vremenu trajanja stručnog usavršavanja, uključujući i samovoljno napuštanje započetog programa.

IV. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI IZ RADNOG ODNOSA

Članak 20.

Ravnatelj može pokrenuti postupak provjere stručnih i radnih sposobnosti radnika.

Na prijedlog ravnatelja Upravno vijeće donosi odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje potrebnih znanja i sposobnosti odnosno ostvarivanje predviđenih rezultata rada. Postupak se provodi u skladu sa Zakonom, time da vrijeme provjere ne može trajati kraće od tri mjeseca od dana pokretanja postupka.

Postupak iz stavka 1. pokreće ravnatelj, te imenuje povjerenstvo od tri člana, od kojih je jedan obavezno predstavnik Sindikata.

Članovi povjerenstva iz prethodnog stavka moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja i radnog iskustva kao radnik čije znanje i sposobnost odnosno radni rezultat se provjeravaju.

Provjera znanja i sposobnosti odnosno ostvarivanje rezultata započinje danom pokretanja postupka time da ne može biti pokrenuta prije proteka roka od šest mjeseci za radnike koji su duže odsustvovali s rada zbog službe u oružanim snagama, porodiljskog dopusta, dužeg bolovanja i sl.

Nakon izvršene provjere povjerenstvo sačinjava pisano izvješće koje se uručuje radniku, Poslodavcu i Sindikatu.

Na temelju izvješća iz prethodnog stavka, ukoliko se utvrdi kako radnik ne udovoljava potrebnim stručnim i radnim sposobnostima za predviđeno radno mjesto, ravnatelj donosi odluku o mogućnosti rasporeda radnika na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim stručnim znanjima i sposobnostima, a ako takva mogućnost ne postoji, radniku može prestati radni odnos na način i pod uvjetima predviđenim Zakonom.

Članak 21.

Ravnatelj može radnika rasporediti na drugo radno mjesto, a radnik može biti raspoređen na druge poslove koji nisu u skladu sa njegovom stručnom spremom, odnosno može mu prestati radni odnos zbog toga što nema potrebno znanje i sposobnosti i ne ostvaruje predviđene rezultate rada na svom radnom mjestu, samo kada se to utvrdi u odgovarajućem postupku uz prethodno pribavljeno mišljenja Sindikata.

Radniku kojem nedostaje najviše 5 godina životnog ili radnog staža do ostvarivanja uvjeta za mirovinu ima pravo, u slučaju rasporeda odnosno premještaja na drugo radno mjesto, do umirovljenja na plaću obračunatu u prethodnom mjesecu po koeficijentu složenosti poslova radnog mjesta na kojem je radnik bio raspoređen prije novog rasporeda odnosno premještaja.

Članak 22.

Radnik koji je proglašen viškom u Predškolskoj ustanovi i zbog toga mu se otkaže ugovor o radu ima pravo na otpremninu u visini od 1/3 prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u prethodna tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada u djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja.

Radniku koji je proglašen viškom, a nedostaje mu 5 godina života ili 5 godina mirovinskog staža do ostvarenja prvog uvjeta za mirovinu, ne može se otkazati ugovor o radu bez priznavanja prava na otpremninu u visini plaća i pripadajućih doprinosa koji bi mu bili isplaćeni kao da je radio.

Članak 23.

Radniku za čijim je radom kod Poslodavca prestala potreba, radni odnos ne može prestati dok ne proteknu sljedeći rokovi od dana donošenja Programa rješavanja viška radnika:

• za radnike do 10 godina staža 4 mjeseca

• za radnike od 10 do 20 godina staža 5 mjeseci

• za radnike sa preko 20 godina staža 6 mjeseci

V. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 24.

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najdulje do tri mjeseca i to za radnika koji je kod poslodavca proveo najmanje 20 godina neprekidno. Ovaj rok se smanjuje razmjerno vremenu neprekidnog rada koje je radnik proveo kod poslodavca.

Ukoliko Poslodavac otkazuje radniku, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana.

Otpremnina iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se radniku najkasnije 30 dana nakon prestanka radnog osnova.

O prestanku radnog odnosa s radnikom poslodavac je dužan izvijestiti Osnivača i sindikalnog povjerenika.

Članak 25.

Ravnatelj ustanove može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

• neizvršavanja ili nesavjesnoga, nepravodobnog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,

• neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se remeti rad ili organizacija rada ustanove,

• nedozvoljenog korištenja sredstvima ustanove,

• povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,

• odavanja poslovne tajne određene Zakonom, drugim propisom ili Pravilnikom o radu,

• zloupotrebe položaja ili prekoračenja ovlasti,

• nanošenja znatnije štete,

• nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima ili njihovo šikaniranje,

• zloupotrebe korištenja bolovanja.

Radi kršenja obveza iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj predškolske ustanove može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrđenim člankom 116. Zakona o radu.

U slučaju kršenja navedenog u stavku 1. ovog članka od strane ravnatelja ustanove, Grad Zadar preuzima sva ovlaštenja za pokretanje razrješenja ravnatelja ustanove.

VI. RADNO VRIJEME

stanke.

Članak 26.

Puno radno vrijeme radnika u predškolskoj ustanovi iznosi 40 sati tjedno, uključujući i dnevne

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Dnevno radno vrijeme radnika je 8 sati u što se uračunava pola sata dnevne stanke. Ukoliko je

nužno da se radi više, svi sati iznad 8 sati su prekovremeni sati.

Radno vrijeme odgojno obrazovnih radnika u neposrednom radu s djecom, stručnih suradnika, te medicinske sestre određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i obrazovanja.

Članak 27.

Radno vrijeme može se raspodijeliti tako da se u pojedinim vremenskim razdobljima radi duže od punog radnog vremena, a u drugim razdobljima kraće.

Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti u skladu s pravilnikom ustanove.

O preraspodjeli odlučuje Poslodavac u skladu s obvezama iz godišnjeg plana i programa rada i dužan je o tome izvijestiti radnika, te se savjetovati s radničkim vijećem, odnosno Sindikatom.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Članak 28.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada, odnosno izvršenja hitnih i neodgodivih poslova koji se ne mogu obaviti u redovnom radnom vremenu, kao i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnici su dužni na zahtjev Poslodavca raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), te za taj rad imaju pravo na povećanu plaću sukladno ovom Ugovoru.

Članak 29.

Radno vrijeme odgojno obrazovnih radnika u neposrednom radu s djecom, stručnih suradnika, te medicinske sestre-zdravstvenog voditelja određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu.

Članak 30.

Raspored tjednog i dnevnog radnog vremena donosi ravnatelj pisanom odlukom koja je sastavni dio godišnjeg plana i programa rada ustanove.

Ravnatelj predškolske ustanove dužan je svakom radniku uručiti odluku o godišnjem zaduženju i strukturi radnog vremena.

Članak 31.

Raspored radnog vremena radnika koji radi skraćeno radno vrijeme (zbog njege djeteta s teškoćama ili prava na skraćeni rad po drugom osnovu) određuje se sporazumom između poslodavca i radnika koji radi skraćeno radno vrijeme.

VII. ODMORI I DOPUSTI

Članak 32.

Svi radnici u predškolskim ustanovama imaju pravo na stanku u trajanju od 30 minuta. Stanka se ubraja u radno vrijeme. Vrijeme korištenja stanke određuje Poslodavac.

Ukoliko priroda posla ne omogućava stanku u toku rada (odgojno obrazovni djelatnici) poslodavac će radniku omogućiti da radi toliko kraće ili će mu to vrijeme preraspodijeliti u okviru ukupnog godišnjeg zaduženja.

Članak 33.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Radnik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, uključujući redovni i prekovremeni rad, osim u slučaju više sile kao što su nesreće, elementarne nepogode, požari i sl.

Članak 34.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su u pravilu subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dane tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako radnik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovog članka, može ga koristiti naknadno, prema odluci Poslodavca.

Radniku se treba osigurati korištenje tjednog odmora najduže nakon 14 dana neprekidnog rada.

Članak 35.

Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na godišnji odmor.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na četiri tjedna, 20 radnih dana, koliko iznosi Zakonom određeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima kako slijedi:

a) prema dužini radnog staža:

• od 5 do 9 godina 2 xxxxx xxxx

• od 10 do 14 godina 4 radna dana

• od 15 do 19 godina 6 radnih dana

• od 20 do 24 godine 8 radnih dana

• od 25 do 29 godina 10 radnih dana

• od 30 do 35 godine 12 radnih dana

• sa više od 35 godina 14 radnih dana

b) prema složenosti poslova:

• ako radi na rukovodećem položaju 5 radna dana

• poslovi VSS 3 radna dana

• poslovi VŠS 2 radna dana

• poslovi SSS, VKV,KV, PKV i NKV 1 radna dana

c) prema uvjetima rada:

• rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada 3 radna dana

• rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom

blagdanima i neradnim danima 2 radna dana

d) prema posebnim socijalnim uvjetima:

• roditelju, posvojitelju i staratelju s jednim malodobnim djetetom 2 radna dana

• roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje malodobno dijete po 1 radni dan

• samohranom roditelju za svako dijete do 15. godine po 1 radni dan

• roditelju, posvojitelju ili staratelju hendikepiranog djeteta,

bez obzira na ostalu djecu 3 radna dana

• invalidu 2 radna dana

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

dani.

Članak 36.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje te blagdani i neradni

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u

trajanje godišnjeg odmora.

Članak 37.

Radnik ima pravo puni godišnji odmor koristiti u dva dijela. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju. Drugi dio godišnjeg odmora mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti ravnatelja ili osobu koju on ovlasti najmanje tri dana ranije.

Članak 38.

Plan rasporeda korištenja godišnjeg odmora donosi ravnatelj ustanove za sve zaposlene pisanom odlukom. Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a prvenstveno u skladu s potrebama organizacije rada, ravnatelj ustanove je dužan voditi računa i o potrebama i željama radnika, te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge prije donošenja odluke.

Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora ravnatelj dostavlja svakom radniku pisanu odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 39.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršavanja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, na temelju odluke Poslodavca.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koje je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju oni izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 40.

Iznimno od odredbe članka 78. Zakona o radu, radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

Članak 41.

Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u slučaju da mu nije osigurana mogućnost korištenja istog sukladno odredbama Zakona o radu, odnosno ovoga Kolektivnog ugovora.

Članak 42.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) tijekom kalendarske godine ukupno u trajanju najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:

• zaključivanje braka 5 radnih dana

• zaključivanje braka djeteta 2 radna dana

• rođenje djeteta 5 radnih dana

• smrti supružnika, djeteta, roditelja, brata, sestre,

očuha i maćehe, djeteta posvojenika i unuka 5 radnih dana

• smrti xxxxx, xxxx, te roditelja supružnika 2 xxxxx xxxx

• smrti šireg člana obitelji (stric/xxxxxx, ujak/ujna, tetak/teta, …) 1 radni dan

• selidbe 2 radna dana

• kao dobrovoljni davatelji krvi 2 radna dana

• teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

• polaganja stručnog ispita 1. put 10 radnih dana

• sudjelovanja u amaterskim kulturnim i športskim

natjecanjima – najviše 2 puta godišnje 2 radna dana;

• sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima,

obrazovanju za sindikalne aktivnosti 2 radna dana;

• elementarne nepogode 5 radnih dana;

• poziva sudskih ili drugih ovlaštenih organa u svezi s radnim odnosom 1 radni dan.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj i za polaganje stručnog ispita 1. put, navedenih u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

Članak 43.

Radnik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje za pripremanje i polaganje ispita ima pravo na plaćeni dopust ukupno do 15 radnih dana godišnje.

Za pripremanje i polaganje završnog ispita, osim plaćenog dopusta iz stavka 1. ovoga članka radnik ima pravo na još 5 radnih dana plaćenog dopusta.

Ako to zahtijevaju okolnosti radniku se može odobriti plaćeni dopust za školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 60 radnih dana u jednoj godini .

Odluku o realizaciji navedenih prava donosi Upravno vijeće ustanove.

Članak 44.

Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnosti iz članka 36. ovog Ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti iz službe odnosno s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.

Članak 45.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi sa radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

Članak 46.

Radnik može ostvariti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) u toku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja i to:

• 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi

• 10 dana za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu

• 5 dana za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima

• 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja, posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika, i sl.)

Školovanje i stručno usavršavanje iz stavka 1. ovog članka treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.

Članak 47.

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana tijekom jedne kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

• njega člana uže obitelji

• izgradnja ili popravak kuće ili stana

• liječenje na vlastiti trošak

Kada to okolnosti zahtijevaju neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti radniku u trajanju preko 30 dana uz suglasnost Upravnog vijeća ustanove.

Članak 48.

U odluci o odobravanju neplaćenog dopusta radniku se obvezno navode pravne posljedice neplaćenog dopusta (prekid staža osiguranja i zdravstvenog osiguranja za radnika i članove obitelji osigurane po njemu odnosno druge posljedice u skladu s važećim propisima).

VIII. PLAĆA I DODACI NA PLAĆU

Članak 49.

Plaća se radniku isplaćuje jedanput mjesečno za protekli mjesec.

Od isplate jedne do isplate druge plaće ne smije proći više od 45 dana.

Članak 50.

Ustanova je dužna na zahtjev radnika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, sindikalne članarine, osiguranje, uzdržavanja i sl.).

Članak 51.

Plaća i ostala materijalna prava radnika iskazuju se u bruto iznosu. Poreze i doprinose obračunava i uplaćuje Poslodavac.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku i sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu plaća i uplati doprinosa za mirovinsko, i zdravstveno osiguranje.

Članak 52.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na plaću.

Osnovnu plaću radnika čine umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i prosvjetni dodatak.

Članak 53.

Osnovna plaća radnika uvećat će se za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodatak za radni staž, kao i drugi dodaci na plaću, zasebno se obračunavaju na osnovnu plaću, dodaci se zbrajaju i ne smiju se kumulativno obračunavati.

Članak 54.

Koeficijenti složenosti poslova za radna mjesta su:

Naziv	Koeficijent
stručni suradnik – pedagog/ psiholog/ defektolog - SAVJETNIK	1,614
stručni suradnik – pedagog/ psiholog/ defektolog - MENTOR	1,481
stručni suradnik – pedagog/ psiholog/ defektolog/ – I. vrste – stručni ispit	1,328
stručni suradnik – pedagog/ psiholog/ defektolog – I. vrste – bez str. ispita	1,124
učitelj kineziolog – I. vrste – stručni ispit	1,325
učitelj kineziolog – I. vrste – bez stručnog ispita	1,124
medicinska sestra – II. vrste – stručni ispit	1,235
medicinska sestra – II. vrste – bez stručnog ispita	0,902
odgojitelj – I. vrste - SAVJETNIK	1,614
odgojitelj – I. vrste - MENTOR	1,481
odgojitelj – II. vrste - SAVJETNIK	1,309
odgojitelj – II. vrste - MENTOR	1,261
odgojitelj – I. vrste – stručni ispit	1,325
odgojitelj – I. vrste – bez stručnog ispita	1,124
odgojitelj – II. vrste ili ranije VŠS – stručni ispit	1,235
odgojitelj – II. vrste ili ranije VŠS – bez stručnog ispita	0,984
odgojitelj –III. vrste	-
učitelji/odgojitelji za kraće programe I. vrste	1,325
učitelji/odgojitelji za kraće programe II. vrste	1,235
tajnik/voditelj računovodstva – I. vrste	1,325
tajnik/voditelj računovodstva – II. vrste	1,235
administrativno-računovodstveni djelatnik – III. vrste	0,850
šef kuhinje/domar/ložač – III. vrste (VKV)	0,850
kuhar/domar/vozač – III. vrste (KV)	0,800
servirka/švelja/pralja – IV. vrste	0,620
spremačica – IV. vrste	0,620

Članak 55.

Potpisnici ovog Ugovora suglasni su da se danom potpisa ovog Ugovora primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike u visini od 5.421,54 kuna bruto.

Ugovorena osnovica ne može biti niža od osnovice koju donese Vlada RH za izračun plaća radnicima u javnim službama.

Plaća radnika u dječjim vrtićima Grada Zadra iz ovoga Ugovora ne smije zaostajati za plaćom radnika u osnovnom obrazovanju, sukladno članku 51. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, osim kada tako ugovore potpisnici ovoga Ugovora.

Sadašnje zaostajanje plaća radnika u ustanovama predškolskog odgoja u odnosu na plaće radnika u osnovnom obrazovanju izjednačit će se primjenom koeficijenata i osnovice utvrđenih ovim Ugovorom.

Za vrijeme trajanja ovoga Ugovora plaće se mogu usklađivati sukladno odredbama članka 55. stavka 3. ovoga Ugovora.

Članak 56.

Plaća radnika uvećat će se:

• za rad noću 50%

• za dnevni prekovremeni rad 40%

• za rad subotom 25%

• za rad nedjeljom 35%

• za dvokratni rad 10%

• za rad sa spojenim grupama duže od 10 dana 10%

• za rad sa djecom s razvojnim i zdravstvenim teškoćama

i rad s identificiranom darovitom djecom 3%

• za rad s djecom s lakšim razvojnim i zdravstvenim teškoćama 2%

• ako radnik ima veću kvadraturu od standardom utvrđene 5%

• kada xxxxxx tijekom svog radnog dana, temeljem rasporeda

obavlja poslove na više lokacija 2%

Ako radnik radi na blagdane i u neradne dane utvrđene Zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%, umjesto uvećanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, zaposlenik može koristiti slobodne radne dane.

Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad radnika prema utvrđenome radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično preko tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena – od 06 do 14 sati), poslijepodnevnom (II. smjena – od 14 do 22 sata) ili noćnom (III. smjena - od 22 do 06 sati) dijelu dana.

Pri određivanju u kojoj smjeni radnik radi, a ako ne radi točno u okviru smjena ili u radu prelazi iz vremena prijepodnevne u poslijepodnevnu smjenu, smjena će se odrediti prema onoj smjeni u kojoj je radnik proveo pretežiti dio radnog vremena.

Naknade iz ovog članka međusobno se ne isključuju.

Članak 57.

Radnik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za ukupni radni staž ostvaren u ustanovama odgoja i obrazovanja, kao i ustanovama kojima je osnivač Grad Zadar ili njegovi prethodnici i to:

• za 20 do 29 godina 4%

• za 30 do 34 godine 8%

• za 35 godina i više 10%

Radnik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za postignuti znanstveni stupanj:

• magistar znanosti 8%

• doktor znanosti 15%

Članak 58.

Kada odgojno obrazovni djelatnik obavlja voditeljske poslove plaća mu se uvećava, 3% za vrtićke objekte koji u svom sastavu ima do dvije odgojno-obrazovne skupine, 5% za vrtićke objekte koji u svom sastavu imaju 3 do 5 odgojno-obrazovnih skupina, a 8% kada imaju iznad 5 odgojno-obrazovnih skupina.

Članak 59.

Za dane koje odgojitelj provede u radu s djecom van sjedišta ustanove ima pravo na dnevnicu u skladu sa Zakonom.

Članak 60.

U slučaju zamjene privremeno odsutnog odgojno obrazovnog djelatnika, djelatniku koji zamjenjuje rad se regulira kao redovan, odnosno pripada mu plaća uvećana za odgovornost.

Članak 61.

Za nadprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu ostvariti dodatak za uspješnost na radu, koji može iznositi godišnje najviše tri plaće radnika koji ostvaruju dodatak i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak uz plaću.

Upravno vijeće Pravilnikom utvrđuje kriterije utvrđivanja nadprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu.

Članak 62.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 42 dana radniku pripada naknada plaće u visini 95% od njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je počeo s bolovanjem.

Naknada plaće zaposlenika kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu isplaćivat će se sukladno zakonskim propisima i podzakonskim aktima.

Ostali slučajevi isplate naknade za bolovanja radnika isplaćivat će se sukladno zakonskim propisima i podzakonskim aktima.

Članak 63.

Sindikalnom povjereniku, kada ne radi poslove radnog mjesta zbog sindikalnih aktivnosti utvrđenih Zakonom i Kolektivnim ugovorom, Predškolska ustanova je dužna isplatiti naknadu plaće najmanje kao da je radio na poslovima radnog mjesta uz normalni učinak.

Kada sindikalni povjerenik dio svog radnog vremena na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama tada se njegove obveze iz radnog odnosa uređuju pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i ustanove.

Članak 64.

Ako sindikalni povjerenik obnaša poslove Radničkog vijeća pripada mu naknada plaće kako slijedi:

• kod poslodavca kod kojega je zaposleno do 75 radnika za šest radnih sati tjedno

• kod poslodavca kod kojega je zaposleno od 76 do 250 radnika tri puta po šest radnih sati tjedno.

IX. OSTALA MATERIJALNA PRAVA

Članak 65.

Zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.

Regres se isplaćuje jednokratno najviše jednom godišnje najkasnije do kraja lipnja tekuće godine, a zaposlenicima koji se kasnije zaposle, ili zbog duljeg bolovanja, korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta i sl. nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplaćuje najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Pravo na regres, razmjerni dio, ima svaki zaposlenik koji u tekućoj godini koristi razmjerni dio godišnjeg odmora.

Zaposlenicima pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica).

O mogućnostima isplate regresa, božićnice i dara u naravi,Sindikat i Osnivač će pregovarati svake godine prije donošenja Proračuna Grada Zadra.

Članak 66.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini 6 prosječnih bruto plaća isplaćenih u Republici Hrvatskoj u posljednja tri mjeseca.

Članak 67.

Radnik ima pravo na pomoć po svakoj osnovi u niže nabrojenim slučajevima, bez obzira na broj slučajeva u tijeku godine:

• smrti supružnika, djeteta i roditelja u iznosu 1 prosječne bruto plaće;

• nastanka teške invalidnosti (70% i više) radnika u iznosu 2 prosječne bruto plaće;

• bolovanja dužeg od 90 dana u iznosu 1 prosječne bruto plaće;

• nastanka teške invalidnosti (70% i više) djece ili supružnika zaposlenika u iznosu 1 prosječne bruto plaće;

• nabave medicinskih pomagala i pokrića participacije pri kupnji prijeko potrebnih lijekova u iznosu do jedne prosječne bruto plaće, isplaćene u Republici Hrvatskoj u posljednja tri mjeseca.

Pomoć za tešku invalidnost može se ostvariti, ako se traži u roku 3 godine od nastanka.

U slučaju smrti radnika njegova obitelj ima pravo na pomoć u visini iznosa otpremnine prigodom odlaska u mirovinu i troškova pogreba.

Članak 68.

Za službeno putovanje radniku pripada pravo na dnevnicu, naknade pripadajućih troškova na službenom putu i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

Iznos dnevnice utvrđuje se u skladu sa Pravilnikom o porezu na dohodak u visini neoporezivog iznosa.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvu utvrđuje se na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti.

U slučaju službenog putovanja u zemlji i inozemstvu, zaposlenik je dužan u skladu s odredbama Uredbe o dnevnicama, obračun putnih troškova podnijeti u roku od 8 dana od dana povratka sa službenog puta.

Članak 69.

Za vrijeme rada izvan sjedišta upravnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno iznosi najmanji iznos na koji se, prema propisima, ne plaća

porez.

Terenski se dodatak radniku isplaćuje, ako potreba rada izvan upravnog tijela traje duže od mjesec

dana, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.

Članak 70.

Radniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta upravnog tijela, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta upravnog tijela.

Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanji iznos, na koji se prema propisima ne plaća porez, ovisno o vremenu provedenom izvan sjedišta upravnog tijela.

Članak 71.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pokazne mjesečne karte.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pokazne mjesečne karte za međumjesni javni prijevoz.

Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni se izdaci utvrđuju prema cijeni pokazne mjesečne karte za međumjesni javni prijevoz.

Naknada troškova prijevoza radnika ovisi o broju radnih dana koje je radnik u mjesecu proveo na radnom mjestu, i isplaćivat će se u iznosu kako slijedi:

• za polovicu i više radnih dana u 100%-tnom mjesečnom iznosu;

• za manje od polovice radnih dana u 50%-tnom mjesečnom iznosu.

Radnik koji ne radi niti jedan radni dan u mjesecu nema pravo na naknadu troškova prijevoza za taj mjesec.

Članak 72.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi kako je to Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak utvrđeno.

Članak 73.

Radnici moraju biti kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja, posljedica nesreća na radu i profesionalne bolesti.

Ugovorne su strane sporazumne da se, dodatkom ovom Ugovoru, mogu urediti i drugi oblici i prava iz kolektivnog osiguranja.

Članak 74.

Radniku se isplaćuju jubilarne nagrade za ukupan rad u ustanovama Grada Zadra, odnosno njegovim pravnim prethodnicima i to za navršenih:

• 10 godina 0,8 prosječne bruto plaće,

• 15 godina 1,2 prosječne bruto plaće,

• 20 godina 1,6 prosječne bruto plaće,

• 25 godina 2,0 prosječne bruto plaće,

• 30 godina 2,4 prosječne bruto plaće,

• 35 godina 2,8 prosječne bruto plaće,

• 40 godina 3,2 prosječne bruto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u posljednja tri mjeseca.

Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovog članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.

Članak 75.

U povodu božićnih blagdana radniku će se isplatiti sredstva za poklon svakom djetetu do 15 godina starosti do najvišeg godišnjeg neoporezivog iznosa sukladno zakonu, na koji se prema posebnim propisima ne plaća porez.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se radniku na način da mu se za svako dijete isplati iznos iz stavka 1. ovoga članka bez obzira na status osiguranja djeteta.

Članak 76.

Zaposlenicima se može jednom godišnje dati dar u naravi čija pojedinačna vrijednost ne prelazi neoporezivi iznos predviđen Pravilnikom o porezu na dohodak.

Članak 77.

Radnici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

X. ZDRAVLJE I ZAŠTITA NA RADU

Članak 78.

Predškolska ustanova je dužna osigurati uvjete zdravlja i sigurnosti radnika na radu.

Predškolska ustanova poduzet će mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način.

Predškolska ustanova je dužna pri uvođenju novih tehnologija informirati radnike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

Predškolska ustanova je dužna osigurati dodatne uvjete za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

Radniku je poslodavac dužan osigurati pravnu pomoć u postupcima koji su protiv radnika pokrenuti od strane trećih osoba zbog obavljanja poslova i zadataka koji su mu u opisu radnog mjesta, osim ako se za isti slučaj vodi postupak zbog skrivljenog ponašanja radnika.

Članak 79.

U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obveze:

• biti izvješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,

• primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,

• biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima radnika čiji je povjerenik,

• pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

• obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije relevantne za njegov rad,

• staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

• svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način.

Članak 80.

Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika i osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu osposobljenošću i uputama koje mu je osigurala ustanova.

Radnik, koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u lošiji položaj zbog svog postupka. Takav radnik uživa zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine.

Prava iz prethodnog stavka ne primjenjuju se u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti kao i u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa.

Članak 81.

Zabranjena je izravna i neizravna diskriminacija radnika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Članak 82.

Zabranjeno je uznemiravanje radnika u tijeku rada.

Pod uznemiravanjem se podrazumijeva svako ponašanje prema radnicima s ciljem povrede dostojanstva radnika koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje.

Članak 83.

Uznemiravanjem u tijeku rada smatra se osobito:

• neprimjereni tjelesni kontakti spolne naravi,

• nedolični prijedlozi spolne i druge naravi,

• uznemirujući telefonski pozivi,

• korištenje nepriličnih izraza i tona u ophođenju, te

• zahtjevi za obavljanje poslova kojima se radnici stavljaju u ponižavajući položaj.

Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi radnici od svojih nadređenih i podređenih suradnika i svake treće osobe s kojom radnik dođe u doticaj u tijeku rada ili u svezi s radom.

Članak 84.

Radnici su dužni prigodom obavljanja poslova svojeg radnog mjesta ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiruju duge radnike te, u granicama svojih ovlasti, spriječiti uznemiravanje od drugih radnika kao i trećih osoba i o tom izvijestiti ravnatelja.

Članak 85.

Za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz postupak zaštite dostojanstva radnika nadležan je ravnatelj.

Ukoliko ravnatelj ne poduzme odgovarajuće mjere radnik se može obratiti Upravnom vijeću ustanove.

Postupak zaštite dostojanstva radnika koji je podnio prijavu zbog uznemiravanja povjerljive je

naravi. članka.

Radnik podnosi prijavu o uznemiravanju pisanom pritužbom ovlaštenoj osobi iz stavka 1. ovoga Ovlaštena je osoba dužna, poradi utvrđivanja osnovanosti pritužbe i sprečavanja daljnjeg

uznemiravanja, najkasnije sljedećeg dana nakon podnošenja pritužbe, pozvati radnika protiv kojeg je pritužba podnijeta da se o pritužbi očituje.

O očitovanju se sastavlja zapisnik koji radnici potpisuju.

Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to potrebno, provest će i druge radnje poradi utvrđivanja činjeničnog stanja (suočavanje, saslušanje svjedoka i dr.)

Ako se pritužba zbog uznemiravanja odnosi na osobu koja nije u radnom odnosu u ustanovi ravnatelj će poduzeti odgovarajuće mjere poradi utvrđivanja činjeničnog stanja iz pritužbe vodeći pritom računa o zaštiti dostojanstva radnika i interesima ustanove.

Članak 86.

O postupku utvrđivanja uznemiravanja sastavlja se zapisnik na temelju kojeg ovlaštena osoba, ako je utvrdila postojanje uznemiravanja, predlaže mjere zaštite dostojanstva.

Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od osam dana od dana zaprimanja pritužbe.

Ako ovlaštena osoba u roku od osam dana ne poduzme mjere zaštite dostojanstva ili ako su mjere koje je poduzela neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad i u roku od osam dana zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 87.

Kada ovlaštena osoba utvrdi da uznemiravanje radnika postoji, predlaže neku od sljedećih mjera o zaštiti dostojanstva:

• izmjenu rasporeda rada,

• premještaj u drugi objekt,

• usmeno upozorenje radniku koji je izvršio uznemiravanje,

• pisano upozorenje radniku koji je izvršio uznemiravanje uz najavu pokretanja stegovnog postupka,

• pokretanje stegovnog postupka.

Članak 88.

U slučaju da je prijavljeno uznemiravanje od osobe koja nije u radnom odnosu u ustanovi, ovlaštena osoba može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja, predložiti ravnatelju sljedeće mjere:

• pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu,

• obavijestiti ravnatelja ustanove,

• obavijestiti nadležnu policijsku postaju.

Članak 89.

Sukladno prirodi posla i organizaciji rada predškolskih ustanova, a na zahtjev zainteresiranih radnika na neodređeno vrijeme, može se odobriti preuzimanje radnika između dvije predškolske ustanove bez natječaja, odnosno oglasa, ako radnici imaju propisani stupanj i visinu stručne spreme.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka, predškolske ustanove sklapaju sporazum o preuzimanju radnika.

Članak 90.

Ustanova je dužna osigurati sredstva za sistematski zdravstveni pregled svih radnika, a radnik je obvezan pristupiti sistematskom pregledu svake 3 godine.

Ustanova je dužna radnike osigurati od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada, kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

Članak 91.

Kada se tijekom radnog vijeka radniku smanji radna sposobnost zbog godina starosti, općeg zdravstvenog stanja, fizičke ili psihičke iscrpljenosti, povrede na radu, invaliditeta i profesionalnih bolesti, a do stjecanja prava na punu mirovinu nedostaje mu 5 godina mirovinskog staža ili 5 godina života, osigurat će mu se, uz predočenje liječničke dokumentacije, povoljniji uvjeti rada (lakši posao, rad na jednostavnijim poslovima i sl.) bez smanjenja njegove plaće koju je ostvarivo prije nego su nastupile spomenute okolnosti.

Članak 92.

Naknada plaće koja radniku invalidu pripada od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto ne može se isplatiti u iznosu nižem od plaće obračunate prema koeficijentu složenosti iz ovoga Ugovora.

Članak 93.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao, osim ako je neopravdano odbio ponuđene poslove.

Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovog članka isplatit će se radniku posljednjeg dana rada.

Članak 94.

Radnik kojem Xxxxxxxxxx otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanim ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u visini 1/3prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u prethodna tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu za svaku navršenu godinu neprekinutog rada u ustanovi.

Članak 95.

Prilikom odlaska u mirovinu radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili ostvaren određeni mirovinski staž, ako to osnivač dogovori s osiguravateljem.

XI. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 96.

Predškolska ustanova i Grad Zadar obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih konvencijama 87 i 98 Međunarodne organizacije rada.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ne smije biti sprečavana ili ometana ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, dugim propisima i ovim Ugovorom.

Članak 97.

Predstavnici Grada Zadra obvezuju se na partnerski odnos sa Sindikatom što podrazumijeva uzajamno uvažavanje i poštivanje, te kontinuiranu suradnju.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom Sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrati će se pritisak poslodavca ili njegovog predstavnika na radnike članove sindikata da istupe iz sindikata.

Članak 98.

Aktivnosti sindikalnog povjerenika u ustanovi ne smije biti spriječena ili ometana ako djeluje u skladu sa Zakonom, drugim propisima i Kolektivnim ugovorom.

Sindikat, odnosno sindikalni povjerenik je dužan obavijestiti ravnatelja ustanove o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Poslodavac je dužan radniku i sindikatu osigurati informacije o prijedlozima odluka koje će razmatrati odgovarajuće tijelo upravljanja, a koje su od značaja za ekonomski i socijalni položaj radnika.

Kada se na sjednici Upravnog vijeća ustanove odlučuje o pravima radnika, sindikatu se dostavljaju pozivi s materijalima za sjednicu, te omogućuje sudjelovanje sindikalnog povjerenika na sjednici.

Članak 99.

Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.

O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijesti ravnatelja ustanove u roku od 30 dana od prestanka funkcije.

Prestanak radnog odnosa i povrat na rad uređuje se pisanim sporazumom zaključenim između radnika i ravnatelja ustanove.

Članak 100.

Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće sindikalni povjerenik ostvaruje ovisno o broju članova sindikata u ustanovi i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na najmanje tri sata aktivnosti s naknadom plaće tijekom kalendarske godine.

Pored broja sati za sindikalne aktivnosti utvrđene u prethodnom stavku ustanova je dužna sindikalnom povjereniku, članu Središnjeg odbora, članu Nadzornog odbora, te kao članu nekog drugog sindikalnog tijela omogućiti izostanak s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija.

Članak 101.

Kada sindikalni povjerenik u dijelu svog radnog vremena obavlja poslove sindikata tada se omjer rada dogovora pismenim sporazumom između sindikalnog povjerenika i ravnatelja.

Članak 102.

Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj.

Sindikalnog povjerenika, za vrijeme obnašanja dužnosti i 10 mjeseci po njegovom isteku, ne može se bez suglasnosti Središnjeg odbora sindikata:

• premjestiti u okviru iste ustanove odnosno premjestiti u drugu ustanovu

• utvrditi kao višak zaposlenih,

• premjestiti ga na nepovoljnije radno mjesto.

Članak 103.

Upravno vijeće ustanove te ravnatelj ustanove dužni su razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve sindikata u svezi ostvarivanja prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada. O zauzetim stavovima dužni su u roku 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvijestiti Sindikat. Predsjednik Upravnog vijeća ustanove odnosno ravnatelj ustanove dužan je primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnih

interesa radnika.

Gradonačelnik ili predstavnik Grada Zadra kojega gradonačelnik ovlasti primit će na razgovor predsjednika sindikata na njegovzahtjev, ako je riječ o pitanjima sindikalne aktivnosti i materijalnim interesima radnika.

Članak 104.

Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku omogućiti neophodan pristup radnom mjestu u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika.

Ravnatelj je također dužan sindikalnom povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za radnikov gospodarski položaj kao što su prijedlozi odluka i Pravilnik o radu kojim se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika najmanje 15 dana prije planiranog dana donošenja te odluke.

Ravnatelj je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, po mogućnosti odmah ali najkasnije u roku od tri dana.

Ravnatelj je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika.

Sindikalni povjerenik, ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti, ako djeluje u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom.

Sindikalni povjerenik ima i druga prava određena ovim Ugovorom ili Zakonom.

Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnošću smatra se ozljedom na radu.

Članak 105.

Ravnatelj je sindikalnom povjereniku ili članu povjereništva dužan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme i u opsegu koji ovisi o veličini ustanove i organizaciji rada ustanove.

Članovi povjereništva sindikata trebaju održavati sindikalne sastanke u vrijeme i na način koji ne štete djelotvornosti poslovanja ustanove.

Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti ravnatelja, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovito poslovanje ustanove.

Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćene dane za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju od ukupno 15 dana godišnje.

Članak 106.

Ravnatelj je dužan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:

• prostoriju za sindikalni rad u pravilu odvojenu od mjesta rada sindikalnog povjerenika i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

• pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,

• slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima, po odluci sindikata,

• oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju radnika,

• obračun sindikalne članarine, a temeljem pisane izjave člana sindikata,

• obračun drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun sindikata.

U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

Ravnatelj će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojima bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

Članak 107.

Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata, ravnatelj ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.

Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu iz Zakona i ovoga Ugovora određuje se:

• prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano Radničko vijeće,

• prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju kada Radničko vijeće nije izabrano.

Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena Statutom sindikata, a ako nije određena, onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.

Članak 108.

Ako radničko vijeće nije izabrano, sva njegova ovlaštenja i prava preuzimaju jedan ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće ), o čemu odlučuje sindikat u ustanovi.

Broj sindikalnih povjerenika sindikalnog vijeća s pravima iz prethodnog stavka ne može biti veći od broja članova radničkog vijeća da je ono ustrojeno.

Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti radničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi, pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast radničkog vijeća.

Kada zamjenjuje radničko vijeće sindikalni povjerenik odnosno član sindikalnog vijeća, ima pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom, a koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo radničko vijeće.

Kada sindikalni povjerenik obavlja funkciju radničkog vijeća zaključuje s poslodavcem, sporazum o odnosima između poslodavca i radničkog vijeća predviđene odredbama Zakona o radu.

Članak 109.

Kada sindikalni povjerenik zamjenjuje radničko vijeće on preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu.

Članak 110.

Kada sindikalni povjerenik odnosno sindikalno vijeće zamjenjuje radničko vijeće ima pravo uz prethodnu suglasnost sindikata zatražiti mišljenje stručnjaka o poslovima iz svojega djelokruga.

O načinu podmirivanja troškova nastalih primjenom stavka 1. ovoga članka sindikat i ustanova će se sporazumjeti.

Članak 111.

U cilju sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju ustanove, te o radu radničkog vijeća, moraju se dva puta godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima, održati skupovi radnika zaposlenih u ustanovi.

Skup radnika saziva sindikalni povjerenik u funkciji radničkog vijeća.

XII. ŠTRAJK I MIRENJE

Članak 112.

Članovi Radničkog vijeća, članovi Sindikata odnosno sindikalni povjerenik, mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti uključujući i organiziranje štrajka, ali ne u ime Radničkog vijeća već isključivo u ime Sindikata.

Članak 113.

Ako nastane kolektivni spor između potpisnika ovog Ugovora koji nije moguće riješiti međusobnim pregovaranjem provest će se postupak mirenja.

Mirenje provodi mirovno vijeće od tri člana od kojih jednog imenuje Xxxxxxx, jednoga Sindikat, a trećeg sporazumno obje strane.

Ako se oko trećeg člana obje strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje Gospodarsko socijalno vijeće.

Članak 114.

Ugovorne strane moraju u roku od 24 sata dati prijedlog svoga člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti oko izbora trećeg člana.

Ako se ugovorne strane ne dogovore drukčije, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja svih članova.

Članak 115.

Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvog idućeg radnog dana nakon primitka prijedloga.

Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovoga članka, smatra se da ga nije prihvatila.

Prijedlog koji prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

Članak 116.

Ugovorene se strane mogu dogovoriti o tome da spor iznesu pred arbitražu.

Članak 117.

Ako Upravno vijeće, ravnatelj ustanove, Grad Zadar sprječava štrajk, u slučaju kolektivnog spora, spor će se povjeriti arbitraži.

Sastav, način odlučivanja te rokovi arbitraže u slučaju iz stavka 1. ovoga članka posebno će se ugovoriti.

Troškove mirenja snose obje strane.

Članak 118.

Članak 119.

Ugovorne strane u svakom slučaju mogu dogovarati da spor pokušaju riješiti posredovanjem trećih.

Članak 120.

Za vrijeme važenja ovog Ugovora Sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena.

Zabrana štrajka iz stavka 1. ovog članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene, dopune ili nepoštivanja odredaba ovog Ugovora.

Ugovorne se strane za vrijeme primjene ovog ugovora obvezuju na socijalni mir.

Iznimno dopušten je štrajk solidarnosti uz najavu ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj djelatnosti.

Članak 121.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

Xxxxxxxx se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.

Članak 122.

Upravno vijeće, ravnatelj predškolske ustanove, Grad Zadar ne smiju sprječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom.

Članak 123.

Štrajk se mora najaviti upravnom vijeću, ravnatelju predškolske ustanove, Gradu Zadru najmanje 7 dana prije početka.

U pismu kojim se štrajk najavljuje Sindikat mora navesti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.

Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.

Članak 124.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.

U ustanovama koje su uključene u štrajk mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osoba koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.

Članovima štrajkaškog odbora ne može se narediti da rade za vrijeme štrajka.

Članak 125.

Štrajkaški odbor sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima i obavlja druge poslove.

Štrajkaški je odbor dužan razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu, te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.

Članak 126.

Na prijedlog ravnatelja Sindikat i ravnatelj sporazumno izrađuju i donose Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Članak 127.

Poslovi potrebni za opsluživanje onih radnika koji dobrovoljno žele raditi, a nisu određeni za obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.

Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi računa o tome da se njima obuhvati najmanji mogući broj radnika, a da se poslovi učinkovito izvrše.

Poslovima koji se ne smiju prekidati su njega i prehrana djece.

Članak 128.

Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru radnici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj, niti se smiju na bilo koji način prisiliti na sudjelovanje u štrajku.

Ugovorne se strane za vrijeme primjene ovog Ugovora obvezuju na socijalni mir. Iznimno, dopušten je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

XIII. TUMAČENJE UGOVORA

Članak 129.

Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje u roku od 30 dana od zaključenja ovoga Ugovora.

Povjerenstvo ima 6 članova od kojih svaka strana imenuje po 3 člana. Povjerenstvo za tumačenje ovog Ugovora:

• daje tumačenje odredaba ovog Ugovora,

• prati izvršavanje ovog Ugovora i izvještava obje strane o kršenju Xxxxxxx.

Članak 130.

Povjerenstvo donosi svoje odluke većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika povjerenstva.

Ugovorne strane su se dužne pridržavati danog tumačenja.

Članak 131.

Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili poslodavca, povjerenstvo za tumačenje dužno je dati tumačenje ovoga Ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

XIV. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA

Članak 132.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora.

U ime Xxxxxxxxx prijedlog izmjena i dopuna ovog Ugovora podnosi pregovarački odbor.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovog Ugovora o postupku mirenja.

Članak 133.

Najmanje 30 dana prije isteka roka za koji vrijedi ovaj Ugovor strane su obvezne očitovati se o namjeri njegovog produženja odnosno u istom roku pokrenuti postupak za zaključivanje novog kolektivnog ugovora.

Ako se Grad Zadar ne očituje, Xxxxxx se smatra važećim u istoj duljini trajanja.

Članak 134.

Svaka ugovorna strana može u pisanom obliku otkazati ovaj Ugovor. Otkazni rok iznosi tri mjeseca.

XV. ZAKLJUČIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 135.

Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpiše ovlašteni predstavnik Grada Zadra i ovlašteni predstavnik Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske i Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske.

Članak 136.

Ovaj Xxxxxx zaključuje se na vrijeme od četiri godine od dana početka primjene.

Članak 137.

Troškove tumačenja odredbi i praćenja primjene ovoga Ugovora te pripreme rada i mirovnih povjerenstava i arbitraža strane potpisnici snose solidarno.

Članak 138.

Ovaj ugovor sačinjen je u sedam (7) primjeraka od kojih tri (3) zadržava Grad Zadar, dva (2) Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske te dva (2) Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa, primjenjuje se od 1. lipnja 2018. godine, a objavit će se u ‘’Glasniku Grada Zadra’’.

KLASA: 601-01/17-01/13 URBROJ: 2198/01-2-18-7

U Zadru, 29. svibnja 2018. godine

GRAD ZADAR Gradonačelnik Xxxxxx Xxxxx,xx.xxx.	SINDIKAT OBRAZOVANJA, MEDIJA I KULTURNE HRVATSKE	SINDIKAT RADNIKA U PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU HRVATSKE
	Sindikalna podružnica Dječji vrtić “Radost” Zadar po punomoći sindikalna povjerenica Xxxxxxx Xxxxx	Predsjednica Xxxxxx Xxxxxxx

Sindikalna podružnica Dječji vrtić “Sunce” Zadar

po punomoći sindikalna povjerenica Xxxxx Xxxxxxxxx