Gerald Musger i Agnieszka Haider

Mjerila za najbolje ugovore o radu: Prema izvrsnosti u Europskom istraživačkom prostoru

Xxxxxx Xxxxxx i Xxxxxxxxx Xxxxxx

SAŽETAk

ovoj su brošuri sažeti glavni rezultati projekta Industrijski odnosi za izvrsnost u istraživačkom sektoru EU – IREER, koji je pokrenuo EUROCADRES i proveo zajedno s nekoliko partnera uklju-

čujući sindikate, poslodavce i predstavnike radnika iz 10 europskih zemalja.

12 elemenata najboljeg (optimalnog) ugovora proizlaze iz postojećih ugovora i najboljih praksi u institucijama i poduzećima u istraživačkom sektoru. EUROCADRES te elemente prezentira u obliku mjerila za najbolju praksu.

• Mladi diplomanti i profesionalci koji se prijavljuju za posao istraživača mogu koristiti mjerila kao listu za provjeru za svoj vlastiti ugovor o radu, jer su odgovarajući radni uvjeti ključni za dobar početak istraživačke karijere i ne treba ih podcijeniti.

• Predstavnici radnika mogu koristiti te elemente za podizanje standarda poduzeća i uvođenje pozitivne konkurencije za privlačenje “najboljih mozgova” u svoje organizacije.

• Rukovoditelji i financijeri Europskih projekata i europskih institucija mogu koristiti mjerila kao okvir ili model za ugovore o radu koje će nuditi svom europski mobilnom osoblju.

• Sindikati mogu preuzeti sadržaj za pregovaranje ugovora na razini više poduzeća ili čak sek- torskih ugovora koji će omogućiti bolje i održive karijere s mobilnošću između sveučilišta, privatnog i industrijskog istraživačkog sektora, te čak između istraživanja, inovacije i razvoja.

Osim ovih prvih i vrlo konkretnih mogućnosti za sve uključene i zainteresirane dionike, EUROCA- DRES će koristiti brošuru kao paket smjernica za sadržaj pri uspostavljanju nove mreže s jasnim europskim ciljevima.

• Ostvarivanje Europe kao izuzetnog i najatraktivnijeg radnog mjesta za istraživanje i istraži- vače znači ostvariti i provesti u praksu ugovore za izvrsnost u svim sektorima Europskog istra- živačkog područja.

• Implementacija najboljih ugovora znači pripremu i uspostavljanje okvira za europski socijalni dijalog zajedno sa socijalnim partnerima iz istraživačkih sektora xx xxxxxx poslodavaca i zapo- slenika i uz potporu Europske komisije.

U xxx smislu ova bi se brošura trebala smatrati nacrtom ili prijedlogom otvorenim za raspravu i daljnje konstruktivno dopunjavanje njezina sadržaja, strukture, metode i postupaka koje ocrtava u svrhu uspješnog socijalnog dijaloga koji će u budućnosti osigurati izvrsnost Europskog istraži- vačkog prostora.

xxx.xxxxxxxxxx.xx

Industrial Relations for EU Excellence in Research Sectors

Ovaj dokument objavljen je uz potporu Europskih zajednica i odražava mišljenje svojih autora. Europska komisija ne snosi odgovornost za informacije sadržane u ovom dokumentu.

Siječanj 2013

PREDGOVOR

ostati “najkonkurentnijim i dinamičnijim gospodarstvom temeljenim na znanju na svijetu do 2010. godine ” bio xx xxxxx od glavnih ciljeva Lisabonskog vijeća Europske unije, xxxx xx zacr- tano početkom ovog stoljeća. 2005. godine Europska komisija iznijela je svoje preporuke za Europsku povelju za istraživače i Kodeks o novačenju istraživača u sklopu svojih xxxxxx za uspostavljanjem Europskog istraživačkog prostora. Ovaj prijedlog podcrtao je iskazano mišljenje da su „odgovara- jući i dobro razvijeni ljudski potencijali u istraživanju i razvoju kamen temeljac napredovanja znan- stvene spoznaje, tehnološkog napretka, poboljšanja kvalitete života, osiguranja dobrobiti europskih

građana te doprinos konkurentnosti Europe.“

Xxxx se moramo zapitati xx xx ta vizija znatno udaljena od europske stvarnosti 2012. godine? Odgovor je i da i ne. Europski proračuni i potpore, ideje i inicijative pomogle su tisućama kvalificiranih zapo- slenika u istraživačkim sektorima da ostvare svoje snove o izvrsnoj karijeri u istraživanju; ali za većinu njih stvarnost je zapravo takva da je sve manje mogućnosti za razvoj karijere, da su radni odnosi nesigurni, a tržišta rada u Europi izrazito nesigurna i nepostojana. Mnogima koji su se nadali karijeri u znanosti, posebice milijunima mladih akademskih građana, vizija blistave karijere u znanosti ostaje samo iluzijom; umjesto toga, suočeni su s prekarnim radnim uvjetima i moraju se boriti s nekvalitet- nim ugovorima. Posljedice ovakvog stanja su dramatične: neiskorišteni kapaciteti, odljev mozgova i loša budućnost za razvoj karijere.

EUROCADRES vjeruje u bolju budućnost i prepoznaje važnost dobrih ugovora o xxxx xxx ključan uvjet za održivu izvrsnost u istraživačkim sektorima. Stoga smo pokrenuli projekt Industrijski odnosi za izvrsnost u istraživačkim sektorima EU (IREER), koji je okupio

• sindikate i njihove predstavnike u poduzećima koji savjetuju, pregovaraju i kolektivno prego- varaju dobre ugovore o radu;

• poslodavce i njihove organizacije, koji poznaju vrijednost i privlačnost kvalitetnih ugovora; te

• institucije na nacionalnoj i europskoj razini koje vjeruju da tržišta rada u području istraživanja (ali, naravno, ne ograničavajući se samo na područje istraživanja) moraju biti regulirana kako bi se spriječila neravnoteža i nepoštena konkurencija.

EUROCADRES je razvio preporuke za najbolje ugovore koji će, nadamo se, donijeti znatno poboljša- nje uvjeta rada i privlačnosti sektora istraživanja. Xxxx, nakon što je ovaj uzbudljiv projekt zaključen završnom konferencijom u Bruxellesu u studenom 2012. godine, želimo podijeliti ove rezultate sa svim dionicima zainteresiranima za osiguranje i jačanje budućnosti Europskog istraživačkog pro- stora. U ovom dokumentu donosimo sažetak 12 najvažnijih elemenata tzv. najboljeg ugovora. Ali ovaj izvještaj nije konačni odgovor, već kontinuirani napor otvoren za raspravu i daljnji razvoj.

EUROCADRES-u je jasno da smo i dalje daleko od realizacije najboljih i harmoniziranih radnih i ugo- vornih uvjeta u Europi, uključujući i područje istraživanja. Nadamo se da će ove preporuke biti važan korak naprijed i svima uključenima dati pozitivan signal. EUROCADRES će nastaviti s radom u ovom području. Naše udružene sindikalne organizacije nastavit će organizirati i posredovati pri zapošlja- vanju istraživača, te nastaviti pregovarati za bolje uvjete zapošljavanja, kako u pogledu kolektivnih tako i individualnih ugovora. I poslodavci mogu i moraju podupirati kvalitetne ugovore kako bi se osiguralo zapošljavanje i zadržavanje najboljih istraživača i drugih kadrova.

Primarni cilj EUROCADRES-a je ukloniti prepreke za mobilnost i poboljšati konzistentnost/ujednače- nost ugovora diljem Europe. Naša je želja poslati poruku mladim diplomantima i akademskim gra- đanima da sindikati mogu dati stvaran doprinos za pozitivnu promjenu, a Europska mobilnost može poboljšati i ubrzati razvoj karijere i napredak u istraživanju. EUROCADRS predstavlja profesionalno i rukovodeće osoblje ne samo u Europskom istraživačkom prostoru, već i u drugim sektorima. Stoga mi težimo stvaranju pozitivnih primjera i predložaka koji se mogu primijeniti za razvoj i napredak u drugim područjima i sektorima, na primjer, za postizanje izvrsnosti u europskom medicinskom području, u socijalnom području ili području zaštite na radu ili inženjerstvu, da spomenemo samo neka od područja.

Stoga preporukama koje daje EUROCADRES za izvrsnost u radnim odnosima u istraživačkim sekto- rima Europske unije želimo pokrenuti europski socijalni dijalog s krajnjim ciljem da Europa postane najprivlačnije radno mjesto za istraživanje i istraživače na svijetu.

Xxxxx Xxxxxxxx, Predsjednik EUROCADRES-a

SADRŽAJ

12 najvažnijih elemenata izvrsnog ugovora o radu 5

Uvod 3

1 Sistematizacija opisa radnog mjesta 7

2 Plaća, karijera i stečeno iskustvo 9

3 Stručno usavršavanje 9

4 Mjesto rada i rad izvan xxxxx 11

5 Međunarodni projekt i dodaci za rad u inozemstvu 12

6 Radno vrijeme 13

7 Dopusti i slobodno studijsko razdoblje 14

8 Xxxxxxx istraživanja i etička pitanja 15

9 Klauzule o povjerljivosti 16

10 Dodatne aktivnosti 17

11 Trajanje i raskid ugovora 18

12 Socijalni dijalog 19

Popis projektnih partnera 21

Popis praktičnih likova 23

12 NAJVAŽNIJIH ELEMENATA IzVRSNOG UGOVORA O RADU

Uvod

vjeti rada u sektoru istraživanja i inovacija – javnom ili privatnom, akademskom ili industrij- skom, temeljnim ili primijenjenim istraživanjima – znatno variraju diljem Europe i među državama članicama Europske unije. Postoji niz različitih vrsta pojedinačnih i kolektivnih ugovora na mnogo različitih razina, koji se temelje na različitom razvoju, kulturi i zakonodavnom okviru europskih zemalja. Xxxxx xx EUROCADRESOVIM socijalnim partnerima, posebice sindikatima i njihovim predstavnicima u tvrtkama iz deset zemalja koji su sudjelovali u projektu “Industrijski odnosi za izvrsnost u istraživačkim sektorima u Europskoj Uniji” (IREER) poseban izazov predstav-

ljalo provođenje poduhvata ove veličine diljem Europe.

U toku projekta prikupili smo i analizirali ugovore i (dobre) prakse na raznim razinama, iz deset zemalja i nekoliko instituta i komercijalnih poduzeća. Pregled podataka može se naći u socijal- no-gospodarskoj matrici na web stranici projekta IREER.1 U ovom izvještaju navodimo 12 najvažni- jih elemenata ugovora u istraživačkom sektoru, koji bi trebali poslužiti kao primjeri najbolje prakse ili mjerila za poboljšanje ugovornog okvira i temelj profesionalnog/radnog života u xxx sektoru. Naš je fokus na posebnim karakteristikama ugovora u istraživačkom sektoru, a ne na općim xxxx- dardima za ugovore o xxxx xxxx ih definira zakon ili sporazumi na europskoj ili nacionalnoj razini.

Svjesni smo činjenice da najbolji ugovori i navedena praksa na žalost nisu reprezentativni, već jasno pokazuju sve dublji jaz između male skupine aranžmana dobre prakse i velikog broja osred- njih, loših, pa čak i neprihvatljivih “ugovora”, drugih nejasnih neugovornih obveza, uključujući golemu količinu privremenih i kratkoročnih ugovora, posebice za mlade istraživače, i mnogo pre- karnih uvjeta rada, posebice lažnog samozapošljavanja.

U idealnom slučaju normalni ugovori o radu trebali bi biti stalni i kontinuirani. Ugovori na odre- đeno vrijeme moraju biti iznimka i uključivati dobru praksu i uvjete koji se obično nude u ugovo- rima na neodređeno vrijeme. Ne bi smjeli postojati zaposlenici “drugog xxxx”. Institucije i poduzeća ne bi smjeli nuditi ugovore s nekom vrstom samozapošljavanja. Istraživački rad i projekti normalno bi trebali funkcionirati prema vremenskom rasporedu i propisima poslodavca u suradnji i timskom radu s drugim zaposlenicima, koristeći resurse poslodavca. Stoga ne smije postojati različiti tretman u odnosu na vrste ugovora – sav istraživački rad xxxx xx obavljati u okviru ugovara o radu. Drugačiji ugovor može se dopustiti samo ako istraživač xxx odabere ostati neovisan i samozapo- slen; a u xxx slučaju, takav aranžman xxxx biti na odgovarajućoj razini i vrijednosti usporedivoj s ugovorima o radu za zadatke koje obavlja stalno zaposleno osoblje.

Svi ugovori moraju težiti jasnoći i transparentnosti. Standardi socijalne sigurnosti (npr. obveze i pri- manja iz socijalne sigurnosti) u odnosu na zdravstveno osiguranje, mirovinu, osiguranje za neza-

1 xxxx://xxx.xxxxxxxxxx.xxx/xxxx.xxx?xxxxxxxx000

poslenost itd., moraju biti jasno navedeni u ugovoru (obično u skladu sa zakonskim okvirom samih zemalja članica EU). Iako se xxx općim standardima ne bavimo izravno u daljnjem tekstu, svjesni smo mnogih, često teških problema koji proizlaze iz prekogranične mobilnosti. Nacionalni sustavi često nisu međusobno kompatibilni i prenosivost prava je obično ograničena.2

U pogledu jaza između spolova, kao i drugim područjima rada, istraživački sektor suočava se s golemim izazovima iskorjenjivanja ili bar smanjivanja razlike u prihodima i ograničenja u karijer- nim prilikama na temelju spola. Osim očiglednih oblika rodne diskriminacije, problem s jazom između spolova pogoršavaju i strukturni problem povezani s balansiranjem rada i privatnog života. Od mnogih xxxx xxx se uvijek očekuje da se primarno bave djecom, a i žene same često smatraju brigu o obitelji važnijom od vlastite profesionalne karijere. Čak i među vrhunskim istraživačicama uzimanje sve duljih porodiljnih dopusta postalo je trend. To je zauzvrat dovelo do više rada na određeno vrijeme i privremenog rada. Osim većih xxxxxx za općenitu ravnotežu spolova na poslu i u društvu općenito, želimo posebno naglasiti važnost porodiljnog dopusta za svo osoblje. Briga za djecu ne smije biti prepreka za razvoj karijere i stjecanje profesionalnog iskustva. Taj se xxxx xxxx odraziti u kolektivnim i individualnim ugovorima. Moraju se vrednovati sve vrste vještina, uključujući i one koje u većoj mjeri ostaju neplaćene, i na xxx xxxxx doprinijeti sprečavanju ili barem ublažavanju rodne diskriminacije. Moramo uvidjeti da iz jakih kompetencija temeljenih na obitelji i usvojenih iskustava proizlaze pozitivni rezultati koji se mogu korisno i plodonosno primijeniti na poslovne zadatke.

Ovaj prijedlog izričito uzima u obzir i citira Povelju za istraživače i Kodeks o novačenju istraživača* koje preporuča Europska komisija, s posebnim fokusom na preporuke o zapošljavanju i angažira- nju istraživača i ocjenjivanju radnih uvjeta u istraživačkom sektoru.

2 Vidi izvještaj “Final Report Social Security, Supplementary Pensions and New Patterns of Work and Mobility: Researchers’ profiles” (Završni izvještaj o socijalnoj sigurnosti, dopunskom mirovinskom osiguranju i novim oblicima rada i mobilnosti: Profili istraživača): xxxx://xx.xxxxxx.xx/xxxxxxxx/xxx/xxx/xxxxxxxx_xxxxxx_xx.xxx (2010)

* Termin novačenje (eng. recruitment) odnosi se u daljnjem tekstu na zapošljavanje i angažiranje istraživača.

1 Sistematizacija opisa radnog mjesta

Europska povelja za istraživače3 kaže sljedeće o priznavanju kvalifikacija:

“Poslodavci i/ili financijeri bi trebali omogućiti primjereno vrednovanje i ocjenjivanje akademskih i profesionalnih kvalifikacija svih istraživača

(uključujući neformalne kvalifikacije), posebice u kontekstu međunarodne i profesionalne mobilnosti. Oni bi se trebali informirati kako bi

u potpunosti razumjeli pravila, postupke i standarde koji uređuju priznavanje takvih kvalifikacija, xx xxxxx istražiti kroz sve dostupne kanale

postojeće nacionalno zakonodavstvo, konvencije i posebna pravila o priznavanju takvih kvalifikacija.”

O stečenom iskustvu Xxxxxxx kaže sljedeće:

“Tražene kvalifikacije trebale bi biti u skladu s potrebama radnog mjesta koje xx xxxx i ne bi trebale biti postavljene kao prepreka za dobivanje

posla. Prepoznavanje i ocjenjivanje kvalifikacija trebalo bi biti usredotočeno na procjenjivanje dostignuća osobe, prije nego na njene osobne

prilike ili na ugled institucije na kojoj su kvalifikacije stečene. Kako profesionalne kvalifikacije mogu biti stečene u xxxxx xxxxxx xxxx karijere, i

proces cjeloživotnog učenja trebao bi biti prepoznat.”

Temeljem europskog kvalifikacijskog okvira (EKO)4 i definicija iz kolektivnog ugovora, kombinira- njem elemenata formalne kvalifikacije i konkretnih zadataka, kompetencija i odgovornosti, te s jasnim fokusom na prekograničnu kompatibilnost i propusnost za osobni razvoj karijere, osmislili smo osam razina kriterija za sistematizaciju opisa radnog mjesta u odnosu na ugovore o radu.

• Definicija razine: U kontekstu individualnog ugovora o radu, razina zadataka predviđena za novog zaposlenika xxxx biti jasno definirana; ta se definicija xxxx usuglasiti pregovorima i postupkom socijalnog dijaloga na razini institucije/poduzeća između zaposlenika i kadrovske službe; xxx xxxxxxxx vode i kontroliraju/prate predstavnici zaposlenika.

• Razine 1 do 4: Kvalifikacije, zadaci i kompetencije za prve četiri razine EKO su više generičke oblikom is toga ih ne treba detaljno specificirati za istraživački sektor. Međutim, razine 1 do 4 trebale bi uključivati mogućnost daljnje kvalifikacije, razvoja vještina i kompetencija potenci- jalnog zaposlenika za njegov daljnji razvoj karijere.

• Razina 5: Ova se razina odnosi xx xxxxx i odgovorne zadatke s ograničenom slobodom odlu- čivanja i upravljanja. Uključuje znanstvene, komercijalne, pravne, tehničke i organizacijske vještine koje se temelje na specijaliziranom činjeničnom i teoretskom znanju (koje se obično stječe na višoj školi ili kraćem studiju ili drugoj kvalifikaciji temeljnoj na učenju kroz rad, uklju- čujući radnu praksu).5

• Razina 6: Ova razina uključuje teže i odgovornije zadatke sa znatnom slobodom odlučivanja i upravljanja, uključujući kompetencije za vođenje, usmjeravanje i nadzor (upravljanje profesi-

onalnim razvojem pojedinaca i skupina) i umrežavanje. Zahtijeva visoke znanstvene, xxxxx- cijalne, pravne, tehničke i organizacijske vještine, demonstraciju stručne vještine i inovacije, koje se obično temelje na punoj akademskoj kvalifikaciji ili drugoj kvalifikaciji temeljenoj na učenju kroz rad.6

• Razina 7: Vrlo teški i odgovorni zadaci sa znatnom slobodom odlučivanja i upravljanja na razini cijelog poduzeća, uključujući znatne nadležnosti za upravljanje, usmjeravanje i nadzor (preuzimanje odgovornosti za doprinos stručnom znanju i praksi za strateški razvoj xxxx- dinaca, timova i skupina) i upravljanje mrežom. Za ovu razinu potrebne su napredne znan- stvene, komercijalne, pravne, tehničke organizacijske i rukovoditeljske vještine za razvoj novih znanja i postupaka te integracije znanja iz raznih područja; vještine i znanje potrebno na ovoj razini obično se temelji na xxxxx akademskom studiju ili drugim kvalifikacijama temeljenima na radu, kao i iskustvu i kontinuiranom stručnom usavršavanju.7

• Razina 8: Vrlo teški i odgovorni zadaci sa znatnom slobodom odlučivanja i upravljanja na razini cijelog poduzeća; visoke odgovornosti za mreže izvan poduzeća i visoke projektne odgovornosti; upravljanje, usmjeravanje, nadzor i upravljanje kompetencijama na visokoj razini (demonstracija znatnog autoriteta, inovacije, autonomije, znanstvenog i profesional- nog integriteta i trajne predanosti razvoju novih ideja ili procesa na čelu radnih ili studijskih istraživačkih konteksta). Za ovu su razinu potrebne napredne i vrsne znanstvene, komerci- jalne, pravne, tehničke, organizacijske i rukovoditeljske stručne vještine, uključujući sintezu i evaluaciju, za rješavanje kritičnih problema i širenje i redefiniciju postojećih znanja i struč- nih praksi; vještine i znanja potrebna na ovoj razini obično se temelje na punoj akademskoj karijeri ili odgovarajućoj kvalifikaciji temeljenoj na radu, iskustvu, kontinuiranom daljnjem usavršavanju i višegodišnjoj međunarodnoj znanstvenoj orijentaciji na sučelju između raznih područja.8

Kao što smo spomenuli u uvodu u ovaj izvještaj, svjesni smo poteškoća koje mogu rezultirati iz xxxx- xxxx prenošenja tradicionalnih shema, titula, formalnih certifikacijskih standarda i raznih nacionalnih kultura i pojmova u sustav temeljen na Europskom kvalifikacijskom okviru. Međutim, prednosti sustava kompatibilnog diljem Europe nadilaze moguće loše strane u definiranju odgovarajuće skupine/razine za pojedinca. Svi se problemi mogu na dobar, progresivan i produktivan način rješavati putem socijal- nog dijaloga pokrenutog na razini poduzeća/institucije.

3 Preporuka Komisije od 11. ožujka 2005 o Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu o novačenju istraživača

4 Pozadina, objašnjenje i tekst na svim EU jezicimia: xxxx://xxxxxx.xx/xxxxxxxxxxx_xxxxxxxxx/xxxxxxxxx_xxxx- ning_youth/vocational_training/c11104_en.htm

5 npr. tehničar istraživač

6 npr. inženjer istraživač, znanstveni radnik 7 npr. viši znanstveni radnik, rukovoditelj

8 npr. srednji i visoki menadžment i stručnjaci

2 Plaća, karijera i stečeno iskustvo

Među svim drugim elementima koje može obuhvaćati ugovor, zaposlenikova plaća xx xxxxx od najvažnijih karakteristika, koja tvori ekonomsku osnovu ugovora. Međutim, u Europi se stvarna vri- jednost i razina plaća, socijalne sigurnosti i doprinosa za mirovinski sustav, lokalna infrastrukturna situacija i nacionalni pravni okviri znatno međusobno razlikuju. Stoga ćemo se ovdje uzdržati od pre- poruka o specifičnim strukturama plaće za ugovor na razini poduzeća/organizacija.

Umjesto toga koncentrirat ćemo se na općenite kriterije koji trebaju biti uključeni u pošteni, europ- ski orijentirani, transparentni i prenosivi ugovor o radu, koji će doprinijeti pozitivnom individualnom razvoju karijere.

• Mjesečne plaće trebaju biti u skladu s 8 xxxxxx xxxxx radnog mjesta povezanih s Europskim kvalifikacijskim okvirom, uzimajući u obzir razine plaća u raznim zemljama.

• Početne plaće za sve razine moraju biti u kontinuiranom i odgovarajuće proporcionalnom

međusobnom odnosu.

• Na svakoj od xxxxxx xxxx postojati kontinuirano povećanje mjesečnih plaća u skladu s dva kriterija: razvojem kvalifikacija/kompetencija i stečenim radnim iskustvom. Ako su zadovo- ljena oba kriterija, povećanje plaće treba ubrzati. Maksimalna plaća za bilo koju od xxxxxx xx početna točka za sljedeću višu razinu u skladu s Europskim kvalifikacijskim okvirom, koja bi trebala biti progresivno dostupna tijekom razumnog vremenskog razdoblja.

• Redovna evaluacija izvršenih zadataka, postignutih odgovornosti i ispunjavanja osobnih kri- terija za razvoj moraju biti dio socijalnog dijaloga na razini radnog mjesta s jasnim pozitivnim učinkom na razvoj karijere i xxxxxxx.

• Uobičajene mjesečne plaće u skladu s opisanim shemama mogu se povećavati ali ne moraju biti zamijenjene plaćom temeljem učinka. Kriteriji za plaću temeljem učinka moraju biti xxxx- sparentni i svi zaposlenici koji su doprinijeli rezultatima projekta/zadatka moraju biti uklju- čeni. Propisi i kriteriji za plaću temeljem učinka moraju biti utvrđeni socijalnim dijalogom na razini poduzeća/institucije uz sudjelovanje svih uključenih zaposlenika i njihovih predstavnika. Potrebno je uzeti u obzir i kolektivne aspekte, kao što su timski rad i rezultati timskog rada.

3 Stručno usavršavanje

Europska povelja za istraživače 2005 podcrtava ključnu ulogu stručnog usavršavanja i stalnog pro- fesionalnog razvoja.

“U svim fazama svog profesionalnog razvoja, istraživači bi trebali težiti neprekidnom usavrša- vanju kroz redovito osuvremenjivanje i proširivanje svojih vještina i znanja. To se može postići na razne načine, uključujući, ali ne ograničavajući se na, formalno usavršavanje, radionice, konfe- rencije i e-učenje.”

Kodeks o novačenju istraživača kaže sljedeće o pristupu stručnom usavršavanju i stalnom profesi- onalnom razvoju:

“Poslodavci i/ili financijeri bi trebali osigurati da istraživači na svim razinama profesionalnog razvoja, neovisno o ugovornom statusu, imaju mogućnost profesionalnog razvoja i povećanja svoje zapošljivosti kroz pristup mjerama za kontinuirani razvoj vještina i kompetencija. Takve mjere trebale bi stalno biti ocjenjivane u smislu njihove dostupnosti, iskoristivosti i učinkovitosti u poboljšavanju vještina, kompetencija i zapošljivosti.”

U skladu s Poveljom i Kodeksom predlažemo sljedeće smjernice za ugovorne aranžmane i ugovore.

• Najbolji ugovor trebao bi uključivati individualno pravo, osobnu obvezu i odgovornost poslodavca da zajamči odgovarajuće uvjete za daljnje profesionalno usavršavanje.

• Ovo pravo na znanje i razvoj vještina xxxx xx odnositi na sve zaposlenike a ne samo na znan- stveno/profesionalno osoblje.

• Mjere moraju pokrivati sve tipove, putove i načine profesionalnog usavršavanja, kao što je navedeno u Povelji, uključujući sudjelovanje na stručnim konferencijama, neophodno vrijeme i načine za individualno učenje, pisanje i objavu znanstvenih radova, kao i pohađanje formalnih tečajeva za stručno usavršavanje ili sudjelovanje u kratkim studijskim programima ili projektima u xxxxxx xx osobni fokus zaposlenika na vlastitom stručnom usavršavanju, a ne na inovaciji ili istraživanju.

• Principi daljnjeg razvoja prava i procedura moraju biti regulirani socijalnim dijalogom na sek- torskoj razni kako bi se zajamčile jednake mogućnosti.

• U svrhu ispravnog planiranja daljnjeg usavršavanja i dovoljnog vremena za njegovu pro- vedbu, moraju se uspostaviti redovne konzultacije kao dio pregovora i socijalnog dijaloga na radnom mjestu, u skladu i povezano s fokusom na načinima poboljšanja razvoja karijere i sheme plaća. Te bi konzultacije trebale pokrivati i evaluaciju prethodnih programa stručnog usavršavanja.

• Tečajevi zaštite zdravlja i sigurnosti na xxxx xxx i stranih jezika – posebice engleskog kao najvažnijeg jezika u svijetu znanosti – moraju biti xxxx pristupačni i nuditi se bez naplate i bilo kakvih prepreka.

• Ugovorne klauzule s obvezom povrata troškova stručnog usavršavanja u slučaju raskida ugovora moraju se temeljiti na jasnim i poštenim pravilima. Stoga takva pravila, na primjer, trebaju obuhvaćati ograničenja iznosa i rokove za otplatu, točno definirati na koje se to troš- kove odnosi i koje su kvalifikacije uključene u obvezu povrata xxxxxx, a koje ne.

• Kako bi se zajamčio dugoročni napredak u sveobuhvatnoj razni kvalifikacija, na razini insti- tucije/poduzeća potrebno je održavati pregovore i socijalni dijalog u redovnim intervalima između uprave i predstavnika zaposlenika. Svrha ovih konzultacija treba biti postizanje xxxxx- tivnog ugovora o proračunima i procedurama za poštenu raspodjelu proračuna.

4 Mjesto rada i rad izvan xxxxx

Kodeks za zapošljavanje istraživača razmatra mjesto rada i rad izvan xxxxx u odjeljku pod naslovom “Vrijednost mobilnosti”.

“Poslodavci i/ili financijeri moraju prepoznati važnost geografske, međusektorske, interdiscipli- xxxxx, transdisciplinarne i virtualne mobilnosti te mobilnosti između javnog i privatnog sektora kao važnih instrumenata u unapređenju znanja i profesionalnog razvoja na svim razinama profe- sionalnog razvoja istraživača. Stoga bi oni trebali takve mogućnosti ugraditi u specifično strategiju profesionalnog razvoja i u potpunosti ocijeniti i prepoznati svako iskustvo mobilnosti u sustavu pro- micanja i ocjenjivanja istraživača. To također iziskuje uvođenje potrebnih administrativnih instru- menata koji će omogućiti prenosivost projektnih sredstava (eng. grants) i socijalnih odredbi u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.”

Rad u istraživačkim područjima zahtijeva mobilnost na razne načine, uključujući fleksibilnost samog mjesta rada. Stoga definicija mjesta rada u ugovorima o radu ima važne posljedice za uvjete rada. Iz tog se razloga ovdje bavimo xxx pitanjem.

Predlažemo sljedeći skup jednostavnih i fer pravila:

• Mjesto xxxx xxxxx biti lokalno i jasno definirano, imati svu neophodnu opremu, infrastruk- turu i radne uvjete te najbolje standarde zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Odgovornost je poslodavca da zaposleniku osigura takvo mjesto rada.

• Osim toga, od zaposlenika se može tražiti da kratkoročno radi na drugim mjestima rada, na primjer, na raznim lokacijama poslodavca, na lokacijama zajedničkih partnera, financijera ili klijenata, na javnim mjestima, vani itd. Moraju postojati jasna pravila o priznavanju i plaćanju bilo kakvog rada ili putovanja izvan redovnog mjesta rada, o pokrivanju svih dodatnih troš- kova xx xxxxxx poslodavca, preuzimanju odgovornosti za eventualne dodatne zdravstvene rizike, prijenos i zaštitu podataka itd.

• Za dugoročan rad izvan redovnog mjesta rada, posebice rad u inozemstvu u drugim zemljama ili na drugim kontinentima, treba sklopiti dodatni ugovor za izaslani rad kojim se reguliraju svi neophodni detalji utvrđeni u socijalnom dijalogu na razini poduzeća/institucije između uprave, dotičnog zaposlenika i predstavnika zaposlenika.

• Rad na daljinu (posebice rad od kuće) treba biti odobren na zahtjev zaposlenika, i reguli- ran putem dodatnog ugovora ispregovaranog na razini poduzeća/institucije između uprave, dotičnog zaposlenika i predstavnika zaposlenika. Ovaj ugovor minimalno treba pokrivati odredbe o radnom vremenu, odredbe o opremi uključujući troškove, rizike i zaštitu podataka, pitanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu itd.

• Kako bi se geografska mobilnost učinila privlačnijom, institucije/poduzeća bi trebali pomoći svojim zaposlenicima i njihovim obiteljima u pronalaženju smještaja u blizini novog radnog mjesta.

5 Međunarodni projekti i dodaci za rad u inozemstvu

Povelja jasno naglašava dodanu vrijednost rada na međunarodnim projektima u odjeljku “Varijacije u kronološkom slijedu u životopisu”.

“Prekidi u karijeri ili varijacije u kronološkom slijedu u životopisu ne bi trebale biti kažnjavane, već smatrane evolucijom u karijeri, te sukladno tome, kao potencijalno vrijedan doprinos profesio- nalnom razvoju istraživača prema višedimenzionalnom profilu karijere. Kandidatima bi se, stoga, trebalo dopustiti da prilažu životopis potkrijepljen dokazima koji odražava reprezentativan skup postignuća i kvalifikacija koje odgovaraju radnom mjestu na koje se kandidat prijavljuje. (…) Svako iskustvo mobilnosti, npr. posjet drugoj zemlji, regiji ili istraživačkom okruženju (privatnom ili javnom) ili prelazak iz jedne discipline ili sektora u drugi, bilo kao dio početnog istraživačkog obrazo- vanja, bilo da se odvijalo u kasnijoj fazi istraživačkog razvoja, bilo kao iskustvo virtualne mobilnosti, trebalo bi se smatrati vrijednim doprinosom profesionalnom razvoju istraživača.”

Uz ono što xx xxxx općenito izneseno u prethodnom odjeljku koji se odnosi na rad izvan uobičajenog radnog mjesta, snažno preporučamo sljedeće odredbe kako bi se zajamčila poštena i dobrovoljna mobilnost projekta. 9

• Ukoliko se sudjelovanje u međunarodnim projektima (s različitim i promjenljivim radnim mje- stima) provodi na zahtjev poslodavca, onda bi takav rad trebao slijediti navedene odredbe za kratkoročan i dugoročan rad izvan uobičajenog radnog mjesta, bez prekida zaposlenikove trenutne uloge i njegovog redovnog ugovora o radu.

• Čak i ako sudjelovanje u međunarodnom projektu financira treća strana, ono se može pravno izvesti kao izaslani rad u posudbi koji će financijski pokriti financijer/treća strana.

• Ako je sudjelovanje u međunarodnom projektu pokrenuto na osobnu inicijativu zaposle- nika, treba razmotriti mogućnost prekidanja trenutnog zaposlenja zaposlenika, te omogućiti ponovno vraćanje na to mjestu nakon završetka vanjskog projekta i u okviru jasno definira- nog vremenskog razdoblja. Rad na vanjskom projektu xxxx xx priznavati na isti xxxxx xxx da je izvršen u okviru institucije/poduzeća u kojemu je zaposlenik zaposlen.

• Ukoliko se sudjelovanje u međunarodnom projektu provodi na zahtjev poslodavca ili barem u interesu poslodavca, sudjelovanje ili dobar rezultat mogu se nagraditi dodatnim bonusom, bez obzira na pravni ustroj takvog sudjelovanja.10

• Točne procedure, rokovi i iznosi moraju se utvrditi pregovorima na razni poduzeća/institucije između uprave, dotičnog zaposlenika i predstavnika zaposlenika. To je posebno nužno ukoliko je sudjelovanje u međunarodnim projektima dio opće politike upravljanja ljudskim resursima.

• Obzirom da neusklađenosti između redovnog xxxxxxx i beneficija iz međunarodnih proje- kata ili ponuda koje slijede nakon projekta mogu potkopati platnu strukturu zapošljavajuće institucije ili poduzeća, partneri u socijalnom dijalogu na razini poduzeća/institucije/granskoj razini moraju pronaći uravnoteženo rješenje koje će biti povoljno za sve strane, uključujući samog istraživača, te će se odraziti i na povećanje kolektivne xxxxxx xxxxxxx.

• Uvjeti zapošljavanja na bilo kojem međunarodnom projektu moraju ispunjavati europske standarde.11

9 U potpunosti smo svjesni prepreka koje proizlaze iz neusklađenih mirovinskih sustava u Europi.

10 To je posebice relevantno kad se ponovno sklapa ugovor s prethodnim poslodavcem i poslodavac xxxx dobiva pogodnost međunarodnog iskustva zaposlenika.

11 npr. Xxxxx Xxxxx: xxx://xxx.xxxxxx.xxxxxx.xx/xxx/xxxxxxxxxx-xxxxxxx/xxxx/xxxxxxxxx-xxxxxxxxxx-xx_xx.xxx

11 12

6 Radno vrijeme

U skladu s Kodeksom o novačenju istraživača, poslodavci i financijeri općenito trebaju:

“pokušati osigurati uvjete xxxx xxxx i muškarcima i ženama istraživačima omogućuju usklađivanje obiteljskog života i posla, djece i karijere. Posebna pažnja treba biti posvećena među ostalim i flek- sibilnom radnom vremenu, radu u dijelu radnog vremena, radu na daljinu, slobodnom studijskom razdoblju te isto tako odgovarajućim financijskim i administrativnim odredbama koje uređuju takva pitanja.”

Rad u istraživačkim, inovacijskim i razvojnim sektorima zahtijeva fleksibilnost radnog vremena, posebice kad se rad planira i izvodi u projektima s precizno i/ili neprecizno definiranim ciljevima, resursima i rokovima. Iz tog je razloga xxx važnije imati jasne i fer principe i odredbe o radnom vremenu.

• Planiranje načina na koje će se individualno radno vrijeme (prema ugovoru) dijeliti između projekata, timova i klijenata xxxx biti ključni dio pregovora i socijalnog dijaloga na razini radnog mjesta.

• Planiranje xxxx uključivati vrijeme za profesionalno usavršavanje zaposlenika kao i određenu rezervu za neočekivane prioritetne zadatke, bolest ili privatne zahtjeve. Time se osigurava da xx xxxx razviti kultura ili rutinska praksa dugih radnih sati te da će prekovremeni rad biti rezerviran isključivo za hitne situacije.

• Rad s nepunim radnim vremenom (u dijelu radnog vremena) xxxx xx na xxxx xxxxx pažljivo planirati kako bi se izbjegla konstantna akumulacija prekovremenih sati, čime se znatno ogra- ničava fleksibilnost zaposlenika (a što je vjerojatno bio jedan od razloga zašto je zaposlenik upravo odabrao opciju rada s nepunim radnim vremenom), i time znatno smanjuje prednost rada s nepunim radnim vremenom.

• Kod ugovora o radu na određeno vrijeme radno vrijeme xxxx xx planirati i provoditi na isti xxxxx xxx i kod ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

• Posebni okviri xxxxxx xx cilj ispunjavanje zahtjeva istraživačkog sektora u odnosu na radno vrijeme moraju se općenito dogovoriti pregovorima i socijalnim dijalogom na granskoj razini sa socijalnim partnerima, te detaljno na razini poduzeća/institucije između uprave, uključe- nih zaposlenika i timova te predstavnika zaposlenika. Ugovorima moraju biti obuhvaćeni svi tipovi zadataka, uključujući rukovoditeljske odgovornosti.

• Ovakvi okvirni ugovori ne smiju biti u suprotnosti s općim pravnim okvirom koji regulira radno vrijeme na nacionalnoj ili europskoj razini.

7 Dopusti i slobodno studijsko razdoblje

Opći nacionalni zakonski okvir koji jamči i regulira godišnji odmor obično pokriva i sve zaposlenike u istraživačkim sektorima. Međutim, ovdje je potrebno spomenuti neka dodatna pitanja specifična za istraživače.

• Ne smiju postojati nikakve iznimke koje bi rezultirale u smanjenju općenito zajamčene razine godišnjeg odmora.

• Xxxx postojati jasna razlika između dopusta za osobne ili rekreativne svrhe nasuprot slobod- nom vremenu za studijske svrhe ili stručno usavršavanje na zahtjev zaposlenika ili na nalog poslodavca. Takvo slobodno studijsko razdoblje ne smije se uračunavati u redovni zajamčeni godišnji odmor.

• Dodatni dopust može se koristiti kao kompenzacija za dodatne radne sate na projektu.

• Dodatni dopust može se koristiti i za individualno istraživanje i kreativne inicijative koje nadi- laze područje interesa poslodavca.

• Xxxx postojati opće pravo na produljeni dopust, uključujući slobodno studijsko razdoblje. Procedure i propisi koji se odnose na takva prava moraju se dogovoriti pregovorima na razini institucije/tvrtke.

8 Xxxxxxx istraživanja i etička pitanja

Istraživači bi trebali usredotočiti svoje istraživanje na opće dobro s ciljem proširivanja granica znanosti i znanja. Istraživači bi trebali imati slobodu mišljenja i izražavanja, te slobodu utvrđivanja metoda za rješavanje problema, u skladu s priznatim i dogovorenim etičkim principima, profesionalnim standar- dima i najboljim praksama.

Međutim, istraživači bi trebali razumjeti da mogu postojati ograničenja te slobode koja potječu iz određenih okolnosti istraživanja (uključujući nadzor, usmjeravanje ili rukovođenje) ili operativnih ograničenja, npr. proračunskih ili infrastrukturnih razloga ili, posebice u industrijskom sektoru, zaštite intelektualnih vlasničkih prava. Takva ograničenja, međutim, ne bi smjela biti u suprotnosti s prihvaće- nim etičkim principima i praksama koje istraživači moraju poštivati.

Istraživači se trebaju pridržavati prihvaćenih etičkih praksi i temeljnih etičkih principa svoje discipline(a) kao i etičkih normi zacrtanih u raznim nacionalnim, sektorskim ili industrijskim etičkim kodeksima12. Europski standard i mjerila mogu, nadamo se, utjecati na nacionalne kulture, stavove i postupke, te u skladu s time podizati njihov standard i razinu. Stoga etičke klauzule u ugovorima moraju jasno defini- rati gdje počinje politička odgovornost i odgovornosti poslodavca, te u kojem su pogledu prava zapo- slenika zaštićena, a u kojem ograničena. Ti etički principi imaju posebice sljedeće značenje:

• Istraživački rad podrazumijeva socio-političku i socijalnu odgovornost. Njegove preporuke, odluke i izjave mogu utjecati na živote ljudi. U procesu kritičkog razmišljanja o potencijalnim posljedicama, posebno je važno razmotriti razne učinke na ljude zbog rasne, etničke, spolne, nacionalne, vjerske i etičke pripadnosti, situacije i neizbježnih ograničenja koja mogu rezul- tirati iz zlouporabe zaključaka istraživačkog rada. Svaki istraživači izvještaj xxxx uzeti u obzir situaciju i potencijalna ograničenja koja mogu rezultirati zlouporabom njegovih zaključaka. Potrebno je uspostaviti odgovarajuće mjere kako bi se izbjegla takva zlouporaba rezultata i rezultirajući nepovoljni učinci za poslodavce, sudionike u istraživanju, suradnike i poslodavce.

• Također xxxx biti jasno navedeno da istraživači ne mogu biti odgovorni za korištenje rezul- tata istraživanja xx xxxxxx trećih strana kao ni daljnje učinke ili posljedice izvan područja utje- caja zaposlenika.

• Istraživanje teži postizanju znanstvenog integriteta i objektivnosti u smislu njegovog korište- nja xx xxxxxx poslodavaca i/ili financijera. Istraživanje xxxx odražavati najviše postojeće xxxx- darde i najbolju profesionalnu praksu. Ukoliko se od istraživača traži davanje specijalističkog mišljenja, u ugovoru xxxx biti jasno i na odgovarajući način navedeno istraživačevo područje rada, stanje znanstvene spoznaje, stručno znanje metode i iskustvo.

• Rezultati istraživanja moraju biti prikazani i objavljeni na način da važni rezultati neće biti ispušteni ili isključeni. Moraju biti jasno priopćeni svi eventualni detalji ili sumnje o granicama primjenjivosti teorija, metoda i istraživačkih projekata koji su važni za procjenu istraživačkih rezultata.

• Zaposlenik xxxx imati pravo otvoreno komunicirati o neočekivanim ili nenamjeravanim negativnim posljedicama istraživanja, uključujući i pravo na zaustavljanje projekta ili povla- čenje iz projekta i izvještavanja odgovarajućih nadležnih tijela o eventualnim opasnostima (zviždači).

• Istraživanje koje se objavljuje javnosti xxxx imenovati sve izvore financiranja relevantne za rad. Ponekad objava može biti u sukobu s interesima poslodavaca, uključujući i vlade. U slu- čajevima kad je pravo na objavu ograničeno obvezom čuvanja službene xxxxx ili zaštite prava poslodavca ili, u skladu s time, prava zaposlenika, objava je moguća samo uz dopuštenje osoba na koje ona utječe.

• U slučaju kad postoji opasnost od povrede prava na zaštitu povjerljivih informacija, objava se zabranjuje.

• Istraživači moraju osigurati da na njihove rezultate neće utjecati specifični interesi eventual- nih sponzora. Ukoliko je objava u javnom interesu istraživači moraju izvijestiti javnost.13

9 Klauzule o povjerljivosti

Intelektualna vlasnička prava

“Poslodavci i/ili financijeri trebali bi omogućiti istraživačima, na svim razinama profesionalnog razvoja, iskorištavanje (ako je moguće) njihovih I&R rezultata kroz zakonsku zaštitu, a posebice kroz odgovarajuću zaštitu prava intelektualnog vlasništva, uključujući autorska prava (Europska povelja za istraživače).”

• Ugovori koji nastaju kao rezultat pregovora i socijalnog dijaloga na razini institucije/poduzeća moraju specificirati koja prava pripadaju istraživačima i/ili njihovim poslodavcima ili drugim stra- nama, uključujući vanjske komercijalne ili industrijske organizacije. To se po mogućnosti treba osigurati u okviru posebnih ugovora o suradnji ili drugih tipova ugovora.

• Timski rad xxxx xx jasno dokumentirati, uključujući sve osobe (akademske i neakademske) koje su doprinijele istraživanju.

• U slučaju očiglednog sukoba između prava institucije/poduzeća na zaštitu i iskorištavanje rezul- tata istraživanja s jedne strane i intelektualnih prava zaposlenika na iskorištavanje tih rezultata za svoju osobnu profesionalnu karijeru s druge strane, potrebno je pronaći ravnotežu ograniča- vanjem zaštite u smislu vremenskog trajanja i ograničavanja objave u pogledu sadržaja/detalja. Takva ograničenja moraju biti izričito navedena u ugovorima sklopljenima na razini institucije/ poduzeća između uprave, predstavnika zaposlenika i individualnog zaposlenika.

Suautorstvo

• Pri ocjenjivanju zaposlenika institucije trebaju pozitivno gledati na suautorstvo te ga smatrati dokazom konstruktivnog pristupa provođenju istraživanja. Poslodavci i/ili financijeri bi stoga trebali razvijati strategije, prakse i postupke kojima bi osigurali svim istraživačima, uključujući mlade istraživače, potrebne okvirne uvjete kako bi mogli uživati pravo da budu prepoznati i/ili citirani, u kontekstu njihova stvarnog doprinosa, kao suautori radova, patenata i dr., ili kako bi objavili rezultate svojih istraživanja neovisno o

12 Jedan primer je dodatak austrijskom kolektivnom ugovoru: xxx.xxx-xxx.xx/xxxxxxxxx x

13 Detalji temeljni na KOLEKTIVNOM UGOVORU zaposlenika u neakademskom istraživačkom sektoru u Austriji: xxx.xxx-xxx.xx/xxxxxxxxx x.

10 Dodatne aktivnosti

Principi

• U principu, za svaku dodatnu profesionalnu ili konzultantsku aktivnost potrebno je jasno, i stoga xxxxxx, odobrenje poslodavca iz razloga kapaciteta, lojalnosti ili izbjegavanja negativne konkurencije. Poslodavac bi trebao izričito navesti podučavanje ili obuku (u slučajevima kad se podučavanje ne navodi izravno xxx xxxxx zadatak u samom ugovoru, npr. za sveučilišne djelatnike).

• Bez obzira na ovaj princip, dodatne profesionalne aktivnosti trebale bi biti dopuštene (1) u slučajevima ugovornog rada u nepunom radnom vremenu/dijelu radnog vremena (npr. manje od 30 sati na tjedan), do satnice punog radnog vremena; (2) sve dok dodatna aktivnost nije u konkurenciji ili, bolje, ukoliko daje dodanu vrijednost aktivnosti za xxxx xx angažiran zaposlenik; i/ili (3) sve dok se uz dopuštanje ili odobravanje dodatne aktivnosti postavlja jasan prioritet za ključne poslovne aktivnosti nad dodatnim aktivnostima u slučajevima kad može doći do sukoba između zahtjeva tih aktivnosti.

Podučavanje

Podučavanje je osnovno sredstvo strukturiranja i diseminacije znanja i stoga bi trebalo biti smatrano vrijednom opcijom na putu profesionalnog razvoja istraživača. Ipak, obveze podučavanja ne bi smjele biti pretjerane i ne bi smjele sprečavati istraživače, posebice na početku karijere, u provođenju svojih istraživačkih aktivnosti. Poslodavci i/ili financijeri trebali bi omogućiti da obveze podučavanja budu odgovarajuće nagrađene i uzete u obzir u sustavima ocjenjivanja i vrednovanja, te da vrijeme koje istraživači seniori posvećuju obrazovanju mlađih istraživača bude uračunato u dio njihove nastavne obaveze. Primjereno usavršavanje u predavačkim i mentorskim aktivnostima trebalo bi biti osigu- xxxx xxx sastavni dio profesionalnog razvoja istraživača.

• Ugovori postignuti socijalnim dijalogom na razini institucije/poduzeća trebali bi odražavati xxxx navedene principe u konkretnim terminima, na primjer definiranjem točnog postotka radnog vremena koji će se posvećivati podučavanju, popisivanjem vrsta aktivnosti koje će sačinjavati taj postotak, utvrđivanjem pravih uvjeta i određivanjem okruženja za obuku.

• Što xx xxxx plaćanja aktivnosti podučavanja, ovu je praksu potrebno jasno regulirati. Ili je ona dio plaćenog radnog vremena, možda s ekstra bonusom, u kojem slučaju sve naknade za podučavanje trebaju ići poslodavcu. Ili poslodavac nudi samo potrebno radno vrijeme, u kojem slučaju sve naknade za podučavanje trebaju ići izravno istraživaču, koji u xxx slučaju xxxx imati sklopljen dodatni ugovor o radu s institucijom na kojoj predaje.

11 Trajanje i raskid ugovora

Europska povelja za istraživače govori o tome u poglavlju “Stabilnosti i stalnost zaposlenja”.14 “Poslodavci i/ili financijeri bi trebali osigurati da rad istraživača ne bude ometan nestabilnošću ugovora o radu, i stoga se moraju obvezati da što xx xxxx moguće povećaju stabilnost uvjeta zapo- slenja za istraživače, primjenjujući na xxx xxxxx i držeći se načela opisanih u EU Direktivi o radu na određeno vrijeme.”

Povelja ovdje izravno citira navedenu direktivu EU xxxx je

“cilj spriječiti da zaposlenici zaposleni na određeno vrijeme budu tretirani nepovoljnije od njihovih kolega zaposlenih za stalno, zatim se nastoji spriječiti zlouporaba koja bi mogla proizaći iz korištenja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, te se nastoji poboljšati dostupnost usavršavanja zaposlenicima na određeno vrijeme, kao i osigurati da zaposlenici na određeno vrijeme budu infor- xxxxxx o dostupnim stalnim radnim mjestima.”15

Uzimajući u obzir ove odredbe, iznosimo slijedeće prijedloge za ugovore:

• Ugovori o radu na neodređeno vrijeme su najbolji način za postizanje poštenih i stabilnih radnih uvjeta. Stoga ugovori o radu na neodređeno vrijeme moraju biti pravilo a ne iznimka u bilo kojoj instituciji ili poduzeću, čak i kad je mobilnost namjeravani preduvjet.

• U svrhu jasnoće i transparentnosti ugovori moraju biti u pisanom obliku.

• Ukoliko poslodavac nudi ugovor o radu na određeno vrijeme, ova vrsta ugovora xxxx ispunjavati sljedeće minimalne uvjete. (1) Opis radnog mjesta prema definiciji iz odjeljka 1, plaća u skladu sa shemom plaća, radno vrijeme i svi drugi elementi ugovora moraju biti isti za stalne zaposlenike i za zaposlenike na određeno vrijeme. (2) U slučaju sljedećeg uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme, prvi ugovor računa xx xxx da je bio dijelom stalnog angažmana, posebice što xx xxxx razine i duljine iskustva. (3) U slučaju trećeg takvog anga- žmana na određeno vrijeme, novi ugovor xxxx automatski postati stalan angažman (na neo- dređeno vrijeme), a prva dva ugovora se u potpunosti priznavati u pogledu duljine zaposlenja i stečenog iskustva zaposlenika.

• Ovi se uvjeti moraju poštivati čak i ako se zaposlenik xxx odluči za angažman na određeno vrijeme.

• Nije dozvoljen bilo kakav oblik diskriminacije zaposlenika na određeno vrijeme u odnosu na stalne zaposlenike, i takvu diskriminaciju treba biti aktivno zabranjena.

• Obvezni bonus po isteku ugovora na određeno vrijeme, uz obvezno osiguranje zaposlenika za nezaposlenost i vlastiti plan osobnog razvoja trebali bi ograničiti zaposlenikov rizik i omo- gućiti njegov daljnji razvoj istraživačke karijere čak i kad je ugovor samo na određeno vrijeme. To bi se trebalo smatrati dijelom poslodavčeve korporativne društvene odgovornosti.

• Podugovorni rad samozaposlenih djelatnika xxxx xx priznavati na isti xxxxx xxx i “redovno” ugovoreni rad, gdje se procijenjeno prosječno radno vrijeme plaća na temelju principa jednake plaće za jednaku vrijednost.

14 Opća načela i zahtjevi vezani uz poslodavce i financijere.

15 Direktiva Vijeća 1999/70/XX xxxx se odnosi na “Okvirni sporazum o radu na određeno vrijeme” donesen xx xxxxxx ETUC-a, XXXXX-a i CEEP-a xxxx 28. lipnja 1999.

12 Socijalni dijalog

Europska povelja za istraživače podcrtava neke opće principe socijalnog dijaloga.16

“Sustavi ocjenjivanja/vrednovanja

“Poslodavci i/ili financijeri trebali bi uvesti za sve istraživačke, uključujući i istraživače seniore, sustav ocjenjivanja/vrednovanja namijenjen procjenjivanju njihovog profesionalnog djelovanja na redo- vitoj osnovi i na transparentan način, xx xxxxxx neovisnog povjerenstva (a u slučaju ocjenjivanja istraživača seniora, po mogućnosti međunarodnog povjerenstva).

„Procedure ocjenjivanja i vrednovanja trebale bi primjereno ocijeniti cjelokupno istraživačko dje- lovanje i istraživačke rezultate, npr. publikacije, patente, upravljanje istraživanjem, podučavanje/ predavanje, nadzor, mentorstvo, nacionalnu i međunarodnu suradnju, administrativne obveze, znanstvenu komunikaciju sa širom javnošću i mobilnost; te procedure morale bi se uzeti u obzir u kontekstu napredovanja u karijeri.

“Prigovor/žalba

“Poslodavci i financijeri trebali bi uspostaviti, u skladu s nacionalnim zakonima, odgovarajuće postupke, moguće i u obliku nepristrane osobe (poput pravobranitelja) koja bi xx xxxxxx prigovo- rima/žalbama istraživača, uključujući i one koje se tiču konflikata između mentora i mladog istra- živača. Takvi postupci trebali bi omogućiti svom istraživačkom osoblju povjerljivu i neformalnu pomoć u rješavanju konflikata, sporova i povreda prava vezanih uz rad, u svrhu promicanja pošte- nog i nepristranog odnosa unutar institucije i poboljšavanja sveopće kvalitete radne sredine.

“ Sudjelovanje u odlučivanju

“Poslodavci i/ili financijeri istraživača trebali bi predstavljanje istraživača u relevantnim obavije- snim, savjetodavnim i upravnim tijelima institucija u xxxxxx xxxx prepoznati kao potpuno legitimno i svakako poželjno. Ta predstavljenost omogućila bi tako zaštitu i promicanje osobnih i kolektivnih interesa istraživača profesionalaca te njihov aktivan doprinos radu institucije.“

Osim ovih principa, koji bi trebali biti zajamčeni općenito, ključan je i razvoj socijalnog dijaloga na radnom mjestu, u instituciji/poduzeću, na granskoj i nacionalnoj razini, uz europski socijalni dijalog koji se odnosi na Europski istraživački prostor.

Socijalni dijalog bi stoga trebao obuhvaćati sljedeće principe:

• Na razini radnog mjesta trebale bi biti uspostavljene redovne konzultacije između svakog zaposlenika i njegovog rukovoditelja u svrhu postizanja sporazuma o opisu radnog mjesta, napredovanju u plaći gdje je moguće, razvoju karijere, ključnim radnim ciljevima i projek- tima, daljnjim kvalifikacijama, predavačkim i mentorskim obvezama, dodatnim aktivnostima i bilo kojim drugim pitanjima koja pokrene zaposlenik. Zaposlenik bi trebao imati pravo (ne obvezu) konzultirati se s predstavnikom zaposlenika.

• Na razini radnog mjesta trebale bi biti uspostavljene redovne timske konzultacije između

svih članova tima, voditelja tima ili projekta, predstavnika zaposlenika i uprave institucije/ poduzeća kako bi se postigao sporazum o planiranju, radnom vremenu, kapacitetima i bilo kojim drugim pitanjima koja se odnose na timski rad i jačanje tima.

• Na razini institucije/poduzeća trebao bi biti uspostavljen redoviti socijalni dijalog između predstavnika zaposlenika i uprave kako bi se mogli međusobno informirati, raspravljati i postizati sporazume o bilo kojem pitanju koje utječe na svo ili dio osoblja uključujući (1) politike i procedure koje će se provoditi, konzultacije i odlučivanje o odredbama o radnom vremenu i fleksibilnom radu, godišnjem odmoru i drugim dopustima, administrativnim pita- njima itd.; (3) opće propise i odredbe o daljnjem usavršavanju, sudjelovanju na sastancima, patentima i publikacijama itd.; (4) opće propise o radu na daljinu, (uključujući poslovna puto- vanja, međunarodne sastanke, projekte, rad od kuće itd.).

• Na razini institucije/poduzeća trebao bi biti uspostavljen jasan i transparentan sustav delegi- xxxxx koji jamči sudjelovanje u granskom i nacionalnom socijalnom dijalogu i njegovo stvarno provođenje.

• Na svim razinama socijalnog dijaloga treba postojati vijeće i definirane procedure za rješa- vanje problema – kako za tumačenje ugovora tako i za neočekivane situacije i konflikte. Xxx xxxxxxxx može uključivati sudjelovanje sljedeće više razine socijalnog dijaloga kao arbitraž- nog tijela.

16 Opća načela i zahtjevi vezani uz poslodavce i financijere

POPIS PRAkTIČNIH LINkOVA

• xxxx://xxx.xxxxxxxxxx.xxx/xxxx.xxx?xxxxxxxx000

IREER – Industrial Relations for EU Excellence in Research Sectors (Industrijski odnosi za odličnost u istraživačkim sektorima EU). Svi dokumenti i događanja povezana s projektom IREER.

• xxxx://xx.xxxxxx.xx/xxxxxxxx/xxx/xxxxx_xx.xxx

European Research Area (ERA) je jedinstveni istraživački prostor otvoren prema svijetu i temeljen na unutarnjem tržištu, u kojem postoji xxxxxxx kretanja istraživača, znanstvene spoznaje i tehnologije.

• xxxx://xx.xxxxxx.xx/xxxxxxxx/xxx/xxxxxxxxxxxx/xxx_xxxxxxxxxxxxx_xx.xxx

Politika Europske komisije “Komunikacija o Europskom istraživačkom prostoru 2012.” ima za cilj dovesti do značajnog poboljšanja europskih istraživačkih rezultata u svrhu promicanja rasta i stva- xxxxx radnih mjesta. Zemlje članice imat će obvezu implementacije mjera navedenih u Komunika- xxxx, a Komisija i istraživačke organizacije osigurati potpuno ostvarivanje Europskog istraživačkog prostora do 2014 prema nalogu Europskog vijeća.

• xxxx://xx.xxxxxx.xx/xxxxxxxx/xxxxx.xxx/xxxxxx/xxxxxxxx

Brošura “Europska povelja za istraživače i Kodeks o novačenju istraživača”. I Povelja i Kodeks navode uloge, odgovornosti i prava istraživača, kao i njihovih poslodavaca i financijera, čime se jamči atrak- tivnost istraživačke karijere i poboljšava zapošljavanje istraživača i njihovi radni uvjeti diljem Europe.

• xxxx://xxx.xxxx.xxx/xxx/xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx/xxxxxxxxxxxxxxxxxxx- sedstandardpracticeforsurveysonresearchandexperimentaldevelopment6thedition.htm Brošura “Frascati Manual: Proposed Standard Practice for Surveys on Research and Experimental Development, 6th edition / Priručnik Frascati: Predloženi standardi prakse za ankete o istraživanju i eksperimentalnom razvoju, 6. izdanje”. Međunarodno priznata metodologija za prikupljanje i xxxx- štenje statistike o istraživanju i razvoju, ovaj priručnik je ključni alat za statističare diljem svijeta. Priručnik obuhvaća definicije temeljnih pojmova, smjernice za prikupljanje podataka i klasifikacije za sastavljanje statistika.

• xxxx://xxx.xxxxxxxx.xxx/xxxx/xx_XX/xx/xxxxx-xxxxxxx/xxxxxxx-xxxxxx/ f5fc051e3c78c210VgnVCM1000001a56f00aRCRD.htm#

Brošura “Skills and competencies needed in the research field objectives 2020”. (Vještine i kompetencije potrebne u istraživačkom području 2020.) Ova APEC-Deloitte Consulting studija utvrđuje idealni profil iskusnog istraživača, za javni i privatni sektor, u osam zemalja: Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Japanu i SAD-u.

• xxxx://xx.xxxxxx.xx/xxxxxxxx/xxxxxxxxxxxxxxx/xxxxx_xx.xxx?xxxxxxxx

ESFRI je strateški instrument za razvoj znanstvene integracije Europe i jačanja njenog međuna- rodnog utjecaja. Konkurentnost i otvoreni pristup istraživačkim infrastrukturama visoke kvalitete podupiru standard i kvalitetu aktivnosti europskih znanstvenika i privlače najbolje istraživače iz cijelog svijeta.

• xxxx://xxx.xxxxxxxxxx.xxx/XXX/xxx/xxxxxxxx_xxxxxx_xx.xxx

Izvještaj “Social Security, Supplementary Pensions and New Patterns of Work and Mobility: Researc- hers’ profiles” (Socijalna sigurnost, dopunsko mirovinsko osiguranje i novi obrasci rada i mobilnosti)

• xxxx://xx.xxxxxx.xx/xxxxxxxx/xxxxx.xxx/xxxxxx/xxxxxxxx0Xxxxxxxxxx

“The Human Resources Strategy for Researchers” (Strategija ljudskih potencijala za istraživače) podupire istraživačke institucije i financijere u provedbi Povelje i Kodeksa u svojim politikama i praksama.

• xxxx://xxx.xxxxxxxxxx.xxx/XXX/xxx/XXX_xxxxxxxx_xxx_x_xxx_xxxxxxxx_xxxxxx_xxx_ European_Research_Infrastructures.pdf

Research Infrastructures Staff Exchange (RISE) (Razmjena osoblja između istraživačkih infrastruk- tura): nova shema mobilnosti osoblja u okviru Europskih istraživačkih infrastruktura. Zajednički prijedlog EIROforum/ERF-a za novu shemu mobilnosti za europske istraživačke infrastrukture.

• xxxx://xxx.xxxxxxxxxx.xxx/XXX/xxx/Xxxxxxxxxxxx_Xxx_Xxxxxxxx_Xxxxxxxxxxxxxx_xx_Xxxxxx.xxx “Establishing New Research Infrastructure in Europe- the EIROforum experience” (Uspostavljanje novih istraživačkih infrastruktura u Europi – iskustvo EIROfourma). Ovaj dokument bavi se izazo- vima koje treba savladati u uspostavljanju novih istraživačkih infrastruktura u Europi.

• xxxx://xx.xxxxxx.xx/xxxxxxxx/xxxxxxxxxxxxxxx/xxxxx_xx.xxx?xxxxxxx

European Research Infrastructure Consortium (XXXX) (Europski konzorcij istraživačke infrastruk- ture). Pravni okvir Zajednice za Europski konzorcij istraživačke infrastrukture – XXXX - xxxxxx je na snagu 28. kolovoza 2009. godine. Ovaj specifični pravni oblik dizajniran je za omogućavanje zajed- ničkog uspostavljanja i upravljanja istraživačke infrastrukture od europskog interesa.

• xxxx://xx.xxxxxx.xx/xxxxxxxx/xxx/xxxxxxxx_xxxxxxxx/XxxxxxXxxxxxxXxxxxxxxXxxxxxxxxx.xxx Izvještaj “Excellence, Equality and Entrepreneurialism Building Sustainable Research Careers in the European Research Area” (Izvrsnost, ravnopravnost i poduzetništvo za izgradnju održivih istraživačkih karijera u Europskom istraživačkom prostoru) je izvještaj neovisne xxxxx stručnjaka koje je okupila Europska komisija. Glavni cilj ove stručne skupine bio xx xxxx okvirnu procjenu učinka Europskog istraživačkog područja fokusiranjem na područja koja utječu na otvoreno i kompetitivno jedin- stveno tržište rada za istraživače.