O D L U K U

- PRIJEDLOG -

Na temelju članka 7. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (Narodne novine, broj 28/96), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj donijela

O D L U K U

o pokretanju postupka za sklapanje Okvirnog sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Xxxxx Xxxxxxxx, s druge strane

I.

Na temelju članka 139. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) pokreće se postupak za sklapanje Okvirnog sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Xxxxx Xxxxxxxx, s druge strane (u daljnjem tekstu: Sporazum).

II.

Vijeće Europske unije je u studenome 2004. godine ovlastilo Europsku komisiju za pregovaranje o pojedinačnim okvirnim sporazumima o partnerstvu i suradnji s Tajlandom, Indonezijom, Singapurom, Filipinima, Malezijom i Brunejom. Pregovori s Malezijom počeli su u veljači 2011. godine, a završeni su 12. prosinca 2015. godine nakon 11. kruga pregovora. Obje su strane parafirale Sporazum 6. travnja 2016. godine u Putrajayi, Malezija.

Sporazum je prvi dvostrani sporazum između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Malezije, s druge strane, te zamjenjuje trenutačni pravni okvir Sporazuma o suradnji iz 1980. između Europske ekonomske zajednice i država članica Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN).

III.

Sporazum predstavlja važan korak prema jačanju uloge Europske unije u jugoistočnoj Aziji, utemeljen na zajedničkim univerzalnim vrijednostima kao što su demokratska načela i ljudska prava. Njime se dodatno jača politička, regionalna i globalna suradnja između dvaju partnera. Provedba Sporazuma pružit će praktične koristi objema stranama i biti temelj za promicanje širih političkih i gospodarskih interesa Europske unije.

Sporazum sadržava pravno obvezujuće stavke koje zauzimaju središnje mjesto u vanjskoj politici Europske unije, te uključuju odredbe o ljudskim pravima, neširenju oružja i razoružanju, borbi protiv terorizma, međunarodnim kaznenim sudovima, migracijama i oporezivanju.

Sporazumom se znatno proširuje opseg uzajamnog djelovanja u području gospodarstva i trgovine te području pravosuđa i unutarnjih poslova. Sporazumom se jača suradnja u sljedećim područjima: ljudska prava, suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje, borba protiv terorizma, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, trgovina, migracije, okoliš, energetika, klimatske promjene, promet, znanost i tehnologija, zapošljavanje i socijalna pitanja, poljoprivreda, turizam, zdravstvo, obrazovanje i kultura. Sporazum sadržava odredbe namijenjene zaštiti financijskih interesa Europske unije, te važan dio o trgovinskoj suradnji kojim se doprinosi okončavanju tekućih pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini.

IV.

Prihvaća se Nacrt sporazuma.

Nacrt sporazuma iz stavka 1. ove točke, sastavni je dio ove Odluke.

V.

Pregovori za sklapanje Sporazuma vođeni su u skladu s postupkom predviđenim člankom 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te u tu svrhu nije potrebno osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.

VI.

Sporazum će, u ime Republike Hrvatske, potpisati potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica vanjskih i europskih poslova.

U slučaju njene spriječenosti, ovlašćuje se izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri Europskoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku energiju da, u ime Republike Hrvatske, potpiše Sporazum.

VII.

Izvršavanje Sporazuma ne zahtijeva dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Potrebna financijska sredstva osigurana su u okviru redovitih planiranih proračunskih sredstava državnih tijela nadležnih za provedbu Sporazuma.

VIII.

Sporazum ne zahtijeva donošenje novih ili izmjenu postojećih zakona, ali podliježe potvrđivanju sukladno članku 18. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (Narodne novine, broj 28/96).

KLASA:

URBROJ:

Zagreb,

PREDSJEDNIK

mr. sc. Xxxxxx Xxxxxxxxx

OBRAZLOŽENJE

Vijeće Europske unije je u studenome 2004. godine ovlastilo Europsku Komisiju za pregovaranje o pojedinačnim okvirnim sporazumima o partnerstvu i suradnji s Tajlandom, Indonezijom, Singapurom, Filipinima, Malezijom i Brunejom. Pregovori s Malezijom počeli su u veljači 2011. godine, a završeni su 12. prosinca 2015. godine nakon 11. kruga pregovora. Obje su strane 6. travnja 2016. godine parafirale Sporazum o partnerstvu i suradnji u Putrajayi.

Točkom I. Odluke uređuje se ustavna osnova za pokretanje postupka za sklapanje Sporazuma.

Točkom II. Odluke daje se ocjena dosadašnjih odnosa Europske unije i Malezije.

Točkom III. Odluke navode se razlozi zbog kojih se predlaže sklapanje Sporazuma te se navode bitni elementi koji se njime uređuju.

Točkom IV. Odluke prihvaća se Nacrt sporazuma te se utvrđuje da je sastavni dio ove Odluke.

Točkom V. Odluke utvrđuje se da su pregovori za sklapanje Sporazuma vođeni u skladu s postupkom propisanim člankom 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te da stoga u tu svrhu nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Točkom VI. Odluke utvrđuje se da će Sporazum potpisati potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica vanjskih i europskih poslova, a da se u slučaju njene spriječenosti ovlašćuje izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri Europskoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku energiju da, u ime Republike Hrvatske, potpiše Sporazum.

Točkom VII. Odluke utvrđuje se da izvršavanje Sporazuma neće zahtijevati dodatna financijska sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske što znači da će se eventualne financijske obaveze podmiriti u okviru redovitih planiranih proračunskih sredstava državnih tijela nadležnih za njegovu provedbu.

Točkom VIII. Odluke utvrđuje se da Sporazum ne zahtijeva donošenje novih niti izmjenu i dopunu postojećih zakona, međutim s obzirom da je riječ o međunarodnom ugovoru političke naravi, utvrđuje se da isti podliježe potvrđivanju u skladu s člankom 18. Zakona o sklapanju i potvrđivanju međunarodnih ugovora (Narodne novine, br. 28/96).

Vijeće Europske unije

Bruxelles,. (OR. en)

10799/18

Međuinstitucijski predmet: 2018/0269 (NLE)

COAS1171 ASIE 34

CFSP/PESC 663

RELEX 616

COHOM 95

CONOP 60

COTER 96

WTO 175

JAI 733

DEVGEN 121

AGRI 331

TRANS 307

ENV 494

ENER 267

ECOFIN 701

EDUC 279

CULT 85 CLIMA130 MIGR102 ASEM3

ZAKONODAVNI AKTI I DRUGI INSTRUMENTI

Predmet: &

10799/18 JS/mil 1

HR

OKVIRNI SPORAZUM O PARTNERSTVU I SURADNJI IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I NJEZINIH DRŽAVA CLANICA. S JEDNE STRANE. I VLADE MALEZIJE. S DRUGE STRANE

10799/18 JS/mil 2

HR

EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija” ili „EU”,

KRALJEVINA BELGIJA, REPUBLIKA BUGARSKA, ČEŠKA REPUBLIKA, KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA, KRALJEVINA ŠPANJOLSKA, FRANCUSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA HRVATSKA, TALIJANSKA REPUBLIKA, REPUBLIKA CIPAR, REPUBLIKA LATVIJA, REPUBLIKA LITVA,

HR 3 HR

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG, MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA, REPUBLIKA AUSTRIJA, REPUBLIKA POLJSKA, PORTUGALSKA REPUBLIKA, RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA, SLOVAČKA REPUBLIKA, REPUBLIKA FINSKA, KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

države članice Europske unije, dalje u tekstu „države članice”, sjedne strane,

VLADA MALEZIJE, dalje u tekstu „Malezija”, s druge strane.

dalje u tekstu pojedinačno „stranka” i zajednički „stranke”,

HR 4 HR

UZIMAJUĆI U OBZIR tradicionalne prijateljske veze između stranaka te bliske povijesne, političke i gospodarske odnose koji ih ujedinjuju,

PRIDAJUĆI posebnu važnost sveobuhvatnoj prirodi njihova uzajamnog odnosa.

UZIMAJUĆI U OBZIR daje ovaj Sporazum dio njihova šireg i dosljednog odnosa uspostavljenog sporazumima čije su stranke.

PREPOZNAJUĆI vrijednost toleraneije, prihvaćanja i uzajamna poštovanja u raznolikoj i višedimenzionalnoj međunarodnoj zajednici te priznajući važnost umjerenosti.

POTVRĐUJUĆI privrženost stranaka poštovanju demokratskih načela i ljudskih prava kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u drugim odgovarajućim međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava primjenjivima na stranke.

POTVRĐUJUĆI svoju privrženost načelima vladavine prava i dobrog upravljanja te svoju želju za promicanjem gospodarskog i društvenog napretka svojih naroda, uzimajući u obzir načelo održivog razvoja i zahtjeve u vezi sa zaštitom okoliša.

ŽELEĆI poboljšati suradnju u području međimarodne stabilnosti, pravde i sigurnosti kao osnovni preduvjet za promicanje održivog društvenog i gospodarskog razvoja, iskorjenjivanje siromaštva i promicanje Programa održivog razvoja do 2030. (dalje u tekstu „Program do 2030.”) koji je donesen Rezolucijom 70/1 (2015) Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UN)

„Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.” na UN-ovu sastanku na vrhu o održivom razvoju održanom 25. rujna 2015.,

GLEDAJUĆI na terorizam kao na prijetnju globalnoj sigurnosti i želeći povećati intenzitet svojeg dijaloga i suradnje u području borbe protiv terorizma, u skladu s relevantnim instrumentima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN), a posebno s Rezolucijom VSUN-a 1373 (2001),

ISKAZUJUĆI svoju predanost prevenciji i borbi protiv svih oblika terorizma i uspostavljanju djelotvornih međunarodnih instrumenata radi osiguravanja njegova iskorjenjivanja.

PREPOZNAJUĆI da svaka mjera poduzeta radi borbe protiv terorizma mora biti u skladu s obvezama stranaka na temelju međunarodnog prava, a posebno na temelju međunarodnog prava o ljudskim pravima i humanitarnog prava.

POTVRĐUJUĆI da najteža kaznena djela, koja su predmet zabrinutosti međunarodne

HR 5 HR

zajednice, ne smiju ostati nekažnjena te smatrajući međunarodne kaznene sudove, uključujući Međunarodni kazneni sud, važnim koracima za postizanje međunarodnog mira i pravde.

DIJELEĆI stajalište da širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njegove isporuke predstavljaju veliku prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti te želeći ojačati svoj dijalog i suradnju u tom području.

PREPOZNAJUĆI daje nekontrolirano kretanje konvencionalnog oružja prijetnja međunarodnom i regionalnom miru, sigurnosti i stabilnosti te prepoznajući potrebu za suradnjom kako bi se osigurao odgovoran prijenos konvencionalnog oružja i kako bi se riješilo pitanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za njega.

PREPOZNAJUĆI važnost Sporazuma o suradnji od 7. ožujka 1980. između Europske ekonomske zajednice i Indonezije, Malezije, Filipina, Singapura i Tajlanda - zemalja članica Udruženja država Jugoistočne Azije (ASEAN) i naknadnih protokola o pridruživanju.

PREPOZNAJUĆI važnost jačanja postojećeg odnosa između stranaka s ciljem jačanja njihove suradnje i njihove zajedničke želje za konsolidacijom, produbljenjem i proširenjem njihovih odnosa u područjima od uzajamnog interesa.

ISKAZUJUĆI svoju predanost promicanju svih aspekata održivog razvoja, među ostalim zaštite okoliša i djelotvorne suradnju u borbi protiv klimatskih promjena.

ISKAZUJUĆI svoju predanost promicanju međunarodno priznatih standarda u području rada i socijalnih standarda.

NAGLAŠAVAJUĆI važnost jačanja suradnje u području migracija.

NAPOMINJUĆI da ako stranke u okviru ovog Sporazuma odluče sklopiti posebne sporazume u području slobode, sigurnosti i pravde koje Unija može sklapati u skladu s dijelom III. glavom V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), odredbe takvih budućih sporazuma ne bi obvezivale Ujedinjenu Kraljevinu i/ili Irsku, osim ako Unija, istodobno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom u pogledu njihovih prethodnih bilateralnih odnosa, obavijesti Maleziju da su takvi budući sporazumi postali obvezujući za Ujedinjenu Kraljevinu i/ili Irsku kao dio Unije u skladu s Protokolom br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde priloženom Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u. Isto tako, sve naknadne unutarnje mjere Unije koje se mogu donijeti u skladu s prethodno navedenom glavom V. za provedbu ovog Sporazuma ne bi obvezivale

HR 6 HR

Ujedinjenu Kraljevinu i/ili Irsku, osim ako su te dvije države priopćile svoju želju da sudjeluju u takvim mjerama ili da ih prihvate u skladu s Protokolom br. 21. Također se napominje da bi takvi budući sporazumi ili naknadne unutarnje mjere Unije bili obuhvaćeni Protokolom br. 22 o stajalištu Danske priloženom navedenim Ugovorima,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI;

HR 7 HR

GLAVA I.

PRIRODA I PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Temelj za suradnju

1. Poštovanje demokratskih načela i ljudskih prava, kako su utvrđena u Općoj deklaraeiji o ljudskim pravima i drugim odgovarajućim međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava primjenjivima na stranke, te načela vladavine prava predstavlja temelj unutarnjih i međunarodnih politika stranaka i čini bitan element ovog Sporazuma.

2. Stranke potvrđuju svoje zajedničke vrijednosti kako su izražene u Povelji Ujedinjenih naroda.

3. Stranke potvrđuju svoju predanost promieanju održivog razvoja, suradnji u rješavanju

izazova povezanih s klimatskim promjenama i globalizacijom te pridonošenju ostvarenju međunarodno utvrđenih razvojnih eiljeva, a posebno jačanju globalnog partnerstva za razvoj kako je obnovljeno u Programu do 2030.

4. Stranke potvrđuju svoju privrženost načelima dobrog upravljanja u svim njegovim

aspektima.

5. Provedba ovog Sporazuma temelji se na načelima dijaloga, međusobnog poštovanja, ravnopravnog partnerstva, konsenzusa i poštovanja međunarodnog prava.

6. Stranke se slažu da se suradnja na temelju ovog Sporazuma provodi vlastitim zakonodavstvima, pravilima, propisima i politikama.

Članak 2.

Ciljevi suradnje

Cilj je ovog Sporazuma uspostaviti ojačano partnerstvo stranaka te produbiti i poboljšati suradnju u pitanjima od uzajamnog interesa, odražavajući pri tome zajedničke vrijednosti i zajednička načela.

HR 8 HR

GLAVA II.

BILATERALNA, REGIONALNA I MEĐUNARODNA SURADNJA

Članak 3.

Suradnja u regionalnim i međunarodnim forumima i organizacijama

1. Stranke se obvezuju razmjenjivati stajališta i surađivati u regionalnim i međunarodnim

forumima i organizacijama kao što su UN i odgovarajuće agencije UN-a, dijalog EU-ASEAN, Regionalni forum ASEAN-a, Azijsko-europski sastanak (ASEM), Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju i Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

2. Stranke su također suglasne promicati suradnju skupina za strateško promišljanje,

akademske zajednice, nevladinih organizacija i medija u područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom. Takva suradnja može osobito uključivati provedbu odgovarajućih osposobljavanja, radionica i seminara, razmjena stručnjaka, studija te druge aktivnosti o kojima se stranke dogovore.

Članak 4.

Regionalna i bilateralna suradnja

Za svaki sektor dijaloga i suradnje na temelju ovog Sporazuma, stavljajući naglasak na pitanja na temelju suradnje između EU-a i Malezije, stranke također mogu uz uzajamni dogovor zajedno raditi s pomoću aktivnosti na regionalnoj razini ili kombinacijom obaju okvira, uzimajući u obzir regionalne procese za donošenje odluka regionalne skupine o kojoj je riječ. U tom pogledu stranke će odabirom prikladnog okvira pokušati u najvećoj mogućoj mjeri povećati utjecaj na sve zainteresirane sudionike i pojačati njihovu uključenost te istodobno na najučinkovitiji način iskoristiti dostupne resurse i osigurati usklađenost s drugim aktivnostima.

HR 9 HR

GLAVA III.

SURADNJA U PODRUČJU MEĐUNARODNOG MIRA, SIGURNOSTI I STABILNOSTI

Članak 5.

Borba protiv terorizma

Stranke potvrđuju važnost prevencije i borbe protiv terorizma, uz potpuno poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda, vladavine prava i međunarodnog prava, uključujući primjenjivo međunarodno pravo o ljudskim pravima i humaniteimo pravo, uzimajući u obzir Globalnu antiterorističku strategiju UN-a sadržanu u Rezoluciji Opće skupštine UN-a 60/288 (2006), kako je revidirana rezolucijama Opće skupštine UN-a 62/272 (2008) i 64/297 (2010). U tom su okviru stranke suglasne surađivati u prevenciji i suzbijanju terorističkih djela, a posebno:

(a) u okviru provedbe rezolucija VSUN-a 1267 (1999), 1373 (2001) i 1822 (2008), kao i drugih relevantnih rezolucija UN-a, te ratifikacije i provedbe relevantnih međunarodnih konvencija i instrumenata;

(b) razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama potpore u skladu s međunarodnim i domaćim pravom;

(c) razmjenom stajališta o sredstvima i metodama korištenima u borbi protiv terorizma i poticanja terorističkih djela, među ostalim u tehničkom području i u području osposobljavanja, kao i razmjenom iskustava u vezi s prevencijom terorizma;

(d) suradnjom s ciljem produbljivanja međunarodnog konsenzusa o borbi protiv terorizma i financiranja terorizma i u odgovarajućem normativnom okviru, te radom na što bržem postizanju sporazuma o Sveobuhvatnoj konvenciji o međunarodnom terorizmu kako bi se dopunili postojeći UN-ovi i drugi primjenjivi međunarodni instrumenti za borbu protiv terorizma;

(e) promicanjem suradnje među državama članicama UN-a s ciljem djelotvorne provedbe Globalne antiterorističke strategije UN-a svim primjerenim sredstvima;

(f) provedbom i jačanjem suradnje u borbi protiv terorizma u okviru dijaloga EU-ASEAN i u okviru ASEM-a;

(g) razmjenom najboljih praksi u području prevencije i borbe protiv terorizma.

Članak 6.

Teška kaznena djela koja izazivaju zabrinutost međunarodne zajednice

1. Stranke potvrđuju da najteža kaznena djela koja izazivaju zabrinutost međunarodne

zajednice kao cjeline ne smiju ostati nekažnjena te da se moraju poduzeti mjere kako bi se

HR 10 HR

progonilo ta kaznena djela, prema potrebi, na domaćoj ili međunarodnoj razini u skladu sa zakonima stranaka i primjenjivim međunarodnim obvezama. Te mjere mogu obuhvaćati diplomatska, humanitarna i druga mirna sredstva te međunarodne kaznene sudove.

2. Stranke smatraju da su međunarodni kazneni sudovi, uključujući Međunarodni kazneni sud, važni koraci za postizanje međunarodnog mira i pravde.

3. Stranke ponovno naglašavaju važnost suradnje s tim sudovima u skladu sa zakonima stranaka i primjenjivim međunarodnim obvezama.

4. Stranke su suglasne surađivati radi promicanja univerzalnosti Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda.

Članak 7.

Oružje za masovno uništenje

1. Stranke ponovno naglašavaju cilj jačanja međunarodnih režima za oružje za masovno

imištenje. Stranke smatraju daje širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njegove isporuke državnim i nedržavnim akterima jedna od najozbiljnijih prijetnji međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti. Stranke su suglasne surađivati i pridonositi međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti putem punog poštovanja i nacionalne provedbe svojih postojećih obveza na temelju međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju oružja te ostalih relevantnih međunarodnih obveza u okviru Povelje Ujedinjenih naroda. Ova odredba predstavlja bitan element ovog Sporazuma.

2. Stranke su osim toga suglasne surađivati i pridonositi jačanju međimarodnih režima za

neširenje oružja i razoružanje:

(a) poduzimanjem koraka, prema potrebi, kako bi potpisale i ratificirale sve ostale relevantne međunarodne instrumente koji se odnose na oružje za masovno uništenje, pristupile tim instrumentima i potpuno ih provele te promicale univerzalno poštovanje tih instrumenata;

(b) provedom i daljnjim razvojem djelotvornih nacionalnih kontrola izvoza, kojima se kontrolira izvoz i provoz robe povezane s oružjem za masovno uništenje, koje obuhvaćaju kontrolu krajnjeg korištenja tehnologija dvojne namjene u svrhe povezane s oružjem za masovno uništenje i sadržavaju djelotvorne sankcije za kršenja kontrola izvoza;

3. Stranke prepoznaju da provedba kontrola izvoza ne bi trebala ometati međunarodnu

suradnju u pogledu materijala, opreme i tehnologije za miroljubive svrhe pri čemu se ciljevi

HR 11 HR

miroljubive upotrebe ne bi smjeli iskorištavati kao paravan za širenje oružja.

4. Stranke su suglasne u pogledu održavanja redovitog političkog dijaloga radi dopune i učvršćivanja ovih obveza. Dijalog se može odvijati na regionalnoj osnovi.

Članak 8.

Konvencionalno oružje

1. Stranke prepoznaju važnost nacionalnih sustava kontrole za prijenos konvencionalnog

oružja u skladu s postojećim međunarodnim standardima. Stranke priznaju važnost primjene takvih kontrola na odgovoran način, kao doprinosa međunarodnom i regionalnom miru, sigurnosti i stabilnosti te smanjenju ljudske patnje, kao i sprečavanju preusmjeravanja konvencionalnog oružja.

2. Stranke prepoznaju da nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja,

uključujući streljivo za njega, i njegovo pretjerano gomilanje, loše upravljanje njime, nedovoljno osigurane zalihe i nekontrolirano širenje predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i međunarodnoj sigurnosti.

3. Stranke su suglasne poštovati i u potpunosti provoditi svoje obveze radi rješavanja

pitanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za njega, u okviru postojećih međunarodnih sporazuma i rezolucija VSUN-a, kao i svoje obveze u okviru ostalih međunarodnih instrumenata primjenjivih u ovom području, kao što je Akcijski program UN-a za sprečavanje, iskorjenjivanje i borbu protiv nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u svim aspektima.

4. Stranke su suglasne surađivati na bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini kako bi

osigurale odgovoran prijenos konvencionalnog oružja i kako bi rješavale pitanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za njega. Stranke su suglasne osigurati koordinaciju svojih napora na reguliranju ili poboljšanju regulacije međunarodne trgovine konvencionalnim oružjem i na sprečavanju, iskorjenjivanju i borbi protiv nezakonite trgovine oružjem. Stranke su također suglasne uključiti pitanja povezana s konvencionalnim oružjem u okvir svojeg postojećeg redovitog političkog dijaloga.

Članak 9. Umjerenost

1. Stranke su suglasne surađivati s ciljem promicanja umjerenosti u dijalozima kada se

bave pitanjima od uzajamnog interesa.

2. Stranke su suglasne, prema potrebi, promicati vrijednost umjerenosti u regionalnim i

HR 12 HR

međunarodnim forumima.

3. Stranke su suglasne surađivati u promicanju umjerenosti, među ostalim olakšavanjem i

podržavanjem relevantnih aktivnosti, te razmjenjivanjem najbolje prakse, informacija i iskustva.

HR 13 HR

GLAVA IV.

SURADNJA U PODRUČJU TRGOVINE I ULAGANJA

Članak 10. Opća načela

1. Stranke sudjeluju u dijalogu o temama povezanima s trgovinom i ulaganjima kako bi

ojačale i unaprijedile multilateralni sustav trgovine i međusobnu bilateralnu trgovinu.

2. U tu svrhu stranke međusobno surađuju u području trgovine i ulaganja, među ostalim

nastojeći dogovoriti sporazum o slobodnoj trgovini između stranaka. Taj je sporazum poseban sporazum u smislu članka 52. stavka 2.

3. Ako stranke to žele, one mogu razvijati međusobne trgovinske i ulagačke odnose putem

dijaloga, suradnje i uzajamno dogovorenih inieijativa dotičući se, među ostalim, područja iz članaka ođ 11. đo 17.

Članak 11.

Sanitarna i fitosanitarna pitanja

1. Stranke surađuju na sanitarnim i fitosanitamim pitanjima radi zaštite života ili zdravlja ljudi, životinja ili bilja na području stranaka.

2. Stranke raspravljaju o informacijama o svojim mjerama kako su definirane u okviru Sporazuma WTO-a o sanitarnim i fitosanitamim mjerama. Međunarodne konvencije za zaštitu bilja. Svjetske organizacije za zdravlje životinja i Komisije za Codex Alimentarius i razmjenjuju te informacije.

3. Stranke su suglasne surađivati na jačanju sposobnosti za sanitarna i fitosanitarna pitanja. To jačanje sposobnosti mora biti prilagođeno potrebama svake od stranaka te se mora provoditi s ciljem pružanja pomoći stranci da se uskladi sa sanitarnim i fitosanitamim mjerama dmge stranke.

Članak 12.

Tehničke prepreke trgovini

Stranke promiču upotrebu međunarodnih normi te surađuju i razmjenjuju informacije o normama, tehničkim propisima i postupcima ocjenjivanja sukladnosti, posebno u okvim Sporazuma WTO-a o tehničkim preprekama u trgovini.

HR 14 HR

članak 13. Carina

Kako bi povećale zaštitu i sigurnost međunarodne trgovine te osigurale uravnotežen pristup

između olakšavanja trgovine i borbe protiv prijevara i nepravilnosti, stranke razmjenjuju iskustva i razmatraju mogućnosti u pogledu:

(a) pojednostavnjenja uvoza, izvoza i drugih carinskih postupaka;

(b) uspostavljanja mehanizama uzajamne administrativne pomoći;

(d) razvoja carinske suradnje;

(e) usklađivanja stajališta i zajedničkog djelovanja u kontekstu relevantnih međunarodnih inicijativa, uključujući olakšavanje trgovine.

Članak 14. Ulaganje

Stranke potiču veći tok ulaganja razvojem privlačnog i stabilnog okruženja za uzajamna

ulaganja postojanim dijalogom čiji su ciljevi jačanje razumijevanja i suradnje u pitanjima povezanima s ulaganjima, istraživanje mehanizama radi olakšavanja tokova ulaganja te promicanje stabilnih, transparentnih, otvorenih i nediskriminirajućih pravila za ulagače.

Članak 15.

Politika tržišnog natjecanja

1. Stranke promiču djelotvornu primjenu pravila tržišnog natjecanja i mogu surađivati u

tom pogledu, uzimajući u obzir koncepte transparentnosti i poštenog postupka kako bi se osigurala sigurnost poduzećima koja posluju na tržištima stranaka.

2. Stranke će sudjelovati u aktivnostima tehničke suradnje u području politike tržišnog natjecanja ovisno o dostupnosti financijskih sredstava za te aktivnosti na temelju njihovih instrumenata i programa za suradnju.

Članak 16.

HR 15 HR

Usluge

Stranke uspostavljaju dosljedan dijalog čiji su posebni ciljevi razmjena informacija o njihovim regulatomim okruženjima, promicanje pristupa njihovim tržištima, medu ostalim e- trgovinom, promicanje pristupa izvorima kapitala i tehnologije te promicanje trgovine uslugaima između obiju regija i na tržištima trećih zemalja.

Članak 17.

Prava intelektualnog vlasništva

1. Stranke potvrđuju veliku važnost koju pridaju zaštiti prava intelektualnog vlasništva,

uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, i svaka se stranka obvezuje uspostaviti odgovarajuće mjere s ciljem osiguravanja odgovarajuće, uravnotežene i djelotvorne zaštite i provedbe takvih prava, posebno u odnosu na povrede prava intelektualnog vlasništva, u skladu s međunarodnim standardima na koje su se stranke obvezale. Zaštita i provedba prava intelektualnog vlasništva trebala bi doprinijeti promicanju tehnoloških inovacija, prijenosu i širenju tehnologije, na uzajamnu korist proizvođača i korisnika tehnološkog znanja i na način koji je poticajan za društveno i gospodarsko blagostanje, te ravnoteži između prava i obveza.

2. Stranke mogu razmjenjivati informacije i dijeliti iskustva u pogledu pitanja kao što su:

(a)

(b)

praksa, promicanje, širenje, racionalizacija, upravljanje, harmonizacija i zaštita prava intelektualnog vlasništva;

djelotvorna primjena, upotreba i komercijalizacija prava intelektualnog vlasništva;

3. Stranke surađuju u područjima zaštite intelektualnog vlasništva od uzajamnog interesa

radi djelotvorne zaštite, upotrebe i komercijalizacije intelektualnog vlasništva na temelju svojih iskustava te poboljšavaju širenje znanja o tome.

HR 16 HR

GLAVA V.

SURADNJA U PODRUČJU PRAVDE I SIGURNOSTI

Članak 18.

Vladavina prava i pravna suradnja

1. Stranke posebnu važnost pridaju učvršćivanju vladavine prava.

2. Stranke surađuju na jačanju svih relevantnih institucija, uključujući pravosuđe.

3. Pravna suradnja između stranaka uključivat će, među ostalim, razmjenu informacija o pravnim sustavima i zakonodavstvu.

Članak 19.

Zaštita osobnih podataka

Stranke su suglasne razmjenjivati stajališta i znanje s ciljem promicanja visoke razine zaštite osobnih podataka na temelju primjenjivih međunarodnih standarda, među ostalim pravnih instrumenata EU-a, pravnih instrumenata Vijeća Europe i drugih međunarodnih pravnih instrumenata.

Članak 20. Migracije

1. Stranke potvrđuju važnost suradnje u upravljanju migracijskim tokovima između svojih područja. S ciljem jačanja suradnje stranke mogu pokrenuti, kada i ako bude potreban, dijalog o svim pitanjima od uzajamnog interesa povezanima s migracijama uz istovremeno uzimanje u obzir procjene konkretnih potreba iz stavka 2. Svaka stranka može, ako to bude smatrala prikladnim, uvrstiti razloge za zabrinutost povezane s migracijama u svoje strategije za gospodarski i društveni razvoj iz svoje perspektive zemlje podrijetla, tranzitne zemlje i/ili odredišne zemlje. Suradnja u području migracija može, među ostalim, uključivatii jačanje sposobnosti i tehničku pomoć prema dogovoru stranaka.

2. Suradnja između stranaka mora se temeljiti na potrebama, provoditi se uz međusobno savjetovanje i fokusirati se na:

(a) glavne uzroke migracija;

(b) razmjenu stajališta o praksama i standardima koji se odnose na pružanje međunarodne zaštite osobama kojima je ona potrebna;

HR 17 HR

(c) stvaranje djelotvorne i preventivne politike protiv nezakonitih migraeija, krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima, što uključuje načine borbe protiv mreža krijumčara i trgovaea te načine zaštite žrtava trgovine;

(d) vraćanje, prema primjerenim, humanim i dostojanstvenim uvjetima, osoba s nezakonitim boravištem, što uključuje promicanje njihova dobrovoljnog povratka, te ponovni prihvat tih osoba u skladu sa stavkom 3.;

(e) pitanja za koja je utvrđeno da su od obostranog interesa u području viza i sigurnosti putnih isprava;

(f) pitanja za koja je utvrđeno da su od obostranog interesa u području upravljanja granicama.

3. U okviru suradnje za sprečavanje i kontrolu nezakonitog useljavanja i ne dovodeći u pitanje potrebu zaštite žrtava trgovanja ljudima, stranke se nadalje slažu da:

(a) Malezija mora, podložno potrebi potvrđivanja državljanstva, na zahtjev države članice EU-a i bez dodatnih formalnosti osim onih iz stavka 4. ponovno prihvatiti sve svoje državljane koji se nezakonito nalaze na državnom području te države članice EU-a;

(b) svaka država članica EU-a mora, podložno potrebi potvrđivanja državljanstva, na zahtjev Malezije i bez dodatnih formalnosti osim onih iz stavka 4. ponovno prihvatiti sve svoje državljane koji se nezakonito nalaze na državnom području Malezije.

4. Za potrebe stavka 3. države članice EU-a i Malezija bez odgađanja će svojim državljanima osigurati prikladnu putnu ispravu u tu svrhu. Ako osoba koja treba biti ponovno primljena ne posjeduje nikakve isprave ili neki drugi dokaz svojeg državljanstva, nadležna diplomatska i konzularna predstavništva Malezije ili dotične države članice EU-a dogovorit će razgovor s tom osobom kako bi se utvrdilo njezino državljanstvo. Ovim se člankom ne dovode u pitanje zakonodavstva, pravila i propisi stranaka povezani s utvrđivanjem državljanstva.

5. Ako bilo koja stranka to bude smatrala potrebnim, stranke se u pregovorima dogovaraju o sporazumu između EU-a i Malezije kojim se uređuju specifične obveze ponovnog prihvata, uključujući obvezu ponovnog prihvata osoba koje nisu njihovi državljani, ali koje posjeduju valjanu dozvolu boravka koju je izdala jedna od stranaka ili koje su ušle na područje jedne stranke izravno s područja druge stranke.

Članak 21.

HR 18 HR

Konzularna zaštita

Malezija je suglasna s tim da diplomatska i konzularna tijela bilo koje države članice EU-a s predstavništvom u Maleziji pružaju zaštitu, pod istim uvjetima kao i državljanima te države članice EU-a, bilo kojem državljaninu države članice EU-a koja nema stalno predstavništvo u Maleziji koje je stvarno u mogućnosti osigurati konzularnu zaštitu u konkretnom slučaju.

Članak 22.

Nedopuštene droge

1. Stranke surađuju kako bi osigurale uravnotežen pristup djelotvornom koordinacijom između nadležnih tijela, uključujući, prema potrebi, ona iz zdravstvenog, pravosudnog i carinskog sektora te sektora unutarnjih poslova s ciljem smanjivanja opskrbe, trgovine i potražnje za nedopuštenim drogama te ublažavanja negativnih posljedica zlouporabe droga za pojedince i društvo u cjelini, kao i postizanja djelotvornijeg sprečavanja zlouporabe prekursora za droge.

2. Stranke se dogovaraju o načinima suradnje koji su potrebni za postizanje tih ciljeva.

Njihovo se djelovanje temelji na zajednički usuglašenim načelima, uziamajući u obzir primjenjive međunarodne konvencije. Političku izjavu i Izjavu o vodećim načelima za smanjenje potražnje za drogama, koje su donesene 10. lipnja 1998. na Dvadesetom izvanrednom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o drogama (UNGASS), te Političke izjave i Akcijskog plana o međunarodnoj suradnji prema integriranoj i uravnoteženoj strategiji za borbu protiv svjetskog problema droga, koji su doneseni u ožujku 2009. na 52. zasjedanju Komisije Ujedinjenih naroda za opojne droge.

3. Stranke će razmjenjivati stručna znanja u područjima kao što su sastavljanje

zakonodavstva i politika o uspostavljanju domaćih institucija i informacijskih centara, osposobljavanje osoblja, istraživanje povezano s drogom te sprečavanje zlouporabe prekursora za droge korištenih za nezakonitu proizvodnju opojnih droga i psihotropnih tvari.

Članak 23.

Organizirani kriminal i korupcija

Stranke su suglasne surađivati u borbi protiv organiziranog kriminala, gospodarskog i financijskog kriminala te korupcije. Cilj je takve suradnje provedba primjenjivih međunarodnih instrumenata čije su stranke, kao što su Konvencija UN-a protiv

HR 19 HR

transnacionalnog organiziranog kriminala i dodatni protokoli uz tu konvenciju te Konveneija UN-a protiv korupcije.

Članak 24.

Pranje novca i financiranje terorizma

1. Stranke su suglasne o potrebi rada na sprečavanju upotrebe njihovih financijskih

sustava, što uključuje financijske institucije i određena nefinancijska poduzeća i zanimanja, za financiranje terorizma i pranje prihoda ostvarenih teškim kaznenim djelima, te suradnje s tim ciljem.

2. Stranke su suglasne da suradnja na temelju stavka 1. omogućuje razmjenu relevantnih

informacija u okviru zakonodavstva, pravila i propisa svake od stranaka i primjenjivih medimarodnih standarda za prevenciju i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, kao što su oni koje je donijela Radna skupina za financijsko djelovanje.

3. Suradnja se također širi u obliku jačanja sposobnosti usmjerenih na borbu protiv pranja

novca i financiranja terorizma, što obuhvaća razmjenu dobrih praksi, stručnog znanja i osposobljavanja, prema dogovoru stranaka.

HR 20 HR

GLAVA VI.

SURADNJA U DRUGIM SEKTORIMA

Članak 25.

Ljudska prava

1. Stranke su suglasne surađivati na promicanju i zaštiti ljudskih prava u područjima o

kojima se trebaju uzajamno dogovoriti.

2. Takva suradnja među ostalim može uključivati:

(a)

razmjene najboljih praksi u pogledu ratifikacije i provedbe međunarodnih konvencija, razvoja i provedbe akcijskih planova na domaćoj razini, uloge i funkcioniranja relevantnih nacionalnih institucija stranaka za zaštitu ljudskih prava;

(b) obrazovanje o ljudskim pravima;

(d) suradnju u relevantnim UN-ovim tijelima za zaštitu ljudskih prava.

Članak 26.

Financijske usluge

1. Stranke su suglasne jačati suradnju kako bi se u području bankarstva, osiguranja i drugih dijelova financijskog sektora, uključujući islamske financijske usluge, približila zajednička pravila i standardi te poboljšali računovodstveni, revizorski, nadzorni i regulatomi sustavi.

2. Stranke prepoznaju važnost mjera za jačanje sposobnosti kako bi se to postiglo.

Članak 27.

Dijalog o gospodarskoj politici

Stranke su suglasne surađivati u promicanju razmjene informacija o svojim gospodarskim trendovima i dijeljenju iskustva u vezi s gospodarskim politikama u kontekstu regionalne gospodarske suradnje i integracije.

Članak 28.

Dobro upravljanje u području oporezivanja

1. Stranke su suglasne jačati suradnju u području oporezivanja. Stranke prepoznaju

HR 21 HR

važnost načela dobrog upravljanja u području oporezivanja - transparentnosti, razmjene informacija i izbjegavanja štetnih poreznih praksi - te preuzimaju obvezu da ih implementiraju u skladu s međunarodnim standardima, za promicanje i razvoj gospodarskih aktivnosti.

2. Stranke su također suglasne surađivati na poboljšavanju sposobnosti u pogledu dobrog

upravljanja u području oporezivanja usmjerenom na stjecanje stručnosti i stručnog znanja prema uzajamnom dogovoru.

Članak 29.

Industrijska politika i mala i srednja poduzeća

Uzimajući u obzir svoje gospodarske politike i ciljeve, stranke su suglasne promicati suradnju u svim područjima industrijske politike koja smatraju prikladnima s ciljem poboljšanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP), među ostalim:

(a) razmjenom informacija i iskustava u vezi sa stvaranjem okvirnih uvjeta za MSP-ove kako bi se povećala njihova konkurentnost;

(b) promicanjem kontakata među gospodarskim subjektima, poticanjem zajedničkih ulaganja i uspostavljanjem zajedničkih pothvata i informacijskih mreža, naročito u okviru postojećih horizontalnih programa Unije, potičući posebno prijenos praktičnog znanja i tehnologije i između partnera;

(c) pružanjem informacija i poticanjem inovacija te razmjenom dobre prakse u pristupu financijskim sredstvima, među ostalim za mikropoduzeća i mala poduzeća;

(d) olakšavanjem i podupiranjem relevantnih aktivnosti koje su uspostavili privatni sektori stranaka;

(e) promicanjem društveno odgovornog poslovanja kao i održive potrošnje i proizvodnje, među ostalim razmjenom najboljih praksi za odgovorno poslovanje;

(f) zajedničkim istraživačkim i inovacijskim projektima u odabranim industrijskim područjima prema uzajamnom dogovoru.

Članak 30. Turizam

1. Stranke nastoje poboljšati razmjenu informacija i uspostaviti najbolju praksu kako bi se

osigurao uravnotežen i održiv razvoj turizma.

2. Stranke su suglasne razvijati suradnju u očuvanju i usklađivanju potencijala prirodnog i

kulturnog naslijeđa, ublažavanju negativnih učinaka turizma te povećavanju pozitivnog

HR 22 HR

doprinosa sektora turizma održivom razvoju lokalnih zajednica, među ostalim, razvojem ekoturizma, istovremeno poštujući integritet i interese lokalnih i autohtonih zajednica, i poboljšavanjem osposobljavanja u turizmu.

Članak 31.

Informacijsko društvo

1. Svjesne činjenice da su informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) ključni

elementi suvremenog života i od iznimne važnosti za gospodarski i društveni razvoj, stranke nastoje razmjenjivati stajališta o svojim politikama u tom području radi promicanja gospodarskog razvoja.

2. Suradnja u tom području može biti usmjerena, među ostalim, na:

(a) sudjelovanje u dijalogu o različitim aspektima informacijskog društva, posebno o elektroničkim komunikacijskim politikama i propisima, uključujući univerzalne službe, licenciranje i opća ovlaštenja, zaštitu osobnih podataka te neovisnost i učinkovitost regulatomih tijela;

(b) dijeljenje informacija o povezanosti i interoperabilnosti mreža i usluga stranaka;

(d) promicanje istraživačke suradnje između stranaka u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(e) suradnju u području digitalne televizije, uključujući razmjenu iskustava o uvođenju, regulatomim aspektima i dijeljenju najboljih praksi u upravljanju spektrom;

(f) sigurnosne aspekte IKT-a i borbu proti kiberkriminaliteta.

Članak 32.

Kibersigurnost

1. Stranke surađuju u području kibersigumosti razmjenom informacija o strategijama,

politikama i najboljim praksama u skladu s vlastitim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama u podmčju ljudskih prava.

2. Stranke promiču razmjenu informacija o kibersigumosti u podmčjima obrazovanja i

osposobljavanja, inicijativa za upoznavanje javnosti, upotrebe standarda te istraživanja i

HR 23 HR

razvoja.

Članak 33.

Audiovizualni sektor i mediji

Stranke će razmotriti načine poticanja razmjena, suradnje i dijaloga medu nadležnim institucijama u područjima audiovizualnog sektora i medija. Stranke su suglasne voditi redoviti dijalog u tim područjima.

HR 24 HR

GLAVA VII.

SURADNJA U PODRUČJU ZNANOSTI, TEHNOLOGIJE I INOVACIJA

Članak 34.

Znanost, tehnologija i inovacije

1. Stranke potiču, razvijaju i olakšavaju suradnju u području znanosti, tehnologije i inovacija u područjima od uzajamnog interesa i koristi u skladu s vlastitim zakonodavstvima, pravilima i politikama.

2. Područja suradnje mogu obuhvaćati biotehnologiju, IKT, kibersigurnost, industrijsku tehnologiju, tehnologiju materijala, nanotehnologiju, svemirsku tehnologiju, znanost o moru i obnovljive izvore energije.

3. Oblici suradnj e mogu uključivati:

(a) razmjenu informacija o politikama i programima u području znanosti, tehnologije i inovacija;

(b) promicanje strateških istraživačkih partnerstava između znanstvenih zajednica, istraživačkih centara, sveučilišta i industrije stranaka;

4. Te bi se aktivnosti suradnje trebale temeljiti na načelima recipročnosti, pravednog postupanja i uzajamne koristi te bi njima trebalo osigurati primjerenu zaštitu intelektualnog vlasništva.

5. Kada je riječ o tim aktivnostima suradnje, stranke promiču sudjelovanje vlastitih institucija visokog obrazovanja, istraživačkih centara i sektora proizvodnje.

6. Stranke su suglasne promicati upoznavanje javnosti s vlastitim programima i suradnjom u području znanosti, tehnologije i inovacija te s mogućnostima koje ti programi nude.

Članak 35.

Zelene tehnologije

1. Stranke su suglasne surađivati u sektoru zelenih tehnologija s ciljem:

(a)

(b)

HR

olakšavanja uključivanja zelenih tehnologija u sektore kao što su energetika, građevine, upravljanje vodama i otpadom i prijevoz;

promicanja jačanja sposobnosti u sektoru zelenih tehnologija što može obuhvaćati suradnju na regulatomim instrumentima i instrumentima temeljenima na tržištu, kao što su financiranje zelenih tehnologija, zelena nabava i upotreba ekoloških oznaka, prema uzajamnom dogovoru;

25 HR

(d) promicanja i upotrebe tehnologija, proizvoda i usluga koji povoljno utječu na okoliš.

2. Oblici suradnje mogu biti dijalog medu relevantnim institucijama i agencijama, razmjena informaeija, programi razmjene osoblja, studijski posjeti, seminari i radionice.

Članak 36. Energetika

1. Stranke nastoje poboljšati suradnju u energetskom sektoru s ciljem:

(a) diversifikacije opskrbe energijom, kanala i energetskih izvora radi jačanja energetske sigurnosti te razvoja novih, održivih, inovativnih i obnovljivih oblika energije, uključujući biogoriva i biomasu, energiju vjetra, solamu energiju i hidroenergiju, uz podupiranje razvoja odgovarajućih političkih okvira i pravaea za prijevoz i prijenos;

(b) promicanja energetske učinkovitosti u proizvodnji, distribueiji i krajnjem korištenju energije;

(d) poboljšavanja suradnje kako bi se pristupilo ublažavanju klimatskih promjena povezanih s energijom i pitanjima prilagodbe na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC);

(e) poboljšavanja jačanja sposobnosti i olakšavanja ulaganja u tom području.

2. U navedene svrhe stranke su suglasne potieati kontakte i, kada je to primjereno, zajednička istraživanja u korist obiju stranaka, među ostalim s pomoću relevantnih regionalnih i međunarodnih okvira. S obzirom na članak 39. i zaključke Svjetskog sastanka na vrhu o održivom razvoju (WSSD), održanog 2002. u Johannesburgu, stranke uzimaju na znanje potrebu djelovanja u pogledu veza između povoljnog pristupa energetskim uslugama i održivog razvoja. Te aktivnosti mogu se promicati u suradnji s Energetskom inicijativom Europske unije, pokrenutom na WSSD-u.

Članak 37. Promet

1. Stranke su suglasne aktivno surađivati u područjima od uzajamnog interesa. Ta suradnja

HR 26 HR

obuhvaća sve načine prijevoza i njegovu povezanost te uključuje olakšavanje kretanja robe i putnika, uz osiguravanje sigurnosti, zaštite okoliša, razvoja ljudskih resursa i povećanje prilika za trgovinu i ulaganja.

2. U sektoru zrakoplovstva cilj je suradnje stranaka promicanje, među ostalim:

(a) razvoja gospodarskih odnosa na temelju usklađenog regulatomog okvira s ciljem olakšavanja poslovanja;

(b) tehničkih i regulatomih konvergencija u pogledu sigurnosti, zaštite, upravljanja zračnim prometom, gospodarskih propisa i zaštite okoliša;

(d) projekata od uzajamnog interesa;

(e) suradnje u međunarodnim forumima.

3. U sektoru pomorskog prometa cilj je suradnje stranaka promicanje, među ostalim:

(a) dijaloga o relevantnim pitanjima, kao što su pristup međunarodnim tržištima pomorskog prometa i trgovini na komercijalnoj i nediskriminirajućoj osnovi, nacionalni tretman i klauzula o načelu najpovlaštenije nacije za plovila koja plove pod zastavom jedne od država članica EU-a ili Malezije ili kojima upravljaju njihovi državljani ili društva te pitanja povezana s uslugama prijevoza od vrata do vrata, osim kabotažnog prijevoza;

(b) razmjene stajališta i najboljih praksi, ovisno o slučaju, u pogledu postupaka u vezi sa sigurnošću i zaštitom, uključujući mjere za borbu protiv piratstva i oružane pljačke na moru, kao i postupaka, normi i propisa u vezi sa zaštitom okoliša, u skladu s relevantnim međunarodnim konvencijama;

(c) suradnje u međunarodnim forumima, osobito u područjima smanjenja emisija stakleničkih plinova, radnih uvjeta, obrazovanja, osposobljavanja i izdavanja svjedodžbi pomorcima.

4. Stranke mogu ispitati sve mogućnosti za pojačanu suradnju u područjima od uzajamnog interesa.

Članak 38.

Obrazovanje i kultura

1. Stranke su suglasne promicati suradnju u području obrazovanja i kulture kojom se

poštuje njihova raznolikost, kako bi povećale uzajamno razumijevanje i znanje o njihovim kulturama. U tu svrhu stranke će podupirati i promicati aktivnosti svojih kulturnih institucija.

HR 27 HR

2. Stranke nastoje poduzeti odgovarajuće mjere kako bi promicale kulturne razmjene,

uključujući međuljudske razmjene, i provodile zajedničke inicijative u različitim sferama kulture, uključujući suradnju u očuvanju baštine uz poštovanje kulturne raznolikosti. U tom pogledu stranke su također suglasne nastaviti podupirati aktivnosti Azijsko-europske zaklade.

3. Stranke su suglasne savjetovati se i surađivati u relevantnim međunarodnim forumima,

osobito u Organizaciji Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), kako bi nastojale postići zajedničke ciljeve i promicale kulturnu raznolikost i očuvanje kulturne baštine. Stranke će promicati i poštovati načela UNESCO-ve Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti.

4. Stranke osim toga promiču mjere i provedbu programa u visokom obrazovanju i za

mobilnost i osposobljavanje istraživača, među ostalim EU-ov program Xxxxxxxx i EU-ovu mjeru „Xxxxx Xxxxxxxxxx-Xxxxx”. Njima se podupire, među ostalim, međuinstitucijsku suradnju i razvoj veza među visokim učilištima, potiče mobilnost studenata, istraživača, akademskog osoblja i stručnjaka, promiče razmjena informacija i praktičnog znanja, pomaže jačanju sposobnosti i razvoju kvalitete u poučavanju i učenju. Te mjere mogu obuhvatiti i institucijsku suradnju kroz tijela kao što je Azijsko-europski institut.

Članak 39.

Okoliš i prirodni resursi

1. Imajući u vidu rezultate Konferencije UN-a o okolišu i razvoju, održane u Rio de

Janeiru 1992., WSSD-a i Konferencije UN-a o održivom razvoju, održane u Rio de Janeiru 2012. (Rio+20) te Program do 2030., stranke su suglasne surađivati na promicanju očuvanja i poboljšanja okoliša s ciljem postizanja održivog razvoja. Provedba primjenjivih multilateralnih sporazuma u području okoliša uzima se u obzir u svim aktivnostima koje stranke poduzimaju na temelju ovog Sporazuma.

2. Stranke prepoznaju potrebu očuvanja prirodnih resursa i biološke raznolikosti te potrebu održivog upravljanja tim resursima i raznolikošću kao temelj za razvoj sadašnjih i budućih generacija, osobito u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti i Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. Stranke preuzimaju obvezu provedbe odluka donesenih na temelju tih konvencija, među ostalim u obliku strategija i akcijskih planova.

HR 28 HR

3. Stranke nastoje i dalje jačati svoju suradnju u području zaštite okoliša, medu ostalim u

regionalnim programima, razmjeni najboljih praksi, političkim i regulatomim dijalozima, konferencijama i radionicama, konkretno u pogledu:

(a)

(b)

(c)

(d)

(e)

(f)

(g)

(h)

(i)

(j)

(k)

(1)

(m)

promicanja svijesti o okolišu i pojačanog sudjelovanja lokalnih zajednica u zaštiti okoliša i naporima održivog razvoja;

pružanju odgovora na izazove klimatskih promjena, posebno u pogledu utjecaja na ekosustave i prirodne resurse;

promicanja jačanja sposobnosti koje se odnose na sudjelovanje u primjenjivim multilateralnim sporazumima u području okoliša koji ih obvezuju i provedu tih sporazuma;

jačanja suradnje radi zaštite i očuvanja šumskih resursa te upravljanju tim resursima na održiv način, kao i borbe protiv nezakonite sječe šuma i s time povezane trgovine;

očuvanja i održive upotrebe biološke raznolikosti, uključujući ugrožene vrste, njihova staništa i genetsku raznolikost, poboljšavanja suradnje u pogledu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabimutost stranaka te ponovne uspostave oštećenih ekosustava;

suzbijanja nezakonite trgovine divljim vrstama i provedbe djelotvornih mjera protiv te trgovine;

sprečavanja nezakonitog prekograničnog kretanja opasnog i drugog otpada te tvari koje oštećuju ozonski omotač;

poboljšavanja zaštite i očuvanja obalnog i morskog okoliša te promicanja održivog iskorištavanja pomorskih resursa;

poboljšavanja kvalitete zraka, ekološki sigurnog upravljanja otpadom, vodnim resursima i kemikalijama te promicanja održive potrošnje i proizvodnje; promicanja zaštite i očuvanja tla i održivog upravljanja zemljištem; promicanja označavanja zaštićenih područja i zaštite ekosustava i prirodnih područja, djelotvornog upravljanja nacionalnim parkovima, uz dužno poštovanje lokalnih i autohtonih zajednica koje žive na tim područjima ili u njihovoj blizini;

promicanja djelotvorne suradnje u kontekstu Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravednoj raspodjeli dobrobiti koje proizlaze iz njihove upotrebe u vezi s Konvencijom o biološkoj raznolikosti;

poticanja razvoja i primjene dobrovoljnih programa osiguravanja održivosti

HR 29 HR

kao što su pravedni i etički trgovinski programi, ekološke oznake i programi certifikacije.

4. Stranke potiču uzajamni pristup svojim programima u tim područjima, u skladu s

posebnim uvjetima tih programa.

5. Stranke nastoje poboljšati suradnju kako bi pristupile ublažavanju klimatskih promjena i

pitanjima prilagodbe u okviru UNFCCC-a.

Članak 40.

Poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i ruralni razvoj

Stranke su suglasne poticati dijalog i promicati suradnju u području poljoprivrede, stočarstva, ribarstva, uključujući akvakulturu, i ruralnog razvoja. Stranke će razmjenjivati informacije o:

(a) poljoprivrednoj politici i općenito poljoprivrednim perspektivama i oznakama zemljopisnog podrijetla;

(b) mogućnostima za olakšavanje trgovine biljem, životinjama, akvatičnim životinjama i njihovim proizvodima;

(d) razvojnim politikama u ruralnim područjima, među ostalim programima za jačanje sposobnosti i najboljim praksama koji se odnose na zadruge u ruralnim područjima i promociju proizvoda iz tih područja;

(e) politikama kvalitete za bilje, životinje i akvatične proizvode;

(f) razvoju održive i ekološki prihvatljive poljoprivrede, agroindustrije i prijenosa biotehnologije;

(g) zaštiti raznolikosti biljnog svijeta, tehnologijama sjemenja, poboljšanja produktivnosti usjeva, alternativnim tehnologijama za usjeve, među ostalim poljoprivrednoj biotehnologiji;

(h) izradi baza podataka o poljoprivredi i stočarstvu;

(i)

osposobljavanju u području poljoprivrede, veterinarstva i ribarstva, uključujući akvakulturu;

podršci održivoj i odgovornoj dugoročnoj politici o pomorskom okolišu i ribarstvu, uključujući očuvanje morskih izvora uz obalu i na otvorenom moru te upravljanje tim izvorima;

(k) promicanju nastojanja da se spriječe i suzbiju nezakonite, neprijavljene i neregulirane ribolovne prakse i s njima povezana trgovina.

HR 30 HR

članak 41. Zdravlje

1. Stranke su suglasne surađivati u zdravstvenom sektoru s ciljem poboljšanja

zdravstvenih uvjeta što obuhvaća, među ostalim, preventivnu medicinu, glavne zarazne bolesti i ostale prijetnje zdravlju kao što su nezarazne bolesti, te međunarodne sporazume u području zdravstva.

2. Suradnja se uglavnom provodi putem:

(a)

razmjene informacija i suradnje u ranom sprečavanju prijetnji zdravlju kao što su ptičja i pandemijska gripa i druge glavne zarazne bolesti s pandemijskim potencijalom;

(b) razmjena, stipendija i programa osposobljavanja;

(c)

promicanja potpune i pravovremene provedbe međunarodnih sporazuma o zdravlju kao što su Međunarodni sanitarni pravilnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i WHO-ova Okvirna konvencija o nadzoru nad duhanom.

Članak 42.

Zapošljavanje i socijalna pitanja

1. Stranke su suglasne poboljšati suradnju u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, što uključuje suradnju usmjerenu na jačanje regionalne i socijalne kohezije, te u području zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, ravnopravnosti spolova i dostojanstvenog rad, s ciljem jačanja socijalne dimenzije globalizacije.

2. Stranke potvrđuju potrebu podržavanja procesa globalizacije, koji je svima koristan, te promicanja potpunog i produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada kao ključnog elementa održivog razvoja i smanjenja siromaštva, kako je potvrđeno Rezolucijom 60/1 (2005) Opće skupštine UN-a i Ministarskom deklaracijom sa susreta na visokoj razini Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a od 5. srpnja 2006., te uzimajući u obzir Deklaraciju Međunarodne organizacije rada (MOR) iz 2008. o socijalnoj pravdi za poštenu globalizaciju. Stranke uzimaju u obzir karakteristike druge stranke i različitosti svojih gospodarskih i socijalnih situacija.

3. Stranke potvrđuju svoju predanost poštovanju, promicanju i ostvarivanju načela međunarodno priznatih temeljnih radnih i socijalnih standarda, kako su izneseni konkretno u MOR-ovoj Deklaraciji o temeljnim načelima i pravima na radu iz 1998., te predanost provedbi primjenjivih MOR-ovih konvencija koje ih obvezuju. Stranke će surađivati i razmjenjivati informacije o relevantnim pitanjima u području rada i zapošljavanja prema

HR 31 HR

dogovoru stranaka.

4. Oblici suradnje mogu, medu ostalim, obuhvaćati posebne programe i projekte, u skladu s uzajamnim dogovorom, kao i dijalog, suradnju i inicijative o temama od obostranog interesa na bilateralnoj ili multilateralnoj razini, kao što su ASEM, dijalog EU-ASEAN i MOR.

Članak 43. Statistika

Stranke su suglasne promicati, dodatno uz postojeće aktivnosti statističke suradnje između

Unije i ASEAN-a te podložno zakonodavstvima, pravilima, propisima i politikama svake od stranaka, povećavanje statističke sposobnosti i usklađivanje statističkih metoda i prakse, uključujući prikupljanje i širenje statističkih podataka kako bi mogle na uzajamno prihvatljivoj osnovi koristiti statističke podatke o nacionalnim računima, izravnim stranim ulaganjima, trgovini robom i uslugama te, općenito, podatke o bilo kojem obostrano dogovorenom području obuhvaćenom ovim Sporazumom koje je prikladno za prikupljanje, obradu, analizu i distribuciju statističkih podataka.

Članak 44.

Civilno društvo

Stranke prepoznaju ulogu i potencijalni doprinos organizacija civilnog društva i akademskih institucija u podršci suradnji na temelju ovog Sporazuma te su suglasne u mjeri u kojoj je to moguće promicati dijalog s njima i njihovo konstruktivno sudjelovanje u relevantnim područjima suradnje, u skladu s vlastitim zakonodavstvima, pravilima, propisima i politikama.

Članak 45. Javna uprava

Stranke su suglasne surađivati s ciljem poboljšanja sposobnosti u području javne uprave. Suradnja u tom području može obuhvatiti razmjenu stajališta o najboljim praksama u vezi s metodama upravljanja, pružanjem usluga, jačanjem institucijske sposobnosti i pitanjima transparentnosti.

Članak 46.

Upravljanje katastrofama

1. Stranke prepoznaju potrebu za smanjenjem posljedica prirodnih katastrofa i katastrofa

HR 32 HR

uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Stranke potvrđuju svoju zajedničku predanost promicanju mjera sprečavanja, ublažavanja, pripravnosti, odgovora i oporavka kako bi povećale otpornost svojih društava i infrastruktura te, prema potrebi, surađivale na bilateralnoj i multilateralnoj političkoj razini s ciljem postizanja napretka prema ostvarenju tih ciljeva.

2. Suradnja može, među ostalim, obuhvatiti sljedeće:

(a) dijeljenje najboljih praksi u upravljanju katastrofama;

(b) jačanje sposobnosti;

(d) promicanje upoznavanja javnosti i opće obrazovanje.

3. Suradnja iz stavka 2. može uključiti dijeljenje informacija o pružanju pomoći u slučaju

katastrofa i nuždi, uzimajući u obzir rad EU-ova Centra za odgovor na krizne situacije i ASEAN-ova Koordinacijskog centra za humanitarnu pomoć kada je riječ o upravljanju katastrofama.

HR 33 HR

GLAVA VIII. SREDSTVA SURADNJE

Članak 47.

Sredstva za ostvarivanje suradnje

Kako bi se ispunili ciljevi suradnje utvrđeni u ovom Sporazumu, stranke su suglasne osigurati odgovarajuće resurse za aktivnosti suradnje u područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom, uključujući financijska sredstva, u mjeri u kojoj to njihovi resursi i propisi dopuštaju. Te aktivnosti suradnje mogu uključiti, prema potrebi, inicijative za jačanje sposobnosti i tehničku suradnju, razmjenu stručnjaka, provedbu studija i druge aktivnosti prema dogovoru stranaka.

Članak 48.

Financijska pomoć i interesi

1. Svaku EU-ovu financijsku pomoć u okviru ovog Sporazuma stranke provode u skladu s

načelima dobrog financijskog upravljanja te surađuju u zaštiti svojih financijskih interesa.

2. Stranke poduzimaju odgovarajuće mjere radi sprečavanja i borbe protiv prijevara,

korupcije i ostalih nezakonitih radnji koje utječu na njihove financijske interese, u skladu s vlastitim zakonodavstvom, pravilima i propisima. Te mjere uključuju razmjenu informacija i uzajamnu administrativnu pomoć. Europski ured za borbu protiv prijevara i nadležna malezijska tijela mogu se dogovoriti o dodatnoj suradnji u području borbe protiv prijevara.

Članak 49.

Prava intelektualnog vlasništva proizašla iz dogovora o suradnji

Prava intelektualnog vlasništva proizašla iz dogovora o suradnji na temelju ovog Sporazuma štite se i provode u skladu s odgovarajućim zakonodavstvima, pravilima i propisima svake od stranaka i s odgovarajućim međunarodnim sporazumima čije su stranke obje stranke ovog Sporazuma. Time se ne dovodi u pitanje bilo koja posebna odredba na temelju postojećih ili budućih pojedinačnih dogovora o suradnji.

HR 34 HR

GLAVA IX. INSTITUCIJSKI OKVIR

Članak 50.

Zajednički odbor

1. Stranke su suglasne u okviru ovog Sporazuma osnovati Zajednički odbor koji se sastoji od predstavnika stranaka na odgovarajućoj visokoj razini i čije će dužnosti biti:

(a) osigurati pravilno funkcioniranje i provedbu ovog Sporazuma;

(b) utvrditi prioritete u vezi s ciljevima ovog Sporazuma;

(d) riješiti, prema potrebi, sve razlike ili neslaganja proizašle iz tumačenja, provedbe ili primjene ovog Sporazuma u skladu s člankom 53.;

(e) ispitati sve informacije koje je bilo koja od stranaka dostavila u pogledu neispunjenja obveza i održati savjetovanja s drugom strankom radi pronalaženja miroljubivog i strankama uzajamno prihvatljivog rješenja u skladu s člankom 53.;

(f) nadzirati provedbu svih posebnih sporazuma iz članka 52. stavka 2.

2. Zajednički odbor obično se sastaje najmanje svake dvije godine, naizmjenično u Maleziji i Bruxellesu, na datum koji će se odrediti zajedničkim dogovorom. Moguće je na temelju dogovora stranaka sazvati i izvanredne sastanke Zajedničkog odbora. Zajedničkim odborom naizmjenično predsjeda svaka stranka. Dnevni red sastanaka Zajedničkog odbora određuju stranke zajedničkim dogovorom.

3. Zajednički odbor može osnovati specijalizirane radne skupine koje mu pomažu u ispunjavanju zadataka. Na svakom sastanku Zajedničkog odbora te radne skupine podnose mu detaljna izvješća o svojim aktivnostima.

4. Zajednički odbor donosi svoj poslovnik.

HR 35 HR

GLAVA X. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Otkrivanje informacija

1. Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se tako da se od bilo koje stranke zahtijeva da dostavi bilo kakve informacije za čije otkrivanje smatra daje protivno njezinim bitnim sigurnosnim interesima.

2. Stranke poduzimaju odgovarajuće mjere radi zaštite informacija podijeljenih na temelju

ovog Sporazuma, u skladu s javnim interesom za pristup informacijama i u skladu s vlastitim zakonodavstvom, pravilima i propisima.

Članak 52.

Ostali sporazumi

1. Ovaj Sporazum ne utječe na primjenu ili provedbu obveza koje su stranke preuzele u odnosu na treće zemlje i međunarodne organizacije.

2. Stranke mogu nadopuniti ovaj Sporazum sklapanjem posebnih sporazuma u bilo kojem području suradnje koje je u okviru područja primjene ovog Sporazuma. Takvi su posebni sporazumi sastavni dio sveobuhvatnih bilateralnih odnosa kako su uređeni ovim Sporazumom i čine dio zajedničkog institucijskog okvira.

Članak 53.

Ispunjavanje obveza

1. Svaka se razlika ili svako neslaganje između stranaka u pogledu tumačenja, provedbe ili primjene ovog Sporazuma rješava prijateljski, savjetovanjem ili pregovorima u okviru Zajedničkog odbora, bez upućivanja trećoj strani ili međunarodnom sudu.

2. Ako bilo koja od stranaka smatra da druga stranka nije ispunila bilo koju od svojih obveza iz ovog Sporazuma, ona o tome obavješćuje drugu stranku. Stranke se savjetuju s ciljem postizanja uzajanmo prihvatljivog rješenja tog pitanja. Ta se savjetovanja održavaju pod pokroviteljstvom Zajedničkog odbora. Ako Zajednički odbor ne uspije postići uzajamno prihvatljivo rješenje, stranka koja je podnijela obavijest može poduzeti odgovarajuće mjere. Za potrebe ovog stavka, „odgovarajuće mjere” znači svaka mjera koju je preporučio

HR 36 HR

Zajednički odbor ili djelomična ili potpuna suspenzija ovog Sporazuma.

3. Ako bilo koja stranka smatra da druga stranka nije ispunila bilo koju od obveza koje su

opisane kao bitni elementi u članku 1. stavku 1. i članku 7. stavku 1., ona odmah obavješćuje drugu stranku o tome i o odgovarajućim mjerama koje namjerava poduzeti. Stranka koja je podnijela obavijest obavješćuje Zajednički odbor o potrebi za održavanjem hitnog savjetovanja o tom pitanju. Ako Zajednički odbor ne uspije postići uzajamno prihvatljivo rješenje u roku od 15 dana od početka savjetovanja, a najkasnije 30 dana od datuma podnošenja obavijesti, stranka koja je podnijela obavijesti može poduzeti odgovarajuće mjere. Za potrebe ovog stavka, „odgovarajuće mjere” znači svaka mjera koju je preporučio Zajednički odbor ili djelomična ili potpuna suspenzija ovog Sporazuma ili bilo kojeg posebnog sporazuma u smislu članka 52. stavka 2.

4. Svaka poduzeta odgovarajuća mjera mora biti razmjerna neispunjenju obveza na temelju ovog Sporazuma i ne smije utjecati na nastavak ispunjavanja drugih obveza na temelju ovog Sporazuma na koje ta situacija ne utječe. Pri odabiru odgovarajućih mjera prednost se mora dati onim mjerama koje najmanje narušavaju funkcioniranje ovoga Sporazuma ili bilo kojeg posebnog sporazuma u smislu članka 52. stavka 2.

Članak 54. Olakšavanje

Radi olakšavanja suradnje u okviru ovog Sporazuma, stranke su suglasne službenicima i stručnjacima uključenima u provedbu suradnje dodijeliti potrebne olakšice za obavljanje njihovih funkcija, u skladu sa zakonodavstvima, pravilima i propisima stranaka.

Članak 55.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum s jedne strane primjenjuje na područjima na kojima se primjenjuju UEU i UFEU u skladu s uvjetima utvrđenima u tim Ugovorima i s druge strane na državnom području Malezije.

Članak 56.

Definicija stranaka

Za potrebe ovog Sporazuma pojam „stranke” znači Unija ili njezine države članice, ili Unija i

HR 37 HR

njezine države članice, u skladu s njihovim nadležnostima, sjedne strane, i Xxxxx Xxxxxxxx, s druge strane.

Članak 57.

Budući razvoj i izmjene

1. Svaka stranka može u pisanom obliku predložiti širenje područja primjene suradnje ili izmjenu bilo koje odredbe ovog Sporazuma.

2. Svakim prijedlogom za širenje područja primjene suradnje uzimaju se u obzir iskustva stečena u primjeni i provedbi ovog Sporazuma ili bilo kojeg posebnog sporazuma iz

članka 52. stavka 2.

3. Svako proširenje područja primjene suradnje ili svaka izmjena ovog Sporazuma provodi se na temelju uzajamnog pisanog dogovora s pomoću dopunskih sporazuma ili protokola ili odgovarajućih instrumenata o kojima se stranke mogu dogovoriti.

4. Takvi dopunski sporazumi, protokoli ili odgovarajući instrumenti stupaju na snagu na datum o kojem se stranke trebaju dogovoriti i čine sastavni dio ovog Sporazuma.

Članak 58.

Stupanje na snagu, privremena primjena i trajanje

1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon datuma na koji je posljednja stranka obavijestila drugu stranku o završetku pravnih postupaka potrebnih u tu svrhu.

2. Neovisno o stavku 1. i do stupanja Sporazuma na snagu. Unija i Malezija suglasne su

privremeno primjenjivati dijelove ovog Sporazuma kako ih je odredila Unija i kako je određeno u stavku 3. te u skladu sa svojim unutarnjim postupcima i primjenjivim zakonodavstvom.

3. Privremena primjena proizvodi učinke od prvog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon datuma primitka sljedećeg:

(a) obavijesti Unije o završetku postupaka potrebnih u tu svrhu, uz navođenje dijelova Sporazuma koji se trebaju privremeno primjenjivati i

(b) polaganja, od strane Malezije, isprave o ratifikaciji u skladu s njezinim postupcima i

HR 38 HR

primjenjivim zakonodavstvom.

4. Ovaj Sporazum vrijedi za razdoblje od pet godina. Automatski se produljuje za sljedeća

razdoblja od godine dana, osim ako jedna stranka obavijesti drugu stranku pisanim putem o svojoj namjeri neproduljenja ovog Sporazuma šest mjeseci prije kraja bilo kojeg kasnijeg jednogodišnjeg razdoblja.

5. Svaka stranka može otkazati ovaj Sporazum pisanom obavješću drugoj stranci. Otkaz

počinje proizvoditi učinke šest mjeseci nakon što druga stranka primi obavijest.

Članak 59. Obavijesti

Obavijesti u skladu s člankom 58. dostavljaju se Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije, odnosno Ministarstvu vanjskih poslova Malezije.

Članak 60.

Vjerodostojan tekst

Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i malajskom jeziku, s tim daje svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan. U slučaju bilo kakvog neslaganja u tumačenju ovog Sporazuma stranke upućuju predmet Zajedničkom odboru.

Sastavljeno u tisuće i.........

ZA KRALJEVINU BELGIJU,

[mjesto] dana [mjesec] godine dvije

ZA REPUBLIKU BUGARSKU, ZA ČEŠKU REPUBLIKU,

ZA KRALJEVINU DANSKU,

HR 39 HR

ZA SAVEZNU REPUBLIKU NJEMAČKU,

ZA REPUBLIKU ESTONIJU, ZA IRSKU,

ZA HELENSKU REPUBLIKU,

ZA KRALJEVINU ŠPANJOLSKU,

ZA FRANCUSKU REPUBLIKU,

ZA REPUBLIKU HRVATSKU, ZA TALIJANSKU REPUBLIKU,

ZA REPUBLIKU CIPAR, ZA REPUBLIKU LATVIJU, ZA REPUBLIKU LITVU,

ZA VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG, ZA MAĐARSKU,

ZA REPUBLIKU MALTU,

ZA KRALJEVINU NIZOZEMSKU, ZA REPUBLIKU AUSTRIJU,

ZA REPUBLIKU POLJSKU,

HR 40 HR

ZA PORTUGALSKU REPUBLIKU,

ZA RUMUNJSKU,

ZA REPUBLIKU SLOVENIJU, ZA SLOVAČKU REPUBLIKU,

ZA REPUBLIKU FINSKU,

ZA KRALJEVINU ŠVEDSKU,

ZA UJEDINJENU KRALJEVINU VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE, ZA EUROPSKU UNIJU,

ZA VLADU MALEZIJE

Document Metadata

Table of Contents

O D L U K U

Document Metadata