Common use of ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Clause in Contracts

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnosti (1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx takav xxxxxxxx predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx od xxxx početka štrajka u čiju se potporu organizira. (6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenja. (1) U slučaju spora xxxx xxxx dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg stranke u sporu xxxxxxx s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede.

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnostisolidarnosti Članak 205. (1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx takav xxxxxxxx predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx od xxxx početka štrajka u čiju se potporu organizira. (6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenja. Sporovi u xxxxxx xx obvezno mirenje Članak 206. (1) U slučaju spora xxxx xxxx dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg stranke u sporu xxxxxxx s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede. Lista miritelja Članak 207. (1) Lista miritelja koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće vodi se pri Gospodarsko-socijalnom vijeću. (2) Odluku o visini naknade troškova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. (3) Ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća, donosi pravilnik kojim se uređuje način izbora miritelja, provođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka. Rok za okončanje postupka mirenja Članak 208. (NN 98/19) Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje predviđeno ovim Zakonom xxxx xx dovršiti u roku od pet xxxx od xxxx dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili nadležnom upravnom tijelu, koji u provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima obavljaju administrativne poslove za potrebe toga postupka. Sporazum stranaka i njegovi učinci Članak 209. (1) Stranke mogu okončati postupak mirenja sporazumom. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka postignut u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. (3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka postignutim u slučaju spora zbog plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća, može se ugovoriti način i dinamika njihove isplate. Arbitražno rješavanje spora Članak 210. (1) Stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži. (2) Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća xx xxxxx pitanja arbitražnog postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. Pitanje o kojem odlučuje arbitraža Članak 211.

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnosti (1) Sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te ili zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, plaće ako nisu isplaćene do protekom roka od 30 xxxx od xxxx dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (43) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx takav xxxxxxxx predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (54) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx od xxxx početka štrajka u čiju se potporu organizira. (65) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenjaštrajka. (1) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugoga sličnoga spora xxxx xxxx dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcijeakcije te neisplate plaće odnosno naknade plaće iz članka 213. stavka 1. (kolektivni radni spor), ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegovoga mirnog rješavanja, xxxx xx provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg osoba koju stranke u sporu xxxxxxx izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odredeodredi (miritelj).

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnostisolidarnosti Članak 205. (1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća. . (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx takav xxxxxxxx predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx od xxxx početka štrajka u čiju se potporu organizira. (6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenja. Sporovi u xxxxxx xx obvezno mirenje Članak 206. (1) U slučaju spora xxxx xxxx dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg stranke u sporu xxxxxxx s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede. Lista miritelja Članak 207. (1) Lista miritelja koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće vodi se pri Gospodarsko-socijalnom vijeću. (2) Odluku o visini naknade troškova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. (3) Ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća, donosi pravilnik kojim se uređuje način izbora miritelja, provođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka. Rok za okončanje postupka mirenja Članak 208. Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje predviđeno ovim Zakonom xxxx xx dovršiti u roku od pet xxxx od xxxx dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada. Sporazum stranaka i njegovi učinci Članak 209. (1) Stranke mogu okončati postupak mirenja sporazumom. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka postignut u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. (3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka postignutim u slučaju spora zbog plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća, može se ugovoriti način i dinamika njihove isplate. Arbitražno rješavanje spora Članak 210. (1) Stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži. (2) Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća xx xxxxx pitanja arbitražnog postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. Pitanje o kojem odlučuje arbitraža Članak 211. (1) U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu stranke spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu. (2) Arbitraža može odlučiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora. Arbitražna odluka Članak 212. (1) Ako se radi o sporu o primjeni zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru. (2) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na pravičnosti. (3) Ako stranke spora u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drukčije, arbitražna odluka xxxx biti obrazložena. (4) Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba. (5) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. Isključenje s rada (lockout) Članak 213. (1) Poslodavci mogu isključiti radnike s rada samo u odgovoru na već započeti štrajk. (2) Isključenje s rada ne smije započeti prije isteka roka od xxxx xxxx od xxxx početka štrajka. (3) Broj radnika isključenih s rada ne smije biti veći od polovice broja radnika u štrajku. (4) Za radnike isključene s rada poslodavac xx xxxxx uplatiti doprinose na najnižu osnovicu utvrđenu posebnim propisom. (5) Odredbe ovoga Zakona o štrajku na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju i na pravo poslodavaca da u kolektivnom radnom sporu isključe radnike. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati Članak 214. (1) Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o proizvodno-održavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada. (2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji će ih obavljati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada, a radi omogućivanja obnavljanja rada neposredno nakon završetka štrajka (proizvodno-održavajući poslovi), odnosno u svrhu obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti pučanstva (nužni poslovi). (3) Određivanjem poslova iz stavka 1. ovoga članka ne smije se onemogućiti ili bitno ograničiti pravo na štrajk. (4) Ako sindikat i poslodavac ne postignu sporazum o određivanju poslova iz stavka 1. ovoga članka u roku od petnaest xxxx od xxxx dostave prijedloga poslodavca, poslodavac, odnosno sindikat može u roku od daljnjih petnaest xxxx tražiti da o xxx poslovima odluči arbitraža. (5) Arbitraža iz stavka 4. ovoga članka sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno određuju sindikat i poslodavac. (6) Ako se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumjeti o imenovanju predsjednika arbitražnog vijeća, a ta pitanja nisu drukčije uređena kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka, njega će imenovati predsjednik xxxx, xxxx se nadležnost određuje u skladu s odredbama ovoga Zakona o određivanju nadležnosti u prvom stupnju za zabranu štrajka ili isključenja s rada. (7) Ako jedna stranka odbija sudjelovati u arbitražnom postupku utvrđivanja poslova koji se ne smiju prekidati, xxxxxxxx xx se provesti bez njezina sudjelovanja, a odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik arbitražnog vijeća. (8) Odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga članka, arbitraža xxxx donijeti u roku od petnaest xxxx od xxxx pokretanja arbitražnog postupka. (9) Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje poslova iz stavka 1. ovoga članka do xxxx okončanja postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može se pokrenuti do xxxx okončanja štrajka. Posljedice organiziranja ili sudjelovanja u štrajku Članak 215. (1) Organiziranje ili sudjelovanje u štrajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. (2) Radnik zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika. (3) Radniku se može otkazati ugovor o xxxx xxxx ako je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata ili ako za vrijeme štrajka počini neku drugu tešku povredu obveza iz radnog odnosa. (4) Radnik ne smije ni na xxxx xxxxx biti prisiljen sudjelovati u štrajku. Razmjerno umanjenje plaće i dodataka na plaću Članak 216. Radniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i dodaci na plaću, mogu se umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku. Sudska zabrana nezakonitoga štrajka i naknada štete Članak 217. (1) Poslodavac, odnosno udruga poslodavaca može zahtijevati od nadležnog xxxx xx xxxxxxx organiziranje i poduzimanje štrajka protivno odredbama zakona. (2) Poslodavac može zahtijevati naknadu štete xxxx xx pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona. Sudska zabrana nezakonitog isključenja s rada i naknada štete Xxxxxx 218. (1) Sindikat može zahtijevati od nadležnog xxxx xx xxxxxxx organiziranje i poduzimanje isključenja s rada protivnog odredbama zakona. (2) Sindikat može zahtijevati naknadu štete koju su on ili radnici pretrpjeli zbog isključenja s rada koje nije organizirano i poduzeto u skladu s odredbama zakona. Sudska nadležnost za zabranu štrajka i isključenja s rada Članak 219. (1) Ako štrajk, odnosno isključenje s rada obuhvaća područje samo jedne županije, o zabrani štrajka, odnosno isključenja s rada u prvom stupnju odlučuje nadležni županijski sud u vijeću sastavljenom od tri suca. (2) Ako štrajk, odnosno isključenje s rada obuhvaća područje dviju ili više županija, o zabrani štrajka, odnosno isključenja s rada u prvom stupnju odlučuje Županijski sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od tri suca. (3) O žalbi protiv odluke donesene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. (4) Odluka o zahtjevu za zabranu štrajka, odnosno isključenja s xxxx xxxx se u prvom stupnju donijeti u roku od četiri xxxx od xxxx podnošenja zahtjeva. (5) Odluka o žalbi iz stavka 3. ovoga članka xxxx xx donijeti u roku od pet xxxx od xxxx dostave prvostupanjskog predmeta. Štrajk u Oružanim snagama, policiji, državnoj upravi i javnim službama Članak 220.

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnostisolidarnosti Članak 205. (1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx takav xxxxxxxx predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx od xxxx početka štrajka u čiju se potporu organizira. (6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenja. Sporovi u xxxxxx xx obvezno mirenje Članak 206. (1) U slučaju spora xxxx xxxx dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg stranke u sporu xxxxxxx s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede. Lista miritelja Članak 207. (1) Lista miritelja koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće vodi se pri Gospodarsko-socijalnom vijeću. (2) Odluku o visini naknade troškova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. (3) Ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća, donosi pravilnik kojim se uređuje način izbora miritelja, provođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka. Rok za okončanje postupka mirenja Članak 208. Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje predviđeno ovim Zakonom xxxx xx dovršiti u roku od pet xxxx od xxxx dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada. Sporazum stranaka i njegovi učinci Članak 209. (1) Stranke mogu okončati postupak mirenja sporazumom. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka postignut u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. (3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka postignutim u slučaju spora zbog plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća, može se ugovoriti način i dinamika njihove isplate. Arbitražno rješavanje spora Članak 210. (1) Stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži. (2) Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća xx xxxxx pitanja arbitražnog postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. Pitanje o kojem odlučuje arbitraža Članak 211.

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnostisolidarnosti Članak 205. (1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do xxxx dana dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx kojima je u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx kada je takav xxxxxxxx postupak predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx dana od xxxx dana početka štrajka u čiju se potporu organizira. (6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx dan i vrijeme početka štrajka xx xxxxx te način njegova provođenja. (1) U slučaju spora xxxx xxxx koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx mora se provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg stranke u sporu xxxxxxx izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede. (1) Lista miritelja koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće vodi se pri Gospodarsko- socijalnom vijeću. (2) Odluku o visini naknade troškova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. (3) Ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća, donosi pravilnik kojim se uređuje način izbora miritelja, provođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka. Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje predviđeno ovim Zakonom mora se dovršiti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili nadležnom upravnom tijelu, koji u provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima obavljaju administrativne poslove za potrebe toga postupka. (1) Stranke mogu okončati postupak mirenja sporazumom. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka postignut u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. (3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka postignutim u slučaju spora zbog plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene do dana dospijeća, može se ugovoriti način i dinamika njihove isplate. (1) Stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži. (2) Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća te druga pitanja arbitražnog postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. (1) U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu stranke spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu. (2) Arbitraža može odlučiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora. (1) Ako se radi o sporu o primjeni zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru. (2) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na pravičnosti. (3) Ako stranke spora u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drukčije, arbitražna odluka mora biti obrazložena. (4) Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba. (5) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnostisolidarnosti Članak 269. (1) Sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu sa svrhom promicanja i zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te ili zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, plaće ako nisu isplaćene do xxxx protekom roka od trideset dana od dana dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (43) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx kada je takav xxxxxxxx postupak predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (54) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx dana od xxxx dana početka štrajka u čiju se potporu organizira. (65) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx dan i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenjaštrajka. Sporovi u kojima je obvezno mirenje Članak 270. (1) U slučaju spora xxxx xxxx koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx mora se provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova njegovog mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg osoba (miritelj), koju stranke u sporu xxxxxxx izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko- socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede. Lista miritelja Članak 271. (1) Lista miritelja koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće vodi se pri Gospodarsko-socijalnom vijeću. (2) Odluku o visini naknade troškova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. (3) Gospodarsko-socijalno vijeće donosi pravilnik kojim se uređuje način izbora miritelja, provođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka. Rok za okončanje postupka mirenja Članak 272. Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje predviđeno ovim Zakonom mora se dovršiti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili koju uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada. Sporazum stranaka i njegovi učinci Članak 273. (1) Stranke mogu okončati postupak mirenja sporazumom. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka postignut u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. (3) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka postignut u slučaju spora zbog plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene protekom roka od trideset dana od dana dospijeća, ima pravnu snagu i učinke nagodbe. Arbitražno rješavanje spora Članak 274. (1) Stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno odredepovjeriti arbitraži. (2) Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća te druga pitanja arbitražnoga postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. Pitanje o kojem odlučuje arbitraža Članak 275. (1) U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu, stranke spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu. (2) Arbitraža može odlučiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora. Arbitražna odluka Članak 276.

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnostisolidarnosti Članak 205. (1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx takav xxxxxxxx predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx od xxxx početka štrajka u čiju se potporu organizira. (6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenja. Sporovi u xxxxxx xx obvezno mirenje Članak 206. (1) U slučaju spora xxxx xxxx dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg stranke u sporu xxxxxxx s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede. Lista miritelja Članak 207. (1) Lista miritelja koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće vodi se pri Gospodarsko- socijalnom vijeću. (2) Odluku o visini naknade troškova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. (3) Ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća, donosi pravilnik kojim se uređuje način izbora miritelja, provođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka. Rok za okončanje postupka mirenja Članak 208. (NN 98/19) Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje predviđeno ovim Zakonom xxxx xx dovršiti u roku od pet xxxx od xxxx dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili nadležnom upravnom tijelu, koji u provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima obavljaju administrativne poslove za potrebe toga postupka. Sporazum stranaka i njegovi učinci Članak 209. (1) Stranke mogu okončati postupak mirenja sporazumom. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka postignut u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. (3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka postignutim u slučaju spora zbog plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća, može se ugovoriti način i dinamika njihove isplate. Arbitražno rješavanje spora Članak 210. (1) Stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži. (2) Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća xx xxxxx pitanja arbitražnog postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. Pitanje o kojem odlučuje arbitraža Članak 211.

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnosti (1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx takav xxxxxxxx predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx od xxxx početka štrajka u čiju se potporu organizira. (6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenja. (1) U slučaju spora xxxx xxxx dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova njegovog mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg miritelj, koju stranke u sporu xxxxxxx s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede.

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnostisolidarnosti Članak 205. (1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx takav xxxxxxxx predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx od xxxx početka štrajka u čiju se potporu organizira. (6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenja. (1) U slučaju spora xxxx xxxx dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg stranke u sporu xxxxxxx s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede. (1) Lista miritelja koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće vodi se pri Gospodarsko- socijalnom vijeću. (2) Odluku o visini naknade troškova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. (3) Ministar, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća, donosi pravilnik kojim se uređuje način izbora miritelja, provođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka. Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje predviđeno ovim Zakonom xxxx xx dovršiti u roku od pet xxxx od xxxx dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada. (1) Stranke mogu okončati postupak mirenja sporazumom. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka postignut u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. (3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka postignutim u slučaju spora zbog plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća, može se ugovoriti način i dinamika njihove isplate.

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnostisolidarnosti Članak 205. (1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx takav xxxxxxxx predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx od xxxx početka štrajka u čiju se potporu organizira. (6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenja. Sporovi u xxxxxx xx obvezno mirenje Članak 206. (1) U slučaju spora xxxx xxxx dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg stranke u sporu xxxxxxx s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede.

ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA. Štrajk i štrajk solidarnosti (1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do xxxx dospijeća. (2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati xxxxxx xx u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. (3) Štrajk xx xxxx najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. (4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja xxxx xx takav xxxxxxxx predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva xxxx od xxxx početka štrajka u čiju se potporu organizira. (6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka xx xxxxx njegova provođenja. Članak 206. (1) U slučaju spora xxxx xxxx dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, xxxx xx provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegova njegovog mirnog rješavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi miritelj kojeg miritelj, koju stranke u sporu xxxxxxx s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede.