ZAKON O RADU

PRIJEDLOG

ZAKON O XXXX

X. OSNOVNE ODREDBE Predmet

Član 1

Prava i obaveze zaposlenih iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada, način i postupak njihovog ostvarivanja uređuju se ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Primjena zakona Član 2

(1) Ovaj zakon primjenjuje se na zaposlene xxxx xxxx na teritoriji Crne Xxxx kod domaćeg ili stranog pravnog ili fizičkog lica, kao i na zaposlene koji su upućeni na rad u inostranstvo xx xxxxxx poslodavca sa sjedištem u Crnoj Gori, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Ovaj zakon primjenjuje se i na zaposlene u državnim organima, organima državne uprave, jedinicama lokalne samouprave i javnim službama, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(3) Ovaj zakon primjenjuje se i na zaposlene xxxxxxx xxxx xxxx kod poslodavca na teritoriji Crne Xxxx, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(4) Ovaj zakon primjenjuje se i na fizička xxxx xxxx se bave privrednom djelatnošću radi sticanja dobiti, a tu djelatnost ne obavljaju za račun drugoga.

(5) Odredbe ovog zakona koje se odnose na zabranu diskriminacije primjenjuju se na zaposlene iz st. 1 do 4 ovog člana i posebnim zakonom ne mogu biti drugačije određene.

Upotreba rodno osjetljivog jezika Član 3

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu obuhvataju iste izraze u ženskom rodu.

Definicija radnog odnosa Član 4

Radni odnos je odnos između zaposlenog i poslodavca koji se zasniva ugovorom o radu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Značenje izraza Član 5

(1) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1) zaposleni je fizičko lice koje ima zasnovan radni odnos kod poslodavca;

2) mobilni zaposleni je zaposleni koji xx xxx član osoblja, koje u okviru rada putuje ili leti, zaposlen u okviru privrednog društva koje pruža usluge prevoza putnika ili robe, drumskim ili vazdušnim saobraćajem ili unutrašnjim plovnim putevima, u skladu sa zakonom;

3) poslodavac je domaće ili xxxxxx, odnosno dio stranog pravnog lica ili fizičko lice kod kojeg zaposleni ima zasnovan radni odnos, odnosno kod kojeg je neko fizičko lice radno angažovano po nekom od osnova koji su predviđeni ovim zakonom;

4) ovlašćeni sindikalni predstavnik je zaposleni koji je upisan u registar sindikalnih organizacija kao ovlašćeno lice za zastupanje i predstavljanje;

5) kolektivni ugovor podrazumijeva: opšti kolektivni ugovor, granski kolektivni ugovor i kolektivni ugovor kod poslodavca;

6) radnim mjestom se smatra skup poslova i zadataka predviđenih aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji;

7) rad na objektu na moru je rad koji se uglavnom obavlja ili na samim objektima na moru ili s njih (uključujući naftne platforme), direktno ili indirektno povezan sa traženjem, vađenjem i iskorišćavanjem rudnih bogatstava, uključujući ugljovodonike i ronjenje povezano s takvim djelatnostima, bilo da se obavlja s objekta na moru ili iz plovnog objekta, u skladu sa zakonom;

8) radno iskustvo podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji;

9) akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je akt kojim se kod poslodavca utvrđuje unutrašnja organizacija; radna mjesta; opis poslova radnog mjesta; broj izvršilaca; posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa (kompetencije, znanje, vještine i radno iskustvo, kvalifikacija nivoa obrazovanja, odnosno stručna kvalifikacija u rasponu od najviše dva nivoa obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije);

10) trudna zaposlena je zaposlena koja o svojoj trudnoći obavještava poslodavca u pisanoj formi;

11) zaposlena xxxx xx nedavno xxxxxx xx zaposlena xxxxx djeteta, dok dijete ne napuni godinu xxxx života, o čemu obavještava poslodavca u pisanoj formi;

12) zaposlena koja doji je zaposlena xxxxx djeteta, dok dijete ne napuni godinu xxxx života, o čemu obavještava poslodavca u pisanoj formi.

Međusobni odnos zakona, kolektivnog ugovora i ugovora o radu Član 6

(1) Kolektivni ugovor i ugovor o radu ne mogu da sadrže odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvrđuju nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni ovim zakonom.

(2) Kolektivnim ugovorom i ugovorom o xxxx xxxx se utvrditi veći obim prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova utvrđenih ovim zakonom.

(3) Ako pojedine odredbe kolektivnog ugovora utvrđuju manji obim prava, odnosno nepovoljnije uslove rada od prava ili uslova utvrđenih zakonom, primjenjuju se odredbe zakona.

(4) Ako pojedine odredbe ugovora o radu utvrđuju manji obim prava ili nepovoljnije uslove rada od prava, odnosno uslova utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovorom, ništave su.

(5) Ako kolektivni ugovor kod poslodavca nije zaključen, neposredno se primjenjuje granski kolektivni ugovor za odgovarajuću djelatnost, a ako nema xxxxxxxx kolektivnog ugovora primjenjuje se opšti kolektivni ugovor.

Zabrana diskriminacije Član 7

Zabranjena je neposredna i posredna diskriminacija xxxx xxxx traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na rasu, boju kože, nacionalnu pripadnost, društveno ili etničko porijeklo, vezu sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom, jezik, vjeru ili uvjerenje, političko ili drugo mišljenje, pol, promjenu pola, rodni identitet, seksualnu orijentaciju, zdravstveno stanje, invaliditet, starosnu dob, imovno stanje, bračno ili porodično stanje, trudnoću, pripadnost grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji, sindikalnoj ili drugoj organizaciji, ili neko drugo lično svojstvo.

Neposredna i posredna diskriminacija Član 8

(1) Neposredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, jeste svako postupanje uzrokovano aktom, radnjom ili nečinjenjem, kojim se dovodi, kojim xx xxxx dovedeno odnosno može biti dovedeno u nepovoljniji položaj lice koje traži zaposlenje, kao i zaposleni, u odnosu na drugo lice xxxx xxxxx zaposlenje ili zaposleni po nekom od osnova iz člana 7 ovog zakona.

(2) Posredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji xxxx xx prividno neutralna odredba, kriterijum ili praksa dovela, dovodi ili bi mogla dovesti lice koje traži zaposlenje ili zaposlenog u nepovoljniji položaj u odnosu na drugo lice koje traži zaposlenje ili zaposlenog, po nekom od osnova iz člana 7 ovog zakona, osim ako je ta odredba, kriterijum ili praksa objektivno i razumno opravdana zakonitim ciljem, uz upotrebu sredstava koja su primjerena i neophodna za postizanje cilja, odnosno u prihvatljivo srazmjernom odnosu sa ciljem koji xx xxxx postići.

Diskriminacija po više osnova Član 9

(1) Diskriminacija iz čl. 7 i 8 ovog zakona zabranjena je u odnosu na:

1) uslove zapošljavanja i izbor kandidata za obavljanje određenog posla;

2) uslove rada i prava iz radnog odnosa;

3) obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje;

4) napredovanje na poslu;

5) otkaz ugovora o radu.

(2) Odredbe ugovora o xxxx xxxxxx se utvrđuje diskriminacija po nekom od osnova iz čl. 7 i 8 ovog zakona su ništave.

Uznemiravanje i seksualno uznemiravanje Član 10

(1) Zabranjeno je uznemiravanje i seksualno uznemiravanje na radu i u vezi xx xxxxx, xxx i u odnosu na osposobljavanje, obrazovanje i usavršavanje, napredovanje na poslu, uslove zapošljavanja, prestanak radnog odnosa ili druga pitanja koja proizilaze iz radnog odnosa.

(2) Uznemiravanje, u smislu ovog zakona, jeste svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz čl. 7 i 8 ovog zakona, kao i uznemiravanje putem audio i video nadzora, mobilnih uređaja, društvenih mreža i interneta, koje ima za cilj ili xxxx xx posljedica povreda ličnog dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i zaposlenog, a koje izaziva odnosno ima

namjeru da izazove xxxxx, osjećaj poniženosti ili uvrijeđenosti, ili stvara odnosno ima namjeru da stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(3) Seksualno uznemiravanje, u smislu ovog zakona, jeste svako neželjeno verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje seksualne prirode, koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i zaposlenog lica a naročito kada takvo ponašanje izaziva xxxxx ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće, zastrašujuće, degradirajuće ili uvredljivo okruženje.

(4) Zaposleni ne može trpjeti štetne posljedice u slučaju prijavljivanja, odnosno svjedočenja zbog uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja na radu i u vezi xx xxxxx u smislu st. 2 i 3 ovog člana.

Zabrana diskriminacije u odnosu na profesionalne sisteme socijalnog osiguranja Član 11

Zabranjuje se diskriminacija po osnovu pola u odnosu na profesionalne sisteme socijalnog osiguranja xxxx xx svrha da se obezbijede davanja zaposlenima određenog privrednog društva ili xxxxx privrednih društava, grane djelatnosti, zanimanja ili xxxxx zanimanja, bilo da se radi o zaposlenima ili zaposleni koji samostalno obavljaju djelatnost, kojima se dopunjavaju ili zamjenjuju davanja na osnovu obaveznih sistema socijalnog osiguranja, bez obzira da xx xx članstvo u xxx sistemima obavezno ili dobrovoljno.

Zabrana diskriminacije u odnosu na stručno osposobljavanje i usavršavanje Član 12

Zabranjuje se diskriminacija u smislu čl. 7 i 8 ovog zakona u odnosu na pristup svim vrstama i nivoima profesionalne orijentacije, stručnog osposobljavanja i stručnog usavršavanja i prekvalifikacije, uključujući praktično radno iskustvo.

Zabrana diskriminacije u odnosu na članstvo u organizacijama zaposlenih i poslodavaca Član 13

Zabranjuje se diskriminacija u smislu čl. 7 i 8 ovog zakona u odnosu na članstvo i učestvovanje u organizacijama zaposlenih ili poslodavaca odnosno bilo kakvoj organizaciji koja okuplja pripadnike određene struke, uključujući povlastice koje pružaju te organizacije.

Zlostavljanje na radnom mjestu (mobing)

Član 14

(1) Zabranjen je svaki oblik zlostavljanja na radnom mjestu (mobing), odnosno svako ponašanje prema zaposlenom ili grupi zaposlenih kod poslodavca koje se ponavlja, a ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, položaja zaposlenog koje izaziva xxxxx ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu otkaže ugovor o radu.

(2) Zabrana zlostavljanja na radnom mjestu (mobing), mjere za sprječavanje zlostavljanja, postupak zaštite lica izloženih zlostavljanju, xxx x xxxxx pitanja od značaja za sprječavanje i zaštitu od zlostavljanja na radu i u vezi xx xxxxx xxxxx xx uređuje posebnim zakonom.

Posebne mjere Član 15

(1) Ne smatra se diskriminacijom pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva u odnosu na određeni posao xxxx xx priroda posla takva ili se posao obavlja u takvim uslovima da karakteristike povezane sa nekim od osnova iz čl. 7 i 8 ovog zakona predstavljaju stvarni i odlučujući uslov obavljanja posla i da je svrha koja se time želi postići opravdana.

(2) Odredbe zakona, kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zaštitu i pomoć određenim kategorijama zaposlenih, a posebno one o zaštiti prava lica sa invaliditetom, žena za vrijeme trudnoće i porodiljskog, roditeljskog i odsustva xx xxxx radi njege djeteta, odnosno posebne njege djeteta, kao i odredbe koje se odnose na posebna prava roditelja, usvojitelja, staratelja i hranitelja, ne smatraju se diskriminacijom.

Zaštita pred nadležnim organima Član 16

(1) U slučajevima zabranjenih ponašanja, u smislu čl. od 7 do 15 ovog zakona, zaposleni xx xxxxx da pokrene postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred Centrom za alternativno rješavanje sporova, prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom u skladu sa zakonom.

(2) Lice koje traži zaposlenje ima pravo da u slučaju zabranjenih ponašanja u smislu čl. 7 do 15 ovog zakona, pokrene postupak pred nadležnim sudom u skladu sa zakonom.

(3) Zaposlenom kojem je prestao radni odnos, ima pravo da pokrene postupak iz stava 1 ovog člana.

Prava zaposlenih Član 17

(1) Zaposleni ima pravo na ograničeno radno vrijeme, odmore, odsustva, mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaštitu i zdravlje na radu, stručno osposobljavanje i odgovarajuću zaradu, naknadu zarade i druga primanja u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(2) Zaposleni ima pravo na sindikalno organizovanje, kolektivno pregovaranje i učešće u rješavanju radnih sporova, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(3) Zaposlena žena ima pravo na posebnu zaštitu za vrijeme trudnoće i porođaja u skladu sa zakonom.

(4) Zaposleni ima pravo da poslodavcu daje predloge, primjedbe i obavještenja o pitanjima iz zaštite i zdravlja na radu.

(5) Zaposleni za vrijeme korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva ima pravo na posebnu zaštitu.

(6) Zaposleni ima pravo na posebnu zaštitu radi njege djeteta u skladu sa ovim zakonom.

(7) Zaposleni mlađi od 18 xxxxxx xxxxxx i zaposleno lice sa invaliditetom imaju pravo na posebnu zaštitu, u skladu sa zakonom.

Obaveze zaposlenih Član 18

Zaposleni xx xxxxx da:

1) savjesno i odgovorno obavlja poslove radnog mjesta;

2) poštuje organizaciju rada i poslovanje kod poslodavca, kao i uslove i pravila poslodavca u vezi sa ispunjavanjem ugovorenih i drugih obaveza iz radnog odnosa;

3) vodi računa i savjesno se odnosi prema sredstvima rada i materijalnim sredstvima poslodavca;

4) obavijesti poslodavca o situacijama koje po mišljenju zaposlenog mogu da predstavljaju opasnost po život i zdravlje i xx xxxxxx zaposleni ne može da se suoči na odgovarajući način, ili o svakoj situaciji za koju zaposleni ima objektivnih razloga da smatra da predstavlja neposrednu i ozbiljnu opasnost za njegov život ili zdravlje;

5) u roku od tri xxxx od xxxx promjene adrese stanovanja o tome obavijesti poslodavca;

6) poštuje propise o zaštiti i zdravlju na radu i pažljivo obavlja posao na način da štiti svoj život i zdravlje kao i život i zdravlje drugih lica, u skladu sa posebnim zakonom;

7) postupa u skladu sa drugim obavezama utvrđenim zakonom, kolektivnim ugovorom, aktom poslodavca i ugovorom o radu.

Obaveze poslodavca Član 19

Poslodavac xx xxxxx da:

1) ima akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ako ima više od deset zaposlenih;

2) zaposlenom obezbijedi obavljanje poslova radnog mjesta, u skladu sa ugovorom o radu i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta;

3) u poslovnim prostorijama, odnosno mjestu izvođenja radova ima odobrenje za vršenje djelatnosti odnosno prijavu rada izdatu od nadležnog organa i primjerak ugovora o radu zaposlenog, odnosno drugog ugovora o radnom angažovanju, kao i prijavu na obavezno socijalno osiguranje;

4) zaposlenom za obavljeni rad isplati zaradu, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu;

5) obezbijedi mjere zaštite i zdravlja na radu sprječavanjem, uklanjanjem i kontrolom rizika na radu;

6) zaposlenog obavještava o uslovima rada, organizaciji rada, pravilima poslodavca u vezi sa ispunjavanjem ugovorenih obaveza na radu i pravima, obavezama i odgovornostima koje proizilaze iz propisa o zaštiti i zdravlju na radu;

7) vodi evidenciju o zaposlenim koji su kod njega u radnom odnosu, koja sadrži podatke o zaposlenima, prisutnosti na radu, svim vidovima organizacije radnog vremena i godišnjim odmorima zaposlenih u skladu sa posebnim zakonom;

8) vodi evidenciju o zaposlenima koji su angažovani preko agencije za privremeno ustupanje zaposlenih;

9) u slučajevima utvrđenim zakonom traži mišljenje sindikata, odnosno predstavnika zaposlenih;

10) poštuje ličnost, štiti privatnost zaposlenog i obezbjeđuje zaštitu njegovih ličnih podataka;

11) postupa u skladu sa drugim obavezama utvrđenim zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

1. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa Opšti i posebni uslovi

Član 20

(1) Ugovor o xxxx xxxx da zaključi lice koje ispunjava opšte uslove predviđene ovim zakonom i posebne uslove predviđene zakonom, drugim propisima i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

(2) Opšti uslovi, u smislu stava 1 ovog člana, su: da je lice navršilo najmanje 15 xxxxxx xxxxxx i da ima opštu zdravstvenu sposobnost.

(3) Izuzetno xx xxxxx 2 ovog člana lice koje ima 15 xxxxxx xxxxxx, a koje se nalazi na obaveznom osnovnom školovanju, u skladu sa posebnim zakonom, ne može da se zaposli.

(4) Lice sa invaliditetom, može da zaključi ugovor o radu pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Smetnje za zasnivanje radnog odnosa Član 21

(1) Ugovor o radu se ne može zaključiti sa licem koje ima zaključen ugovor o radu sa punim, odnosno skraćenim radnim vremenom.

(2) Sa licem kojem je pravnosnažnom sudskom odlukom zabranjen rad na određenim poslovima ne može da se zaključiugovor o radu na radnom mjestu koje podrazumijeva obavljanje tih poslova.

(3) Ugovor o radu za obavljanje poslova koji podrazumijevaju rad sa djecom ne može da se zaključi sa licem koje je osuđivano za djela seksualnog iskorišćavanja i seksualne zloupotrebe djece.

(4) Ugovor o radu za obavljanje poslova u domaćinstvu ne može da se zaključi sa članovima uže porodice.

(5) Članom uže porodice u smislu stava 4 ovog člana smatraju se: supružnik, djeca (bračna, vanbračna, usvojena i pastorčad), roditelji, usvojioci, staratelji i hranitelji.

(6) Zaposleni xxxx xx isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, xxxx je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, državnom organu i organu državne uprave i organu i službi jedinice lokalne samouprave, u periodu od pet xxxxxx xx xxxx isplate otpremnine.

(7) Zaposleni xxxx xx isplaćena otpremnina po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, xxxx je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, osim zaposlenog koji je lice sa invaliditetom, ne može da zasnuje radni odnos u javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, državnom organu i organu državne uprave i organu i službi jedinice lokalne samouprave u periodu od xxxxxx xxxx od xxxx isplate otpremnine.

(8) Poslodavac iz st. 6 i 7 ovog člana xxxxx xx da Zavodu za zapošljavanje Crne Xxxx (u daljem tekstu: Zavod za zapošljavanje) i organu uprave nadležnom za upravljanje kadrovima dostavi podatke o zaposlenima xxxxxx xx isplaćena otpremnina.

(9) Ograničenje iz st. 6 i 7 ovog člana ne odnosi se na zaposlenog xxxx xxxxx cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Xxxxxx za lice mlađe od 18 xxxxxx xxxxxx Član 22

(1) Ugovor o xxxx xxxx da se zaključi sa licem mlađim od 18 xxxxxx xxxxxx, uz neophodnu pisanu saglasnost roditelja, usvojioca, hranitelja ili staratelja, ako takav rad ne ugrožava njegovo zdravlje, razvoj, moral i obrazovanje, odnosno ako takav rad nije zabranjen zakonom.

(2) Lice mlađe od 18 xxxxxx xxxxxx može da zaključi ugovor o xxxx xxxx na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa kojim se utvrđuje njegova sposobnost za obavljanje poslova za koje zaključuje ugovor o radu i da takvi poslovi nijesu štetni za njegovo zdravlje.

Interno obavještavanje Član 23

(1) Poslodavac koji je zaposlio lice na određeno vrijeme, a ima slobodno radno mjesto na neodređeno vrijeme, blagovremeno obavještava o tome zaposlene na oglasnom mjestu u sjedištu poslodavca, odnosno u njegovoj organizacionoj jedinici, ako se za to ukaže mogućnost.

(2) Poslodavac koji je zaposlio lice sa nepunim radnim vremenom, a ima slobodno radno mjesto sa punim radnim vremenom, blagovremeno obavještava o tome zaposlene na oglasnom mjestu u sjedištu poslodavca, odnosno u njegovoj organizacionoj jedinici, ako se za to ukaže mogućnost.

(3) Poslodavac će razmotriti svaki zahtjev zaposlenog, koji je podnijet u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana, ako se za to ukaže mogućnost.

Prijavljivanje i javno oglašavanje Član 24

(1) Poslodavac xx xxxxx da slobodno radno mjesto prijavi Zavodu za zapošljavanje, na način i po postupku utvrđenim posebnim zakonom.

(2) Zavod za zapošljavanje xx xxxxx, na zahtjev poslodavca, da slobodno radno mjesto javno oglasi, u skladu sa posebnim zakonom.

(3) Izuzetno xx xxxxx 2 ovog člana, Zavod za zapošljavanje xx xxxxx da javno oglasi slobodno radno mjesto u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, xxxx je osnivač ili većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave, u skladu sa posebnim zakonom.

(4) Pod slobodnim radnim mjestom, u smislu stava 1 ovog člana i člana 23 ovog zakona, ne smatraju se slučajevi:

1) kada postoji potreba da se poslije isteka prethodnog ugovora o radu zaključi novi ugovor o radu sa istim zaposlenim;

2) kada postoji potreba da se zaposleni rasporedi na drugo radno mjesto kod istog poslodavca;

3) preuzimanja zaposlenog na osnovu sporazuma poslodavaca, uz njegovu saglasnost;

4) preuzimanja zaposlenih u slučaju promjene poslodavca iz člana 108 ovog zakona.

(5) Obaveza iz stava 3 ovog člana ne odnosi se na fizička lica u sportu, u skladu sa posebnim zakonom.

(6) U slučaju iz st. 2 i 3 ovog člana javni oglas ne može da traje kraće od tri xxxx.

Obaveza dostavljanja dokaza Član 25

(1) Lice koje namjerava da zaključi ugovor o radu dužno je da poslodavcu dostavi dokaze o ispunjenosti uslova za rad na poslovima za koje zasniva radni odnos utvrđenih aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

(2) Poslodavac ne može od lica da zahtijevapodatke o porodičnom, odnosno bračnom statusu i planiranju porodice, kao ni dostavljanje isprava i drugih dokaza koji nijesu od neposrednog značaja za obavljanje poslova za koje zasniva radni odnos, odnosno zaključuje ugovor o radu, niti davanje izjave o otkazu ugovora o radu xx xxxxxx tog lica.

Obavještavanje Član 26

Poslodavac u roku do 45 xxxx od xxxx isteka roka za podnošenje prijave obavještava učesnike oglasa o izboru kandidata.

Poništenje oglasa Član 27

Poslodavac može da xxxxxx odluku o poništenju oglasa za slobodno radno mjesto u periodu od 45 xxxx od xxxx njegovog objavljivanja, zbog izmjene propisa, akta o unutrašnjoj organizacijii sistematizaciji ili drugih opravdanih okolnosti nastalih nakon objavljivanja oglasa.

Prethodno provjeravanje radnih sposobnosti Član 28

Prethodna provjera radnih sposobnosti, kao poseban uslov za rad, može da se sprovede ako je predviđena oglasom o slobodnom radnom mjestu.

2. Zaključivanje ugovora o radu Zasnivanje radnog odnosa

Član 29

(1) Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu i stupanjem na rad.

(2) Ugovor o radu zaključuju zaposleni i poslodavac.

(3) Ugovor o radu smatra se zaključenim kad ga potpišu zaposleni i poslodavac ili lice koje on ovlasti.

(4) Poslodavac xx xxxxx na xxx stupanja na rad da zaposlenom uruči jedan primjerak ugovora o radu.

Zaključivanje ugovora o radu prije stupanja na rad Član 30

(1) Ugovor o radu zaključuje se prije stupanja na rad, u pisanomo bliku.

(2) Ako poslodavac sa zaposlenim ne zaključi ugovor o radu u skladu sa stavom 1 ovog člana, smatra se da je zaposleni zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme danom stupanja na rad.

(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana poslodavac xx xxxxx da, u roku od pet xxxx od xxxx stupanja na rad, zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

(4) U slučaju da zaposleni iz stava 2 ovog člana ne ispunjava uslove za rad na radnom mjestu, predviđene aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, poslodavac xx xxxxx da mu obezbijedi jedno od prava iz člana 167 stav 2 xxxxx 6 i člana 169 ovog zakona.

(5) U slučaju da postoje smetnje za zasnivanje radnog odnosa iz člana 21 ovog zakona, poslodavac nije xxxxx da isplati otpremninu iz člana 169 ovog zakona.

Sadržina ugovora o radu Član 31

(1) Ugovor o radu sadrži:

1) naziv i sjedište poslodavca;

2) ime i prezime zaposlenog, mjesto prebivališta, odnosno boravištva zaposlenog;

3) jedinstveni matični broj zaposlenog, odnosno lični identifikacioni broj u slučaju da je zaposleni stranac;

4) kvalifikaciju nivoa obrazovanja, odnosno stručnu kvalifikaciju potrebnu za to radno mjesto;

5) naziv radnog mjesta i opis poslova koji zaposleni treba da obavlja;

6) mjesto rada;

7) vrijeme na koje se zaključuje ugovor o radu (na neodređeno ili određeno vrijeme);

8) trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme i osnov za zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme;

9) xxx stupanja na rad;

10) radno vrijeme (puno, nepuno ili skraćeno);

11) dužina plaćenog odsustva i godišnjeg odmora na koji zaposleni ima pravo ili, ako se to ne može navesti, način utvrđivanja plaćenog odsustva i godišnjeg odmora;

12) dužina otkaznog roka u slučaju otkaza ugovora o radu;

13) nazive kolektivnih ugovora koji se primjenjuju kod poslodavca;

14) visinu koeficijenta, iznos osnovne zarade, osnove za uvećanje zarade, vrijeme isplate zarade i druga primanja zaposlenog;

15) prava, obaveze i odgovornosti zaposlenog i poslodavca koje se odnose na zaštitu i zdravlje na radu.

(2) Ugovorom o radu mogu da se ugovore i druga prava i obaveze, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Stupanje na rad Član 32

(1) Zaposleni ostvaruje prava i obaveze iz radnog odnosa danom stupanja na rad.

(2) Ako lice ne stupi na rad danom utvrđenim ugovorom o radu, smatra se da nije zasnovao radni odnos, osim ako je spriječen da stupi na rad iz opravdanih razloga u skladu sa ovim zakonom ili ako se poslodavac i zaposleni drugačije dogovore.

(3) Poslodavac će omogućiti stupanje na rad licu sa xxxxx xx zaključio ugovor o radu, a koje nije stupilo na rad na xxx predviđen ugovorom o radu zbog:

- smrti člana uže porodice;

- bolničkog liječenja;

- odaziva na poziv državnog organa;

- prekida saobraćaja izazvanog elementarnom nepogodom (zemljotres, poplava i sl.).

(4) Članom uže porodice u smislu stava 3 alineja 1 ovog člana smatraju se: supružnik, djeca (bračna, vanbračna, usvojena i pastorčad), braća, sestre, roditelji, usvojioci, staratelji i hranitelji.

(5) Lice će stupiti na rad kad prestanu razlozi iz stava 3 ovog člana, a u slučaju smrti člana uže porodice u roku xx xxxxx radnih xxxx.

(6) Lice iz stava 3 ovog člana dužno je da u roku od 24 časa od xxxx koji je bio predviđen ugovorom o radu da obavijesti poslodavca o razlozima nestupanja na rad na xxx predviđen ugovorom o radu.

Prijavljivanje na socijalno osiguranje Član 33

(1) Poslodavac xx xxxxx da prijavi zaposlenog na obavezno socijalno osiguranje (zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti) u skladu sa zakonom, sa danom stupanja na rad, i da prijavu preda nadležnom organu u roku od xxxx xxxx od xxxx stupanja na rad.

(2) Kopiju prijave iz stava 1 ovog člana poslodavac xx xxxxx da zaposlenom uruči najkasnije u roku od pet xxxx od xxxx izdavanja xx xxxxxx nadležnog organa.

(3) Poslodavac xx xxxxx da odjavi zaposlenog sa socijalnog osiguranja u skladu sa posebnim propisom.

3. Vrste ugovora o radu

Probni rad Član 34

(1) Ugovorom o xxxx xxxx da se predvidi probni rad za obavljanje poslova radnog mjesta.

(2) Probni rad ne može biti duži od šest mjeseci, osim za člana posade trgovačke mornarice duge plovidbe, xxxx xxxx trajati i duže, odnosno do povratka xxxxx u matičnu luku.

(3) Dužina trajanja probnog xxxx x xxxxx sprovođenja probnog rada utvrđuje se kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili ugovorom o radu.

Prava zaposlenog za vrijeme probnog rada Član 35

(1) Zaposleni za vrijeme probnog xxxx xxx sva prava i obaveze iz radnog odnosa, u skladu sa poslovima radnog mjesta koje obavlja.

(2) Poslodavac vrši ocjenu radnih i stručnih sposobnosti zaposlenog na probnom radu.

(3) Smatra se da je zaposleni zadovoljio na probnom radu ako poslodavac istekom vremena predviđenog za probni rad nije xxxxx pojedinačni akt kojim se konstatuje da zaposleni nije zadovoljio na probnom radu.

(4) Zaposlenom, koji za vrijeme probnog rada ne zadovolji na poslovima radnog mjesta, prestaje radni odnos danom isteka roka probnog rada.

(5) Izuzetno xx xxxxx 4 ovog člana, za vrijeme trajanja probnog rada svaka ugovorna strana može da otkaže ugovor o radu i prije isteka roka probnog rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(6) U slučaju iz stava 5 ovog člana, otkazni rok je najmanje pet xxxx.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Član 36

(1) Ugovor o radu zaključuje se na neodređeno vrijeme.

(2) Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obavezuje ugovorne strane dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane da važi na drugi način određen ovim zakonom.

(3) Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je zaključen, smatra se da je zaključen na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme Član 37

(1) Ugovor o radu izuzetno može da se zaključi na određeno vrijeme xxxx je prestanak unaprijed određen rokom, izvršavanjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

(2) Poslodavac sa istim zaposlenim ne može da zaključi jedan ili više ugovora o radu ako je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od 36 mjeseci.

(3) Prekid kraći od 70 xxxx ne smatra se prekidom u smislu stava 2 ovog člana.

(4) Periodom iz stava 2 ovog člana smatra se i vrijeme koje je zaposleni bio privremeno ustupljen kod poslodavca preko agencije za ustupanje zaposlenih.

(5) Period iz stava 2 ovog člana ne obuhvata pripravnički staž, vrijeme za koje je produžen ugovor o radu zbog porodiljskog, roditeljskog, odnosno usvojiteljskog ili hraniteljskog odsustva.

(6) Izuzetno xx xxxxx 2 ovog člana, ugovor o xxxx xxxx da se zaključi na određeno vrijeme i duže od 36 mjeseci ako je to potrebno zbog zamjene privremeno odsutnog određenog zaposlenog, obavljanja sezonskih poslova i rada na određenom projektu do okončanja tog projekta.

(7) Ograničenja iz stava 2 ovog člana ne odnose se na ugovor o radu direktora kao i na ugovore koje zaključuje agencija za privremeno ustupanje zaposlenih u svrhu ustupanja zaposlenih i ugovore o radu sa sportistima.

(8) Zaposleni koji je zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme ima ista prava, obaveze i odgovornosti iz rada i po osnovu xxxx xxx i zaposleni koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

(9) Sezonski poslovi su poslovi koji se obavljaju u djelatnostima sezonskog karaktera, kao što su poljoprivreda, turizam, šumarstvo i druge djelatnosti, u xxxxxx xx obavljanje poslova vezano za jedan period u toku godine, u trajanju ne dužem od osam mjeseci u toku godine.

Transformacija ugovora o radu sa određenog u ugovor o radu na neodređeno vrijeme Član 38

(1) Ako su ugovor o radu na određeno vrijeme ili sporazum o ustupanju zaposlenog zaključeni suprotno članu 37 st. 2 i 9 i članu 54 stav 4 tač. 3 i 4 ovog zakona ili ako zaposleni nastavi da radi kod poslodavca nakon isteka roka na koji je zaključio ugovor o radu ili sporazum o ustupanju zaposlenog, smatra se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana poslodavac xx xxxxx da u roku od pet xxxx od xxxx,xxxx xx utvrđena nepravilnost, odnosno istekao prethodni ugovor o radu sa zaposlenim zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu direktora Član 39

(1) Direktor zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.

(2) Radni odnos na određeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrešenja.

(3) Ugovor iz stava 1 ovog člana sa direktorom zaključuje, u ime poslodavca, nadležni organ utvrđen zakonom ili opštim aktom poslodavca.

Ugovor o radu za obavljanje poslova pod posebnim uslovima Član 40

(1) Ugovor o xxxx xxxx da se zaključi za poslove sa posebnim uslovima rada samo ako zaposleni ispunjava uslove za rad na xxx poslovima.

(2) Zaposleni može da radi na poslovima iz stava 1 ovog člana samo na osnovu prethodno utvrđenog zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti za rad na xxx poslovima xx xxxxxx nadležnog organa, u skladu sa zakonom.

Ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom Član 41

(1) Ugovor o xxxx xxxx da se zaključi sa nepunim radnim vremenom, na neodređeno ili određeno vrijeme.

(2) Zaposleni xxxx xxxx sa nepunim radnim vremenom ima sva prava iz rada i po osnovu xxxx, xxx i zaposleni sa punim radnim vremenom, koji obavlja isti rad ili rad iste vrijednosti i koji ima istu vrstu ugovora o radu ili radnog odnosa, u skladu sa kvalifikacijom nivoa obrazovanja odnosno stručnom kvalifikacijom i dužinom radnog staža u skladu sa vremenom provedenim na radu kod poslodavca, osim ako za pojedina prava nije predviđen veći obim prava, u skladu sa zakonom ili kolektivnim ugovorom koji se primjenjuju, ili gdje je to objektivno opravdano.

(3)Zabranjena je diskriminacija xxxx xxxx imaju zaključen ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom.

(4) Poslodavac xx xxxxx da razmotri, ako je to moguće, ponudu aneksa zaposlenog koji je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, za zaključenje ugovora o radu na puno radno vrijeme, kao i ponudu aneksa zaposlenog koji ima zaključen ugovor o radu na puno radno vrijeme, za zaključenje ugovora o radu na nepuno radno vrijeme, ako se za takvu vrstu posla pojavi mogućnost.

5) Ako kod poslodavca nema zaposlenog sa punim radnim vremenom, koji obavlja isti rad ili rad iste vrijednosti, prava iz rada i po osnovu rada zaposlenog utvrđuju se u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom koji se primjenjuju, ili, ako ne postoji takav kolektivni ugovor, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili praksom.

6) Poslodavac koji zapošljava zaposlene sa nepunim radnim vremenom xxxxx xx da obezbijedi mjere koje olakšavaju pristup radu sa nepunim radnim vremenom na svim nivoima privrednog društva, uključujući kvalifikovani rad i rukovodeća mjesta, i ako je to moguće, koje olakšavaju pristup zaposlenima sa nepunim radnim vremenom stručnom osposobljavanju radi povećavanja mogućnosti za razvoj karijere i profesionalne mobilnosti.

Ugovor o radu za obavljanje poslova van prostorija poslodavca Član 42

(1) Radni odnos može da se zasnuje za obavljanje poslova van prostorija poslodavca, kada to dopušta priroda posla.

(2) Radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca obuhvata rad na daljinu i rad od kuće.

(3) Ugovor o radu zaključen u smislu stava 1 ovog člana, pored podataka iz člana 31 stav 1 ovog zakona, sadrži i podatke o:

1) vrsti poslova i načinu organizovanja rada;

2) uslovima rada i načinu vršenja nadzora nad radom;

3) upotrebi sopstvenih sredstava za rad i naknadi troškova za njihovu upotrebu;

4) naknadi drugih troškova vezanih za obavljanje poslova i način njihovog utvrđivanja;

5) drugim pravima i obavezama.

Evidencija ugovora o radu za obavljanje poslova van prostorija poslodavca Član 43

(1) Poslodavac xx xxxxx da vodi evidenciju ugovora o radu iz člana 42 ovog zakona i da o tome obavještava organ uprave nadležan za poslove inspekcijskog nadzora (u daljem tekstu: inspekcija rada).

(2) Inspekcija xxxx xxxx da zabrani poslodavcu obavljanje rada van prostorija poslodavcakada postoji neposredna opasnost za život i zdravlje zaposlenih i ako taj rad ugrožava životnu sredinu.

Ugovor o radu sa strancem Član 44

Stranac može da zaključi ugovor o radu ako ispunjava uslove određene ovim zakonom, posebnim zakonom i međunarodnim ugovorima.

Ugovor o radu za obavljanje poslova u domaćinstvu Član 45

(1) Ugovor o xxxx xxxx da se zaključi za obavljanje poslova u domaćinstvu.

(2) Ugovorom o radu iz stava 1 ovog člana može da se ugovori isplata xxxxxx xxxxxx i u naturi, xxxx xx pravična i razumna, koju ugovora zaposleni za sebe i u svoju korist, u cilju ostvarivanja socijalne sigurnosti.

(3) Ako zaposleni živi u smještajnoj jedinici domaćinstva u kojoj ima zaključen ugovor o radu nije dozvoljeno umanjenje zarade po osnovu smještaja, osim ako zaposleni nije drugačije dogovorio.

(4) Ugovorom o radu vrijednost dijela davanja zarade u naturi treba da se izrazi u novcu.

(5) Xxxxxxxx procenat novčane zarade utvrđuje se ugovorom o radu i ne može biti niži od 50% zarade zaposlenog.

(6) Ako xx xxxxxx ugovorena dijelom u novcu, a dijelom u naturi, za vrijeme odsustvovanja xx xxxx poslodavac xx xxxxx da zaposlenom isplaćuje naknadu zarade u novcu.

Radni odnos u svojstvu pripravnika Član 46

(1) Sa licem koje prvi put zasniva radni odnos u određenom stepenu školske spreme, odnosno kvalifikacije nivoa obrazovanja ili stručne kvalifikacije, poslodavac može da zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme u svojstvu pripravnika, radi osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova i radnih zadataka u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(2) Licu koje prvi put zasniva radni odnos, ako zakonom nije drugačije propisano, pripravnički staž traje:

1) devet mjeseci,za VI i VII nivo kvalifikacije obrazovanja,

2) šest mjeseci, za ostale nivoe kvalifikacije.

(3) Pripravnički staž se produžava u slučaju odsustva xx xxxx zbog: privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju i porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva.

4. Izmjena ugovorenih uslova rada Aneks ugovora o radu

Član 47

(1) Poslodavac i zaposleni mogu da ponude izmjenu ugovora o radu (u daljem tekstu: aneks ugovora), iz sljedećih razloga:

1) raspoređivanje na drugi odgovarajući posao, zbog potreba procesa ili organizacije rada;

2) raspoređivanje u drugo mjesto rada na odgovarajući posao kod istog poslodavca, ako je djelatnost poslodavca takve prirode da se rad obavlja u mjestima van sjedišta poslodavca, odnosno njegovog organizacionog dijela, u smislu člana 50 ovog zakona;

3) izmjena koje se odnose na zaradu;

4) transformaciju ugovora o radu sa određenog na neodređeno vrijeme;

5) produženje ugovora o radu sa zaposlenim na određeno vrijeme u periodu do 36 mjeseci;

6) izmjenu ugovora o radu sa zaposlenim sa nepunog na puno radno vrijeme, odnosno sa punog na nepuno radno vrijeme;

7) raspoređivanje zaposlenog na radno mjesto sa višim nivoom kvalifikacije obrazovanja u odnosu na postojeću kvalifikaciju, na osnovu obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja;

8) utvrđivanje zabrane konkurencije;

9) produženje ugovora o radu sa zaposlenim koji koristi pravo na porodiljsko, roditeljsko, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo, u skladu sa zakonom;

10) produženje ugovora o radu poslije navršenih 67 xxxxxx xxxxxx ako zaposleni nije navršio 15 xxxxxx xxxxx osiguranja do ispunjenja tog uslova;

11) u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, odnosno u drugim slučajevima kada postoji saglasnost zaposlenog i poslodavca.

(2) Odgovarajućim poslom, u smislu ovog zakona, smatra se posao za čije se obavljanje zahtijeva isti nivo kvalifikacije obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije obrazovanja.

Ponuda izmjene ugovora o radu Član 48

(1) Ponuda iz člana 47 stav 1 ovog zakona dostavlja se u pisanom obliku i sadrži: razloge za ponudu, rok u kojem druga strana treba da se izjasni o ponudi i pravne posljedice koje mogu da nastanu odbijanjem ponude, ako su predviđene ovim zakonom.

(2) Uz ponudu iz stava 1 ovog članaposlodavac, odnosno zaposleni xx xxxxx da ponuđenoj strani dostavi i predlog teksta aneksa ugovora.

(3) Ponuđena strana je dužna da se izjasni o ponudi za zaključivanje aneksa ugovora i dostavi potpisan predlog aneksa ugovora u roku koji ne može biti kraći od osam radnih xxxx, od xxxx dostavljene ponude.

(4) Smatra se da je ponuđena strana odbila ponudu, ako se ne izjasni u roku iz stava 3 ovog člana.

(5) Ako ponuđena strana prihvati ponudu zaključuje se aneks ugovora, koji postaje sastavni dio ugovora o radu.

(6) Ugovor o radu sa pratećim aneksima ugovora može da se zamijeni novim, prečišćenim tekstom ugovora o radu, koji potpisuju poslodavac i zaposleni.

(7) Zaposleni ima pravo da osporava aneks ugovora kod inspekcije rada, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova ili kod nadležnog suda, u roku od 15 xxxx od xxxx zaključivanja aneksa ugovora.

Raspoređivanje u hitnim slučajevima Član 49

(1) Ako je potrebno da se određeni posao izvrši bez odlaganja, zaposleni može da bude privremeno raspoređen na druge odgovarajuće poslove na osnovu pisanog naloga poslodavca, bez ponude aneksa ugovora, najduže 30 xxxx u periodu od 12 mjeseci.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, zaposleni zadržava zaradu utvrđenu za radno mjesto sa kojeg se raspoređuje, ukoliko je to povoljnije za zaposlenog.

Raspoređivanje u drugo mjesto rada Član 50

(1) Zaposleni može da bude raspoređen u drugo mjesto rada, pod uslovom da je:

1) djelatnost poslodavca takve prirode da se rad obavlja u mjestima van sjedišta poslodavca, odnosno njegovog organizacionog dijela;

2) udaljenost od mjesta u kojem zaposleni radi do mjesta u koje se premješta na rad, manja od 60 km;

3) organizovan redovan prevoz koji omogućava blagovremeni dolazak na rad i povratak xx xxxx;

4) obezbijeđena naknada troškova prevoza u visini cijene prevozne karte xx xxxxxx poslodavca.

(2) Zaposleni može da bude raspoređen u drugo mjesto rada i u drugim slučajevima samo uz njegovu pisanu saglasnost.

(3) Trudna zaposlena, zaposlena xxxx xxxx ima dijete do pet xxxxxx xxxxxx i samohrani roditelj koji ima dijete mlađe xx xxxxx xxxxxx xxxxxx, zaposleni roditelj, usvojitelj ili hranitelj, odnosno staratelj koji ima dijete sa težim smetnjama u razvoju, zaposleni mlađi od 18 xxxxxx xxxxxx i zaposleno lice sa invaliditetom, ne mogu biti raspoređeni na rad u drugo mjesto van mjesta prebivališta, odnosno boravišta, bez njihove pisane saglasnosti.

Preuzimanje zaposlenih Član 51

(1) Zaposleni može, uz njegovu saglasnost, na osnovu sporazuma poslodavaca, biti preuzet na rad kod drugog poslodavca.

(2) Zaposleni iz stava 1 ovog člana zaključuje ugovor o radu sa drugim poslodavcem prije stupanja na rad kod tog poslodavca.

5. Privremeni rad

Agencija za privremeno ustupanje zaposlenih Član 52

(1) Ustupanje zaposlenih za privremeno obavljanje poslova kod drugog poslodavca (u daljem tekstu: korisnik) može da vrši agencija za privremeno ustupanje zaposlenih (u daljem tekstu: Agencija).

(2) Agencija je poslodavac koji zaključuje ugovor o radu sa zaposlenim, da bi ga ustupila korisniku za rad na određeno vrijeme.

(3) Ustupljeni zaposleni, u smislu ovog zakona, je zaposleni koji je potpisao ugovor o radu sa Agencijom radi ustupanja korisniku.

(4) Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije ne sadrži radna mjesta za ustupljene zaposlene.

(5) Pri obavljanju poslova iz stava 1 ovog člana, Agencija zaposlenom ne može da naplati naknadu za njegovo ustupanje korisniku, niti naknadu u slučaju zaključenja ugovora o radu između ustupljenog zaposlenog i korisnika.

(6) Agencija je dužna da dostavi organu državne uprave nadležnom za poslove rada (u daljem

tekstu: Ministarstvo) statističke podatke o obavljanju poslova iz stava 1 ovog člana, do 30. aprila tekuće godine za prethodnu godinu.

(7) Bliži sadržaj, način i rok dostavljanja podataka iz stava 6 ovog člana, propisuje Ministarstvo.

Uslovi za rad Agencije Član 53

(1) Agencija se upisuje u registar koji vodi Ministarstvo.

(2) Agencija može da obavlja poslove ustupanja zaposlenih korisniku samo pod uslovom da te poslove obavlja kao jedinu djelatnost i da ima dozvolu za rad koju na predlog Komisije za izdavanje i oduzimanje dozvola za rad, izdaje Ministarstvo.

(3) Komisija iz stava 2 ovog člana ima tri člana i sekretara, koji su službenici Ministarstva.

(4) Članovi Komisije i sekretar iz stava 3 ovog člana imaju pravo na naknadu za rad, u skladu sa zakonom.

(5) Ministarstvo, odlučuje o zahtjevu za izdavanje dozvole za rad u roku od 15 xxxx od xxxx podnošenja zahtjeva.

(6) Bliže uslove, način i postupak izdavanja i oduzimanja dozvole za rad i vođenja evidencije izdatih i oduzetih dozvola, kao i xxxxx xxxx Komisije propisuje Ministarstvo.

Sporazum o ustupanju zaposlenih Član 54

(1) Za obavljanje poslova ustupanja zaposlenih zaključuje se sporazum između Agencije i korisnika.

(2) Sporazum iz stava 1 ovog člana sadrži, naročito:

1) broj zaposlenih koji se ustupaju korisniku;

2) vremenski period na koji se zaposleni ustupa;

3) mjesto rada;

4) poslove koje će zaposleni obavljati;

5) primijenjenost mjera zaštite i zdravlja na radu na radnom mjestu na kojem će zaposleni da obavlja poslove;

6) način i vrijeme u kojem je korisnik xxxxx da dostavi Agenciji obračun za isplatu zarada, kao i propise koji se kod korisnika primjenjuju na utvrđivanje zarada.

(3) Sporazumom iz stava 1 ovog člana mogu se urediti prava i obaveze Agencije i korisnika za pojedina pitanja iz radnog odnosa sa ustupljenim zaposlenim.

(4) Sporazum iz stava 1 ovog člana ne može da se zaključi u slučaju:

1) zamjene zaposlenih koji su u štrajku kod korisnika, u skladu sa posebnim zakonom;

2) ustupanja zaposlenog za obavljanje poslova za koje je korisnik u prethodnom periodu od šest mjeseci otkazao ugovore o radu zbog tehnološkog viška;

3) ustupanja zaposlenog koji je kod korisnika već bio angažovan na osnovu sporazuma o ustupanju u periodu od 24 mjeseca;

4) ustupanja zaposlenog koji je kod korisnika bio u radnom odnosu u periodu od 24 mjeseca;

5) obavljanja poslova koji su, prema propisima o zaštiti i zdravlju na radu, poslovi s posebnim uslovima rada, a ustupljeni zaposleni ne ispunjava te posebne uslove;

6) obavljanja poslova iz djelatnosti Agencije;

7) ako je poslodavac korisnik osnivač ili ima udio u vlasništu Agencije;

8) i u drugim slučajevima koji nijesu u skladu sa opštim interesom, a utvrđeni su kolektivnim ugovorom koji obavezuje korisnika.

(5) Ograničenje iz stava 4 tač. 3 i 4 ovog člana, ne odnosi se na slučajeve obavljanja sezonskih poslova.

Ugovor o radu za obavljanje poslova preko Agencije Član 55

(1) Ugovor o radu sa zaposlenim Agencija može da zaključi na određeno ili neodređeno vrijeme, u skladu sa ovim zakonom.

(2) Prava iz rada i po osnovu rada zaposleni ostvaruje kod Agencije.

(3) Ugovor o radu iz stava 1 ovog člana, pored podataka iz člana 31 stav 1 ovog zakona, xxxx da sadrži i sljedeće podatke:

1) da se ugovor zaključuje radi ustupanja zaposlenog za privremeno obavljanje određenih poslova kod korisnika;

2) obaveze Agencije prema zaposlenom za vrijeme za koje je ustupljen korisniku.

(4) Zarada zaposlenog koji je ustupljen korisniku ne može da bude manja od zarade zaposlenog kod korisnika koji su zaposleni na istim ili sličnim poslovima sa istim nivoom kvalifikacije obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije obrazovanja.

(5) Za vrijeme za koje nije ustupljen korisniku bez svoje krivice, zaposleni ima pravo na naknadu zarade kao da je na radu.

(6) Ostala prava i obaveze zaposlenog koji je ustupljen korisniku, ne mogu da budu nepovoljnija u odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod korisnika.

Zaštita zaposlenog koji je ustupljen korisniku Član 56

(1) Prestanak potrebe za radom zaposlenog kod korisnika, prije isteka vremena na koje je ustupljen, ne može da bude razlog za otkaz ugovora o radu.

(2) Zaposleni koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeđeno neko pravo iz rada i po osnovu rada zaštitu tog prava ostvaruje u skladu sa čl. 139, 140, 141 i 142 ovog zakona.

Obaveze Agencije prema zaposlenom Član 57

(1) Agencija je dužna da zaposlenog upozna sa sadržinom sporazuma u dijelu koji se odnosi na prava i obaveze zaposlenog.

(2) Prije upućivanja zaposlenog korisniku, Agencija je dužna da upozna zaposlenog sa svim rizicima obavljanja posla kod korisnika, koji se odnose na zaštitu i zdravlje na radu i u tu svrhu da ga osposobi za rad na xxx poslovima, u skladu sa propisima o zaštiti i zdravlju na radu, osim ako sporazumom o ustupanju zaposlenog nije utvrđeno da će te obaveze izvršiti korisnik.

(3) Agencija je dužna da upozna zaposlenog sa novim tehnologijama rada za obavljanje poslova koje će zaposleni obavljati, osim ako sporazumom o ustupanju tu obavezu nije preuzeo korisnik.

(4) Agencija je dužna da zaposlenom isplati ugovorenu zaradu za obavljeni rad kod korisnika i u slučaju kada korisnik ne ispostavi Agenciji obračun ugovorene zarade, odnosno ne izmiri obaveze prema Agenciji.

(5) U slučaju iz stava 4 ovog člana, Agencija ima pravo da od korisnika zahtijeva naplatu isplaćenih sredstava zaposlenom.

(6) Zaposleni kod Agencije ostvaruju pravo na sindikalno organizovanje, u skladu sa zakonom.

Obaveze korisnika Član 58

(1) Korisnik se u odnosu na zaposlenog smatra poslodavcem u smislu obaveze primjene propisa kojima se uređuje zaštita i zdravlje na radu i posebna zaštita određenih kategorija zaposlenih.

(2) Korisnik xx xxxxx da, najmanje jednom u šest mjeseci, obavijesti sindikat, odnosno predstavnika zaposlenih o broju i razlozima angažovanja ustupljenih zaposlenih.

(3) Korisnik na oglasnoj tabli obavještava ustupljene zaposlene o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uslove.

(4) Zaposleni koji su kod korisnika angažovani preko Agencije ravnopravno učestvuju prilikom utvrđivanja uslova za sticanje reprezentativnosti sindikata, pod istim uslovima xxx xx xx zaposleni kod korisnika, u skladu sa zakonom.

Naknada štete Član 59

(1) Ako zaposleni pretrpi štetu na radu i u vezi xx xxxxx kod korisnika, naknadu štete ostvaruje kod Agencije, ako sporazumom iz člana 54 ovog zakona nije drugačije uređeno.

(2) Štetu koju zaposleni na radu i u vezi xx xxxxx kod korisnika uzrokuje trećem licu xxxxx xx da nadoknadi korisnik.

(3) Za štetu koju zaposleni na radu i u vezi xx xxxxx uzrokuje korisniku, odgovara Agencija, u skladu sa zakonom.

III. PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH

1. Radno vrijeme

Pojam radnog vremena Član 60

(1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem zaposleni obavlja poslove i zadatke radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos, kao i vrijeme u kojem se zaposleni nalazi na raspolaganju poslodavcu, bilo da se nalazi na svom radnom mjestu ili drugom mjestu koje odredi poslodavac (dežurstvo).

(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je zaposleni pripravan da se odazove pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se ukaže takva potreba, pri čemu se ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju, niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac (pripravnost).

(3) Trajanje pripravnosti i visina uvećanja zarade po xxx osnovu utvrđuje se kolektivnim ugovorom.

(4) Vrijeme koje zaposleni u toku pripravnosti provede u obavljanju poslova po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom u smislu stave 1 ovog člana, uključujući i vrijeme koje mu je potrebno za put od mjesta stanovanja do mjesta rada.

Puno radno vrijeme Član 61

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 časova u radnoj sedmici, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Kolektivnim ugovorom može se utvrditi puno radno vrijeme kraće od 40 časova u radnoj sedmici.

Nepuno radno vrijeme Član 62

(1) Nepuno radno vrijeme zaposlenog je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

(2) Ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom ne može da se zaključi u trajanju kraćem od 1/4 (10 časova) punog radnog vremena.

(3) Ograničenje iz stava 2 ovog člana ne odnosi se na ugovore o radu direktora.

(4) Radna mjesta na kojima se zaključuje ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, u zavisnosti od prirode posla i organizacije rada.

(5) Zaposleni može u okviru 40-časovne radne sedmice da zaključi više ugovora o radu sa nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca i na xxx xxxxx ostvari puno radno vrijeme.

(6) Način ostvarivanja prava i obaveza i raspored radnog vremena zaposlenih koji su zaključili ugovor o radu, u smislu st. 2 i 5 ovog člana, može da se uredi sporazumom poslodavaca.

Skraćeno radno vrijeme Član 63

(1) Zaposlenom xxxx xxxx na radnom mjestu sa posebnim uslovima rada, odnosno sa povećanim rizikom može da se skrati radno vrijeme do 36 časova u radnoj sedmici.

(2) Radno mjesto sa posebnim uslovima xxxx xx radno mjesto utvrđeno aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa posebnim propisom.

(3) Radno mjesto sa povećanim rizikom je radno mjesto utvrđeno aktom o procjeni rizika u skladu sa posebnim propisom.

(4) Zaposleni xxxx xxxx skraćeno radno vrijeme iz stava 1 ovog člana ima ista prava iz xxxx xxx i zaposleni xxxx xxxx puno radno vrijeme.

(5) Zaposleni xxxx xxxx na poslovima odnosno radnom mjestu iz stava 1 ovog člana ne može na xxx poslovima da radi prekovremeno, niti može na takvim poslovima da zaključi ugovor o radu kod drugog poslodavca.

Prekovremeni rad Član 64

(1) Radno vrijeme zaposlenog može da traje i duže od ugovorenog radnog vremena (u daljem tekstu: prekovremeni rad), u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, kao i u slučaju više sile, i u drugim izuzetnim slučajevima.

(2) Prekovremeni rad uvodi se pisanom odlukom poslodavaca prije početka tog rada.

(3) Ako zbog hitnosti obavljanja posla nije moguće da se odredi prekovremeni rad pisanom odlukom, poslodavac će o tome da obavijesti zaposlene usmenim putem s xxx što xx xxxxx da pisanu odluku o tome zaposlenom uruči naknadno, a najkasnije tri radna xxxx xxxxx prestanka okolnosti zbog kojih je uveden prekovremeni rad.

(4) Odluka, odnosno obavještenje iz st. 2 i 3 ovog člana sadrži: razlog za uvođenje prekovremenog rada, xxxxxx zaposlenih koji se angažuju za prekovremeni rad i vrijeme početka prekovremenog rada.

(5) Poslodavac xx xxxxx da obavijesti inspektora rada o uvođenju prekovremenog rada u roku od tri xxxx od xxxx donošenja odluke o uvođenju prekovremenog rada.

(6) Prekovremeni rad može da traje samo onoliko vremena koliko je neophodno da se otklone uzroci zbog kojih je uveden, s xxx da radno vrijeme ne može biti u prosjeku duže od 48 časova sedmično, u okviru perioda od četiri mjeseca.

(7) U slučaju iz stava 6 ovog člana, maksimalno trajanje sedmičnog radnog vremena ne može da bude duže od 50 časova.

(8) Izuzetno xx xxxxx 7 ovog člana, kolektivnim ugovorom se može predvidjeti maksimalno trajanje od 250 časova na godišnjem nivou.

(9) U slučaju iz stava 1 ovog člana, poslodavac xx xxxxx da zaposlenom obezbijedi ostvarivanje prava na odmor, u skladu sa čl. 75 i 76 ovog zakona.

(10) Nakon prestanka okolnosti iz stava 1 ovog člana, poslodavac xx xxxxx da zaposlenom obezbijedi ostvarivanje neiskorišćenih odmora, u skladu sa ovim zakonom.

Drugačije uređenje radnog vremena Član 65

Posebnim zakonom može se urediti drugačije trajanje i raspored radnog vremena za zaposlene u zdravstvenim ustanovama i organima za izvršenje krivičnih sankcija, u skladu sa članom 60 ovog zakona.

Zabrana obavljanja prekovremenog rada Član 66

Inspektor xxxx xx da zabrani prekovremeni rad, ako utvrdi da je uveden suprotno odredbama čl. 64 i 65 ovog zakona.

Raspored radnog vremena Član 67

(1) Odluku o rasporedu radnog vremena, početku i završetku rada, preraspodjeli radnog vremena, skraćenom radnom vremenu i uvođenju prekovremenog rada donosi poslodavac.

(2) Poslodavac odluku iz stava 1 ovog člana donosi vodeći računa o potrebama zaposlenog, zavisno od vrste posla koje obavlja, i da obezbjeđuje uslove na xxxx xxxx ne dovode do povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi xx xxxxx koji stvaraju pretpostavke za punu fizičku i psihičku zaštitu zaposlenih.

(3) Poslodavac xx xxxxx da xxxxxx xxxxxx odluku o rasporedu radnog vremena zaposlenih i njihov raspored po smjenama, ako je kod tog poslodavca rad organizovan po smjenama.

(4) Poslodavac xx xxxxx da o odluci iz stava 3 ovog člana obavijesti zaposlene na odgovarajući način (putem oglasne table ili elektronskim putem) najmanje xxxxx xxxx unaprijed, osim u slučajevima hitne i neodložne potrebe za radom.

(5) Odlukom nadležnog državnog organa, odnosno organa jedinice lokalne samouprave utvrđuje se raspored, početak i završetak radnog vremena u određenim djelatnostima i na određenim poslovima.

Preraspodjela radnog vremena Član 68

(1) Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti kad to zahtijeva priroda djelatnosti, organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena i izvršenje određenih poslova u utvrđenim rokovima.

(2) U slučajevima iz stava 1 ovog člana, preraspodjela radnog vremena vrši se na način da radno vrijeme u jednom periodu bude duže, a u drugom kraće od ugovorenog radnog vremena, s xxx da prosječno radno vrijeme tokom preraspodjele ne može da bude duže od radnog vremena zaposlenog koje je predviđeno ugovorom o radu.

(3) Preraspodjela iz stava 2 ovog člana ne može biti kraća od mjesec xxxx, niti duža od šest mjeseci u toku kalendarske godine.

(4) Izuzetno xx xxxxx 3 ovog člana, preraspodjela radnog vremena može da traje godinu xxxx, ako xx xxxx predviđeno kolektivnim ugovorom i uz obezbjeđivanje mjera zaštite i zdravlja na radu, u skladu sa zakonom.

(5) U slučaju preraspodjele radnog vremena, radno vrijeme tokom perioda u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 časova sedmično.

(6)Izuzetno xx xxxxx 5 ovog člana, radno vrijeme tokom perioda u kojem traje duže od punog radnog vremena može da traje najduže do 54 časa sedmično, odnosno do 60 časova sedmično na sezonskim poslovima, ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom i ako postoji pisana saglasnost zaposlenog.

(7) Zaposleni koji odbije da dostavi pisanu saglasnost iz stava 6 ovog člana, ne može zbog toga da trpi štetne posljedice.

(8) Poslodavac xx xxxxx da inspektoru rada, na njegov zahtjev, dostavi xxxxxx zaposlenih koji su dali pisanu saglasnost iz stava 6 ovoga člana.

(9) Preraspoređeno radno vrijeme iz stava 6 ovog člana u periodu u kojem traje duže od ugovorenog radnog vremena može da traje najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno, u kom slučaju ne može da traje duže od šest mjeseci.

(10) Ako preraspodjela radnog vremena nije predviđena kolektivnim ugovorom, poslodavac xx xxxxx da utvrdi plan preraspoređenog radnog vremena, sa naznakom poslova i zaposlenih uključenih u preraspoređeno radno vrijeme i period u kojem rad traje duže, odnosno kraće, u skladu sa stavom 2 ovog člana i da takav plan prethodno dostavi inspektoru rada.

(11) Preraspoređeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

(12) U slučajevima iz stava 1 ovog člana poslodavac xx xxxxx da zaposlenom obezbijedi pravo na odmore, u skladu sa ovim zakonom.

(13) Vrijeme godišnjeg odmora i privremene spriječenosti za rad ne uračunavaju se u period iz st. 3, 4 i 9 ovog člana.

Preračunavanje časova rada Član 69

(1) Za poslove koji se obavljaju u preraspoređenom radnom vremenu, u slučaju da se ugovor o radu zaključuje na određeno vrijeme, prosječno radno vrijeme zaposlenog xxxx da odgovara ugovorenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu.

(2) Zaposlenom xxxx xx rad prestao prije isteka vremena za koje se vrši preraspodjela radnog vremena ima pravo da mu se časovi xxxx xxxx od punog radnog vremena preračunaju u puno radno vrijeme u ukupni godišnji fond časova i priznaju se za ostvarivanje prava na penziju, a ostatak časova rada se računaju kao časovi prekovremenog rada.

Noćni rad Član 70

(1) Rad koji se obavlja u vremenu od 22 časa do šest časova narednog xxxx smatra se noćnim radom.

(2) Noćni rad predstavlja poseban uslov rada.

(3) Zaposleni xxxx xxxx noću najmanje tri časa svog dnevnog radnog vremena, ima pravo na posebnu zaštitu, u skladu sa propisima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.

(4) Zaposleni iz stava 3 ovog člana xxxx xxxx noću tokom perioda od četiri mjeseca ne smije raditi noću duže od prosječnih osam časova u toku svakih 24 časa.

(5) Zaposleni iz stava 3 ovog člana xxxx xxxx noću koji je tokom rada izložen posebnoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu ne može raditi duže od osam časova u okviru perioda od 24 časa u kojem radi noću.

(6) Poslodavac koji organizuje noćni rad, xxxxx xx da o tome obavijesti inspekciju rada.

Smjenski i dvokratni rad Član 71

(1) Rad u smjenama je rad koji podrazumijeva organizaciju rada u kojoj se zaposleni smjenjuju na istom radnom mjestu prema određenom rasporedu, xxxx xxxx biti prekinut ili neprekinut, uključujući rotacioni raspored, tako da moraju raditi u različito vrijeme tokom određenog dnevnog ili nedeljnog perioda.

(2) Dvokratni rad je rad koji podrazumijeva radno angažovanje zaposlenog sa prekidom, na istim poslovima i istom radnom mjestu, u skladu sa rasporedom radnog vremena.

(3) Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama koje uključuju i noćni rad, xxxxx xx da obezbijedi zamjenu smjena tako da zaposleni u noćnoj smjeni radi uzastopno najduže jednu radnu sedmicu.

(4) Zaposleni xxxx xxxx u smjenama je zaposleni kod poslodavca kod kojeg je organizovan rad u smjenama tokom jedne sedmice ili jednog mjeseca, u skladu sa rasporedom radnog vremena, i koji taj rad obavlja u različitim smjenama.

Obaveze poslodavca prema zaposlenima xxxx xxxx noću i u smjenama Član 72

(1) Poslodavac kod kojeg je organizovan noćni rad ili rad u smjenama, xxxxx xx da posebno vodi računa o organizaciji rada prilagođenoj zaposlenom, kao i o uslovima za zaštitu i zdravlje na radu, u skladu sa prirodom posla.

(2) Poslodavac xx xxxxx da zaposlenima iz člana 70 stav 3 i člana 71 stav 4 ovog zakona obezbijedi zaštitu i zdravlje na radu, u skladu sa prirodom posla koji se obavlja, kao i sredstva

zaštite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale zaposlene i koja su dostupna u svakom trenutku.

(3) Zaposlenom iz člana 70 stav 3 ovog zakona, poslodavac xx xxxxx da prije početka tog xxxx, xxx i redovno tokom trajanja noćnog rada, obezbijedi zdravstvene preglede u skladu sa propisima o zdravstvenoj osiguranju i zdravstvenoj zaštiti.

(4) Izuzetno xx xxxxx 3 ovog člana, zaposleni iz člana 70 stav 3 ovog zakona xxxx xxxx noću na poslovima sa posebnim uslovima rada, u skladu s propisima o zaštiti i zdravlju na radu, zdravstveni pregled obavlja se u skladu sa xxx propisima.

(5) Troškove zdravstvenog pregleda iz st. 3 i 4 ovog člana, snosi poslodavac.

(6) Ako se zdravstvenim pregledom iz st. 3 i 4 ovoga člana utvrdi da zaposleni iz člana 70 st. 3 i 4 ovog zakona zbog noćnog xxxx xxx zdravstvenih problema, poslodavac xx xxxxx da ga rasporedi na obavljanje istih poslova van noćnog rada.

(7) Ako poslodavac zaposlenom ne može da obezbjedi obavljanje poslova u skladu sa stavom 6 ovog člana, xxxxx xx da mu ponudi obavljanje poslova van noćnog xxxx, xxxx odgovaraju njegovom stepenu obrazovanja, odnosno nivou kvalifikacija i radnoj sposobnosti, ako takva mogućnost kod poslodavca postoji.

2. Odmori

Odmor u toku radnog xxxx Član 73

(1) Zaposleni xxxx xxxx puno radno vrijeme ima pravo na odmor u toku radnog xxxx u trajanju od najmanje 30 minuta (pauza).

(2) Zaposleni xxxx xxxx duže od četiri, a kraće od šest časova dnevno ima pravo na odmor u toku radnog rada u trajanju od najmanje 15 minuta.

(3) Zaposleni xxxx xxxx najmanje šest časova dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog xxxx u trajanju od najmanje 30 minuta.

(4) Zaposleni xxxx xxxx duže od punog radnog vremena, a najmanje 10 časova dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog xxxx u trajanju od 45 minuta.

(5) Odmor u toku radnog xxxx ne može da se koristi na početku i na kraju radnog vremena.

(6) Zaposleni ima pravo da traži od poslodavca da se, shodno vjerskim i tradicionalnim uvjerenjima, jednom sedmično vrijeme odmora u toku radnog xxxx prilagodi terminu podobnom za praktikovanje datih prava i uvjerenja, ako mu priroda posla dozvoljava prekid rada.

(7) Vrijeme odmora u toku radnog xxxx uračunava se u radno vrijeme.

Raspored korišćenja xxxxx Član 74

(1) Odmor u toku radnog xxxx organizuje se na način kojim se obezbjeđuje da se rad ne prekida, ako priroda posla ne dozvoljava prekid xxxx, xxx i ako se radi sa strankama.

(2) Odluku o rasporedu i načinu korišćenja odmora u toku radnog xxxx donosi nadležni organ poslodavca.

Dnevni odmor Član 75

Zaposleni ima pravo na odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx u trajanju od najmanje 12 časova neprekidno.

Sedmični odmor Član 76

(1) Zaposleni ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa, kojima se dodaje odmor iz člana 75 ovog zakona i koristi se neprekidno.

(2) Odmor iz stava 1 ovog člana koristi se nedjeljom i u danu koji prethodi ili slijedi nedjelji.

(3) Ako priroda posla i organizacija rada to zahtijeva, poslodavac xx xxxxx da odredi xxxxx xxxx za korišćenje odmora iz stava 1 ovog člana.

(4) U slučaju iz stava 3 ovog člana poslodavac xx xxxxx da utvrdi raspored korišćenja sedmičnog odmora i da o tome obavijesti zaposlenog.

Odgovarajući odmor mobilnih zaposlenih Član 77

Mobilni zaposleni, imaju pravo na redovne periode odmora, čije se trajanje izražava u jedinici vremena i koji su dovoljno dugi i neprekidni kako zaposleni zbog umora i nepravilnog radnog rasporeda ne bi povrijedili sebe, svoje saradnike i xxxxx xxxx i kako ne bi kratkoročno i dugoročno naškodili svom zdravlju, u skladu sa posebnim propisom.

Odstupanja od pravila koja se odnose na dnevni i sedmični odmor Član 78

(1) Izuzetno od čl. 75 i 76 ovog zakona, poslodavac može drugačije urediti ostvarivanje prava na dnevni i sedmični odmor u sljedećim slučajevima:

1) u djelatnostima koje se odnose na zaštitu imovine i lica, ako obavljanje poslova zahtijeva stalnu prisutnost;

2) u djelatnostima u xxxxxx xx neophodno obezbijediti neprekidnu proizvodnju ili pružanje usluga, i to:

- proizvodnja, prenos, distribucija i snadbijevanje električnom energijom;

- zaposleni u lukama i vazdušnim lukama;

- poštanski i telekomunikacioni saobraćaj;

- javne elektronske komunikacije, u skladu sa zakonom;

- informativni programi javnog radiodifuznog servisa;

- javne komunalne usluge/djelatnosti (proizvodnja i snadbijevanje vodom, odnošenje smeća, proizvodnja, distribucuja i snadbijevanje toplotom, pogrebne usluge i sl.);

- proizvodnja, distribucija i snadbijevanje naftom, ugljem i gasom;

- zaštita od požara;

- zdravstvena zaštita;

- socijalna i dječija zaštita;

- industrijske djelatnosti u kojima se rad ne može prekidati iz tehničkih razloga;

- ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija

3) za zaposlene u željezničkom saobraćaju:

- ukoliko rad obavljaju sa prekidima;

- koji radno vrijeme provode u vozu;

- čije je radno vrijeme vezano za vozni red i koji brinu da se saobraćaj odvija neprekidno i redovno.

4) kada zaposleni xxxx xxxx u smjenama mijenja smjene i ne može da iskoristi dnevni i/ili sedmični odmor između kraja jedne i početka druge smjene.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, dnevni odmor zaposlenog u neprekidnom trajanju ne može biti kraći od deset čaosva dnevno, a sedmični odmor u neprekidnom trajanju ne može biti kraći od 20 čaosova.

(3) Poslodavac xx xxxxx da zaposlenom omogući ostvarivanje zamjenskog dnevnog i sedmičnog odmora, po isteku perioda rada u kojem je koristio kraći dnevni, odnosno sedmični odmor.

Sticanje prava na godišnji odmor Član 79

(1) Zaposleni ima pravo na plaćeni godišnji odmor.

(2) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se srazmjerno vremenu provedenom u radnom odnosu.

(3) Zaposleni ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki započeti mjesec xxxx xxxx kod poslodavca ako u toj kalendarskoj godini zasniva radni odnos ili mu prestaje radni odnos kod poslodavca.

(4) Pri utvrđivanju godišnjeg odmora na način iz stava 3 ovog člana, najmanje xxxxxxxx xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora, a više od polovine mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

(5) Privremena spriječenost za rad zbog bolesti, održavanje trudnoće, plaćeno odsustvo, porodiljsko, roditeljsko, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo, odmor u dane državnih i vjerskih praznika i odsustvovanje zbog odazivanja na poziv državnih organa smatraju se vremenom provedenim na radu za sticanje prava na korišćenje godišnjeg odmora.

(6) Zaposleni se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti to pravo može da mu se uskrati.

(7) Pravo na godišnji odmor ne može da se zamijeni novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa.

Xxxx koji se ne računaju u godišnji odmor Član 80

(1) Godišnji odmor zaposlenom se utvrđuje brojem radnih xxxx zavisno od sedmičnog rasporeda radnog vremena zaposlenog.

(2) Pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora radna sedmica računa xx xxx pet radnih xxxx.

(3) Izuzetno xx xxxxx 2 ovog člana pri utvrđivanju godišnjeg odmora, radna sedmica može da traje šest radnih xxxx.

(4) U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se praznici koji su neradni dani, u skladu sa zakonom, odsustvo xx xxxx uz naknadu zarade i privremena spriječenost za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.

Dužina godišnjeg odmora Član 81

(1) U svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor utvrđen kolektivnim ugovorom, odnosno ugovorom o radu najmanje 20 radnih xxxx.

(2) Zaposleni xxxx xxxx skraćeno radno vrijeme u smislu člana 63 ovog zakona, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih xxxx.

(3) Zaposleni xxxx xxxx šest radnih xxxx u smislu člana 80 stav 3 ovog zakona ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 24 xxxxx xxxx.

(4) Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se broj radnih xxxx iz st. 1, 2 i 3 ovog člana uvećava na osnovu kriterijuma utvrđenih kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Godišnji odmor u obrazovanju Član 82

(1) Godišnji odmor nastavnog i vaspitnog osoblja u vaspitno-obrazovnim ustanovama koristi se za vrijeme školskog raspusta i može da traje najduže koliko i taj raspust, ali ne kraće od odmora iz člana 81 st. 1 i 4 ovog zakona.

(2) Kada se nastavno i vaspitno osoblje za vrijeme školskog raspusta poziva na kurseve za stručno usavršavanje ili radi obavljanja drugih poslova u vezi sa pripremama za početak školske godine, kao i radi vršenja nastavno-vaspitnih aktivnosti koje organizuje vaspitno- obrazovna ustanova, dužina godišnjeg odmora utvrđuje se u skladu sa ovim zakonom i kolektivnim ugovorom.

Raspored korišćenja godišnjeg odmora Član 83

(1) U zavisnosti od potreba xxxxxxx xxxx poslodavac, na osnovu plana korišćenja godišnjih odmora kojeg xx xxxxx da xxxxxx najkasnije do 30-tog aprila tekuće godine, odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju sa zaposlenim.

(2) Poslodavac xx xxxxx da na osnovu plana iz stava 1 ovog člana xxxxxx rješenje o korišćenju godišnjeg odmora i da ga dostavi zaposlenom najkasnije 30 xxxx prije xxxx određenog za početak korišćenja godišnjeg odmora.

(3) Izuzetno xx xxxxx 2 ovog člana, rješenje o korišćenju godišnjeg odmora može da se dostavi i u kraćem roku, ako se saglase poslodavac i zaposleni.

(4) Poslodavac može da izmijeni vrijeme određeno za korišćenje godišnjeg odmora, ako to zahtijevaju potrebe xxxxxxx xxxx, najkasnije pet radnih xxxx prije xxxx određenog za korišćenje godišnjeg odmora, uz saglasnost zaposlenog.

(5) Izuzetno xx xxxxx 4 ovog člana, u slučaju više sile saglasnost zaposlenog nije potrebna.

Korišćenje godišjeg odmora kod više poslodavaca Član 84

(1) Vrijeme korišćenja godišnjeg odmora za zaposlenog xxxx xxxx sa nepunim radnim vremenom kod dva ili kod više poslodavaca, utvrđuje se sporazumom poslodavaca.

(2) Ukoliko poslodavci ne postignu sporazum iz stava 1 ovog člana, dužni su da zaposlenom omoguće korišćenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu, pri čemu se uzimaju u obzir potrebe xxxxxxx xxxx kod poslodavaca.

Korišćenje godišnjeg odmora u djelovima Član 85

(1) Godišnji odmor može da se koristi u jednom ili dva dijela.

(2) Izuzetno xx xxxxx 1 ovog člana, na zahtjev zaposlenog godišnji odmor može da se koristi u više djelova, ukoliko to dozvoljava proces rada kod poslodavca.

(3) Ako zaposleni koristi godišnji odmor u djelovima, prvi dio koristi u trajanju od najmanje deset radnih xxxx neprekidno u toku kalendarske godine, a ostale djelove najkasnije do

30. xxxx naredne godine.

(4) Ako zaposleni nije koristio ili je prekinuo korišćenje godišnjeg odmora zbog privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju, odsustva xx xxxx zbog njege

djeteta i posebne njege djeteta, ima pravo da po povratku na rad iskoristi, odnosno nastavi korišćenje godišnjeg odmora, u skladu sa postignutim dogovorom sa poslodavcem, u zavisnosti od potreba xxxxxxx xxxx, a najkasnije do isteka 15 mjeseci po okončanju godine u kojoj je stekao pravo na godišnji odmor.

(5) Ako zaposleni nije koristio ili je prekinuo korišćenje godišnjeg odmora zbog korišćenja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo, poslodavac xx xxxxx da mu omogući ostvarivanje tog prava najkasnije u roku od 15 mjeseci od xxxx povratka na rad.

(6) Ukoliko poslodavac nije omogućio zaposlenom ostvarivanje prava na godišnji odmor u skladu sa st. 3, 4 i 5 ovog člana, xxxxx xx da mu, po nalogu inspektora rada, obezbijedi ostvarivanje tog prava u roku od 30 xxxx od xxxx xxxx je donijeto rješenje inspektora rada.

Godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa Član 86

(1) Zaposlenom kome prestane radni odnos, odnosno ugovor o xxxx xxxx preuzimanja na rad kod drugog poslodavca, za tu kalendarsku godinu koristi godišnji odmor kod poslodavca kod kojeg je stekao pravo, ako se sporazumom između zaposlenog i poslodavaca, odnosno sporazumom poslodavaca drugačije ne uredi.

(2) Zaposlenom kojem će prestati radni odnos, odnosno ugovor o radu poslodavac xx xxxxx da obezbijedi korišćenje neiskorišćenog godišnjeg odmora prije prestanka radnog odnosa.

(3) Ako poslodavac ne obezbijedi zaposlenom ostvarivanje prava na godišnji odmor u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana, zaposleni ima pravo na naknadu štete.

(4) Visina naknade štete iz stava 3 ovog člana određuje se, zavisno od dužine neiskorišćenog godišnjeg odmora, prema prosječnoj zaradi xxxx xx zaposleni ostvario kod tog poslodavca za godinu ili dio godine u kojoj je stekao pravo na korišćenje tog godišnjeg odmora.

3. Odsustva xx xxxx i mirovanje prava i obaveza Xxxxxxx odsustvo zbog ličnih potreba

Član 87

(1) Zaposleni ima pravo na odsustvo xx xxxx uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo), u slučaju zaključivanja braka, rođenja djeteta, teže bolesti člana uže porodice, polaganja stručnog ispita koji je u vezi sa obavljanjem poslova kod poslodavca i u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(2) Vrijeme trajanja plaćenog odsustva iz stava 1 ovog člana utvrđuje se kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(3) Zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo xxxxx radnih xxxx zbog smrti člana uže porodice.

(4) Članom uže porodice u smislu st. 1 i 3 ovog člana smatraju se: supružnik, djeca (bračna, vanbračna, usvojena i pastorčad), braća, sestre, roditelji, usvojioci, staratelji i hranitelji.

(5) Pod težom bolešću u smislu stava 1 ovog člana podrazumijeva se bolest za xxxx xx zdravstvena zaštita obezbijeđena u xxxxx iznosu iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa posebnim zakonom.

Neplaćeno odsustvo Član 88

(1) Zaposleni ima pravo na neplaćeno odsustvo xx xxxx za vrijeme i u slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(2) Za vrijeme odsustvovanja xx xxxx, u smislu stava 1 ovog člana, zaposleni ima pravo na zdravstveno osiguranje, a druga prava i obaveze iz rada i po osnovu rada miruju.

(3) Xxxxxxxx za zdravstveno osiguranje iz stava 2 ovog člana uplaćuje poslodavac.

Odsustvo xx xxxx zbog državnih i vjerskih praznika Član 89

(1) Zaposleni ima pravo da odsustvuje xx xxxx za vrijeme državnih i vjerskih praznika u skladu sa zakonom.

(2) Ako zaposleni radi za vrijeme praznika iz stava 1 ovog člana zbog neophodne potrebe xxxxxxx xxxx, ima pravo na uvećanje zarade u skladu sa kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(3) Poslodavac koji organizuje rad u dane državnih i vjerskih praznika, u skladu sa zakonom, xxxxx xx da o tome xxxxxx xxxxxx odluku i obavijesti zaposlene, sindikat kod poslodavca i inspekciju rada, u roku od tri xxxx prije početka rada.

(4) U slučaju da su zaposleni angažovani preko Agencije obaveza obavještavanja iz stava 3 ovog člana je na korisniku.

(5) Obaveza obavještavanja inspekcije iz stava 3 ovog člana ne odnosi se na poslodavce koji obavljaju sljedeće djelatnosti:

1) proizvodnja, prenos, distribucija i snadbijevanje električnom energijom;

2) poštanski saobraćaj (univerzalne poštanske usluge);

3) javne elektronske komunikacije, u skladu sa zakonom;

4) informativni programi javnog radiodifuznog servisa;

5) javne komunalne usluge/djelatnosti (proizvodnja i snadbijevanje vodom, odnošenje smeća, proizvodnja, distribucija i snadbijevanje toplotom, pogrebne usluge i sl.);

6) proizvodnja, distribucija i snadbijevanje naftom, ugljem i gasom;

7) zaštita od požara;

8) zdravstvena i veterinarska zaštita;

9) socijalna i dječija zaštita;

10) izvršavanje obaveza iz potvrđenih međunarodnih ugovora.

(6) Izuzetno xx xxxxx 5 ovog člana obaveza obavještavanja inspekcije odnosi se na ustanove zdravstvene i veterinarske zaštite xxxx je osnivač domaće i xxxxxx pravno i fizičko lice.

Odsustvo xx xxxx iz zdravstvenih razloga Član 90

(1) Zaposleni ima pravo da odsustvuje xx xxxx u slučajevima privremene spriječenosti za rad, zbog bolesti, povrede na radu ili u drugim slučajevima u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.

(2) Zaposleni ima pravo da odsustvuje xx xxxx zbog dobrovoljnog davanja krvi, tkiva i organa, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(3) Zaposleni xx xxxxx da najkasnije u roku od tri xxxx od xxxx nastupanja privremene spriječenosti za rad, lično ili preko drugog lica, dostavi potvrdu doktora medicine.

(4) Zaposleni xx xxxxx da izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad dostavi u roku od pet xxxx od xxxx izdavanja izvještaja.

(5) Doktor medicine xx xxxxx da izda potvrdu iz stava 3 ovog člana na xxx otvaranja privremene spriječenosti za rad.

(6) Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje xx xxxx, može da podnese zahtjev nadležnom organu radi preispitivanja privremene spriječenosti za rad, u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.

(7) Način izdavanja i sadržaj potvrde o nastupanju privremene spriječenosti za rad propisuje organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja.

Mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa Član 91

(1) Zaposlenom miruju prava i obaveze iz rada i po osnovu rada, ako odsustvuje xx xxxx zbog:

1) upućivanja na rad u inostranstvo u okviru međunarodno-tehničke ili kulturno-prosvjetne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva, kao i na stručno usavršavanje ili obrazovanje, uz saglasnost poslodavca;

2) izbora, odnosno imenovanja na državnu funkciju čije vršenje zahtijeva privremeni prestanak rada kod poslodavca, do isteka jednog mandata;

3) izdržavanja kazne zatvora, mjere bezbjednosti, vaspitne ili zaštitne mjere u trajanju do šest mjeseci.

4) izbora na profesionalnu funkciju ovlašćenog sindikalnog predstavnika na nivou reprezentativnog xxxxxxxx sindikata, odnosno reprezentativnog sindikata na nivou države, do isteka jednog mandata.

(2) Zaposlenom mogu mirovati prava i obaveze iz radnog odnosa i u drugim slučajevima kada postoji saglasnost poslodavca i zaposlenog.

(3) Pravo na mirovanje radnog odnosa ima i bračni drug zaposlenog koji je upućen na rad u inostranstvo u smislu stava 1 xxxxx 1 ovog člana.

(4) Zaposleni i bračni drug zaposlenog imaju pravo da se, u roku od 15 xxxx od xxxx prestanka razloga zbog kojeg su mirovala prava i obaveze iz rada, vrate na rad kod poslodavca na isto ili drugo radno mjesto koje odgovara njihovom nivou kvalifikacije obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije obrazovanja.

(5) Pod državnom funkcijom u smislu stava 1 xxxxx 2 ovog člana podrazumijevaju se funkcije: Predsjednik Crne Xxxx; predsjednik Skupštine Crne Xxxx; predsjednik i članovi Vlade Crne Xxxx; poslanik; gradonačelnik Glavnog grada,odnosno Prijestonice i Predsjednik opštine.

4. Osposobljavanje i usavršavanje Osposobljavanje za bezbjedan rad

Član 92

(1) Poslodavac xx xxxxx da izvrši osposobljavanje zaposlenog za bezbjedan rad u skladu sa zakonom.

(2) Osposobljavanje iz stava 1 ovog člana se, po pravilu, obavlja u toku radnog vremena, ako je to u skladu sa potrebama xxxxxxx xxxx i vrstom stručnog osposobljavanja.

Stručno osposobljavanje i usavršavanje Član 93

(1) Zaposleni xx xxxxx da se, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama xxxxxxx xxxx, stručno osposobljava i usavršava za rad.

(2) Troškovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja obezbjeđuju se iz sredstava poslodavca i drugih izvora, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(3)Stručno osposobljavanje iz stava 1 ovog člana obavlja se, po pravilu, u toku radnog vremena, ukoliko se poslodavac i zaposleni drugačije ne dogovore.

5. Zarada, naknada zarade i druga primanja Zarada

Član 94

(1) Zaposleni ima pravo na zaradu koja se utvrđuje u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(2) Zarada xxxx xx zaposleni ostvario za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, naknada zarade i druga primanja utvrđena kolektivnim ugovorom i ugovorom o xxxx xxxx bruto zaradu u smislu ovog zakona.

(3) Bruto zarada zaposlenog za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od: osnovne zarade, posebnog xxxxxx xxxxxx, uvećanja zarade i xxxxxx xxxxxx po osnovu radnog učinka ukoliko je ostvaren.

Osnovna zarada Član 95

(1) Osnovna zarada xx xxxxxx koju zaposleni ostvari za puno radno vrijeme, odnosno vrijeme koje se izjednačava sa punim radnim vremenom i standardni radni učinak, u propisanim uslovima rada.

(2) Osnovna zarada xx xxxxxx množenjem obračunske vrijednosti koeficijenta i koeficijenta složenosti poslova, ako posebnim zakonom nije drugačije predviđeno.

(3) Obračunska vrijednost koeficijenta za prosječno radon vrijeme 174 časa u bruto iznosu utvrđuje se posebnim sporazumom između potpisnika kolektivnog ugovora na odgovarajućem nivou, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

(4) Izuzetno xx xxxxx 3 ovog člana, obračunska vrijednost koeficijenta utvrđuje se opštim aktom poslodavca, u slučaju da ne postoji reprezentativni sindikat na nivou poslodavca.

(5) Koeficijent složenosti poslova utvrđuje se kolektivnim ugovorom, odnosno opštim aktom poslodavca u slučaju da ne postoji reprezentativni sindikat na nivou poslodavca, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Posebni dio zarade Član 96

(1) Posebni dio xxxxxx xx dio zarade koji zaposleni ostvaruje po osnovu naknade za ishranu u toku rada i 1/12 regresa za korišćenje godišnjeg odmora i čini sastavni dio minimalne zarade.

(2) Posebni dio zarade, utvrđuje se kolektivnim ugovorom i ne može biti manji od 70% obračunske vrijednosti koeficijenta utvrđene na nivou Crne Xxxx.

Radni učinak Član 97

(1) Radni učinak zaposlenog određuje se na osnovu kvaliteta i obima obavljenog posla, kao i zalaganja i odnosa zaposlenog prema radnim obavezama.

(2) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca, odnosno opštim aktom poslodavca u slučaju da ne postoji reprezentativni sindikat na nivou poslodavca, utvrđuju se mjerila i normativi za vrednovanje ostvarenih radnih učinaka na poslovima čija priroda to omogućava i stimulansi za ostvarivanje većih rezultata rada, ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno.

(3) Ako nijesu utvrđeni normativi i kriterijumi za vrednovanje ostvarenih rezultata rada, smatra se da je zaposleni za vrijeme provedeno na radu ostvario standardni radni učinak.

Uvećanje osnovne zarade Član 98

(1) Osnovna zarada zaposlenog uvećava se, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, po osnovu:

1) xxxxxx radnog staža (minuli rad),

2) rada noću,

3) rada na xxx državnog ili vjerskog praznika, i

4) prekovremenog rada.

(2) Kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu mogu se utvrditi uvećanja zarade i po drugim osnovima.

Jednakost zarada Član 99

(1) Zaposlenom se garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrijednosti.

(2) Pod radom iste vrijednosti podrazumijeva se rad za koji se zahtijeva isti nivo kvalifikacije obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije, odgovornost, vještine, uslovi rada i rezultati rada.

(3) U slučaju povrede prava iz st. 1 i 2 ovog člana, zaposleni ima pravo na naknadu štete u visini neisplaćenog xxxxxx xxxxxx.

(4) Odluka poslodavca ili sporazum sa zaposlenim koji nije u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana, ništavi su.

Ugovorena zarada Član 100

(1) Xxxxxxxxx xxxxxx xx xxxxxx xxxx može da se utvrdi ugovorom o radu, sa direktorom, menadžerom ili sa drugim zaposlenim koji obavlja poslove od posebnog značaja za poslodavca, kao i u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom.

(2) Zarada iz stava 1 ovog člana može da obuhvata pojedina ili neka uvećanja zarade po osnovima iz člana 98 ovog zakona, ako je to predviđeno ugovorom o radu.

Minimalna zarada Član 101

(1) Zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu za standardni radni učinak i puno radno vrijeme, odnosno radno vrijeme koje se izjednačava sa punim radnim vremenom u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(2) Minimalna zarada iz stava 1 ovog člana ne može biti niža od 30% prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnom polugodištu, prema zvaničnom podatku koji utvrđuje organ uprave nadležan za poslove statistike.

(3) Iznos minimalne zarade iz stava 2 ovog člana utvrđuje Vlada Crne Xxxx (u daljem tekstu: Vlada) na predlog Socijalnog savjeta Crne Gore, na godišnjem nivou, na osnovu mjerila za utvrđivanje nivoa minimalnih zarada i to:

- opšti nivo zarada u zemlji;

- troškovi života i promjene u njima;

- ekonomski faktori, uključujući i zahtjeve privrednog razvoja, nivo produktivnosti i potreba da se dostigne i odredi visok nivo zaposlenosti.

Naknada zarade Član 102

(1) Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu za vrijeme odsustvovanja xx xxxx zbog: državnih i vjerskih praznika u kojima se ne radi; godišnjeg odmora; plaćenog odsustva; odazivanja na poziv državnih organa; stručnog usavršavanja po nalogu poslodavca, privremene nesposobnosti za vrijeme spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju i za vrijeme korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva i odsustva radi njege djeteta, u skladu sa ovim zakonom; prekida xxxx xxxx je nastao bez krivice zaposlenog; odbijanja da radi kada nijesu sprovedene propisane mjere zaštite i zdravlja na radu; odsustvovanja xx xxxx po osnovu unaprijed dogovorenog učešća u radu organa kod poslodavca i organa sindikata; za vrijeme prekvalifikacije, dokvalifikacije i osposobljavanja za rad na drugim poslovima dok oni traju i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(2) Poslodavac ima pravo na refundaciju sredstava po osnovu isplate naknade zarade zaposlenog iz stava 1 ovog člana po osnovu privremene nesposobnosti za vrijeme spriječenosti za rad po propisima o zdrastvenom osiguranju, za vrijeme korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva po propisima iz oblasti socijalne i dječje zaštite.

(3) Poslodavac ima pravo na refundaciju sredstava po osnovu isplate naknade zarade iz stava 1 ovog člana u slučaju odsustvovanja zaposlenog xx xxxx zbog odazivanja na poziv državnog organa, od organa na xxxx se poziv zaposleni odazvao, ako zakonom nije drugačije određeno.

(4) Izuzetno xx xxxxx 1 ovog člana, zaposleni nema pravo na naknadu zarade za vrijeme odsustvovanja xx xxxx na poziv državnog organa, ukoliko je za takav angažman predviđena naknada od državnog organa na xxxx poziv je odsustvovao.

Prekid rada bez krivice zaposlenog Član 103

(1) Zaposlenom pripada naknada zarade za vrijeme odsustvovanja xx xxxx zbog prekida xxxx xxxx je nastao bez krivice zaposlenog u visini od 60% osnova za naknadu, xxxx xxxx njegova prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu i ne može biti niža od minimalne zarade u Crnoj Gori.

(2) Pod prekidom rada iz stava 1 ovog člana podrazumijeva se: prekid zbog problema u poslovanju poslodavca, prekid zbog zabrane obavljanja djelatnosti xx xxxxxx nadležnog državnog organa, prekid uzrokovan prirodnim nepogodama i prekid u drugim slučajevima koji su predviđeni kolektivnim ugovorom.

(3) U slučaju iz stava 1 ovog člana, poslodavac xx xxxxx da zaposlenom uruči xxxxxx akt koji sadrži: razlog za prekid rada, trajanje prekida rada i visinu naknade zarade.

(4) Naknada iz stava 1 ovog člana može da se isplati najduže četiri mjeseci u toku kalendarske godine.

(5) Kolektivnim ugovorom, odnosno ugovorom o radu, može da se utvrdi naknada zarade u iznosu većem od iznosa iz stava 1 ovog člana.

Druga primanja Član 104

(1) Zaposleni ima pravo xx xxxxx primanja u vezi xx xxxxx koja se utvrđuju kolektivnim ugovorom, odnosno ugovorom o radu.

(2) Druga primanja iz stava 1 ovog člana ne uračunavaju se prilikom obračunavanja iznosa otpremnina.

Obračun i isplata zarade i naknade zarade Član 105

(1) Zarada i naknada zarade isplaćuju se u novcu, na tekući račun zaposlenog, u rokovima utvrđenim kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, a najmanje jednom mjesečno.

(2) Prilikom isplate zarade i naknade zarade poslodavac xx xxxxx da zaposlenom uruči obračun zarade.

(3) Poslodavac koji na xxx dospjelosti nije mogao da isplati zaradu i naknadu zarade ili ih ne isplati u cjelini xxxxx xx da, do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata zarade, zaposlenom uruči obračun zarade xxxx xx bio xxxxx da isplati, koji ima snagu izvršne isprave.

Obustava zarade i naknade zarade Član 106

(1) Poslodavac može da naplati potraživanje prema zaposlenom uskraćivanjem zarade ili njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade zarade ili njenog xxxxxx xxxx po sprovedenom postupku u slučajevima utvrđenim zakonom, na osnovu pravnosnažne odluke suda ili uz pristanak zaposlenog.

(2) Zaposlenom može da se prinudno obustavi zarada ili naknada zarade najviše do jedne polovine radi obaveznog izdržavanja, na osnovu pravnosnažne odluke suda, a za ostale obaveze najviše do jedne trećine zarade ili naknade zarade.

Evidencija zarade i naknade zarade Član 107

Poslodavac xx xxxxx da vodi mjesečnu evidenciju o zaradi i naknadi zarade, u skladu sa zakonom.

6. Prava zaposlenih kod promjene poslodavca Promjena poslodavca

Član 108

(1) Ako zbog statusne promjene ili pravnog posla dođe do promjene poslodavca ili dijela poslodavca, u skladu sa zakonom, poslodavac sljedbenik preuzima od poslodavca prethodnika zaposlene i xxxxx xx da poštuje sva prava i obaveze zaposlenih iz radnog odnosa koja xxxx xx xxx preuzimanja, kao i da omogući sindikalno djelovanje u skladu sa zakonom.

(2) Ako se prenos poslodavca ili dijela poslodavca iz stava 1 ovog člana obavlja u stečajnom postupku ili postupku sanacije, prava koja se prenose na poslodavca sljedbenika mogu se umanjiti u skladu sa posebnim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom koji je zaključen između sindikata i poslodavca.

(3) Ako kod poslodavca ili u dijelu poslodavca koji xx xxxxx promjene iz stava 1 ovog člana zadržao svoju samostalnost postoji osnovan sindikat, on nastavlja xx xxxxx pod istim uslovima kao i prije promjene iz stava 1 ovog člana, ako ispunjava uslove koji su predviđeni zakonom.

(4) Ako kod poslodavca ili u dijelu poslodavca koji xx xxxxx promjene iz stava 1 ovog člana nije zadržao svoju samostalnost i nastavak rada sindikata nije moguć, zaposleni xxxx se ugovori o radu prenose imaju pravo na zastupanje dok se ne stvore uslovi za osnivanje novog sindikata, odnosno do isteka mandata njihovog dosadašnjeg predstavnika.

(5) Poslodavac prethodnik xxxxx xx da o preuzimanju iz stava 1 ovog člana xxxxxx obavijesti zaposlenog, najkasnije 15 xxxx prije preuzimanja.

(6) Zaposleni koji se protivi preuzimanju svog ugovora o radu, ima pravo na isplatu otpremnine, u skladu sa zakonom.

(7) Poslodavac prethodnik xxxxx xx da poslodavca sljedbenika, xxxxxx obavijesti o pravima zaposlenih iz radnog odnosa xxxx se ugovori o radu prenose.

(8) Propust poslodavca prethodnika da poslodavca sljedbenika xxxxxx obavijesti o pravima zaposlenih iz radnog odnosa xxxx se ugovori prenose, ne utiče na ostvarivanje prava zaposlenih.

(9) Poslodavac sljedbenik solidarno sa poslodavcem prethodnikom, odgovara za obaveze iz

radnog odnosa prema zaposlenima, nastale do xxxx prenošenja ugovora o radu.

(10) Poslodavac sljedbenik xx xxxxx da sa zaposlenim iz stava 1 ovog člana zaključi ugovor o radu u roku od pet xxxx od xxxx preuzimanja, pri čemu ugovor o radu važi od xxxx nastupanja pravnih posljedica promjene poslodavca iz stava 1 ovog člana.

(11) Ugovor o radu iz stava 10 ovog člana ne može da sadrži manji obim prava od ugovora koji je zaposleni zaključio sa poslodavcem prethodnikom.

(12) Ako je ugovor o radu otkazan zbog značajne promjene uslova rada na štetu zaposlenog, smatra se da je poslodavac odgovoran za prestanak radnog odnosa.

(13) Promjena poslodavca iz stava 1 ovog člana ne može biti razlog za prestanak radnog odnosa.

(14) Zaposlenom koji odbije da zaključi ugovor o radu u roku iz stava 10 ovog člana sa poslodavcem sljedbenikom, poslodavac prethodnik otkazuje ugovor o radu.

(15) Zaposleni, odnosno predstavnik zaposlenih koji je oštećen neispunjavanjem obaveza poslodavca prethodnika, odnosno poslodavca sljedbenika ima pravo da pokrene postupak pred sudom.

Primjena kolektivnog ugovora poslodavca prethodnika Član 109

(1) Poslodavac sljedbenik xxxxx xx da primjenjuje kolektivni ugovor poslodavaca prethodnika najmanje godinu xxxx od xxxx promjene poslodavca, pod istim uslovima koji su se primjenjivali kod poslodavca prethodnika, osim ako prije isteka tog roka:

1) istekne vrijeme na koje je zaključen kolektivni ugovor kod poslodavca prethodnika;

2) kod poslodavca sljedbenika bude zaključen novi kolektivni ugovor.

Obaveza obavještavanja sindikata Član 110

(1) Poslodavac prethodnik i poslodavac sljedbenik dužni su da najkasnije 30 xxxx prije promjene iz člana 108 ovog zakona, obavijeste sindikat kod poslodavca, odnosno predstavnika zaposlenih o:

1) datumu promjene poslodavca;

2) razlozima za promjenu poslodavca;

3) pravnim, ekonomskim i socijalnim posljedicama promjene poslodavca za zaposlene;

4) svim predviđenim mjerama u pogledu zaposlenih xxxx se ugovori o radu prenose.

(2) Ako poslodavac prethodnik ili poslodavac sljedbenik predvide mjere u vezi sa svojim zaposlenim, dužni su da se o xxx mjerama blagovremeno konsultuju sa sindikatom, odnosno predstavnicima zaposlenih radi postizanja sporazuma, u cilju ublažavanja socijalno- ekonomskih posljedica na položaj zaposlenih.

(3) Ako kod poslodavca prethodnika, odnosno kod poslodavca sljedbenika ne postoji sindikat, poslodavac xx xxxxx da zaposlene, odnosno predstavnike zaposlenih, obavijesti o okolnostima iz stava 1 ovog člana.

(4) Obaveza obavještavanja iz st. 1 i 3 ovog člana postoji bez obzira da xx xx odluku o prenosu xxxxx xxx poslodavac ili drugi poslodavac koji ga kontroliše.

IV. ZAŠTITA ZAPOSLENIH U SLUČAJU STEČAJNOG POSTUPKA Neisplaćena potraživanja

Član 111

(1) Pravo na isplatu neisplaćenih potraživanja kod poslodavca nad xxxxx xx pokrenut stečajni postupak (u daljem tekstu: potraživanje), u skladu sa ovim zakonom ima zaposleni koji je bio u radnom odnosu kod poslodavca na xxx otvaranja stečajnog postupka, kao i zaposleni kojem je prestao radni odnos u periodu od šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka i kome su potraživanja utvrđena u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak.

(2) Prava iz stava 1 ovog člana ostvaruju se u skladu sa ovim zakonom, ako nijesu isplaćena u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak.

(3) Ako su prava iz stava 1 ovog člana djelimično isplaćena u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, zaposlenom pripada pravo na razliku do nivoa prava utvrđenih po ovom zakonu.

Pravo na isplatu Član 112

(1) Zaposleni ima pravo na isplatu:

1) zarade i naknade zarade za vrijeme odsustvovanja xx xxxx zbog privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju xxxx xx bio xxxxx da isplati poslodavac u skladu sa ovim zakonom za svaki mjesec koji nije isplaćen, za period od šest mjeseci prije otvaranja stečaja;

2) naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor usljed krivice poslodavca, za kalendarsku godinu u kojoj je pokrenut stečajni postupak, ako je to pravo imao prije pokretanja stečajnog postupka;

3) otpremnine zbog odlaska u penziju;

4) naknade štete na osnovu odluke suda zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti.

(2) Zaposleni ima pravo na uplatu doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za isplate potraživanja iz stava 1 xxxxx 1 ovog člana, u skladu sa propisima o obaveznom penzijskom i invalidskom osiguranju, nezavisno od okončanja stečajnog postupka.

(3) Prava iz st. 1 i 2 ovog člana ne mogu ostvariti direktor i članovi organa upravljanja kod poslodavca, bez obzira na vrijeme kada su te poslove obavljali.

Visina isplate Član 113

(1) Zarada i naknada zarade iz člana 112 stav 1 tač. 1 i 2 ovog zakona isplaćuje se u visini minimalne zarade, odnosno naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor.

(2) Otpremnina zbog odlaska u penziju iz člana 112 stav 1 xxxxx 3 ovog zakona isplaćuje se u visini dvije minimalne zarade u Crnoj Gori.

(3) Naknada štete iz člana 112 stav 1 xxxxx 4 ovog zakona isplaćuje se u visini naknade utvrđene odlukom nadležnog suda.

Pravo na uplatu doprinosa Član 114

(1) Zaposlenom kod poslodavca nad xxxxx xx pokrenut stečajni postupak i kome su potraživanja utvrđena u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za godine radnog staža koje mu nedostaju za sticanje uslova na penziju za koji period mu poslodavac nije vršio uplatu tog doprinosa, uplaćuje Fond rada, nezavisno od okončanja stečajnog postupka.

(2) Pravo iz stava 1 ovog člana može ostvariti lice koje je do podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava pred Fondom rada steklo jedan od zakonskih uslova za ostvarivanje prava na penziju.

(3) Izuzetno od člana 111 stav 2 ovog zakona, licu koje je do podnošenja zahtjeva steklo jedan od zakonskih uslova za ostvarivanje prava iz stava 1 ovog člana, Fond rada xx xxxxx da uplati doprinose, nezavisno od okončanja stečajnog postupka.

(4) Prava iz stava 1 ovog člana ne mogu da ostvare direktor i članovi organa upravljanja kod poslodavca, bez obzira na vrijeme kada su te poslove obavljali.

(5) Organ koji odlučuje o postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja xxxxx xx da, licu iz stava 1 ovog člana, na njegov zahtjev, izda podatke za ostvarivanje prava u smislu stava 1 ovog člana.

(6) Xxxxxxxx za uplatu doprinosa iz stava 1 ovog člana, čini minimalna zarada u Crnoj Gori, utvrđena prije podnošenja zahtjeva Fondu rada.

Pravo na uplatu doprinosa za dopunsko penzijsko i invalidsko osiguranje i doprinose za porodičnu penziju

Član 115

Fond rada xx xxxxx da uplati doprinose za dopunsko penzijsko i invalidsko osiguranje, uključujući i doprinose za porodičnu penziju, zaposlenom kod poslodavca nad xxxxx xx pokrenut stečajni postupak i kome su potraživanja utvrđena u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, kao i zaposlenom koji je bio u radnom odnosu kod tog poslodavca.

Nadležnost Član 116

(1) Za ostvarivanje prava iz člana 112 ovog zakona nadležan je Fond rada u skladu sa zakonom.

(2) Isplatom potraživanja iz čl. 112 i 115 ovog zakona, Fond rada se pojavljuje kao povjerilac, u postupku naplate izmirenih potraživanja u stečajnom postupku prema poslodavcu.

V. ZAŠTITA ZAPOSLENIH Opšta zaštita

Član 117

Zaposleni ima pravo na zaštitu na radu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

1. Zaštita lica sa invaliditetom, omladine i žena Xxxxxxx zaštita

Član 118

Zaposlena lica sa invaliditetom, zaposleni mlađi od 18 xxxxxx xxxxxx i zaposlena žena imaju pravo na posebnu zaštitu prava, u skladu sa zakonom.

Zaštita prava lica sa invaliditetom Član 119

(1) Zaposleno lice sa invaliditetom poslodavac xx xxxxx da, u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, rasporedi na poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije, u skladu sa ocjenom organa nadležnog tijela za utvđivanje invaliditeta.

(2) Ako zaposleno lice sa invaliditetom ne može da se rasporedi, u smislu stava 1 ovog člana, poslodavac xx xxxxx da mu obezbijedi druga prava, u skladu sa zakonom kojim se uređuje radno osposobljavanje lica sa invaliditetom i kolektivnim ugovorom.

(3) Ako zaposleno lice sa invaliditetom ne može da se rasporedi, niti mogu da mu se obezbijede druga prava u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana, poslodavac može da ga proglasi licem za čijim xx xxxxx prestala potreba.

(4) Lice sa invaliditetom za čijim xx xxxxx prestala potreba, u skladu sa stavom 3 ovog člana, ima pravo na otpremninu iz člana 169 stav 2 ovog zakona.

(5) Zaposleno lice sa invaliditetom ne može biti raspoređeno na rad u drugo mjesto van mjesta prebivališta, odnosno boravišta, bez njegove saglasnosti.

(6) Zaposleno lice sa invaliditetom ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 26 radnih xxxx.

Zaštita zaposlenog mlađeg od 18 xxxxxx xxxxxx Član 120

(1) Zaposleni mlađi od 18 xxxxxx xxxxxx ne mogu da rade na radnom mjestu na kojem se pretežno obavljaju naročito teški fizički poslovi, radovi pod zemljom ili pod vodom, niti na poslovima koji bi mogli štetno i sa povećanim rizikom da utiču na njihovo zdravlje.

(2) Zaposleni mlađi od 18 xxxxxx xxxxxx ne može biti raspoređen na rad u drugo mjesto van mjesta prebivališta, odnosno boravišta.

(3) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca, zaposlenom mlađem od 18 xxxxxx xxxxxx može da se utvrdi radno vrijeme kraće od punog radnog vremena, u kom slučaju osvaruje sva prava iz radnog odnosa u xxxxx obimu.

(4) Zaposlenom mlađem od 18 xxxxxx xxxxxx ne može da se odredi da radi prekovremeno, odnosno duže od osam časova dnevno, niti noću.

(5) Zaposleni mlađi od 18 xxxxxx xxxxxx xxxx xxxx najmanje četiri časa dnevno, ima svakog radnog xxxx pravo na odmor u toku rada od najmanje 30 minuta neprekidno.

(6) Zaposleni mlađi od 18 xxxxxx xxxxxx ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje dva uzastopna xxxx, od kojih xx xxxxx nedjelja.

(7) Zaposleni mlađi od 18 xxxxxx xxxxxx ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje

24 xxxxx xxxx.

Zaštita zbog trudnoće i njege djeteta Član 121

(1) Poslodavac ne može da odbije da zaključi ugovor o radu sa ženom zbog trudnoće, niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta može ponuditi izmjenu ugovora o radu pod nepovoljnijim uslovima.

(2) Poslodavac ne može da uslovljava zasnivanje radnog odnosa, odnosno zaključivanje ugovora o radu dokazom o trudnoći, osim ako se radi o poslovima kod kojih postoji znatan rizik za zdravlje žene i djeteta utvrđen xx xxxxxx nadležnog zdravstvenog organa.

(3) Poslodavac ne može da traži bilo kakve podatke o trudnoći niti može da uputi drugo lice da ih traži, osim ako zaposlena lično zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom.

Xxxxxxxx xxxxx xxx za prenatalni pregled Član 122

(1) Xxxxxx zaposlena ima pravo na xxxxx xxx odsustva xx xxxx u toku mjeseca radi obavljanja prenatalnih pregleda, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, trudna zaposlena je dužna da obavijesti poslodavca u pisanoj formi o korišćenju odsustva, tri xxxx prije zakazanog vremena za prenatalni pregled i na njegov zahtjev da mu dostavi dokaz o izvršenom pregledu.

(3) Za vrijeme odsustva iz stava 1 ovog člana trudna zaposlena ima pravo na naknadu zarade, kao da je na radu.

Zaštita od prestanka radnog odnosa Član 123

(1) Poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu trudnoj zaposlenoj i zaposlenom za vrijeme korišćenja prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo.

(2) Izuzetno xx xxxxx 1 ovog člana, zaposlenoj ženi može prestati radni odnos zbog teže povrede radne obaveze ili postojanja razloga iz člana 164 stav 1 tač. 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 8 ovog zakona,koji se ne mogu dovesti u vezu sa trudnoćom i korišćenjem prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo, u kom slučaju je poslodavac xxxxx da u pisanoj formi detaljno obrazloži razloge za prestanak radnog odnosa.

(3) Poslodavac ne može da raskine ugovor o radu sa roditeljem, usvojiteljem i hraniteljem zbog korišćenja prava na roditeljsko, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo; prava na rad sa polovinom punog radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju; samohranim roditeljem koji ima dijete do xxxxx xxxxxx xxxxxx ili dijete sa smetnjama u razvoju, ako ispunjava obaveze u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(4) Za vrijeme odsustva xx xxxx zbog njege djeteta, privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće, korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog, hraniteljskog odsustva poslodavac ne može zaposlenog proglasiti licem za čijim xxxxx xx prestala potreba.

(5) Zaposlenom kome ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u toku trudnoće, korišćenja privremene spriječenosti po osnovu održavanja trudnoće, porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva, rok za koji je ugovorom o radu zasnovao radni odnos na određeno vrijeme produžava se do isteka korišćenja prava na to odsustvo.

(6) Zaposleni xx xxxxx da poslodavcu dostavi dokaz o nastanku okolnosti iz stava 5 ovog člana u roku od tri xxxx od xxxx saznanja odnosno utvrđivanja nastalih okolnosti.

Privremeni raspored Član 124

(1) Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, trudnoj zaposlenoj i dok doji dijete, a koja radi na poslovima koji mogu da ugroze njen život i zdravlje, odnosno koji mogu da ugroze život i zdravlje djeteta i nerođenog djeteta, poslodavac xx xxxxx da ponudi privremeno raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.

(2) Zaposlena žena iz stava 1 ovog člana za vrijeme privremenog rasporeda na druge poslove ima sva prava iz radnog odnosa koja xx xxxxx prije privremenog raspoređivanja.

(3)Ako poslodavac nije u mogućnosti da zaposlenoj ženi iz stava 1 ovog člana obezbijedi raspored na drugi odgovarajući posao, u smislu stava 1 ovog člana, a po nalazu doktora obavljanje poslova njenog radnog mjesta može da ugrozi njeno ili zdravlje djeteta ili nerođenog djeteta, zaposlena žena ima pravo na odsustvo xx xxxx, uz naknadu zarade u skladu sa kolektivnim ugovorom, koja ne može da bude manja od naknade koju bi zaposlena ostvarila da je na svom radnom mjestu.

Zaštita od prekovremenog i noćnog rada Član 125

(1) Zabranjen je noćni rad trudnoj zaposlenoj, zaposlenoj xxxx xx nedavno rodila i zaposlenoj koja doji.

(2) Xxxxxx zaposlena i xxxx xxxx ima dijete mlađe od tri godine života ne može da radi prekovremeno, niti noću.

(3) Zaposlena xxxx xxxx ima dijete starije od dvije godine života može da radi noću, samo ako pisanom izjavom pristane na takav rad.

(4) Xxxxxxxxxx xx xxxxx da ženu iz stava 1 ovog člana, xxxx xx zaključila ugovor o radu za obavljanje poslova koji podrazumijevaju noćni rad, rasporedi na obavljanje poslova van noćnog xxxx xxxx odgovaraju njenom stepenu obrazovanja, odnosno nivou kvalifikacija i radnoj sposobnosti.

(5) U slučaju da poslodavac nije u mogućnosti da obezbijedi raspoređivanje zaposlenoj ženi iz stava 4 ovog člana, poslodavac xx xxxxx da joj obezbjedi plaćeno odsustvo uz naknadu zarade iz člana 130 stav 2 ovog zakona.

(6) Jedan od roditelja, usvojitelja, staratelja, odnosno hranitelja koji ima dijete sa težim smetnjama u razvoju, kao i samohrani roditelj koji ima dijete mlađe xx xxxxx xxxxxx xxxxxx može xx xxxx prekovremeno, odnosno noću, samo na osnovu pisanog pristanka.

2. Zaštita prava zaposlenih koji se staraju o djeci Porodiljsko odsustvo

Član 126

(1) Zaposlena žena koristi obavezno porodiljsko odustvo od 98 xxxx, od kojih je 28 xxxx prije xxxx očekivanog porođaja, a 70 xxxx od rođenja djeteta.

(2) Xxx očekivanog porođaja utvrđuje nadležni doktor specijalista.

(3) Izuzetno xx xxxxx 1 ovog člana, otac djeteta ima pravo da koristi odsustvo od xxxx rođenja djeteta, u slučaju da xx xxxxx umrla na porođaju, teško bolesna, napustila dijete, ako xx xxxxxx roditeljskog prava ili se nalazi na izdržavanju kazne zatvora.

(4) Ako je dijete rođeno prije xxxx očekivanog porođaja, obavezno porodiljsko odsustvo iz stava 1 ovog člana produžava se onoliko xxxx za koliko je dijete ranije rođeno.

(5) Pod ranije rođenim djetetom, u smislu stava 4 ovog člana podrazumijeva se dijete koje je rođeno prije navršenih 37 nedjelja trudnoće, prema nalazu nadležnog doktora specijaliste.

Roditeljsko odsustvo Član 127

(1) Roditeljsko odsustvo je pravo svakog od roditelja da koristi odsustvo xx xxxx zbog njege i staranja o djetetu.

(2) Roditeljsko odsustvo se može koristiti nakon isteka perioda iz člana 126 stav 1 ovog zakona, u trajanju do 365 xxxx od xxxx rođenja djeteta.

(3) Pravo na roditeljsko odsustvo iz stava 1 ovog člana imaju oba roditelja u jednakim djelovima.

(4) Izuzetno xx xxxxx 3 ovog člana, roditeljsko odsustvo koje je započeo da koristi jedan roditelj može da prenese na drugog roditelja nakon isteka perioda od 30 xxxx od početka korišćenja.

(5) U slučaju iz stava 4 ovog člana roditelj koji je prenio pravo na drugog roditelja nema pravo da nastavi korišćenje roditeljskog odsustva.

(6) Ako xx xxxxx od roditelja nezaposlen, a drugi zaposlen, zaposleni roditelj ima pravo na korišćenje roditeljskog odsustva iz stava 1 ovog člana.

Prenos prava na jednog od roditelja Član 128

(1) Ako jedan od roditelja xxxx ili je iz drugog opravdanog razloga spriječen da koristi pravo na roditeljsko odustvo iz člana 127 stav 3 ovog zakona, pravo na njegov dio roditeljskog odsustva prenosi se na drugog roditelja.

(2) Pod opravdanim razlogom iz stava 1 ovog člana podrazumijeva se:

1) ako xx xxxxx od roditelja: lišen roditeljskog prava; lišen poslovne sposobnosti; proglašen nestalim, nepoznatim, nepoznatog prebivališta ili boravišta; ili je prema nalazu nadležnog centra za socijalni rad grubo zanemario staranje o djetetu;

2) kada su jednom od roditelja djeteta, radi zaštite djeteta, na osnovu odluke suda, zabranjeni ili ograničeni kontakti sa djetetom;

3) kada xx xxxxx od roditelja djeteta teško bolestan ili je zavistan od pomoći drugog lica, radi xxxx xx na duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju svog roditeljskog staranja, prema nalazu nadležnog doktora specijaliste;

4) ako xx xxxxx od roditelja angažovan xxx xxxxx lice u vojnoj misiji izvan Crne Xxxx, pod uslovom da se pisanom izjavom odrekao prava na korišćenje roditeljskog odsustva u korist drugog roditelja;

5) kada xx xxxxx od roditelja na izdržavanju kazne zatvora.

(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog člana primijeniće se i na prenos usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva, pod uslovom da korisnik na kojeg se prenosi to pravo, ispunjava uslove u skladu sa ovim zakonom.

Pauza radi dojenja djeteta Član 129

(1) Ako zaposlena žena otpočne da radi, u smislu člana 127 stav 3 ovog zakona, ima pravo na pauzu za dojenje djeteta u trajanju od dva časa dnevno, do navršene xxxxxx xxxx života djeteta, nezavisno od toga koristi li otac djeteta u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava predviđenih ovim zakonom.

(2) Pravo iz stava 1 ovog člana može da se koristi jednokratno ili dva puta u xxxx xxxx, u trajanju od po jednog časa.

(3) Vrijeme iz stava 1 ovog člana računa se u puno radno vrijeme.

Prava zaposlenog i povratak na isto radno mjesto Član 130

(1) Za vrijeme korišćenja odsustva iz čl. 126, 127, 135 i 136 ovog zakona zaposleni ima sva prava iz radnog odnosa kao što ih je imao do početka korišćenja tog odsustva kao i sva prava na poboljšanje radnih uslova na koja bi imao pravo za vrijeme svog odsustva.

(2) Za vrijeme korišćenja odsustva iz čl. 126, 127, 135 i 136 ovog zakona, zaposleni ima pravo na naknadu zarade u iznosu koji ne može biti manji od naknade zarade u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog održavanja trudnoće, u skladu sa zakonom.

(3) Poslodavac xx xxxxx da zaposlenom iz čl. 126, 127, 135 i 136 ovog zakona po isteku odsustva obezbijedi povratak na isto radno mjesto ili na odgovarajuće radno mjesto sa najmanje istom zaradom.

(4) Poslodavac može, uzimajući u obzir potrebe zaposlenog koje xx xxxxx u svom pisanom zahtjevu, po isteku odsustva iz čl. 126, 127, 135 i 136 ovog zakona da omogući promjenu radnog vremena ili rasporeda radnog vremena xxx zaposlenom, ako proces rada kod tog poslodavca to dozvoljava.

Zaštita za slučaj rođenja mrtvog djeteta Član 131

Ako zaposlena xxxx xxxx mrtvo dijete ili ako dijete xxxx prije isteka porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva ima pravo da produži porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo najmanje 45 xxxx, a prema nalazu ovlašćenog doktora specijaliste i duže, odnosno onoliko vremena koliko joj je potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva.

Rad sa polovinom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta Član 132

(1) Nakon isteka odsustva iz člana 127 stav 2 ovog zakona, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene xxxxx xxxxxx života djeteta, ukoliko je djetetu potrebna pojačana njega.

(2) Pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena, u trajanju iz stava 1 ovog člana, ima jedan od zaposlenih usvojilaca, staralaca ili hranitelja.

Rad sa polovinom punog radnog vremena radi njege djeteta sa smetnjama u razvoju Član 133

(1) Pravo da radi polovinu punog radnog vremena ima roditelj, usvojilac, hranitelj ili staratelj djeteta sa smetnjama u razvoju, odnosno lice koje se stara o licu sa teškim invaliditetom u skladu sa posebnim propisima.

(2) Radno vrijeme iz stava 1 ovog člana i člana 132 ovog zakona smatra se punim radnim vremenom za ostvarivanje prava iz rada i po osnovu rada.

Ostvarivanje prava iz rada za vrijeme njege djeteta Član 134

(1) Zaposleni koji namjerava da koristi pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena iz čl. 132 i 133 ovog zakona xxxxx xx da u pisanoj formi podnese zahtjev poslodavcu.

(2) Način i postupak ostvarivanja prava iz čl. 132 i 133 ovog zakona propisuje organ državne uprave nadležan za poslove socijalnog staranja.

(3) Za vrijeme odsustva xx xxxx iz xx. 132 i 133 ovog zakona zaposleni ima pravo na naknadu zarade, u skladu sa članom 130 stav 2 ovog zakona.

(4) Pravo iz čl. 132 i 133 ovog zakona ne može da se koristi za vrijeme za koje je dijete sa smetnjama u razvoju odnosno lice sa teškim invaliditetom smješteno u ustanovu socijalne i dječje zaštite.

Odsustvo radi usvojenja djeteta Član 135

Jedan od usvojilaca djeteta mlađeg od xxxx xxxxxx života ima pravo da radi njege djeteta odsustvuje xx xxxx godinu xxxx neprekidno od xxxx usvojenja djeteta uz naknadu zarade iz člana 130 ovog zakona.

Odsustvo hranitelja Član 136

Jedan od hranitelja djeteta koje je mlađe od xxxx xxxxxx života ima pravo da radi njege djeteta, odsustvuje xx xxxx godinu xxxx neprekidno od xxxx potpisivanja ugovora o hraniteljstvu uz naknadu zarade iz člana 130 ovog zakona.

Obavještenje o namjeri korišćenja odsustva Član 137

(1) Zaposleni koji namjerava da koristi pravo na porodiljsko, roditeljsko, usvojiteljsko ili hraniteljsko odsustvo xxxxx xx da o svojoj namjeri u pisanoj formi obavijesti poslodavca, mjesec xxxx prije početka korišćenja tog prava.

(2) Zaposleni koji je koristio pravo iz stava 1 ovog člana ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako xx xxxxx do tehnoloških, ekonomskih ili drugih promjena u načinu rada kod poslodavca.

Odsustvo xx xxxx bez naknade zarade, zbog njege djeteta do tri godine života Član 138

(1) Jedan od roditelja ima pravo da odsustvuje xx xxxx dok dijete navrši tri godine života, a ukoliko započeto korišćenje ovog prava prekine prije isteka navedenog roka nema pravo da ga dalje koristi.

(2) Za vrijeme odsustvovanja xx xxxx, u smislu stava 1 ovog člana, zaposleni ima pravo na zdravsteno i penzijsko - invalidsko osiguranje, a ostala prava i obaveze miruju.

(3) Sredstva za zdravstvenu zaštitu i penzijsko-invalidsko osiguranje iz stava 2 ovog člana isplaćuju se iz fondova zdravstvenog i penzijsko-invalidskog osiguranja.

VI. ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIH Zaštita kod poslodavca

Član 139

(1) O pravima zaposlenih iz rada i po osnovu rada odlučuje poslodavac, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(2) Zaposleni koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz rada i po osnovu xxxx xxxx podnijeti zahtjev poslodavcu da mu obezbijedi ostvarivanje tog prava.

(3) Podnošenje zahtjeva iz stava 2 ovog člana ne odlaže izvršenje odluke ili radnje protiv koje je zaposleni podnio zahtjev za zaštitu prava.

(4) Poslodavac xx xxxxx da zaposlenom po njegovom zahtjevu dostavi xxxxxx obavještenje ili xxxxxx odluku u roku od 15 xxxx od xxxx podnošenja zahtjeva.

(5) Odluka iz stava 4 ovog člana je konačna, ako zakonom nije drugačije određeno.

(6) Odluka iz stava 4 ovog člana dostavlja se zaposlenom u pisanom obliku, sa obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku u roku od xxxx xxxx od xxxx donošenja odluke.

(7) Nezavisno od postupka za zaštitu prava koji je zaposleni pokrenuo kod poslodavca zaposleni se može obratiti Inspekciji xxxx xxxx zaštite prava.

Zaštita pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova i Centrom za alternativno rješavanje sporova

Član 140

(1) Zaposleni koji smatra da mu je povrijeđeno pravo iz rada i po osnovu rada, prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom, xxxxx xx da podnese predlog za mirno rješavanje spora pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred Centrom za alternativno rješavanje sporova.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana poslodavac xx xxxxx da prihvati postupak mirnog rješavanja radnog spora.

(3) Za vrijeme trajanja postupka pred organima iz stava 1 ovog člana, rokovi za pokretanje postupka pred nadležnim sudom ne teku.

(4) Xx xxxxxxxx mirnog rješavanja radnog spora pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova primjenjuju se propisi kojima se uređuje mirno rješavanje radnih sporova.

(5) Xx xxxxxxxx alternativnog rješavanja spora pred Centrom za altenativno rješavanje sporova primjenjuju se propisi kojima se uređuje alternativno rješavanje sporova.

(6) Ako se radni spor ne riješi pred organima iz stava 1 ovog člana zaposleni može da pokrene spor pred nadležnim sudom.

(7) Zaposleni xxxx xx prestao radni odnos može da pokrene postupak u smislu stava 1 ovog člana.

Zaštita kod nadležnog suda Član 141

(1) Postupak pred sudom može da se pokrene u roku od 15 xxxx od xxxx dostavljanja odluke kojom je obustavljen postupak mirnog rješavanja spora.

(2) Poslodavac xx xxxxx da pravnosnažnu odluku suda izvrši u roku od 15 xxxx od xxxx dostavljanja odluke, ako odlukom suda nije određen drugi rok.

Teret dokazivanja Član 142

(1) U slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja je na licu koje smatra da mu je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koje pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije uređeno.

(2) Ako stranka koja se smatra oštećenom zbog nejednakog postupanja u smislu ovog zakona, pred sudom ili drugim nadležnim organom iznese činjenice iz kojih se može pretpostaviti da xx xxxxx do neposredne ili posredne diskriminacije, teret dokazivanja nepostojanja povrede

načela jednakog postupanja prelazi na tuženog, odnosno pravno ili fizičko lice protiv kojeg xx xxxxxxxx pred nadležnim organom pokrenut.

(3) U slučaju spora oko dovođenja zaposlenih u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenih radi obraćanja zaposlenih zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim licima ili nadležnim organima, a što je dovelo do povrede nekog od prava zaposlenih iz radnog odnosa, ako zaposleni iznese činjenice iz kojih se može pretpostaviti da je doveden u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, xxxx xxxx dokazati da zbog takvog obraćanja ili prijavljivanja zaposleni nije doveden u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenih, odnosno da mu zbog toga nije povrijedio neko pravo iz radnog odnosa.

(4) U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu iz člana 172 ovog zakona je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac.

(5) U slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju u skladu sa članom 19 stav 1 xxxxx 7 ovoga zakona, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu.

Rokovi zastarjelosti potraživanja iz radnog odnosa Član 143

(1) Novčana potraživanja iz rada zastarijevaju u roku od četiri godine od xxxx nastanka obaveze.

(2) Potraživanja koja se odnose na obavezu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijevaju.

VII. ODGOVORNOST ZAPOSLENIH

1. Odgovornost za povrede radnih obaveza

Odgovornost zaposlenih Član 144

(1) Zaposleni xx xxxxx da se xx xxxx pridržava obaveza propisanih zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(2) Zaposleni koji umišljajem ili iz nehata povrijedi radnu obavezu ili se ne pridržava odluke koju xx xxxxx poslodavac, odgovara za učinjenu povredu radne obaveze, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(3) Krivična odgovornost ne isključuje odgovornost zaposlenog za izvršavanje radnih obaveza ako ta radnja predstavlja povredu radne obaveze.

(4) Zaposleni odgovara za povredu radne obaveze xxxx xx u vrijeme izvršenja bila utvrđena zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Povrede radnih obaveza Član 145

(1) Povrede radnih obaveza mogu biti lakše i teže.

(2) Povreda radne obaveze može da nastane činjenjem ili nečinjenjem zaposlenog.

(3) Povrede radnih obaveza utvrđuju se zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Mjere za povrede radnih obaveza Član 146

(1) Za lakše povrede radnih obaveza, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, zaposlenom se može izreći jedna od sljedećih mjera:

1) opomena,

2) novčana kazna u visini do 20% mjesečne zarade zaposlenog ostvarene u mjesecu u xxxx xx odluka izrečena, u trajanju od jednog do tri mjeseca.

(2) Za teže povrede radnih obaveza, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, zaposlenom se može izreći jedna od sljedećih mjera:

1) novčana kazna u visini od 20% do 30% mjesečne zarade zaposlenog ostvarene u mjesecu u xxxx xx odluka izrečena, u trajanju od jednog do četiri mjeseca;

2) uslovni prestanak radnog odnosa, i

3) prestanak radnog odnosa.

(3) Uslovni prestanak radnog odnosa podrazumijeva mogućnost prestanka radnog odnosa ako zaposleni u periodu od šest mjeseci od xxxx izrečene mjere učini težu povredu radne obaveze.

Postupak utvrđivanja odgovornosti Član 147

(1) Postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze može da pokrene direktor saznanjem da je učinjena povreda radne obaveze ili na osnovu inicijative koju može da podnese svaki zaposleni.

(2) Direktor xx xxxxx da u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja da je učinjena povreda radne obaveze, odnosno prihvatanja inicijative iz stava 1 ovog člana, dostavi zaposlenom xxxxxx upozorenje o postojanju razloga za izricanje disciplinske mjere.

(3) Ako direktor odbije inicijativu iz stava 1 ovog člana xxxxx xx da u roku od 15 xxxx od xxxx njenog podnošenja o tome obavijesti podnosioca inicijative, uz navođenje razloga za odbijanje inicijative.

(4) Upozorenje iz stava 2 ovog člana sadrži: lične podatke zaposlenog, radno mjesto na koje je raspoređen, opis i vremenski okvir povrede radne obaveze, kao i naznaku da ima pravo da se usmeno izjasni o navodima i činjenicama koje ukazuju na povredu radne obaveze.

(5) Zaposleni ima pravo da se o upozorenju iz stava 2 ovog člana izjasni u roku od 15 xxxx od xxxx dostavljanja upozorenja.

(6) Ako se zaposleni ne izjasni o upozorenju u roku iz stava 5 ovog člana smatra se da je saglasan sa navodima i činjenicama koje su sadržane u upozorenju.

(7) Zaposleni ima pravo u roku od pet xxxx od xxxx dostavljanja upozorenja da zahtijeva od direktora da se usmeno izjasni.

(8) U slučaju iz stava 7 ovog člana direktor xx xxxxx da zaposlenom obezbijedi mogućnost da se izjasni o navodima i činjenicama koje su sadržane u upozorenju iz stava 2 ovog člana u roku od 15 xxxx od xxxx dostavljanja upozorenja.

(9) U slučaju iz stava 8 ovog člana, usmenom izjašnjenju na zahtjev zaposlenog može da prisustvuje ovlašćeni predstavnik sindikata xxxx je on član, kao i branilac zaposlenog.

(10) Direktor može da ovlasti drugo lice za vođenje postupka iz stava 9 ovog člana.

(11) O održanoj raspravi u slučaju iz stava 8 ovog člana, vodi se zapisnik u koji se unose podaci o direktoru, odnosno ovlašćenom licu, mjestu i vremenu održavanja rasprave, zaposlenom protiv koga se vodi disciplinski postupak, učesnicima rasprave, sadržini zahtjeva za pokretanje postupka, izjašnjenju zaposlenog o povredi radne obaveze, izjašnjenju ovlašćenog predstavnika sindikata, branioca zaposlenog, svjedoka i vještaka i dokazima izvedenim u toku postupka.

(12) Zapisnik potpisuje direktor, odnosno ovlašćeno lice, zaposleni protiv koga se vodi postupak, odnosno njegov branilac i zapisničar.

Donošenje odluke Član 148

(1) Odluku o izrečenoj mjeri za povredu radne obaveze donosi direktor.

(2) Odlukom iz stava 1 ovog člana može da se obustavi postupak, zaposleni oslobodi od odgovornosti ili oglasi odgovornim uz izricanje disciplinske mjere.

(3) Direktor xx xxxxx da xxxxxx odluku u roku od 15 xxxx od xxxx isteka roka iz člana 147 stav 5 ovog zakona, odnosno u roku od 15 xxxx od xxxx održane rasprave, u skladu sa članom 147 stav 11 ovog zakona.

(4) Xxxxxxxx, odluka iz stava 3 ovog člana može da se xxxxxx i u roku od 30 xxxx od xxxx isteka roka iz člana 147 stav 5 ovog zakona ako je neophodno sprovesti uviđaj ili vještačenje radi utvrđivanja okolnosti i činjenica u vezi sa povredom radne obaveze.

(5) Odluka iz stava 1 ovog člana sadrži: uvod, izreku, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

(6) Odluka iz stava 1 ovog člana je konačna.

(7) Direktor xx xxxxx da odluku iz stava 1 ovog člana dostavi zaposlenom, odnosno njegovom braniocu ako ga ima i ovlašćenom predstavniku sindikata koji je učestvovao u postupku, najkasnije u roku od xxxx xxxx od xxxx donošenja.

Obustavljanje postupka Član 149

Postupak prema zaposlenom obustavlja se ako:

1) nastupi zastarjelost vođenja postupka;

2) zaposlenom prestane radni odnos kod poslodavca po drugom osnovu;

3) se utvrdi da ponašanje zaposlenog ne predstavlja povredu radne obaveze;

4) ne postoje dokazi da je zaposleni učinio povredu koja mu se stavlja na teret;

5) je povodom iste povrede radne obaveze već donijeta konačna odluka.

Izricanje mjere Član 150

Pri izricanju disciplinske mjere zbog povrede radne obaveze, uzimaju se u obzir: težina povrede i njene posljedice, odgovornost zaposlenog, raniji rad i ponašanje zaposlenog, činjenica da xx xx ranije vršio povrede radnih obaveza, xxx x xxxxx okolnosti koje mogu da utiču na vrstu i visinu disciplinske mjere.

Osporavanje odluke Član 151

(1) Protiv konačne odluke o izrečenoj mjeri iz člana 148 ovog zakona zaposleni može da pokrene postupak u roku od 15 xxxx od xxxx dostavljanja odluke, u skladu sa članom 140 ovog zakona.

(2) Izuzetno, protiv konačne odluke kojom je izrečena mjera prestanak radnog odnosa, odnosno uslovni prestanak radnog odnosa zaposleni može pokrenuti postupak pred organima iz člana 140 st. 1 i 6 ovog zakona.

(3) Pokretanje postupka iz st. 1 i 2 ovog člana ne odlaže izvršenje odluke iz stava 1 ovog člana.

Rokovi zastarjelosti za pokretanje i vođenje postupka Član 152

(1) Pokretanje postupka za utvrđivanje povreda radnih obaveza zastarijeva u roku od tri mjeseca od xxxx saznanja za tu povredu i učinioca.

(2) Vođenje postupka za utvrđivanje povrede radnih obaveza zastarijeva protekom tri mjeseca od xxxx pokretanja postupka za utvrđivanje radne obaveze.

(3) Ako povreda radne obaveze sadrži obilježje bića krivičnog djela, pokretanje postupka zastarijeva protekom šest mjeseci od xxxx saznanja za povredu radne obaveze i učinioca, odnosno protekom roka zastarjelosti za to krivično djelo.

Rok za izvršenje izrečene mjere i brisanje iz evidencije Član 153

(1) Izrečena mjera iz člana 146 ovog zakona ne može da se izvrši ako je proteklo 30 xxxx od xxxx konačnosti odluke kojom je ona izrečena.

(2) O izrečenim mjerama za povredu radnih obaveza vodi se evidencija kod poslodavca.

(3) Ako zaposleni u roku od dvije godine od xxxx pravnosnažnosti odluke kojom je izrečena novčana kazna, opomena i uslovni prestanak radnog odnosa ne učini povredu radne obaveze, izrečena mjera se briše iz evidencije.

2. Privremeno udaljenje zaposlenog (suspenzija) Fakultativno udaljenje

Član 154

(1) Zaposleni može da bude privremeno udaljen xx xxxx u slučaju:

1) ako postoje okolnosti koje ukazuju da je učinio težu povredu radne obaveze;

2) ako je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela učinjenog u radu ili u vezi xx xxxxx.

(2) Udaljenje iz stava 1 ovog člana može da traje najduže do okončanja postupka za utvrđivanje odgovornosti.

Obavezno udaljenje Član 155

Zaposleni će biti privremeno udaljen xx xxxx od xxxx izricanja mjere pritvora, dok pritvor traje.

Rješenje o udaljenju Član 156

(1) Zaposleni se privremeno udaljava xx xxxx obrazloženim rješenjem o privremenom udaljenju.

(2) Zaposleni može da se privremeno udalji xx xxxx i pisanim nalogom direktora, odnosno drugog ovlašćenog lica na radu kod poslodavca, s xxx da je direktor xxxxx da xxxxxx rješenje iz stava 1 ovog člana.

(3) Rješenje o privremenom udaljenju iz stava 1 ovog člana, direktor donosi u roku od tri xxxx od xxxx saznanja razloga za udaljenje, odnosno dostavljanja rješenja o određivanju pritvora.

(4) Ako se u slučaju iz stava 2 ovog člana, rješenje ne xxxxxx u roku od tri xxxx od xxxx udaljenja xx xxxx, smatra se da nalog za udaljenje nije dat.

Naknada zarade i refundacija naknade zarade za vrijeme privremenog udaljenja Član 157

(1) Za vrijeme privremenog udaljenja xx xxxx zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini jedne trećine, a ako izdržava porodicu u visini jedne polovine mjesečne zarade xxxx xx ostvario u mjesecu prije privremenog udaljenja.

(2) Naknada zarade za vrijeme pritvora isplaćuje se na teret organa koji je naredio pritvor.

(3) Organ koji xx xxxxx rješenje o pritvoru xxxxx xx da o tome, u roku od tri xxxx, obavijesti poslodavca.

(4) Zahtjev za refundaciju, na ime visine naknade zarade, za vrijeme za koje se zaposleni nalazi u pritvoru i doprinosa i poreza uračunatih u tu zaradu podnosi poslodavac organu koji xx xxxxx rješenje o pritvoru.

(5) Zaposlenom za vrijeme privremenog udaljenja xx xxxx pripada razlika između iznosa naknade primljene na osnovu stava 1 ovog člana i punog iznosa zarade ostvarene za mjesec prije privremenog udaljenja uvećanog za prosječni porast zarada zaposlenih kod poslodavca za vrijeme u kome mu je pripadala naknada i to:

1) ako je krivični postupak obustavljen pravnosnažnom odlukom ili ako je pravnosnažnom odlukom oslobođen optužbe ili je optužba protiv njega odbijena, ali ne zbog nenadležnosti;

2) ako se oslobodi od odgovornosti ili xx xxxxxxxx za utvrđivanje povreda radnih obaveza obustavi.

3. Materijalna odgovornost Naknada štete poslodavcu

Član 158

(1) Zaposleni je odgovoran za štetu xxxx xx xx xxxx ili u vezi xx xxxxx namjerno ili krajnjom nepažnjom prouzrokovao poslodavcu.

(2) Ako štetu prouzrokuje više zaposlenih, svaki zaposleni je odgovoran za dio štete xxxx xx prouzrokovao.

(3) Ako za svakog zaposlenog iz stava 2 ovog člana ne može da se utvrdi dio štete xxxx xx prouzrokovao, smatra se da su svi zaposleni podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim djelovima.

(4) Ako xx xxxx zaposlenih prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

(5) Postojanje štete, njenu visinu, okolnosti pod kojima xx xxxxxxx, ko xx xxxxx prouzrokovao i kako se ona naknađuje utvrđuje posebna komisija koju obrazuje poslodavac, xxxx xx xxxxx od članova predstavnik reprezentativnog sindikata kod tog poslodavca.

Naknada štete zaposlenom Član 159

(1) Ako zaposleni pretrpi povredu ili štetu na radu ili u vezi xx xxxxx poslodavac xx xxxxx da mu nadoknadi štetu.

(2) Postojanje štete iz stava 1 ovog člana i člana 160 ovog zakona, njenu visinu, okolnosti pod kojima xx xxxxxxx, ko xx xxxxx prouzrokovao i način nadoknađivanja utvrđuje posebna

komisija koju obrazuje poslodavac, xxxx xx xxxxx od članova predstavnik reprezentativnog sindikata kod tog poslodavca.

(3) Ako se naknada štete ne ostvari u skladu sa stavom 2 ovog člana, o šteti odlučuje nadležni sud.

Naknada štete trećem licu Član 160

Zaposleni koji je na radu ili u vezi xx xxxxx namjerno ili krajnjom nepažnjom prouzrokovao štetu trećem licu, a xxxx xx naknadio poslodavac, xxxxx xx da poslodavcu naknadi iznos isplaćene štete.

4. Zabrana konkurencije Zabrana konkurencije zaposlenog

Član 161

(1) Ugovorom o radu mogu da se utvrde poslovi koje zaposleni ne može da radi u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun drugog pravnog ili fizičkog lica, bez saglasnosti poslodavca kod xxxx xx u radnom odnosu (u daljem tekstu: zabrana konkurencije).

(2) Zabrana konkurencije može da se utvrdi samo ako postoje uslovi da zaposleni radom kod poslodavca stekne nova, posebno važna tehnološka znanja ili druga specifična znanja ili vještine, širok xxxx poslovnih partnera ili da dođe u posjed i saznanja važnih poslovnih informacija i tajni.

(3) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu utvrđuje se i teritorijalno važenje zabrane konkurencije u zavisnosti od vrste posla na koji se zabrana odnosi.

(4) Ako zaposleni prekrši zabranu konkurencije, utvrđenu ugovorom o radu, poslodavac ima pravo da otkaže ugovor o radu i od zaposlenog zahtijeva naknadu štete.

Uslovi zabrane konkurencije Član 162

(1)Ugovorom o radu ili sporazumom o prestanku radnog odnosa poslodavac i zaposleni mogu da ugovore i uslove zabrane konkurencije u smislu člana 161 ovog zakona po prestanku radnog odnosa, u periodu koji ne može da bude duži od dvije godine po prestanku radnog odnosa, odnosno ugovora o radu.

(2) Zabrana konkurencije iz stava 1 ovog člana može da se ugovori ako se poslodavac ugovorom o radu obaveže da će zaposlenom isplatiti novčanu naknadu u ugovorenoj visini.

VIII. PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Načini prestanka radnog odnosa Član 163

Radni odnos prestaje:

1) po sili zakona;

2) sporazumom između zaposlenog i poslodavca;

3) otkazom ugovora o radu xx xxxxxx poslodavca ili zaposlenog.

Prestanak radnog odnosa po sili zakona Član 164

(1) Radni odnos prestaje po sili zakona:

1) kad zaposleni navrši 67 xxxxxx xxxxxx i najmanje 15 xxxxxx xxxxx osiguranja, danom dostavljanja konačne odluke zaposlenom;

2) ako je na način propisan zakonom utvrđeno da je kod zaposlenog došlo do gubitka radne sposobnosti - danom dostavljanja pravnosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti;

3) ako mu je po zakonu, odnosno pravnosnažnoj odluci suda ili drugog organa zabranjeno da obavlja određene poslove, a ne može da se rasporedi na druge poslove - danom dostavljanja pravnosnažne odluke;

4) ako je zbog izdržavanja kazne zatvora odsutan xx xxxx duže od šest mjeseci - danom stupanja na izdržavanje kazne;

5) ako mu je izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od šest mjeseci i zbog toga xxxx da bude odsutan xx xxxx - danom početka primjenjivanja te mjere;

6) usljed stečaja ili likvidacije,kao i u slučajevima koji imaju za cilj likvidaciju imovine prenosioca, odnosno u svim drugim slučajevima prestanka rada poslodavca, u skladu sa zakonom;

7) istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;

8) smrću zaposlenog.

(2) Zaposlenom kojem prestaje radni odnos zbog dobrovoljne likvidacije društva, poslodavac xx xxxxx da isplati otpremninu u iznosu od dvije njegove mjesečne prosječne zarade bez poreza i doprinosa u prethodnom polugodištu, odnosno dvije prosječne zarade bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori, ako je to povoljnije za zaposlenog.

(3) U slučaju iz stava 1 ovog člana poslodavac donosi odluku u formi rješenja koje sadrži: osnov, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

(4) Ograničenje iz stava 1 xxxxx 1 ovog člana ne odnosi se na preduzetnika, odnosno na zaposlenog koji je osnivač ili vlasnik većinskog udjela u xxx privrednom društvu i xxxxx xxxx utvrđena posebnim zakonom.

Sporazumni prestanak radnog odnosa Član 165

(1) Radni odnos može da prestane sporazumom poslodavca i zaposlenog.

(2) Sporazum iz stava 1 ovog člana zaključuje se u pisanoj formi.

(3) Sporazumom iz stava 2 ovog člana određuje se i xxx prestanka radnog odnosa.

(4) U slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa poslodavac može zaposlenom da isplati otpremninu.

(5) Sporazum iz stava 2 ovog člana proizvodi pravno dejstvo od xxxx ovjere kod notara, suda ili organa lokalne uprave.

Otkaz xx xxxxxx zaposlenog Član 166

(1) Radni odnos, odnosno ugovor o xxxx xxxx da prestane otkazom xx xxxxxx zaposlenog.

(2) Otkaz ugovora o xxxx xxxx da podnese roditelj ili staratelj zaposlenog mlađeg od 18 xxxxxx xxxxxx.

(3) Otkaz ugovora o radu, prethodno ovjeren od organa iz člana 165 stav 5 ovog zakona, zaposleni xx xxxxx da dostavi poslodavcu u pisanom obliku, najmanje 30 xxxx prije xxxx koji xx xxxxx xxx xxx prestanka radnog odnosa, osim ako se poslodavac i zaposleni drugačije ne dogovore.

(4) U slučaju da zaposleni ne ispoštuje otkazni rok, poslodavac ima pravo na naknadu štete, koja se određuje srazmjerno dužini neispoštovanog roka prema zaradi xxxx xx zaposleni ostvario u mjesecu koji prethodi otkazu iz stava 1 ovog člana.

(5) U slučaju iz st. 1 i 2 ovog člana poslodavac donosi odluku u formi rješenja koje sadrži osnov, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

1. Otkaz xx xxxxxx poslodavca

Obavještenje o kolektivnom otpuštanju Član 167

(1) Ako poslodavac ima namjeru da u periodu od 90 xxxx sprovede kolektivno otpuštanje za najmanje 20 zaposlenih xxxxx xx da otpočne konsultacije, zatraži i razmotri mišljenje i prijedloge sindikata, odnosno zaposlenih ili predstavnika zaposlenih u slučaju da kod poslodavca nije organizovan sindikat, prije donošenja odluke o prestanku potrebe za radom zaposlenih u cilju postizanja sporazuma, radi otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada zaposlenih.

(2) Poslodavac xx xxxxx, radi sprovođenja konsultacija iz stava 1 ovog člana sindikatu, odnosno zaposlenima ili predstavnicima zaposlenih, u pisanoj formi dostavi sljedeće informacije:

1) razloge za prestanak potrebe za radom zaposlenih;

2) broj ukupno zaposlenih;

3) kriterijume za utvrđivanje zaposlenih za čijim xx xxxxx bi mogla prestati potreba;

4) broju zaposlenih za čijim radom bi mogla prestati potreba, kao i podatke o njihovom radnom mjestu i poslovima koje obavljaju;

5) kriterijume za izračunavanje visine otpremnine;

6) mjerama koje je preuzeo radi zbrinjavanja zaposlenih za čijim radom bi mogla prestati potreba: raspored na druge poslove kod istog poslodavca u stepenu stručne spreme zaposlenog; raspored kod drugog poslodavca u kvalifikaciji nivoa obrazovanja odnosnoj stručnoj kvalifikaciji obrazovanja zaposlenog, uz njegovu saglasnost; stručno osposobljavanje, prekvalifikacija ili dokvalifikacija za rad na drugo radno mjesto kod istog ili drugog poslodavca i druge mjere u skladu sa kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.

(3)U toku postupka konsultovanja sa sindikatom, odnosno zaposlenima ili predstavnicima zaposlenih, poslodavac xx xxxxx razmotriti sve predloge koji imaju za cilj da se spriječi prestanak potrebe za radom zaposlenih ili da se ublaže njegove posljedice, kao i da na svaki dostavljeni predlog xx xxxxxx obrazloženje.

(4) Xxxxxxxxxxxxx iz stava1 ovog člana ne može trajati kraće od 30 xxxx.

(5) Kriterijumi iz stava 2 xxxxx 5 ovog člana ne mogu da budu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona koje se odnose na zabranu diskriminacije zaposlenih.

(6) O sprovedenom konsultovanju iz stava 1 ovog člana poslodavac xx xxxxx da u pisanoj formi obavijesti Zavod za zapošljavanje, kao i da mu dostavi sljedeće informacije:

(1) informacije iz stava 1ovog člana;

(2) podatke o trajanju konsultacija sa sindikatom;

(3) podatke o rezultatima sprovedenog konsultovanja;

(4) pisanu izjavu sindikata, ako mu jedostavljena.

(7)Kopiju obavještenja iz stava 6 ovog člana poslodavac xx xxxxx da dostavi sindikatu.

(8) Sindikat, odnosno zaposleni ili predstavnici zaposlenih mogu Zavodu za zapošljavanje i poslodavcu dostaviti svoje primjedbe i prijedloge na dostavljene informacije iz stava 2 i 6 ovog člana.

Postupak otkazivanja ugovora o radu zbog prestanka potrebe za radom

Član 168

(1) Zaposlenima za čijim xx xxxxx prestala potreba, radni odnos ne može da prestane tokom perioda od 30 xxxx od xxxx dostavljanja obavještenja iz člana 167 stav 6 ovog člana u kojem roku xx Xxxxx za zapošljavanje pokušati da obezbijedi neku od mjera xxxx xx predviđena u članu 167 stav 2 xxxxx 6 ovog zakona.

(2) Zavod za zapošljavanje može najkasnije posljednjeg xxxx xxxx iz stava 1 ovog člana, poslodavcu pisano naložiti odlaganje postupka otkazivanja ugovora o radu svima ili pojedinim zaposlenima za čijim radom je prestala potreba, za još najduže 30 dana, ako im u tom periodu može obezbijediti nastavak radnog odnosa zaposlenih.

(3) Ako poslodavac utvrdi da će prestati potreba za radom zaposlenih u broju manjem od broja utvrđenog u članu 167 stav 1 ovog zakona dužan je da o tome pisano obavijesti tog zaposlenog i sindikat kod poslodavca, najkasnije pet dana prije donošenja odluke o prestanku radnog odnosa.

(4) Obavještenje iz stava 3 ovog člana sadrži:

1) razloge za prestanak potrebe za radom zaposlenih;

2) broj i strukturu zaposlenih za čijim je radom prestala potreba na tom radnom mjestu,i

3) kriterijume za utvrđivanje zaposlenih za čijim je radom prestala potreba.

(5) Poslodavac ne može u roku od šest mjeseci da zasnuje radni odnos sa drugim zaposlenim na poslovima na kojima je, u smislu stava 1 ovog člana, prestala potreba za radom zaposlenih.

Otpremnina Član 169

(1) Zaposlenom za čijim je radom prestala potreba, a nije mu obezbijeđeno nijedno od prava iz člana 167 stav 2 tačka 6 ovog zakona, poslodavac je dužan da isplati otpremninu u visini od najmanje 1/3 njegove mjesečne prosječne zarade bez poreza i doprinosa u prethodnom polugodištu za svaku godinu rada kod tog poslodavaca, odnosno 1/3 mjesečne prosječne zarade bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori, ako je to povoljnije za zaposlenog.

(2) Lice za čijim radom je prestala potreba ima pravo na isplatu otpremnine pod uslovom da je kod tog poslodavca proveo u radnom odnosu najmanje 18 mjeseci.

(3) Ograničenje iz stava 2 ovog člana ne odnosi se na slučaj iz člana 30 stav 4 ovog zakona.

(4) U vrijeme provedeno na radu kod poslodavca, iz stava 2 ovog člana računa se i vrijeme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika u slučaju statusne promjene ili promjene poslodavca.

(5) Otpremnina iz stava 1 ovog člana ne može biti niža od tri prosječne mjesečne zarade bez poreza i doprinosa kod poslodavca u prethodnom polugodištu, odnosno prosječne mjesečne zarade bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori u prethodnom polugodištu, ako je to povoljnije za zaposlenog.

(6) Zaposlenom licu sa najmanje 50% invaliditeta za čijim radom je prestala potreba, a kod kojeg je invaliditet nastao u periodu rada kod tog poslodavca, a nije mu obezbijeđeno ni jedno od prava iz člana 167 stav 2 tačka 6 ovog zakona, poslodavac je dužan da isplati otpremninu:

1) najmanje u visini 12 prosječnih zarada bez poreza i doprinosa zaposlenog, ako je invaliditet prouzrokovan povredom van rada ili bolešću;

2) najmanje u visini 36 prosječnih zarada bez poreza i doprinosa zaposlenog, ako je invaliditet prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću.

(7) Visina otpremnine iz stava 6 ovog člana, za zaposleno lice sa invaliditetom utvrđuje se na osnovu prosječne zarade poslodavca, ako je to za njega povoljnije.

(8) Pod licem sa invaliditetom, u smislu stava 6 ovog člana, je lice čiji je status utvrđen u skladu sa posebnim zakonom.

Privremeno angažovanje zaposlenog Član 170

Poslodavac može zaposlenog za čijim je radom prestala potreba da privremeno angažuje radi obavljanja poslova koji odgovaraju njegovoj kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno stručnoj kvalifikaciji, dok mu ne obezbijedi jedno od prava utvrđenih ovim zakonom.

Prestanak radnog odnosa nakon isplate otpremnine Član 171

(1) Zaposlenom koji je ostvario pravo na otpremninu, u smislu člana 169 ovog zakona, prestaje radni odnos, odnosno otkazuje se ugovor o radu, danom kada je isplata izvršena.

(2) Zaposleni kome prestane radni odnos, odnosno otkaže ugovor o radu, u smislu stava 1 ovog

člana, ostvaruje prava u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava lica za vrijeme privremene nezaposlenosti.

Individualni otkaz Član 172

(1) Poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom, bez vođenja disciplinskog postupka, ako za to postoji opravdani razlog, i to:

1) zbog neostvarivanja rezultata rada koji su utvrđeni kolektivnim ugovorom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu, u periodu koji ne može biti kraći od 30 dana;

2) ako je njegovo ponašanje takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca zbog:

- povrede propisa o zaštiti i zdravlju na radu čime se izaziva opasnost po sopstveno ili zdravlje drugih zaposlenih;

- dolaska na posao pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, opijanja u toku rada ili upotrebe psihoaktivnih supstanci, uz odbijanje odgovarajućeg testa radi utvrđivanja tih činjenica od strane ovlašćenog lica, u skladu sa posebnim propisima;

- neopravdanog izostajanja sa posla tri ili više radnih dana uzastopno, odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku 12 mjeseci;

- zloupotrebe službenog položaja na osnovu pravnosnažne sudske presude ili prekoračenje ovlašćenja;

- odavanja poslovne tajne utvrđene aktom poslodavca;

- nasilničkog, nedoličnog ili uvredljivog ponašanja prema strankama ili zaposlenim;

- učinjenog krivičnog djela na radu ili u vezi sa radom;

- upotrebe i raspolaganja službenim automobilom, mašinom i oruđem za rad suprotno aktu poslodavca sa kojim je zaposleni prethodno upoznat;

3) ako je prilikom zasnivanja radnog odnosa ili raspoređivanja na drugo radno mjesto dao neistinite podatke koji se odnose na uslove za zasnivanje radnog odnosa, odnosno za obavljanje drugih poslova;

4) ako odbije da zaključi aneks ugovora o radu iz člana 47 stav 1 tačka 1 ovog zakona;

5) ako odbije da zaključi aneks ugovora o radu iz člana 47 stav 1 tač. 2 i 3 ovog zakona;

6) ako je zloupotrijebio pravo na odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad, a naročito ako je za period privremene spriječenosti za rad bio radno angažovan kod drugog poslodavca po bilo kom osnovu, odnosno ako u roku od tri dana od dana izdavanja ne

dostavi potvrdu doktora poslodavcu, lično ili preko drugog lica, odnosno ako u roku od petdana od dana izdavanja ne dostavi izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad;

7) ako se bez opravdanog razloga ne vrati na posao u roku od dva radna dana po završetku neplaćenog odsustva, odnosno, u roku od 15 dana od dana prestanka razloga zbog kojeg su mirovala prava i obaveze iz rada;

8) zbog kolektivnog otpuštanja kod poslodavca, ako mu nije obezbijeđeno neko od prava iz člana 167 stav 2 tačka 6 ovog zakona;

9) u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(2) Poslodavac može da otkaže ugovor o radu u smislu stava 1 tačka 1 ovog člana ukoliko je zaposlenom prethodno dao instrukcije za rad.

(3) Zaposleni iz stava 1 tač. 4 i 5 ovog člana ako aneks ugovora iz člana 47 stav 1 tač. 1,2 i 3 ovog zakona podrazumijeva umanjenje zarade ima pravo na isplatu otpremnine koja ne može biti niža od tri prosječne mjesečne zarade bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori.

(4) Zaposleni iz stava 1 tač. 5 i 8 ovog člana, ima pravo na isplatu otpremnine iz člana 169 ovog zakona.

Što se ne smatra opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu Član 173

Opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra se:

1) odbijanje zaposlenog da prihvati ponudu aneksa ugovora iz člana 47 stav 1 tačka 6 ovog zakona;

2) privremena spriječenost za rad zbog bolesti, povrede na radu ili profesionalne bolesti;

3) korišćenje odsustva zbog održavanja trudnoće, porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva i odsustva sa rada radi njege djeteta i posebne njege djeteta;

4) članstvo u političkoj organizaciji, sindikatu, različitost prema ličnom svojstvu zaposlenog (pol, jezik, nacionalna pripadnost, socijalno porijeklo, vjeroispovijest, političko ili drugo uvjerenje ili neko drugo lično svojstvo zaposlenog);

5) djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom;

6) obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu;

7) obraćanje zaposlenog nadležnim državnim organima zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji;

8) obraćanje ili ukazivanje zaposlenog poslodavcu ili nadležnim državnim organima na ugrožavanje životne sredine u vezi sa poslovanjem poslodavca.

Postupak otkazivanja ugovora o radu Član 174

(1) Odluku o otkazu ugovora o radu u slučajevima iz člana 172 stav 1 tačka 2. al. 1,3 i 8 i tač. 3 i 6 ovog zakona poslodavac može da donese nakon što prethodno upozori zaposlenog o postojanju razloga za otkaz.

(2) Upozorenje iz stava 1 ovog člana daje se u pisanoj formi i sadrži razloge za otkaz, dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora na upozorenje.

(3) Rok iz stava 2 ovog člana ne može da bude kraći od pet radnih dana.

Odluka o otkazu Član 175

(1) Odluku o otkazu ugovora o radu donosi direktor, u formi rješenja i dostavlja ga zaposlenom.

(2) Rješenje iz stava 1 ovog člana sadrži: osnov za davanje otkaza, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

(3) Rješenje iz stava 1 ovog člana je konačno.

Dostavljanje Član 176

(1) Upozorenja, obavještenja, pozive za usmenu raspravu i rješenja se dostavljaju zaposlenom lično, u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta zaposlenog.

(2) Ako poslodavac zaposlenom nije mogao da dostavi akta, u skladu sa stavom 1 ovog člana, dužan je da o tome sačini pisanu zabilješku.

(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana, navedena akta se objavljuju na oglasnoj tabli poslodavca i po isteku osam dana od dana objavljivanja smatraju se dostavljenim.

Otkazni rok Član 177

(1) Zaposleni ima pravo i dužnost da ostane na radu u trajanju od najmanje 30 dana od dana dostavljanja otkaza ugovora o radu, odnosno odluke o prestanku radnog odnosa (otkazni rok).

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, poslodavac može da otkaže ugovor o radu bez obaveze poštovanja otkaznog roka, u slučajevima iz člana 172 stav 1 tačka 2 al. 3, 6, 7 i 8 i tač. 6 i 7 ovog zakona i u drugim slučajevima prestanka radnog odnosa usljed teže povrede radne obaveze u skladu sa kolektivnim ugovorom.

(3) Zaposleni može, ako se sporazumije sa poslodavcem, da prestane sa radom i prije isteka vremena za koje je dužan da ostane na radu, s tim što mu se za to vrijeme obezbjeđuje naknada zarade u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(4) Ako zaposleni, na zahtjev poslodavca prestane da radi prije isteka otkaznog roka, ima pravo na naknadu zarade i ostala prava iz rada i po osnovu rada, kao da je radio do isteka otkaznog roka.

(5) Za vrijeme otkaznog roka zaposleni ima pravo da odsustvuje sa rada najmanje četiri časa nedjeljno radi traženja novog zaposlenja.

Otkaz ugovora o radu direktoru Član 178

Direktoru, koji istekom vremena na koje je izabran ne bude ponovo biran, odnosno koji bude razriješen prije isteka mandata, prestaje radni odnos, odnosno otkazuje se ugovor o radu, ako posebnim zakonom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.

Obaveza isplate zarade i naknade zarade Član 179

(1) Poslodavac je dužan da zaposlenom, u slučaju prestanka radnog odnosa, odnosno otkaza ugovora o radu, isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa, kao i uplati doprinose za socijalno osiguranje u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(2) Isplatu potraživanja iz stava 1 ovog člana poslodavac je dužan da izvrši prije prestanka radnog odnosa, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.

(3) Zahtjev za zaštitu prava, za isplatu potraživanja iz stava 1 ovog člana zaposleni može da podnese inspekciji rada u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.

Zaštita prava zaposlenog u slučaju otkaza Član 180

(1) Protiv odluke iz člana 175 ovog zakona, zaposleni može pokrenuti postupak u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke, pred organima iz člana 140 st. 1 i 6 ovog zakona.

(2) U slučaju spora povodom prestanka radnog odnosa, teret dokazivanja opravdanosti i zakonitosti razloga za otkaz je na poslodavcu.

(3) U toku trajanja sudskog spora o otkazu ugovora o radu nadležni sud može, na zahtjev zaposlenog ako ocijeni da se očigledno radi o nezakonitom otkazu ugovora o radu, da odluči da se zaposleni privremeno vrati na rad do okončanja spora.

(4) U slučaju izricanja privremene mjere iz stava 3 ovog člana, ako se u postupku utvrdi da je otkaz bio zakonit, poslodavac ima pravo na naknadu troškova proisteklih po osnovu privremene mjere od organa koji je izrekao tu mjeru.

(5) Ako se u postupku iz stava 1 ovog člana utvrdi da nijesu postojali zakoniti ili opravdani razlozi za otkaz ugovora o radu, bilo da ih je poslodavac sam propisao svojim aktom ili ih je predvidio ugovorom o radu, zaposleni ima pravo da se vrati na rad, kao i pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete, u zakonom predviđenom postupku.

(6) Ako se u postupku iz stava 1 ovog člana utvrdi da je zaposlenom nezakonito ili neopravdano otkazan ugovor o radu, ima pravo na naknadu materijalne štete u visini izgubljene zarade i drugih primanja koja bi ostvario da je bio u radnom odnosu, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu i uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.

(7) Naknada štete iz stava 6 ovog člana umanjuje se za iznos primanja koja je zaposleni ostvario po osnovu ugovora o radu po prestanku radnog odnosa kod tog poslodavca.

(8) Ako se u postupku iz stava 1 ovog člana utvrdi da je otkaz imao za posljedicu povredu prava ličnosti, časti, ugleda i dostojanstva, zaposleni ima pravo na naknadu nematerijalne štete, u zakonom predviđenom postupku.

IX. KOLEKTIVNI UGOVORI Predmet i primjena kolektivnog ugovora

Član 181

(1) Kolektivnim ugovorom, u skladu sa zakonom, utvrđuju se prava, obaveze i odgovornosti iz rada i po osnovu rada, postupak izmjena i dopuna kolektivnog ugovora, međusobni odnosi učesnika kolektivnog ugovora i druga pitanja od značaja za zaposlenog i poslodavca.

(2) Kolektivni ugovor zaključuje se u pisanom obliku.

(3) Kolektivni ugovor primjenjuju se neposredno.

Vrste kolektivnih ugovora Član 182

(1) Kolektivni ugovor može da se zaključi kao: opšti, granski i kolektivni ugovor kod poslodavca.

(2) Opšti kolektivni ugovor zaključuje se za teritoriju Crne Gore i primjenjuje se na sve zaposlene i poslodavce.

(3) Granski kolektivni ugovori zaključuju se za grane djelatnosti, grupe, odnosno podgrupe djelatnosti i primjenjuju se na zaposlene i poslodavce u grani, grupi, odnosno podgrupi.

(4) Kolektivni ugovor kod poslodavca primjenjuje se na zaposlene kod tog poslodavca.

(5) Prava i obaveze iz rada i po osnovu rada lica koja samostalno obavljaju umjetničku ili drugu kulturnu djelatnost utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorom.

Sadržaj kolektivnih ugovora Član 183

(1) Opštim kolektivnim ugovorom utvrđuju se elementi za utvrđivanje zarade, naknada zarade, ostala primanja zaposlenih i utvrđuje se obim prava i obaveze iz rada u skladu sa zakonom.

(2) Granskim kolektivnim ugovorom utvrđuju se elementi za utvrđivanje zarade, naknade zarada i druga primanja zaposlenih i uređuje se obim prava i obaveze iz rada zaposlenih u skladu sa zakonom.

(3) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca utvrđuju se elementi za utvrđivanje zarade, naknada zarade i drugih primanja zaposlenih i uređuju se veća prava, obaveze i odgovornosti iz rada i po osnovu rada zaposlenog u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Učesnici u zaključivanju kolektivnih ugovora Član 184

(1) Opšti kolektivni ugovor zaključuju nadležni organ reprezentativne organizacije sindikata Crne Gore, nadležni organ reprezentativnog udruženja poslodavaca Crne Gore i Vlada.

(2) Granski kolektivni ugovor u grani djelatnosti, grupi, odnosno podgrupi djelatnosti zaključuju:

1) u oblasti privrede - nadležni organ reprezentativnog udruženja poslodavaca i nadležni organ reprezentativne organizacije sindikata;

2) za privredna društva čiji je osnivač ili većinski vlasnik država - nadležni organ reprezentativnog udruženja poslodavaca i nadležni organ reprezentativne organizacije sindikata i Vlada, a za druga privredna društva reprezentativna organizacija sindikata i osnivač;

3) za javne ustanove i javne službe čiji je osnivač država - reprezentativna organizacija sindikata i Vlada, a za druge javne ustanove i javne službe reprezentativna organizacija sindikata i osnivač;

4) za organizacije obaveznog socijalnog osiguranja - reprezentativna organizacija sindikata i Vlada;

5) za državne organe i organizacije i organe lokalne samouprave - reprezentativna organizacija sindikata i Vlada;

6) za sportske subjekte, na nivou grane – reprezentativna organizacija sindikata i Vlada, odnosno reprezentativna organizacija sindikata, krovna asocijacija sportova i Vlada, na nivou grupe, podgrupe djelatnosti;

7) za lica koja samostalno obavljaju umjetničku ili drugu kulturnu djelatnost - reprezentativni sindikat umjetnika i organ državne uprave nadležan za poslove kulture.

(3) Kolektivni ugovor kod poslodavca zaključuje nadležni organ kod poslodavca i reprezentativna organizacija sindikata.

(4) Kolektivni ugovor kod poslodavca u privrednom društvu, ustanovi ili drugoj javnoj službi, čiji je osnivač država, odnosno lokalna samouprava zaključuju reprezentativne organizacije sindikata, direktor i nadležni organ upravljanja.

Pregovaranje i zaključivanje kolektivnih ugovora Član 185

(1) Učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora dužni su da pregovaraju.

(2) Svaka ugovorna strana može da pokrene pregovore na način što će drugoj strani, u pisanoj formi, da ponudi predlog teksta ili izmjenu teksta kolektivnog ugovora.

(3) Strana kojoj je ponuđen predlog iz stava 2 ovog člana izjasniće se u roku od 15 dana pisanim putem o ponuđenom predlogu za pregovore.

(4) Ako strane ne nastave pregovaranje ili ne postignu dogovor u roku od tri mjeseca od početka pregovaranja, odnosno od dana podnošenja predloga iz stava 2 ovog člana, obratiće se Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova.

(5) Kolektivni ugovor je zaključen kada ga potpišu ovlašćeni predstavnici svih učesnika.

Objavljivanje Član 186

(1) Opšti, granski i kolektivni ugovori kod poslodavca registruju se kod Ministarstva, a opšti i granski kolektivni ugovori se objavljuju u "Službenom listu Crne Gore".

(2) Kolektivni ugovor ili izmjenu kolektivnog ugovora Ministarstvu iz stava 1 ovog člana dostavlja ugovorna strana koja je prva navedena u tom ugovoru, odnosno ugovorna strana koja otkazuje ugovor.

(3) Način i postupak registrovanja kolektivnog ugovora iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Vrijeme na koje se zaključuju kolektivni ugovori Član 187

(1) Kolektivni ugovori zaključuju se na neodređeno ili određeno vrijeme.

(2) Kolektivni ugovor zaključen na neodređeno vrijeme prestaje sporazumom svih učesnika ili otkazom, na način utvrđen tim ugovorom.

(3) Kolektivni ugovor zaključen na određeno vrijeme prestaje da važi istekom vremena za koje je zaključen.

(4) Kolektivni ugovor koji je zaključen na određeno vrijeme može da se produži sporazumom učesnika koji ga zaključuju, najkasnije 30 dana prije isteka važenja tog ugovora.

X. ORGANIZACIJE ZAPOSLENIH I POSLODAVACA

Prava zaposlenih i poslodavaca na organizovanje po slobodnom izboru Član 188

Zaposleni i poslodavci imaju pravo da po slobodnom izboru, bez prethodnog odobrenja, osnivaju svoje organizacije i da se u njih učlanjuju, pod uslovima utvrđenim statutom i pravilima tih organizacija.

Dobrovoljnost članstva u organizaciji Član 189

(1) Zaposleni, odnosno poslodavac slobodno odlučuje o svom pristupanju sindikatu i organizaciji poslodavaca i istupanju iz tih organizacija.

(2) Niko ne može da bude stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva u organizaciji, odnosno djelovanja ili nedjelovanja u djelatnosti organizacije.

(3) Postupanje suprotno st. 1 i 2 ovog člana predstavlja diskriminaciju.

Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom izvršne vlasti Član 190

Djelovanje sindikata i organizacije poslodavaca ne može da se privremeno zabrani, niti može da se organizacija raspusti odlukom organa uprave.

1. Sindikat zaposlenih

Uslovi za rad sindikata Član 191

(1) Poslodavac sindikatu obezbjeđuje uslove za efikasno obavljanje sindikalnih aktivnosti, i to:

- prostor za rad i održavanje sastanaka u okviru poslovnog prostora kod poslodavca;

- tehničku i administrativnu pomoć za rad sindikata u mjeri neophodnoj za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti (korišćenje telefona, faksa, interneta, oglasne table, računara, fotokopira), ukoliko poslodavac raspolaže tim sredstvima;

- druga sredstva i uslove za rad sindikata, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

(2) Ostvarivanje prava iz stava 1 ovog člana bliže se uređuje kolektivnim ugovorom kod poslodavca.

Informisanje sindikata od strane poslodavca Član 192

(1) Poslodavac informiše sindikat, odnosno predstavnike zaposlenih najmanje jednom godišnje o:

1) razvojnim planovima, njihovom uticaju na položaj zaposlenih i planiranim promjenama u politici zarada;

2) rezultatima poslovanja;

3) spisku zaposlenih, njihovom radnom statusu, radnom vremenu za koji je zaključen ugovor o radu i kvalifikacionoj strukturi;

4) ukupnim obračunatim bruto i isplaćenim neto zaradama, uključujući i doprinose za obavezno socijalno osiguranje i visini prosječne zarade kod poslodavca;

5) ostvarenom prekovremenom radu;

6) evidentiranim povredama na radu i preduzetim mjerama za poboljšanje uslova rada;

7) drugim pitanjima važnim za materijalni i socijalni položaj zaposlenih.

8) i drugim relevantnim informacijama.

(2) Poslodavac obavještava sindikat, odnosno predstavnike zaposlenih o:

1) opštim aktima poslodavca;

2) mjerama zaštite i zdravlja na radu;

3) uvođenju nove tehnologije i organizacionim promjenama;

4) rasporedu radnog vremena, noćnom radu i prekovremenom radu;

5) donošenju mjera iz člana 167 stav 2 ovog zakona;

6) vremenu i načinu isplate zarada.

(3) Poslodavac je dužan da u roku od osam dana obavijesti i dostavi akta za sindikat radi prisustvovanja sastancima organa poslodavca na kojima se razmatraju inicijative i predlozi sindikata.

(4) Predstavnik sindikata, odnosno zaposleni ili predstavnik zaposlenih ukoliko ne postoji oragnizovan sindikat kod poslodavca, ima pravo da učestvuje u raspravi pred nadležnim organima poslodavca, kada se razmatraju pitanja iz st. 1 i 2 ovog člana.

Razmatranje mišljenja sindikata Član 193

(1) Poslodavac je dužan da zatraži i razmotri mišljenje i prijedloge sindikata prije donošenja odluke od bitnog značaja za profesionalne i ekonomske interese zaposlenih, kolektivnog otpuštanja zaposlenih i sistematizacije radnih mjesta.

(2) U slučajevima iz stava 1 ovog člana poslodavac je dužan da blagovremeno, a najkasnije pet dana prije održavanja sastanka, obavijesti predstavnika sindikata na odgovarajućem nivou radi prisustvovanja sastancima organa poslodavca na kojima se razmatraju dostavljena mišljenja i prijedlozi i donose odluke od bitnog značaja za profesionalne i ekonomske interese zaposlenih.

(3) Sindikat kod poslodavca ima pravo da kod nadležnog suda pokrene postupak radi zaštite prava svojih članova iz rada i po osnovu rada.

Ovlašćeni sindikalni predstavnik Član 194

(1) Sindikat samostalno odlučuje o načinu njegovog zastupanja kod poslodavca.

(2) Sindikat može da imenuje ili izabere jednog ovlašćenog sindikalnog predstavnika koji će da ga zastupa.

(3) Poslodavac je dužan da ovlašćenom sindikalnom predstavniku omogući pravovremeno ostvarivanje prava, u smislu stava 2 ovog člana.

(4) Ovlašćeni sindikalni predstavnik je dužan da obavlja sindikalne aktivnosti na način koji neće da utiče na efikasnost poslovanja poslodavca.

(5) Sindikat je dužan da obavijesti poslodavca o imenovanju ovlašćenog sindikalnog predstavnika u roku od 15 dana o dana upisa u registar koji vodi Ministarstvo, u skladu sa zakonom.

Odsustvo sa rada ovlašćenog sindikalnog predstavnika Član 195

(1) Kolektivnim ugovorom mogu da se urede uslovi, način i postupak profesionalizacije rada ovlašćenog sindikalnog predstavnika, u interesu zaštite sindikalnih prava.

(2) Ovlašćeni sindikalni predstavnik koji sindikalnu aktivnost obavlja puno radno vrijeme (profesionalno) ima pravo da se po prestanku sindikaln efunkcije vrati na radno mjesto koje je obavljao prije dolaska na tu funkciju, a ako to radon mjesto više ne postoji, onda na radno mjesto koje odgovara njegovoj kvalifikaciji nivoa obrazovanja odnosno stručnoj kvalifikaciji obrazovanja.

(3) Poslodavac je obavezan da ovlašćenom sindikalnom predstavniku koji sindikalnu aktivnost ne obavlja u punom random vremenu (profesionalno), omogući izostanak sa rada uz naknadu zarade zbog prisustvovanja sindikalnim sastancima, seminarima, kursevima, kongresima i konferencijama u zemlji i inostranstvu.

(4) Ovlašćenom sindikalnom predstavniku se, osim za obavljanje aktivnosti iz stava 3 ovog člana, po potrebi obezbjeđuje obavljanjea ktivnosti uz naknadu zarade u trajanju od 20 časova mjesečno.

(5) Poslodavac mora da bude obaviješten u pisanoj formi o odsustvu ovlašćenog sindikalnog predstavnika u slučajevima iz st. 3 i 4 ovog člana, najmanje tri dana prije njegovog odsustva.

Zaštita predstavnika sindikata Član 196

Ovlašćeni sindikalni predstavnik kod poslodavca, za vrijeme obavljanja sindikalnih aktivnosti i šest mjeseci nakon prestanka sindikalnih aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost, proglašen kao zaposleni za čijim radom je prestala potreba, raspoređen na drugo radno mjesto kod istog ili drugog poslodavca ili na drugi način doveden u nepovoljniji položaj, ukoliko postupa u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Sloboda ostvarivanja sindikalnih prava Član 197

(1) Poslodavac je dužan da zaposlenom obezbijedi slobodno ostvarivanje sindikalnih prava.

(2) Poslodavac je dužan da sindikatu obezbijedi uslove za efikasno obavljanje sindikalnih aktivnosti kojima se štite interesi i prava zaposlenih, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

(3) Ovlašćeni sindikalni predstavnik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu zarade radi obavljanja aktivnosti koje organizuje sindikat u skladu sa kolektivnim ugovorom.

(4) Poslodavac nije dužan da isplaćuje naknadu zarade ovlašćenom predstavniku sindikata čije odsustvo sa rada nije u skladu sa kolektivnim ugovorom iz stava 3 ovog člana.

(5) Poslodavac mora da bude obaviješten u pisanoj formi o odsustvu zaposlenog u slučajevima iz stava 3 ovog člana, najmanje tri dana prije njegovog odsustva.

2. Udruženje poslodavaca Reprezentativnost udruženja poslodavaca

Član 198

(1) Udruženje poslodavaca, u smislu ovog zakona, smatra se reprezentativnim ukoliko njegovi članovi zapošljavaju najmanje 25% zaposlenih u privredi Crne Gore i učestvuju u društvenom bruto proizvodu Crne Gore sa najmanje 25%.

(2) Udruženja poslodavaca upisuju se u registar koje vodi Ministarstvo.

(3) Način i postupak upisa udruženja poslodavaca i bliže kriterijume za utvrđivanje reprezentativnosti udruženja poslodavaca propisuje Ministarstvo.

Sudska zaštita Član 199

U slučaju spora o reprezentativnosti sindikata, odnosno udruženja poslodavaca, u smislu ovog zakona, odlučuje nadležni sud, u skladu sa zakonom.

XI. POSEBNE VRSTE UGOVORA Privremeni i povremeni poslovi

Član 200

(1) Poslodavac može, za obavljanje određenih poslova koji nijesu predviđeni aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i koji ne zahtijevaju posebno znanje i stručnost, a po svojoj prirodi su takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini (privremeni i povremeni poslovi), sa određenim licem koje se nalazi na evidenciji nezaposlenih lica Zavoda za zapošljavanje, da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

(2) Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova zaključuje se u pisanom obliku i sadrži: naziv i sjedište poslodavca, lične podatke izvršioca poslova (ime, prezime i JMB),vrstu i opis poslova koji su predmet ugovora, period na koji se ugovor zaključuje, mjesto i način izvršenja posla i visinu naknade za obavljeni rad.

(3) Ugovorom iz stava 2 ovog člana mogu da budu predviđeni uslovi i razlozi zbog kojih ugovorne strane mogu da otkažu ugovor prije isteka roka na koji je zaključen.

Radno angažovanje u obrazovnim ustanovama Član 201

Sa licima koja učestvuju u realizaciji nastavnog procesa u obrazovnoj ustanovi može da se zaključi ugovor o angažovanju u trajanju ne dužem od jedne skolske, odnosno studijske godine, u skladu sa zakonom i aktima te ustanove.

Dopunski rad Član 202

(1) Zaposleni koji radi puno radno vrijeme može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa istim ili drugim poslodavcem, u trajanju do jedne polovine punog radnog vremena.

(2) Ugovor o dopunskom radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži: naziv i sjedište poslodavca; ime i prezime i JMB angažovanog lica; opis poslova; mjesto rada i način obavljanja poslova; period na koji se ugovor zaključuje; podatke o radnom vremenu; visinu novčane naknade za obavljeni rad; rokove za isplatu naknade; prava, obaveze i odgovornosti o pitanjima zaštite i zdravlja na radu; razloge za otkaz ugovora i druga prava i obaveze po osnovu rada.

(3) Ugovor iz stava 2 ovog člana prestaje da važi nakon isteka ugovorenog roka ili otkazom ugovora jedne od ugovornih strana.

Osiguranje lica koja zaključe poseban ugovor Član 203

(1) Lice sa kojim je zaključen ugovor, u smislu čl. 200, 201 i 202 ovog zakona, ima pravo na zdravstveno i penzijsko osiguranje, u skladu sa zakonom.

(2) Poslodavac je dužan da vodi evidenciju o ugovorima iz čl. 200, 201 i 202 ovog zakona.

XII. RADNA KNJIŽICA Radna knjižica kao javna isprava

Član 204

(1) Zaposleni ima radnu knjižicu.

(2) Radna knjižica je javna isprava.

(3) Sadržinu radne knjižice, postupak izdavanja, način upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanje novih radnih knjižica, način vođenja registra izdatih radnih knjižica i obrazac radne knjižice propisuje Ministarstvo.

(4) Radnu knjižicu izdaje nadležni organ lokalne uprave.

Čuvanje radne knjižice Član 205

(1) Zaposleni predaje radnu knjižicu poslodavcu na dan početka rada uz odgovarajuću potvrdu.

(2) U radnu knjižicu je zabranjeno unošenje negativnih podataka u vezi sa radom zaposlenog.

(3) Poslodavac je dužan da zaposlenom vrati uredno popunjenu radnu knjižicu, na dan prestanka radnog odnosa, odnosno ugovora o radu uz odgovarajuću potvrdu.

XIII. NADZOR Vršenje nadzora

Član 206

(1) Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa koji su donijeti na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i drugih propisa o radu, kolektivnih ugovora i ugovora o radu, odnosno ugovora iz čl. 200, 201, 202 i 203 ovog zakona kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih vrši inspekcije rada.

(3) U vršenju nadzora inspektor rada ima ovlašćenja utvrđena zakonom.

Nadzor nad stručnim radom Član 207

(1) Nadzor nad stručnim radom agecnija za privremeno ustupanje zaposlenih vrši Ministarstvo.

(2) U nadzoru nad stručnim radom utvrđuje se da li su ispunjeni uslovi u pogledu prostora, kadra, opreme i drugih uslova koje propisuje Ministarstvo, na osnovu uvida u dokumentaciju.

XIV. KAZNENE ODREDBE Član 208

(1) Novčanom kaznom od 2.000 eura do 20.000 eura kazniće se pravno lice, ako:

1) nema akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ako ima više od deset zaposlenih (član 19 stav 1 tačka 1);

2) u poslovnim prostorijama, odnosno u mjestu izvođenja radova nema odobrenje za vršenje djelatnosti, odnosno prijavu rada izdatu od nadležnog organa i primjerak ugovora o radu zaposlenog, odnosno drugog ugovora o radnom angažovanju i prijavu na obavezno socijalno osiguranje (član 19 stav 1 tačka 3);

3) ne zaključi ugovor o radu u skladu sa članom 20 ovog zakona;

4) ne zaključi ugovor o radu u skladu sa članom 30 ovog zakona;

5) ne zaključi ugovor o radu u skladu sa članom 31 ovog zakona;

6) ne prijavi zaposlenog na obavezno socijalno osiguranje (zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti) u skladu sa zakonom, sa danom stupanja na rad, i ne preda prijavu nadležnom organu u roku od osam dana od dana stupanja na rad (član 33 stav 1);

7) ne izvrši transformaciju ugovora o radu sa određenog u ugovor o radu na neodređeno vrijeme (član 38);

8) ne zaključi ugovor o radu u skladu sa članom 39 ovog zakona;

9) ne zaključi sporazum o ustupanju zaposlenih u skladu sa članom 54 ovog zakona;

10) ne zaključi ugovor o radu za obavljanje poslova preko Agencije u skladu sa članom 55 ovog zakona;

11) ne isplati zaposlenom ugovorenu zaradu za obavljeni rad kod korisnika i u slučaju kada korisnik ne ispostavi Agenciji obračun ugovorene zarade, odnosno ne izmiri obaveze prema Agenciji (član 57 stav 4);

12) ne donese pisanu odluku i o tome ne obavijesti zaposlene, sindikat kod poslodavca i inspekciju rada o organizovanju rada u dane državnih i vjerskih praznika u roku od tri dana prije početka rada (član 89 stav 3);

13) ne isplati zaposlenom zaradu najmanje jednom mjesečno i ne uruči mu obračun zarade (član 105);

14) ne izvrši promjenu poslodavca, u skladu sa članom 108 ovog zakona;

15) ne obezbijedi zaštitu zaposlenih, u skladu sa čl. 119, 120, 121, 122, 123, 124, 125 i 126 ovog zakona;

16) ne obezbijedi zaposlenom roditelju, usvojiocu, staratelju i hranitelju korišćenje prava u skladu sa čl. 127, 128, 129,130, 131, 132, 133, 135, 136 i 138 ovog zakona;

17) ne dostavi zaposlenom otkaz ugovora o radu u formi rješenja (član 175);

18) zaposlenom u slučaju prestanka radnog odnosa, odnosno otkaza ugovora o radu, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu ne isplati neisplaćene zarade, naknade zarada i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa, kao i ne uplati doprinose za socijalno osiguranje (član 179);

19) zaposlenom ne vrati uredno popunjenu radnu knjižicu na dan prestanka radnog odnosa, odnosno ugovora o radu uz odgovarajuću potvrdu (član 205 stav 3);

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200 eura do 2.000 eura.

(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznomod 500 eura do

6.000 eura.

Član 209

(1) Novčanom kaznom od 1.000 eura do 10.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1) ne obezbijedi zaštitu prava zaposlenih u skladu sa čl. 7, 8, 9, 11, 12, 13 i 14 ovog zakona;

2) zaključi ugovor o radu suprotno članu 21 ovog zakona;

3) zaključi ugovor o radu sa licem mlađim od 18 godina života suprotno članu 22 ovog zakona;

4) ne sprovede interno obavještavanje ako se za to ukaže mogućnost u skladu sa članom 23 ovog zakona;

5) prilikom zaključivanja ugovora o radu zahtijeva od kandidata podatke iz člana 25 stav 2 ovog zakona;

6) zaposlenom na dan stupanja na rad ne uruči primjerak ugovora o radu (član 29 stav 4);

7) ne uruči kopiju prijave na obavezno socijalno osiguranje zaposlenom u roku od pet dana od dana izdavanja od nadležnog organa (član 33 stav 2);

8) ne odjavi zaposlenog sa socijalnog osiguranja u skladu sa posebnim propisom (član 33 stav 3);

9) ugovori probni rad duži od šest mjeseci (član 34 stav 2);

10) ne vodi evidenciju ugovora o radu i o tome ne obavještava inspekciju rada (član 43 stav 1);

11) ugovorenu zaradu za obavljanje poslova u domaćinstvu ne isplaćuje na način iz člana 45 st. 4 i 5 ovog zakona;

12) ne upozna zaposlenog na njegov zahtjev sa sadržinom sporazuma u dijelu koji se odnosi na njegova prava i obaveze (član 57 stav 1);

13) ne upozna zaposlenog sa svim rizicima obavljanja posla kod korisnika, koji se odnose na zaštitu i zdravlje na radu i u tu svrhu ga ne osposobi za rad na tim poslovima, u skladu sa propisima o zaštiti i zdravlju na radu, osim ako sporazumom o ustupanju zaposlenog nije utvrđeno da će te obaveze izvršiti korisnik (član 57 stav 2);

14) ne upozna zaposlenog sa novim tehnologijama rada za obavljanje poslova koje će zaposleni obavljati, osim ako sporazumom o ustupanju tu obavezu nije preuzeo korisnik (član 57 stav 3);

15) ne obavijesti sindikat o broju i razlozima radnog angažovanja ustupljenih zaposlenih najmanje jednom u šest mjeseci (član 58 stav 2);

16) zaposlenom koji radi skraćeno radno vrijeme, u smislu člana 63 ovog zakona, ne omogući korišćenje prava iz rada koja ima zaposleni sa punim radnim vremenom ili ga na tim poslovima angažuje da radi prekovremeno (član 63 st. 4 i 5);

17) uvede prekovremeni rad suprotno članu 64 ovog zakona;

18) ne obavjesti zaposlene o odluci o rasporedu radnog vremena zaposlenih i njihov raspored po smjenama ako je kod tog poslodavca organizovan rad po smjenama na odgovarajući način (član 67 st. 3 i 4);

19) je izvršio preraspodjelu radnog vremena suprotno članu 68 ovog zakona;

20) je izvršio preračunavanje časova rada suprotno članu 69 ovog zakona;

21) organizuje noćni rad suprotno članu 70 ovog zakona;

22) zaposlenom koji radi u smjenama ne obezbijedi zamjenu smjena na način da zaposleni u noćnoj smjeni uzastopno radi najduže jednu radnu sedmicu (član 71 stav 3);

23) ne obezbijedi zaštitu prava zaposlenih koji rade noću i u smjenama u skladu sa članom 72 ovog zakona;

24) ne obezbijedi vrijeme za odmor u toku dnevnog rada, dnevni i sedmični, kao i korišćenje godišnjeg odmora, u skladu sa čl. 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85 i 86 ovog zakona;

25) u slučaju iz člana 76 stav 3 ovog zakona ne utvrdi raspored korišćenja sedmičnog odmora i o tome ne obavijesti zaposlenog (član 76 stav 4);

26) zaposlenom i bračnom drugu zaposlenog ne omogući da se vrate na isto ili drugo radno mjesto koje odgovara njihovom nivou kvalifikacije obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije obrazovanja, u roku od 15 dana od dana prestanka razloga zbog kojeg su mirovala prava i obaveze iz rada (član 91 stav 4);

27) ne izvrši osposobljavanje zaposlenog za bezbjedan rad u skladu sa zakonom (član 92 stav 1);

28) ne vodi mjesečnu evidenciju o zaradi i naknadi zarade (član 107);

29) kao poslodavac sljedbenik ne primjenjuje kolektivni ugovor poslodavca prethodnika u skladu sa članom 109 ovog zakona;

30) ne obavjesti sindikat kod poslodavaca, odnosno predstavnika zaposlenih u skladu sa članom 110 ovog zakona;

31) zaposlenom ne dostavi pisano obavještenje ili ne donese odluku o zaštiti prava zaposlenog u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz člana 139 stav 2 ovog člana (član 139 stav 4);

32) ne dostavi zaposlenom, odnosno njegovom braniocu ako ga ima, predstavniku sindikata koji je učestvovao u postupku, odluku o izrečenoj mjeri za povredu radne obaveze, u roku od osam dana od dana donošenja (član 148 stav 7);

33) ne sprovede obavještavanje i konsultacije uskladu sa članom 167 ovog zakona;

34) ne sprodeve postupak otkazivanja ugovora o radu zbog prestanka potrebe za radom u skladu sa članom 168 ovog zakona;

35) ne isplati otpremninu u skladu sa članom 169 ovog zakona;

36) ne informiše sindikat, odnosno predstavnike zaposlenih jednom godišnje o pitanjima propisanim ovim zakonom, odnosno u roku od osam dana ga ne obavijesti i dostavi akte radi prisustvovanja sastancima na kojima se razmatraju inicijative i predlozi sindikata (član 192);

37) ne zatraži i ne razmotri mišljenje i prijedloge sindikata u skladu sa članom 193 ovog zakona;

38) ne obezbijedi zaposlenima slobodno ostvarivanje sindikalnih prava (član 197 stav 1)

39) sindikatu ne obezbijedi uslove za efikasno obavljanje sindikalnih aktivnosti kojima se štite interesi i prava zaposlenih u skladu sa kolketivnim ugovorom (član 197 stav 2);

40) ne vodi evidenciju o ugovorima iz čl. 200, 201 i 202 ovog zakona (član 203 stav 2).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 100 eura do 1.000 eura.

(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 500 eura do

5.000 eura.

XV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Započeti postupci

Član 210

Postupci za ostvarivanje i zaštitu prava zaposlenih započeti prije stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Izuzetno od stava 1 ovog člana započeti postupci iz člana 114 ovog zakona okončaće se po odredbama ovog zakona.

Novčana potraživanja Član 211

Novčana potraživanja iz rada nastala od 23. avgusta 2008. godine do stupanja na snagu ovog zakona, zastarijevaju u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Usklađivanje rada agencija Član 212

Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih, osnovane prije stupanja na snagu ovog zakona dužne su da rad i poslovanje usklade sa ovim zakonom u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja.

Usklađivanje ugovora o radu i sporazuma o ustupanju Član 213

Za ugovore o radu na određeno vrijeme i sporazume o ustupanju zaposlenih koji budu zaključeni nakon stupanja na snagu ovog zakona, vrijeme koje je zaposleni prije stupanja na snagu ovog zakona proveo na radu kod poslodavca po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme kao i vrijeme za koje je zaposleni bio privremeno ustupljen kod poslodavca preko Agencije, računa se u vrijeme propisano članom 37 stav 2 ovog zakona.

Donošenje propisa Član 214

(1) Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se dosadašnji propisi, ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Zaključivanje Opšteg kolektivnog ugovora Član 215

(1) Opšti kolektivni ugovor u skladu sa ovim zakonom zaključiće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Odredbe Opšteg kolektivnog ugovora koje važe na dan stupanja na snagu ovog zakona, primjenjivaće se do isteka roka iz stava 1 ovog člana, osim odredbi čl. 4,5,6,7,12, 13,14,15,16,35, 37 stav 1 tačka 4 i čl.38,39,40,41,42,43,44,45,46,47,48,49,50,51,52,53,54,55,56 i 57 koje prestaju da važe danom stupanja na snagu ovog zakona.

(3) Zaključivanjem kolektivnog ugovora iz stava 1 ovog člana, odnosno istekom roka za njegovo zaključivanje, prestaje da važi Opšti kolektivni ugovor (”Službeni list CG”, br. 14/14 i 39/16).

Usklađivanje kolektivnih ugovora Član 216

(1) Odredbe granskih i kolektivnih ugovora kod poslodavca uskladiće se sa zakonom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana odredbe kolektivnih ugovora iz stava 1 ovog člana koje uređuju postupak odgovornosti za povrede radnih obaveza prestaju da važe danom stupanja na snagu ovog zakona.

(3) Odredbe kolektivnih ugovora koje se ne usklade sa ovim zakonom u roku iz stava 1 ovog člana, a koje su u suprotnosti sa ovim zakonom, prestaju da važe u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Odložena primjena

Član 217

Odredba člana 200 ovog zakona će se primjenjivati nakon šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Odredbe čl. 11 i 115 ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evopskoj uniji.

Prestanak ranijeg zakona Član 218

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o radu ("Službeni list CG", br. 49/08, 59/11, 66/12 i 31/14).

Stupanje na snagu Član 219

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

IZVJEŠTAJ SA JAVNE RASPRAVE ZA NACRT ZAKONA O RADU

U skladu sa Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona („Službeni list CG“, broj 12/12), Ministarstvo rada i socijalnog staranja je objavilo poziv za konsultacije zainteresovane javnosti povodom donošenja Nacrta zakona o radu. Javni poziv za učešće u javnim konsultacijama upućen je organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima, objavljivanjem na web stranici ministarstva i na portalu e-uprave, dana 12.05.2017. godine. Javne konsultacije, u trajanju od 20 dana od dana objavljivanja javnog poziva, zaključene su dana 01.06.2017. godine.

Javna rasprava za Nacrt zakona o radu objavljena je 04.08.2017. godine, javni poziv je upućen organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima, da se uključe u javnu jaspravu i daju svoj doprinos u razmatranju Nacrta zakona o radu. U javnom pozivu je navedeno da će javna rasprava trajati najmanje 40 dana, i ista je umjesto 15.09.2017. godine na zahtjev zaiteresovane javnosti produžena do 25.09.2017. godine.

Tokom javne rasprave organizovana su 3 okrugla stola, u Budvi, Bijelom Polju i Podgorici, kako bi bila obuhvaćena južna, sjeverna i centralna regija. Na okruglim stolovima iskazana je velika zainteresovanost javnosti za ovaj zakon, što potvrđuje veliki broj pristiglih primjedbi i sugestija, kao i konkretnih predloga. Na okruglim stolovima pored predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja, prisustvovali su i predstavnici: Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Aztek, Outsourcing partners, Dekra, GI Group Outsourcing, GI Group, Montenegrostaff; Unije poslodavaca Crne Gore; Napredak AD Kotor; Admiral Holding DOO; Saveza sindikata Crne Gore; Adriatic Propertis-Budva; DOO Pogebne usluge Budva; HG Budvanska rivijera AD; Tina Time; Unije slobodnih sindikata Crne Gore; DOO Komunalno Budva; Uprave za inspekcijske poslove; AD Luka Bar; Barske plovidba AD Bar; AD Marina Bar; CEDIS; Tržnice i pijace; Civilnog sektora Status; ADP ZID; JU OŠ Bać; Rudnika uglja Pljevlja; Udruženja mladih sa hendikepom; AD Zetatrans Podgorica; DOO Klikovac; Političke partije DEMOS; Demokratkskog fronta – Radničke partije; Čelebić DOO; OKOV; Crnogorskog telekom; Jugopetrol AD; Radio difuznog centra; SO Uprave carina; Jumedia mont DOO; Luke Bar AD; Societe general banke; DOO Vodovod i kanalizacije; predstavnik radnika; Glavnog grada Podgorica; Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju Podgorica; Saveza Naša inicijativa; Željezničkog prevoza CG; Montenegro biznis Alijanse, Elektroprivrede Crne Gore; Pivare Trebjesa DOO; CRBC – China Road and Bidge corporation; Farmont MP DOO; Montenomaks C&L; Agroproma; Alternativa Crna Gora; 13 jul Plantaže; Sindikata prosvjete Crne Gore; Domaće trgovine DOO; ILO-MOR; konsultant za EU; Agencije za mirno rješavanje radnih sporova; Socijalnog savjeta Crne Gore; AD Sava osiguranje; Sindikata doktora medicine; hirurzi; Agencije za sprečavanje korupcije; Vezuv; Javorak MB DOO Nikšić; Ministarstva sporta; AD OŽVS Podgorica; Put Gross DOO; Meso-Prometa DOO; Bolnice Bijelo Polje; Doma starih Bijelo Polje; Osnovnog suda Bijelo Polje; Centra za kulturu Bijelo Polje; Sindikalne organizacije DOO Mikro; Uprave carina; Uprave policije; Opštine Bijelo Polje; Javnog komunalnog Lim Bijelo Polje; Vodovoda Bistrica Bijelo Polje; Višeg suda Bijelo Polje; granskog sindikata turizma Hotela Bjanka Kolašin; Opštinskog sindikalnog povjerenštva Berane; kancelarije za zaštitu prava zaposlenih Saveza sindikata Crne Gore; sindikalnog povjereništva Bijelo Polje; Opštine Berane; Vinko Bijelo Polje; Bjelasica Rada Bijelo Polje; Višeg državnog tužilaštva, kao i velikog broja advokata.

ODGOVORI NA PREDLOGE KOJI SU STIGLI KROZ JAVNU RASPRAVU 04.08. – 25.09.2017. GODINE:

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović i partneri član 2 - Imajući u vidu zahtjeve modernog društva predlog je regulisati da se poslodavcem smatra i strano pravno lice (bez registrovanog pravnog prisustva u CG kroz dio stranog društva ili na drugi način), te samim tim da se zakon primenjuje i na strane državljane-domaće državljane koji rade na teritoriji Crne Gore za strana pravna lica.

Odgovor: Navedeni predlog koji se odnosi na regulisanje pojma poslodavca odnosno da se istim smatra i strano pravno lice (bez registrovanog pravnog prisustva u CG kroz dio stranog društva ili na drugi način) nije u skladu sa važećim propisima koji se primjenjuju u Crnoj Gori. Nacrt Zakona o radu stav 3 propisuje da se isti primjenjuje i na zaposlene strane državljane i lica bez državljanstva koji rade kod poslodavca na teritoriji Crne Gore, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, što znači da je drugi dio predloga već propisan.

Predlog advokata Nikole V. Kovačevića – U Zakonu o radu bi trebalo propisati da se pojedine odredbe ovog zakona primjenjuju i na lica koja se bave samostalnom djelatnošću uz precizno navođenje odredaba koje se primjenjuju i na ova lica. Na ovaj način bi se uredila pravna praznina, gdje postoje situacije da za lica koja se bave samostalnom djelatnošću ni jednim zakonom nije uređeno pravo na porodiljsko i roditeljsko odsustvo, a istovremeno je propisan način ostvarivanja i visina naknade zarade ovih lica za vrijeme korišćenja porodiljskog, odnosno roditeljskog odsusutva.

Odgovor: Navedeni predlog je prihvaćen i isti je implementiran u odredbe Nacrta zakona.

Predlog Crnagoraput član 5 stav 1 tačka 3 - Predlažemo definisanje koliko ovlašćenih predstavnika može biti. Takođe, bilo bi potrebno definisati i pojam udruženje poslodavaca.

Predlog Telekoma član 5 značenje pojedinih pojmova - Smatramo da akt o sistematizaciji ne treba da sadrži broj izvršilaca kao obavezan element jer će to u velikoj mjeri usporavati normalno funkcionisanje poslodavca. Naime, u slučaju iznenada povećanog obima posla i potrebe za većim brojem izvršilaca, poslodavac treba pristupiti izmjenama i dopunama akta o sistematizaciji. Kako se radi o opštem aktu, izmjene istog će stupiti na snagu najranije 8-mi dan od dana objavljivanja na oglasnoj tabli poslodavca. Ako se tome doda da se nacrt akta treba dostaviti sindikatu na razmatranje najkasnije 5 dana prije usvajanja, govororimo o tome da za svaku promjenu broja izvršilaca poslodavcu treba najmanje 13 dana. Ne treba naročito objašnjavati koliko ova okolnost može da spriječi poslodavca da odgovori potrebama tržišta u kratkom roku. Smatramo da je obaveznost donošenja akta o sistematizaciji (koji ne poznaje recimo Zakon o radu Hrvatske)

dovoljno velika administrativna barijera te da poslodavce ne treba dodatno opterećivati definisanjem njegove obavezne sadržine.

Predlog Unije poslodvaca Crne Gore član 5 – stav 1 tačka 5 poslije riječi sistematizaciji dodati

„odnosno ugovorom o radu“; tačka 9 smatramo da ne treba ovako da bude definisano, jer se isključuju prateće djelatnosti koje se vezuju za određene regionalne oblasti CG, ali, s druge strane, pozdravljamo definisanje vremenskog ograničenja od 9 meseci.

Predlog Udruženje banaka član 5 - Akt o sistematizaciji ne bi trebao da sadrži broj izvršilaca kao obavezan elemenat. Naime, istim se samo usporava procedura zapošljavanja, posebno u slučajevima iznenadnog povećanja obima posla i hitne potrebe za većim brojem izvršilaca. U tom smislu, treba imati u vidu složeniju proceduru usvajanja izmjena i dopuna ovog akta, te obavezu javnog objavljivanja i potrebe da se sačeka rok za stupanje na snagu. Sve ovog vodi na zaključak da uvođenje broja izvršilaca nije u interesu poslodavaca niti zaposlenih.

Predlog UNHCR član 5 značenje pojedinih pojmova - Poslije tačke 9 dodati novu tačku koja glasi: stranac ili lice bez državljanstva je lice koje ima regulisan boravak u Crnoj Gori u skladu sa zakonima kojima se reguliše boravak stranaca, azil, međunarodna i privremena zaštita, kao i u skladu sa važećim propisima Vlade Crne Gore koje se odnose na raseljena i interno raseljena lica.

Predlog Alter modus član 5 stav 1 tačka 7 - Preciznije definisati pojam Akta o sistematizaciji i ostaviti mogućnost Poslodavcu da može usvojiti dva akta: Akt o unutrašnjoj organizaciji i Akt o sistematizaciji radnih mjesta. Ovu analogiju je neophodno ispratiti kroz cijeli tekst Zakona.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović i partneri član 5 - Preporuka je regulisati i pojam "pravilnik o radu" za društva koja nemaju kolektivni ugovor a kojim bi poslodavci regulisali pitanja koja nisu regulisana ugovorom o radu. Zakon samo neposredno u par navrata pominje termin opšti akt.

Predlog Unije slobodnih sindikata Crne Gore član 5 – u stavu 1 tački 9, trajanje sezonskih poslova skratiti sa 9 mjeseci na 6 mjeseci.

Predlog Američke privredne komore član 5 - Smatramo da uvođenje obaveze donošenja akta o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za svakog poslodavca bez obzira na njegove potrebe, veličinu i strukturu, predstavlja i uvođenje biznis barijere koja usložnjava i komplikuje funkcionisanje poslodavaca, koja nema uporište u uporednoj praksi (ne poznaje ga, recimo, Zakon o radu Hrvatske, koja je članica EU). (ISTI KOMENTAR NA ČLAN 16)

Odgovor: Konsenzusom radne grupe trajanje sezonskih poslova smanjeno je sa 9 na 8 mjeseci. U vezi predloga koji se odnosi na brisanje broja izvršilaca u aktu o sistematizaciji i same obaveznosti donošenja ovog akta, isti nije prihvaćen iz razloga što ovakav način uređivanja radnopravnih odnosa poslodavaca i zaposlenih u mnogome će olakšati vršenje inspekcijskog nadzora od strane Inspekcije rada u postupku suzbijanje sive ekonomije, a u mnogome će pomoći u dokazivanju i ostvarivanju prava iz radnog odnosa kod nadležnih sudova, kako zaposlenih tako i poslodavaca. Predlog koji se odnosi na definisanje pojma stranca u Nacrtu zakona navodimo da isto ne predstavlja materiju ovog Zakona već Zakona o strancima. Takođe i sada postoji mogućnost donošenja dva akta odnosno akta o unutrašnjoj organizaciji i akta o sistematizaciji radnih mjesta.

Predlog Crnagoraput član 6 stav 5 - Ukoliko poslodavac nema kolektivni ugovor o radu, nema sindikat ili sa istim ne može da zaključi Kolektivni ugovor (a na snazi nisu ni OKU ni GKU), potrebno je regulisati pravo poslodavca da donese Pravilnik o radu kojim će definsati prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih (umjesto donošenja odluka kojim bi regulisali napred navedeno). Pravilnikom o radu ne mogu da se daju manja prava zaposlenima, jedino i isključivo veća. Nedostatak Pravilnika o radu predstavlja veliku prazninu u Zakonu o radu, jer ne daje mogućnost poslodavcu da reguliše odredbe koje treba da razradi svojim opštim aktima. Napred navedeno pravo je regulisano Zakonima o radu mnogih zemalja članica EU.

Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 6 - Dodati stav 6: Opšti i granski kolektivni ugovori mogu da sadrže odredbe kojima se drugačije uređuju pitanja prekovremenog rada, preraspodjele radnog vremena, poštovanja radnih obaveza i utvrđivanja zarada.

Predlog Unije slobodnih sindikata Crne Gore član 6 – u stavu 1 prije riječi „kolektivni ugovor“ dodati riječi „posebni zakon“.

Odgovor: U odnosu na navedene predloge navodimo da isti nijesu prihvaćeni, iz razloga što bi se drugačije uredio pravni sistem, kao i pravna teorija a samim tim hijerhija pravnih akata.

Predlog Savez sindikata Crne Gore član 7 – jasnije definisati.

Predlog Gorice Fatić Klinički centar Crne Gore član 7 – izraz „promjena pola“ zamjeniti izrazom „prilagođavanje pola“.

Predlog Unije slobodnih sindikata Crne Gore član 7 – dodati riječi „članostvo u sindikalnim i drugim organizacijama“.

Odgovor: Predlog da se izraz promjena pola zamjeni izrazom prilagođavanje pola nije prihvaćen, iz razloga što je Nacrt zakona o radu usklađen sa članom 2 Zakona o zabrani diskriminacije. Takođe, u Nacrt zakona implemenitiran je predlog da je zabranjena neposredna i posredna diskriminacija lica zbog trudnoće i članstva u sindikatu.

Predlog Savez sindikata Crne Gore član 11 – jasnije definisati.

Odgovor: Navedeni član Nacrta zakona usklađen sa odredbama Zakona o zabrani diskriminacije.

Predlog Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“, Podgorica član 12 i 47 – proširiti navedene članove da prava mogu da ostvaruju i roditelji ne samo djece sa smetnjama i razvoju (djeca su do 18 godina) nego i roditelji drugih lica sa invaliditetom, starijih od 18 godina po osnovu kojih roditelji imaju produženo roditeljsko staranje, posebno kada se radi o licima sa težim oblicima invaliditeta.

Odgovor: Navedeno će biti uređeno kroz odredbe koje se odnose na posebnu zaštitu roditelja i lica sa invaliditetom.

Predlog Pivare Trebjesa član 14 stav 2 Prava zaposlenih - Član nije u potpunosti jasno formulisan, zaposleni imaju prava na sindikalno udruživanje kao i na kolektivno pregovaranje preko Sindikata, a učešće u rješavanju radnih sporova su procesna prava pred sudom i drugim organima, koja se regulišu drugim propisima, pa nije jasno kakvo pravo na učešće u sporovima se zaposlenima daje ovim članom. Član 12 ranijeg propisa je imao bolje definicije po ovim pitanjima.

Predlog Telekoma član 14 stav 5 - Stav 5 u članu 14 je nedovoljno jasan. Naime, govori se o tome da zaposleni ima pravo na posebnu zaštitu radi njege djeteta u skladu sa zakonom. Bilo bi jasnije da norma glasi da zaposleni ima pravo na posebnu zaštitu dok koristi pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena zbog njege djeteta sa težim smetnjama u razvoju (kada ima pravo na zaštitu po članu 119 a u vezi sa članom 129 i 130) ili se misli na slučaj dok koristi odsustvo sa rada bez naknade zarade zbog njege djeteta do tri godine života (član 135).

Predlog Unije slobodnih sindikata Crne Gore član 14 – dodati novi član predstavnik zaposlenih iz važećeg zakona; poslije stava 1 dodati novi stav da zaposleni ima pravo da odbije da radi ako mu poslodavac 2 mjeseca uzastopno ne isplati zaradu.

Odgovor: Navedeni član se odnosi na slobodu udruživanja i organizovanja koji ne predstavlja procesna prava. Takođe navedena norma je opšteg karaktera i ista je razrađena kroz posebnu zaštitu zaposlenih. Predlog koji se odnosi na mogućnost zaposlenog da odbije da radi ako mu se ne isplati zarada nije prihvatljiv, iz razloga što u predlogu zakona stoji da obračun zarade ima snagu izvršne isprave što predstavlja zaštitnu normu za zaposlene.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih HR Partners član 15 stav 1 - Dodati novu tačku:„Zaposleni je dužan da dostavi prvu porodiljsku doznaku u roku od 3 dana od dana izdavanja, odnosno 15 dana od dana otvaranja porodiljskog odsustva, kako bi poslodavac ispoštovao rokove i ostvario pravo na refundaciju. U suprotnom, ukoliko poslodavac ne ostvari pravo na refundaciju, zaposleni neće ostvariti pravo na zaradu srazmjerno periodu za koji refundacija nije ostvarena.“

Odgovor: Navedeno će biti regulisano kroz poglavlje koje se odnosi na zaštitu žena.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih HR Partners član 16 stav 1 tačka 1 - Da li Agencija za ustupanje zaposlenih u svom aktu sistematizuje radna mjesta ustupljenih radnika? – Ukoliko ne, da li se ta radna mjesta negdje sistematizuju? Zakonom definisati da Agencije za ustupanje zaposlenih nisu dužne da u svom aktu sistematizuju radna mjesta ustupljenih radnika, imajući u vidu da je Agencija poslodavac ustupljenih radnika.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Montenegrostaff član 16 stav 1 tačka 1 – precizirati rok za donošenje akta o unutrašnjoj ogranizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Napomenuli bismo da je važno precizirati obavezu da agencija za ustupanje zaposlenih ima navedeni akt samo za zaposlene koji čine njenu upravu, iz razloga štio je vrlo jasno u praksi da se ustupanje vrši u velikom broju korisnika sa različitim djelatnostima, te ne bilo moguće donijeti valjan akt.

Predlog Pivare Trebjesa član 16 stav 1 tačka 3 - Odobrenje treba da postoji za pojedine djelatnosti koje se po prirodi same djelatnosti ne mogu obavljati bez odobrenja, dok je za ostale potrebno da postoji izvod iz odgovarajućeg registra (CRPS ili drugi).

Predlog Udruženje banaka član 16 - Smatramo da uvođenje donošenja Akta o sistematizaciji kao obaveze za svakog poslodavca bez obzira na njegove potrebe, veličinu i strukturu predstavlja uvođenje bespotrebne biznis barijere koja usložnjava i komplikuje funkcionisanje poslodavaca, koja nema uporište u uporednoj praksi.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović i partneri član 16 - Biznis barijera: Preporuka je precizirati da je ovakav akt potreban samo u slučaju da poslodavac ima više od 10 zaposlenih. U suprotnom manji poslodavci će se nepotrebno administrativno opteretiti.

Predlog Crnagoraput član 16 stav 1 tačka 1 - Predlažemo navođenje koji organ donosi akt o sistematizaciji sa obzirom na različite forme oragnizovanja društava – Predlog formulacije - Pravilnik donosi nadležni organ kod poslodavca; tačka 3 - Predlaženo brisanje ove odredbe iz razloga preobime administracije - za građevinarstvo to znači da društvo mora da u svakom mjestu izvođenja radova da drži navedenu dokumentaciju.

Predlog China road and bridge corporation član 16 stav 1 tačka 1 - Predlazemo da detaljan opis poslova bude predmet sadrzine svakog pojedinacnog ugovora o radu kao sto je i predvidjeno clanom 28, stav 1, tacka 5, a da Sistematizacija sadrzi samo osnovna zaduzenja. Takodje, da broj izvrsilaca za određeno radno mjesto predvidja i upraznjena radna mjesta.

Predlog Meridian DOO TO TO član 16 – član 16 mijenja se i glasi: donese akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji ukoliko ima više od 10 zaposlenih, više od 3 radna mjesta ili ukoliko je radno vrijeme zaposlenih različito( puno, nepuno, skraćeno). Zašto je potreban akt o unutrašnjoj organizaciji mirko preduzećima koji imaju samo izvršnog direktora koji je ujedno i vlasnik preduzeća.

Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 16 – stav 1 tačka 3 Predlažemo brisanje „odnosno mjestu izvođenja radova“ iz razloga preobimne administracije - recimo, za građevinarstvo ili poljoprivredu, to znači da društvo mora da u svakom mjestu izvođenja radova posjeduje navedenu dokumentaciju.

Podržavamo komentar CRNAGORAPUT-a. Ujedno, naglašavamo da je postignuta saglasnot na nivou RG da se briše segment „mjesta izvođenja radova“. Još jednom, podsjećamo na obaveznost saradnje izmedju državnih organa i u ovom dijelu, budući da inspektor rada kontaktirajući PU može lako da utvrdi da li je zaposleni prijavljen na obavezno socijalno osiguranje, na čemu je i akcenat kada je u pitanju suzbijanje sive ekonomije. Poslije stava 1 dodati novi stav 2 koji glasi: „Izuzetno od stava 1 tč.1 ovog člana, poslodavac koji zapošljava do 30 zaposlenih nije dužan da donese akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji“.

Predlog Instituta sertifikovanih računovođa član 16 - Obaveze poslodavca, stav 1, mijenja se i glasi:

Poslodavac je dužan da:

1) donese akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, ukoliko ima više od jednog zaposlenog.

Zašto je potreban akt o sistematizaciji radnih mjesta mikro preduzećima koja imaju samo izvršnog direktora koji je ujedno i vlasnik preduzeća? Mišljenja smo da polazna osnova za postavljanje većeg obima administrativnih zahtjeva u pogledu akta o sistematizaciji treba da bude Zakon o računovodstvu (Sl. list Crne Gore broj 052/16), prema kojem je napravljeno razvrstavanje pravnih lica na - mikro, mala, srednja i velika.

Predlog Anđele Tomanović Agencija za privremeno ustupanje zaposlenih AZTEK Budva član 16 – akt o sistematizaciji samo za Agencije ili i za ustupljene zaposlene.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Kadar plus član 16 - mijenja se stav 1 tačka 1 i glasi: 1)donese akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ukoliko ima više od 10 zaposlenih, više od 3 radna mjesta ili ukoliko je radno vrijeme zaposlenih različito (puno, nepuno ili skraćeno);

Zašto je potreban akt o sistematizaciji radnih mjesta mikro preduzećima koja imaju samo izvršnog direktora koji je ujedno i vlasnik preduzeća? Mišljenja smo da polazna osnova za postavljanje većih administrativnih zahtjeva treba da bude Zakon o računovodstvu (Sl.list Crne Gore broj 052/16), prema kojem je napravljeno razvrstavanje pravnih lica na mikro, mala, srednja i velika. Predlog Socijalnog savjeta Opštine Bijelo Polje član 16 – da ostane kako je predloženo u nacrtu zakona, bez obzira na pritisak poslodavaca sa manje od 10 zaposlenih i njihovoij zaštitinika da se poslodavci izuzmu iz ove obaveze.

Predlog Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“, Podgorica član 16 – Izuzeti od obaveze donošenja akta o sistematizaciji kao što su naše organiazcije iroditeljska udruženja, NVO koje nemaju stalni i redovan izvor prihoda te ne mogu planirati organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta.

Predlog Anke Vukićević DEMOS, član 16 –treba propisati kaznrenu odredbu za poslodavce koji ga ne posjeduju navedeni akt, i da isti bude javan.

Odgovor: U odnosu na navedene predloge navodimo da je dodat novi stav koji se odnosi na izuzetak Agencija za donošenje akta o sistematizciji za ustupljene zaposlene. Takođe u prelaznim i završnim odredbama propisan rok u kojem će poslodavci biti u obavezi da donesu akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Izvršeno je tehničko usaglašavanje teksta zakona umjesto odobrenje za rad stoji prijava rada. Brisanje predloga koji se odnosi na donošenje akta o sistematizaciji radnih mjesta otežalo bi vršenje inspekcijskog nadzora.

Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 17 – stav 2 mislimo da je uslov - opšta zdravstvena sposobnost potpuno suvišan, zalazi se u zonu diskriminacije jer se postavlja pitanje da li lice sa nekim ozbiljnim zdravstvenim problemima ima opštu zdravstvenu sposobnost, a time i pravo na rad.

Predlog Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore član 17 – u stavu 2 riječi „da ima opštu zdravstevenu sposobnost“, brišu se. Opšti uslovi za zaključenje ugovora o radu ne smiju da obuhvataju opštu zdravstvenu sposobnost, jer to predstavlja diskriminaciju po osnovu zdravstvenog stanja. U stavu 3 riječi „koje je zdravstveno osposobljeno za rad na odgovoarajućim poslovima“ brišu se. Ova odredba zasnovana je na medicinskom modelu pristupa invaliditetu koji je u suprotnosti s UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Osoba s invaliditetom treba da bude profesionalno osposobljena. Ako se želi naglasiti da osoba

s invaliditetom treba da ispunjava opšte uslove onda umjesto koje je „zdravstveno osposobljeno“ treba staviti „ukoliko ispunjava opšte uslove“. Sama sintagma je jezički i logički nepravilna jer ne postoji način da se neko zdravstveno osposobi za rad na određenom radnom mjestu.

Odgovor: Predlog koji se odnosi na ukidanje opšte zdravstvene sposobnosti kao opšteg uslova za zasnivanje radnog odnosa nije prihvaćen, iz razloga što bi se na taj način ugrozio opšte prihvaćen koncept zapošljavanja. Takođe predlog koji se odnosi na brisanje riječi

„koje je zdravstveno osposobljeno za rad na odgovoarajućim poslovima“, je prihvaćen.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih HR Partners član 18 stav 1 - „Ugovor o radu se ne može zaključiti sa licem koje ima zaključen ugovor o radu sa punim, odnosno skraćenim radnim vremenom“. Preformulisati, jer nas dovodi u zabludu i navodi na pomisao da se ne može zaključiti recimo ugovor o dopunskom radu.

Predlog Telekom član 18 stav 1 - Predlažemo da se preispita član 18 stav 1 jer je kao smetnja za zasnivanje radnog odnosa propisano: “Ugovor o radu se ne može zaključiti sa licem koje ima zaključen ugovor o radu sa punim, odnosno skraćenim radnim vremenom.“ Na ovaj način se praktično zabranjuje da lice koje radi puno radno vrijeme kod jednog poslodavca zasnuje radni odnos kod još jednog poslodavca kako bi recimo ostvarilo dodatne prihode (jer ne može da izdržava porodicu od zarade koja recimo iznosi 300 eur ili želi da porodici obezbijedi dodatne prihode). Ovo bi trebalo biti relativno normalna pojava u svijetu – da radite dodatni posao i da želite da to radite legalno i tako da državi uplatite sve poreze i doprinose. Rezultat bi trebalo da bude povoljan i za jednu i za drugu stranu. Napominjemo da se na ovaj način samo podrstiče siva ekonomija jer čovjek koji osjeća potrebu da radi neće zbog ove norme prestati sa radom već će ga država ovakvim rješenjem samo primorati da funkcioniše u radu na crno. Dodatno, postavlja se pitanje zašto lice koje radi skraćeno radno vrijeme kod jednog poslodavca ne može da zasnuje radni odnos kod još jednog poslodavca na poslovima koji ne podrazumijevaju skraćeno radno vrijeme. U konačnom – zašto smo osuđeni na jedan radni odnos sa punim radnim vremenom i na osnovu kojih kriterijuma je odlučeno da je prihod samo po osnovu jednog radnog odnosa dovoljan i zašto država neće da uzme prihode po osnovu poreza ili doprinosa? Jasno je da postoji mogućnost dopunskog rada ali je sada taj institut izmješten iz radnog odnosa i tretira se kao posebna vrsta ugovora (pri čemu nije navedeno koji se propisi primjenjuju na takvu vrstu ugovornog odnosa jer to više nije vrsta ugovora o radu).

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Monternegro staff član 18 stav 4 – ne vidimo razlog zbog čega se ne bi mogao zaključiti ugovor o radu sa članom domaćinstva ukliko je poslodavac spreman da plati poreze i doprinose i ispoštuje zakon.

Predlog Udruženje banaka član 18 - Predlažemo da se briše odredba čl.18 st.1 jer nije opravdano da se zabranjuje zapošljavanje lica koje je već u radnom odnosu kod drugog poslodavca. Naime, smatramo da je potpuno opravdano da lica u cilju obezbjeđivanja dodatnih prihoda za sebe i svoju porodicu, zasnuje radni odnos kod još jednog poslodavca. Sve ovog vodi na zaključak da ovo ograničenje nije u interesu poslodavaca niti zaposlenih.

Predlog Saveza sindikata Crne Gore član 18 stav 5 – brisati riječi 5 godina iz razloga jer se radi o sporazumnom prestanku radnog odnosa voljom poslodavca i zaposlenog; stav 6 ustanoviti period od 5 godina.

Predlog Granskog sindikata turizma i ugostiteljstva Crne Gore član 18 stav 5 – brisati stav 5, ako radni odnos može prestati sporazumom poslodavca i zaposlenog, zašto bi se omogućio povratak na radno mjesto nakon 5 godina.

Predlog Alternativa Crna Gora član 18 stav 6 - Predlažemo da osobe koje prodaju svoje radno mjesto budu ograničene na najmanje 5 godina da bi dobile priliku da se vrate na rad u državnim organima. Česte su zoupotrebe ovog Zakona. Država je bila izložena dodatnim troškovima zbog lica koja su često prodavala svoje radno mjesto i vraćala se u redovnu službu. Time su se smanjivale šanse novim kadrovima da pokažu šta znaju, a država je bila oštećena.

Predlog Montenegro Business Alliance član 18 stav 8 - „ograničenje iz st.5 i 6 ovog člana ne odnosi se na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine“…Kome se vraća otpremnina? Što ako predhodno poslodavac, koji je isplatio otpremninu, više ne postoji, nego je nakon sprovedenog stečaja i rasprodate imovine izbrisan iz privrednog registra.

Predlog Američke privredne komore član 18 - Smatramo da treba preispitati odredbu kojom se licu koje radi puno ili skraćeno radno vrijeme kod jednog poslodavca zabranjuje zasnivanje radnog odnosa kod drugog poslodavca. Nesporno je da je članom 201 ostavljena mogućnost dopunskog rada (u slučaju lica koje radi puno radno vrijeme), međutim nije definisano koji se propisi primjenjuju na posebne vrste ugovora pa ni na ugovor o dopunskom radu – radnopravni ili obligacioni propisi. Samim tim, lice koje je angažovano po osnovu ugovora o dopunskom radu ne zna koju vrstu zaštite uživa, da li ima pravo na zaštitu i zdravlje na radu te koji se propisi primjenjuju na recimo prijevremeni raskid takvog angažmana i koji mu mehanizmi zaštite prava stoje na raspolaganju. Samim tim, predlažemo da se, u cilju pravovremenog otklanjanja nejasnoća precizno uredi priroda ovih angažmana kako bi bilo jasno koja su to prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca po osnovu ovih ugovora. (ISTI KOMENTAR NA ČLAN 201)

Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 18 - Dodati stav 9: “ Zaposleni iz stava 5 i 6 ne mogu se ni posle isteka rokova od 5 godina, odnosno godine dana zaposliti kod istog poslodavca koji mu je isplatio otpremninu.”

Odgovor: U odnosu na navedene predloge koji se odnose na brisanje i preispitivanje odredbe člana 18 stav 1 navodimo isti nijesu prihvatljivi iz razloga što bi se izašlo iz koncepta punog radnog vremena, takođe ne mogu postojati 2 osiguranja, kao ni dvije radne knjižice. Odredba koja sa odnosi na ograničenje u članu 18 stav 6 uvedena je zbog zloupotreba koja su se dešavale u praksi.

Predlog Pivare Trebjesa član 20 - Član je nejasno formulisan, ne može se zaključiti koji je uslov potreban da bi nastala ovakva obaveza za poslodavca. Predlog je da isti glasi: Poslodavac koji ima slobodna radna mjesta sa punim ili nepunim radnim vremenom na određeno ili neodređeno radno vrijeme može da o tome obavijesti zaposlene na oglasnom mjestu u sjedištu poslodavca, odnosno u njegovoj organizacionoj jedinici.

Predlog Udruženje banaka član 20 - Predlažemo da obaveza internog oglašavanja bude mogućnost, a ne obaveza za poslodavca. Naime, dodatno usložnjava postupak zapošljavanja, i stvara nejasnu pravnu situaciju u slučaju da poslodavac ipak interno ne oglasi slobodno radno mjesto.

Predlog Crnagoraput član 20 - Formulacija je nejasna.

Predlog Željeznička infrastruktura Crne Gore član 20 – nejasno definisano „dužan o tome obavijestiti zaposlene na oglasnom mjestu u sjedištu poslodavca, ukoliko na to radno mjesto ne

može da rasporedi zaposlenog na neodređeno vrijeme“, jer se navedenim članom ograničavaju prava poslodavaca.

Predlog Merdian DOO TO TO član 20 – Brisati navedeni član, isti treba da se odnosi na javno preduzeće, odnosno privredno vdruštvo javnu ustanovu ili drugu javnu službu, čiji je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jednica lokalne samouprave koja ima učešće u kapitalu, ali i na privatna preduzeća i da to treba da bude definisano posebnim zakonom – lex specialis – zadržavnu upravu.

Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 20 - 2. Postupak zasnivanja radnog odnosa-(brisati tacku 2 i naslov)

Predlog Domaće trgovine DOO član 20 – Brisati.

Predlog Socijalnog savjeta Opštine Bijelo Polje član 20 – na kraju član dodati „ i o razlozima te nemogućnosti“.

Predlog Crnogorskog elektrodistributivni sistem član 20 – Poslije riječi „slobodna radna mjesta“ treba dodati riječi „ sa istom kvalifikacijom“. Ovo iz razloga šti npr.pravnik ne bi mogao da radi na radnom mjestu ekonomiste, inžinjera isl.

Odgovor: Navedeni član je usklađen sa Direktivom Savjeta 1999/70/EZ od 28 juna 1999. godine o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili EKS, UNICE i CEEP.

Predlog Telekoma član 21 - Prevashodno, predlažemo da se član 21 treba izmjesti iz poglavlja “Postupak zasnivanja radnog odnosa” jer prijavljivanje slobodnih radnih mjesta i javno oglašavanje nijesu konstitutivni elemenat u zasnivanju radnog odnosa u privatnom sektoru i ne smiju to biti a kako je sada postavljeno – stvara se utisak da jesu. Ako je potrebno da Zavod za zapošljavanje bude informisan o slobodnim radnim mjestima i recimo broju novozaposlenih lica to treba biti predmet posebnog propisa u kom će se precizno navesti da je to informisanje za svrhe vođenja evidencije.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Montenegro staff član 21 – nije precizirana obaveza poslodavca koja se odnosi na obavještavanje ZZZCG o realizaciji oglasa; stavom 2 nije jasno precizirano da li postoji obaveza javnog oglašavanja ukoliko to poslodavac ne zahtjeva.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović i partneri član 21 stav 4 - Dodati tačku: kao ni u slučaju restrukturalnih promena, i promjena poslodavca iz člana 103.

Predlog Alternativa Crna Gora član 21 - Predlažemo da se poslodavac obaveže da objavu o slobodnom radnom mjestu drži najmanje 8 dana na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Česte su zloupotrebe, naročito u državnim organima, oglasa za posao. Često se slobodna radna mjesta u državnim organima oglašavaju samo na jedan dan.

Predlog Američke privredne komore član 21 - Prevashodno, predlažemo brisanje člana 21, budući da ovako ustanovljena obaveza predstavlja dodatno i nepotrebno administrativno opterećenje za poslodavca. Poslodavci u privatnom sektoru bi trebalo sami da odlučuju o tome da li imaju potrebu za prijavljivanjem slobodnih radnih mjesta Zavodu za zapošljavanje, kao i da li Zavod slobodna radna mjesta treba da javno oglašava. Ukidanjem obaveze javnog oglašavanja svakog radnog mjesta u privatnom sektoru naša država bi štedjela i značajna novčana sredstva koja se sada izdvajaju za javno oglašavnje. Alternativno brisanju, član 21 bi mogao da glasi i:

“Poslodavac može da prijavi slobodno radno mjesto Zavodu za zapošljavanje, na način i po postupku utvrđenim posebnim zakonom.”

Predlog Merdian DOO TO TO član 21 – mijenja se stav 1 i dodaje se novi stav 2 koji glase: (1) Poslodavac može slobodno mjesto da prijavi Zavodu za zapošljavanje, na način i popostupku utvrđenim posebnim zakonom. (2) Ukoliko poslodavac zaposli lice za koje nije oglasio slobodno radno mjesto, neće biti u mogućnosti da koristi subvencije u slučaju nezaposlenosti.

Privatna preduzeća ne moraju nužno da oglašavaju slobodna radna mjesta preko Zavoda za zapošljavanje, već da to imaju kao izbor tj imaju pravo na slobodu izbora kandidata što se u praksi dešava često, zaposleni može doći po preporuci iz druge firme, može doći i do napredovanja postojećeg zaposlenog.

Predlog Crnogorskog elektrodistributivni sistem član 21 – Od obaveze oglašavanja osloboditi privredna duštva bez obzira na osnivača tog društva. Razlog za ovakav predlog u konkretnomslučaju CEDIS, nepovoljna strosna struktura i sama djelatnost, održavanja elektorenergetskih sistema, zahtjeva brzu reakciju u smislu zapošljavanja.

Odgovor: U odnosu na navedene predloge navodimo da se oglašavanje vrši samo na zahtjev poslodavca. Takođe prihvaćen je predlog da se doda nova tačka da se pod slobodnim radnim mjesto ne smatraju ni radna mjesta do kojih je došlo usljed restrukturalnih promjena i promjena poslodavca iz člana 103. ovog zakona. Rok pod kojim će se oglasiti određeno radno mjesto predstavlja materiju posebnog zakona.

Predlog Telekoma član 22 - Predlažemo da se propiše da poslodavac ne može da zahtijeva podatke o porodičnom, odnosno bračnom statusu i planiranju porodice i druge podatke iz stava 2 člana 22 ni od zaposlenih. Sada je regulisano da se ovi podaci ne mogu tražiti od lica koje je u procesu zasnivanja radnog odnosa.

Predlog Američke privredne komore član 22 - Nakon stava 1 dodati novi stav koji glasi: “Zaposleni je dužan da obavijesti poslodavaca ukoliko prestane da ispunjava uslove za rad na poslovima za koje je zasnovao radni odnos. ” Na ovaj način bi se utvrdila obaveza zaposlenog da obavijesti poslodavca ukoliko su se promijenile okolnosti pa je zaposleni izgubio neophodnu licencu i sl.

Odgovor: Predlog koji se odnosi na dodavanje stava da je zaposleni dužan da obavijesti poslodavca ukoliko prestane da ispunjava uslove za rad na poslovima za koje je zasnovao radni odnos, već je regulisan u članu 15 stav 1 tačka 4 Nacrta zakona.

Predlog Pivare Trebjesa član 23 - Smatramo da poslodavac treba da zadrži pravo pozivanja na intervju, odnosno da zadrži pravo da o rezultatima konkursa/oglasa ne obavještava sve učesnike, jer praksa pokazuje da se učesnici prijavljuju iako čak ne ispunjavaju ni osnovne uslove oglasa. Ovako formulisan član predstavlja veliku administraciju za poslodavca, posebno u situaciji kada se radi o velikom broju prijavljenih kandidata na oglas za određeno radno mjesto, dok sa druge strane ne postoji nikakav benefit koji bi imala od ovoga lica koja se prijavljuju na oglas.

Predlog Telekoma član 23 - Propisivanje roka u kom poslodavac mora informisati učesnike oglasa o ishodu oglasa predstavlja biznis barijeru imajući u vidu da trenutno Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti ne definiše rok.

Predlog Američke privredne komore član 23 - Propisivanje roka u kom poslodavac mora informisati učesnike oglasa o ishodu oglasa predstavlja biznis barijeru imajući u vidu da važeći Zakon o o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti ne definiše rok.

Predlog Merdian DOO TO TO član 23 – mijenja se i glasi: (1) Poslodavac u roku do 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave obvještava učesnike oglasa, ukoliko je radno mjesto u javnom preduzeću, odnos privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je osnovač ili većinski vblasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave.

(2) Poslodavac čiji je kapital privatno vlasništvo je u obavezi da obavijesti Zavod za zapošljavanje o ishodu oglasa. Zainteresovani učesnici oglasa informaciju o ishodu oglasa dobijaju od Zavoda za zapošljavanje.

Obavještavanje svih prijavljenh kadnidata u manjim privatnim preduzećima je veliki administrativni problem, te iz tog razloga treba poštovati privatno vlasništvo i ne postavljati barijere i obavezu dodatnih troškova za angažovanje lica koje će da prate oglase i obavještava sve prijavljene kandidate.

Predlog Instituta sertifikovanih računovođa član 23 - stav 1 se mijenja i nakon njega dodaje novi stav 2, koji glase:

(1) Poslodavac u roku do 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave obavještava učesnike oglasa, ukoliko je radno mjesto u javnom preduzeću, odnosno privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je osnivač ili većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave.

(2) Poslodavac u mikro pravnim licima čiji je kapital u privatnom vlasništvu je u obavezi da obavijesti Zavod za zapošljavanje o ishodu oglasa. Zainteresovni učesnici oglasa informaciju o ishodu oglasa dobijaju od Zavoda za zapošljavanje.

Obavještavanje svih prijavljenih kandidata u mikro pravnim licima je veliki administrativni problem. Stoga smatramo da je dovoljno obavještenje (obrazac E3) o ishodu oglasa dostaviti Zavodu za zapošljavanje.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zapsolenih Kadar plus član 23 - mijenja se i dodaje novi stav:

(1) Poslodavac u roku do 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave obavještava učesnike oglasa, ukoliko je radno mjesto u javnom preduzeću, odnosno privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je osnivač ili većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave.

(2) Poslodavac čiji je kapital privatno vlasništvo je u obavezi da obavijesti Zavod za zapošljavanje o ishodu oglasa. Zainteresovni učesnici oglasa informaciju o ishodu oglasa dobijaju od Zavoda za zapošljavanje.

Obavještavanje svih prijavljenih kandidata u manjim privatnim preduzećima je veliki administrativni problem, te iz tog razloga treba poštovati privatno vlasništvo i ne postavljati barijere i obavezu dodatnih troškova za angažovanje lica koje će da prati oglase i obavještava sve prijavljene kandidate.

Predlog Asocijacije za demokratski prosperitet – Zid član 23 - Ovo je deklarativna norma samo prividno regulisana na obavezujući način jer nalaže poslodavcu obavezu da obavještava učesnike na konkursu, ali Zakon ne obezbjeđuje mehanizme poštovanja “obavještavanja”. Protiv smo kaznene norme za nepoštovanje ali ovaj član mora da razradi način obavještavanja. Pošto

je ovo pitanje iz domena društveno odgovornog poslovanja, ona može biti upućujuća norma koja treba da podstakne poslodavaca da se zahvali učesnicima na konkursu, da objavi informaciju da je konkurs završen putem svojih kanala komunikacije. Ako ovako ostane, odredba može da dovede do dodatnog nezadovoljstva kod mladih koji traže posao jer su veoma frustirani sa cinjenicom da poslodavci rijetko informisu ili se zahvale na učešću na konkursu.

Predlog DOO Komunalno Budva član 23 – rokovi u kojima je propisano da poslodavac ima obvavjestiti učesnike oglasa iz člana 23 isuviše dugi i trebalo bi propisati posebnu proceduru i kriterijume oko načina izbora kandidata.

Odgovor: U odnosu na predloge koji se odnose na propisivanje roka za informisanje učesnika oglasa od strane poslodavca o samom ishodu oglasa da predstavlja biznis barijeru, nijesu prihvatljivi iz razloga što se navedena obaveza stvara jedino u slučaju ukoliko poslodavac oglasi radno mjesto. Isto ne predstavlja biznis barijeru. Način na koji će poslodavac obavijestiti učesnike oglasa predstavlja stvar organizacije samog poslodavca, i nije predmet Nacrta zakona o radu.

Predlog Telekoma član 24 - Predlažemo brisanje člana 24 koji propisuje da poslodavac može donijeti odluku o poništenju oglasa za slobodno radno mjesto i to u roku od 45 dana od dana njegovog objavljivanja.

U privatnom sektoru oglašavanje slobodnog radnog mjesta nije i ne smije biti uslov za zasnivanje radnog odnosa. Poslodavac u privatnom sektoru ne donosi odluku o objavljivanju oglasa već isključivo informiše ZZZCG o upražnjenom radnom jestu koje zatim ZZZCG javno oglašava jer je to obaveza propisana drugim zakonom a za koju se nadamo da će biti brisana jer predstavlja recidiv prošlosti I postoje situacije kada poslodavac ne želi da se slobodno radno mjesto javno oglasi (jer je recimo već našao odgovorarajućeg zaposlenog). Samim tim, kako poslodavac ne donosi odluku o oglašavnju nema potrebe da donosi odluku o poništenju oglasa jer ne može poništiti oglas koji nije ni raspisao. Može informisati ZZZCG da je odustao od zapošljavanja na upražnjenom radnom mjestu ali je to slučaj i sada i nema potrebe da se dodatno reguliše zakonom. Ukidanjem obaveze javnog oglašavanja svakog radnog mjesta u privatnom sektoru naša država bi štedjela i značajna novčana sredstva koja se sada daju za javno oglašavnje koje u najvećem broju slučajeva u privatnom sektoru predstvlja formu bez velikog praktičnog značaja. Predlog udruženje banaka član 24 - Predlažemo brisanje odredbe čl.24, jer budući da poslodavac ne donosi odluku o oglašavanju slobodnog radnog mjesta, već samo obavještava Zavod, ne vidimo potrebu da se donosi odluka o poništenju.

Predlog Američka privredne komore član 24 - Predlažemo brisanje odredbe člana 24. U privatnom sektoru oglašavanje slobodnog radnog mjesta nije i ne smije biti uslov za zasnivanje radnog odnosa. Poslodavac u privatnom sektoru ne donosi odluku o objavljivanju oglasa već isključivo informiše Zavod o upražnjenom radnom mjestu (čime poštuje obavezu iz Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava od osiguranja od nezaposlenosti) koje zatim Zavod javno oglašava, jer je to obaveza propisana upravo pomenutim zakonom koja bi, takođe, trebala biti brisana budući da postoje situacije kada poslodavac ne želi da se slobodno radno mjesto javno oglasi (jer je recimo već našao odgovarajućeg zaposlenog). Samim tim, kako poslodavac ne donosi odluku o oglašavanju nema potrebe da donosi odluku o poništenju oglasa jer ne može poništiti oglas koji nije ni raspisao. Može samo da informiše Zavod da je odustao od zapošljavanja

na upražnjenom radnom mjestu, ali je takva praksa je i sada na snazi, pa nema potrebe da se dodatno reguliše zakonom.

Preddlog Milene Popović Samardžić Sindikat doktora medicine, član 24 – izuzeti zdravstvo iz ovog člana zbog korupcije.

Odgovor: U odnosu na navedene predloge navodimo da isti nijesu prihvatljivi, iz razloga što se navedena odredba odnosi samo na raspisane oglase. Takođe navedena norma je opšte načelo, i primjenjuje se na sve.

Predlog Telekoma član 25 stav 1 – Predlažemo da se član 25 izmijeni tako da glasi: Prethodna provjera radnih sposobnosti, kao poseban uslov za rad, može se sprovesti ukoliko je predviđena aktom o sistematizaciji. Članom 5 stav 7 propisano je da se aktom o sistematizaciji predviđaju pored ostalog I posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa. Upravo provjera radnih sposobnosti predstavlja poseban uslov I treba biti predviđena aktom o sistematizaciji a ne oglasom jer poslodavac u oglas (ako pod oglasom podrazumijevamo obrazac E1 koji dostavlja ZZZCG) unosi uslove koje je predvidio svojim aktom o sistematizaciji. Poslodavcu treba dati slobodu da predvidi prethodnu provjeru radnih sposobnosti svojim aktom a ne uslovljavati prethodnu provjeru raspisivanjem oglasa, jer bi poslodavac u privatnom sektoru trebao biti slobodan zaposliti neko lice i bez prethodnog sprovođenja oglasa. Dakle, član 25 je u koliziji sa članom 21 jer član 21 kao obavezno propisuje prijavljivanje ZZZCG slobodnog radnog mjesta a ne oglašavanje. Suprotno tome, član 25 kao da polazi od pretpostavke da je oglašavnje obavezno.

Predlog Deutsche Gesellschaft fur internationale Zusammenabreit (GIZ) član 25 stav 4 – stav 4 brisati ili dopuniti na način da se precizira njegovo trajanja. Vjerujemo da je nužno preciznije definisanje rada na projektu, odnosno projektnih aktivnosti, a prije sve maksimalna dužina njegovog trajanja, posebno sa aspekta sukcesivnog produžetka angažovanja po osnovu različitih projekata.

Predlog Saveza sindikata Crne Gore član 25 stav 1 – poslije riječi oglasom dodati riječi „aktom o sistematizaciji“.

Predlog predsjednika SO CEDIS Bešira Kajevića član 25 stav 1 – Poslije riječi „oglasom“ dodaju se riječi „aktom o sistematizaciji“.

Predlog Američke privredne komore član 25 - Član 25 mijenja se i glasi: „Poslodavac može da vrši prethodnu provjeru radnih sposobnosti.“

Obrazloženje: Treba dati slobodu poslodavcu da predvidi prethodnu provjeru radnih sposobnosti svojim aktom, a ne uslovljavati prethodnu provjeru raspisivanjem oglasa, jer bi poslodavac u privatnom sektoru trebalo da bude slobodan da zaposli lice i bez prethodnog sprovođenja oglasa. Ukazujemo da je član 25 u koliziji sa članom 21, jer član 21 kao obavezno propisuje prijavljivanje Zavodu za zapošljavanje slobodnog radnog mjesta, a ne oglašavanje, dok član 25 kao da polazi od pretpostavke da je oglašavnje obavezno.

Odgovor: Oglašavanje slobodnih radnih mjesta nije obavezno za sve poslodavce. Takođe ukoliko postoji obaveza provjere prethodne sposobnosti ista će biti sadržaj oglasa.

Predlog Telekoma član 26 – U članu 26 stav 4 potrebno je dodati riječ “najmanje” jer nema smetnje da poslodavac zaposlenom uruči više od jednog primjerka ugovora o radu.

Predlog Alternativa Crna Gora član 26 stav 1 - Predlažemo da se poslodavac obaveže da će primjerak Ugovora o radu dostaviti zaposlenom lično i putem elektronske pošte.

Svakog dana Alternativa dobija svjedočenja zaposlenih koji tvrde da im poslodavci ne daju primjerak Ugovora o radu. Kada dodje vrijeme da zaposleni ostvari neko svoje pravo koje mu garantuje Zakon o radu, on nema osnovu za to - jer ne posjeduje Ugovor sa poslodavcem. To mu značajno ograničava prava i gura ga u postupak dokazivanja svojih već utvrdjenih prava. Upotrebom elektronske pošte (mail komunikacija) značajno bi se unaprijedio taj postupak.

Odgovor: Predlog da poslodavac uruči zaposlenom više primjeraka ugovora o radu ne predstavlja zakonsku smetnju. Takođe u Nacrtu zakona propisaće se kazna ukoliko poslodavac ne uruči zaposlenom ugovor o radu.

Predlog Telekoma član 27 - Problematičan je član 27 stav 4 jer je stav 4 smješten u član koji nosi naziv: „zaključivanje ugovora o radu prije stupanja na rad“ a u stavu 4 se zapravo govori o situaciji da zaposleni (dakle lice koje je već u radnom odnosu) ne ispunjava uslove za rad na radnom mjestu ili da postoje smetnje za zasnivanje radnog odnosa i propisano je da je poslodavac dužan da ovom licu omogući ostvarivanje nekog od prava iz člana 167 (a to je raspored na drugo radno mjesto ili isplata otpremnine). Zaključak je da stav 4 treba izmjestiti iz člana 27 i izmijeniti tako da glasi:

U slučaju da lice iz stava 2 sa kojim poslodavac nije prije stupanja na rad zaključio ugovor o radu ne ispunjava uslove za rad radnom mjestu ili postoje smetnje za zasnivanje radnog odnosa, predviđene aktom o sistematizaciji poslodavac je dužan da mu obezbijedi jedno od prava iz člana 167 ovog zakona.

Predlog Pivare Trebjesa član 27 – st. 2 i 3 - Predlog je da se stavovi 2 i 3 izbrišu, a da se uvedu visoke novčane kazne za ovaj vid povrede zakona; stav 4 - Ovako formulisan član je nejasan, jer ako je zaposleni već radno angažovan na radnom mjestu za koje je trebao dobiti ugovor o radu, za isto je morao ispuniti uslove za rad, odnosno biti izabran od strane poslodavca.

Predlog Udruženje banaka član 27 - Smatramo da odredba čl.27 st.4 nije dovoljno jasna i da joj nije mjesto u ovom članu. Naime, ovaj član reguliše postupak “zaključivanja ugovora o radu prije stupanja na rad“, pa je nejasno zbog čega je unijet stav 4 koji ne reguliše isti postupak, niti kako lice može ostvariti pravo na otpremninu ukoliko nije uopšte zasnovao radni odnos jer za to postoje smetnje.

Predlog Crnagoraput član 27 stav 4 - Predlažemo predefinisanje ovog člana. Ako zaposleni ne ispunjava uslove za rad nikako ne može da se isplaćuje otpremnina. Postoje i situacije da je radni odnos zansovan na osnovu podataka koji su neistiniti od strane zaposlenog.

Predlog DOO Čelebić član 27 - Zaključivanje ugovora o radu prije stupanja na rad je u Nacrtu definisan članom 27 i kao i do sad predviđena je obaveza poslodavca da ugovor o radu bude zaključen prije stupanja na rad zaposlenog, u suprotnom smatraće se da je zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Kao novina u ovom članu je definisana obaveza poslodavca da zaposlenom isplati otpremninu (iz člana 167), u slučaju da zaposleni sa kojim nije zaključio ugovor o radu ne ispunjava uslove za rad na radnom mjestu u skladu sa aktom o sistematizaciji. Međutim, otpremnine koje su predviđene članom 167 su za zaposlene koji su više godina u radnom odnosu kod poslodavca i na osnovu godina rada im se obračunava i iznos otpremnine,a otpremnina

svakako ne može biti manja od 3 prosječne zarade kod poslodavca ili u Crnoj Gori, zavisno šta je povoljnije za zaposlenog. Mišljenja smo da u ovom slučaju treba definistati poseban iznos otpremnine za zaposlene, a koji ne može biti veći od 3 minimalne zarade u Crnoj Gori, s obzirom da je u ovom slučaju za poslodavca predviđena i kaznena odredba u iznosu do 20.000 eura.

Predlog Američke privredne komore član 27 - stav 4 treba izmjestiti iz člana 27 i izmijeniti tako da glasi:

,,U slučaju da lice iz stava 2 sa kojim poslodavac nije prije stupanja na rad zaključio ugovor o radu ne ispunjava uslove za rad na radnom mjestu ili postoje smetnje za zasnivanje radnog odnosa, predviđene aktom o sistematizaciji, poslodavac je dužan da mu obezbijedi jedno od prava iz člana 167 ovog zakona.“

Ukoliko bi norma glasila na predloženi način ostvarila bi se njena suština, a to je sankcionisanje neodgovornih poslodavaca i zaštita zaposlenog odnosno lica sa kojim poslodavac nije potpisao ugovor o radu prije stupanja na rad.

Predlog Merdian DOO TO TO član 27 – brisati stav 4. Član je nejasan.

Predlog Unije poslodavac Crne Gore član 27 - Izmjeniti stav 4 tako da glasi: „U slučaju da lice iz stava 2, sa kojim poslodavac nije prije stupanja na rad zaključio ugovor o radu, ne ispunjava uslove za rad na radnom mjestu, poslodavac je dužan da mu isplati otpremninu u visini tri neto zarade na nivou CG, u prethodnom polugodištu.“ Takođe, dodati novi stav: „(5) U slučaju da postoje smetnje iz clana 18 ovog zakona, poslodavac nije dužan da isplati otpremninu.“

Odgovor: Navedeni član Nacrta zakona je unaprijeđen dodavanjem novog stava da u slučaju da postoje smetnje iz člana 18 ovog zakona, poslodavac nije dužan da isplati otpremninu.

Predlog Mirko Gajović u poglavlju zasnivanja radnog odnosa dodati: da kandidat ima pravo prigovora na postupak izbora (posebno u javnopravnim organima na koje se ne odnosi Zakon o državnim službenicima i namještenicima), imajući u vidu da je Ustavom Crne Gore u čl. 20 propisano da svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonu zasnovanom interesu, te da ishod po oglasu podrazumijeva prvostepeno odlučivanje o izboru kandidata; da su poslodavci dužni da donesu odgovarajuću odluku po prigovoru (posebno javnopravni organi na koje se ne odnosi Zakon o službenicima i namještenicima); da učesnik oglasa ima pravo da izvrši uvid u dokumentaciju izabranog kandidata u skladu i uz ograničenja predviđena Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti;

rok u kome učesnik oglasa ima pravo da traži sudsku zaštitu, analogno roku iz člana 120 Zakona o radu; da je poslodavac dužan da u drugostepenoj odluci unese pravnu pouku.

Odgovor: U odnosu na navedeni predlog navodimo da isto ne predstavlja materiju Nacrta zakona o radu već materiju Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Predlog Telekoma član 28 - U članu 28 u stavu 2 se greškom pominje tačka 13 koju ovaj član ne predviđa.

Predlog Pivara Trebjesa član 28 – stav 1 tačka 6 - Porezi i doprinosi za zaposlenog uplaćuju se prema mjestu obavljanja djelatnosti (mjestu rada). Ukoliko bi u ugovoru o radu stajalo da zaposleni obavlja rad na različitim mjestima, ne bi bilo jasno gdje treba uplaćivati poreze i

doprinose za zaposlenog; stav 1 tačka 11 - Smatramo da je dovoljno da u ugovoru stoji ugovorena osnovna zarada, jer sve ostale naknade se definišu zakonima i kolektivnim ugovorima, a zavise i od konkretne situacije (zarada nekada ne zavisi od visine koeficijenta, već je veća od onoga što bi zaposlenom pripadalo po osnovu zakonom propisanih kriterijuma za obračun zarade); stav 2 - Obaveza je poslodavca da se pridržava propisa i zakona, a ne da upućuje zaposlenog da ih čita, tako da je nejasan smisao ove odredbe.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Montenegrostaff član 28 stav 1 tačka 1 – neophodno je dodati ime i prezime ovlašćenog lica kao obavezan element ugovora o radu (izvršni dirtektor ili drugo lice koje je za to ovlašćeno); u stavu 2 navodi se tačka 13 iz stava 1 člana 28 – ista tačka ne postoji jer je poslednja 12.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih HR partners član 28 stav 1 tačka 8 - Šta se smatra osnovom za zaključenje ugovora o radu na određeno vrijeme? Taksativno pobrojati sve osnove za zaključenje ugovora ili brisati osnov.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović i partneri član 28 stav 2 - Stav 1 ovog člana ima samo 12 tačaka, pa bi u tom smislu trebalo ispraviti i ovaj stav 2. Takođe, ovde bi treblo dodati …"uputiti na zakon ili kolektivni ugovor odnosno opšti akt koji uređuje ta pitanja".

Predlog Crnagoraput član 28 stav 1 – tačka 3 Predlaženo brisanja napred navedenog zbog odredaba Zakon o zaštiti podataka. Takođe, napred navedeno je suprotno članu 16. stav 1. tačka 11; tačka 4 Predlažemo da se umjesto stručne spreme koji zaposleni ima unese vrsta i stepen stručne spreme koji su uslov za obavljanje poslova za koje se zaključuje ugovor o radu. Napred navedeno je razloga što se opštim aktom traže najviše dva uzastopna stepena stručne spreme; tačka 5 Predlažemo brisanje opisa poslova iz ugovor a o radu jer je dovoljno da se pozove na akt o sistematizaciji koji je dostupan svim zaposlenima; tačka 6 Predlaženo definisanja jednog mjesta rada u ugovoru, a da se posebnom odredbom utvrdi da je zaposleni dužan da obavlja poslove u svim mjestima gdje poslodavac obavlja djelatnosti (može da bude npr i dve uzajamno povezane opštine kada se npr pravi put od jednog do drugog mesta). Napred navedeno je iz razloga što će praviti problem kod utvrđivanja dnevnice i terenskog rada. Suprotno je članu 44. stav 1. tačka 2. Stav 2 nema tačke 13.

Predlog Montenegro business alliance član 28 stav 1 tačka 11 – Prethodno dodati: Iznos ugovorene zarade u neto ili bruto iznosu, odnosno itd… Napomena: U privatnom sektoru su koeficijenti besmisleni jer se radi o načinu obračuna zarada koji je tipičan za javni sektor.

Predlog Saveza sindikata Crne Gore član 28 – brisati stav 2., iz razloga što svaki zaposleni treba da zna iznos svoje zarade, visinu koeficijenta, uvećanje zarade i druga primanja, kao I način korišćenja godišnjeg odmora, praznika I dr, jer i svaki radnik nije u mogućnosti da se upozna sa normama propisanim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Predlog Meridian DOO TO TO član 28 – stav 1 tačka 6 mijenja se i glasi: 6) mjesto rada.

Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 28 – tačka 4 dodati poslije riječi kvalifikacija “potrebna za to radno mjesto”; tačka 6: a ako nema stalnog ili glavnog mjesta rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, kao i u mjestu sjedišta ili, prema potrebi, domicila poslodavca; -brisati. Komentar: JPR prijava zahtijeva i određenje mjesta rada. Između ostalog, i visina prireza na porez nije ista u svim opštinama.

Predlog Instituta sertfkovanih računovođa član 28 - Sadržina ugovora o radu, stav 1, tačka 6, nakon riješi mjesto rada – briše se i glasi: (1) Ugovor o radu sadrži: 6) mjesto rada.

Brisati dio "ako nema stalnog ili glavnog mjesta rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, kao i u mjestu sjedišta ili, prema potrebi, domicile poslodavca". Alternativa bi bila da se uskladi sa JPR i dodatak B, u kojem mora da se naglasi mjesto rada, jer prema tom podatku se

uplaćuje prirez opštinama, vrši ovjera zdravstvenih knjižica i uvezuje penzijski staž tj. predaja M4 se vrši u opštini u kojoj je mjesto rada.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Kadar plus član 28 - (1) Ugovor o radu sadrži: 6) mjesto rada.

OBJAŠNJENJE: Brisati dio "ako nema stalnog ili glavnog mjesta rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, kao i u mjestu sjedišta ili, prema potrebi, domicila poslodavca", ili uskladiti sa JPR i dodatak B, u kojem mora da se naglasi mjesto rada, jer prema tom podatku se uplaćuje prirez opštinski, vrši ovjera zdravstvenih knjižica i uvezuje penzijski staž tj. predaja M4 se vrši u opštini u kojoj je mjesto rada.

Odgovor: U navedenom članu izvršeno je tehničko korigovanje teksta Nacrta zakona u skladu sa navedenim predlozima. Takođe prihvaćen je predlog da se briše tačka 11 iz stava 1 ovog člana, kao i u tački 6 da se riječi nakon mjesta rada brišu.

Predlog Pivara Trebjesa član 29 – stav 3 tačka 2 - Ne može se ograničiti na bolničko liječenje, jer postoje slučajevi kada iz zdravstvenih razloga (o čemu treba da postoji ljekarsko uvjerenje) stupanje na rad nije moguće, a da se zaposleni nužno ne nalazi na bolničkom liječenju; stav 3 alineja 4 - Treba dodati stav: Kao i u nekim drugim slučajevima zbog kojih zaposleni nije mogao stupiti na rad na dan predviđen ugovorom o radu, a tiče se okolnosti na koje sam zaposleni nije mogao da utiče niti da iste predvidi i koje predstavljaju objektivnu nemogućnost za zaposlenog da stupi narad na dan predviđen ugovorom o radu.

Odgovor: Navedeni predlog nije prihvatljiv iz razloga što je preširoko tumačenje privremene spriječenosti za rad, moguće su zloupotrebe.

Predlog OKOV član 30 stav 1 - Ova odredba zakona se u velikom broju slučajeva neće moći ispoštovati od strane poslodavaca, i to ne njihovom krivicom. Naime, u praksi se često dešava da prethodni poslodavac zaposlenog još uvijek nije odjavio sa socijalnog osiguranja iako mu je radni odnos prestao (ili je predao odjavu ali ona još uvijek nije obrađena od strane službenika Poreske uprave) te je samim tim i novi poslodavac onemogućen da zaposlenog prijavi na osiguranje danom stupanja na rad, i pored toga što je ispoštovana kompletna procedura i posjeduje svu dokumentaciju potrebnu za prijavu.

Predlog Altermodusa član 30 stav 2 produžiti rok za dostavljanje kopije prijave zaposlenom. Postupak prijavljivanja zaposlenih na obavezno socijalno osiguranje (zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti) zavisi od ažurnosti zaposlenih u Poreskoj upravi. Dešava se da se na prijavu čeka i do 20 dana, posebno u slučajevima kada se radi o zaposlenima koje prethodni Poslodavac nije odjavio na vrijeme. Dakle, neophodno je iskazati razumijevanje za navedene objektivne okolnosti na koje ne možemo uticati.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Montenegrostaff član 30 stav 2 – rok za uručivanje kopije prijave iz Poreske uprave zaposlenom neophodno je produžiti, jer iz prakse je utvrđeno da ne zavisiod poslodavaca kada će Poreska Uprava obraditi prijavu, nerijetko se desi da se prijava čeka i do 30 dana (posebno ukoliko se desi greška Poreske uprave ili prethodni poslodavaca ne odjavi zaposlenog i slično).

Predlog Pivara Trebjesa član 30 stav 2 - Ovaj stav nije potreban, poslodavac već ima zakonsku obavezu iz stava 1.

Predlog Alternativa Crna Gora član 30 stav 2 - Predlažemo da poslodavac šalje primjerak prijave za socijalno osiguranje na mail zaposlenog. Kao i kod člana 26. predlažemo da se komunikacija između radnika i zaposlenog obavlja putem elektronske pošte. Trag elektronske pošte je moguće pratiti i Inspekcija rada bi imala mnogo lakši posao u kontroli poslodavaca koji ne poštuju svoje obaveze u skladu sa Zakonom o radu.

Predlog Montenegro business alliance član 30 stav 2 – Brisati 10 dana. U praksi to traje duže. Uskladiti sa praksom Poreske uprave.

Predlog DOO Čelebić član 30 - produžiti rok za dostavu kopije prijave zaposlenom na 15 dana, s obzirom da obrada prijave u Poreskoj upravi ne zavisi od poslodavca i za izvršenje ove obaveze smo uslovljeni efikasnoscu rada Poreske uprave.

Predlog Merdian DOO TO TO član 30 – mijenja se stav 1: „Poslodavac je dužan da prijavi zaposlenog na obavezno socijalno osiguranje u skladu sa zakonom, sa danom stupanja na rad, i da priajavu preda nadležnom organu u roku od 5 dana od stupanja na rad.“

Smatramo da se ovom stavu mora dodati period za koji poslodavac ima vrijeme da preda prijavu nadležnom organu. Proširi stav da bi bio potpuno jasan.

Odgovor: Izvršeno je poboljšanje navedenog člana u smislu rokova koji se odnose na predaju prijave nadležnom organu od strane poslodavaca, kao i rok koji se odnosi na najkasnije uručivanje kopije prijave od dana njenog izdavanja zaposlenom. Takođe propisana je prekršajna odredba za poslodavaca ukoliko ne postupi po navedenom.

Predlog Alternativa Crna Gora član 31 stav 2 - Predlažemo da probni rad ne bude duži od 3 mjeseca. Smatramo da je probni rad od tri mjeseca sasvim dovoljan da bi poslodavac ocijenio da li je neki radnik sposoban za obavljanje povjerenih mu poslova. Rokovi koji su duži od tri mjeseca stavljaju radnika u neravnopravan položaj i daju poslodavcu mogućnost da manipuliše sa Ugovorom o radu.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović član 31 stav 3 - Dodati "ili opštim aktom". Ukoliko zakon već predviđa mogućnost da se određena pitanja kod poslodavca koji nema kolektivni ugovor regulišu opštim aktom, u tom slučaju bi u svim sličnim članovima gde se ostavlja mogućnost poslodavcu da određena pitanja reguliše ili ugovorom o radu ili pravilnik o radu trebalo takođe dodati "ili opštim aktom".

Odgovor: Navedeni član predstavlja standard koji je definisan u skladu sa propisima Evropske unije.

Predlog Pivara Trebjesa član 32 – stav 4 umjesto „danom isteka roka određenog ugovorom o radu“ potrebno je staviti „danom isteka roka probnog rada…“ , u suprotnom nejasno je kada bi na primjer prestao radni odnos kod ugovora na neodređeno vrijeme sa probnim radom; stav 5 - Kao i u prethodnom stavu: „isteka roka probnog rada“

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Montenegrostaff član 32 stav 4 kontradiktoran sa stavom 6, jer se u članu navodi da je u slučajevima iz stave 4 i 5 otkazni rok

najmanje pet dana, u članu 4 navedeno je da zaposlenom, koji je za vrijeme probnog rada ne zadovolji na poslovima radnog mjesta, prestaje radni odnos danom isteka određenog ugovorom o radu. Shodno navedenom nema otkaznog roka ukoliko radni odnos prestaje na dan isteka roka koji je određen ugovor o radu.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih HR partners član 32 stav 4 - precizirati u tekstu: riječi „danom isteka roka određenog ugovorom o radu“ zamjeniti riječima istekom roka o probnom radu iz ugovora.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović i partneri član 32 stav 5 - Precizirati da se ovo odnosi samo na prestanak radnog odnosa zbog nezadovoljavajućeg rada, a ne na slučaj prestanka radnog odnosa zbog, na primjer, povreda radne obaveze ili discipline.

Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 32 – stav 4 poslije riječi “isteka roka” dodati riječi “probnog rada”

Odgovor: Izvršene tehničke korekcije navedenog člana u skladu sa predlozima.

Predlog Telekoma član 33 - Provjeriti formulaciju iz člana 33 stav 2 jer se navodi da ugovor o radu na neodređeno vrijeme ”prestaje” a ne može ugovor prestati već samo prestati da važi. Potrebno je korigovati član 33 stav 1 i dodati riječi ”po pravilu” tako da rečenica bude ista kao u trenitno važećem ZOR-u (Ugovor o radu zaključuje se po pravilu na neodređeno vrijeme). Ovo je potrebno jer su u suprotnom u koliziji član 33 stav 1 i član 34 stav 1 koji predviđa izuzetke.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović član 33 - Trebalo bi vratiti terminologiju iz Zakona o radu (SLCG br. 49/08 sa svim izmjenama): "Ugovor o radu zaključuje se po pravilu na neodređeno vrijeme."

Predlog Američke privredne komore član 33 - Član 33 mijenja se i glasi: „Ugovor o radu zaključuje se po pravilu na neodređeno vrijeme.”

Obrazloženje: Treba vratiti rješenje važećeg Zakona o radu, jer su u suprotnom u koliziji član 33 stav 1 i član 34 stav 1 koji predviđa mogućnost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 33 – stav 2 poslije riječi “prestane” dodaju se riječi “da važi”.

Odgovor: U odnosu na navedene predloge navodimo da i dalje zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme predstavlja pravilo zaključivanja ugovora o radu, a da su na određeno vrijeme i dalje izuzeci. Takođe prihvaćen je predlog da se u stavu 2 navedenog člana poslije riječi prestane dodaju riječi da važi.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Motenegrostaff član 34 stav 1 – neophpdno omogućiti zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijemei bez unaprijed određenog roka, posla ili nastupanja događaja; poslodavaca često ne može za vrijeme probnog rada utvrditi da li tom zaposlenom može dati ugovor na neodređeno vrijeme; često je potrebno više vremena da se zaposleni dokaže i da poslodavaca procijani da vrijedi zaključiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme; stav 4 – dovođenje agencija u nepovoljan položaj; agencije su odvojeni poslodavci u odnosu na korisnika.

Predlog Anđele Tomanović Agencija za privremeno ustupanje zaposlenih Aztek Budva član 34 – ugovor na određeno vrijeme I preko Agencija da traje 36 mjeseci; stav 3 šta se smatra prekidom dužem od 60 dana; stav 6 zašto je Agencija diskriminisana u ovom pogledu;.

Predlog Vladana Radevića Napredak AD Kotor član 34 – zašto je isključeno da se ugovor o radu na neodređeno zaključuje po pravilu.

Predlog Saveza Sindikata Crne Gore član 34 st. 2 i 3 –stav 5 brisati, predlog da se pripravnički staž, roditeljsko odsustvo, usvojiteljsko odsustvo I hraniteljsko odsustvo računaju kao vrijeme provedeno na radu, odnosno da se ima primjeniti sa stavom 2 iz ovog člana, u kojem se navodi da poslodavac sa istim zaposlenim ne može zaključiti ugovor o radu u koliko je njegovo trajanje neprekidno ili sa prekidima duže od 36 mjeseci; stav 6 brisati. u stavu 3 istog članaumjesto 60 dana predvidjeti 120 dana.

Predlog predsjednika SO CEDIS Bešir Kajević član 34 stav 2 – umjesto 36 staviti 24. Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih HR partners 34 stav 2 i stav 3 - Diskriminacija postoji u odnosu na poslodavce - Klijente ( 36 mjeseci rada na određeno vrijeme)

– Agencija može ustupati najduže 24 mjeseca. Izjednačiti 36 mjeseci rada na određeno vrijeme i kod radnika agencije. Stavovi 2. i 3. su kontradiktorni jer stav 3. kaže da 60 dana nije prekid i ostavlja dilemu šta je 65 dana i da li se nakon tih 65 dana radnik uopšte može ustupiti. Iz stava 2. brisati riječi – „ili sa prekidima“; stav 6 - Da li se stav odnosi na agencije za ustupanje? Identičan stav da se unese u članu 49.

Predlog udruženje roditelji član 34 - Period iz stava 2 ovog člana će obuhvatiti pripravnički staž i vrijeme koje je zaposleni provede na porodiljskom i roditeljskom odsustvu, odnosno usvojiteljskom ili hraniteljskom odsustvu.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Dekra član 34 stav 6 – obesmislio bi se razlog postojanja agencija sa jedne strane dok sa druge strane zaposleni bi bio na gubitku jer je poslodavcu omogućeno da ga pošalje kući i angažuje neke radnike na određeno vrijeme.

Predlog Telekoma član 34 - Kako je sada članom 114 stav 4 uvedena nova obaveza za poslodavce da produžavaju važenje ugovora o radu na određeno vrijeme i za vrijeme kada zaposlena žena odsustvuje sa rada zbog održavanja trudnoće – predlažemo da se taj period ne uračunava u period od 36 mjeseci koliko najduže može trajati radni odnos na određeno vrijeme. Samim tim, predlažemo da član 34 stav 5 glasi:

„Period iz stava 2 ovog člana neće obuhvatiti pripravnički staž i vrijeme za koje zaposleni koristi pravo na odsustvo sa rada zbog održavanja trudnoće kao i vrijeme koje zaposleni provede na porodiljskom i roditeljskom odsustvu, odnosno usvojiteljskom ili hraniteljskom odsustvu.

Predlog Crnagoraput član 34 stav 6 - Predlažemo sljedeću dopunu - Poslodavac može sa istim zaposlenim da zaključi novi ugovor o radu na određeno vreme po isteku roka po istom ili drugom pravnom osnovu u skladu sa ovim članom.

Predlog Pivara Trebjesa član 34 – stav 1 nejasno je koji su to kriterijumi za „izuzetno“i šta znači

„izvršavanjem određenog posla“, jer je u stavu 2 dozvoljen ugovor na određeno vrijeme u trajanju od 3 godine neprekidno što nije u skladu sa smislom ograničenja i izuzetnošću zaključenja ugovora na određeno vrijeme iz stava 1; stav 4 - Prema zakonu Ugovor o radu je ugovor između poslodavca i zaposlenog, te prema tome rad kod drugog poslodavca (u ovom slučaju Agencije) ne može se sabirati sa radom kod nekog drugog poslodavca.

Predlog Udruženje banaka član 34 - Predlažemo da se iz odredbe čl.34 st.1 izbriše riječ

„izuzetno“. Naime, budući da je istoj odredbi u nastavku dovoljno jasno precizirano u kojim se slučajevima može zaključiti ugovor o radu na određeno i to „čiji je prestanak unaprijed određen rokom, izvršavanjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja”, nejasno je zbog

čega se dodaje i u praksi može stvoriti zabunu šta se smatraju izuzetnim okolnostima. Predlažemo da se odredba člana 34 stav 5. dopuni na način što i vrijeme koje zaposlena provede na odsustvu sa rada zbog održavanja trudnoće neće ulaziti u period od 36 mjeseci.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović član 34 stav 6 - S obzirom da je članom 5 stav 9 ovog zakona sezonski posao definisan kao posao koji se obavlja u jednom dijelu godine i to ne duže od 9 mjeseci tokom godine, ovaj član 34 stav 6 je u suprotnosti sa članom 5 stav 9, te ga treba izmijeniti u pogledu sezonskog rada.

Preporuka je zapravo izbrisati dio koji se odnosi na sezonske poslove obzirom da nikakve logike nema da sezonski poslovi traju 36 mjeseci. Kako bi se izbjegle zloupotrebe, odnosno sporovi u praksi preporuka je definisati šta se smatra projektom. Naime, projekat može biti i priprema određenog izveštaja, a takođe i projekat izgradnje nekog objekta. U svakom slučaju nedostatak preciziranja dovešće do sporova u praksi.

Predlog Aleternativa Crna Gora član 34 stav 2 - Predlažemo da se rok za sklapanje

Ugovora na neodređeno vrijeme vrati na 24 mjeseca, kao što je u trenutnom Zakonu o radu (Broj:01-1566/2). Produžavanje roka sa 24 na 36 mjeseci je urađen na štetu zaposlenih, a u korist druge strane. Dvije godine je sasvim dovoljan rok da poslodavac ocijeni da li je neki radnik osposobljen za obavljanje povjerenih mu poslova. Produžavanjem roka neće se dobiti na kvalitetu rada, već će mnogi zaposleni biti uskraćeni za svoja zakonom stečena prava.

Predlog Osnovne škole “OKTOIH” član 34 - U tački 3 ovog člana predlažemo da umjesto” od 60 dana“ bude ,,od 90 dana“. Krajnji rok za zapošljavanje na određeno vrijeme sada je povećan na 36 mjeseci, umjesto dosadašnjih 24 mjeseca pa shodno tome treba povećati i dužinu pomenutog prekida. Da bi se izbjegle izvjesne nedoumice valjalo bi naglasiti da ovaj prekid od 90 dana može biti u jednokatnom trajanju, a ne da se sabiraju prekidi u toku 36 mjeseci pa da svi zajedno ne smiju preći 90 dana. I do sada je bilo nedoumica u vezi sa tumačenjem norme od 60 dana.

Predlog Granskog Sindikata turizma i ugostiteljstva Crne Gore član 34 – Brisati stav 5 jer je diskriminatorski u odnosu na ostale zaposlene.

Predlog Dejana Lakićevića član 34 – Brisati rad na određeno vrijeme jer je dovoljna solucija probni rad od sest mjeseci nakon cega poslodavac zaposlenom na osnovu takve provjere radnih sposobnosti, zakljucuje ugovor na neodredjeno vrijeme.

Predlog DOO Čelebić član 34 - Ugovor o radu na određeno vrijeme je u Nacrtu definisan članom 34, i isti predviđa da se može zaključiti samo izuzetno za ugovore čiji je prestanak unaprijed određen rokom, izvršavanjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Mišljenja smo da je odredica „izuzetno“ potpuno suvišna s obzirom na to da su predviđene situacije u kojima ga je moguće zaključiti. Pitanje je ko može da ocijeni koje su to „izuzetne“ situacije i na bilo koji način procijeni da li poslodavac zloupotrebljava ovaj institut i samu odredbu pod zaštitom te riječi. Tako da je potrebno definisati da „poslodavac sa istim zaposlenim može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju, neprekidno ili sa prekidima, ne dužim od 36 mjeseci“, bez dodatnih ograničenja koje smo prethodno naveli. Takođe, produžavanje ugovora o radu bi trebalo ograničiti da se mora sprovoditi samo u vidu aneksa, ne i novog ugovora, jer u slučaju produženja aneksom poslodavac je dužan zaposlenom uručiti ponudu o produženju minimum 8 dana prije isteka ugovora, čime bi i poslodavac i zaposleni bili u povoljnijoj situaciji, s obzirom da ovakvim propisom zaposleni na određeno vrijeme nemaju otkazni rok i obavezu da poslodavca obavijeste da ugovor ne žele da produžavaju, kao što ni poslodavac nema obavezu da obavještava zaposlenog da li će mu ugovor biti produžen.

Predlog Unije slobodnih sindikata Crne Gore član 34 stav 3 – rok od 60 dana produžiti na 90. Predlog Američka privredna komora član 34 - Predlažemo da se (u prelaznim i završnim odredbama) reguliše od kog momenta će se računati rok na koji može biti zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme (da li se rok računa od stupanja na snagu ovog zakona, ili se na već zaključene ugovore o radu primjenjuje propis koji je važio u trenutku njihovog zaključivanja). Ovo je bitno pitanje zbog značajnih izmjena koje novi Zakon donosi u ovom pogledu. Predlažemo da se iz člana 34 stav 1 briše riječ „izuzetno“.

Član 34 stav 5 mijenja se i glasi:

,,Period iz stava 2 ovog člana neće obuhvatiti pripravnički staž i vrijeme za koje zaposleni koristi pravo na odsustvo sa rada zbog održavanja trudnoće, kao i vrijeme koje zaposleni provede na porodiljskom i roditeljskom odsustvu, odnosno usvojiteljskom ili hraniteljskom odsustvu.“ Obrazloženje: Kako je sada zakonom uvedena nova obaveza za poslodavce da produžavaju važenje ugovora o radu na određeno vrijeme i za vrijeme kada zaposlena žena odsustvuje sa rada zbog održavanja trudnoće – predlažemo da se taj period ne uračunava u period od 36 mjeseci koliko najduže može trajati radni odnos na određeno vrijeme.

Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 34 – stav 7 poslije riječi „direktora“ dodati „kao i na ugovore o radu koje zaključuje agencija za privremeno ustupanje zaposlenih u svrhu ustupanja zaposlenih.“

Predlog Asocijacije za demokratki prosperitet član 34 - U stavu (6) nakon riječi “Izuzetno od stava 2 ovog člana, ugovor o radu se može zaključiti na određeno vrijeme i duže od 36 mjeseci ako…” Dodaju se riječi “je zaposlen u nevladinoj organizaciji po osnovu projekata”.

Radni angažman u nevladinim organizacijama je u najvećem broju slučajeva prekarijarnog karaktera i zavisi od tendera. Osobe su zaposlene po osnovu projekata I bez podrške iz javnog budžeta za funkcionisanje, tako da je status zaposlenih vezan za projektno angažovanje.

Predlog Ljubomira Stijepovića AD Luka Bar član 34 – šta je sa ugovorom o radu na neodređeno?

Predlog Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“, Podgorica član 34 – predvidjeti da neprofitne organizacije koje se dominantno finansiraju projektno mogu zaključivati ugovore na određeno vrijeme sa jednim licem i duže od 36 mjeseci. Ovo iz razloga što neprofitne organizacije koje nemaju stalan izvor finansiranja ne mogu zasnivati ugovor o sa zaposlenim sa neodređeno vrijeme.

Predlog Janka Vučinića Radnička partija, član 34 – u stavu 2 umjesto 36 mjeseci treba da stoji 12 mjeseci, iz razloga što je to dovoljan rok da poslodavac utvrdi da li je zaposleni sposoban za obavljanje određenih poslova.

Predlog Anke Vukućević DEMOS, član 34 – odrednicu sa istim zaposlenim, zamjeniti za isto radno mjesto; ugovor o radu na određeno da traje 12 mjeseci.

Predlog DOO Komunalno Budva član 34 – u članu 34 stav 5 treba dodati u period u period iz člana 34 stav 2 se neće računati ni vrijeme koje zaposleni provede na odsustvu zbog održavanja trudnoće ako mu je po tom osnovu produžen ugovor o radu u smislu odredbi član 119 stav Nacrta Zakona o radu.

Odgovor: Navedeni član je regulisan u skladu sa Direktivom savjeta 1999/70/EZ od 28. Juna 1999. Godine o Okvirnom sporazumu na određeno vrijeme koji su sklopili EKS, UNICE i CEEP. Predlozi koji se odnose na propisivanje da se u period od 36 mjeseci ne računa vrijeme kojem zaposlenom produžen ugovor o radu zbog održavanja trudnoće je prihvaćen. Predlozi da se period iz stava 5 računa u period od 36 mjeseci nije prihvatljiv iz

razloga što se isto odnosi na produženje radnog odnosa po sili zakona. Takođe na nivou radne grupe postignut je konsenzus da u Nacrtu zakona ugovori o radu traju 36 mjeseci a ne 24, dok preko agencija isti traju 24 mjeseca. Konsenzusom radne grupe određeno je da se prekid od 90 dana zamijeni prekidom od 70 dana. Takođe prihvaćen je predlog da se ograničenje iz stava 2 ovog člana ne odnosi na ugovore koje zaključuje Agencija za privremeno ustupanje zaposlenih u svrhu ustupanja zaposlenih i ugovore o radu sa sportistima.

Predlog Ministarstva sporta na član 35 - potrebno je propisati izuzetak kada su u pitanju ugovori za sportiste. Navedeno predlažemo iz razloga što se u sportu potpisuju ugovori na određeno vrijeme, što je i međunarodna i domaća praksa. U konkretnom slučaju, transformacija ugovora na određeno vrijeme u ugovor na neodređeno vrijeme bila bi kontraproduktivna, i ne bi ostvarila namjeru predloženog člana – a to je zaštita zaposlenih. Na ovaj način bi moglo doći do situacije da sportista u određenoj sportskoj organizaciji, u okviru koje se bavi sportom, bude zaposlen na neodređeno vrijeme što za oblast sporta nije prihvatljivo.

Predlog Pivare Trebjesa član 35 naziv - Umjesto tranformacije ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme, uvesti kaznene odredbe za poslodavca koji postupa suprotno obavezama iz člana 34.

Predlog Osnovne škole „Oktoih“ član 35 - Predlažemo novu tačku 1 u ovom članu koja glasi:

,,Poslodavac može sa zaposlenim iz člana 34 stav 1 tačka 1 ovog zakona, koji ispunjava uslove utvrđene zakonom i aktom o sistematizaciji za vršenje tih poslova, da zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, kada pripremeno povećani obim posla postane trajan, odnosno danom prestanka radnog odnosa zaposlenog kojeg zamjenjuje ili ako se privremeno odsutni rasporedi na drugo radno mjesto“. Postojeće tačke 1 i 2 biće tačke 2 i 3 istog člana. U sada važećem Zakonu o radu, a i u novom na čije pojedine članove imamo primjedbe, ne postoji klauzula da radnik zapošljen na određeno vrijeme može voljom poslodavca uz pomenute uslove biti preveden u radni odnos na neodređeno vrijeme, što je ogroman nedostatak ovakog zakonskog propisa. Ovakva zakonska odredba postojala je u Zakonu o radu (“Sl. list RCG“, br. 43/03) u njegovom članu 15. U našoj školi imali smo mnogo problema da našu profesoricu prevedemo u radni odnos na neodređeno vrijeme jer je radila na zamjeni odsutnog profesora koji je iznenada otišao u invalidsku penziju. Ona je imala navršena 24 mjeseca rada na zamjeni tog profesora. I uopšte, u posljednje nekolike godine u velikom broju škola bilo je mnogo problema kako dobrog profesora/icu prevesti u radni odnos na neodređeno vrijeme, kada je radno mjesto potpuno upražnjeno, da se ne čekaju 24 mjeseca, a po novom 36.

Predlog Američka privredne komore član 35 - Predlažemo da se stav 1 člana 35 dopuni na način da glasi: ,,Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme zaključen suprotno članu 34 ovog zakona ili ako zaposleni nastavi da radi kod poslodavca nakon isteka roka na koji je zaključio ugovor o radu, smatra se da je ugovor o radu zaključen na neodređeno vrijeme, ako zaposleni pristane na takvo zaposlenje.

Obrazloženje: Ovo je formulacija iz postojećeg zakona, koja je u duhu ugovornog odnosa koji se ovdje reguliše, jer ugovorni odnos jeste izraz saglasnosti volja i bez jasno izražene volje ugovorni odnos – pa ni radni odnos, ne može da opstane.

Predlog Unije Slobodnih Sindikata Crne Gore član 35 – stav 1 zamijeniti tako da glasi Ako su ugovor o radu na određeno vrijeme ili sporazum o ustupanju zaposlenog zakljuceni suprotno clanovima 34 stav 2 i 51 stav 3 tacke 3 i 4 ovog zakona, ili ako zaposleni nastavi da radi kod

poslodavca nakon isteka roka na koji je zakljucio ugovor o radu ili sporazuma o ustupanju zaposlenog, smatra se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. ''.

Odgovor: Predlog koji se odnosi na ugovore sportista propisan je u članu 34 Nacrta zakona. Takođe prihvaćen je predlog koji se odnosi na stav 1 Nacrta zakona da ako su ugovor o radu na određeno vrijeme ili sporazum o ustupanju zaposlenog zakljuceni suprotno članovima 34 stav 2 i 51 stav 4 tač. 3 i 4 ovog zakona, ili ako zaposleni nastavi da radi kod poslodavca nakon isteka roka na koji je zaključio ugovor o radu ili sporazuma o ustupanju zaposlenog, smatra se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme.

Predlog Telekoma član 36 - U članu 36 sada piše da direktor može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme a ispravnija je bila formulacija iz trenutno važećeg zakona (član 29): da direktor može zasnovati radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme jer je suština u zasnivanju radnog odnosa. To što je zaključen ugovor o radu ne znači da je zasnovan radni odnos

– već pored zaključivanja ugovora kumulativno mora biti ispunjen i uslov stupana na rad zaposlenog da bi se zasnovao radni odnos.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović član 36 stav 1 - Precizirati da li direktor može ili mora da zaključi ugovor o radu, s tim da onda ima pravo da bira da li će to biti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Imajući u vidu specifičnost angažovanja direktora, i njegovih obaveza koje su više okrenute ka rukovođenju nego ka izvršavanju konkretnih radnih zadataka preporuka je da se predvidi i mogućnost regulisanja odnosa sa direktorom kroz tzv. "menadžerski ugovor" kojim ne nastaje radni odnos; stav 3 - Ovaj stav će sasvim sigurno izazvati nove dileme u praksi. Ovakvim definisanjem opet će nastati situacija da lica imenovana za direktora od strane osnivača zaključuju, kao nadležni organ društva, ugovor o radu sama sa sobom. Ova situacija nije sporna u slučajevima kada je isto lice osnivač i direktor. Međutim, u situacijama kada su osnivač i direktor različita lica, odnosno kada direktor nije jedan od osnivača društva, tada ostaje nejasno da li ugovor o radu direktor zaključuje sa samim sobom (kao nadležnim organom društva) ili sa osnivačem. U prilog tome da ovo pitanje treba riješiti ovim zakonom ide i činjenica da postoje postupci pred osnovnim sudom koji se upravo bave ovim pitanjem. Potrebno je regulisati da se ovakav ugovor zaključuje sa članom odnosno skupštinom društva.

Predlog Crnagoraput član 36 - Predlažemo sljedeću dopunu – Međusobna prava, obaveze i odgovornosti direktora koji nije zasnovao radni odnos i poslodavca uređuju se ugovorom. Potrebno je uvesti mogućnost da direktor ima ugovor van radnog odnosa iz razloga što jedno lice može obavljati poslove direktora u više društava.

Predlog Merdian DOO TO TO član 36 – mijenja se i glasi: (1) Direktor, odnosno drugi zakonski zastupnik poslodavca (u daljem tekstu: direktor) može da zasnuje radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme. (2) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. (3) Radni odnos na određeno vrijeme može da traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrješenja.

(4) Međusobna prava, obaveze i odgovornosti direktora koji nije zasnovao radni odnos i poslodavaca uređuju se ugovorom. (5) Lice koje obavlja poslove direktora iz stava 4 ovog člana ima pravo na naknadu za rad i druga prava, obaveze i odgovornosti u skladu sa ugovorom. (6) Ugovor iz st. 2. i 4. ovog člana sa direktorom zaključuje u ime poslodavca nadležni organ utvrđe zakonom ili opštim aktom poslodavca.

Smatramo da poslodavac tj. vlasnik bira svog menadžera koji ne mora striktno biti prijavljen u Poresku upravu. Naime direktor je menadžer, organizator posla i jednostavno može biti direktor više firmi ili preduzeća ili stranog lica, tako da je neophodno da se lice koje se imenuje za direktora ima izbor da li će biti prijavljen ili ne. Nigdje u svjetu direktor – menadžer koji je čovjek od povjerenja poslodavca ne mora biti nužno i prijavljen.

Predlog Insituta sertifikovanih računovođa član 36 - nakon stava 3, uvodi se novi stav 4 i glasi: (4) Izvršni direktor može pismenim putem da otkaže ugovor o radu i do izbora novog direktora odgovornost se prenosi na osnivača.

U našoj radnoj praksi veliki broj stranih investitora osniva pravna lica u Crnoj Gori, zaposli za izvršne direktore crnogorske državljane i kod „određenih zakonskih problema“ postaju nedostupni, odsele se iz države, pa problem kod odjave zaposlenog ima i sami Izvršni direktor (koji ne može da se zaposli negdje drugo i ne može da se izvrši prijava kod novog poslodavca, pa je prinuđen da radi „na crno“), ali i Poreska uprava i Inspekcija rada.

Odgovor: U odnosu na navedene predloge navodimo da ugovor o radu direktora predstavlja vrstu ugovora o radu i samim tim je direktor zasniva radni odnos, te se po tom ugovoru ostavaruju sva prava iz rada i po osnovu rada iz kojih razloga predlozi nijesu prihvaćeni.. Takođe status direktora je već kroz druge odredbe Nacrta zakona izuzetno regulisan, iz kojih razloga predlozi nijesu prihvaćeni.

Predlog Saveza Sindikata Crne Gore član 38 – neophodno definisati koji poslodavci mogu zaključiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom i potrebno je definisati ugovore na neodređeno vrijeme vezane za nepuno radno vrijeme.

Odgovor: Navedeni predlog nije prihvatljiv, jer se ne može precizirati na osnovu zakonske regulative.

Predlog Pivare Trebjesa član 39 stav 2 - Nejasno je šta je rad na daljinu i kako bi prema tome trebalo tretirati ljude koji rade na terenu.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Montenegrostaff član 39 stav 2 –

precizirati šta podrazumjeva rad na daljinu.

Odgovor: U odnosu na navedene predloge navodimo da se pod radom na daljinu podrazumijeva rad van prostorija poslodavaca kao i rad od kuće.

Predlog Pivara Trebjesa član 40 - Nejasno koja je svrha ovog člana, poslodavac je dužan da ima kod sebe sve ugovore o radu pa samim tim i ovu vrstu ugovora jer su to ugovori o radu pod posebnim uslovima. Takođe, nije jasno zašto bi postojala kod ovakvih ugovora obaveza obavještavanja inspekcije rada.

Odgovor: Navedeno nije predlog već konstatacija.

Predlog DOO Čelebić član 41 - Novim zakonom treba definistati trajanje ugovora o radu sa strancima, i isto tako predvidjeti da se ograničenja vezana za zaključenje ugovora o radu na određeno (36 mjeseci ugovora na određeno ) ne odnose i na strance.Trajanje ugovora o radu sa strancima treba ograničiti na period na koji im je odobren boravak, bilo da je to po osnovu dozvole za boravak i rad bilo da je po osnovu spajanja porodice (iako im je članom 62 Zakona o strancima dat slobodan pristup tržištu). Takođe, treba definisati da se ugovor o radu prekida po sili zakona u slučaju da po bilo kom osnovu dođe do prekida važenja dozvole za boravak stranca. Ograničenje za trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme do 36 mjeseci ne može važiti za strance, ako je dozvola za boravak i trajanje dozvole uslov za zasnivanje radnog odnosa i trajanje ugovora o radu. Izuzetak iz ovoga je svakako stranac sa odobrenim stalnim boravkom koji ima ista prava po osnovu rada kao državljanin Crne Gore.

Odgovor: Navedeni predlog predstavlja materiju Zakona o strancima.

Predlog Telekoma član 43 - Član 43 nije unaprijeđen u odnosu na trenutno rješenje. Naime, u praksi postoje slučajevi zloupotreba na način što zaposleni može biti pripravnik i po više godina time što za vrijeme pripravničkog staža otvara i produžava bolovanje.

Predlog jeste da se ograniči vrijeme na koje se pripravnički angažman produžava zbog bolovanja, tako da se u članu 43 stav 2 i stav 3 izmijene na sljedeći način:

(3) Pripravnički staž se produžava u slučaju odsustva sa rada zbog: privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju i porodiljskog odsustva, roditeljskog i usvojiteljskog odsustva ili hraniteljskog odsustva.

(3) Pripravnički staž se produžava u slučaju odsustva sa rada zbog privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, najduže do 3 mjeseca.

Predlog Pivara Trebjesa član 43 stav 3 - Treba dodati odredbu u smislu da Poslodavac ima pravo da produži trajanje pripravničkog staža maksimalno do 2 godine iz opravdanih razloga određenih ugovorom o pripravničkom radu (postojanje određenih programa poslodavca) ili u slučaju da je nekim drugim propisom/zakonom regulisano da pripravnički staž treba trajati duže zbog polaganja stručnih ispita i sl.

Predlog Saveza Sindikata Crne Gore član 43 – Predlog da se pripravnički staž, vrijeme koje zaposleni provede na porodiljskom I roditeljskom odsustvu, odnosno usvojiteljskom ili hraniteljskom odsustvu, računa u ukupno vrijeme neophodno za sticanje stalnog ugovora o radu (na neodređeno vrijeme).

Predlog Američke privredne komore član 43 - Predlažemo da se u članu 43 stav 3 izmijeni, a stav 4 doda:

,,(3) Pripravnički staž se produžava u slučaju odsustva sa rada zbog: porodiljskog odsustva, roditeljskog i usvojiteljskog odsustva ili hraniteljskog odsustva.

(4) Pripravnički staž se produžava u slučaju odsustva sa rada zbog privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, najduže do 3 mjeseca.“

Obrazloženje: Član 43 nije unaprijeđen u odnosu na trenutno rješenje. Naime, u praksi postoje slučajevi zloupotreba na način što zaposleni može biti pripravnik i po više godina time što za vrijeme pripravničkog staža otvara i produžava bolovanje.

Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 43 stav 3 – brisati, nije postignuta potpuna saglasnost radne grupe.

Odgovor: Navedeni predlog nije prihvatljiv, iz razloga što bi predstavljalo probleme u praksi.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović član 44 stav 1 tačka 1 - Predvidjeti mogućnost ponude aneksa ugovora o radu, odnosno premještaja na manje zahtjevno mesto u slučaju nezadovoljavajućeg rada.

Predlog Crnagoraput član 44 stav 1 tačka 2 - Suprotno je predlogu da može biti više mjesta rada.

Predlog Pivare Trebjesa član 44 stav 1 tačka 10 - Nije jasno zašto bi se pravio u ovom slučaju aneks ugovora o radu kada raspored radnog vremena ne stoji ni u ugovoru o radu. Raspored radnog vremena se pravi prema potrebama posla i to je varijabilna kategorija koja ne može stajati u ugovoru, ni aneksu istog. Aneks ugovora o radu se može praviti kada se mijenja vrijeme provedeno na radu kod nepunog radnog vremena (na pr. umjesto 20 časova sedmično, zaposleni treba da radi 30 časova), a ne u slučaju kada se vrijeme provedeno na radu kod nepunog radnog vremena ne mijenja već se samo drugačije raspoređuje.

Predlog Saveza Sindikata Crne Gore član 44 stav 1 tačka 3 – da se precizno definiše nivo, koliko može da izmjeni zarada na štetu zaposlenog aneksom i nakon koliko vremena; stav 5 umjesto 36 da stoji 24 mjeseca, tačku 6 istog stava brisati.

Predlog Zaposleni Inditex Montenegro (Zara – Delta sity) član 44 stav 1 tačka 6 - Propisati uslove pod kojima zaposlenom koji je zasnovao radni odnos sa punim radnim vremenom, poslodavac može, anexom ugovora o radu smanjiti broj radnih časova a samim tim i zaradu.Ti uslovi trebaju biti vezani za smanjeni obim posla, prestanak potrebe za punim radnim vremenom,teškoće u poslovanju i sl. Da se zakonom propiše obavezna evidencija dolaska na posao i odlaska sa posla.

Predlog predsjednika SO CEDIS Bešira Kajevića član 44 stav 5 – umjesto 36 staviti 24.

Predlog Unije poslodavaca Crne Gore član 44 – brisati tačku 10 stava 1, ova stavka ne može biti u ugovoru o radu, pa samim tim ne može se ni mijenjati aneksom ugovora o radu. Raspored se moze u jednom trenutku promijeniti, i to se mora vezivati za odluku poslodavca, kao sto je i do sada, jer se prevashodno polazi od potreba procesa rada. Da ne pominjemo promjene odluke o radnom vremenu na nivou lokalne samouprave ili u nekom tržnom centru, kojoj privredni subjekat prilagođava svoje poslovanje.

Predlog Ascijacije za demokratki prosperitet član 44 – član 44 Aneks ugovora o radu I Član 162 – Mogućnost produženja radnog odnosa

Podržavamo način regulisan u ovim članovima (član 44, stav 7 I član 162, stav 1) I protivimo se bilo kakvom produžavanju ugovora za zaposlene nakon ostvarenja starosne granice za penzionisanje, osim u slučajevima kada ne ostvaruje za to osnovni uslov – broj godina radnog staža. Izuzeci za doktore i profesore nijesu prihvatljivi jer na taj način se ne osigurava mladim

kadrovima razvoj I napredak.Zalažemo se za smanjenje starosne granice od 67 godina za minimalno 2 godine.

Predlog Gorice Fatić Klinički centar Crne Gore član 44 – propisati broj aneksa koji se mogu zaključiti.

Odgovor: U odnosu na navedene predloge navodimo da tačka 6 navedenog člana usklađena sa propisima evropske unije i da ista ne predstavlja osnov za otkaz ugovora o radu. Nacrtom zakona je već uređeno da se aneksom može smanjiti broj radnih časova kao i zarada zaposlenom, dok drugi dio predloga je predmet posebnog propisa. Takođe navodimo da nije ograničen broj aneksa s obzirom na različite osnov za davanje istog, a zakon takođe ostavlja mogućnost da se postojeći ugovor o radu sa pratećim aneksima može zamijeniti novim ugovorom.

Predlog Udruženje banaka član 45 - Smatramo da ovako zakonsko rješenje može biti predmet zloupotrebe, tako da ga treba dodatno razraditi. Naime, zaposleni kojem je data ponuda za zaključenje aneksa i on je u roku formalno prihvati, može izbjegavati i odlagati sam čin potpisivanja aneksa, tako da predlažemo da se st. 3 dopuni i da glasi: Ponuđena strana je dužna da se izjasni o ponudi za zaključivanje aneksa ugovora i da dostavi poslodavcu potpisan predlog aneksa koji prihvata u roku koji ne može biti kraći od osam radnih dana, od dana učinjene ponude.

Predlog Američke privredne komore član 45 - Stav 3 člana 45 treba dopuniti da glasi:

,,Ponuđena strana je dužna da se izjasni o ponudi za zaključivanje aneksa ugovora i da dostavi poslodavcu potpisan predlog aneksa koji prihvata u roku koji ne može biti kraći od osam radnih dana, od dana učinjene ponude.”

Obrazloženje: Smatramo da ovako zakonsko rješenje može biti predmet zloupotrebe, tako da ga treba dodatno razraditi. Naime, zaposleni kojem je data ponuda za zaključenje aneksa i on je u roku formalno prihvati, može izbjegavati i odlagati sam čin potpisivanja aneksa.

Predlog Crnogorskog elektrodistributivni sistem član 45 – stav 3 treba izmijeniti tako da glasi “Ponuđena strana je dužna da se izjasni o ponudi za zaključivanje ugovora u roku od 8 (osam) dana od dana učinjene ponude”. Ovo se predlaže iz razloga što rješenje koje je ponuđeno Nacrtom zakona podrazumijeva da zaposleni tek deveti dan od dana dostavljanja ponude u neograničenom roku ima pravo da se izjasni o istoj.

Odgovor: Navedeni predlog prihvaćen i implementiran u Nacrt zakona.

Predlog Janka Vučinića Radnička partija, član 46 – Nejasna odredba.

Odgovor: Nejasna primjedba.

Predlog Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore član 47 – u stavu 3 poslije riječi “prebivališta, odnosno boravišta” stavlja se zarez i dodaju riječi “bez njihove pisane ili na drugi način date saglasnosti.

UN Komitet za prava osoba s invaliditetom je izrazio zabrinutost zbog toga što “Zakonske odredbe zabranjuju osobama s invaliditetom da pređu sa dodjeljenog radnog mjesta na radno mjesto van njihovog mjesta prebivališta”. Takođe se preporučuje državi potpisnici da “Osigura slobodan izbor posla i radnog mjesta za sve osobe s inavaliditetom”. Da bi se ove preporuke Komiteta primjenile mora se osobama s invaliditetom, ukoliko to ne žele, omogućiti da budu raspoređene na rad I na radno mjesto van njihovog mjesta prebivališta ili boravka.

Odgovor: Navedeni predlog prihvaćen i implementiran u Nacrt zakona.

Predlog advokatske kancelarije Moravčević Vojnović član 48 - Preporuka je detaljnije regulisati ovo pitanje. U kojim slučajevima, i po kom osnovu takav sporazum se može zaključiti? Šta se dešava nakon isteka tog sporazuma? Da li zaposleni koji se preuzima zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme sa novim poslodavcem? Nedostatak detaljnije odredbe prouzrokuje nesigurnost u praksi.

Odgovor: U odnosu na navedeni predlog navodimo da se period na koji se zaposleni preuzima ne računa u period od 36 mjeseci jer je u pitanju novi poslodavac.

Predlog Saveza Sindikata Crne Gore čl. 49-56 – brisati predlog da se status agnecija i njihova prava i obaveze definišu posebnim zakonom, a naročito u odnosu na položene garancije Agencije u odnosu na zaposlenog, prekršaj i novčana kazna za postupanje suprotno zakonu, kao i postupak za izdavanje i oduzimanje dozvole za rad Agencije.

Predlog Granskog Sindikata turizma i ugostiteljstva Crne Gore član 49 – brisati članove 49- 56 koji se odnose na Agenciju za ustupanje zaposlenih koja se u dosadašnjoj praksi pokazala kao neefikasna, pa samim tim njihovo postojanje šteti zaposlenima.

Predlog Dejana Lakićević – Brisati Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih.

Predlog Sanje Vujović dipl pravnika pravne kancelarije SSCG sindikalno orgnaizovanje kod Angencija - 3.U praksi se postavlja pitanje prava na sindikalno organizovanje zaposlenih koje Agencija privremeno ustupa poslodavcu korisniku, kod kojeg zaposleni opredmećuje svoj rad i kojem poslodavac korisnik vrši obračun zarade po svojim propisima i dostavlja ih Agenciji. Ustavno pravo je svih zaposlenih na sindikalno organizovanje, zato za ovu kategoriju zaposlenih treba jasno propisati mogućnost sindikalnog organizovanja, odnosno učlanjenja u sindikalnu organizaciju poslodavca korisnika gdje bi ostvarivali sindikalna prava. Zaposleni na određeno i oni na neodređeno vrijeme ostvaruju svoja sindikalna prava, slobodno i po svom izboru, te da li se može i na ove privremeno ustupljene zaposlene primijenit odredba člana 154 važećeg Zakona o radu.

Predlog Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih Kadar plus član 49 –mijenja se:

(5) Agencija je dužna da dostavi organu državne uprave nadležnom za poslove rada (u daljem tekstu: Ministarstvo) statističke podatke o obavljanju poslova iz stava 1 ovog člana, do prvog maja mjeseca godine za prethodnu godinu.