ARHEOLOŠKI MUZEJ SPLIT

1. SKUPLJANJE GRAðE

1.1. Kupnja

7.7. sklopljen je ugovor o otkupu zbirke koju čine predmeti s prostora arheološkog lokaliteta Salona, u vlasništvu Xxxx Xxxxxx, profesora iz Makarske. Predmeti pripadaju povijesnim razdobljima od prapovijesti do kasne antike. Otkupljena zbirka sadrži razne sitne predmete: 2 brončane igle, stilus iglu, zoomorfnu fibulu, 2 brončane fibule, dio skulpture-ruka ili xxxx, dio ručke posude-bronca, ukras-bronca, "oko" za prsten-staklo, perla-zeleno staklo, 3 perle- smaragd, 3 perle-staklo, koljenasta fibula-bronca, dvostrana pojasna xxxxx-xxxxxx, dvodjelna pojasna xxxxx-xxxxxx, dugme-olovo, gajka-ukras za pojas, 5 perlica, xx xxxxx: 2 kom. grčkog novca, 20 kom. rimskog novca i 1 kom. bizantskog novca.

1.2. Terensko istraživanje

Salona

Iistraživanja je od 13.10. - 21.11. vodila Xxxxxx Xxxxxxxx, uz sudjelovanje dva arheologa, restauratora i crtača

Radovi su nastavak istraživanja poduzetih protekle 3 godine. Xxxxx xxxx se nalazi sa istočne strane portika hrama proširena je u pravcu istoka za 4 m, a u pravcu juga za 9 metara.

Na ovom prostoru otkrivena je podnica prostorije xxxx je zapadni dio bio istražen 2007. g. Najviši sloj je sloj 001 (numeracija se nastavlja na dokumentaciju s prethodnih istraživanja) koji je bio nasut prilikom gradnje ceste za Trogir xxxx xx ovuda prolazila sve do kraja 70.-tih xxxxxx prošloga stoljeća. Kao i prethodne godine u sloju je pronañeno 5 profiliranih ulomaka kamena. Ispod njega se nalazio sloj 027 koji je činio obrañeni kamen i žbuka - radi se o ostacima zidova koji su bili razrušeni najvjerojatnije prilikom izgradnje ceste za Trogir. Sloj se pružao u sjevernom dijelu sonde. U njemu su pronañena dva profilirana ulomka arhitektonske skulpture, nekoliko ulomaka freski i kasnoantička keramika. Na zapadnom dijelu ovog sloja uočen je vrh zida (SJ 028) koji se pruža od južnog zida trijema teatra u pravcu juga.

Na južnom dijelu sonde, u istoj visini kao i sloj 027 pružao se tamno smeñi sloj 012 (radi se o sloju koji je dokumentiran prilikom istraživanja 2006. i 2007.).

Ispod sloja 027 i 012 (u južnom dijelu sonde) pružao se sloj 011 koji je takoñer bio dokumentiran tijekom prošlih kampanja. Sadržavao je mahom ulomke tegula i krovnog crijepa i vrlo malo fine keramike, ali i ulomke mramornih oplata smeñeružičaste boje.

Zid u pravcu sjever-jug (SJ 028) nalazio se u sloju 027 i dijelom 012 i 011. Sačuvan xx x xxxxxx od 2 do 4 xxxx xxxxxx xxxx xx vezani sa vrlo malo žbuke i sa glinastom zemljom žute boje. Više žbuke biloje uptrebljeno u temeljnom dijelu zida. Pruža se u duljini od 4,2 m od južnog zida trijema teatra do nekadašnjeg kanala za vodovodnu cijev. Xxx xx bio uništen prilikom iskopa ovog kanala, a dalje prema jugu nije pronañen njegov nastavak. Sa istočne strane na xxx xx prislonjena pravokutna konstrukcija grañena istom tehnikom kao i zid 028. Nalazi se na istoj dubini kao i zid. Na južnom dijelu zida izgleda da je postojao otvor koji je kasnije zazidan. Prilikom gradnje zida SJ 028 upotrebljen xx xxxxx različite veličine i načina obrade. Postoji mogućnost da je dio materijala za gradnju uzet sa teatra. Na istočnoj strani zida SJ 028 nalazio se sloj SJ 030 - sloj koji je činila rastresita žbuka. Xxx xx podignut na sloju SJ 014. Ovaj sloj je dokumentiran tijekom prošlogodišnje kampanje.Radi se o sloju požara koji je crne boje, a sadrži ugljen, ulomke tegula i krovnog crijepa, željezne čavle i klinove i vrlo malo keramike. Ove godine su u ovom sloju, kao i u slojevima 011, 012, 016 i 030 pronañeni ulomci raznobojnih mramornih oplata. Stratigrafska situacija jasno pokazuje da xx xxx 028 bio podignut nakon požara koji je uništio ovu prostoriju. Nalazi ugljena i željeznih klinova i čavala navode na zaključakda je prostorija bila zakrovljena.

U sloju 014, neposredno uz ulomak xxxx stupa koji se nalazio izmeñu trijema teatra i zida 023 pronañena su 24 komada brončanog novca. Uz novac su pronañeni i brončani čavao i zakovica pa je moguće pretpostaviti da xx xxxxx nalazio u drvenoj kutiji.

Zapadni dio zida 023 bio je otkriven prošle godine, a ove xxxxxx xx dokumentiran njegov istočni dio. Xxx istočni rub xxxx xxx i rubovi prostorije nisu pronañeni niti na istoku ni na jugu sonde.

S južne xxxxxx xxxx 023 nalazio se mozaik (SJ 022) xxxx xx ostaci takoñer bili pronañeni tijekom prošlogodišnje kampanje. Ove godine su otkriveni vrlo slabo sačuvani ostaci mozaika na prostoru zapadno i istočno od zida 028. Mozaik je geometrijski sa motivom upisanih kvadrata koji su sivoplave boje, a ostale tesere su ružičaste.Osim kvadrata dokumentirani su izrazito slabo sačuvani ostaci mozaičkog polja sa motivom pletenice. Tesere na ovom dijelu mozaika su zelene, oker, crvene i bijele boje. Podlogu mozaika čini sloj žbuke debeo oko 40 cm. Gornji sloj, u kojemu su bile utisnute tesere, sadrži usitnjenu keramiku. Slijedi sloj bijele

žbuke ispod kojega je neobrañeno kamenje manjih dimenzija. U sloju 014 je pronañeno vrlo malo tesera, a u podlozi mozaika su uočene xxxx koje su bile ispunjene kamenom iz podloge i crnim slojem 014.

Činjenica da sloj 014 nije bio poremećen (nije bilo proboja sloja) i da je u njemu bio pronañen vrlo mali broja tesera xx xxxx u podnici upućuju na zaključak da su prostorija i mozaički pod bili devastirani prije izbijanja požara.

Na istočnom rubu sonde, djelomično u profilu, otkrivena je profilirana baza stupa. Budući da je gornji sloj podnice oko xxxx uništen za xxxx nije moguće sa sigurnošću utvrditi da li xx xxxx nalazi na izvornom mjestu ili je pomaknuta. Xxxx xx oštećena i položena je na donji sloj podloge mozaika.

U južnom dijelu sonde je nastavljeno istraživanje grañevine (SJ 010) s apsidalnim završetkom na zapadnoj strani. Pronañen xx xxx u pravcu istoka. I njemu kao i "apsidi" nedostaje sjeverno lice. Budući da je u njegovoj neposrednoj blizini bio postavljen južni rub ceste moguće je da je ovo lice bilo uništeno prilikom gradnje ceste za Trogir, ali to za xxxx nije moguće sa sigurnošću utvrditi.

Kao i xxx XX 028 i ova grañevina xx xxxxxxx s vrlo malo žbuke, a podignuta je iznad sloja SJ 014 (sloj požara). Dio apsidalnog završetka objekta se nalazi nad pločnikom istočnog portika hrama, a dio nad ostacima podloge podnice. Xxxxx xx dokumentirana u mjerilu 1:50 i 1: 25.

• Marusinac

Na temelju odobrenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne xxxxxxx, Konzervatorskog odjela u Splitu, od 6.6. do 9.6. realizirana su geofizička istraživanja Marusinca koje xx xxxxxx Xxx Xxxxx Xxxxxx, a geofizičke radove obavili su dr. Xxxxxx Xxxxx s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i tvrtka Gearh d.o.o. iz Ljubljane, te je izrañena dokumentacija.

• Solin - zaštita i prezentacija

- 22. 2. u Tusculumu održan radni sastanak radi nove zaštite Salone na inicijativu Xxxxxx Xxxxxxxx, glavnog konzervatora Ministarstva kulture, u nazočnosti Xxxxx Xxxxxxxxx, iz Odjela za inspekcijske poslove Ministarstva kulture, te predstavnika Konzervatorskog odjela u Splitu.

Plan elaborata potpunog izvlaštenja za arheološke lokalitete Salone izrañen od tvrtke GEOdata d.o.o. za projektiranje i srodne tehničke usluge - Split, srpanj 2008.

- 19. 9. sklopljen ugovor o izradi projekta interventne sanacije zidova arheološkog nalazišta Marusinac u Solinu s Uredom ovlaštenog inženjera grañevinarstva Xxxxx Xxxxxxxx, d.i. grañ.

- 15. - 19.9. Xxxx Xxxxxx vodio sondažna arheološka istraživanja na Gospinom Otoku u Solinu,

- 23. - 29.9. izrada terenske dokumentacije (investitor Nadbiskupija splitsko-makarska) Izvješće o sondažnim arheološkim istraživanjima na Gospinom Otoku u Solinu Sondažna arheološka istraživanja na Gospinom Otoku u Solinu provedena su na sjeveroistočnom dijelu Gospina Otoka, na katastarskim česticama 6699, 6700/1 i 6700/2.

Istraživanja su trajala od 15. 9.-19. 9. 2008., nakon čega se pristupilo izradi terenske dokumentacije xxxx xx trajala od 23. 9. do 29. 9. 2008. godine (ne računajući dane vikenda). Prethodno su djelatnici tvrtke Geodata (dipl. ing. geod. Darije Jakaša) na lokalitetu postavili 14 točaka u relativnoj geodetskoj mreži koje xx xxxxxxxx (apsolutna visina) vezane u jedan sustav, da bi se u tlocrtu arheološke sonde xxxxx točno smjestiti u prostoru. Sonde su postavljene ciljano, na mjestima gdje su geofizičkim istraživanjima utvrñene odreñene promjene u strukturama pod zemljom (geofizičke sonde G, H, I, J, F, D, K), a koje bi xxxxx imati arheološku vrijednost (G. Skelac, Izvješće o geofizičkim istraživanjima na lokaciji Xxxxx-Xxxxxx Otok, Zagreb, svibanj, 2008., str. 31, sl. 8, crteži 2 i 3; sl. 9, crteži 4 i 5; str. 32, sl. 10, crteži 6 i 7, str. 33). Xxxx xx arheološka xxxxx 1 postavljena na lokaciji geofizičke sonde I, xxxxx 2 na mjestu geofizičke sonde H, xxxxx 3 na mjestu geofizičke sonde F, xxxxx 4 na mjestu geofizičke sonde K, xxxxx 5 na mjestu geofizičke sonde J, xxxxx 6 na mjestu geofizičke sonde D, xxxxx 7 na mjestu geofizičke sonde G i xxxxx 8 po sredini parkirališta na mjestima koje su djelomice obuhvaćale geofizičke sonde E, B i A, da bi se provjerila situacija po xxxxxxx xxxxxx, iako geofizičkim istraživanjima na xxx prostoru nisu uočene pojave koje bi imale arheološki značaj. Arheološkim sondama su potvrñene i usmene izjave nekih stanovnika Xxxxxx xxxx se sjećaju da se na većem dijelu xxxxxx sadašnjeg parkirališta nalazilo rukometno igralište, te da se prigodom izgradnje igrališta uklonio dublji sloj zemlje. Sondom 3 i 8 je utvrñeno da je na mjestima podignuto i do 80 cm površinskog sloja koji je nasut drugim materijalom kao podlogom za igralište (dovoljno da se unište ostaci starohrvatskih grobova, ako ih xx xxxx). Na mjestu sonde 7 (geofizička xxxxx G, gdje su se uočavale pravilne strukture koje bi xxxxx upućivati na arhitekturu) potvrñena je izjava da se na xxx mjestu nekada nalazila trafostanica, čije smo temelje i otkopali, a u xxxxx pronašli pravilne kanale od cigle u kojima su bili kablovi za struju. Sondom 4 potvrñeno je postojanje novovjekovnog groblja, gdje se do početka 80-tih xxxxxx 20. stoljeća ukapalo, kada su se ostaci pokojnika prenijeli na novo solinsko groblje. Groblje se, po pričama, protezalo do polovice južnog dijela sadašnjeg parkirališta (što bi obuhvaćalo geofizičke sonde K i polovicu sonde A).

Sonde su interesantne jedino s geološkog aspekta, budući nisu pronañeni kulturni slojevi. Zanimljivo je da se u sondama nije pojavljivala voda (osim u xxxxx 2 koja xx xxxx tik uz rijeku, a i ovdje xx xxxx pojavila tek na dubini od 230 cm) iako su sonde kopane na dubine daleko ispod nivoa rijeke. Geološki slojevi, kao što su nanosi riječnog šljunka različitih veličina od finog, sitnog do krupnog, pijeska i grebena sedre upućuju na djelovanje vode na cijeloj površini sjeveroistočnog dijela Gospina Otoka. Ni u jednoj xxxxx nisu pronañeni arheološki ostaci osim na mjestu trafostanice gdje je u površinskom sloju nasutog humusa pronañeno nešto ulomaka antičke keramike pomiješane s novovjekom ciglom, kao i u površinskom humusu na mjestu sonde 1 gdje je pronañeno grlo amfore s ručkom i nekoliko ulomaka tegula, pa zaključujemo da su spomenuti nalazi dospjeli u zemlju prigodom nasipanja površinskog humusa za hortikulturno ureñenje tog dijela Gospina Otoka. U xxxxx 1, na dubini od oko 170 cm, pronañen je nepravilni kameni nasip bez ikakva veziva, pa je upitno radi li se o prirodnoj formaciji koja xx xxxxxxx djelovanjem rijeke ili xx xxx djelo ljudskog rada. U kamenom nasipu i oko njega nije bilo sitnih nalaza poput ulomaka keramike.Budući nije bilo sitnih nalaza ni arhitekture sve sonde su kopane bagerom, dok su xxxxxxx xxxxx dotjerani ručnim alatom.

Nakon što su sonde bile iskopane pristupilo se izradi terenske dokumentacije. Sonde su fotografirane, u tlocrtnom planu smještene su u prostoru (u mjerilu 1:300), te su nacrtani profili sa slojevima (u mjerilu 1:50). Za sondu 1 nacrtana su sva četiri profila, jer su se slojevi u profilima razlikovali, a za ostale sonde nacrtana su po dva karakteristična profila, uzdužni i bočni, xxxx xx u crtežima i naznačeno. Napravljeno je ukupno 18 crteža profila sa označenim pružanjem geoloških slojeva.

Zbog žurnog potraživanja ovoga izvješća xx xxxxxx investitora, prilažemo terensku dokumentaciju crteža profila xxxxx izrañenu u olovci na milimetarskom papiru, dok će kompjuterski obrañena dokumentacija profila s preglednim rasporedom slojeva i legendama, u mjerilu 1:25, te xxx x xxxxx tlocrt sonde 1 u kojoj je pronañena kamena struktura, biti naknadno dostavljeni.

Opis xxxxx:

Xxxxx 1 (2 x 8 m)

Xxxxx xx postavljena pravcem istok-zapad i smještena je na sjeveroistočnom, travnatom dijelu xxxxxx. Xxxxx xx duboka 2, 80 m na istočnom dijelu i oko 2,30 m na zapadnom dijelu. Budući se u profilima uočavala raznolikost pružanja sedimenata dokumentirana su sva četiri profila. Južni profil: Ispod površinskog sloja humusa debljine oko 25 cm, nalaze se slojevi riječnog šljunka i nabijenog pijeska čija debljina varira od 50 do 70 cm. U istočnoj polovici sonde

ispod sloja šljunka je sloj svijetlog pijeska debljine preko jednog metra. U zapadnoj polovici sonde ispod sloja humusa je nabijeni sloj pijeska pomiješan sa šljunkom debljine do pola metra, ispod kojega xx xxxxx riječnog šljunka debljine do 1,25 m. U istočnoj polovici sonde ispod sloja pijeska nataložen je sloj masne gline debljine do 80 cm, kojega u zapadnoj polovici sonde nema. Ispod sloja gline ponovo se pojavljuje svijetli, fini pijesak. Raspored i miješanje slojeva zorno su prikazani na crtežu profila.

U zapadnom, užem, profilu slojevi su homogeniji: na vrhu je sloj humusa, slijedi sloj pijeska pomiješan s šljunkom, pa sloj šljunka ispod kojega je do dna sonde sloj svijetlog pijeska.

U sjevernom profilu nakon tankog sloja humusa proteže se do 1,5 m debeli sloj krupnog i sitnog šljunka ispod kojega xx xxxx pijesak. U istočnoj polovici sonde u sloju pijeska zamjećuje se jedan prodor glinenog sloja.

U zapadnoj polovici sonde na dubini od 1,70 m pojavio se nasip od nepravilnog kamenje koji se pruža smjerom sjever-jug. Izmeñu kamenja je sloj sitnog šljuka i pijeska, bez žbuke.

Najvjerojatnije je i ovaj sloj nastao djelovanjem vode. Kopanjem sonde 3, južno od sonde 1 pokušali smo pronaći nastavak kamenog nasipa ali u ovom dijelu xxxxxx on se gubi, te smo u smjeru njegova pružanja prema jugu naišli xx xxxxxx sedre.

Xxxxx 2 (2 x 4 m)

Xxxxx xx postavljena pravcem istok-zapad, smještena je na sjevernom dijelu travnate površine u blizini rijeke. Xxxxx xx duboka 2,55 m, a voda se pojavila na dubini od 2,30 m.

Južni profil: Površinski sloj debljine 45-50 xx xxxx sloj humusa pomiješan s kamenim nasipom. Ispod njega dolazi sloj pijeska debljine 65-70 cm s tankim prodorima šljunka. Ispod ovoga sloja je sloj šljunka debljine 1,20 m, ispod kojega se pojavljuje sloj crnog mulja.

U zapadnom profilu nakon tankog sloja humusa na površini slijedi sloj grañevinskog šuta (kamenje, cigle) debeo 1,70 cm. Ispod ovoga sloja slijedi sloj masne zemlje debljine oko 70 cm, pa tanki sloj šljunka i mulj. Čini se da je na ovome dijelu xxxxxx xxxx nekakva jama xxxx xx zatrpana grañevinskim šutom, što je i registrirano u geofizičkim istraživanjima.

Xxxxx 3 (2 x 8 m)

Xxxxx xx smještena na sjeveroistočnom dijelu parkirališta. Najprije je uklonjen sloj asfalta i grañevinskog tucanika debljine 60-80 cm, koji je služio kao podloga za asfaltiranje parkirališta, a potom xx xxxxx postavljena na zemljanoj podlozi. Xxxxxx sonde je 2,10-2,50 m. Slojevi u xxxxx xx jednolični. Ispod grañevinskog tucanika pojavljuje se sloj nasipa s kamenjem ispod kojega se do dna sonde pruža debeli sloj pijeska u kojemu se protežu grebeni sedre. Sedrena barijera naročito je čvrsta u jugozapadnom dijelu sonde (sl. 9).

Xxxxx 4 (2 x 8 m)

Xxxxx xx smještena pravcem sjever-jug, na južnom dijelu xxxxxx, na travnatoj površini izmeñu stabala. Xxxxx xx duboka od 2,65 do 3,10 m. Da bi se moglo pristupiti kopanju sonde xxxx xx potrebno srušiti dva manja stabla. Nalazi u xxxxx potvrdili su postojanje novovjekovnog groblja.

Zapadni profil: Poslije sloja površinskog humusa debljine do 70 cm, odmah su se pojavile grobne xxxx s ostacima ukopa: polomljene mramorne ploče koje su činile arhitekturu groba, ostaci drvenih ljesova, plastične drške lijesa, ostaci velova i odjeće koji su nakon premještanja kostiju pokojnika bili odbačeni u grobne xxxx. Dna grobnih jama nalaze se na dubini od oko 1,50 m od površine. Ispod grobnih jama, do dna sonde proteže se debeli sloj svijetlog pijeska pomiješanog s grebenima sedre. Sedreni xxxxxx osobito je istaknut u sjevernom profilu gdje su se grobne rake ukopavale do tog čvrstog sloja.

Xxxxx 5 (2 x 4 m)

Xxxxx xx smještena na istočnom dijelu travnate površine xxxxxx i pruža se pravcem sjever-jug. Xxxxx xx duboka 2,95 m.

Zapadni profil: Nakon tankog sloja humusa slijedi sloj nasipa na mjestima do 1,80 m dubine. U nasipu xx xxxx kamenja (koje je vjerojatno registrirano georadarom), betona, ostataka plastičnih vrećica. Vjerojatno je na ovome mjestu teren bio neravan, s jamama koje su nasute, tako da sloj kamenog nasipa varira u debljini. Ispod nasipa je sloj svijetlog, kompaktnog pijeska s grebenima sedre pri dnu.

Xxxxx 6 (2 x 8 m)

Xxxxx xx smještena na sjeverozapadnom dijelu xxxxxx, na početku parkirališta i dužinom prati rubnu, povišenu liniju. Nakon skidanja asfalta i grañevinskog tucanika podloge debljine 30-35 cm xxxxx xx postavljena na zemljanu podlogu. U ovome dijelu kao čvrsta podloga upotrebljeni su i betonski blokovi, vjerojatno ostaci obližnje trafostanice. Xxxxx xx duboka 2,70-2,90 m. Ispod sloja zemlje debljine oko 40 cm duž cijelog sjevernog profila pruža se kompaktan sloj pijeska i sedre. Ispod sedrenog sloja, pri dnu sonde mjestimice se pojavljuje rahli tamniji pijesak. U zapadnom profilu ispod zemljanog sloja dolazi sloj tamnog pijeska, slijedi sloj svjetlijeg pijeska pomiješanog s grebenima sedre i pri dnu sonde sloj rahloga pijeska.

Xxxxx 7 (2 X 4 m)

Xxxxx xx smještena na sjeverozapadnom dijelu xxxxxx i postavljena je zapadno, paralelno s betonskim ostacima trafostanice. Xxxxx xx postavljena na ovome mjestu da bi se provjerili nalazi geofizičkih istraživanja, gdje su se na snimkama uočavale pravilne linije pružanja podzemnih struktura, a što je ukazivalo na moguće ostatke arhitekture. Kopanjem sonde

utvrñeno je da se radi o podzemnom kanalu, na dubini od jednog metra, izrañenog od tri cigle u kojemu su bili energetski vodovi za struju. Pronañeno je xxx kablova koji su ostali u zemlji nakon rušenja trafostanice. Xxxxx xx duboka oko 2,50 m. Ispod tankog sloja humusa i zemljanog nasipa debljine oko 70 cm nalazi se kompaktni sloj sitnog šljunka koji se počeo pretvarati u tvrdu sedru. Ovaj sloj se pruža do dubine od 1,55 m od površine. Ispod ovoga sloja je sloj rahloga pijeska koji se na dnu sonde pretvara u xxxxxx sedre.

Zapadno od sonde 7 odmah ispod travnate površine otkopali smo betonske temelje trafostanice s energetskim vodovima koji su se od nje pružali. Betonski ostaci su ucrtani na tlocrtu lokaliteta.

Xxxxx 8 (južni dio 6,60 x 2, sjeverni dio 6,30 x 2 m)

Xxxxx xx postavljena otprilike po sredini parkirališta i sa otklonom se pruža pravcem sjever- jug. Xxxxx xx kopana u dva dijela, južna i sjeverna polovica da se izbjegne rušenje uskog, povišenog dijela zelene površine s drvećem. Kako ciljane sonde, kojima smo provjeravali nalaze georadara nisu dale rezultata, ovu sondu smo postavili sredinom xxxxxx da bi se ispitala situacija na ovome dijelu koji je ostao nepokriven sondama.

Južni dio sonde 8. Xxxxxx sonde je 2,50 m. Zapadni profil: Nakon sloja asfalta sa podlogom od tucanika i tupine debljine do 80 cm slijedi jedini deblji sloj zemlje na koji smo naišli na cijelom terenu, debljine oko 1,20 m. Ispod sloja zemlje slijedi sloj kompaktnog svijetlog pijeska koji se proteže do dna sonde gdje se pojavljuje sloj čvrste sedre.

Južni profil xxx xxxxx drugačiju strukturu. Nakon sloja asfalta i tucanika slijedi sloj tupine u xxxx xx ubačeno kamenje. Ispod je sloj zemlje debljine 1,50 m u koji se mjestimice miješaju tanki slojevi pijeska. Na dnu je kompaktan sloj sedre debljine pola metra.

Sjeverni dio sonde 8. Sjeverna polovica sonde duboka je 2,50 m. Slojevi se nižu slično kao i u južnoj polovici sonde: sloj asfalta sa podlogom od tucanika i tupine, zatim dolazi sloj masne, tamne zemlje pa sloj svijetlog, kompaktnog pijeska i na dnu sloj tamnog pijeska i okamenjene sedre.

Sondažna arheološka istraživanja na sjeveroistočnom dijelu Gospina Otoka nisu polučila ikakve arheološke rezultate.

• Spomen-soba xxx Xxxxx Xxxxxx

Voditeljica projekta je Xxx Xxxxx-Xxxxxx, a izvoñač radova Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu; radove istraživanja, dokumentacije i rekonstrukcije zidnih i stropnih oslika u Spomen-sobi xxx Xxxxx Xxxxxx izvodili su studenti specijalističkog usmjerenja Konzervacije i restauracije zidnog slikarstva i mozaika pod mentorstvom dr. sc. Xxxxxx

Xxxxxxxx, docenta, i mr. sc. Xxxxx Xxxxxxx, predavača, a prema uputama nadležnog Konzervatorskog odjela u Splitu

28.3. završeni su radovi Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu na istraživanjima i dokumentacijskim zahvatima na zidnim i stropnim oslicima Spomen-sobe xxx Xxxxx Xxxxxx temeljem ugovora od 9.11.2007.

21.4. sklopljen je ugovor s Umjetničkom akademijom Sveučilišta u Splitu o rekonstrukciji zidnih i stropnih oslika u Spomen sobi xxx Xxxxx Xxxxxx u Tusculumu, II faza, radovi okončani sukladno potpisanom ugovoru 20.6.

29.4. Pisa Trade d.o.o. Solin okončala je grañevinsko zanatske radove na ureñenju memorijalne sobe

10.7. svečano otvorena restaurirana Spomen soba xxx Xxxxx Xxxxxx

17.7. sklopljen je aneks osnovnom ugovoru o zajedničkom financiranju projekta ureñenja spomen sobe xxx Xxxxx Xxxxxx izmeñu Arheološkog muzeja - Split i Lions xxxxx "Salona", od 24.10.2007, radi utvrñenja dinamike isplate doniranih sredstava donatora Lions xxxxx "Salona" nositelju projekta Arheološkom muzeju

Vis

Xxxxx Xxxxx xx xxxxx arheološke radove na prostoru antičke Isse:

nastavak arheoloških istraživanja rimskih termi antičke Isse od 2. do 30. rujna

• Istraživanja na rimskim termama

Ovogodišnja arheološka istraživanja bila su usmjerena na južni dio tepidarija termi na mjesto gdje se nalaze dva ili tri kanala xxxxxx xx ova prostorija bila spojena s kaldarijem, prostorijom u kojoj su se nalazili bazeni s toplom vodom. S obzirom da se na ovom mjestu intezivno odvijala poljoprivredna aktivnost, a zatim xx xxxxxxx koristila i vojska, zidovi termalne arhitekture su loše očuvani. Unatoč tome jasno se vide ostatci hipokausnog sustava zagrijavanja prostorija.

Od arhitekture južnog zida sačuvana su dva do tri xxxx xxxxxx s unutarnje strane, dok je s vanjske strane zid sačuvan u znatno većoj visini, preko metra i pol. Zid s istočne xxxxxx xxxx je dijelio prostor tepidarija od kaldarija je loše sačuvan. U njegovu spoju s južnim zidom nalazi se kanal širine 50 cm kroz koji je strujao vrući zrak i zagrijavao prostor tepidarija. Xxx xx ovdje sačuvan u visini jednog kamena, a dalje prema sjeveru nije uopće sačuvan.

Popločanje hipokausne podnice izrañeno je od tegula koje su dobro sačuvane u većem dijelu podnice. Na nekima od njih uočava se ukras grančice koja veoma podsjeća na palminu.

Ovakvo ukrašavanje nismo do xxxx pronalazili na dosadašnjim istraživanjima.

U iskopnim slojevima pronañene su velike količine žbuke i dijelova mozaika što su ostatci suspenzura. Prema sačuvanim dijelovima mozaika od kojih su neki bili veličine cca 0,5 m2 vidimo da je podnica tepidarija bila prekrivena bijelom mozaičnom podnicom na kojoj su se nalazili geometrijski ukrasi izvedeni crnim kockicama. Taj ukras se svodi na veći crno obrubljeni kvadrat unutar kojeg se nalazi takoñer crni romb, a u njegovom središtu je maleni kvadrat. Ovakav ukras se selektivno ponavljao, te se na temelju ovoga može zaključiti da je ovaj ukras identičan ukrasu na mozaiku koji se nalazi u ulaznom prostoru s time što je znatno veći ukrašeni uzorak.

Uz ovo zanimljiv je nalaz xxx jednog većeg mozaičnog ulomka na kojem se nalaze figuralni motivi xxxxx xxxx koje su postavljene unutar većeg pravokutnog isječka. Xxxxx xxxxx slično kao što je to slučaj s ukrasom dupina koji se nalaze u ulaznom prostoru.

Od drugih nalaza pronañeno je dosta keramičkih ostataka, fresaka te nekoliko komada novca. Ti nalazi su siromašni, jer se na ovom mjestu dogodila velika devastacija prostora xxxx xx to prije spomenuto, ali i zbog toga što terme nisu prostor u kojem je za očekivati

bogate sitne nalaze.

Svi pronañeni predmeti odneseni su u prostore Arheološke zbirke "Issa" gdje se vršilo pranje i privremeno inventiranje, a zatim i pohrana u depo. Tijekom radova vodila se iscrpna arhitektonska i foto dokumentacija, a po završetku sviju istraživanja cijeli xxxxx xx prekriven geo tekstilom.

arheološka istraživanja helenističko-rimske arhitekture uz zidine antičke Isse od 2. listopada do 9. studenog

• Istraživanja helenističko-rimske arhitekture

Istraživanja su bila usmjerena u kanal koji se nalazi izmeñu dvaju objekata, te na prostor južno od prostorije gospodarske namjene istražene lanjske godine.

Kanal se proteže u pravcu sjever - jug xxxxxx xx cca 1 m i prosječne dubine 0,5 m. Dno xxxxxx xxxx xxxxxx xxxxxx, neobrañena, a bočne stijenke sačinjavaju velike kamene ploče koje su zapravo stube koje se nalaze s vanjskih strana dvaju objekata. Unutar kanala izdvojeno je nekoliko stratigrafskih jedinica od kojih ni jedna nije intaktna. Prevladava keramički materijal grube fakture (kuhinjska keramika), dok ostali oblici finije keramike nisu tako bogato zastupljeni. Uglavnom su to oblici kasnog helenizma, te ranog i srednjeg Rima. Od brončanih predmeta pronañeno je nekoliko udica, te novca, a u najvećoj mjeri do su potpuno erodirani i korodirani oblici xxxxxx xxxx oblik i namjenu nije moguće prepoznati.

Radovi u kv. E 0 otkrili su kameno žbukanu ispunu u južnom zidu helenističke prostorije, te pravokutna kamena stuba koja se nalazila ispred ulaza. Zapadno od ovog ulaza pronañena xx xxxxx žbukana podnica. Sačuvana arhitektura izrañena je od kamenih klesanaca povezanih glinom, u nekoliko redova na zapadnoj strani uz kanal i pet do šest redova u sjevernoj strani. Iz ovog je jasno da zidovi pronañenog objekta se protežu dalje prema jugu i da se proteže gotovo paralelno s linijom gradskih zidina Isse.

Iskopom je pronañeno dosta keramičkih predmeta manje veličine najvećim dijelom iz iz rimskog razdoblja, xx xxxx količina žbuke i fresaka. Brončani predmeti xx xxx i u kanalu jako loše očuvani a tome je vjerojatno uzrok požar. Naime na ovom dijelu pronañen je sloj masne gareži što sugerira da xx x xxxx dijelu djelovala vatra. Uz ulomke bronce pronañeno i nekoliko ulomka olova od kojih neki ulomci imaju utisnuta slova. Moguće da se radi o utezima. Pored ovog pronañena je i brončana udica.

Kao i kod prethodnih istraživačkih kampanja pronañeni materijal pokazuje da je pronañeni objekat korišten od kasnog helenizma, pa do 4. st. pposlije Xxxxxx. Tijekom cijelog istraživanja voñena je arhitektonska i foto dokumentacija, materijali su prebačeni u prostore Arheološke zbirke Issa, gdje su se prali i privremeno inventirali, a zatim pohranjivali u depo zbirke.

Po završetku xxxxxx cijeli lokalitet je pokriven geotekstilom.

Izvješće o statičko - konzervatorskim radovima na rimskom termalnom kompleksu u Visu Temeljem Ugovora sklopljenog izmeñu Grada Visa i grañevinske tvrtke «Sopta» izvršena je statička stabilizacija dijela južnog i zapadnog zida rimskih termi. Tvrtka «Sopta» izabrana je za izvoñača radova zbog svojih dugogodišnjih radova na kulturnim dobrima , kao tvrtka s licencom za obavljanje takvih radova.

Radovima su svi dijelovi zidova konzervirani, te djelomično rekonstruirani. Svi radovi su se izvodili po najpovoljnijim vremenskim uvjetima, tijekom druge polovice listopada i početka studenog, uz stalni nadzor konzervatora, arheologa i povremeno arhitekte u funkciji nadzora. Nositelj programa sanacije zidova bio je Grad Vis, a sve navedeno je izvedeno sredstvima Ministarstva kulture RH.

- Stanje

Rimske terme antičke Isse smještene su u južnom dijelu grada u samoj gradskoj luci. Prema dosadašnjim istraživanjima sagrañene su u sredinom ili krajem 1. st. Njihovi ostatci bili su dobro očuvani sve do svibnja 1944. g. kada xx xxxx engleski vojnici, te na xxx mjestu podižu radionice za popravak borbenih vozila i druge vojne tehnike. Takoñer na ovom mjestu deponiraju velike količine rashodovane tehnike i dijelova.

Nakon njihova napuštanja Visa, prostor termi nastavlja se koristiti za slične svrhe, pa tako ex JNA podiže barake u kojima smješta ugljen, manju stočarsku farmu, te neke radionice.

Korištenje termalnog prostora u ove svrhe uvjetovalo je da je arhitektura termi u velikoj mjeri bila uništena. Kada se tome pridoda stoljetno odnošenje lijepo klesanog kamena za gradnju okolnih kuća, može se steći uvid u stanje uništenja ovog kompleksa.

Uništavanje je u najvećoj mjeri pogodilo južni dio termalnog kompleksa i to njegov zapadni dio i južni dio. Na xxx mjestima istraživanjima su pronañene velike zidne plohe koje xx xxxxxx na podnicu hipokausta i ostale sačuvane kao dokaz nekadašnjih devastacija.

- Konzervatorski radovi

Opisano stanje zahtijevalo je hitnu statičku sanaciju sačuvanih dijelova južnog i zapadnog zida termalnog kopleksa, te njegovu djelomičnu rekonstrukciju. Svi radovi koji su provedeni imali su za cilj vratiti barem donekle izvoran izgled zida. Radovi su se svodili, xxxx xx u pitanju istočni dio južnog zida, ponajprije na zidanje samo vanjskog lica, jer je izvorna ispuna xxxx xxxx sačuvana. Situacija s zapadnim dijelom istog zida i zapadni zid u svom spoju s južnim zidom trebalo je prvotno očistiti od zemlje i raslinja, a zatim iz originalnog zida izvaditi svo rasuto i raspadnuto kamenje, kako bi se došlo do zdravog dijela zida. Nakon toga uslijedilo je zidanje obaju lica zida.

- Južni zid

Kako xx xxxx spomenuto južni xxx xx u istočnom dijelu bio dobro očuvan i nije bila potreban posebna statička sanacija, jer njegov temelj i zidna ispuna su sasvim zadovoljavali svojom očuvanošću. Te se u xxx dijelu pristupilo zidanju kamenim klesancima u redovima.

Pri tome se pazilo da visina kamenih klesanaca bude ista s onima koji su izvorno ostali sačuvani. Zidanje xx xxxx obostrano, unutarnje i vanjsko lice, s time da se u njegovom istočnom dijelu manje zidalo vanjsko lice nego li unutarnje, jer xx xxxx bolje sačuvano. Na ovom mjestu xxx xx izrekonstruiran u visini 70-80 cm.

Njegov zapadni dio je bio u znatno lošijem stanju pa je prvotno trebalo sve očistiti i zatim doći do zdravog kamena u zidu kako bi se moglo nastaviti s djelomičnom rekonstrukcijom. Na ovom dijelu xxx xx podignut 150 cm.

- Zapadni zid

Ovaj xxx xx veoma dug i u njegovom korpusu ima nekoliko «kaverni» nastalih odnošenjem kamena za gradnju okolnih kuća, spomenutim rušenjem i iskopom temelja za nekoliko zgrada koje su bile predviñene za gradnju na ovom mjestu. Ovogodišnjim radovima odlučeno je da se stabilizira njegov južni dio odnosno kut kojim se spaja s južnim zidom.

Xxx xxxxx dio praktično nije postojao nad zemljom, već samo u razini s njom, a na nekim mjestima i do pola metra ispod zemlje. Nakon čišćenja zida do njegovih zdravih ostataka, započelo se sa zidanjem. Zidanje se vršilo obostrano, unutrašnje i vanjsko lice, kamenim klesancima u redovima i iste visine xxxx xx to bilo zadano sačuvanim dijelovima zida. Xxx xx u prosjeku podignut 70-80 cm.

Prije samog zidanja provedeno je obrubljivanje svih sačuvanih dijelova zidne žbuke i fresaka na ovom zidu. Žbuka kojom su se osiguravali rubovi sačuvane žbuke xxxxxx xx biti dovoljno čvrsta kako bi sigurno i trajno čuvala rubove mozaika, ali i istovremeno dovoljno meka da se u svako doba može bez posljedica za izvornu žbuku, relativno xxxx i brzo odstraniti, ako se ukaže potreba za konzervacijom sačuvanih dijelova žbuke. S obzirom na čvrstoću podloge i načina prezentiranja ožbukanih dijelova, za izvedbu obruba koristila se smjesa kvarcnog pijesaka s gašenim vapnom kao vezivom i SM vezom.

- Tehnika zidanja obrade kamena i vezivne smjese

Xxxxx xxxx se koristio za djelomičnu rekonstrukciju zidova nabavljan je sa samog xxxxxx. Xxxxx tijekom prethodnih arheoloških radova xxx xxxxx, zidni, onaj s obrañenim licem, kao i onaj neobrañeni veličine šake, sakupljan je i deponiran u lijepo složenu gomilu upravo za ovu svrhu. Time je u najvećoj mjeri riješen problem kamena za zidanje koji je i izvorno bio uzidan u zidove termi. Nakon što je iscrpljena kamena gomila, dio kamena potrebnog za zidanje kupljen je, a zatim je klesarskim alatom obrañen na isti način kakva xx xxxx antička obrada, odnosno ravno su priklesana sva xxxx xxxxxx prije njegova uzidavanja u zid.

Kao vezivna smjesa korišteno je vapno s lokalnim pijeskom vañenim iz Zlopoja, manjom količinom mrvljene tegule, manjio bijelog cementa kako bi se postiglo brže stezanje veziva, te sivkastog pigmenta da novo vezivo ne odudara previše od izvornog. Analizom antičke žbuke utvrñeno xx xx xx antički graditelji koristili upravo ove komponente za svoju vezivnu smjesu (uz izuzetak bijelog cementa i pigmenta), te se nastojalo što više približiti izvornosti. U antičkoj žbuci obično je uvelike prisutna smrvljena tegula, no ovdje antička žbuka nije uopće sadržavala smrvljenu tegulu, ili je njena zastupljenost bila veoma mala.

Stoga se u smjesu korištenu za zidanje takoñer satvljalo malo smrvljene tegule. Xxxxx xxxx prisutnost smrvljene tegule na isejskim termama primjećena xx xxxx u debelim nasalagama žbuke koja se postavljala u bazene radi vodonepropusnosti, te u žbuci koja se koristila za vanjsko ožbukavanje zidova. Za pripremanje ovakve vezivne smjese bio je odreñen jedan čovjek, kako bi se postigla jednakost njenog sastava tijekom trajanja sviju radova. Tijekom svih radova na terenu je bio prisutan voditelj konzervatorske radionice splitskog Arheološkog muzeja g. Xxxxxx Xxxxxx, arheolog Xxxxx Xxxxx, xxx xx povremeno bio prisutan g. Xxxxx

Xxxxxxxxxx dipl. ing. grañevinarstva i arhitekt x. Xxxx Xxxxxxxx u funkciji nadzora izvedenih radova.

Sljubnice izmeñu kamenih klesanaca su čišćene i malo uvučene u fugu, upravo onako xxxx xx to slučaj i s antičkim zidanjem.

Izgled novog zidanja u odnosu na stari zid xx xxxxx svijetliji, što je sasvim logično jer izvorni ima na sebi patinu od barem tisuću osamsto xxxxxx. Vremenom on će se uvelike približiti izvornom zidu. Po završetku radova ureñen je cijeli prostor poravnavanjem zemlje,

te preslagivanjem preostalog kamena.

U konačnici statički stabilizirani zidovi termi, te konzervirani i djelomično rekonstruirani predstavljaju najkvalitetniji načina čuvanja samog antičkog objekta, te hipokausne konstrukcije xxxx xx ostala sačuvana u prostoru kaldarija. Ovime se omogućava pokretanje konzervatorskih zahvata unutar prostora tepidarija i kaldarija, te rekonstruiranje na

nekim mjestima hipokausne konstrukcije, kako bi se shvatio način zagrijavanja termalnog kopleksa. Takoñer statička stabilizacija zidova omogućava i daljnje radove na ureñenju cijelog kompleksa u arheološki park, te njegovo natkrivanje.

• Zaštitno istraživanje u vrtu obitelji Xxxxxxxxx

Xxxxx Xxxxx je izvršio zaštitno arheološko istraživanje u vrtu obitelji Xxxxxxxxx, xx padinama Bandirice u predjelu Xxxx xxxxx na Visu. Iskopana xx xxxxx veličine 1,5 x 1,0 m dubine cca 0,60 m. U navedenom prostoru pronañeno je tek nekoliko ulomaka rimske keramike.

Palagruža

Arheološka istraživanja je od 2. do 23. rujna vodio Xxxxxx Xxxxxxx, voditelj arheoloških istraživanja na Palagruži.

Ministarstvo kulture je ove godine dodijelilo 70.000,00 kn za radove na Palagruži što je za oko 2/3 manje od traženog. Zbog toga xx xxxxx do smanjenja obima poslova a i aktivnosti su djelomično izmijenjene. Izvještaj koji slijedi nije potpun niti onakav kakav smo slali prijašnjih godine budući da smo na terenu radili u 9. mjesecu te da smo planirali detaljan izvještaj poslati sredinom 12. mjeseca (xxxx xx propisano Ugovorom i što ćemo i učiniti) kada se obave svi poslovi oko čišćenja, sortiranja i kvantifikacije nalaza i sreñivanja dokumentacije.

Ekipu su, pored potpisanog, činili diplomirani arheolozi Xxxx Xxxx, Xxxx Xxx, Xxxx Xxxxxxx i Xxxxxx Xxxxxxxx, studenti Xxxxx Xxxxxxxx, Xxxxx Xxxxxxxxxxx i Xxxxxxxx Xxxxxxx, fotograf Xxxx Xxxxxxx, pomoćni radnici Xxxxx Xxxxxx i Xxxxxxxx Xxxx.

Ovogodišnja istraživanja bila su koncentrirana na četiri stvari:

Završetak iskopavana u sondama V 18-20 koja su započeta prethodne godine na Salamandriji Iskopavanja uz jugozapadni dio rimske fortifikacije kvadranti N i O 11-13

atribuiranje, sortiranje i kvantifikacija grčke i helenističke keramike otkrivenih na južnoj padini Salamandrije u kampanjama 1996, 2002.-2007. g.u sloju 4050 - više od 13.000 ulomaka!

Izrada 3D modela Velo Palagruže (uključujući položaje arheoloških nalazišta i toponime, njih preko 60)

Pored ovoga, lokalitet je detaljno očišćen i popravljeni su neki oronuli dijelovi.

Ad. 1. U ovim kvadrantima u kojem se nalazi sjeverno lice rimske fortifikacije iskopani su svi slojevi do živca. Definirana je situacija u kojoj su sadržani slojevi koji odgovaraju pripremi xxxxxx za gradnju utvrde, samoj gradnji utvrde i njeno funkcioniranje. Brojni pokretni arheološki nalazi pokazat će vrijeme kada su ti slojevi formirani. Najvažniji je sloj iznad živca xxxx xxxxxx da su graditelji rimske utvrde niveliranjem xxxxxx poništili sve ranije arhitektonske ostatke pa tako i ostatke Xxxxxxxxxx svetišta. Od nalaza posebno je značajan ulomak crnofiguralnog lekitosa atenske radionice s samog početka 5. st. pr. Kr. s prikazom Xxxxxxx ili Tezeja u borbi s bikom.

Ad. 2 Ova istraživanja imala su za cilju utvrditi postojanje zapadnog zida rimske utvrde i to na njegovom južnom dijelu. Na xxx mjestu dogodile su se razne kasnije gradnje i razna ukopavanja koja su poremetila i prekrila ostatke rimske gradnje. Zbog izuzetno komplicirane situacije iskopavanja nisu dovedena do kraja, to jest do živca, pa je sve prekriveno i ostavljeno da se završi iduće godine. Ipak otkriven xx xxx utvrde u dužini od 6 metara i u širini od jednog metra, ali se xxx nije došlo do temelje i do živca. Pokretni nalazi govore da je tu bila kučica iz 18/19 st. a potom vrt kojeg su koristili lanternisti.

Ad. 3. Zahvaljujući tome što na Salamandriji postoji veliki kameni pločnik za sakupljanje kišnice xxxx xx moguće da se iz AMSa donesu svi keramički nalazi otkriveni u kvadrantima na južnoj padini Salamandrije u sloju 4050, sloju koji xx xxx najviše nalaza iz grčkog, helenističkog i ranog rimskog razdoblja, sloju koji je očito pripadao Diomedovom svetištu (sl. 4). Xxxx xx to prilika da prvi put na jednom mjestu možemo vidjeti sve nalaze, što u AMSu nije moguće jer takvog prostora za proučavanje tako velikog broja nalaza luksuzne fine keramike, njih preko 13.000, nema.

Iako materijal xxx nije posve analitički proučen, može se reći da su postignuti su izvrsni rezultati. Uspjeli smo izdvojiti nalaze atičkih crno i crveno figuralnih, finih posuda samo s crnim premazom, Gnathia ulomke, Gornjojadranske ulomke, kampanske, epirkse, reljefnu i sivu keramiku i keramiku tankih stijenki, ulomke terakota i sl. Posebno je važno naglasiti da

smo uspjeli spojiti ulomke koji su se našli udaljeni jedan od drugoga i do 4 m, što jasno govori o tome xxxx xx xxx sloj nastao, odnosno da je to sloj koji je rezultat čišćenja samog svetišta, to jest izbacivanja viška nalaza iz njega. Važno je napomenuti da su se obradili svi nalazi koji na sebi imaju grafite i da su uneseni u program M++. U isti program uneseni su i svi eksponati s stalne izložbe "Palagruža - Diomedov otok" xxxx xx postavljena u Komiži.

Istom prilikom pregledani su i nalazi iz zbirki Xxxxxxxx Xxxxx iz Xxxx Xxxx i onu koju čuvaju svjetioničari. Pokazalo se da se neki ulomci iz tih zbirki spajaju s ulomcima koje smo otkrili prilikom iskopavanja!

Ad 4. Sa stručnjacima Geodetskog fakulteta iz Zagreba koje vodi dr. sc. Xxxxx Xxxxxxxxx, radili smo na izradi 3D modela Velo Palagruže gdje je posebno detaljno uneseni podaci o arheološkim ostacima na Salamandriji. Taj je model xxx u izradi i trebao bi biti gotov do kraja 2008. godine.

Kopačina

Xxxxx Xxxxxxx xx xxxxx arheološka istraživanja u špilji Kopačina kod Donjeg Humca, općina Nerežišće, na otoku Braču, II kampanja, od 6. do 31. listopada

Na temelju članka 47. a u svezi s člankom 6. stavkom 1. točka 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Uprava za zaštitu kulturne xxxxxxx, Konzervatorski odjel u Splitu, Klasa: UP/I 612-08/07-08/7524, Ur. broj: 000-00-00/15-08-7, izdala je 01. listopada 2008. godine rješenje, u kojem se dozvoljava nastavak arheoloških istraživanja pećinskog objekta "Kopačina" kod Donjeg Humca, općina Nerežišća, o. Brač, u periodu od 6. 10. 2008. do 7. 11. 2008. godine.

Arheološka istraživanja trajala su u periodu od 6. listopada 2008. god. do 31. listopada 2008. god., sukladno xxxx navedenom rješenju.

Prapovijesna xxxxxx Kopačina nalazi se na izuzetno povoljnom položaju, na sjevernoj strani polja ispred Donjeg Humca, općina Nerežišća, o. Brač. Sa ovog položaja puca pogled preko Bračkih vrata na otok Šoltu. Prema jugu nalazi se plodno polje pogodno za zemljoradnju xxx od prapovijesnih vremena. Oko same pećine, locirano je mnoštvo prapovijesnih lokaliteta koji nam dokazuju da se na xxx dijelu otoka Brača zaista intenzivno živjelo u prapovijesnim vremenima.

Nakon što je Ministarstvo kulture RH doznačilo minimalna materijalna sredstva za nastavak sustavnih arheoloških istraživanja pećinskog lokaliteta Kopačina, kod Donjeg Humca, o.

Brač, za 2008. godinu, arheološka ekipa predvoñena višim kustosom iz AMS-a, Damirom Kliškićem, nastavila je sa sustavnim istraživanjima navedenog lokaliteta.

Pri samom dolasku na teren utvrñeno je da se na prostoru sonde 1 nije dogodila nikakva nasilna devastacija. Prekrivenu sondu 1 trebalo je ponovo otvoriti i pripremiti za rad.

Nakon izbacivanja nabacane vlažne zemlje, trebalo je ostavit sondu da se dobro osuši jer se zbog blata nije moglo odmah raditi u njoj.

S obzirom da se za vrijeme trajanja arheoloških istraživanja u špilji Kopačina predviña otvoriti xxx jedna xxxxx, najpogodniji prostor za nju je unutar otkopne sonde tik uz vanjsku stranu metalne ograde, xxxx xx otvorena u I kampanji 2006. g. Zato se u meñuvremenu sušenja sonde 1, nastavilo s prosijavanjem sedimenta u xxx xxxxx da se konačno doñe do originalnog nivoa. Cijeli nanos unutar te sonde je ustvari sediment iz špilje koji je starim istraživanjima izbačen na plato predšpiljskog prostora.

Kada se sonda 1 potpuno osušila bilo xx xx potrebno očistiti od znatnog urušavanja bočnog nanosa koji je uslijed kiša propao unutar nje. I taj xx xxxxx ustvari izbačeni sediment iz špilje nastao za vrijeme starih istraživanja od 1978. - 1993. g. Da se više ne bi dogañalo obrušavanje, xxxx xx potrebno izbaciti znatan dio istog nanosa i njegov rub znatno udaljiti od svih rubova sonde 1, da ne bi nakon obrušavanja došlo do oštećivanja profila iste sonde. Cijeli xx xxx xxxxx pomno prosijan iz kojeg je prikupljen cjelokupni arheološki materijal. Potom se pristupilo skidanju arheološkog sedimenta unutar sonde 1, nad kojom je podignuta konstrukcija zbog eventualne kiše odnosno velike jutarnje vlage i rose.

Skidanjem sedimenta unutar sonde 1 nastavila se povećavati površina velikih kamenih blokova posebno unutar dva istočna kvadrata, otpalih jednom sa stropa špilje. Sužavanjem radnog prostora xxxx nije bilo više potrebno niti moguće da cijela ekipa radi unutar nje (sl. 4). Glede toga, dio ekipe je nastavio se vañenjem sedimenta iz gornje otkopne sonde. Kako se na xxx mjestu planira otvoriti xxx jedna xxxxx, potrebno je da se na njenoj cijeloj površini izvadi xxxxxx sediment i doñe do originalnog nivoa. Kako xx xxxxxx nasutog sedimenta bila dublja od očekivane, došlo se do originalnog nivoa na samo jednom dijelu te sonde. U slijedećoj kampanji planira se otvoriti cjelokupni prostor do originalnog nivoa. Xxxxxx sediment je takoñer pomno prosijavan iz kojeg je sakupljena znatna arheološka graña ponajviše u obliku kremenih i koštanih predmeta, školjaka te u manjem broju kamenih predmeta i keramike. Po završetku istraživanja prostor ove sonde nasut je većom količinom kamenja u nadi da će to onemogućiti bilo kakvu devastaciju unutar nje do sljedećih istraživanja, koji bi, za nadati se, trebali biti 2009. g.

Do kraja istraživanja i u xxxxx 1 sakupila se znatna arheološka graña koja se uglavnom sastojala od kremenih izrañevina i kostiju životinjskog podrijetla te u manjoj mjeri. Za većinu predmeta pomno je voñena arheološka dokumentacija.

Odreñeni kremeni predmeti pokazuju da cjelokupna arheološka graña, prikupljena ovogodišnjim istraživanjima iz sonde 1, vjerojatno pripada mezolitskom periodu.

Po završetku samih istraživanja, xxxxx 1 je prekrivena i zaštićena zemljom i kamenjem, protiv utjecaja kiše ili eventualne devastacije.

Preostala dokumentacija vezana uz samu špilju (odreñeni poprečni i uzdužni presjeci i pogledi), na žalost nije izrañena zbog malih financijskih sredstava koji su izdvojeni za ovogodišnju kampanju xx xxxxxx Ministarstva kulture RH.

Pećinski objekt Kopačina kod Donjeg Humca, ovim je istraživanjima samo potvrdila što se prije o njoj znalo, da je riječ o izuzetno vrijednom prapovijesnom lokalitetu prvenstveno za istraživanje paleolitika i mezolitika srednjodalmatinskog prostora kao jedinom do xxxx poznatom lokalitetu iz tih razdoblja na ovom prostoru.

Arheološka istraživanja vršena su isključivo ručnim iskopom po svim normativima arheološke struke uz korištenje ručnog sita kroz kojeg su se prosijavali sedimenti. Izrañena je cjelokupna potrebna dokumentacija vezana uz arheološka istraživanja i pohranjena je u Arheološkom muzeju u Splitu. Cjelokupni iskopani arheološki materijal očišćen je i sortiran. Isti je propisno uskladišten i pohranjen takoñer u Arheološkom muzeju u Splitu.

Arheološka istraživanja vodio xx xxxx kustos za prapovijesnu zbirku u AMS-u. Stručnu ekipu sačinjavali su studenti arheologije.

Xxxx

15.2. sklopljen aneks ugovoru o sustavnim arheološkim istraživanjima na lokaciji Xxxx- sportska dvorana izmeñu Grada Splita i Arheološkog muzeja - Split od 7.11.2007.

na temelju zahtjeva Grada Splita, Resor komunalnih djelatnosti, za dostavu ponude radi konzervatorskih zahvata na ostacima arhitektonskog kompleksa na mjestu izgradnje sportske dvorane u Xxxx, 22.2. Muzej je dostavio ponudu s troškovnikom za izvoñenje konzervatorskih radova na ostacima gospodarskih objekata iz rimskog razdoblja pronañenim u arheološkim istraživanjima na mjestu izgradnje male sportske dvorane u Xxxx

25.2. sklopljen s Gradom Splitom ugovor o izvoñenju konzervatorskih radova na arheološkim ostacima arhitektonskog kompleksa na mjestu izgradnje sportske dvorane "Xxxx", voditelj radova Xxxx Xxxxxx

28.2. Konzervatorski odjel u Splitu xx xxxxx rješenje kojim se izdaje odobrenje za provoñenje konzervatorskih radova nad arheološkim ostacima arhitektonskog kompleksa na mjestu male dvorane u Xxxx

12.3. završeni su konzervatorski radovi na razgradnji dijela lokaliteta rimske rustične vile na mjestu izgradnje male dvorane u Xxxx

Izvješće o sondažnim arheološkim istraživanjima na mjestu izgradnje sportske dvorane u Xxxx i Brodosplitu

Cjelokupan prostor obuhvata izgradnje sportskih objekata podijeljen je na četiri sektora. Unutar gabarita terena koji je nekad pripadao vojci u Xxxx nalaze se: sektor 1- prostor velikog parkirališta gdje je napravljeno 12 sondažnih rovova (SR 1-12); sektor 2 - prostor malog parkirališta za vojnu mehanizaciju sjeverno od sektora 1 gdje su napravljena 3 sondažna rova (SR 13-15); sektor 3 - mali parking i komunikacijski dio istočno i sjeveroistočno od sektora 2 gdje su napravljena 2 sondažna rova (SR-16, 17) i na prostoru koji je nekad pripadao Brodosplitu nalazi se sektor 4 gdje je napravljen 1 sondažni rov (SR 18).

Istraživanja su, uz brojne prekide, (što je dokumentirano dopisima koje smo slali nadležnima), trajala 15 radnih xxxx počevši od 3. 7. do 28. 11. 2007. xxxx xx napravljen zadnji sondažni rov na prostoru Brodosplita. Nakon ovoga datuma nadali smo se napraviti xxx poneki sondažni rov na prostoru Brodosplita, ali budući je tu stalni operativni i komunikacijski dio gradilišta, (stalno se dovozi i odvozi graña za gradilište, deponira iskopana zemlja, šut porušenih objekata i grañevinski materijal), nismo uspjeli u našoj namjeri. Možemo meñutim smatrati da je i ovaj dio gradilišta istražen, budući je grañevinska operativa na xxx prostoru vršila brojne i velike iskope na razmještanju infrastrukture koje smo pratili i xxxxxx nismo uočili bilo kakve arheološke tragove. Cijeli prostor Brodosplita bio je ili recentno nasut ili se pak vrlo plitko od površine zemlje pružaju grebeni tupine i kamena sivca.

- Sektor 1

Istraživanja su se vršila 3. i 4. 7., potom 11., 12. i 13. 7. 2007. Na terenu xx xxxx ekipa Arheološkog muzeja u Splitu (AMS): Xxxxxx Xxxxxxxx, Xxxx Xxxxxx, Xxxxx Xxxxxxx, te jedan bager kojega je osigurao Konstruktor, a xxxxx xx upravljao Xxxx Xxxxx. Četiri xxxxx xxxx radila je ekipa od tri člana, a jedan radni xxx dva člana.

Istraživanja su izvršena na dijelu katastarske čestice 10/1, odnosno na parkiralištu s kojeg su udaljena motorna vozila i koje xx xxxx ograñeno, odnosno na lokaciji za izgradnju velike dvorane.

Bagerom je iskopano 12 sondažnih rovova (SR), na prostoru od cca 6000 m2, od čega jedanaest u smjeru sjever-jug, a jedan (SR 4) u smjeru istok-zapad i to zbog potreba provjere nalaza dobivenog georadarom koji je na xxx mjestu ukazivao na eventualnu čvrstu konstrukciju. Utvrñeno je postojanje recentnog betonskog zida.

Kopani su rovovi širine od 60-65 cm, osim SR 12 koji xx xxxxx 80 cm, a dubine do dva metra, odnosno do pojave vode. Od SR 9 se, vjerojatno zbog dizanja xxxxxx prema zapadu, voda prestala pojavljivati, a iz istog razloga su sondažni rovovi prema zapadu sve plići, da bi se u najzapadnijem rovu (SR 12) pojavila tupina već na 1,20 m. Na cijelom terenu je nasip od tucanika ispod kojeg je bio asfalt koji je sudeći prema pronañenom novčiću xxxxx osamdesetih xxxxxx 20. st. Betonske ploče i zidovi su takoñer nañeni plitko, oko 20 cm od površine, u gotovo svim rovovima, a to su temelji vojnih baraka koje su, prema usmenoj obavijesti djelatnika Xxxx, porušene 2005. g. Ispod betonskih ploča nije bilo arheoloških ostataka, niti naznaka kulturnih slojeva; nañeno je tek nešto keramičkih ulomaka.

SR 1

Bagerom je iskopan sondažni rov 1, u smjeru sjever - jug, uz istočni rub parkirališta, u dužini 37 m, širine 63-65 cm, dubine cca 160 cm. Na toj dubini se pojavila voda.

Od pokretnih nalaza pronañeno je nekoliko ulomaka tegula i terra sigilatte, xx xxxxx keramike

20. st., kovanica s kraja 20. st., ulomak bojane keramike iz istog razdoblja. Kulturnih slojeva nema, ispod betona i naboja kamenja nalazi se ujednačena smeña pjeskovita zemlja.

SR 2

Sondažni rov 2 nalazi se na deset metara zapadno od sondažnog rova 1. Arheoloških nalaza nije bilo, osim nekoliko recentnih keramičkih ulomaka. Kulturnog sloja nije bilo, a geološki slojevi se poklapaju s onima u SR 1. Voda se pojavljuje već na 135 cm od površine (od asfalta).

SR 3

Deset metara zapadno od sondažnog rova 2 iskopan je sondažni rov 3, u dužini 37 metara, širine cca 65 cm. Tri metra od sjevernog kraja pojavila se betonska ploča u dužini od 17 metara. Debljina betonske ploče je cca 75 cm. Nije se pristupilo razbijanju ploče obzirom da su nalazi izostali u dijelovima rova 3 koji su istraženi do dva metra dubine.

SR 4

Dužina rova iznosi 10 m, a širina 0,65 cm. Pronañen je recentni betonski zid u smjeru sjever - jug širine 50 cm, visine 65 cm.

SR 5

Iskopan je deset metara zapadno od sondažnog rova 3. Situacija xx xxxx xxx u SR 3, xxxxx ujednačen sloj smeñe pjeskovite zemlje s nekoliko ulomaka grube keramike. Na udaljenosti 10,40 m od sjevernog kraja rova počinje betonska ploča u dužini 5,30 m. Južni kraj betonske ploče je udaljen 14 metara od južnog kraja rova. Debljina ploče je cca 75 cm. Ukupna dužina xxxx xx 29,70 m.

Zbog nalaza georadara koji je na 35 metara od istočnog, a deset od južnog ruba sektora 1 očitao nalaz čvrste konstrukcije otvoren je sondažni rov 4 u smjeru istok-zapad kojim su se povezali SR 3 i SR 5.

SR 6

Na udaljenosti 10 metara zapadno od sondažnog rova 5 iskopan je rov 6, xxx xx tijekom xxxxxxx bagerom pukla vodovodna cijev na koju smo naišli, pa su radovi zaustavljeni zbog sanacije cijevi. Dužina sondažnog rova iznosi 14,70 m, a površina xxxx xx na 1,14 m od vrha rova (nivo vode posljedica je pucanja vodovodne cijevi). U sondažnom rovu nije uočen kulturni sloj, pronañeno je nekoliko ulomaka keramike. Ispod sloja nasutog šljunka i asfalta kao i kod prije istraženih xxxxx xxxxx xx xxxxxx naboj ispod kojeg je ujednačen sloj smeñe zemlje.

SR 7

Na deset metara udaljenosti zapadno od SR 6 otkopan je novi rov (SR 7) u dužini 31,50 m, šir. 0,60- 0,65 m. U dužini od 9 m od sjevernog početka xxxx xx betonska ploča ispod nasutog šljunka. Južno od betonske ploče iskop je u dužini od 3,80 m dubok do 2 m, a situacija xx xxxx xxx i kod sondažnih rovova 1-6. Naime ispod šljunka i asfalta nalazi se kameni naboj te debeli sloj smeñe zemlje, ujednačene teksture i boje u cijeloj širini i bez arheoloških nalaza. Na udaljenosti od 12, 80 m od sjevernog početka rova, ispod šljunčanog nasipa debelog nekoliko centimetara i asfalta, xxxxx xx betonski zid, koji se pruža u smjeru istok-zapad. Debljina zida je 0,90 m, a visina 65 cm. Ispod zida je sloj smeñe zemlje.

SR 8

Sondažni rov 8 proteže se u dužini 30,70 m, širine 0,60-0,65 m. Iskop xx xxxxxx 2 m, ali se rov puni vodom kojoj je površina na 1,80 m dubine. U rovu se od sjevernog ruba u dužini od 8,70 m proteže betonska ploča debljine 0,65 m, a na udaljenosti od 4,10 m od južnog kraja betonske ploče (12,80 m od početka rova) nalazi se betonski zid debljine 0,80 m, koji se proteže u smjeru istok-zapad. U dužini od 4,10 m sjeverno od zida, te 5 m dužine južno od zida je iskop dubine do 2 m, u kojem se u profilu vidi da se u stratigrafiji ponavlja situacija iz ranije istraženih sondažnih rovova. Južni dio rova u dužini od 12,10 m je betonska ploča debljine 0,65 m.

SR 9

Sondažni rov 9 postavljen je deset metara zapadno od sondažnog rova 8. Iskop je dug 26,70 m, kopalo se do dubine od 2 m. U rovu 9 pronañene su tri betonske ploče (sjeverna dužine 2 m, središnja 3 m, a južna 4,50 m). Izmeñu su iskopi dubine 2 m, sjeverni dužine 8,20 m, a južni 3 m. U xxxxx nije bilo nalaza.

SR 10

Sondažni rov 10 dužine je 26,40 m, dubine 2, 35, a širine 0,65 cm. U dužini od 12,30 m od sjevernog xxxx xx otkopan dio betonske ploče koja se javlja ispod šljunčanog nasipa. U profilu nisu vidljivi ostaci asfalta pa se tako ispod šljunka javlja kameni naboj ispod kojeg je smeña rahla zemlja sve do sloja zdravice.

Južni dio rova iskopan je do zdravice koja se javlja nešto ispod 2 m. U rovu nije bilo nalaza. Voda se nije pojavljivala.

SR 11

Sondažni rov 11 dužine 21,10 cm, 0,60-0,65 m širine, te dubine 1,80 cm nije dao nalaza. Ispod šljunčanog nasipa nalazi se kameni naboj ispod kojeg je smeña kompaktna zemlja, a na dubini od oko 1,65 m pojavljuje se zdravica (tupina). Na udaljenosti od 14,10 m od sjevernog ruba sondažnog rova započinje betonska ploča duga 3,30 m. Južno od betonske ploče je iskop u dužini 3,70 m. U sondažnom rovu 11 nisu pronañeni arheološki nalazi.

SR 12

Sondažni rov 12 dužine 22,70 m, širine 0,80-0,85 m, a dubine 1,20 m, takoñer nije pokazao kulturni sloj niti arheološke nalaze. Na dubini od 1,20 m javlja se tupina, jednolično u cijeloj dužini, a slojevi xx xxx i u prethodno istraženim rovovima: šljunak, beton, kameni naboj, xx xxxxx smeña zemlja.

- Sektor 2

Istraživanja su izvršena 16. i 17. 8. na mjestu parkirališta gdje su bila smještena vojna vozila, sjeverno od već istražene parcele (sektor 1).

Iskopana su tri uzdužna sondažna rova (SR 13, 14 i 15) smjera istok-zapad, xxxxxx xx istražena površina parkirališta. Sondažni rovovi su bili postavljeni na mjestima gdje nema instalacija i do granice ceste koja xx xxxxxx ostati zbog komunikacije. Kopalo se do dubine zdravice.

SR 13

Kraći rov na južnom dijelu parkirališta bio je postavljen izmeñu dviju nadstrešnica za vozila. Većim dijelom rova pružaju se betonski temelji zgrade koja se tu nekad nalazila, a ucrtana je na arhitektonskom planu s položajem instalacija koji smo dobili od vojske. Tek u krajnjem zapadnom dijelu rova moglo se kopati do sterilnog sloja tupine. Dužina rova iznosi 19,60 m, betonski temelji pružaju se u dužini od 15 m, a dio gdje se kopalo do tupine 5,60 m. Betonski temelji pojavljuju se na dubini od 75 cm od asfalta. U dijelu gdje se kopalo do zdravice xxxxxx iskopa iznosi 1, 75 m. Na površini je bio asfalt, zatim dolazi nasip od šljunka (podloga

za asfalt) debljine oko 60 cm, pa žućkasti pjeskoviti sloj debljine oko 1 m i sloj tupine na dnu. U rovu nije bilo nalaza.

SR 14

Srednji uzdužni rov. Sondažni rov je dužine 51 m, najdublje se kopalo do 1,90 m. Na površini je bio asfalt, slijedi šljunčani naboj za asfalt debljine oko 50 cm, pa dolazi masni sloj tamnog mulja koji varira od 30 cm u zapadnom dijelu rova do oko 1 m u istočnom dijelu, ispod ovoga sloja dolazi sloj žućkastog pijeska i na dnu tupina. U istočnoj trećini rova na dubini od 75 cm od površine naišli smo na kameni nasip u kojem xx xxxx obrañenog i neobrañenog, nepravilnog kamenja koje nije bilo povezano ikakvom žbukom ili vezivom. U nasipu xx xxxx i cigli novije proizvodnje po čemu se može zaključiti da je nasip recentan. Nikakvih drugih nalaza nije bilo. SR 15

Sondažni rov je iskopan na sjevernom dijelu parkirališta. Rov je dug 52,5 m. Na površini je bio asfalt, slijedi kameni naboj, žalo, podloga za asfalt debljine 25-40 cm, zatim sloj žućkastog pijeska oko 1 m debljine, ali debljina sloja varira, pri sredini rova ovaj sloj je deblji, a tupina se pojavljuje na većoj dubini. U istočnom dijelu rova xxxxxx xx oko 1,10 m do tupine, u srednjem dijelu xxxxxx xx 1,60 m od asfalta. U rovu nema nalaza.

Na cijelom istraženom prostoru nije bilo arheoloških nalaza.

- Sektor 3

Arheološka istraživanja su nastavljena 10. 9. xxxx xx napravljen sondažni rov na prostoru malog parkirališta, uz samu sjevernu granicu gradilišta u Xxxx.

SR 16

Na prostoru bivšeg xxxxxx u Xxxx napravljen je 25. i 28. 9. 2007. duži sondažni rov na mjestu manjeg parkirališta (granični sjeverno-istočni dio xxxxxx) smjera sjever-jug, koji je povezan s manjim sondažnim rovom smjera istok-zapad, uz xxx sjeverni rub gradilišta.

Rov je dug 73 m, u južnom dijelu je prelazio preko porušenog vojnog objekta. Površinski sloj čini šljunčani nasip, ispod dolazi na mjestima sloj zemlje ili mulja i na dnu sterilan sloj tupine. Prema jugu sloj tupine je na većoj dubini zbog pada xxxxxx. Xx xxx 1,90 m pojavljuje xx xxxx. U južnom dijelu xxxxxx pronañeno je nekoliko ulomaka keramike (ulomci amfora i dva dna posuda), inače u cijelom rovu nije bilo nikakvih drugih arheoloških nalaza. Ovaj rov je bio najbliže arheološkom lokalitetu s zapadne xxxxxx xxxx je naknadno sustavno istražen.

Od 1. do 3. 10. pomoću bagera skidali smo gornji sloj zemlje do pojave antičkih nalaza na pronañenom arheološkom lokalitetu. U grubim crtama definirali smo gabarite antičke arhitekture xxxx xx sustavnim arheološkim iskopavanjima poslije istražena.

SR 17

Sondažni rov 17 smjera istok-zapad bio je dug 10,20 m. Površinski sloj dubine 70-80 xx xxxx kameni nasip od manjeg, neobrañenog kamenja, slijedi tanki sloj zemlje od oko 30 cm debljine, na koji se nastavlja sterilni sloj tupine. Tupina se pojavljuje na dubini od 110 cm od površine. Arheoloških nalaza nije bilo.

Uočen je takoñer rov xxxx dužine na samom sjevernom dijelu djelu parkirališta za vojna vozila (sektor 2) koji se pruža smjerom istok-zapad uz vojne zgrade, te skreće u pravcu sjever-jug (sektor 3) do same sjeverne granice gradilišta. Rov su iskopali grañevinari za potrebe premještanja infrastrukture bez da su obavijestili nadležne institucije (Konzervatorski odjel u Splitu i Arheološki muzej). U dijelu rova pravca sjever-jug uočeni su ostatci

arhitekture koje je mehanizacija dijelom uništila ali su se u profilima rova vidjeli ostatci dvaju zidova s ožbukanim licem. Ovaj dio xxxxxx xxxx je potrebno istražiti te je dogovoreno da se ne zatrpava dok se ne istraži i dokumentira što je i učinjeno sustavnim arheološkim istraživanjima koja su trajala od 20. 12. 2007. do 1. 2. 2008.

- Sektor 4

Prostor Brodosplita istraživao se 27.-28. 11. 2007. Od cjelokupne površine Brodosplita za istraživanja xx xxxx dostupna manja parcela na zapadnom dijelu, uz nekadašnju granicu s vojnim dijelom u Xxxx, dok xx xxxx dio površine xxx uvijek nedostupan budući je prekriven ostacima porušenih objekata i grañevinskog materijala.

SR 18

Napravljen je rov pravcem sjever-jug u dužini od 60 m, xxxxxx xxx 1 m, a na djelovima i preko 2 m, jer je dolazilo do obrušavanja zemlje i dubine oko 2, 5 m. U južnom dijelu sondažnog rova bio xx xxxx xxxxx xxxxxx i kamene tupine koji se urušavao, tako da je na ovom dijelu xxxxx xxxx najdublja. U sjevernom dijelu rova naišli smo na veću koncentraciju zatrpanog željeznog otpada. U cijelom rovu nije bilo arheoloških nalaza. Čini se da je ovaj dio xxxxxx bio nasipavan zemljom, kamenjem i različitim otpadom (željezo, cigle, grañevinski šut), što bi potvrñivalo priče starijih stanovnika u susjedstvu da je tu nekada bila morska uvala xxxx xx vremenom nasuta.

• Zaštitna arheološka istraživanja na mjestu izgradnje male dvorane u Xxxx

Zaštitna arheološka istraživanja na dijelu katastarske čestice 10/1, na mjestu izgradnje male dvorane u Xxxx trajala su od 20. 12. 2007. do 1. 2. 2008. Radove xx xxxxx Arheološki muzej u Splitu s voditeljem istraživanja Xxxx Xxxxxxx, višim kustosom, i xxxxx članova ekipe koju su činili: arheologinje Xxxxxx Xxxxxxxxxx, Xxxxxx Xxxxxxxx, arheolog Xxxxxxxx Xxxxxx, povjesničar umjetnosti Xxxxx Xxxxxxxx, dokumentaristi Xxxxxx Xxxxxx i Xxxxx Xxxxxx xx

xxxxxxx radnik Xxxxxx Xxxxxx. Zbog vremenskih uvjeta (kiša, blato) ponekad nije bilo moguće raditi, tako da su istraživanja trajala ukupno 21 radni xxx. Radovi su potrajali nešto duže xx xxxxx procjene navedene u ugovoru (15 radnih xxxx) jer je, kako su diktirali nalazi na terenu, trebalo istražiti znatno veću površinu, tako da smo teren slijedom pružanja arhitektonskog kompleksa morali tri puta proširivati, od početnih dimenzija xxxxxx od 6,80 x 7,30 m, na kraju je istražena površina dimenzija 16,50 x 11 m.

Terenskim istraživanjima otkriveni su ostatci dijela jedne rimske rustične vile, gospodarskog objekta, smještenog na rubu močvare. Istražen je periferni, jugoistočni dio vile, jer se zidovi dalje pružaju prema zapadu, u okviru vojnog xxxxxx Xxxx, gdje se, pretpostavljam, nalazio centar i glavnina objekata. Arhitektura xx xxxx dijelom uništena kopanjem kanala i šahte za vojnu infrastrukturu koja se koso pružala od sjeveroistoka prema jugozapadu. Na sjevernoj strani granicu arhitekture činio xx xxxxxx kamena sivca. Na krajnjem zapadnom dijelu arhitekturu je presjekao veliki grañevinski rov sa šahtom, napravljeni tijekom grañevinskih radova na premještanju infrastrukture za potrebe izgradnje sportske dvorane. Upravo u profilu spomenutog xxxx, xxxx xx iskopan bez nadzora nadležnih službi, su i uočeni ostaci antičkih zidova, te je dogovoreno da se cijeli prostor istraži.

Cijeli kompleks je izgrañen na zaravnjenoj terasi tupine koja se blago penje od juga prema sjeveru gdje se spaja s kamenim grebenom. Teren se površinski blago uspinje od 3,5 m nadmorske visine na jugu do 4, 5 m nadmorske visine na sjeveru. Na cijelom istraženom dijelu xxxxxx kopalo se do sterilnog sloja tupine.

Pronañeni arhitektonski kompleks imao je najmanje dvije grañevinske faze. Prvu fazu su činili prostorija na jugozapadnom dijelu xxxxxx (prostorija 1), xxxx xx zidom pravca sjever- jug, koji ima blagi otklon (zid 2), bila povezana s drugom prostorijom u kojoj xx xxxx plitka polukružna grañevina u obliku bunara (prostorija 3). U drugoj fazi izgradnje podignut xx xxx 4 s čvrstom podnicom (5) i na sjeveru kuća odvojena kanalom s dvije prostorije (prostorije 9 i 10). Cijeli arhitektonski sklop sačuvan je u temeljima, nigdje nismo pronašli otvore vrata, jedan donji prag vrata s xxxxxx pronañen je izmeñu drugog urušenog kamenja u prostoriji 10.

- Prostorija 1

Prostorija 1 xxxx xx ukopana s južne i istočne strane u xxxxxx tupine tako da na ovim stranama nema vanjskog lica zidova, dok je zapadni zid s vanjske strane ožbukan žbukom crvenkaste boje u dva sloja. Široki zidovi su grañeni od nepravilnog, većinom neobrañenog kamenja utopljenog u žbuku, ponegdje s dodacima razbijenih tegula i komada amfora. Na mjestima xx x xxxxx služila kao vezivo. Unutrašnja lica zidova, za razliku od vanjskih, grañena su od manjeg, fino klesanog i slaganog kamenja (opus quadratum) povezanog žbukom. Unutrašnjim,

pravilno obrañenim kamenjem obložena je nepravilna unutrašnja struktura zidova. Unutrašnji prostor ima oblik gotovo pravilnog pravokutnika (2 X 3,50 m), s neznatnim odstupanjima u dimenzijama. Najviša sačuvana xxxxxx xx na zapadnom zidu i iznosi 1, 50 m. Podnica xx xxxx od izravnane tupine. Po svemu sudeći ovo xx xxxx neka podrumska prostorija zgrade, xxxx gornji, nadzemni dio s ulazom nije sačuvan, a xxxx xx vjerojatno služila kao spremnica za hranu i piće, jer je cijela prostorija ukopana u tupinu xxxx xx idealna za održavanje hladnije temperature bilo zimi ili ljeti.

U nekoj kasnijoj fazi ova je prostorija počela služiti kao mjesto za deponiranje pretežito kuhinjskog otpada. Cijela unutrašnjost prostorije xxxx xx ispunjena velikom količinom keramike, xxxx xx i dosta ulomaka staklenih predmeta kao i velika količina školjaka. Prostorija se, zbog količine arheološkog materijala, iskopavala isključivo sitnim alatom u otkopnim slojevima od po desetak centimetara. Od keramičkih nalaza našlo se tegula, neke s pečatima proizvoñača, kao što je poznata firma Pansiana, ulomaka nekoliko različitih vrsta amfora, grubo kuhinjsko posuñe, zdjele, čaše, tanjuri, od kojih neki s reljefnim ili pečatiranim ukrasima koji pripadaju tipu terra sigillate sjevernoafričke produkcije. Pronañeno je i nekoliko novčića, značajnih za dataciju arheoloških slojeva i predmeta od bronce i željeza (čavli različitih oblika i veličina). Detaljnom analizom pronañenog materijala dobiti će se cijeli vremenski presjek trajanja života na lokalitetu, jer nalazi upućuju na vremenski raspon od ranocarskog doba do kasne antike (od polovice 1. st. po. Kr. do 4. st.). Od velike količine školjaka najzastupljenije su ostrige, a xxx x xxxxxx, volaka, kućica, dagnji. Neke od zastupljenih vrsta xxxxx xx se i uzgajati u idealnom okružju plitkih močvarnih voda gdje se miješa more i slatka voda brojnih vrulja i izvora. Za razliku od velike količine školjaka, pronañena je zanemariva količina životinjskih kostiju.

- Prostorija 3

Prostorija 3 spojena je s prostorijom 1 zidom (2) koji se pruža pravcem sjever- jug, a zatvara je na sjeveru zid pravca istok- zapad. Na istočnoj strani mala prostorija je zatvorena zidom pravca sjever-jug, dok se zid smjera istok-zapad xxx produživao prema zapadu tvoreći vjerojatno xxx neke prostorije na zapadnoj strani. Unutar prostorije xxxx xx sagrañena polukružna grañevina koja izgleda xxx xxxxx ili xxxxx, promjera 1, 35 m u pravcu istok-zapad i 1, 25 m pravcem sjever-jug. Xxxxx xx dubok 60-70 cm, u donjem dijelu xxxxxx xx od nepravilnog kamenja, a prema vrhu dobiva zaobljenu formu grañenu redovima pločastog kamenja i tegula pa podsjeća na košnicu ili poljsku bunju. Dno bazena xx xxxx od tupine.

Unutar bazena bilo xx xxxxx urušenog kamenja, keramike, pretežito ulomaka tegula i amfora, te naročito uz polukružni rub pronañena xx xxxx koncentracija malih volaka. Za xxxx xx xxxxx

kazati čemu je služila ova prostorija, ali vjerojatno je takoñer xxxx xxxx vrsta spremnice za namirnice ili xxxxx za čuvanje svježih školjaka ili ribe, osobito jegulja (dno od tupine danima može držati vodu, kako smo se i sami uvjerili nakon kiša), ili xx xxx služila u nekom proizvodnom procesu vezanom uz školjke (kao što je proizvodnja purpurne boje). Analiza pronañenog materijala unutar bazena sigurno će dati neki odgovor na pitanja o funkciji ove grañevine. Ispred ulaza u prostoriju s bazenom na južnoj strani otkriveni su ostaci popločanja od manjeg pločastog kamenja, a djelovi pločnika otkriveni su i izvan sjevernog zida s vanjske strane.

Uz prostoriju s bazenom sa sjeverne strane pruža xx xxxx zid (4), širine 70 cm, koji je dijelom polegao na temelje i pločnik starije arhitekture. Na istočnoj strani sa zidom je bio povezan pločnik (5), grañen od kamenih ploča koje su bile koso složene i ukopane u tupinu, a potom zalivene obilnom količinom žbuke, tvoreći tvrdu i kompaktnu cjelinu.

Sjeverno od zida 4 nalazio se uski kanal ili prolaz izmeñu dvije kuće. U zapadnom dijelu prolaza djelomice je sačuvano kameno popločanje.

Dalje prema sjeveru nalazio se drugi objekt sa dvije sačuvane prostorije (9 i 10). Sačuvana su dva uzdužna zida smjera istok-zapad (zidovi 6 i 7) i poprečni zid smjera sjever-jug (8) koji dijeli grañevinu na dvije prostorije. Uzdužni zidovi grañeni su od tesanog, lokalnog kamena, (vapnenac, u narodu zvan xxxxx, xxxx grebeni se pružaju uokolo lokaliteta, tako da je mogao biti vañen na licu mjesta) povezanog žbukom. Interesantno je za primijetiti da su svim zidovima lica s južne strane fino obrañena i fugirana, dok su sjeverne xxxx xxxxx s kamenjem utopljenim u obilatu žbuku koja se prelijeva preko kamenja. Najsjeverniji zid (7) vanjskim licem je prislonjen xx xxxxxx kamena sivca, uz xxxxxx xx samo nabacano nepravilno, neobrañeno kamenje na koje je prislonjena unutarnja ispuna zida, takoñer od nepravilnog kamenja ali utopljenog u žbuku, dok je unutrašnje lice zida grañeno od tesanog, pravilnijeg kamenja s fino istaknutim fugama. U obje prostorije (9 i 10) xxxx xx dosta urušenog kamenja od zgrada, krovnog crijepa (imbreksa i tegula), ulomaka amfora xxx x xxxxx keramike. (Inače je na cijelom istraženom prostoru bilo dosta urušenog kamenja.) Interesantna xx xxxx situacija u prostoriji 10, gdje je pronañena velika količina tegula (neke s pečatima proizvoñača: PANSIANA i NER.XXXXXX XXXXXXXX) i zaobljenog krovnog crijepa. Naime, kroz prostoriju 10, prelazeći zidove 7 i 6, pa prema jugu kroz zapadni dio zida 4 i zida južno prolazila je betonska cijev za šahtu koja se nalazila sjeverno od prostorije 1, cijev se dalje nastavljala preko sjevernog i južnog zida prostorije 1. Spomenuta infrastruktura, xxxx xx izgradila bivša vojska u Xxxx, djelomično je uništila zidove grañevina na lokalitetu. Prigodom xxxxxxx xxxxxx i prostora za šahtu vojska je zasigurno pronašla, osim zidova i veću količinu

tegula kojima su zasuli postavljenu cijev u prostoriji 10, budući je xxx mjestu cijev prolazila preko zemlje, a na ostalom dijelu xxxxxx xxxx je položena na zidove arhitekture.

Možemo pretpostaviti da je pronañeni rubni dio arhitektonskog kompleksa, u sklopu rustične vile, služio kao xxxxx xxxxxxx povezan vjerojatno uz marikulturu ili obrt (proizvodnja boje od školjaka), a ne smije se zanemariti ni močvarno blato koje je moglo služiti u lječilišne svrhe. Analiza iskopanog arheološkog materijala, kao i eventualna buduća istraživanja na zapadnom dijelu terena koji je u vlasništvu vojske, gdje se nalazi i glavnina arhitektonskog sklopa, zasigurno će dati odgovore na brojna otvorena pitanja vezana uz funkciju pronañenih grañevinskih objekata. Za pretpostaviti je da ovaj arhitektonski sklop nije bio jedini i osamljen u ovome dijelu salonitanskoga agera, već je bio dio nekog manjeg zaseoka ili vicusa. Ovoj pretpostavci svakako ide u prilog i već registrirano groblje s urnama koje se nalazilo u blizini naselja.

Po završetku istraživanja napravljena je temeljita dokumentacija: tlocrt, pogledi na najzanimljivije zidove i presjek kroz arhitektonski sklop u mjerilu 1: 50, sa svim visinskim kotama i geodetskim točkama xxxxxx xx sklop točno definiran u prostoru, što je naročito značajno za buduća arheološka istraživanja u zapadnom, xxxx vojnom dijelu xxxxxx.

Napravljena je i opsežna foto dokumentacija cjeline i detalja na terenu.

Svi pokretni nalazi pronañeni tijekom istraživanja pohranjeni su u Arheološkom muzeju u Splitu, gdje je u tijeku obrada velike količine keramičkih nalaza (pranje i sortiranje keramike).

1.3. Darovanje

• Xxxxxxxx Xxxxxxxxxxx iz Stobreča darovao jedan brončani rimski novčić iz 4. st.

• Mr. sc. Xxxxxx Xxxxxxx iz Rijeke darovala falsifikat denara xxxx Xxxxxx.

2. ZAŠTITA

2.2. Konzervacija / 2.3. Restauracija

• Xxxxxx Xxxxxx

Radovi na ureñenju stražnjeg vrta muzeja - premještanje kamenih spomenika, snimanje i slaganje na policama; tehnička dokumentacija sa iskopavanja u Visu-zidine; teren u Xxxx - izrada tehničke i foto dokumentacije; povrat spomenika u lapidarij nakon izložbe u Galeriji Klovićevi dvori; skupljanje terenske i konzervatorske dokumentacije iz Xxxxxx xxxx

primopredaje dokumentacije Arheološkom muzeju Narone; skeniranje i obrada 29 crteža keramičkih posuda iz Visa i izrada 2 nova crteža za publiciranje (B. Čargo); sekundarna dokumentacija edukacija sa S. Antičić, prijepis starih konzervatorskih kartona u bazu podataka; upisano 114 kartona; teren na Visu: izrada tehničke dokumentacije na lokalitetu Vis

–Terme; xxxxx Xxxxx-Otok - izrada tehničke dokumentacije (s X. Xxxxxx); skeniranje tehničke dokumentacije, izrada tlocrta lokaliteta i izrada fototabli za izvještaj o iskapanju na lokalitetu Solin-Otok, teren u Visu (Terme - Zidine) izrada tehničke dokumentacije i nadzor na rekonstrukcijom južnog zida term; xxxxx Xxxxx - Teatar s X. Xxxxxx izrada terenske dokumentacije; pomoć kolegama iz Restauratorskog xxxxxx kod skidanja i pakiranja xxx Augusta u Naroni, Crteži fibula za D. Kliškića (13 fibula - 28 crteža)

• Borko Vješnica

Konzervacija: rekonzervacija 3 prapovijesne brončane figure, 2 brončane igle; rekonzervacija, čišćenje i rekonstrukcija materijala s xxxxxx novi dio Splita-Sučidar/Kman 5 keramičkih posuda, 5 fragmenta keramičke posude, 2 fragmenta posuña od stakla, 6 željeznih predmeta, 1 brončana igla i 1 koštana igla, konzervacija ukrasnih okvira ogledala (olovo); čišćenje i djelomična rekonstrukcija arheološkog materijala s xxxxxx Zaobilaznice iz `86, `87 i `89 godine; priprema mramornih fragmenta (dijelova carskih skulptura iz hrama u Naroni), slaganje u sanduke; čišćenje lica miljokaza s natpisom Dioklecijana i montaža na postolje u lapidarij; fiksiranje graviranih oznaka s brojevima na izložbene metalne police u stražnjem, vrtu; spomen soba xxx Xxxxx Xxxxxx u Tusculumu - pregled i čišćenje 12 kamenih fragmenta kamenog namještaja; sekudarna dokumentacija-upis kartona od broja KRR-701 do broja

KRR-721; nadzor pri demontaži, prenošenju i smještaju Makete Peristila i Mauzoleja u zgradu Gradske uprave u Splitu

• Xxxxxx Xxxxxx

Oprani i sortirani stakleni predmeti s arheoloških istraživanja na Marusincu 1993. g., keramički, stakleni i kameni predmeti iz podruma Tusculuma, svi predmeti evidentirani u programu M++ su signirani i spremljeni; crtanje: 20 predmeta od keramike, 13 staklenih predmeta s xxxxxx Japirko-JI nekropola s istraživanja 1989. g., 17 keramičkih i 1 stakleni predmet s xxxxxx Xxxxx-vrt istraživanja 2000. g.; terenski rad: teatar-izrada arhitektonske dokumentacije s istraživanja istočno od Hrama, digitaliziranje arhitektonske dokumentacije s xxxxxx Xxxxxxxxx; rekonstrukcija arheoloških predmeta Muzeja triljskog kraja, izrada Elaborata o izvršenim restauratorskim radovima

• Xxxxx Xxxxxx Xxxxx-Xxxxxxxxx

Restauriranje splitskih kamenih spomenika u lapidariju te staklenih kasnoantičkih boca

• Ika Prpa-Stojanac

Čišćenje, snimanje te upis u sekundarnu dokumentaciju 128 kom. srebrnog novca, 50 kom. zlatnog novca, 40 kom. brončanog novca; čišćenje, konzervacija, snimanje i upis u sekundarnu dokumentaciju 18 predmeta iz Lore, 91 predmeta iz srednjovjekovne zbirke za objavu katalogu, 3 brončana predmeta i ulomka keramike bojanog lekitosa iz arheološke zbirke Issa, 7 predmeta s istraživanja Marusinac 1991. g.; čišćenje i konzervacija predmeta s arheoloških istraživanja Palagruža 2007. i 2008. g.; čišćenje ulomaka oboda keramičkog pitosa i 3 crteža istog za objavu u časopisu posvećenog akademiku N. Cambiju; čišćenje 8 fibula i ulomka narukvice iz starokršćanske zbirke; pisanje xxx.xx. na 25 koštanih predmeta i 32 metalna predmeta za potrebe inv. u M++; čišćenje, konzervacija i snimanje materijala s istraživanja teatra 2007. i 2008. godine; Gardun-za objavu: čišćenje 63 geme od tog 5 xxxx na prstenu čišćen je i metalni dio i konzervacija istih; sreñivanje materijala i konzervatorske dokumentacije iz Narone za primopredaju s Arheološkim muzejom Narona; sudjelovanje u montaži i retuš oštećenih dijelova gipsane Makete Peristila i Mauzoleja u zgradi Gradske uprave u suradnji xx X. Xxxxxx i X. Xxxxxxx; obrada sekundarne dokumentacije: u program S++ upisala ukupno 1291 predmet

• Xxxxx Xxxxxx

Sudjelovanje na arheološkim radovima u Xxxx i na Gospinom otoku u Solinu; signiranje predmeta; oblikovanje i kompjutorska obrada: 27 obrañenih fotografija, 200 skeniranih i obrañenih fotografija, 16 skeniranih i obrañenih grafika, 8 skeniranih i obrañenih tlocrta, 180 skeniranih i obrañenih stranica inventarne knjige, 94 crteža, 3 izrañene zemljopisne karte, izrada omota za knjigu Rimski carski novac II (hrvatska i engleska verzija), obrada crteža i fotografija s xxxxxx u Xxxx x Xxxxxx otok, 35 izrañenih tabli, 3 turistička letka (hrvatska i engleska verzija)

• Xxxxx Xxxxx

Rad na kompjutorskoj izradi terenske dokumentacije s arheoloških istraživanja teatra i hrama u Xxxxxx, te s istraživanja bedema u Visu

3. DOKUMENTACIJA

3.1. Inventarna knjiga / 6.3. Revizija grañe

• 3.3. održan je sastanak Odjela za arheologiju na temu inventarizacije i revizije muzejske grañe obzirom da posao sporo napreduje

• 5.3. upućena je zamolba Ministarstvu kulture radi suglasnosti i osiguranja sredstava za provoñenje intenzivnog programa inventarizacije primarne grañe, s troškovnicima nabave informatičke opreme i cijenom rada arheologa

• 14.3. Komisija za inventarizaciju izradila je upute o radu u programu M++

• 1.4. muzejski kustosi i vježbenici, uz najnužnije tekuće poslove, rade na inventiranju grañe u M++, te zbog potreba izvanrednog rada, tijekom travnja svi rade prekovremeno sukladno dostavljenim odlukama

• 8.5. održan je sastanak u svezi rada na inventarizaciji i reviziji muzejske grañe, utvrñeno xx xx xx svi muzejski arheolozi dužni inventirati mjesečno najmanje 250 predmeta u programu M++

• Od srpnja na inventarizaciji muzejske xxxxx xxxx vanjski suradnici temeljem ugovora o djelu

• Radom na inventarizaciji muzejske grañe ukupno je inventirano 35324 predmeta, a revidirano 11922 predmeta, odnosno 50121 predmet je unesen u xxxx podataka

Zbirka	Procjena	Inventirano	Revidirano	M++/NUMIZ	Postotak
Arheološka zbirka Narona*	2875			2875	100%
Arheološki lokalitet Salona	2056	1976	80	2056	100%
Arheološki lokalitet Vis	1955	1652	303	1955	100%
Epigrafička	0000	0	0000	0000	25%
Grčko- helenistička	4093	3318	775	4093	100%
Numizmatička	70.000	8102	/	8102	12%
Pretpovijesna	10.000	4351	1649	6000	60%
Rimsko- provincijalna	20.582	15.085	5497	20.582	100%
Starokršćanska	2638	803	1287	2090	79%
Seoba naroda i srednji vijek	769	/	769	769	100%
Umjetnine i	30	30	/	30	100%

predmeti umjetničkog

obrta

Ukupno

121.298

35.324

11.922

50.121

41%

* Arheološka zbirka Narona je izlučena iz AMS-a odlukom Ministarstva kulture RH

• Obrada sekundarne dokumentacije: u program S++ upisan je 1741 predmet

3.3. Fototeka

Obrada na računalu i pohrana na CD: ukupno 7148 snimaka - 6044 fotografije muzejskih predmeta za potrebe inventarizacije, 1104 fotografije za potrebe Muzeja; obavljen izbor foto dokumentacije iz Narone, te je za Arheološki muzej Narona izuzeto 2222 crno-bijelih negativa i 221 color negativ.

4. KNJIŽNICA

Obrada novih knjiga

• Inventirano 652 svezaka (449 sv. zamjena, 73 sv. kupnja, 130 sv. darovanje, izd. Muzeja, ugovoreni primjerak)

• Katalogizirana 352 sveska

• Obrada monografskih publikacija: unošenje prinova u katalog zamjene, upisivanje u klasične inventarne knjige, kompjutorska katalogizacija (CDS/ISIS v. 2001, od svibnja K++), odreñivanje predmetnica, ispis kataloških listića, signiranje te umetanje skeda po abecedi u autorski skedarij

• Obrada časopisa: unošenje prinova u katalog zamjene, upisivanje u klasične inventarne knjige, upisivanje na kataloške listiće i odreñivanje signature

• Upoznavanje s radom u programu za obradu knjižnične grañe K++. Provjera konvertiranih zapisa iz programa ISIS u program K++ i ispravljanje 32 zapisa. S G. Zlodijem rad na poboljšavanju programa K++ i prilagodbi istog muzejskim potrebama

• Vanjski korisnici: 334

• Korišteno knjiga: 1262 svezaka

• Hemeroteka: 129 članaka Arhivski poslovi

• Davanje na korištenje arhivske grañe (20 korisnika): arhiv i protokoli Muzeja, arhiv društva "Bihać", arhiv F. Xxxxxxx, X. Xxxxxx, X. Xxxxxx, Xxxxxx Xxxxxxxxxxx, A. Xxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxx i I. J. Xxxxxxxxx-Xxxxxx, rukopis o životu sv. Xxxxxxxx, pisma Xxxxxxxx Xxxxxxx, rukopis Xxxxx Xxxxxxx o ribarstvu, zbirku pergamena i rukopise A. Xxxxxxxxxxxx, izvješća X. Xxxxxxx Napoleonu.

• Upoznavanje s radom programa Arhinet u Državnom arhivu u Splitu

• Popis arhivske zbirke Muzeja s X. Xxxxxxxxx i X. Xxxxxxxx

• Na restauriranje u Državni arhiv u Splitu predana dva rukopisa i jedan crtež s prikazom

F. Carrare

6. STRUČNI RAD

6.5. Posudbe i davanje na uvid Posudbe

• 3.3. Muzeju grada Kaštela posuñena je stela, inv. br. A 1073, radi izlaganja u stalnom postavu, na neodreñeno vrijeme

• 4.7. Gradskom muzeju Makarska posuñena je izložba Viški boj 1866, od 9.7. -14.8. 2008. (17 predmeta)

• 27.10. Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu za izložbu El Shatt - grad u pustinji, od 30.9.2008.-15.1.2009, posudba predmeta iz Arheološke zbirke Issa (dokumentarna graña - 4 kom., trodimenzionalni predmeti - 3 kom.)

• 27.10. Zbirka umjetnina Xxxx i Xxxxxxxx Xxxxx Xxxxxx, Muzej Mimara - posuñen je ulomak koštanog češlja i koštani tuljac za izložbu Imaginarni svijet zagonetnih predmeta od bjelokosti, od 11.12.2008.-31.1.2009.

• 21.11. Muzeju grada Šibenika posuñen je reljef s prikazom xxxx Xxxxxxx za potrebe izložbe Od kulta plodnosti do svetog Mihovila, od 22.12.-28.2.2009.

• 5.12. Zavičajnom muzeju Imotski posuñena je izložba Viški boj 1866, od 5.12.2008.- 15.1.2009. (17 predmeta)

• 10.12. Gradu Splitu posuñuje se Maketa Peristila i Mauzoleja u svrhu izlaganja u prostorima Etnografskog muzeja u Splitu

• 3.7. sklopljen s Gradom Splitom aneks posudbenom ugovoru kojim se produžuje posudba Maketa Peristila i Mauzoleja, inv. br. 38047, do 30.4.2010.

• Graña iz knjižnice xxxx xx na izložbi Viški boj 1866. u Gradskom muzeju Makarska, od 9.7.-14.8.2008, u Zavičajnom muzeju Imotski, od 5.12.2008.- 15.1.2009.

• Ustupljene fotografije Hrvatskom pomorskom muzeju Split za izložbu Pramčani

ukrasi-pulene (stela pomorca Gaja Utija, inv. br. A 5193, 1. st. Salona i xxxx , inv. br. I 298, Rimsko Carstvo, Salona)

Uvid u grañu i njezino korištenje

• Xxxxxx Xxxxxxxx, Macerata, Italia, fotografija natpisa iz lapidarija, inv. br. 1405, za potrebe studiranja, 14. 4. 2008.

• Xxx Xxxxxxxx, Ministarstvo kulture, Zagreb, fotografije lapidarija i Salone, za Godišnjak MK, 22. 10. 2008.

• Xxxxxxxx Xxxxx, Ljubuški, fotografije triju spomenika, za simpozij "Sepulkralna skulptura Ilirika i susjednih oblasti u rimsko carsko doba", 5. 9. 2008.

• Xxxxxx Xxxxxxx, XX Xxxxxx, Split, snimanje i objavljivanje nekoliko fotografija muzeja u svrhu izrade priručnika o kulturnoj baštini "Grad mi priča…", 12. 3. 2008.

• Enter d.o.o., Split, panoramsko fotografiranje dvorišta, za portal Turističke zajednice grada, 25. 9. 2008.

• Xxxxxxxx Xxxxxxxxx dvori, fotografiranje spomenika s izložbe Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja, 26. 8. 2008.

• Gradska knjižnica "Xxxxx Xxxxxxxx", Šibenik, fotografije neolitičkih artefakata u svrhu objave u knjizi Danilski rhyton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika, 21. 2. 2008.

• Hrvatski xxxxxxxx muzej Split, fotografiranje stele Gaja Utija i geme s prikazom xxxxx, za potrebe izložbe i kataloga izložbe Pramčani ukrasi - pulene, 20. 11. 2008.

• Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, fotografiranje spomenika za knjigu Hrvatska umjetnost, 9. 9. 2008.

• Xxxxx Xxxxxxx-Xxxxxxx, fotografija natpisa iz Salone, za objavu u članku Tragovi carskog kulta u Xxxxxx, 10. 10. 2008.

• Xxxxx Xxxxxxxxx, Split, fotografiranje triju starokršćanskih sarkofaga u svrhu izrade seminarskog rada, 12. 3. 2008.

• Kulturno društvo Trilj, fotografije natpisa iz lapidarija, za članak u časopisu Triljski most 3, 18. 9. 2008.

• Xxx Xxxxx, Gradski muzej Makarska, fotografije triju predmeta, za izložbu i katalog, 26. 2. 2008.

• Xxxxxx XxxXxxxxx, Yale, fotografija crkve ne Manastirinama, 25. 4. 2008.

• Fra Xxxxx Xxxxxxxx, snimanje na lokalitetu Salone za dokumentarni film Gospa Guadalupska - Aheropita - znanost i vjera, 9. 7. 2008.

• Xxxx Xxxxxxxxx, fotografije dvaju natpisa o gradnji mosta "Pons Tiluri" za skup MIC-a u Medulinu, 12. 9. 2008.

• Dr. Xxxxxxxxx Xxxxxx-Xxxxxxx, Dresden, tekst i fotografije Muzeja i muzejskih zbirki za Museum aktuell, 13. 2. 2008.

• Muzej grada Kaštela, fotografija zabata sa Silvanovog hrama iz Xxxxxx Sućurca, za potrebe stalnog postava arheološkoga odjela Muzeja grada Kaštela, 31. 1. 2008.

• Muzej grada Splita, objava preslika predmeta (ostava Gripe i Ara Xxxxxx Xxxxxxx Xxxxxxxx) u publikaciji Muzeja grada Splita, u svrhu realizacije projekta Arheologija splitskih predjela, 27. 2. 2008.

• Ogranak Xxxxxx hrvatske Ljubuški, fotografije dvaju natpisa, za monografiju Ljubuški u antičko doba, 5. 9. 2008.

• Osnovna škola Kamen - Šine, fotografiranje materijalnih ostataka iz najranije povijesti splitskoga područja radi učeničke prezentacije na satu povijesti, 19. 9. 2008.

• Xxx Xxxxxx, Split, fotografije spomenika za potrebe tiskanja fotomonografije o Splitu, 15. 12. 2008.

• Xxxxxxx Xxxxxxx, Trst, fotografija Xxxxxxxx iz 14. st., za potrebe stručnog rada, 25. 6. 2008.

• Xxxxxxx Xxxxxx, Poljska, dimenzije nadgrobnih spomenika za diplomski rad, 8. 6. 2008.

• Xx. Xxxxxx Xxxxxx, University of Oslo, fotografije portreta, za objavu, 12. 7. 2008.

• Prof. xx. Xxxxxxx Xxxxxxx, fotografije nekoliko komada grčkoilirskoga novca za objavu u knjizi Dalmatia, 14. 3. 2008.

• Xxxx Xxxxxxxx, Plymouth, VB, fotografija spomenika za potrebe istraživanja, 9. 6. 2008.

• Xxxxxxxx Xxxxx, MHAS, fotografiranje predmeta s lokaliteta Crikvina - Rupotine radi objave, 27. 5. 2008.

• Xxxx. Xxxxxx Xxxxxx, Trst, fotografija plesačica iz Narone, za potrebe stručnog rada, 30. 1. 2008.

6.6. Sudjelovanje na kongresima i savjetovanjima

Xxxxx Xxxxx

• Sudjelovao na meñunarodnom skupu Decentralizacija u kulturi na Ekonomskom fakultetu u Splitu

6.7. Publicistička djelatnost stručnih djelatnika / 7.2. Publicirani (znanstveni) radovi

Xxxxxx Xxxxxxx

• Salamandrija (otok Palagruža), Hrvatski arheološki godišnjak 3 (2006), Zagreb 2007, str. 421-423. (x. X. Xxxxxxxxx, X. Xxxx i V. Xxxxxxxx)

• Pithos/dolium: uvodne napomene, Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja 36 (34), Sarajevo 2007, str. 125-156.

• Izvještaj o iskopavanjima na Palagruži u 2007. godini za HAG 4 s V. Xxxxxxxx, X. Xxxx i X. Xxxxxxx

• Pithos iz Arheološkog muzeja u Splitu, za Cambijev zbornik

• The Greeks in Croatia, za publikaciju "Art Tresaures of Croatia" (urednica Xxxxxxxx Xxxxxxxx-Xxxxx)

• Palagruža - The Island of Diomedes - and notes on ancient Greek navigation on the Adriatic (s A. Xxxxxxxxx, X. Xxxxxxxxx i Z. Xxxxxxx, za zbornik: A Connecting Sea: Maritime Interactions in Adriatic Prehistory, Oxford, BAR IS.

• Palagruža - lanterna znanosti o Sredozemlju, Matica hrvatska Zagreb

• An Overview of Prehistoric and Early Historic Settlement, Topography, and Maritime Connections on Lastovo Island, Croatia, za zbornik: A Connecting Sea: Maritime Interactions in Adriatic Prehistory, Oxford, BAR IS (više autora)

• Suradnik Enciklopedije antičke povijesti u izdanju Wiley and Xxxxxxxxx, 00 xxxxxxx, Xxxxxx, xxxx://xxx.xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.xxx

Xxxxx Xxxxxxx

• Koautor s M. Xxxxx, X. Xxxxxx, Fibule antiche del Friuli, VAPD 101., Split 2008, str. 279-286.

• Opusculae archaeologicae, sv. 30, Zagreb, 2008., Obavijesti HAD-a br. 2, god. XL/2008.

• Aucissa fibule iz antičke Aserije, Asseria 5, Zadar 2007, 227-280.

• Kataloška jedinica br. 1, str. 28, u katalogu Imaginarni svijet zagonetnih predmeta od bjelokosti, kosti i rožina, Muzej Mimara, Zagreb 2008.

• Privjesci rimske konjske xxxx iz Xxxxxx, Arheologia Adriatica (Zbornik u čast akademika N. Cambija)

• Opuscula archaeologica 31 (2007), Arheološki zavod Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb 2008., Obavijesti HADa

• Metalni predmeti iz vojnog logora Tilurium

• Antičke fibule iz Garduna, predano za tisak za Izdanja HADa

Xxxx Xxxxxxx Xxxxxxxx

• Aes grave iz Jesenica za Zbornik posvećen akademiku N. Cambiju

Xxxxxx Xxxxxxxx

• Teatar i hram u Xxxxxx. Istraživanja 2006. i 2007. godine, za Zbornik radova posvećen akademiku N. Cambiju

• Neki primjerci istočnomediteranske keramike sa splitskog poluotoka, za Zbornik posvećen pok. M. Jurišiću

Xxx Xxxxx-Xxxxxx

• Članak o arheološkim radovima na Marusincu 2006. godine u Hrvatskom arheološkom godišnjaku 3/2006 pod rednim brojem 227, str. 426-428.

• Antički natpisi iz Zbirke Franjevačkog samostana u Xxxxx u Zborniku Arheološke zbirke Franjevačkog samostana u Xxxxx, Sinj 2008., str. 113-141.

• Xxxxxxx se pompejanske xxxxxx i Xxxxxxxxxx stihovi, Solinska kronika br. 166, god. 15.,

15. srpnja, str. 20.

Xxxxx Xxxxx

• Nove spoznaje o proizvodnji terakotnih figura u Issi, Archaeologica adriatica 2, Zadar 2008, u tisku.

• Arheološki muzej u Splitu, Meseum aktuell Die zeitschrift Fur Ausstellihgspraxis und Museologie im deutschsprachigen Raum, april 2008, Nr. 146, Munchen 2008.

• Helenistički grobovi kod rasadnika palmi u Visu, VAPD 101, Split 2008.

• Xxxx, helenističko-rimska arhitektura uz zidine 2007, HAG 4, Zagreb 2008, u tisku

• Issa, rimske terme 2007, HAG 4, Zagreb 2008, u tisku

• Dioklecijanova palača, arheološki radovi uz sjeverni zid 2007, HAG 4, Zagreb 2008, u tisku

• Viški boj 1866., deplijan uz izložbu, Makarska 2008

• Koautor s Xxxxx Xxxx, Kasnohelenistička i ranorimska keramička proizvodnja u antičkoj Issi, referat je održan na Meñunarodnom skupu Rimske keramičke i staklarske radionice: proizvodnja i trgovina na jadranskom prostoru, u Crikvenici 23. i 24. listopada 2008.

Xxxxx Xxxxxxx

• Stručni rad u turističkom letku o prapovijesnom lokalitetu Grapčeva špilja na otoku Hvaru, tisak Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije, povodom otvaranje špilje

Xxxxx Xxxxxxxxx

• Prilog o nadgrobnim spomenicima starijeg doba u Splitu. Summary: About older tombstones in Split. Kulturna baština, Split 2007, 34, str. 229-254.

• Pokretanje časopisa Bullettino di archeologia e storia dalmata i Xxxxxxx Xxxxxxx. [Translation:] The establishment of the journal Bullettino di archeologia e storia dalmata and Xxxxxxx Xxxxxxx. Vjesnik ra arheologiju i povijest dalmatinsku, Split 2008, 101, str. 7-27.

• Solin na akvarelima Xxxxxxx Xxxxxx. Summary: Solin in watercolours by Xxxxxx Xxxxxx. Tusculum, Solin 2008, 1, str. 159-169.

• Tri srednjovjekovna spomenika iz Kaštela. [Summary:] Three medieval monuments from Kaštela. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split 2005-2007. <2008.>, 41, str. 49-66.

• Bibliografija za 2007. godinu. - Bibliography for 2007. Vjesnik ra arheologiju i povijest dalmatinsku, Split 2008, 101, str. 243-268.

• Šetnja izložbom Split u Arheološkome Muzeju u Splitu. (Govor na otvorenju u splitskom Arheološkom muzeju 13. prosinca 2007.) Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb XXXIX/2007. (2008.), 3, str. 193-194.

Xxxxx Xxxx

• Bibliografija o Visu i viškom arhipelagu u časopisu Bullettino di archeologia e storia dalmata / Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku. U: Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 101 (2008), str. 233-242.

• Bibliografija o Splitu : izbor / Xxxxx Xxxxxxxx ; priredila Xxxxx Xxxx. - Split : Društvo prijatelja kulturne xxxxxxx, 2008. 208 str.

6.8. Stručno usavršavanje

Xxxxxx Xxxxxxxx

• 27.5. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nazočila predavanju prof. Xxxxxxx iz Oxforda

Xxxxxxxxxx Xxxxxxx

• 22.2. sudjelovala na radionici/seminaru u svezi informatizacije muzeja u Hrvatskoj, na temu obrade muzejske grañe u programu M++ za arheološke zbirke

• 20.6. sudjelovala na Radionici/seminaru na temu obrade sekundarne dokumentacije u programu S++

Xxxxx Xxxxx

• Prisustvovao seminaru o inventarizaciji predmeta u programu M++, u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu

Xxxxx Xxxxxxxxx

• Prisustvovao predavanju Xxxxx Xxxxxx Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

• Prisustvovao predavanju Xxxxx Xxxxx Program zaštite baštinskih zbirki u hrvatskim knjižnicama u Otvorenom pučkom učilištu,

• Prisustvovao predavanju Xxxxxx Xxxxxxxx Hrvatski znanstveni i znanstveno-stručni časopisi u elektroničkome mrežnom okruženju na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

• Prisustvovao predavanju prof. dr. sc. Xxxxxxxxxx Xxxxxx Vrijednosti knjižničarske profesije u Gradskoj knjižnici Xxxxx Xxxxxxxx

• Sudjelovao na radionici/sastanku o programskom paketu M++ u Muzeju grada Splita

• Sudjelovao na prezentaciji i radionici na temu Kako raditi u K++ u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu

• Sudjelovao na seminaru Digitalne zbirke: temelj izgradnje digitalne knjižnice koji je priredio Centar za stalno stručno usavršavanje iz Zagreb u Gradskoj knjižnici Xxxxx Xxxxxxxx.

Xxxxx Xxxxxxx

• 21. i 22.2. boravila u Zagrebu na radionici na temu obrade arheološke grañe u programu M++, koja se održala u MDC-u

Xxxxx Xxxx

• Prisustvovala predavanju Xxxxx Xxxxx Program zaštite baštinskih zbirki u hrvatskim knjižnicama u Otvorenom pučkom učilištu

• Prisustvovala predavanju prof. dr. sc. Xxxxxxxxxx Xxxxxx Vrijednosti knjižničarske profesije u Gradskoj knjižnici Xxxxx Xxxxxxxx

• Sudjelovala na 74. kolokviju knjižnice Instituta Xxxxx Xxxxxxxx Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija

• Sudjelovala na 75. kolokviju knjižnice Instituta Ruñer Bošković Hrvatski znanstveni i znanstveno-stručni časopisi u elektroničkome mrežnom okruženju

• Sudjelovala na radionici / seminaru o osnovama i korištenju M++ i S++

• Sudjelovala na radionici Otvorena srijeda: Kako raditi u K++ (MDC, Zagreb)

• Sudjelovala na seminaru Digitalne zbirke: temelj izgradnje digitalne knjižnice

Ika Prpa-Stojanac

• Prisustvovala predavanju o konzervaciji i restauraciji metala, predavač voditelj Odjela konzervacije i restauracije Xxxxxxxxx Xxxxxx u Tehničkom muzeju iz Beča

• 20.6. sudjelovala na Radionici o dokumentiranju muzejske grañe u programu S++ u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu

XxxXxxxx-Xxxxxx

• 5.11. sudjelovala na radionici Vizija i misija razvoja hrvatskog turizma u organizaciji Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije

Borko Vješnica

• 28.3. prisustvovao predavanju restauratorice Xxx Xxxxxx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxx i restauracija arheološko-povijesnih objekata (grobni nalazi, slikarstvo velikog formata, tekstil, papirus ,pergamena, xxxx, xxxxx i xxxxxx) na Umjetničkoj akademiji u Splitu

• 4.6. prisustvovao predavanju na Umjetničkoj akademiji u Splitu, Odsjek konzervacije i restauracije mr. art. Xxxxx Xxxxxxx Cikavić, konzervatora restauratora 1. Moderna i suvremena umjetnost:izazov za konzervatorsko- restauratorsku struku i 2. Slučaj Xxxxxx - alibi za stagnaciju ili šansa za novi početak

Xxxxxx Xxxxxx

• 20.6. sudjelovala na Radionici o dokumentiranju muzejske grañe u programu S++ u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu

• Sudjelovala na seminaru o konzerviranju i restauriranju arheološko-povijesnih objekata na Umjetničkoj akademiji u Splitu

Ostalo

• 3.12. Xxxxx Xxxxx zaposlenoj kao vježbenik - dipl. arheolog istekao ugovor o radu na odreñeno vrijeme, 16.12. položila stručni ispit za kustosa

6.10. Urednički poslovi, recenzije knjiga i članaka

Xxxxxx Xxxxxxxx

• Recenzija članka Xxxxxx xxxx iz Burnuma za Archaeologica Adriatica

• Recenzija članka M. Sanader O antičkim kultovima u Hrvatskoj, za VAPD 101

Xxxxxx Xxxxxxx

• Članak V. Barbarića Late Bronze Age in Dalmatia

• Xxxxxx X. Xxxxx o kiklopskim (megalitskim) bedemima

• Xxxxxx X. Xxxx Južnoitalske crvenofiguralne xxxx u AMSu (vraćeno na doradu), za VAPD 101

• Xxxxxx X. Čarga Helenistički grobovi kod rasadnika palmi u Visu, za VAPD 101

• Xxxxxx X. Čarga za Cambijev zbornik

Xxxxx Xxxxxxx

• Recenziran diplomski rad V. Madirace, studenta arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, o metalnim nalazima s lokaliteta Perkovci Staro Selo

• Recenzirani članci za VAPD 101: X. Xxxxxxx, Castellum Tariona; I. Karavanić i suradnici, Litička analiza materijala iz Mujine pećine; X. Xxxxxxxxx, Neobjavljeni natpisi iz Salone, M. Xxxxx, Prilog poznavanju spone s korpusom u obliku slova S

Xxxx Xxxxxx

• Recenzija članka za VAPD 101: X. Xxxx, X. Xxxxxxxx Prilog poznavanju spona s korpusom u obliku slova S

Xxx Xxxxx-Xxxxxx

• Recenzija članka Castellum Tariona A. Xxxxxxxx za VAPD 101

Xxxxx Xxxxx

• Recenzija članka Xxxxxxxxx Xxxxx, Setovia = Sutina: u borbama Rimljana i Delmata

34. i 33. god. prije Xxxxxx, za VAPD

Xxxxx Xxxxxxxxx

• Za uredništvo zadarskog časopisa Archaeologia Adriatica recenzirao jedan članak

Xxxxx Xxxx

• Xxxxx Xxxx, dipl. knjižničar, imenovana u uredništvo Vjesnika za arheologiju i povijest dalmatinsku (VAPD) umjesto Xxxx Xxxxxx

6.11. Djelovanje u strukovnim društvima

Xxxxx Xxxx

• Delegat splitskog Društva knjižničara na 36. Skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva u Puli

• Članica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice

6.12. Informatički poslovi Muzeja

Obrañeno xx xxx 7500 fotografija za unos u program za inventarizaciju M++, skenirano xx xxx 40 predložaka.

6.13. Ostalo

Narona

• 15.2. Arheološki muzej Narona podnio je Muzeju zahtjev za primopredaju grañe arheološke zbirke Narona i arheološkog lokaliteta Narona

• 27.2. osnovano muzejsko povjerenstvo za primopredaju grañe arheološkog lokaliteta Narona i arheološke zbirke Narona

• 11.3. Hrvatsko muzejsko vijeće izdalo je suglasnost da se muzejska graña i muzejska dokumentacija arheološke zbirke Narona i arheološkog lokaliteta Narona izluči iz Arheološkog muzeja-Split u Arheološki muzej Narona

• 27.3. obavljena je svečana primopredaja arheološke grañe iz Narone izmeñu Arheološkog muzeja -Split i Arheološkog muzeja Narona u Vidu, o čemu je sastavljen zapisnik u nazočnosti predstavnice Ministarstva kulture Xxxxx Xxxxxxxx-Xxxx, više savjetnice u Konzervatorskom odjelu u Splitu

Matična djelatnost Xxxxx Xxxxxxx, matičarka

• 15.4. održan je sastanak Vijeća za matičnu djelatnost arheoloških muzeja u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu s ciljem utvrñivanja kriterija za obradu arheološke muzejske grañe i kriterija za otpis grañe

Xxxxxx Xxxxxxxx

• 15.4. prisustvovala u Zagrebu na sastanku matičara arheoloških muzeja na temu inventarizacije grañe u arheološkim muzejima. Sastanak je održan u MDC-u

Članstvo u povjerenstvima i vijećima Xxxxxx Xxxxxxxx

• Imenovana članom Stručnog povjerenstva zaduženog za praćenje rada na izradbi muzeološke koncepcije stalnog postava Muzeja antičkog stakla u Zadru. Stručno

povjerenstvo zaduženo je za odabir grañe za praćenje realizacije stalnog postava Muzeja antičkog stakla u Zadru o čemu će izvijestiti Hrvatsko muzejsko vijeće

• Imenovana predsjednicom Upravnog vijeća Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika

• Imenovana članom Povjerenstva za praćenje realizacije smještaja Apoksiomena

• Imenovana članom Povjerenstva za smještaj antičke skulpture carice Livije i ostalih naronitanskih nalaza iz Opuzena

Suradnja

• Arheološki muzej u Zagrebu, poziv na suradnju na izložbenom projektu Arheologija i turizam, 22. 10. 2008.

Ostalo

• 12.2. održan sastanak u Poglavarstvu Xxxxx Xxxxxx na temu osnivanja Muzeja xxxxx Xxxxxx u Gašpinim mlinicama kojeg je sazvala mr. sc. Xxxxxx Xxxx, ravnateljica Uprave za kulturni razvitak Ministarstva kulture

• Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku - VAPD uvršten u Citation indeks: xxxx://xxxxxxxxxx.xxxxxxxxxxxxxx.xxx/xxx- bin/jrnlst/jlchange.cgi?Full=Vjesnik+za+arheologiju+i+povijest+dalmatinsku - VAPD od 100. broja uvršten u A&HCI

• Xxxx Xxxxxx unio VAPD svezak 101 na Portal znanstvenih časopisa HRČAK, kao i cjelovite članke iz VAPD 98

7. ZNANSTVENI RAD

7.1. Tema i nositelj projekta Xxxxxx Xxxxxxxx

• Suradnik na projektu Rimski vojni logori u Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH

Xxxxxx Xxxxxxx

• Rad na EU projektu XXXXX xxxx`Xxxxxx Kolpos INTEREG IIIA, CARDS/PHARE sa suradnicima - Starogradsko polje HORA PHAROU, izrañen home page, video film i velika baza podataka od 100 GB

Xxxxx Xxxxxxx

• Suradnik na projektu Rimski vojni logori u Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

7.3. Znanstveno usavršavanje

Xxxxxx Xxxxxxxx

• Završila 3 i 4 semestar poslijediplomskog doktorskog studija arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, predala dva rada Stanje poznavanja zapadne i sjeverne nekropole Salone i Stanje poznavanja istočne i jugoistočne nekropole Salone; upisala 5. semestar

10. IZDAVAČKA DJELATNOST MUZEJA

10.1. Tiskovine Knjige

Xxxxxx Xxxxxxx

• Grčko-helenistička zbirka u stalnom postavu Arheološkog muzeja u Splitu

Xxxx Xxxxxxx Xxxxxxxx

• Rimski carski novac u stalnom postavu Arheološkog muzeja u Splitu, II. dio, Split, 2008.

• Roman Imperial Coins displayed in the Archaeological Museum in Split, Part II, Split, 2008.

11. EDUKATIVNA DJELATNOST

11.1. Vodstva

• X. Xxxxxxxx: posjete - 24.1. lady Xxxxxxxx Xxxxxxxxx Xxxxxx sa suprugom, 17.4. prof. dr. sc. Xxxxxxx Xxxxxxx, 21.4. Xxxx Xxxxxxxxxx (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i Xxxxxxxx Xxxxxxxx (Inštitut za arheologijo, Ljubljana); u poslijepodnevnim xxxxxx vodili su, u okviru programa Marulićevih xxxx 2008., u Muzeju latinističku epigrafičku radionicu Marmora inscripta za studente klasične filologije iz Zadra i Zagreba, 20.6. Cica Prebanda i Xxxxxxx XxXxxxx, 14.11. Xxxxx Xxxxx; 29.9. voñenje Xxxxx Xxx Xxxxx direktora Muzeja antičkih kultura Sveučilišta Macquarie u Sydneyu

• X. Xxxxxxx: Xxxx Xxxxxx, veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj

• X. Xxxxx-Xxxxxx: voñenje 3 organizirane grupa posjetitelja po lokalitetu: OŠ Špinut, grupa američkih turista, grupa sudionika svečanosti Zlatni cvijet Europe 2008

• B. Čargo: Xxxxx Xxxxxxxxx, glavna inspektorica Odjela za inspekcijske poslove Ministarstva kulture, te kolege iz Konzervatorskog odjela u Splitu po arheološkim lokalitetima antičke Isse, arheološkim lokalitetima po otoku i arheološkoj zbirci Issa, 50-torice liječnika po zbirci Issa, profesora i studenata Likovne akademije u Zagrebu i učenika OŠ Vis po Zbirci, dvaju razreda OŠ Gripe po Muzeju, studenti povijesti i povijesti umjetnosti iz Splita po termama i zbirci Issa, gosti hotela Issa po termama, grupa studenata koji su sudjelovali na istraživanjima, a prvi put su na Visu, grupa turističkih djelatnika po zbirci i lokalitetima.

11.2. Predavanja

Xxxxxx Xxxxxxxx

• 25.11. održala predavanje Organizacija i tehnike proizvodnje stakla, s primjerima iz Rimske provincije Dalmacije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Xxxxxx Xxxxxxx

• Pripreme i održavanje nastupnog predavanja Issa i vino za zvanje docenta na Filozofskom fakultetu u Splitu

• Održao 8 predavanja na temu Grci na Jadranu za studente Povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu (izborni predmet)

Xxxxx Xxxxxxx

• 26.11. održala predavanje o rimskim fibulama na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Xxxxx Xxxxxxxxx

• 16.1. održao predavanje Utjecaj Venecije na kulturu življenja u Splitu u XVIII. stoljeću studentima Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu na temelju arhivske grañe iz Muzeja

• 26.3. održao predavanje o splitskim zidinama (uz voñenje po gradu) studentima Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu

12. ODNOSI S JAVNOŠĆU

12.1. Press / 12.2. Sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama Xxxxxx Xxxxxxxx

• 5.1. u Muzeju s ekipom Hrvatske kulturne xxxxxxx - snimanje emisije o muzeju; 16. 4. emitirana emisija Hrvatska kulturna baština na HTV 1 - Arheološki muzej u Splitu, stručna suradnica

• 26.3. s Xxxxxxx Xxxxxxxxxx i Xxxxxx u Muzeju i Palači - razgovor, snimanje materijala za DVD Der Donaulimes Landschaft und Geschichte

• 11.10. HTV, Hrvatska kulturna baština, emisija o Xxxxxx

• 6.11. snimanje HTV - Hrvatska kulturna baština u lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu

Xxxxxx Xxxxxxx

• Za Večernji list o Palagruži (6.5.), intervju za Radio Split (29.) o Lanterni znanosti na Palagruži

• O Starogradskom polju HTV iz Splita je emitirala prilog o tome na Vijestima iz kulture

2.11. i sutradan na Županijskoj panorami.

• Prilozi o AMS-u, Palagruži, Farosu i Xxxxxx za Radio Salona (urednik I. Šipić) eitirani

26.11. (postoji CD s tim intervjuom)

• Intervju za radio Free For (= Hvar) 2. 12. o skupu u Starom Gradu (29.-30.11.) Ema Višić-Ljubić

• Razgovor s novinarkom M. Batarelo o planiranim radovima u Saloni objavljen u Solinskoj kronici u članku pod naslovom "Planovi Arheološkog muzeja i Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika", Solinska kronika br. 163, god. 15., 15. travnja, str. 15.

• Razgovor s novinarom I. Kasumovićem za Dramski program HRT-a o Saloni koji je emitiran na II. Programu HR

• Razgovor s novinarkom Hrvatskog radija o Saloni koji je emitiran za Glas kulture u okviru Meñunarodnog radija

• Razgovor s novinarkom M. Batarelo o čuvanju i predstavljanju arheoloških nalaza objavljen u Solinskoj kronici u članku pod naslovom "Spomenici bi trebali živjeti na mjestu nalaza" Solinska kronika br. 167, god. 15., 15. kolovoza, str. 18-19.

• Razgovor s novinarkom Hrvatskog radija o Saloni koji je emitiran u rujnu za Glas kulture u okviru Meñunarodnog radija

• Razgovor o Saloni s novinarkom Sandrom Barčot, za emisiju "Ususret blagdanu Male Gospe". Prilog je emitiran 6. rujna na programu TV Dalmacije

Jagoda Mardešić

• U siječnju suradnja s ekipom Obrazovnog programa Hrvatske televizije za snimanje emisije Kulturna baština o Saloni, više puta emitirana na I. Programu HTV-a

Boris Čargo

• Intervju Hrvatskom radiju, emisija Glas domovine, koja se emitira za hrvatsko iseljeništvo. Emisija je bila posvećena podmorskoj arheološkoj baštini Visa.

• Višekratni intervjui s novinarom Nautic radija iz Komiže o stanju viške zbirke i arheološkim radovima u Visu.

• Više puta davao izjave lokalnom dopisniku Slobodne Dalmacije u Visu o arheološkim radovima na isejskim lokalitetima.

• Više puta davao izjave lokalnom dopisniku Jutarnjeg lista u Visu o arheološkim radovima na isejskim lokalitetima.

• Intervju za Makarsko primorje, lokalne novine u prigodi otvorenja izložbe Viški boj 1866.

• Intervju novinaru Radio Makarske, u prigodi otvorenja izložbe Viški boj 1866.

• Intervju novinaru Radio Imotskog u prigodi otvorenja izložbe Viški boj 1866.

12.3. Predavanja

Branko Kirigin

• 3.5. održao predavanje o Palagruži u Domu kulture u gradu Korčuli

12.4. Promocije i prezentacije

16.5. održana promocija Vjesnika za arheologiju i povijest dalmatinsku, svezak 101, u Arheološkom muzeju Split. Muzejski godišnjak promovirali akademik Nenad Cambj i mr. sc. Domagoj Tončinić

Zrinka Buljević

• 5.5. održala pozdravnu riječ u ime suorganizatora meñunarodnog znanstvenog skupa na promociji zbornika skupa Salonitansko-splitska crkva u prvom tisućljeću kršćanske povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu

• 18.6. promovirala časopis Asseria 5 u Zavičajnom muzeju u Benkovcu (Kaštel Benković)

• 14.-18 10. HAD, Osijek: AMS prihvatio suorganizaciju sljedećeg skupa HAD-a na Visu

Boris Čargo

• 9.4. promovirao knjigu Nevenke Bezić-Božanić Iz prošlosti Visa u hotelu Park u Splitu

14. UKUPAN BROJ POSJETITELJA

• Muzej: 3.766 posjetitelja

• Salona: 21.544 posjetitelja

• Arheološka zbirka Issa: 1.724 posjetitelja

15. FINANCIJE

15.1. Izvori financiranja

• Muzej je s Ministarstvom kulture RH sklopio ugovore o korištenju sredstava i to:

- za redovitu djelatnost: 4.705.350,00 kn za investicijski program

- investiciono održavanje i opremanje Muzeja: 800.000,00 kn za muzejsko-galerijsku djelatnost:

- arheološka istraživanja na lokalitetu Marusinac u Saloni - snimanje geo radarom: 40.000,00 kn

- arheološka istraživanja teatra u Saloni: 50.000,00 kn

- arheološka istraživanja helenističko rimske arhitekture uz zidine antičke Isse: 50.000,00 kn

- arheološka istraživanja rimskih termi antičke Isse: 40.000,00 kn

- nastavak arheoloških istraživanja u špilji Kopačina kod Donjeg Humca, otok Brač (III. kampanja): 20.000,00 kn

- spomenici u lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu - nastavak legendiranja: 30.000,00 kn

- nakladništvo: audio vodič za Salonu: 30.000,00 kn

- nakladništvo: tiskanje Vjesnika za arheologiju i povijest dalmatinsku, svezak 101/08: 100.000,00 kn

- nakladništvo: katalog Rimski carski novac izložen u stalnom postavu Arheološkog muzeja u Splitu, II. dio: 50.000,00 kn

- nakladništvo: katalog Grčko-helenistička zbirka u stalnom postavu Arheološkog muzeja u Splitu: 50.000,00 kn

- otkup spomeničke grañe: otkup spomeničke grañe s lokaliteta Salona: 10.000,00 kn

- restauriranje muzejske grañe: restauracija časopisa Bulletina/Vjesnika (priprema): 20.000,00 kn

- inventarizacija muzejske grañe u 2008. g.: 535.000,00 kn

- informatizacija u 2008. g.: 100.000,00 kn za program zaštite kulturnog dobra:

- Solin, arheološki kompleks antičke i starohrvatske Salone: 100.000,00 kn

- Palagruža, arheološki park Salamandrija: 70.000,00 kn.

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH sufinanciralo je tiskanje časopisa Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, svezak 101/08: 46.061,00 kn.

• Grad Solin je sufinancirao radove na arheološkom lokalitetu Salona:

- ureñenje spomen sobe don Frane Bulića u zgradi Tusculum: 50.000,00 kn

- izrada idejnog projekta rasvjete arheološkog lokaliteta Manastirine: 40.000,00 kn

15.2. Investicije

Investicijsko opremanje i ureñenje Muzeja

• ARIN d.o.o. iz Splita izradio je tehničku dokumentaciju za ureñenje depoa kamenih spomenika u Muzeju na temelju sklopljenog ugovora 27.5. U ponovljenom postupku javne nabave za radove na ureñenju i opremanju depoa kamenih spomenika, budući u prvom postupku nije pristigla nijedna ponuda, izabrana je ponuda ponuditelja XIA inženjering d.o.o. iz Splita, koja je jedina dostavila ponudu. Obzirom da je XIA inženjering d.o.o. iz Splita ovlaštena za radove na nepokretnim kulturnim dobrima, s istom je sklopljen ugovor o izvoñenju radova na ureñenju depoa kamenih spomenika

29.10. Obavljeni su vrlo zahtjevni i opsežni radovi na ureñenju i opremanju depoa u kojem je smještena epigrafička zbirka s velikim brojem kamenih spomenika, nabavljeni su paletni regali, izrañene su nove, funkcionalne police za smještaj spomenika, obnovljene su kamene obloge stepeništa na glavnom ulazu u depo. Arin d.o.o. iz Splita obavljao je stručni nadzor nad izvoñenjem radova temeljem potpisanog ugovora 6.11. Na temelju tehničke dokumentacije izrañene od ARIN d.o.o. iz Splita 27.10. sklopljen je s Vuković d.o.o. iz Splita ugovor o izradi i montaži uredskog namještaja, te je u cijelosti opremljen ured kustosa prapovijesne zbirke u potkrovlju Muzeja, te ugrañeni ormari u tajništvu i računovodstvu Muzeja

• 17.6. sklopljen je Bond -777 d.o.o. iz Zagreb ugovor o izvoñenju radova na ugradnji sustava tehničke zaštite u zgradi Muzeja. Dograñen je sustav video nadzora i protuprovalni sustav u izložbenom prostoru čime je znatno poboljšana zaštita i sigurnost izložene muzejske grañe

• 28.11. XIA inženjering d.o.o. iz Splita obavila je radove na sanaciji sanitarnog čvora u prizemlju zgrade Tusculum, koji nije bio u funkciji radi začepljenja odvodnih cijevi korijenjem stabala

Informatizacija

2008. g., što se tiče informatičke djelatnosti u muzeju, obilježila je nabava opreme za serversko računalo i njegovo konfiguriranje, te rad na optimizaciji korisničkih računala (etalon računalo) radi podizanja efikasnosti i sigurnosti muzejske računalne mreže. Aktivirani su i novi korisnici u sklopu programa intenzivne inventarizacije. Nabavljana je razna

informatička oprema, vršeno je redovito održavanje, pružane su usluge korisnicima (skeniranje, izrada plakata, obrada fotografija i sl.).

• Mreža

U 2008. godini na postojeću muzejsku informatičku mrežu dodano je 5 novih korisnika od kojih 3 putem prijenosnog računala sa integriranim mrežnim adapterom spojeni na zajednički bežični AP, 1 putem stolnog računala sa integriranim mrežnim adapterom., 1 putem stolnog računala sa bežičnim mrežnim adapterom.

Mreža je i rekonfigurirana na način da je sa dva nova bežična AP-a u bridge modu, te dvije vanjske antene, muzejska radionica, radi poboljšanja performansi mreže, povezana bežično umjesto putem strujnih adaptera. Prolaskom kabela kroz prostor sobe za dokumentaciju (veza prema "mostu" za radionicu) korisnici iz te prostorije prebačeni su na žičnu mrežu. Njihov AP premješten je u tajništvo kao bolja zamjena dvoma USB bežičnim adapterima. U galeriji Bulićeve sobe postavljen je takoñer bežični AP (prvotno je soba spojena putem mrežnih strujnih adaptera) sa vanjskom antenom čime su 3 korisnika iz te prostorije vlastitim prijenosnim računalima spojeni na muzejsku mrežu. U maloj sobi u potkrovlju postavljen je komunikacijski ormar sa serverskim računalom. Tu je premještena i telefonska instalacija, a na nju je spojen Cisco 1802 ADSL router koji je zamijenio postojeća dva zasebna ureñaja (Linksys AP router i D-Link modem). Stari router je ostavljen da kao AP poslužuje bežične klijente u potkrovlju, a žično je spojen s novim routerom. Takoñer su dva korisnika iz potkrovlja prebačeni na bežično spajanje jer je veza u potkrovlju kvalitetna, a smanjuje se zakrčenost kablovima. Kod dva korisnika promijenjen je, zbog poteškoća u radu, tip bežičnog adaptera. (USB na PCI).

Iz galerije Bulićeve sobe premješten je u Solin stari muzejski AP router (Siemens) koji tamo opslužuje dva klijenta. Na lokalnu mrežu spojeno je i računalo za sigurnosni nadzor koje je instalirala tvrtka Bond.

• Računala

Nabavljena su 4 stolna računala i 4 LCD monitora.

U sklopu programa inventarizacije nabavljena je oprema za server (ormar+UPS+backup ureñaji). Za isti program nabavljeno je i 6 digitalnih fotoaparata.

Vršeni su razni popravci, zamijenjena su 2 miša, jedna tipkovnica i jedno cijelo računalo, te je popravljena tračna jedinica za izradu sigurnosnih preslika.

• Internet

Promijenjena je mjesečna kvota ADSL paketa sa prijašnjih 5GB na neograničeno. Preplaćeni smo i na uslugu bežičnog interneta putem GSM-a (Web'and'Walk -100 Kn/mj).

• Programi

Za serversko računalo nabavljena je licenca za serverski OS Microsoft Server 2008 i 30 CAL- ova (klijentskih licenci). Nabavljen je, takoñer, antivirusni program Kaspersky Business Space Security sa 30 licenci, softverski paket za backup servera Acronis True Image Echo sa 1 licencom i 10 licenci za radne stanice. Kupljen je i program za inventarizaciju knjižnog fonda K++.

• Ostalo

Obavljene su pripreme za rad novih računala u mreži (instalacija antivirusnih i antispyware paketa), a kod onih korisnika gdje je računalo zamijenjeno novim, a staro ustupljeno drugim korisnicima, izvršen je prijepis i brisanje korisničkih podataka.

Dodavanjem novih korisničkih računa na postojećim računalima kustosa, a u sklopu programa pojačane inventarizacije, omogućen je rad u programu M++ za 9 honorarnih djelatnika, dok su 3 djelatnika koristila vlastito računalo.

Gotovo svakodnevno koordiniran je rad na održavanju programa M++ sa tvrtkom Link2. Izrañeno je i testirano "etalon" računalo, preslik kojega bi trebao zamijeniti sva muzejska računala (softverski sloj) kako bi u novom domenskom načinu rada bila poboljšana sigurnost i performanse mreže, te olakšano održavanje i administriranje. Na serveru su takoñer vršene instalacije nužnih programa te njihovo testiranje. Testiran je i sustav za izradu sigurnosnih preslika.

Prelazak na domenski način rada potpuno je nova koncepcija mrežnog rada te zahtjeva detaljno testiranje i provjeravanje svih aspekata kao i moju edukaciju, koja je obavljana "u hodu". Zbog svih tih razloga sustav još nije do kraja implementiran.

16. OSTALE AKTIVNOSTI

16.2. Ostalo Pravilnici

• 19.4. stupio na snagu Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja uvida u muzejsku grañu i muzejsku dokumentaciju

• 19.5. Državni arhiv u Splitu izdao Rješenje kojim daje suglasnost na primjenu Pravilnika o registraturnoj grañi i zaštiti fundusa Arheološkog muzeja Split, te kojim se odobrava Poseban popis arhivskog i registraturnog gradiva s rokovima čuvanja u

Arheološkom muzeju Split kao prilog Pravilniku o registraturnoj grañi i zaštiti fundusa Arheološkog muzeja Split

• 2.6. stupio na snagu Pravilnik o registraturnoj grañi i zaštiti fundusa Arheološkog muzeja Split

Maketa Peristila i Mauzoleja

• 11.7. Maketa Peristila i Mauzoleja premještena iz prostora Stare gradske vijećnice u prostor Gradske uprave u Splitu

• 10.12. potpisana suglasnost izmeñu Arheološkog muzeja, Grada Splita i Etnografskog muzeja za premještanje Makete Peristila i Mauzoleja iz prostora Gradske uprave u izložbeni prostor Etnografskog muzeja u Splitu

Legendiranje lapidarija

• Nastavljen je rad na legendiranju temeljem idejnog rješenja i grafičkog oblikovanja tablica-legendi za označavanje spomenika u lapidariju Muzeja autora Viktora Popovića

• 13.10. sklopljen je s Letrafix d.o.o. iz Splita ugovor o izradi i postavljanju tablica- legendi u lapidariju

Audio vodič

• 25.9. sklopljen je s Astarta Plus d.o.o. iz Zagreba ugovor o suradnji na realizaciji projekta mobileGuide audio vodiča za arheološki lokalitet Salona

Salona

• Održavanje lokaliteta

Lokaliteti Manastirine, Marusinac, Amfiteatar, Kapljuč, "16 sarkofaga", Episkopalni centar, Terme, Pet mostova, Ilinac, gradski bedemi, Teatar i Forum, kao i zgrada Tusculum redovito su čišćeni i održavani: hortikultura: košenje trave, zalijevanje, sadnja novih sadnica doniranih od TZ grada Solina i OŠ "Don Lovre Katić", podrezivanje ograde i granja, komunalna služba grada Solina uklonila je osušene čemprese s Manastirina, te uz pomoć auto-dizalice podrezala suhe grane na stablima oko lokaliteta ureñenje parkirališta i okolnih površina s prilaznim putom do Manastirina, popravak i bojanje ogradnih stupića, sakupljanje smeća i krutog otpada, postavljanje novih kanti za otpad doniranih od grada Solina, nasipanje žala

• 2.5. sklopljen je s ovlaštenom tvrtkom Mozaik d.o.o. iz Splita ugovor o obavljanju radova na komunalnom održavanju arheoloških lokaliteta Salone za vrijeme trajanja turističke sezone, do 30.10.

• 13.11. sklopljen ugovor o izradi idejnog projekta rasvjete arheološkog lokaliteta Manastirine u Saloni s ovlaštenim arhitektom Ivom Vojnovićem,d.i.a.

Ostalo

• 1.3. župa Gospe od Otoka organizirala Križni put za mlade na Manastirinama

• 9.3. Nadbiskupija splitsko-makarska organizirala Križni put od amfiteatra do Manastirina za mlade i za župljane solinskog Dekanata

• 29.7. polaganjem vijenca na grob obilježena 74. godišnjica smrti don Frane Bulića

• U okviru Solinskog kulturnog ljeta na Manastirinama i u vrtu Tusculuma održane su priredbe: 7.8. Večer klasike u Manastirinama Dubrovački simfonijski orkestar i Marin Limić na klaviru, 12.8. Pjesmom kroz Europu Prijatelji šansone i Vokalisti Salone, 29.8. promocija zbirke pjesama Ponila me rič Ivne Grgić

Branko Penñer

• Izrada letka za turiste (zajedno sa Z. Podrugom), dogovori, nabava posebnog papira, printanje i obrezivanje na odgovarajući format;

• Suveniri - skupljanje dokumentacije, dogovori s potencijalnim izrañivačima suvenira, traženje novih i drugi poslovi oko te problematike, put u Hum na Sutli radi narudžbe staklenih suvenira

Ika Prpa-Stojanac

• Postavljanje oznaka u vitrine za mobileGuide;

• Rješenje kartonske ambalaže za staklene suvenire i naljepnica na predmete i ambalažu (certifikat) i dogovori za izradu istih u BOST-u

Službeni put

Zrinka Buljević

• 13. - 19.1. u Zagrebu, sudjelovala od 14. do 17. siječnja, kao član, u radu Hrvatskog muzejskog vijeća u Ministarstvu kulture RH, u Zagrebu. Nakon održane 8. sjednice,

Vijeće je pregledalo programe muzejsko-galerijske djelatnosti prema statusu ustanova i dalo prijedloge financiranja, odnosno smjernice za daljnja postupanja.

• 11.3. sastanak Hrvatskog muzejskog vijeća

• 9.4. sastanak u Ministarstvu na temu ugovora prema godišnjem planu a u svezi s podatcima o stupnju inventiranosti grañe

• 22.4. sastanak Hrvatskog muzejskog vijeća

• 28.5. na zajedničkoj sjednici Hrvatskog vijeća za kulturna dobra i Hrvatskog muzejskog vijeća održanoj zbog problema prezentacije i posudbe skulpture i pripadajuće glave carice Livije;

• 29.5. u Zadru, nazočila 11. sjednici Hrvatskog muzejskog vijeća u MAS

• 11. - 13.6. na Visu; 12.6. sastanak s gradonačelnikom Daliborom Damjanovićem na temu rješavanja statusa AMS u Batariji, suradnje s Muzejom: povrata glave Artemide, borova na Batariji, zapošljavanja čuvara, košenja trave, osiguranja dislocirane čuvaonice - vojarne

• 18. i 19.6. u Zadru, 18.6. promovirala časopis Asseria 5 u Zavičajnom muzeju u Benkovcu (Kaštel Benković), 19. 06. konzultacije s Maršićem i Fadićem glede prijenosa spomenika iz AMZd u MAS

• 26.6. u Gardunu zbog primopredaje obrañenog materijala s petogodišnjih istraživanja i zbog izbora novonañenog materijala z obradbu

• 27.6. u Zadru na sastanku Stručnog povjerenstva Hrvatskog muzejskog vijeća zbog praćenja rada na izradi muzeološke koncepcije stalnog postava Muzej antičkog stakla u Zadru

• 3.7. izlet u Grapčevu špilju na otoku Hvaru koja je svečano otvorena za turističko korištenje u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije

• 15.7. sudjelovala u radu Povjerenstva za smještaj antičke skulpture carice Livije i ostalih naronitanskih nalaza iz Opuzena na sastanku u Poglavarstvu grada Opuzena

• 24.11. nazočila kao član 14. sjednici Hrvatskog muzejskog vijeća

• 30.11. - 5.12. u Zagrebu, sudjelovala u radu Hrvatskog muzejskog vijeća Sanja Ivčević

• 25. - 27.1. boravila u Zagrebu zbog obavljanja poslova u okviru projekta "Rimski vojni logori u Hrvatskoj -Tilurij "

• 26. i 27.3. boravila u Vidu na izvršenju primopredaje muzejske grañe iz antičke Narone izmeñu Arheološkog muzeja Split i Arheološkog muzeja Narona u Vidu

• 26.6. boravila u Gardunu kod Trilja zbog povrata obrañenog materijala s arheoloških istraživanja u okviru projekta Rimski vojni logori u Hrvatskoj

Boris Čargo

• 5.2. Imotski - rastavljena i zatim prenesena u Split izložba Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu

• 21. - 22.2. Zagreb - razgledavanje i dogovor oko prijenosa izložbe El Shatt na Vis

• 27.5. Makarska - dogovor oko postavljanja izložbe Viški boj 1866.

• 7.7. Makarska - u Gradskom muzeju Makarske postavljena izložba Viški boj 1866.

• 9.7. Makarska - otvorio izložbu Viški boj 1866.

• 5.12. Imotski - izložba Viški boj 1866. postaviljena u Zavičajnom muzeju Imotski

• 10. - 11.12. Zagreb - na sastanku u Hrvatskom povijesnom muzeju dogovoreni detalji oko postavljanja izložbe El Shatt

• Zagreb, prisustvovao otvorenju izložbe Imaginarni svijet zagonetnih predmeta od bjelokosti, kosti i rožina, autorice Anice Ribičić-Županić

• Zagreb, prisustvovao otvorenju dijela stalnog postava, Grčko-helenističke zbirke i Rimske zbirke u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Slobodanka Antičić

• 26. - 27.3. Vid - svečana primopredaja muzejske grañe i muzejske dokumentacije Arheološkom muzeju Narona

Document Metadata

Table of Contents

ARHEOLOŠKI MUZEJ SPLIT

Document Metadata