Common use of Makroekonomski rizik Clause in Contracts

Makroekonomski rizik. Makroekonomski rizik (rizik poslovnog ciklusa) je rizik da kreditna institucija snosi gubitke zbog nepovoljnih gospodarskih promjena. Mjerenje makroekonomskog rizika provodi se kvalitativno, kvantitativno i u okviru testiranja otpornosti na stres u kojem se predviđa određeni utjecaj gospodarskih kretanja na portfelj Izdavatelja. Prilikom akvizicije - preuzimanja drugog poslovnog subjekta može se dogoditi da nisu poznate sve stvarne i potencijalne obveze tvrtke koja je predmet preuzimanja. Uz to, integracija preuzetih subjekata može biti prilično zahtjevna i može se dogoditi da Izdavatelj ne ostvari sinergijske efekte i druge pozitivne učinke koje je očekivao prilikom akvizicije. Neuspjeh u tom smislu mogao bi značajno negativno utjecati na operativno poslovanje Izdavatelja. Izdavatelj se u svom poslovanju snažno oslanja na informacijske sustave. Bilo kakav kvar, prekid ili raspad informacijskog sustava mogao bi rezultirati greškama i prekidima sustava upravljanja rizicima, te osnovnog poslovanja Izdavatelja. Ukoliko bi nastao kvar informacijskih sustava Izdavatelja, uključivši rezervne (back-up) sustave, čak i za kratko vrijeme, ili ako bi se pokazalo da su njegovi planovi kontinuiteta poslovanja u hitnim slučajevima neučinkoviti, Izdavatelj ne bi bio u mogućnosti pravovremeno pružiti usluge određenim klijentima te bi mogao biti suočen s rizikom odlaska klijenata konkurenciji, kao i s reputacijskim rizikom. Tehnike i strategije upravljanja rizicima, koje primjenjuje Izdavatelj, nisu, a možda neće biti ni u budućnosti, potpuno efikasne za ublažavanje izloženosti Izdavatelja rizicima u cjelokupnom tržišnom okruženju ili izloženosti svim vrstama rizika, uključivši rizike koje ne uspije identificirati ili anticipirati. Neki od kvantitativnih alata i metrika upravljanja rizicima se zasnivaju na promatranju povijesnog tržišnog ponašanja. Izdavatelj primjenjuje različite statističke i druge alate za ova promatranja kako bi mogao kvantificirati izloženosti riziku. Tijekom globalne financijske krize, financijska tržišta su doživjela neviđene razine volatilnosti (nagle promjene cijena) i raspada povijesno promatranih korelacija unutar klasa imovine, povezano sa ekstremno ograničenom likvidnošću. Ukoliko nastanu okolnosti koje Izdavatelj nije identificirao, očekivao ili točno procijenio prilikom razvoja svojih statističkih modela, gubici bi mogli biti veći od maksimalnih gubitaka predviđenih na osnovi sustava za upravljanje rizicima. Izdavatelj ima značajnu izloženost temeljem kredita čija je otplata osigurana zalogom nad nekretninama. Cijene na tržištu nekretnina ovise o brojnim ekonomskim parametrima. Nagla promjena vrijednosti nekretnina, a posebice pad vrijednosti, može povećati rizike u vezi pokrivenosti izloženosti instrumentom osiguranja ove vrste kreditnog portfelja. U segmentu poslovanja na financijskim tržištima Izdavatelj je izložen riziku da druga ugovorna strana koja Izdavatelju duguje novac, vrijednosne papire ili drugi oblik imovine, neće na datum namire biti sposobna svoju obavezu izvršiti. Neuredno izvršenje obveza drugih ugovornih strana može pogoršati efikasnost instrumenata umanjenja tržišnog rizika i drugih strategija upravljanja rizikom Izdavatelja. Izdavatelj će pretrpjeti gubitke ukoliko druge ugovorne strane ne ispunjavaju svoje ugovorne obveze. Ukoliko bi gubici zbog neispunjenja obveza drugih ugovornih strana značajno premašili iznose rezerviranja Izdavatelja ili zahtijevali povećanje rezerviranja, to bi moglo imati ozbiljne negativne posljedice na poslovanje, financijski položaj i poslovne rezultate Izdavatelja. Dodatni, stroži i/ili novi regulatorni zahtjevi mogu biti prihvaćeni u budućnosti, a postojeće regulatorno okruženje se nastavlja razvijati, implementirati ili mijenjati. Promjene u regulatornom okruženju su, u najvećoj mjeri, uzrokovane (i) zakonodavnom aktivnošću Europske Unije, (ii) razvojem bankovne unije unutar država članica Europske Unije koje čine euro-područje te (iii) aktivnosti Bazelskog odbora za superviziju banaka. Republika Hrvatska je među devet država članica EU-a koje nisu članice euro-područja i zasad, nisu dio bankovne unije. Ove države primjenjuju jedinstvena regulatorna pravila u smislu nadzora i sanacije banaka, ali ne sudjeluju u jedinstvenim mehanizmima nadzora i sanacije. Navedene regulatorne inicijative već su uzrokovale (ili će u budućnosti uzrokovati), između ostalih promjena i promjene regulatornog sustava primjenjivog na kreditne institucije sa sjedištem u Europskoj uniji, u pogledu (i) supervizijskog postupka nadzorne provjere i ocjene kreditnih institucija, (ii) jedinstvenog sanacijskog mehanizma u svrhu sanacije posrnulih banaka uz minimalne troškove za porezne obveznike i gospodarstvo, (iii) zaštitnih slojeva kapitala, (iv) minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (v) investicijskih usluga i reguliranih tržišta, (vi) nadzornog testiranja otpornosti kreditne institucije na stres te (vii) promjena računovodstvenih standarda te s tim povezanih promjena koje nameću strože ili opsežnije zahtjeve u pogledu iskazivanja imovine kreditne institucije. Svaki takav regulatorni razvoj događaja može izložiti Izdavatelja dodatnim troškovima i obvezama koje bi mogle zahtijevati od Izdavatelja promjenu svoje poslovne strategije ili da, na drugi način, imaju negativan utjecaj na poslovanje, proizvode i usluge koje Izdavatelj nudi kao i na vrijednost imovine Izdavatelja. Sadržaj i obujam bilo kojeg novog ili izmijenjenog zakona i regulative, kao i način na koji su (ili će biti) prihvaćeni, sprovedeni ili interpretirani može povećati troškove financiranja Izdavatelja i može imati negativan utjecaj na poslovanje, financijske uvjete, rezultate djelovanja i perspektivu Izdavatelja. U nedavnoj prošlosti postoje primjeri nepredvidivih intervencija zakonodavca u postojeće ugovorne odnose dužnika i vjerovnika - kreditnih institucija i klijenata (potrošača) koji su imali za posljedicu nepovoljne posljedice, uključujući i znatnu i neočekivanu štetu za poslovanje vjerovnika sa značajnim utjecajem na njegove prihode u budućnosti, te takve intervencije nije moguće isključiti i u budućnosti. Neujednačenost sudske prakse, kao i nerijetki obrati u tumačenju propisa od strane sudova i drugih nadležnih tijela u dijelu u kojem se tiču prava i zaštite vjerovnika i poslovanja kreditnih institucija često mogu imati nepovoljan utjecaj na poslovanje Izdavatelja. Tako u budućnosti nije moguće isključiti pokretanje određenog broja sudskih sporova protiv Izdavatelja, pozivanjem na pravomoćnu presudu donesenu u predmetu koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem P-1401/12. radi nepoštenosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli kojom je glavnica kredita vezana uz švicarski franak Rizik od uvođenja novih ili povećanja postojećih poreznih oblika uvijek postoji. Rizik promjene poreznih propisa u potpunosti je izvan domene utjecaja Izdavatelja. Izdavatelj ne može pružiti nikakva jamstva da će uspjeti zadržati postojeći menadžment i druge vodeće zaposlenike te da će uspjeti privući nove kvalitetne zaposlenike u budućnosti. Gubitak ključnih zaposlenika te nemogućnost privlačenja novih moglo bi imati značajan utjecaj na poslovanje Izdavatelja.

Makroekonomski rizik. Makroekonomski rizik (rizik poslovnog ciklusa) je rizik da kreditna institucija snosi gubitke zbog nepovoljnih gospodarskih promjena. Mjerenje makroekonomskog rizika provodi se kvalitativno, kvantitativno i u okviru testiranja otpornosti na stres u kojem se predviđa određeni utjecaj gospodarskih kretanja na portfelj Izdavatelja. Prilikom akvizicije - preuzimanja drugog poslovnog subjekta može se dogoditi da nisu poznate sve stvarne i potencijalne obveze tvrtke koja je predmet preuzimanja. Uz to, integracija preuzetih subjekata može biti prilično zahtjevna i može se dogoditi da Izdavatelj ne ostvari sinergijske efekte i druge pozitivne učinke koje je očekivao prilikom akvizicije. Neuspjeh u tom smislu mogao bi značajno negativno utjecati na operativno poslovanje Izdavatelja. Izdavatelj se u svom poslovanju snažno oslanja na informacijske sustave. Bilo kakav kvar, prekid ili raspad informacijskog sustava mogao bi rezultirati greškama i prekidima sustava upravljanja rizicima, te osnovnog poslovanja Izdavatelja. Ukoliko bi nastao kvar informacijskih sustava Izdavatelja, uključivši rezervne (back-back- up) sustave, čak i za kratko vrijeme, ili ako bi se pokazalo da su njegovi planovi kontinuiteta poslovanja u hitnim slučajevima neučinkoviti, Izdavatelj ne bi bio u mogućnosti pravovremeno pružiti usluge određenim klijentima te bi mogao biti suočen s rizikom odlaska klijenata konkurenciji, kao i s reputacijskim rizikom. Tehnike i strategije upravljanja rizicima, koje primjenjuje Izdavatelj, nisu, a možda neće biti ni u budućnosti, potpuno efikasne za ublažavanje izloženosti Izdavatelja rizicima u cjelokupnom tržišnom okruženju ili izloženosti svim vrstama rizika, uključivši rizike koje ne uspije identificirati ili anticipirati. Neki od kvantitativnih alata i metrika upravljanja rizicima se zasnivaju na promatranju povijesnog tržišnog ponašanja. Izdavatelj primjenjuje različite statističke i druge alate za ova promatranja kako bi mogao kvantificirati izloženosti riziku. Tijekom globalne financijske krize, financijska tržišta su doživjela neviđene razine volatilnosti (nagle promjene cijena) i raspada povijesno promatranih korelacija unutar klasa imovine, povezano sa ekstremno ograničenom likvidnošću. Ukoliko nastanu okolnosti koje Izdavatelj nije identificirao, očekivao ili točno procijenio prilikom razvoja svojih statističkih modela, gubici bi mogli biti veći od maksimalnih gubitaka predviđenih na osnovi sustava za upravljanje rizicima. Rizik pada vrijednosti nekretnina koje Izdavatelj ima u zalogu kao instrumenata osiguranja‌ Izdavatelj ima značajnu izloženost temeljem kredita čija je otplata osigurana zalogom nad nekretninama. Cijene na tržištu nekretnina ovise o brojnim ekonomskim parametrima. Nagla promjena vrijednosti nekretnina, a posebice pad vrijednosti, može povećati rizike u vezi pokrivenosti izloženosti instrumentom osiguranja ove vrste kreditnog portfelja. U segmentu poslovanja na financijskim tržištima Izdavatelj je izložen riziku da druga ugovorna strana koja Izdavatelju duguje novac, vrijednosne papire ili drugi oblik imovine, neće na datum namire biti sposobna svoju obavezu izvršiti. Neuredno izvršenje obveza drugih ugovornih strana može pogoršati efikasnost instrumenata umanjenja tržišnog rizika i drugih strategija upravljanja rizikom Izdavatelja. Izdavatelj će pretrpjeti gubitke ukoliko druge ugovorne strane ne ispunjavaju svoje ugovorne obveze. Ukoliko bi gubici zbog neispunjenja obveza drugih ugovornih strana značajno premašili iznose rezerviranja Izdavatelja ili zahtijevali povećanje rezerviranja, to bi moglo imati ozbiljne negativne posljedice na poslovanje, financijski položaj i poslovne rezultate Izdavatelja. Dodatni, stroži i/ili novi regulatorni zahtjevi mogu biti prihvaćeni u budućnosti, a postojeće regulatorno okruženje se nastavlja razvijati, implementirati ili mijenjati. Promjene u regulatornom okruženju su, u najvećoj mjeri, uzrokovane (i) zakonodavnom aktivnošću Europske Unije, (ii) razvojem bankovne unije unutar država članica Europske Unije koje čine euro-područje te (iii) aktivnosti Bazelskog odbora za superviziju banaka. Republika Hrvatska je među devet država članica EU-a koje nisu članice euro-područja i zasad, nisu dio bankovne unije. Ove države primjenjuju jedinstvena regulatorna pravila u smislu nadzora i sanacije banaka, ali ne sudjeluju u jedinstvenim mehanizmima nadzora i sanacije. Navedene regulatorne inicijative već su uzrokovale (ili će u budućnosti uzrokovati), između ostalih promjena i promjene regulatornog sustava primjenjivog na kreditne institucije sa sjedištem u Europskoj uniji, u pogledu (i) supervizijskog postupka nadzorne provjere i ocjene kreditnih institucija, (ii) jedinstvenog sanacijskog mehanizma u svrhu sanacije posrnulih banaka uz minimalne troškove za porezne obveznike i gospodarstvo, (iii) zaštitnih slojeva kapitala, (iv) minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (v) investicijskih usluga i reguliranih tržišta, (vi) nadzornog testiranja otpornosti kreditne institucije na stres te (vii) promjena računovodstvenih standarda te s tim povezanih promjena koje nameću strože ili opsežnije zahtjeve u pogledu iskazivanja imovine kreditne institucije. Svaki takav regulatorni razvoj događaja može izložiti Izdavatelja dodatnim troškovima i obvezama koje bi mogle zahtijevati od Izdavatelja promjenu svoje poslovne strategije ili da, na drugi način, imaju negativan utjecaj na poslovanje, proizvode i usluge koje Izdavatelj nudi kao i na vrijednost imovine Izdavatelja. Sadržaj i obujam bilo kojeg takvog (novog ili izmijenjenog izmijenjenog) zakona i regulative, kao i način na koji su (ili će biti) prihvaćeni, sprovedeni ili interpretirani može povećati troškove financiranja Izdavatelja i može imati negativan utjecaj na poslovanje, financijske uvjete, rezultate djelovanja i perspektivu Izdavatelja. U nedavnoj prošlosti postoje primjeri nepredvidivih intervencija zakonodavca u postojeće ugovorne odnose dužnika i vjerovnika - kreditnih institucija i klijenata (potrošača) koji su imali za posljedicu nepovoljne posljedice, uključujući i znatnu i neočekivanu štetu za poslovanje vjerovnika sa značajnim utjecajem na njegove prihode u budućnosti, te takve intervencije nije moguće isključiti i u budućnosti. Neujednačenost sudske prakse, kao i nerijetki obrati u tumačenju propisa od strane sudova i drugih nadležnih tijela u dijelu u kojem se tiču prava i zaštite vjerovnika i poslovanja kreditnih institucija često mogu imati nepovoljan utjecaj na poslovanje Izdavatelja. Tako u budućnosti nije moguće isključiti pokretanje određenog broja sudskih sporova protiv Izdavatelja, pozivanjem na pravomoćnu presudu donesenu u predmetu koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem P-1401/12. radi nepoštenosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli kojom je glavnica kredita vezana uz švicarski franak Rizik od uvođenja novih ili povećanja postojećih poreznih oblika uvijek postoji. Rizik promjene poreznih propisa u potpunosti je izvan domene utjecaja Izdavatelja. Izdavatelj ne može pružiti nikakva jamstva da će uspjeti zadržati postojeći menadžment i druge vodeće zaposlenike te da će uspjeti privući nove kvalitetne zaposlenike u budućnosti. Gubitak ključnih zaposlenika te nemogućnost privlačenja novih moglo bi imati značajan utjecaj na poslovanje Izdavatelja. Ulaganje u Obveznice nosi određene rizike povezane s obilježjima Obveznica kao dužničkih vrijednosnih papira koji mogu dovesti do značajnih gubitaka. Ulagatelji bi trebali razmotriti takve rizike prije donošenja odluke o kupnji Obveznica. U nastavku su navedeni neki od rizika povezani s Obveznicama: • Rizik prikladnosti Obveznica – Svaki potencijalni ulagatelj u Obveznice mora procijeniti prikladnost ove investicije u svjetlu njegovih vlastitih okolnosti. • Rizik promjene tržišnih kamatnih stopa – Imatelj Obveznice s fiksnom kamatnom stopom izložen je riziku promjene cijene takve Obveznice kao rezultatu promjene na tržištu kamatnih stopa. • Valutni rizik – Obveznice su denominirane u EUR a kod upisa se uplaćuju odnosno kod kupnje plaćaju u HRK, pa je imatelj Obveznica izložen riziku pada prinosa zbog pada tečaja EUR/HRK. • Rizik inflacije – Rizik inflacije predstavlja promjenu kupovne moći valute u kojoj je Obveznica denominirana u kojem slučaju se mijenja realna vrijednost Obveznice. Inflacija izravno utječe na pad realnog prinosa od ulaganja u Obveznice i obrnuto. • Rizik promjenjivosti tržišne cijene Obveznica – Imatelji Obveznica izloženi su riziku promjene tržišne cijene Obveznica ako ih prodaju prije dospijeća. • Rizici povezani s uvrštenjem i trgovanjem Obveznicama na uređenom tržištu – U slučaju izostanka uvrštenja Obveznica na Službeno tržište ZSE, ulagatelji ne bi bili u mogućnosti kupiti niti prodati Obveznice putem uređenog tržišta. Pored toga, u slučaju uvrštenja može doći do poteškoća u trgovanju Obveznicama na uređenom tržištu što bi moglo spriječiti imatelje Obveznica da ih prodaju u kratkom roku i/ili po fer cijeni. • Rizik likvidnosti – Nije sigurno da će se razviti aktivno sekundarno tržište Obveznicama i da će takvo ostati sve do njihovog dospijeća, što može otežati laganu prodaju Obveznica ili prodaju po fer tržišnoj cijeni. • Rizik potpune ili djelomične nemogućnosti isplate obveza temeljem Obveznica – Imatelji Obveznica su izloženi riziku da Izdavatelj o dospijeću ne može u cijelosti ili djelomično isplatiti kamate i glavnicu temeljem Obveznica. • Izdavatelj nema zabranu dodatnog zaduživanja – Izdavatelj Obveznica se ima pravo dodatno zaduživati i davati jamstva odnosno garancije za tuđe obaveze, bez obveze da o tome obavijesti imatelje Obveznica. Svako preuzimanje takvih dodatnih obveza od strane Izdavatelja može negativno utjecati na cijenu Obveznica i sposobnost Izdavatelja da uredno ispunjava obveze temeljem Obveznica. • Rizik promjene zakonodavstva – U bilo kojem trenutku nakon dana ovog Prospekta može doći do izmjene relevantnih pravnih propisa i/ili promjene u dosadašnjoj sudskoj i/ili upravnoj praksi što može negativno utjecati na Obveznice i/ili ulagatelje u Obveznice. • Rizik povezan s financiranjem ulaganja u Obveznice pozajmljenim sredstvima – Ukoliko se ulaganje u Obveznice financira pozajmljenim sredstvima, ulagatelj mora prilikom izračuna povrata od ulaganja, odnosno gubitka u slučaju da Izdavatelj ne isplati kamate i glavnicu iz Obveznica o dospijeću ili u slučaju da tržišna cijena Obveznice značajno padne, uzeti u obzir i troškove povrata zajma, odnosno kredita. Financiranje ulaganja u Obveznice zajmom ili kreditom može značajno povećati rizik ulaganja. Ulagatelji trebaju procijeniti vlastitu financijsku poziciju prije ulaganja. • Transakcijski troškovi, odnosno naknade prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu – Prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu nastaju transakcijski troškovi, koji mogu značajno umanjiti ili potpuno eliminirati zaradu od trgovanja Obveznicama. Stoga se ulagatelji trebaju upoznati sa svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija s Obveznicama prije donošenja investicijske odluke. • Rizici povezani s oporezivanjem prihoda ostvarenih ulaganjem u Obveznice – Prihod od kamata po Obveznicama i kapitalna dobit ostvarena sekundarnim trgovanjem Obveznica mogu biti predmet oporezivanja te je moguće da se u razdoblju do dospijeća Obveznica porezni tretman ulaganja u Obveznice promijeni na način koji može bitno umanjiti očekivanu zaradu. Potencijalni bi ulagatelji, stoga trebali zatražiti savjet svojih poreznih savjetnika vezano uz porezni tretman ulaganja u Obveznice. • Zakonska ograničenja ulaganja pojedinih ulagatelja – Ulaganja određenih grupa ulagatelja definirana su propisima čije je pridržavanje podvrgnuto nadzoru regulatora. Prilikom ulaganja u Obveznice svaki ulagatelj treba procijeniti da li su Obveznice za njega prikladno ulaganje. • Hrvatsko tržište kapitala – Tržište kapitala u Hrvatskoj bilježi veliki napredak od svoje uspostave do danas, ali je još uvijek nedovoljno razvijeno, a u posljednje vrijeme s vrlo niskom likvidnošću, što može imati utjecaj na rizik tržišne cijene i rizik likvidnosti. • U slučaju stečaja Izdavatelja, podmirenje određenih kategorija Izdavateljevih obveza imat će prednost u odnosu na obveze temeljem Obveznica – sukladno zakonskom uređenju stečaja Izdavatelja kao kreditne institucije, u slučaju stečaja Izdavatelja, tražbine imatelja Obveznica pripadale bi u peti viši isplatni red, te bi se mogle podmiriti tek kad i ako se podmire tražbine koje spadaju u prva 4 viša isplatna reda. • Obveznice u određenim okolnostima mogu postati predmetom otpisa ili konverzije u osnovni kapital – sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (NN 19/15), u slučaju sanacije Izdavatelja može doći do primjene instrumenta unutarnje sanacije, u sklopu kojeg može doći do smanjenja vrijednosti i/ili pretvaranja obveznica u instrumente osnovnog redovnog kapitala (dionice ili druge vlasničke instrumente), što može rezultirati gubitkom za ulagatelje u Obveznice.‌‌‌ • Obveznice mogu biti predmetom različitih sanacijskih ovlasti – osim slučajeva unutarnje sanacije, u slučaju sanacije Izdavatelja sanacijsko tijelo bi imalo široke ovlasti promijeniti prava iz Obveznica na štetu ulagatelja. • Rizik koji proizlazi iz roka na koji su Obveznice izdane – Obveznice se izdaju uz rok dospijeća glavnice od 5 godina, i imatelji Obveznica nemaju pravo tražiti prijevremeni iskup Obveznica osim u slučajevima da se ostvare točno određene pretpostavke i uz provođenje posebne procedure.