DOKUMENTACIJA O NABAVI
Zagorski vodovod d.o.o.
Xxxxxxx Xxxxxxx Gjalskog 1, Zabok, Hrvatska
(dalje u tekstu “Naručitelj”)
DOKUMENTACIJA O NABAVI
Za projekt sufinanciran od EU
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR;
SUSTAV ZABOK I ZLATAR
Evidencijski broj javne nabave: ………….
KNJIGA 3
TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
KNJIGA 3
TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
Ova je knjiga dio kompleta od pet (5) knjiga koje sadrže: Knjiga 1 Upute ponuditeljima
Knjiga 2 Ugovor
Knjiga 3 Tehničke Specifikacije
Knjiga 4 Troškovnik
Knjiga 5 Nacrti
SADRŽAJ:
1.1.4 Tijela nadležna za komunalnu i drugu infrastrukturu na području Projekta 24
1.2 Specifične informacije o području 25
1.2.3 Hidrološke i inženjersko-geološke karakteristike terena 25
1.2.3.1 Geološke značajke šireg područja 25
1.2.3.2 Hidrološke značajke 27
1.5.1 Trasiranje gravitacijskih cjevovoda 30
1.5.2 Sanacija prometnih, biciklističkih i pješačkih površina 30
1.5.3 Iskop rovova i polaganje cijevi 30
1.5.4.1 Gravitacijski cjevovodi za odvodnju otpadnih voda 32
1.5.4.2 Tlačni cjevovodi za odvodnju otpadnih voda 34
1.5.4.3 Cjevovodi za vodoopskrbu- prelaganje cjevovoda 35
1.5.5 Međusobno spajanje novih i postojećih kanalizacijskih cijevi 36
1.5.9 Osiguranje funkcionalnosti postojećeg sustava odvodnje i vodoopskrbe tijekom izvođenja radova 38
1.5.11 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda 38
1.5.12 Licence za inženjere 39
1.5.15 Sigurnosne procedure 47
1.5.15.2 Zaštita od požara i prevencija 48
1.5.16.1 Osoba za provedbu zaštite na radu 49
1.5.16.3 Sastanci i izvještavanje 49
1.5.16.5 Ograničeni pristup i „Dozvola za rad“ 50
1.5.16.6 Odredbe za slučajeve nužde 50
1.5.16.7 Osobna zaštitna oprema i higijena 50
1.5.16.8 Vertikalni prilazi 51
1.5.17 Upravljanje okolišem 51
1.5.17.1 Plan upravljanja okolišem (PUO) 51
1.5.17.2 Upravljanje okolišem 52
1.5.17.2.2 Prevencija onečišćenja tla i voda 52
1.5.17.2.3 Prevencija buke i remećenja reda 52
1.5.17.2.4 Vibracije tijekom izgradnje 53
1.5.17.2.5 Prevencija emisija prašine 53
1.5.18 Izvještaji o napretku 54
1.5.18.1 Mjesečni izvještaji o napretku 54
1.5.18.3 Građevinski dnevnici 54
1.5.19 Aktivnosti Izvođača na gradilištima 54
1.5.20 Radovi pod utjecajem vode 55
1.5.21 Privremena regulacija prometa 55
1.5.22 Pristupačnost, objekti i ograđivanje gradilišta 55
1.5.23 Izmjera cesta, vlasništva i usjeva 56
1.5.24 Objekti koje osigurava Izvođač 56
1.5.24.1 Informativne ploče gradilišta i komemorativna ploča 56
1.5.24.2 Ured za djelatnike Inženjera 57
1.5.24.3 Objekti za osoblje Izvođača 57
1.5.25 Planiranje i koordinacija s paralelnim ugovorima 57
1.5.27 Ispitivanje vodonepropusnosti i tlačne probe 58
1.5.27.1 Ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda 58
1.5.27.1.2 Postupci i zahtjevi za kontrolu cjevovoda sa slobodnim vodnim licem 58
1.5.27.2 Tlačne probe tlačnih kanalizacijskih cjevovoda 59
1.5.27.3 Tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda 59
1.5.29 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda 60
1.5.30 Dozvole i suglasnosti 60
1.5.30.1 Potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole 60
1.5.30.2 Suglasnosti za radove na cestama 60
1.5.30.3 Iskopi u javnim i prometnim površinama 61
1.5.31 Postojeća infrastruktura 61
1.5.32 Opskrba električnom energijom, pitkom vodom i sl. 61
1.5.32.1 Spoj na vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda 61
1.5.32.2 Spoj na sustav opskrbe električnom energijom i drugu infrastrukturu 62
1.5.33 Odlaganje gradilišnog otpada 62
1.5.34 Iskop za potrebe izvođenja crpnih stanica 62
1.5.35 Opće napomene uz betonske i armiranobetonske radove 62
1.6 Kontrola i osiguranje kvalitete 65
1.6.2 Plan osiguranja kvalitete (POK) 65
1.6.3 Planovi kontrole (PK) 67
1.6.3.1 Kontrola i dokumentacija Izvođača 67
1.6.3.2 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova 68
1.6.3.3 Dokumentacija pri dostavi 68
1.7 Procedure vezane za projektnu dokumentaciju 68
1.7.1 Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti 68
1.7.2 Izjave o metodama izgradnje i montaže 68
1.7.3 Plan izvođenja radova 69
1.7.5 Organizacijska struktura 70
1.7.7 Fotografski i videozapisi 70
1.7.8 Administracija i sastanci 71
1.8 Projekti koje treba izraditi i dozvole koje treba ishoditi Izvođač 71
1.8.1 Izrada izvedbenih projekata i snimaka izvedenog stanja 71
1.8.2 Priručnici o rukovanju i održavanju 72
1.8.3 Ishođenje uporabnih dozvola 73
1.9 Opis radova – Općina Bedekovčina 74
1.9.2.2. Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi 76
1.9.2.4. Osiguranje kolektora 77
1.9.2.4.1. Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge 77
1.9.2.4.2. Osiguranje i vođenje kolektora u cestama 78
1.9.2.4.3. Osiguranje kolektora ispod vodotoka 79
1.9.2.5. Križanje kolektora sa instalacijama 79
1.9.2.6.2. Crpna stanica CS BE1 81
1.9.2.6.3. Crpna stanica CS BE2 81
1.9.2.7. Preljevne građevine 81
1.10 Opis radova – Grad Zabok 84
1.10.2.2 Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi 86
1.10.2.4 Osiguranje kolektora 87
1.10.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge 87
1.10.2.4.2 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama 88
1.10.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka 88
1.10.2.4.4 Križanje kolektora sa instalacijama 89
1.10.2.5.2 Crpna stanica CS ZB1 90
1.10.2.5.3 Crpna stanica CS ZB2 90
1.10.2.5.4 Crpna stanica CS ZB3 91
1.10.2.5.5 Crpna stanica CS ZB4 91
1.10.2.5.6 Crpna stanica CS ZB5 91
1.10.2.5.7 Crpna stanica CS ZB6 91
1.10.2.6 Preljevne građevine 91
1.11 Opis radova – Grad Oroslavje 94
1.11.2.2 Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi 96
1.11.2.4 Osiguranje kolektora 97
1.11.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge 97
1.11.2.4.1 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama 98
1.11.2.4.2 Osiguranje kolektora ispod autocesta i paralelno vođenje 99
1.11.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka 100
1.11.2.5 Križanje kolektora sa instalacijama 100
1.11.2.6 Crpne stanice 101
1.11.2.6.1 Općenito 101
1.11.2.6.2 Crpna stanica CS OR1 102
1.11.2.6.3 Crpna stanica CS OR2 102
1.11.2.6.4 Crpna stanica CS OR3 102
1.11.2.6.5 Crpna stanica CS OR4 102
1.11.2.6.6 Crpna stanica CS OR5 102
1.11.2.6.7 Crpna stanica CS OR6 103
1.11.2.6.8 Crpna stanica CS OR8 103
1.11.2.7 Preljevne građevine 103
1.12 Opis radova – Općina Sveti Križ Začretje 105
1.12.1 Uvod 105
1.12.2 Faza I 106
1.12.2.1 Obuhvat 106
1.12.2.2 Gravitacijski kolektori 107
1.12.2.3 Tlačni cjevovodi 108
1.12.2.4 Revizijska okna 108
1.12.2.5 Osiguranje kolektora 110
1.12.2.5.1 Križanje kanalizacije i željezničke pruge 110
1.12.2.5.2 Križanje kanaliacije i vodotoka 110
1.12.2.5.3 Križanja s postojećim instalacijama 111
Elektroenergetika 112
1.12.2.6 Crpne stanice 112
1.12.2.6.1 Općenito 112
1.12.2.7 Preljevne građevine 114
1.12.2.8 Završno okno tlačnog cjevovoda 114
1.13 Opis radova – Općina Veliko Trgovišče 115
1.13.1 Uvod 115
1.13.2 Faza I 116
1.13.2.1 Obuhvat 116
1.13.2.2 Gravitacijski kolektori 117
1.13.2.3 Tlačni cjevovodi 118
1.13.2.4 Revizijska okna 118
1.13.2.5 Osiguranje kolektora 119
1.13.2.5.1 Križanje kanalizacije i vodotoka 119
1.13.2.5.2 Križanja s postojećim instalacijama 120
1.13.2.6 Crpne stanice 121
1.13.2.6.1 Općenito 121
1.13.2.7 Preljevne građevine 123
1.13.2.8. Završno okno tlačnog cjevovoda 123
1.14 Opis radova – Općina Gornja Stubica 124
1.14.1 Uvod 124
1.14.2 Faza I 125
1.14.2.1 Obuhvat 125
1.14.2.2 Gravitacijski kolektori 125
1.14.2.3 Revizijska okna 126
1.15 Opis radova – Općina Mače 128
1.15.1 Uvod 128
1.15.2 Faza I 130
1.15.2.1 Obuhvat 130
1.15.2.2 Gravitacijski kolektori 130
1.15.2.3 Tlačni cjevovodi 131
1.15.2.4 Revizijska okna 131
1.15.2.5 Osiguranje kolektora 133
1.15.2.5.1 Križanje kanalizacije i vodotoka 133
1.15.2.5.2 Križanja s postojećim instalacijama 134
1.15.2.6 Crpne stanice 134
1.15.2.6.1 Općenito 134
1.15.2.7 Preljevne građevine 136
1.15.2.8 Okno odzračnog ventila i ispusno okno 136
LOT II 138
1.16 Opis radova – Grad Zabok 138
1.16.1 Uvod 138
1.16.2 Faza II 139
1.16.2.1 Obuhvat 139
1.16.2.2 Kolektori 141
1.16.2.3 Revizijska okna 141
1.16.2.4 Osiguranje kolektora 142
1.16.2.4.1 Križanje kanalizacije i vodotoka 142
1.16.2.4.2 Križanje kanalizacije i željezničke pruge 142
1.16.2.4.3 Križanje kanalizacije i autoceste 143
1.16.2.4.4 Križanje kanalizacije i magistralnog plinovoda 144
1.16.2.5 Križanje kolektora s instalacijama 144
1.16.2.6 Crpne stanice 145
1.16.2.6.1 Tipska crpna stanica GC3-CS 145
1.16.2.6.2 Tipska crpna stanica GC44-CS 146
1.16.2.6.3 Crpna stanica GC21-CS 146
1.16.2.7 Preljevi 147
1.17 Opis radova – Grad Oroslavje 149
1.17.1 Uvod 149
1.17.2 Faza II 150
1.17.2.1. Obuhvat 150
1.17.2.2 Kolektori 151
1.17.2.3 Revizijska okna 152
1.17.2.4 Osiguranje kolektora 153
1.17.2.4.1 Križanje kolektora i državne ceste 153
1.17.2.4.2 Križanje kolektora s instalacijama 153
1.17.2.5 Crpne stanice 154
1.17.2.5.1 Tipskacrpna stanica CS3-Andraševec 2 154
1.17.2.5.2 Tipska crpna stanica CS4-Oroslavje 1 155
1.17.2.5.3 Tipska crpna stanica CS5-Oroslavje 2 155
1.17.2.5.4 Tipska crpna stanica CS6-Mokrice 156
1.18 Opis radova – Općina Sveti Križ Začretje 157
1.18.1 Uvod 157
1.18.2 Faza II 158
1.18.2.1 Obuhvat 158
1.18.2.2 Kolektori 159
1.18.2.3 Revizijska okna 159
1.18.2.4 Križanje kolektora s instalacijama 160
1.18.2.5 Crpne stanice 161
1.18.2.5.1 Tipska crpna stanica CS_SK_3 161
1.19 Opis radova – Općina Veliko Trgovišće 162
1.19.1 Uvod 162
1.19.2 Faza II 163
1.19.2.1 Obuhvat 163
1.19.2.3 Kolektori 163
1.19.2.5 Revizijska okna 164
1.19.2.6 Križanje kolektora s instalacijama 165
1.20 Opis radova – Općina Bedekovčina 166
1.20.1 Uvod 166
1.20.2 Faza II 167
1.20.2.1 Obuhvat 167
1.20.2.2. Kolektori 168
1.20.2.3 Revizijska okna 168
1.20.2.4 Križanje kolektora s instalacijama 169
1.21 Opis radova – Grad Donja Stubica 170
1.21.1 Uvod 170
1.21.2 Faza II 171
1.21.2.1 Obuhvat 171
1.21.2.2 Kolektori 172
1.21.2.3 Revizijska okna 172
1.21.2.4 Križanje kanalizacije I željezničke pruge 173
1.21.2.5 Križanje kolektora s instalacijama 174
LOT III 175
1.22 Opis radova – Grad Zlatar 175
1.22.1 Uvod 176
1.22.1.1 Obuhvat 177
1.22.2 Kolektori 177
1.22.2.1 Općenito 178
1.22.2.2 Popis cjevovoda 180
1.22.2.2.1 Faza 1 180
1.22.2.2.2 Faza 2 181
1.22.2.3 Revizijska okna 182
1.22.2.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture 183
1.22.2.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka 183
1.22.2.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste 183
1.22.2.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom 184
1.22.3 Crpne stanice 185
1.22.3.1 Općenito 185
1.22.3.2 Popis crpnih stanica 186
1.22.3.2.1 Faza 1 186
1.22.3.2.2 Faza 2 187
1.22.4 Preljevne građevine preljevne građevine 188
1.22.4.1 Općenito 188
1.22.4.2 Popis preljevnih objekata 188
1.23 Opis radova – Općina Konjščina 190
1.23.1 Uvod 191
1.23.2 Obuhvat 192
1.23.3 Kolektori 193
1.23.3.1 Općenito 193
1.23.3.2 Popis cjevovoda 195
1.23.3.2.1 Faza 1 195
1.23.3.2.2 Faza 2 195
1.23.3.3 Revizijska okna 196
1.23.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture 197
1.23.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka 197
1.23.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste 197
1.23.3.4.3 Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge 198
1.23.3.4.4 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom 198
1.23.4 Crpne stanice 199
1.23.4.1 Općenito 199
1.23.4.2 Popis crpnih stanica 201
1.23.5 Preljevne građevine 202
1.23.5.1 Općenito 202
1.23.5.2 Popis preljevnih objekata 202
1.24 Opis radova – Općina Lobor 204
1.24.1 Uvod 204
1.24.2 Obuhvat 205
1.24.3 Kolektori 206
1.24.3.1 Općenito 206
1.24.3.2 Popis cjevovoda 207
1.24.3.3 Revizijska okna 208
1.24.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture 209
1.24.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka 209
1.24.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste 209
1.24.3.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom 210
1.24.4 Crpne stanice 211
1.24.4.1 Općenito 211
1.24.4.2 Popis crpnih stanica 212
1.24.5 Preljevne građevine 213
1.24.5.1 Općenito 213
1.24.5.2 Popis preljevnih objekata 214
1.25 Opis radova – Općina Zlatar Bistrica 216
1.25.1 Uvod 216
1.25.2 Obuhvat 217
1.25.3 Kolektori 219
1.25.3.1 Općenito 219
1.25.3.2 Popis cjevovoda 220
1.25.3.3 Revizijska okna 221
1.25.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture 222
1.25.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka 222
1.25.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste 223
1.25.3.4.3 Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge 223
1.25.3.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom 224
1.25.4 Crpne stanice 225
1.25.4.1 Općenito 225
1.25.4.2 Popis crpnih stanica 226
1.25.5 Preljevne građevine 228
1.25.5.1 Općenito 228
1.25.5.2 Popis preljevnih objekata 229
1.26 Opis radova – Općina Xxxxxx Xxxxxxxx 231
1.26.1 Uvod 232
1.26.2 Obuhvat 233
1.26.2.1 Faza 1 233
1.26.2.1.1 Glavni kolektor GK6 233
1.26.2.1.2 Sekundarna mreža 234
1.26.2.2 Faza 2 235
1.26.2.2.1 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov 235
1.26.3 Kolektori 235
1.26.3.1 Općenito 236
1.26.3.1.1 Faza 1 236
1.26.3.1.2 Faza 2 238
1.26.3.1.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov 239
1.26.3.2 Popis cjevovoda 239
1.26.3.2.1 Faza 1 239
1.26.3.2.2 Faza 2 240
1.26.3.2.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov 241
1.26.3.3 Revizijska okna 241
1.26.3.3.1 Faza 1 241
1.26.3.3.2 Faza 2 242
1.26.3.3.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov 243
1.26.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture 243
1.26.3.4.1 Faza 1 243
1.26.3.4.2 Faza 2 246
1.26.3.4.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov 247
1.26.4 Crpne stanice 248
1.26.4.1 Faza 1 248
1.26.4.1.1 Općenito 248
1.26.4.1.2 Popis crpnih stanica 251
1.26.5 Preljevne građevine 252
1.26.5.1 Faza 1 252
1.26.5.1.1 Kišni preljev KP-MB 1 252
1.26.5.1.2 Okno muljnog ispusta i ispusno okno 253
1.26.5.1.3 Prolazak tlačnog voda ispod rijeke Krapine 253
1.26.5.2 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov 254
1.26.5.2.1 Preljevna građevina 254
1.27 Tehničke Specifikacije za strojarske radove 255
1.27.1 Kanalizacijske crpke 255
1.27.2 Prefabricirane poliesterske crpne stanice 256
1.27.3 Monolitna armirano betonska crpna stanica 257
1.28 Zahtjevi za uređenje Gradilišta 258
1.28.1 Ploče/natpisi i informativne ploče 258
1.28.2 Radno vrijeme za radove 258
1.28.3 Smještaj za Izvođača 258
1.28.4 Urednost gradilišta 258
1.28.5 Sanitarije i zbrinjavanje otpada 259
1.28.6 Pristup gradilištu 259
1.28.7 Ometanje drugog korištenja zemljišta 259
1.29 Ispitivanja 259
1.29.1 Općenito 259
1.29.2 Ispitivanja izvan područja Radova 260
1.30 Testovi po dovršetku i Preuzimanje 260
1.30.1 Testovi po dovršetku 260
1.31 Pokusni rad 261
1.31.1 Uvod 261
1.31.1.1 Uvjeti pokusnog rada 261
1.31.1.1.1 I faza: funkcionalno testiranje (test fluid – čista voda) 261
1.31.1.1.2 II faza: pokusni rad (test fluid – otpadna voda) 262
1.31.1.2 Trajanje pokusnog rada 264
1.31.1.3 Terminski plan provođenja pokusnog rada 264
1.31.1.4 Odgovornost za pokusni rad 265
1.31.2 Pokusni rad 266
1.31.3 Zaštita zdravlja, sigurnost na radu i zaštita okoliša 266
1.31.4 Zaštita od buke 267
1.31.5 Mjerenje neelektričnih veličina 267
1.31.5.1 Mjerenje razine vode u crpnoj komori 267
1.31.5.2 Mjere za otklanjanje nedostataka 268
1.31.5.3 Zaključak 268
1.31.6 Preuzimanje od strane Naručitelja 268
1.31.7 Odgovornosti nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju 269
1.31.7.1 Odgovornosti Izvođača 269
1.31.7.2 Odgovornosti Naručitelja 269
2. OPĆE TEHNIČKE SPECIFIKACIJE 270
2.1 Općenito – građevinski radovi 270
2.1.1 Uvod 270
2.1.2 Norme i zakoni 270
2.1.3 Popis primjenjivih normi i zakona RH 270
2.1.4 Norme na Gradilištu 270
2.1.5 Pitanja koja nisu pokrivena normama 271
2.1.6 Visine i kote terena 271
2.1.7 Veličine 271
2.1.8 Obilježavanje radova 271
2.1.9 Istražni radovi 272
2.1.10 Korištenje eksplozivnih i drugih opasnih supstanci 272
2.1.11 Mjere opreza 272
2.2 Materijali i radovi 273
2.2.1 Opći uvjeti 273
2.2.2 Pripremni radovi 273
2.2.3 Zemljani radovi 273
2.2.4 Postavljanje geotekstila i geomreža 273
2.2.5 Zaštita ravnih površina i pokosa 273
2.2.6 Tesarski radovi i radovi na skeli 273
2.2.6.1 Izrada oplate 274
2.2.7 Armaturni radovi 274
2.2.8 Beton 275
2.2.8.1 Vodonepropusni profili 275
2.2.8.2 Materijali ispune za dilatacijske spojeve 275
2.2.8.2.1 Polietilenske nosive letve 275
2.2.8.2.2 Bitumenski čep za ispunu 276
2.2.8.2.3 Čep za ispunu sa smolom 276
2.2.8.2.4 Materijali ispune za ploče od drvnih vlakana 276
2.2.8.2.5 Materijali ispune na bazi gume (neopren) 276
2.2.8.3 Materijali za brtvljenje spojeva 276
2.2.8.3.1 Elastomerni brtveći materijal 276
2.2.8.3.2 Kit za brtvljenje 277
2.2.8.3.3 Termoplastični brtveći materijali 277
2.2.9 Zidarski radovi 277
2.2.10 Izolacijski radovi 277
2.2.11 Bravarski radovi 277
2.2.12 Prijevoz sirovih materijala na gradilištu 277
2.2.13 Geotehnički radovi 277
2.2.14 Montažerski radovi – vodoopskrbne cijevi 278
2.2.15 Montažerski radovi – odvodne cijevi 278
2.2.16 Metalni radovi 278
2.2.16.1 Čelične konstrukcije 278
2.2.16.2 Pomični gredni nosač i nosive konstrukcije 278
2.2.16.3 Maksimalne vrijednosti progiba 279
2.2.16.4 Rukohvati, xxxxx, ljestve, sigurnosni lanci 279
2.2.16.5 Vijci, matice i podlošci 279
2.2.16.6 Zavarivanje 280
2.2.16.7 Uobičajene mjere antikorozivne zaštite 280
2.2.16.8 Posebne mjere antikorozivne zaštite 280
2.2.16.9 Zaštitni sloj za podvodne dijelove 281
2.2.16.10 Površinska oštećenja i unutarnji defekti 281
2.2.16.11 Granična odstupanja od oblika i veličine 281
2.2.16.12 Postavljanje čeličnih konstrukcija 282
2.2.16.13 Pravila i metoda provjeravanja kvalitete 282
2.2.16.14 Kontrola izvršenja radova 283
2.3 Radovi rušenja i čišćenja 283
2.3.1 Odobrenje 283
2.3.2 Privremene ograde i barijere 284
2.3.3 Uvjeti vezani za radove na prometnicama 284
2.3.4 Čišćenje gradilišta 284
2.3.5 Zaštite 284
2.3.6 Cestovna oprema 284
2.3.7 Eksplozivna sredstva 284
2.3.8 Nasipavanje terena i uređenje površina 285
2.3.9 Zaštita postojećih građevina 285
2.3.10 Zasipavanje i zatvaranje napuštenih cijevi 285
2.4 Radovi na cestama 285
2.5 Ostali elementi 285
2.5.1 Pritisak vode 285
2.5.2 Zaštita iskopa od prodiranja vode 286
2.5.3 Metode izvođenja iskopa 286
2.5.4 Dodatna istraživanja na gradilištu 287
2.5.5 Izvješće o istražnim radovima 288
2.5.6 Uklanjanje površinskog sloja zemlje 288
2.5.7 Sondažna jama 288
2.5.8 Pregledi od strane Inženjera 288
2.5.9 Križanje s vodotocima 288
2.5.10 Crpljenje vode 288
2.5.11 Iskopi u skladu s pravcima i visinskim kotama 289
2.5.12 Testovi podzemnih voda 289
2.5.13 Testovi formiranja visinskih kota 289
2.5.14 Uklanjanje viška iskopanog materijala 289
2.5.15 Dodatna iskopavanja 290
2.5.16 Iskopi za cijevi 290
2.5.17 Ručno zbijanje posteljice 290
2.5.18 Nasipavanje 290
2.5.19 Pokrovni materijal i potporne građevine 290
2.6 Ograđivanje i uređenje površina 291
2.6.1 Dokumentacija 291
2.6.2 Materijali 291
2.6.2.1 Sloj humusa 291
2.6.2.2 Trava 291
2.6.2.3 Drveće i grmovi 291
2.6.3 Postavljanje ograde i kapija 291
2.6.4 Uređenje okoliša 292
2.6.4.1 Sječa stabala 292
2.6.4.2 Pregled zadržanih stabala 292
2.6.4.3 Zaštita zadržanih stabala 292
2.6.4.4 Održavanje zadržanih stabala 292
2.6.4.5 Priprema zemljišta 292
2.6.4.6 Obrada zemljišta 292
2.6.4.7 Vrijeme sađenja 293
2.6.4.8 Sađenje trave 293
2.6.4.9 Zalijevanje 293
2.6.4.10 Održavanje 293
2.6.4.11 Zamjena 294
2.6.4.12 Testiranje humusa 294
2.7 Općenito – strojarski radovi 295
2.7.1 Obuhvat 295
2.8 Ventili i zasuni 295
2.8.1 Opći zahtjevi 295
2.8.2 Klizni ventili 296
2.8.3 Zaporni ventili 296
2.8.4 Leptirasti ventili 297
2.8.5 Kuglasti ventili 297
2.8.6 Membranski ventili 298
2.8.7 Xxxxxxxxxxxx ventili 298
2.8.8 Odzračno dozračni ventili 298
2.8.9 Redukcijski ventili 299
2.8.10 Ručni zasuni 300
2.8.10.1 Montaža na zid 300
2.8.10.2 Montaža na cijevi 301
2.8.11 Obilježavanje ventila i cjevovoda 302
2.8.12 Elektromehanički pogoni ventila 302
2.8.13 Nosači cjevovoda i ventila 303
2.9 Elektromotori 303
2.9.1 Općenito 303
2.9.2 Izolacija 304
2.9.3 Termorezistori 304
2.9.4 Ležajevi 304
2.9.5 Grijači protiv kondenzacije 304
2.9.6 Razvodne kutije 305
2.9.7 Oznake 305
2.10 Općenito – elektroradovi 305
2.10.1 Norme i pravilnici 306
2.10.2 Radni uvjeti 307
2.10.3 Elektromagnetska kompatibilnost 307
2.10.4 Dokumentacija 307
2.10.5 Okruženje 308
2.10.6 Ožičenje 308
2.10.6.1 Općenito 308
2.10.6.2 Srednjonaponski i niskonaponski kablovi 309
2.10.6.3 Savitljivi kablovi 309
2.10.6.4 Kablovi za mjerne i kontrolne mehanizme 309
2.10.6.5 Izvedba 309
2.10.6.5.1 Općenito 309
2.10.6.5.2 Kanali i vodilice 310
2.10.6.5.3 Sustavi vodova 311
2.10.6.5.4 Podzemna električna mreža - ugrađeni kablovi 312
2.10.6.5.5 Kabelski kanali 313
2.10.6.5.6 Prodori kablova 313
2.10.6.5.7 Označavanje kablova 313
2.10.7 Uzemljenje 314
2.10.7.1 Općenito 314
2.10.7.2 Uzemljivači 314
2.10.7.3 Vodiči uzemljenja 314
2.10.7.4 Spojevi 315
2.10.7.5 Vanjske metalne konstrukcije 315
2.10.8 Vanjska oprema 316
2.10.9 Utičnice 316
2.10.10 Razvodne ploče 316
2.10.11 Xxxxxxx i završna obrada 316
2.10.12 Tvornički izrađeni sklopovi (FBA) za niskonaponske razvodne kutije, kontrolne centre motora i upravljačke ploče 317
2.10.12.1 Opći zahtjevi 317
2.10.12.2 Izvedba 317
2.10.12.3 Sabirnice 318
2.10.12.4 Grijači i rashladni ventilatori 318
2.10.13 Unutarnje ožičenje ploča 318
2.10.13.1 Završetci kablova 319
2.10.13.2 Sabirnice 319
2.10.13.3 Uzemljenje 319
2.10.13.4 Izolacija 320
2.10.13.4.1 Opći zahtjevi 320
2.10.13.4.2 Prekidači 320
2.10.13.4.3 Xxxxxxx osigurača 321
2.10.13.5 Xxxxxxxx za mjerenje ulaznog napajanja 321
2.10.14 Osigurači 321
2.10.15 Programibilni logički kontroleri - PLC 322
2.10.16 Kvar napajanja, automatsko ponovno pokretanje 322
2.10.17 Zaštita od groma 322
2.10.18 Indikacijski instrumenti 322
2.10.19 Oznake 323
2.10.20 Stop – Isključi/ Izolacija 323
3. ZAKONI I NORME 323
3.1 Zakoni 323
3.2 Norme 323
3.2.1 Područje obavljanja samostalne djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji 324
3.2.2 Područje gradnje i prostornog uređenja 324
3.2.3 Područje zaštite okoliša 324
3.2.4 Područje zaštite prirode 325
3.2.5 Područje zaštite kulturnih dobara 325
3.2.6 Područje vodnog gospodarstva 325
3.2.7 Područje komunalnog gospodarstva 326
3.2.8 Područje građevnih proizvoda i ocjenjivanja sukladnosti 326
3.2.9 Područje zaštite na radu 326
3.2.10 Područje zaštite od buke 327
3.2.11 Područje zaštite od požara 327
3.2.12 Područje sanitarne inspekcije 328
3.2.13 Područje katastra i geodezije 328
3.2.14 Područje akreditacije, opće sigurnosti proizvoda, normizacije i mjeriteljstva 329
3.2.15 Područje prometa 329
3.2.16 Područje elektrotehničkih radova 329
3.2.17 Tehnički propisi 329
1. OPIS RADOVA
1.1 Uvod
1.1.1 Okvir Projekta
Projekt Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar sufinancira se sredstvima EU u okviru Operativnog programa za konkurentnost i koheziju 2014.-2020.
Sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/2014) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN 107/2014 i 23/2015), određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda relevantna za provedbu ovog projekta:
• Koordinacijsko tijelo: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,
• Tijelo za ovjeravanje za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Ministarstvo financija,
• Tijelo za reviziju za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije,
• Upravljačko tijelo za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,
• Posredničko tijelo razine 1 za relevantan prioritet: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,
• Posredničko tijelo razine 2 za relevantan prioritet: Hrvatske vode,
• Korisnik projekta i Naručitelj je Zagorski vodovod d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju, K. Š. Gjalskog 1, 49210 Zabok, Hrvatska.
Sva navedena nacionalna tijela imaju obvezu kontrole projekta Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar i s tog osnova pristupa svim informacijama.
Revizijska i druga kontrolna tijela Europske komisije također imaju obvezu kontrole projekta Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar i s tog osnova pristup svim informacijama.
Hrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni zadatak kontrole Projekta Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar, te sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/2014) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN 107/2014 i 23/2015) imaju obvezu obavljanja kontrola jesu li robe, radovi, usluge koji su financirani stvarno isporučeni, jesu li izdatci koje je korisnik prikazao stvarno nastali, te udovoljavaju li nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije tijekom cijelog razdoblja provedbe i
trajanja projekta, a s ciljem provjere korištenja europskih sredstava prije isplate istih prema korisniku projekta. Ove provjere naročito se odnose na:
• provjere isporuka i prihvatljivosti izdataka projekta, te obavljanje administrativnih provjera i provjera na terenu
• dostava informacija o provjerenim izdacima nacionalnim tijelima
• nadziranje napretka projekta i izvještavanje o istome
• provedbu, odnosno kontrolu provedbe mjera vidljivosti i informiranja, osiguravanje pravilne provedbe ovih mjera od strane korisnika
• provjera eventualnih sumnji na nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera
• osiguravanje korištenja posebnog računovodstvenog sustava od strane korisnika za provedbu projekta, i ostalo.
• U okviru Projekta provodi se devet paralelnih i istovremenih ugovora i to:
Ugovor | Opis | Uvjeti ugovora | Financiranje | Napomena |
Ugovor 1 | Rekonstrukcija glavnog kolektora Gornja Stubica-Oroslavje | FIDIC crvena knjiga | Kohezijski fond (KF) | Paralelan zaseban ugovor |
Ugovor 2 | Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok, Faza I | FIDIC crvena knjiga | Kohezijski fond (KF) | Ovaj ugovor |
Ugovor 3 | Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok , Faza II | FIDIC crvena knjiga | Kohezijski fond (KF) | Paralelan zaseban ugovor |
Ugovor 4 | Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zlatar Faza I i Faza II; | FIDIC crvena knjiga | Kohezijski fond (KF) | Paralelan zaseban ugovor |
Ugovor 5 | Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava Zabok i sustava Zlatar | FIDIC žuta knjiga | Kohezijski fond (KF) | Paralelan zaseban ugovor |
Ugovor 6 | Nabava opreme za održavanje sustava odvodnje | Kohezijski fond (KF) | Paralelan zaseban ugovor | |
Ugovor 7 | Nadzor nad izgradnjom sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar | Kohezijski fond (KF) | Paralelan zaseban ugovor | |
Ugovor 8 | Informiranje i vidljivost | Kohezijski fond (KF) | Paralelan zaseban ugovor |
Ugovor 9 | Vođenje projekta, vanjska podrška za vođenje projekta | Kohezijski fond (KF) | Paralelan zaseban ugovor |
• Ugovor pod 1,2 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 realizirat će se paralelno.
• Nadzor nad provedbom ugovora definiran je posebnim ugovorom (FIDIC Inženjer, u nastavku: Inženjer- ugovor 7).
• Koordinaciju između ugovora br. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 vodi Inženjer
1.1.2 Lokacija Projekta
Projekt je smješten u Republici Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji, jednoj od 21 hrvatskih županija. Županija se nalazi na sjeveru Republike Hrvatske, a graniči s Republikom Slovenijom, te Varaždinskom županijom, Zagrebačkom županijom i Gradom Zagrebom.
Županija ima 7 gradova (Krapina, Zabok, Zlatar, Oroslavje, Donja Stubica, Pregrada i Klanjec) i 25 općina. Trenutni broj stanovnika iz popisa stanovnika 2011 iznosi 132.892, od čega se 31 % može smatrati gradskim stanovništvom, a 69 % seoskim stanovništvom.
Područje Projekta Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar uključuje grad Zabok, Oroslavje, Donja Stubica, Zlatar, općine Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje, Mače, Stubičke Toplice, Gornja Stubica, Xxxxxx Xxxxxxxx, Zlatar Bistrica, Konjščina, i Lobor.
Mjesto izvođenja radova:
Lot I: - grad Zabok, Oroslavje, općine Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje, Mače, Gornja Stubica.
Lot II - grad Zabok, Oroslavje, Donja Stubica, općine Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje.
Lot III - grad Zlatar, općine, Xxxxxx Xxxxxxxx, Zlatar Bistrica, Konjščina, i Lobor.
Na projektnom području trenutno postoji razvijen djelomični sustav javne odvodnje. Trenutno postoji oko 220 km kolektorskih kanala i to uglavnom u većim naseljima Zabok, Oroslavje, Donja Stubica, Zlatar, Gornja Stubica, Stubičke Toplice, Bedekovčina, Xxxxxx Xxxxxxxx i Konjščina.
Većina naselja nedostatak sustava odvodnje rješava individualno putem septičkih jama koje često nisu odgovarajuće nepropusnosti.
Nepročišćene otpadne vode se ispuštaju u otvorene jarke ili vodotoke u blizini kuća putem privremenih ispusta. Takav način odvodnje ugrožava životnu okolinu i aktivni je čimbenik negativnog utjecaja na zdravlje stanovnika.
Na projektnom području trenutno ne postoje uređaji za pročišćavanje otpadnih voda.
Projektno područje podijeljeno je na dvije (2) aglomeracije od kojih svaka ima svoj uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Na slici u nastavku prikazan je prostorni obuhvat Projekta Zabok – Zlatar s aglomeracijom Zabok i aglomeracijom Zlatar.
1.1.3 Opis Projekta
Svrha Projekta „Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Zabok“ i „Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Zlatar“ je u znatnoj mjeri poboljšati postojeće stanje infrastrukture i građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u dva sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (Aglomeracija Zabok i Aglomeracija Zlatar) u skladu s glavnim ekološkim i socijalnim prioritetima, zajedno s postizanjem standarda kvalitete vode koje propisuje EU i s njima povezanih rokova.
U osnovi poboljšanje postojećeg stanja infrastrukture i građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda se sastoji od izgradnje novih sekundarnih kanalizacijskih mreža, proširenja postojećih mreža, te izgradnje novih mreža glavnih kolektora kojima će se gradovi i naselja povezati s novim UPOV-ima.
Po pitanju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, svaku od dvije sljedeće aglomeracije će pokrivati po jedan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda:
1. Aglomeracija Zabok (Sustav Zabok) obuhvaća devet gradova i općina: Zabok, Bedekovčina, Gornja Stubica, Donja Stubica, Stubičke Toplice, Oroslavje, Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće i Mače;
2. Aglomeracija Zlatar (Sustav Zlatar) obuhvaća grad Zlatar i općine Zlatar Bistrica, Konjščina, Xxxxxx Xxxxxxxx i Lobor.
Za Aglomeraciju Zabok i Aglomeraciju Zlatar predviđa se ukupno 2 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smještenima u Oroslavju za Aglomeraciju Zabok odnosno Zlatar Bistrici za Aglomeraciju Zlatar, oba uz rijeku Krapinu.
U UPOV-u Oroslavje predviđeno je izgraditi objekt za solarno sušenje mulja koji će pokrivati potrebe i sustava Zabok i sustava Zlatar. Dok će se na UPOVu Zlatar izvesti objekt za privremeno deponiranje dehidriranog otpadnog mulja prije transporta na UPOV Oroslavje na solarno sušenje. U sklopu ovog projekta izgradit će se postrojenje za sušenje mulja za potrebe svih UPOV-a na vodouslužnom području Zagorskog vodovoda.
Nakon postupka solarnog sušenja prosušeni mulja će se odvoziti do lokacije trajnog zbrinjavanja sukladno važećom regulativom.
Izgradnjom sustava odvodnje Aglomeracije Zabok predviđa se prikupljanje otpadnih voda zatvorenim kanalizacijskim sustavom te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim cjevovodima, kojima će se dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima postojećih ispusta. U novoprojektirani sustav odvodnje će provoditi dalje otpadne vode do kritičnog protoka dok će se protok iznad kritičnog ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te izvedbu crpnih stanica i tlačnih cjevovoda na lokacijama gdje je potrebno voditi otpadne vode i ako topografski uvjeti ne dozvoljavaju gravitacijsko tečenje s druge strane.
Uređaj za pročišćavanje smješten je u Gradu Oroslavje. Otpadne vode prikupljaju se razgranatom sekundarnom mrežom kojom se vode do glavnih kolektora koji ju dalje transportiraju do uređaja za pročišćavanje. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog projekta te će se obraditi zasebnom projektnom dokumentacijom te ishoditi zasebne lokacijske i građevinske dozvole.
U nastavku se nalaze glavni pokazatelji Sustava Zabok i Sustava Zlatar.
GLAVNI POKAZATELJI PROJEKTA ODVODNJE SUSTAVA ZABOK I ZLATAR | |||
POKAZATELJI | SUSTAV ZABOK | SUSTAV ZLATAR | ČITAV PROJEKT |
Ekvivalent stanovnika priključenih na nove/proširene kanalizacijske mreže (2045.) | 36.940 | 14.690 | 51.630 |
Dužina glavnih kolektora (km) | 28,550 | 20,017 | 48,567 |
Dužina tlačnih cijevi (km) | 4,01 | 3,62 | 7,63 |
Dužina sekundarnih mreža (km) | 85,566 | 31,830 | 117,396 |
Broj crpnih stanica na kolektorima | 35 | 23 | 58 |
Broj novih kućnih priključaka | 4.155 | 1.720 | 5.875 |
Broj novih UPOV-a | 1 | 1 | 2 |
Broj preljeva | 32 | 11 | 43 |
Prijelazi i sifoni (komadi) | 46 | 32 | 78 |
Zahvati kod prikupljanja i odvodnje otpadnih voda uključuju:
• Komponenta A: Sanacija glavnog kolektora (GK) X.Xxxxxxx-Oroslavje, Sustav Zabok
• Komponenta B: Radovi na izvođenju kanalizacijske mreže Sustava odvodnje Zabok
o Izgradnja dijela GK Oroslavje-Bedekovčina, GK Zabok-UPOV, GK Oroslavje-UPOV
o Dio sekundarne mreže grada Zaboka (desnoobalno od rijeke Krapine), dio glavnog kolektora Oroslavje-Bedekovčina, dio sekundarne mreže grada Oroslavja (bez Andraševca); dio sekundarne mreže općine Veliko Trgovišće
o Dio sekundarne mreže grada Zaboka (lijevoobalni dio od rijeke Krapine), dio sekundarne mreže grada Oroslavja (Andraševec), cijela mreža u općini Sveti Križ Začretje, ; sekundarna mreža Bedekovčine; sekundarna mreža Gornje Stubice, Donje Stubice; dio sekundarne mreže Velikog Trgovišća
• Komponenta C: Radovi na izvođenju kanalizacijske mreže Sustava odvodnje Zlatar
o Dio glavnog kolektora od UPOVa kroz Zlatar Bistricu prema Konjščini
o Sekundarna mreža Zlatar Bistrice; glavni kolektor prema Mariji Bistrici i sekundarna mreža Xxxxxx Xxxxxxxx; Glavni kolektor prema Zlataru i sekundarna mreža grada Zlatara
o Glavni kolektor prema Konjščini i sekundarna mreža općine Konjščina; Glavni kolektor prema Loboru i sekundarna mreža općine Lobor
Zahvati u pročišćavanju otpadnih voda (UPOV-i Sustava Zabok i Sustava Zlatar) uključuju radove koji nisu predmet ovog Ugovora.
1.1.4 Tijela nadležna za komunalnu i drugu infrastrukturu na području Projekta
Popis nadležnih tijela dan je u tablici u nastavku:
Upravljanje vodama | Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za gornju Savu sa sjedištem u Zagrebu Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb |
Vodoopskrba | ZAGORSKI VODOVOD d.o.o., za javnu vodoopskrbu i odvodnju, Xxxxxxx Xxxxxxx Gjalskog 1, 49210 Zabok |
Državne ceste | Hrvatske ceste Vončinina 3, Zagreb |
Županijske i lokalne ceste | Županijska uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije Xxxxx Xxxxxxxxx 40/1, 49218 Pregrada |
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda | ZAGORSKI VODOVOD d.o.o., za javnu vodoopskrbu i odvodnju, Xxxxxxx Xxxxxxx Gjalskog 1, 49210 Zabok |
Distribucija i opskrba električnom energijom | HEP ODS d.o.o. – Elektra Zabok Matije Gupca 57, 49 210 Zabok HEP ODS d.o.o. – Elektra Zabok, Pogon Zlatar Xxxxxxxx Xxxxxxxxxxx 00, 49 247 Zlatar Bistrica |
Telekomunikacije | Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije Jurišićeva 13, Zagreb |
Plinoopskrba | Zagorski metalac, d.d. Celine 2, Zabok PK Plin Konjščina d.o.o. Jertovec 150 PLINACRO d.o.o. Xxxxxx 00X, Xxxxxx |
1.2 Specifične informacije o području
1.2.1 Klima i vrijeme
Područje Krapinsko-zagorske županije pripada kontinentalno-humidnom tipu klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta s dosta kiše i hladne zime. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima, ovaj tip pripada C tipu klima, tj. toploj umjerenoj kišnoj klimi, a dalje bi se mogao opisati kategorijom Cfwbx. Na klimatske prilike područja, osim geografske širine, najviše utječu Panonska nizina, Alpe, Dinaridi i reljef koji najviše modificira lokalne klimatske različitosti tj. mikroklimu.
Glavna meteorološka postaja smještena je u gradu Zaboku. Za tu su postaju analizirani podaci o
temperaturi, oborinama, vlažnosti zraka i vjetru. Srednja godišnja temperatura zraka u gradu Zaboku iznosi 11,3 °C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od 0,6 °C, a najtopliji mjesec je srpanj s 21,7 °C. Najviša apsolutna temperatura zabilježena u Krapini bila je 39,5 °C, a najniža -22,7
°. Prosječna godišnja količina oborina u Krapini iznosi 927,8 mm. Najviša godišnja količina oborina bila je 1159,3 mm, a najniža 549,4 mm. Najkišniji mjesec je kolovoz s prosječnom količinom oborina od 96,8 mm, a najsuši je veljača s 44,2 mm. Najveća količina oborina u jednom danu iznosila je 66,5
mm. Srednja relativna vlažnost zraka tijekom godine se kreće između 75 % i 89 %, a srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 81 %.
1.2.2 Vjetar
Prosječan broj dana sa snažnim vjetrom na promatranom području je oko 1,2 dana, a s olujnim vjetrom 0,2 dana. Prevladavajući vjetrovi su iz SW (12%), SE (12%), i ENE (23%) smjera.
1.2.3 Hidrološke i inženjersko-geološke karakteristike terena
1.2.3.1 Geološke značajke šireg područja
U geološkoj građi područja Krapinsko-zagorske županije prisutne su raznovrsne sedimentne, magmatske i metamorfne stijene koje su nastale u vremenskom rasponu duljem od 400 milijuna godina i na prostoru Županije nalazi se 10 značajnijih geoloških lokaliteta (Slani potok, amoniti Kuna gore, jastučaste lave u Gotalovcu, stijene oceanskog dna u Jelenjim vodama, vulkanoklastiti Donjeg Jesenja, litotamnijski vapnenci Risvičke gore, fosili i minerali Radoboja, fosili "Panonskog mora" u Humu Zabočkom, nalazište pračovjeka Hušnjakovo i hrašćinski meteorit). Sedimentne stijene prekrivaju najveći dio teritorija Županije. Brojni i raznovrsni fosilni ostaci nađeni u tim stijenama svjedoče o njihovom taloženju na morskom ili jezerskom dnu, odnosno da je Hrvatsko zagorje tijekom svoje geološke povijesti najvećim dijelom bilo prekriveno vodom. Dio sedimenata ubrzo nakon taloženja bio je izdignut i erodiran, dok je dio bio spušten na velike
dubine u Zemljinoj kori. Na dubinama od nekoliko desetaka kilometara, u uvjetima povišenog tlaka i temperature, sedimentne stijene izmijenjene su u metamorfne, koje su zatim naknadnim tektonskim pokretima ponovo izdignute na površinu Zemlje. Vulkanska aktivnost također je bila značajna za pojedina razdoblja geološke prošlosti Hrvatskog zagorja, izbacujući na površinu Zemlje materijal čijim su hlađenjem nastale raznovrsne magmatske stijene.
Najstarije stijene na području Županije paleozojske su starosti, a na površini su najzastupljenije na morfološki istaknutijim središnjim dijelovima Medvednice. Uglavnom su to metamorfne stijene poput šejlova, mramora i za Medvednicu karakterističnih zelenih škriljavaca te sedimentne stijene kao što su konglomerati, pješčenjaci i vapnenci.
Stijene mezozojske starosti također na površini izdanjuju na morfološki istaknutim dijelovima Županije. Najzastupljenije su na lvanščici, Strahinjščici i sjevernim obroncima Medvednice, ali ih nalazimo i na Koštrunovom bregu, Kuna gori, Cesarskom brdu i Strugači. Uglavnom se radi o sedimentnim stijenama među kojima prevladavaju trijaski dolomiti i kredni klastiti. Uz njih, mezozojskim stijenama najvjerojatnije pripadaju i pojave magmatskih stijena (dijabaza, spilita i bazalta) na Medvednici, lvanščici i Strahinjščici.
Stijene kenozojske starosti površinski su najzastupljenije stijene na području Županije. Prekrivaju njen središnji brežuljkasti dio i niža pobrđa Xxxxxxxxxx i lvanščice. Najzastupljeniji tip su sedimentne stijene poput pješčenjaka, vapnenaca, lapora, šljunaka i glina nastalih u moru, jezerima ili na kopnu, no ima i tufova - stijena nastalih litifikacijom vulkanskog pepela.
Krapinsko-zagorska županija smjestila se gotovo čitavim prostorom na slivu rijeke Krapine i rijeke Sutle. Rijeka Krapina predstavlja se kao glavni vodotok na području Županije. Manjim zapadnim dijelom područje Županije zahvaća lijevoobalni sliv rijeke Sutle, koja se predstavlja kao granična rijeka između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Obje ove rijeke ulijevaju se u rijeku Savu i svrstavaju se u njezin lijevoobalni srednji sliv.
Temeljna gorja Ivanščica, Strahinjčica, Macelj i Medvednica pretežno su izgrađene od mezozojskih karbonatnih stijena sekundarne pukotinske poroznosti s podzemnim vodama na različitim dubinama. Interesantnija akumulacija podzemne vode postoji u karbonatnome masivu Ivanščice, dok se u ostalim gorskim masivima javlja veći broj izvora manjih kapaciteta. U centralnome masivu Ivanščice javlja se najveće izvorište koje formira potok Reku.
Tercijarni sedimentni kompleks prevladava u brežuljkastim pobrđima sa stijenama primarne poroznosti, bez značajne akumulacije podzemne vode.
Zone kvartarnih naslaga u dolinama Krapine, Krapinice i Sutle akumuliraju znatne količine podzemne vode, međutim zbog plitke temeljnice i direktne veze s površinom, vodonosnici su podložni onečišćenju. Dolinske ravni svih pritoka Krapine gusto su naseljene, odvodnja nije riješena te se vodonosnici direktno zagađuju. Osim toga kod nekih provedenih vodoistražnihradova na ovome području pokazalo se da su podzemne vode željezovite.
Za aglomeraciju Zabok i aglomeraciju Zlatar provedeni su geotehničko istražni radovi koji su se sastojali od istražnog bušenja i laboratorijskih ispitivanja. Ukupno je izvedeno 68 istražnih bušotina.
Nakon provedenih istražnih radova izrađen je Geotehnički elaborat u kojem su obuhvaćeni svi
radovi i obrađeni rezulatati te prikazani numerički i grafički. Geotehnički elaborat izradio je Zavod za geotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod brojem GEL-110-057/2015, prosinac 2015., voditeljica geotehničkih istražnih radova: xxx.xxxx.xx.xx. Xxxxxxxx Xxxxx Xxxxxxx,
dipl.ing.građ. Geotehnički elaborat sastavni je dio Tehničke dokumentacije.
1.2.3.2 Hidrološke značajke
Najznačajniji vodotok na području promatranog sustava odvodnje Zabok je vodotok Krapina u koju je predviđeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda sustava Zabok. Rijeka Krapina duga je oko 65,3 kilometara i cijelim svojim tokom teče kroz Hrvatsko Zagorje. Izvire na gori Ivanščici, a ulijeva se u rijeku Savu kod Zaprešića. Ukupna površina sliva iznosi 1244,2 km2 od čega na brdski dio sliva otpada 893,7 km2, a na nizinski sliv 350,5 km2.
Hidrološka postaja Kupljenovo (šifra postaje 3054) locirana je oko 7,0 km nizvodnije od planiranog ispusta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava Zabok na stacionaži 13+573 rkm. Postaja se nalazi na području Zagrebačke županije. Prema mjerenim podacima na postaji Kulpljenovo u razdoblju od 1978. do 2008. godine najveći protok zabilježen je 1999. godine, a iznosio je 350 m3/s. Najmanji protok izmjeren je 1987. godine i iznosio je 0,199 m3/s. Srednji godišnji protok za razmatrano razdoblje iznosi 11,2 m3/s.
Najznačajniji vodotok na području promatranog sustava odvodnje Zlatar je vodotok Krapina u koju je predviđeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda sustava Zlatar – Zlatar Bistrica- Xxxxxx Xxxxxxxx – Konjščina - Lobor. Hidrološka postaja Zlatar Bistrica (šifra postaje 3330) locirana je oko
1,2 km uzvodnije od planiranog ispusta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava Zlatar – Zlatar Bistrica- Xxxxxx Xxxxxxxx – Konjščina - Lobor na stacionaži 42+658 rkm.
Prema mjerenim podacima na postaji Zlatar Bistrica u razdoblju od 1978. do 2008. godine najveći protok zabilježen je 1995. godine, a iznosio je 56,7 m3/s. Najmanji protok izmjeren je 1987. godine i iznosio je 0,012 m3/s. Srednji godišnji protok za razmatrano razdoblje iznosi 2,06 m3/s.
1.3 Općeniti opis radova
Radovi uključuju sljedeće:
Lot I
1. Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok Faza I
Sustav Zabok obuhvaća devet gradova i općina / Gradovi: Zabok, Oroslavje, Donja Stubica, Općine: Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Mače, Gornja Stubica, Stubičke Toplice
U Fazi I predviđena je izgradnja ukupno 90.226,96 m gravitacijske i tlačne kanalizacije, 27 crpnih stanica i 29 preljevnih građevina
Lot II
1. Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok Faza II
Sustav Zabok obuhvaća devet gradova i općina / Gradovi: Zabok, Oroslavje, Donja Stubica, Općine: Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Mače, Gornja Stubica, Stubičke Toplice
U Fazi II predviđena je izgradnja ukupno 24.272,05 m gravitacijske i tlačne kanalizacije, 8 crpnih stanica i 3 preljevne građevine
Lot III
1. Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar Faza I i Faza II
Sustav Zlatar obuhvaća pet gradova i općina / Grad Zlatar, Općine: konjščina, Lobor, Zlatar Bistrica i Xxxxxx Xxxxxxxx U Fazi I i Fazi II predviđena je izgradnja ukupno 55.465,19 m gravitacijske i tlačne kanalizacije, 23 crpne stanice i 11 preljevnih građevina
Radovi će biti izvedeni sukladno elaboratu iskolčenja, projektnoj dokumentaciji i u skladu s ovim specifikacijama (Knjiga 3), troškovnikom (Knjiga 4) i nacrtima (Knjiga 5) kako je navedeno u ovoj Dokumentaciji o nabavi.
1.4 Opseg radova
Opseg radova obuhvaća sve aktivnosti potrebne za procjenu dostavljenih podataka, dobivanje bilo kakvih dodatnih informacija, nabavu, ugradnju, izgradnju, ispitivanje i puštanje u pogon radova opisanih u Ugovoru.
Obveze Izvođača uključuju, ali nisu ograničene na sljedeće:
• potvrda i provjera svih podataka i dokumentacije koju dostavi ili koja je dostupna od Naručitelja
• utvrđivanje lokalnih uvjeta relevantnih uz radove
• procjena geotehničkih uvjeta tumačenjem podataka koji su dostavljeni ili koji su dostupni od Naručitelja, pregled objavljenih podataka i provedba dodanih ispitivanja, po potrebi
• izrada izvedbenih projekata
• izrada snimaka (elaborata) izvedenog stanja
• izvedba radova uključujući sve povezane inženjerske i građevinske radove u skladu s nacrtima i specifikacijama Ugovora, unutar granica gradilišta i u skladu sa svim suglasnostima i dozvolama i zakonskim obvezama
• osiguranje sve radne snage, materijala, opreme Izvođača, upravljanje, nadzor, administracija, potrošni materijal, skele, kranova, privremenih radova i objekata, zaštita radova i postojećih objekata, prijevoz do i sa i u ili oko gradilišta i sve što je potrebno bilo privremene ili stalne prirode u i za takvu gradnju, završetak i otklanjanje bilo kakvih nedostataka do trenutka potrebe za pružanje istih kako je navedeno u ili razumno zaključeno u Ugovoru
• nabava svog potrebnog materijala, opreme i proizvoda, uključujući specifikacije, certifikate i priručnike za rad
• prijevoz, rukovanje i skladištenje materijala, uređaja i opreme uključujući carinjenje pri uvozu stavki
• dovršetak i izvještavanje o svim istraživanjima postojećih stanja potrebnih prema Ugovoru
• ishođenje i ispunjavanje svih potrebnih suglasnosti, dozvola, licenci i odobrenja po svim relevantnim statutima i pravilnicima za koje će Izvođač biti odgovoran
• suradnja s relevantnim cestovnim nadležnim tijelima, policijom i vatrogasnim službama te sukladnost sa svim izdanim uvjetima/suglasnostima
• osiguranje informativnih ploča u skladu s relevatnim zahtjevima zakonodavstva RH i EU
• ispitivanje i puštanje u pogon radova za osiguranje usklađenosti sa svim zahtjevima Ugovora
• osposobljavanje osoblja Naručitelja za pogon sustava za daljinsko upravljanje crpnih stanica
• izrada priručnika za pogon i održavanje radova
• izrada Plana izvođenja radova za sva gradilišta
• stavljanje suvišnih radova izvan pogona.
• Prijevoz suvišnih uređaja ili opreme za koju je Naručitelj izrazio želju da ih zadrži
• zbrinjavanje van gradilišta svog suvišnog materijala, uključujući i podzemne vode, na lokaciju koju je odobrilo nadležno tijelo
• pružanje pomoći Inženjeru
• pripreme za dobivanje bilo kakvog dodatnog zemljišta koje je potrebno Izvođaču za prilaz ili radna područja za izvođenje radova.
• davanje izvješća o napretku uključujući fotografski zapis gradnje
• ishođenje bilo kakvih privremenih pristanaka koji mu mogu biti potrebni za izvršenje radova. Izvođač treba osigurati da u okviru svog programa ima dovoljno vremena za dobivanje takvih suglasnosti. Nepoštivanje istog može rezultirati troškovnim i programskim rizikom ili kašnjenjem što se Izvođaču neće nadoknaditi prema uvjetima Ugovora
• ispitivanje vodonepropusnosti izvedenih gravitacijskih cjevovoda
• tlačne probe izvedenih tlačnih cjevovoda
• izvođenje CCTV inspekcije izgrađene kanalizacijske mreže
• tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda
• dezinfekcija i ispitivanje zdravstvene ispravnosti vodoopskrbnih cjevovoda
• dobivanje i osiguravanje isprava o sukladnosti za sav materijal koji se koristi tijekom izgradnje (beton, pojačanja, cijevi, armature, itd.)
• održavanje, sastavljanje i podnošenje svih potrebnih podataka za poštivanje odredbi o zaštiti na radu
• suradnja, koordinacija i nazočnost na sastancima s Naručiteljem, njegovim osobljem, zakonskim tijelima i grupama za odnose s javnošću, a sve radi potrebe održavanja dobrih odnosa sa javnošću
• održavanje kolnih i pješačkih pristupa posjedima koji se nalaze u blizini gradilišta
• osiguranje plana zaštite na radu, organizacijskog dijagrama, programa, plana rada i svih ostalih dokumenata koji su potrebni prema Ugovoru
• usklađenost sa svim zahtjevima tijela nadležnih za zaštitu okoliša s obzirom na izvođenje radova i zaštitu gradilišta i njegove okolice
• dostava programa za provedbu radova uključujući potrebne faze radova kako bi se omogućila koordinacija između građevinskih i strojarskih/elektroradova
• ispitivanje i puštanje u pogon radova
• obavještavanje potrošača o planiranim prekidima usluga - Izvođač će osigurati provedbu odgovarajućih obavijesti koje će se izraditi u suradnji s gradskim vlastima, lokalnim distributerima vode, struje i telefonije, komunalnim poduzećem i nadležnim tijelima za ceste
• pokusni rad
1.5 Izvođenje radova
1.5.1 Trasiranje gravitacijskih cjevovoda
Svi gravitacijski cjevovodi na dionicama između okana bit će položeni u pravcu. Cjevovodi će biti položeni u skladu s dokumentacijom glavnog projekta. Manja odstupanja u trasi cjevovoda, niveleti i nagibu moguća su između Glavnog projekta i Izvedbenog projekta Izvođača, ali u mjeri koja u potpunosti poštiva važeće potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole.
Prije početka iskopa, za bilo koji cjevovod, Xxxxxxx će utvrditi i istražiti trasu kako je prikazano u nacrtima, ili kako je dogovoreno s Inženjerom. Izvođač će izvođenje radova obavljati sukladno planu iskolčenja.
Trase cjevovoda će iskolčiti ovlašteni geodet i izraditi elaborat iskolčenja u skladu sa zahtjevima Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17).
Trasa cjevovoda će biti jasno označena na tlu.
1.5.2 Sanacija prometnih, biciklističkih i pješačkih površina
U skladu s glavnim projektima i uvjetima nadležnih institucija za ceste, Izvođač je nakon izvođenja radova dužan sve površine sanirati sukladno izdanim Posebnim uvjetima građenja (HC, ŽUC, Lokalna uprava) i prema Razradi tehničkih svojstava i zahtjeva za građevne proizvode za proizvodnju asfaltnih mješavina i za asfaltne slojeve kolnika izdanima od strane HC d.o.o. Zagreb.
Pješačke i kolne prilaze Izvođač je dužan vratiti u prvobitno stanje.
Izvođač je dužan tekuće održavati u voznom stanju prometne površine koje je oštetio prilikom izgradnje kanalizacije sve do završne sanacije (asfaltiranja).
Širina vraćanja površina u prvobitno stanje, konstrukcija donjeg ustroja i gornjeg ustroja prometnih površina, kao i tip zastora definirani su Troškovnikom (knjiga 4 ove Dokumentacije o nabavi), ovim Tehničkim Specifikacijama i nacrtima (knjiga 5 ove Dokumentacije o nabavi).
1.5.3 Iskop rovova i polaganje cijevi
Zahtjevi u svezi iskopa rovova i podloge u rovu trebaju biti usklađeni s Knjigom 4 te normalnim poprečnim presjecima kanala koji su dani u Knjizi 5.
U slučaju kada se cijevi postavljaju ispod razine podzemnih voda kanali se moraju održavati suhima tijekom izvođenja radova što je odgovornost Izvođača, a smatra se uključenim u jedinične ponudbene cijene iskopa.
Materijal iz iskopa bit će odložen uz rov ili će biti prevezen do privremenog odlagališta. Materijal iz iskopa može biti korišten za zasipavanje rovova po odobrenju Inženjera.
U slučaju nedostatnih količina materijala za zatrpavanje rovova potrebno je kompenzirati ove količine s materijalom iz pozajmišta (koje će sam odrediti Izvođač te snositi sve vezane troškove, kao npr. naknade za deponiranje materijala). Materijal korišten za zatrpavanje rovova mora biti provjeren i odobren od strane Inženjera.
Podloga rova mora biti ravna i bez izbočina te treba imati preciznost od +/-2 cm u odnosu na projektiranu niveletu. Neravna mjesta trebaju biti izravnata, a praznine zapunjene.
Materijal korišten za podlogu cijevi (posteljica od kamenog materijala) kanalizacijskih cjevovoda mora imati granulaciju do 8 mm. Podloga će biti izvedena u skladu s normalnim profilom kako je to prikazano na nacrtima. Debljina sloja za podlogu cijevi mora biti u skladu s HRN EN 1610 ovisno o promjeru cijevi.
Materijal korišten za podlogu cijevi (posteljiica od kamenog materijala) vodoopskrbnih cjevovoda mora imati maksimalnu granulaciju do 8 mm. Podloga će biti izvedena u skladu s normalnim profilom kako je to prikazano na nacrtima. Debljina sloja za podlogu cijevi mora biti u skladu s HRN EN 805 ovisno o promjeru cijevi.
Pokrivanje će cijevi biti izvedeno u slojevima koji će biti blago zbijeni i poprskani vodom. Debljina pokrova iznad tjemena cijevi ne smije biti manje debljine od 30 cm. Materijal koji se koristi za pokrov i oblogu cijevi će biti isti kao materijal posteljice (kameni materijal, granulacije do 8 mm).
Nakon završetka iskopa rovova, polaganja podloge oko cjevovoda i zasipavanja šahtova, rovovi će biti zatrpani materijalom iz iskopa ili zamjenskim materijalom u slojevima od 30 do 40 cm. Materijal treba biti neutralne vlažnosti, s granulacijom do 10 cm. Slojevi će biti zbijeni do minimalnog modula zbijenosti od 40 MN/m2.
Svi će rovovi dubine veće od 1 m biti bočno razupirani. Tehnologiju razupiranja određuje Izvođač (velikoplošne oplate i sl.). Također, smatra se da su svi troškovi razupiranja rova tijekom: iskopa, postavljanja posteljice, kao i polaganja cijevi te postavljanja okana uključeni u jediničnu cijenu iskopa u Troškovniku. Izvođač je dužan predvidjeti sve potrebne radove zaštite rova prilikom izvođenja radova sukladno ovim Tehničkim specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i pravilima struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene. Tehnologiju razupiranja određuje Izvođač (velikoplošne oplate i sl.).
Tijekom izvođenja iskopa, svi će rovovi biti obostrano ograđeni drvenim ogradama visine min. 1 m. Izvođač će održavati i premještati ogradu kako napreduju radovi na iskopu. Također, gdje je potrebno, Izvođač će izraditi i postaviti drvene mostiće za prijelaz pješaka preko rova i/ili osigurati mogućnost prelaska vozila preko rova postavljanjem čeličnih ploča.
1.5.4 Cijevi i spojevi
Cijevni materijali primijenjeni u okviru Ugovora moraju zadovoljavati zahtjeve iz tehničkih specifikacija. Mjestimično su dozvoljene alternative, ali uz poštivanje hidrauličkih parametara na
osnovu kojih je sustav postavljen: u tlačnim cjevovodima brzina tečenja i zaštita od nestacionarnih stanja tečenja, u gravitacijskim cjevovodima brzina tečenja i postotak punjenja profila cijevi, odnosno proticajnog profila ne manjeg od minimalno određenog u Glavnom projektu.
1.5.4.1 Gravitacijski cjevovodi za odvodnju otpadnih voda
Izvođač će ugraditi cijevi od materijala koji samostalno odabere iz dolje navedenih materijala, na način da zadovoljavaju tehničke karakteristike cijevnog materijala propisane glavnim projektima, da se ispune bitni zahtjevi za građevinu uz poštivanje svih normi i zakonskih odrednica, odnosno potrebno je da cijevni materijal zadovolji projektiranu nosivost i unutarnji promjer koji su proizašli iz statičkog i hidrauličkog proračuna.
Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima.
Izvođač je slobodan sve cjevovode do nazivnog unutarnjeg promjera uključivo DN400 mm izraditi korištenjem cijevnog materijala sukladnog sljedećim normama:
HRN EN 13476-1:2007 | Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekšanog poli(vinil- klorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) -- 1. dio: Opći zahtjevi i svojstva (EN 13476-1:2007) |
HRN EN 13476-2:2007 | Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju – Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekšanog poli(vinil- klorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) - 2. dio: Specifikacije za cijevi i spojnice s glatkom unutarnjom i vanjskom površinom i sustav tip A (EN 13476-2:2007) |
HRN EN 13476-3:2009 | Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju – Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekšanog poli(vinil- klorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) - 3. dio: Specifikacije za cijevi i spojnice s glatkom unutarnjom i vanjskom površinom i sustav tip B (EN 13476-3:2007+A1:2009) |
HRN EN 12666-1:2011 | Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju - polietilen (PE) - 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 12666-1:2005+A1:2011) |
HRN EN 14758-1:2012 | Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Polipropilen s mineralnim modifikatorima (PP-MD) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 14758-1:2012) |
HRN EN 1852-1:2009 | Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju - polipropilen (PP) - 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 1852-1:2009) |
HRN EN 1401-1:2009 | Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju - neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) - 1. dio: Specifikacije za cijevi, |
spojnice i sustav (EN 1401-1:2009) | |
HRN EN 14364:2013 | Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju -- Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013) |
HRN EN 295-1:2013 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 1. dio: Zahtjevi za cijevi, oblikovne komade i cijevne priključke (EN 295-1:2013) |
HRN EN 295-2:2013 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti i uzorkovanje (EN 295-2:2013) |
HRN EN 295-3:2012 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 3. dio: Metode ispitivanja (EN 295-3:2012) |
HRN EN 295-4:2013 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 4. dio: Zahtjevi za prilagođivače, spojnice i elastične spojke (EN 295-4:2013) |
HRN EN 295-5:2013 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 5. dio: Zahtjevi za perforirane cijevi i oblikovne komade (EN 295-5:2013) |
HRN EN 295-6:2013 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 6. dio: Zahtjevi za dijelove kontrolnih okna i inspekcijskih komora (EN 295-6:2013) |
HRN EN 295-7:2013 | Keramičke cijevi za odvodne i kanalizacijske sustave -- 7. dio: Zahtjevi za cijevi i spojnice za priključke na cijevi (EN 295-7:2013) |
Predviđena je ugradnja cijevi sukladno zahtjevanim karakteristikama kao što se navodi u nastavku, a posebno iz razloga što će se planirana kanalizacijska mreža graditi najvećom dijelom na dubinama do 4 m (na dijelovima nekih dionica i do 5 m) i na području sa značajnim oscilacijama razine podzemnih voda i nerjetko vrlo visokim razinama podzemnih voda (čak do površine terena), uz velike mogućnosti kasnijeg diferencijalnog slijeganja tla oko cijevi (a samim time i utjecaj na moguću pojavu uzdužnih deformacija – progiba cijevi), a što se predstavlja izuzetno zahtjevnim uvjetima za ugradnju, ali i korištenje izgrađene kanalizacije. Kod toga je jedan od najznačajnijih faktora za primjenu navadenih vrsta cijevi njihova krutost (uz obodnu i vrlo bitna uzdužna krutost) i stabilnost kod ugradnje (a također i kod kasnije eksploatacije), uz masivnost stijenke cijevi i spojnih elemenata, a što u ovakvim uvjetima predstavlja vrlo značajan zahtjev za same cijevi.
Izvođač je slobodan sve cjevovode nazivnog unutarnjeg promjera većeg od DN400 mm izraditi korištenjem cijevnog materijala sukladnog sljedećim normama:
HRN EN 14364:2013 | Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju -- Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013) |
HRN EN 295-1:2013 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 1. dio: Zahtjevi za cijevi, oblikovne komade i cijevne priključke (EN 295-1:2013) |
HRN EN 295-2:2013 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti i uzorkovanje (EN 295-2:2013) |
HRN EN 295-3:2012 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 3. dio: Metode |
ispitivanja (EN 295-3:2012) | |
HRN EN 295-4:2013 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 4. dio: Zahtjevi za prilagođivače, spojnice i elastične spojke (EN 295-4:2013) |
HRN EN 295-5:2013 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 5. dio: Zahtjevi za perforirane cijevi i oblikovne komade (EN 295-5:2013) |
HRN EN 295-6:2013 | Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 6. dio: Zahtjevi za dijelove kontrolnih okna i inspekcijskih komora (EN 295-6:2013) |
HRN EN 295-7:2013 | Keramičke cijevi za odvodne i kanalizacijske sustave -- 7. dio: Zahtjevi za cijevi i spojnice za priključke na cijevi (EN 295-7:2013) |
Spajanje i spojni dijelovi bit će prilagođeni ovisno o odabranom cijevnom materijalu, a sukladno standardu i atestima koji su propisani za odabrani cijevni materijal (spojnice, kolčak, zavarivanje i ostalo). Koristit će se elastične brtve (brtveni prsten) koje su integrirane s cijevi. Brtve će biti od EPDM-a.
Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu.
Spajanje i polaganje cijevi, neovisno o materijalu, bit će izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.
Neovisno o odabranom materijalu cijevi, Izvođač će biti dužan za provedbu tekućih ispitivanja cijevnog materijala te će snositi sve troškove ispitivanja istih od strane neovisnog laboratorija i to:
Na svakih 500 m isporučenih cijevi, Izvođač će, u nazočnosti Inženjera, uzeti uzorak cijevi u duljini od 1 m i predati ga neovisnom laboratoriju koji će provesti ispitivanje obodne krutosti (SN) plastomernih cijevi sukladno normi HRN EN ISO 9969.
Troškovi uzimanja uzoraka cijevi te ispitivanja u neovisnom laboratoriju idu na teret Izvođača, tj. smatraju se uključenim u jediničnu cijenu dobave, dopreme i ugradnje cijevi.
Izvođač će, u slučaju podbacivanja rezultata tekućih ispitivanja, snositi sve troškove ispitivanja već ugrađenih cijevi i zamjene ugrađenih cijevi koje ne zadovoljavaju uvjetu minimalne obodne krutosti.
Naručitelj i Inženjer pri samoj isporuci mogu odrediti uzorak za ispitivanje, te ukoliko uzorak ne zadovoljava tražena tehnička svojstva, Naručitelj zadržava pravo cijelu takvu isporuku vratiti Izvođaču, a ukoliko bi se takav slučaj ponovio, Naručitelj zadržava pravo obustave daljnje isporuke i ugradnje cijevi od tog proizvođača.]
1.5.4.2 Tlačni cjevovodi za odvodnju otpadnih voda
Svi tlačni cjevovodi će biti izrađeni od cijevi od slijedećih materijala kako je navedeno u ovim Tehničkim Specifikacijama:
• polietilen (PE) ili (HRN EN 13244-2, HRN EN 12201-1:2011), izrađen od PE100, SDR 17, nazivni tlak 10 bar (PN10)
• duktil
Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima.
Spajanje cjevovoda od polietilena, Izvođač je dužan izvoditi zavarivanjem, dok se duktilne željezne cijevi spajaju spojem na naglavak uz korištenje brtvenog gumenog prstena od EPDM-a.
Specifikacije cijevi, spojnica i sustava, ovisno o materijalu, zadovoljavati će zahtjeve sljedećih normi:
Materijal cijevi | Norma |
PE | HRN EN 12201-1:2011; HRN EN 12201-2:2011; HRN EN 12201-3:2012, HRN EN 13244-2, |
Duktilne željezne cijevi | HRN EN 598:2009 |
Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu. Sve armature će biti izrađene od nodularnog lijeva. Spojevi će armatura s cijevima biti izvedeni prirubnički s ugrađenom brtvom.
Spajanje i polaganje cijevi, neovisno o materijalu, će biti izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.]
1.5.4.3 Cjevovodi za vodoopskrbu- prelaganje cjevovoda
Svi će vodoopskrbni cjevovodi biti izvedeni od materijala kako je navedeno u ovim Tehničkim Specifikacijama i Troškovniku i to:
• polietilen (PE), izrađen od PE100, SDR 17, PN 10 bara.
• duktil,
• čelik
Materijal cijevi | Norma |
PE | niz normi HRN EN 12201 |
Duktilne željezne cijevi | HRN EN 545:2007, HRN EN 545:2006 |
Čelične cijevi | HRN EN 10224:2003, HRN 20224:2002, |
PEHD cijevi koje se na gradilišta isporučuju u palicama spajaju se zavarivanjem do dužine koju je moguće položiti ovisno o uvjetima na terenu, a za međusobno spajanje prethodno zavarenih dionica kao i za vertikalne lomove pri obilaženju ostalih instalacija, Izvođač će koristiti odgovarajuće spojnice. PEHD cijevi koje se na gradilišta isporučuju u kolutima će Izvođač razvući do potrebne dužine, a tako položene dionice Izvođač će spajati pomoću odgovarajućih spojnica.
Svi će fazonski komadi biti izrađeni iz nodularnog lijeva GGG prema HRN EN 545:2010.
Sve će armature biti izrađene iz nodularnog lijeva GGG. Armature moraju odgovarati HRN EN 545:2010 za pitku vodu i biti izvedene na prirubnički spoj NP 10 prema HRN EN 1092-2.
Svi fazonski komadi i armature se isporučuju s brtvama i materijalom za pričvršćivanje (vijcima).
Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima. Sve će cijevi biti nazivnog tlaka kako je definirano ovim Tehničkim Specifikacijama i Troškovnikom.
Spajanje i polaganje cijevi, neovisno o materijalu, bit će izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.]
1.5.5 Međusobno spajanje novih i postojećih kanalizacijskih cijevi
Spojevi između novih i postojećih kanalizacijskih cijevi bit će izvedeni u postojećim oknima. U slučaju da okno ne postoji, izgraditi će se novo.
Izvođač je dužan locirati postojeći kanalizacijski cjevovod na lokalitetu spoja te registrirati lokaciju, promjer cijevi, materijal i kotu nivelete.
1.5.6 Okna
Na trasama gravitacijskih kanalizacijskih kolektora ugrađivat će se spojna i revizijska okna, a na trasi tlačnog kanalizacijskog cjevovoda servisna okna, zasunska okna, zasunska okna s muljnim ispustom i zasunska okna s odzračno-dozračnim ventilom.
Sva nova spojna okna na gravitacijskim cjevovodima i servisna okna, zasunska okna i zasunska okna s muljnim ispustom na tlačnim cjevovodima izvode se kao zasebne monolitne AB konstrukcije sukladno projektu. Ove građevine moraju biti usklađene s važećim standardima za betonske radove i elementima zadanim ovom Dokumentacijom o nabavi.
Izvođač je slobodan sva revizijska okna izraditi sukladno sljedećim normama:
HRN EN 1917:2008 | Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s čeličnim vlaknima i armirana (EN 1917:2002/AC:2008) |
HRN EN 13598-2:2009/ Ispr.1:2010 | Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 2. dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u području prometnica i duboko ukopane instalacije (EN 13598- 2:2009/AC:2009) |
HRN EN 14364:2013 | Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju -- Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013) |
Revizijska okna za koja ne postoji odgovarajuća norma u Tehničkim propisima o građevnim proizvodima trebaju biti proizvedena prema Hrvatskoj tehničkoj ocjeni izdanoj sukladno Pravilniku o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08) i Tehničkom propisu o građevnim proizvodima, članak 9, stavak 2 (NN 33/10, NN 87/10, NN 146/10, NN 81/11, NN 100/11, NN 130/12, NN 81/13, NN 136/14 i NN 119/15) od strane ustanove ovlaštene od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
Odabran materijal revizijskih okana i zasunskih okana s odzračno-dozračnim ventilom mora biti prilagođen ovisno o odabranom cijevnom materijalu.
Svi lomovi u trasi cjevovoda trebaju biti izvedeni u bazi revizionih okana, a nikako izvan revizionog okna ili u tijelu revizionog okna iznad baze.
Revizijska okna na cjevovodima mogu biti izgrađena iz slijedećih materijala:
1) Termoplastičnih materijala metodom brizganja. Kod svih okana kompletna baza (dno, priključci i kineta) mora biti izrađena metodom brizganja. Kod okana promjera DN 800 i DN 1000 svi ostali elementi okna (tijelo, konus, adapter) isto moraju biti proizvedeni metodom brizganja. Okno je dodatno obloženo armirano betonskom oblogom dna i vanjskog plašta minimalne debljine 15 cm. Visina vanjskog plašta je do 1/3 visine okna.
ili
2) Termoplastičnih materijala drugih tehnologija izvedbe, ali dodatno obložena armirano betonskom oblogom minimalne debljine 15 cm po cijeloj površini vanjskog plašta i dna revizijskog okna za okna dubine veće od 1,5 m od vrha revizijskog okna do kinete.
ili
3) Tipska armirano-betonska okna s kinetom obloženom termoplastičnim materijalom i s integriranom spojnicom za prihvat ponuđenih kanalizacijskih cijevi.
ili
4) Tipska okna od staklom ojačanih duromera (GRP)
Revizijska okna od staklom ojačanih duromera (PES-GRP) s poliesterskom spojnicom s brtvom od EPDM-a. Okno mora imati ravno dno, kinetu promjera jednakog promjeru izlazne cijevi i broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. U okno su ugrađene stupaljke. Okno je dodatno obloženo armirano betonskom oblogom dna i vanjskog plašta minimalne debljine 15 cm. Visina vanjskog plašta je do 1/3 visine okna.
1.5.7 Poklopci okana
Na prepumpne stanice se u pokrovnu ploču iste ugrađuju se jednodjelni, dvodijelni ili trodjelni poklopci vodotijesne izvedbe dimenzija prema glavnom projektu. Poklopac je opremljen bravicom s univerzalnim ključem, hidrauličkom zategom kao zaštitom od nekontroliranog zatvaranja, gumenim brtvenim trakama i spojnim materijalom te nastavkom za ventilaciju, profila minimalno 150 mm sa zaštitnom kapom i zaštitnom mrežicom. Kompletna metalna konstrukcija pokrovnog poklopca izrađena je od inox materijala min. kvalitete 304L ili bolje.
Na reviziona okna koja se nalaze u prometnoj površini bilo koje kategorije ugrađuju se okrugli poklopci od nodularnog lijeva, svjetlog otvora 600 mm, nosivosti 40 t. Minimalna masa poklopca s okvirom mora iznositi 105 kg. Poklopci su samonivelirajući s ključem i brtvom protiv buke.
Na reviziona okna locirana izvan prometnih površina ugrađuju se okrugli poklopci od nodularnog ljeva, svjetlog otvora 600 mm, nosivosti 25t. Poklopci su samonivelirajući s ključem i brtvom protiv buke.
Svi će poklopci revizionih okana biti prema HRN EN 124, proizvedeni od nodularnog lijeva, zaštićeni zaštitnom bojom otpornom na temperaturu i koroziju. Na poklopcima kanalizacijskih okana bit će izlivena riječ „KANALIZACIJA“.
Dimenzije i nosivosti poklopaca će biti sukladno Troškovniku.
Dosjed poklopca i okvira mora biti strojno obrađen ili s dodatnom brtvom za upijanje viracija, a koja je smještena u utoru konstrukcije poklopca. Poklopac mora biti učvršćen za okvir s minimalno dva vijka i opremljen mehanizmom za zatvaranje.
1.5.8 Križanja
Križanja kanalizacijskih cjevovoda s postojećom infrastrukturom bit će izvedena od strane Izvođača u skladu s nacrtima i uvjetima dobivenim od strane relevantnih tijela. (komunalne tvrtke, željeznice, ceste, telekomunikacije, plin, vodoopskrba, itd.).
1.5.9 Osiguranje funkcionalnosti postojećeg sustava odvodnje i vodoopskrbe tijekom izvođenja radova
Izvođač će poduzeti sve korake potrebne za osiguranje funkcionalnosti postojećih sustava odvodnje otpadnih voda i vodoopskrbe tijekom izvođenja radova.
1.5.10 Projekti Izvođača
Izvođač će izraditi izvedbene projekte za sve objekte. Izvedbeni će projekti biti izrađeni na osnovu glavnog projekta koji je bio osnova za izdavanje građevinskih dozvola koje su izdane za predmetne radove ukoliko su iste bile potrebne.
Izvođač može predložiti manja odstupanja u odnosu na postojeće projekte, ukoliko takve izmjene i dalje ispunjavaju zahtjeve definirane u ovim Tehničkim Specifikacijama i zahtjeve definirane u potvrdi glavnog projekta, građevinskoj dozvoli i/ili lokacijskoj dozvoli. Izvođač će predati tehničke detalje vezane uz odstupanja od projekta Inženjeru na odobrenje.
Izvođaču je iz opravdanih razloga dopušteno ishođenje izmjena i dopuna lokacijske dozvole/građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta uz prethodno odobrenje Inženjera i Naručitelja. Takve izmjene će se izvršiti o trošku Izvođača i ne smatraju se valjanim razlogom za produljenje roka dovršetka i povećanje cijene.
Naručitelj je izradio projektnu dokumentaciju i ishodio lokacijske i građevinske dozvole. Projekti su izrađeni za određenu vrstu cijevnog materijala i specifične hidrauličke parametre sustava. Ukoliko Izvođač u ponudi specificira drugi cijevni materijal (od onih koji zadovoljavaju normom propisane uvjete kvalitete) dužan je izraditi izmjenu i dopunu glavnog projekta za odabrani cijevni materijal i nove hidrauličke parametre sustava koji ne smiju značajnije odstupati od prethodno projektiranih, te ishoditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole.
Izvođač će biti odgovoran za pravilno vođenje sve građevinske dokumentacije koja je neophodna prema odredbama Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) i važećim podzakonskim aktima.
1.5.11 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda
Radovi moraju biti projektirani, izvedeni i instalirani u skladu s odgovarajućim i usuglašenim standardima.
Radovi koji uključuju pripadajuću opremu, instrumente i kontrolni sustav, NUS, električne instalacije moraju biti usklađeni s zakonskom regulativom relevantnih direktiva uključujući između ostalog Direktivu o sigurnosti strojeva (Directive 98/37/EC) te Direktivu o nisko-naponskim uređajima (Directive 73/23/EEC).
Svaki uređaj treba imati CE oznaku u skladu s relevantnom aplikacijom direktive EU vijeća.
Dijelovi uređaja koji nisu cjeloviti te su dio većeg uređaja, a koji kao takvi ne mogu imati CE oznaku imati će deklaraciju o ugradnji.
1.5.12 Licence za inženjere
Izvođač će uzeti u obzir da su određeni inženjerski poslovi u Hrvatskoj regulirani Zakonom o gradnji (NN 153/2013, 20/17), Zakonom o Komori arhitekata i Komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/2015), te Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15). Tim aktima su definirani i minimalni uvjeti za osoblje Izvođača na gradilištu.
Također, Zakon o zaštiti na radu (NN 71/2014) i relevantni podzakonski akti definiraju uvjete koje moraju ispuniti osobe koje obavljaju poslove koordinatora zaštite na radu.
Ponuditelj je u obvezi svojom ponudom predvidjeti sve troškove i aktivnosti vezane uz angažman stručnog osoblja za obavljanje radova (5 stručnjaka). S tim ciljem ponuditelj je u obvezi prije početka radova na pojedinom sustavu (građevinska dozvola) predložiti i staviti na uvid ovlaštenja osoba koje sukladno zakonskoj regulativi imenuje izvođač.
Zahtijeva se da stručno osoblje Izvođača poznaje sve relevantne zakone i propise Republike Hrvatske i EU koji na bilo koji način mogu utjecati na realizaciju radova i izgradnju vezanu uz realizaciju ovog ugovora.
Tijekom faze građenja, Izvođač mora biti stalno prisutan na lokaciji projekta s dovoljnim brojem osoblja u svako doba, kako bi se osiguralo da se projekti učinkovito provode.
U nastavku je za svakog stručnjaka specificirano zahtijevano vrijeme prisustvovanja na gradilištu - % od ukupnog trajanja Projekta.
Ponuditelj je u obvezi svojom ponudom predvidjeti sve troškove i aktivnosti vezane uz angažman dolje pobrojenih stručnjaka, te njihove osnovne zadatke:
• Stručnjak 1: Ovlašteni voditelj građenja građevinske struke – vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 100% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedinI lot predmeta nabave
•
o Stručnjak 1 će obavljati ulogu voditelja građenja i biti zadužen za koordinaciju cjelokupnog projekta i realizaciju ugovora, za provedbu kontrole kvalitete izgradnje te za njezin pravovremeni dovršetak. On će općenito biti odgovoran Naručitelju za izvođenje radova sukladno ugovoru.
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova,
odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i da ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci
• Stručnjak 2: Ovlašteni voditelj radova građevinske struke - vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 100% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedini lot predmeta nabave
•
o Stručnjak 2 će obavljati ulogu voditelja radova za xxxxxxxxxxx xxxxxx na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
• Stručnjak 3: Ovlašteni voditelj radova strojarske struke– vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 80% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 3 će obavljati ulogu voditelja radova za strojarske radove na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
• Stručnjak 4: Ovlašteni voditelj radova elektrotehničke struke – vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 80% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta –za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 4 će obavljati ulogu voditelja radova za elektrotehničke radove na projektu Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla
odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
• Stručnjak5: Ovlašteni inženjer geodezije - vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 100% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 5 će obavljati ulogu Ovlaštenog inženjera geodezije za geodetske radove na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
visoka stručna sprema iz područja geodezije, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer ili koja je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij iz navedenih područja kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova;
• Stručnjak 6: Ovlašteni projektant građevinske struke- za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 6 će obavljati ulogu Ovlaštenog projektanta na izradi izvedbenog projekta na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke
• Stručnjak 7: Ovlašteni projektant strojarske struke- za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 7 će obavljati ulogu Ovlaštenog projektanta na izradi izvedbenog projekta na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv
magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke
• Stručnjak 8: Ovlašteni projektant elektrotehničke struke- za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 8 će obavljati ulogu Ovlaštenog projektanta na izradi izvedbenog projekta na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke
Za potrebe obavljanja djelatnosti projektiranja pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora biti registrirana za obavljanje djelatnosti projektiranja. Isto dokazuje izvatkom iz sudskog registra u kojem pod predmetom poslovanja mora biti upisana djelatnost projektiranja.
Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a (Europskog gospodarskog prostora) koja u toj državi obavlja djelatnost projektiranja sukladno poglavlju VIII. članku 69. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje može u Republici Hrvatskoj privremeno ili povremeno obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostornog uređenja izjavom u pisanom obliku. Uz izjavu strani ponuditelj mora priložiti isprave kojim se dokazuje: pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane pravne osobe i da je osigurana od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama.
Prema članku 70. strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a koja obavlja djelatnost projektiranja, može u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost pod istim uvjetima kao pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) i drugim posebnim propisima.
Prema članku 71. strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja u trećoj državi obavlja djelatnost projektiranja ima pravo u Republici Hrvatskoj privremeno ili povremeno obavljati tu djelatnost u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i drugim posebnim propisima.
.Za potrebe obavljanja stručnih geodetskih poslova pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora biti registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova.
Prema članku 16. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti („Narodne novine“ broj: 152/08, 61/11 i 56/13) – dalje u tekstu: Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti, Strane osobe sa sjedištem u državama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru (obuhvaća sve države članice
Europske unije te Norvešku, Lihtenštajn i Island, u daljnjem tekstu: države ugovornice) koje namjeravaju u Republici Hrvatskoj obavljati stručne geodetske poslove trajno, putem podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, odnosno povremeno ili privremeno, mogu obavljati stručne geodetske poslove u svim organizacijskim, odnosno statusno-pravnim oblicima ako su registrirane za obavljanje stručnih geodetskih poslova (djelatnosti) u državi sjedišta.
Strane osobe koje nemaju sjedište u državama ugovornicama, mogu obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, uz ispunjenje svih uvjeta koji su propisani za strane osobe sa sjedištem u državama ugovornicama.
Strane osobe moraju imati osiguranje odgovornosti za štetu. Za ugovoreno osiguranje odgovornosti za štetu vrijedi dokaz o osiguranju odgovornosti ugovoren u Republici Hrvatskoj ili u državi ugovornici pod uvjetom da to osiguranje pokriva štetu nastalu u Republici Hrvatskoj.
Prema članku 17. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti strana osoba koja ima sjedište u državi ugovornici ima pravo obavljati u Republici Hrvatskoj stručne geodetske poslove ako ima zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika, a koje poslove može u Republici Hrvatskoj obavljati trajno, odnosno povremeno ili privremeno.
Ako strana osoba namjerava trajno obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj mora Državnoj geodetskoj upravi podnijeti zahtjev u pisanom obliku odnosno, elektroničkim putem ovjereno elektroničkim potpisom, te mora za zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika ishoditi rješenje komore o priznanju inozemne stručne kvalifikacije. Postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje stručnih geodetskih poslova provodi komora u skladu s odredbama posebnog zakona kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i o tome donosi rješenje. Po izvršnosti rješenja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana izvršnosti rješenja, komora je dužna upisati osobu kojoj je rješenjem priznata inozemna stručna kvalifikacija u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, odnosno u odgovarajuće evidencije komore.
Ako strana osoba namjerava povremeno ili privremeno obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj mora Državnoj geodetskoj upravi podnijeti zahtjev u pisanom obliku, odnosno elektroničkim putem ovjereno elektroničkim potpisom, koji mora sadržavati podatke o stručnom geodetskom poslu koji će se obavljati, predviđenom trajanju obavljanja posla i podatke o naručitelju za kojeg se posao obavlja.
Strana osoba mora prije obavljanja prvog posla za zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika, ishoditi rješenje komore o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije. Po izvršnosti rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, a najkasnije u roku od 8 dana od dana izvršnosti, komora je dužna privremeno upisati osobu zaposlenu u stranoj osobi koja ima pravo obavljati stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe, stručnog suradnika ili suradnika u Imenik ovlaštenog inženjera geodezije, odnosno u odgovarajuće evidencije komore.
Strana osoba, koja obavlja stručne geodetske poslove više od jedne godine dužna je podnijeti zahtjev za produljenje suglasnosti za obavljanje povremenih ili privremenih poslova Državnoj geodetskoj upravi i u njemu izvijestiti o mogućoj promjeni podataka. Ako Državna geodetska uprava pri odlučivanju o zahtjevu za produljenje suglasnosti, ustanovi da obavljanje stručnih geodetskih poslova
ima prirodu trajnog obavljanja stručnih geodetskih poslova o istome će obavijesti komoru. Komora po obavijesti može zahtijevati provjeru stručne kvalifikacije ovlaštenog inženjera geodezije, odnosno stručnog suradnika ili suradnika, stalan upis u imenik ovlaštenih inženjera geodezije, odnosno evidencije komore i plaćanje svih obveza prema komori, koji se zahtijevaju pri trajnom obavljanju stručnih geodetskih poslova, uključujući i troškove upisa i plaćanje članarine.
Sukladno članku 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
Sukladno članku 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/2015) pravo na upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
- da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke
- da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba najmanje deset godina
- da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.
Sukladno člancima 60., 61., 62., 63., 64. i 65. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) ovlaštena fizička osoba iz druge države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj trajno obavljati poslove projektiranja, voditelja građenja i voditelja radova u svojstvu ovlaštene osobe pod strukovnim nazivom koje ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici Hrvatskoj, ako je upisana u imenik stranih ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera, odnosno ovlaštenih voditelja građenja, odnosno ovlaštenih voditelja radova, odgovarajuće komore, u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
Ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove projektiranja, voditelja građenja i voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe pod strukovnim nazivom koji ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici Hrvatskoj, ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome odgovarajuću komoru, uz uvjet da:
– ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje poslova projektiranja, voditelja građenja ili voditelja radova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima
– je osigurana od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova projektiranja, voditelja građenja ili voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe mogla učiniti investitoru ili drugim osobama.
Uz prethodnu izjavu iz članka 61. navedenog Zakona podnositelj mora priložiti:
– dokaz o državljanstvu
– potvrdu kojom se potvrđuje da u državi ugovornici EGP-a obavlja poslove projektiranja, voditelja građenja ili voditelja radova u svojstvu ovlaštene osobe
– uvjerenje/dokaz o nekažnjavanju, odnosno da nije izrečena mjera privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije, s obzirom da se radi o profesiji iz sigurnosnog sektora
– ovlaštenje za obavljanje poslova projektiranja ili vođenja građenja u svojstvu odgovorne osobe u državi iz koje dolazi
– dokaz da je osiguran od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti, za štetu koju bi obavljanjem poslova projektiranja ili vođenja građenja u svojstvu odgovorne osobe mogao učiniti investitoru ili drugim osobama.
Ako se u državi iz koje dolazi strana ovlaštena osoba poslovi projektiranja, voditelja građenja ili voditelja radova obavljaju bez posebnog ovlaštenja, uz prijavu se prilaže dokaz da je podnositelj prijave poslove projektiranja, voditelja građenja ili voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe obavljao u punom ili nepunom radnom vremenu istovjetnog ukupnog trajanja najmanje godinu dana u zadnjih deset godina u državi članici u kojoj ta profesija nije regulirana.
Stranoj ovlaštenoj osobi priznaje se sklopljeni ugovor o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a, u kojoj ima poslovni nastan, ako je osiguranik pokriven jamstvom koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na namjenu ili pokriće koje se osigurava, pri čemu iznos osiguranja ne može biti manji od 1.000.000,00 kuna. U slučaju djelomične jednakovrijednosti strana ovlaštena osoba dužna je dodatno se osigurati za pokriće nepokrivenih aspekata: osiguranog rizika, osigurane gornje granice jamstva ili mogućeg isključenja iz pokrića.
Izjava iz članka 61. navedenog Zakona podnosi se za svaku godinu u kojoj podnositelj namjerava privremeno ili povremeno pružati usluge u Republici Hrvatskoj.
Komora ocjenjuje je li riječ o povremenom obavljanju poslova u smislu članka 61. navedenog Zakona prema okolnostima pojedinog slučaja.
Povodom izjave iz članka 61. navedenog Zakona Komora u skladu s odredbama posebnog zakona kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima provjerava ispunjava li podnositelj propisane uvjete za povremeno, odnosno privremeno obavljanje poslova projektiranja, voditelja građenja ili voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe i o tome izdaje potvrdu. Prilikom podnošenja prve izjave iz članka 61. Zakona Xxxxxx obvezno provodi postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije u skladu s odredbama posebnog zakona kojima se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima, s obzirom da se radi o profesijama koje imaju utjecaja na sigurnost.
U slučaju dodjele ugovora, gospodarski subjekt je dužan Naručitelju prije potpisa ugovora dostaviti dokaz da su navedeni stručnjaci ishodili sva potrebna rješenja/potvrde o ovlaštenju za vođenje građenja/radova sukladno zakonima Republike Hrvatske.
1.5.13 Visinski nivoi
Ukoliko nije drugačije navedeno, sve će visinske kote biti izražene u metrima nad Jadranskim morem s preciznošću na dva decimalna mjesta (referentni nivo mora u Trstu). Podaci za sve visinske kote će biti bazirani na referentnim podacima odobrenim od strane Inženjera.
Izvođač će definirati, izraditi i zaštiti neophodne dodatne referentne točke tijekom perioda izvođenja radova koje će povremeno biti provjeravane.
Markeri i druge referentne točke u blizini gradilišta nisu prikazane na nacrtima. Izvođač će biti odgovoran za prikupljanje ovih informacija.
Izvođač će staviti najmanje 3 referentne točke te njihove visinske kote na glavne nacrte.
1.5.14 Dimenzije
Sve su dimenzije, udaljenosti i visinske kote na nacrtima prikazane u metričkom sustavu. Ukoliko je potrebno izraditi dodatne ili određene građevinske nacrte, Izvođač je dužan pripremiti takve nacrte u metričkom sustavu.
1.5.15 Sigurnosne procedure
Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 4.8 Uvjeta Ugovora.
1.5.15.1 Sigurnost
Izvođač će izvršiti radove na način da će biti usklađeni sa svim međunardnim i hrvatskim sigurnosnim zakonima i standardima. Svi radovi moraju biti posebno usklađeni sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/2014 sa svim izmjenama i dopunama), Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl.l. 42/68), Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/2008) te s drugim važećim zakonima i hrvatskim standardima.
Pitanja vezana uz sigurnost bit će na planu i programu svih sastanaka te će planovi vezani uz ova pitanja biti predmet zajedničkog dogovora između Inženjera i predstavnika izvođača s ciljem smanjenja rizika pojave akcidenata i neželjenih slučaja u narednim aktivnostima.
U slučaju da Inženjer smatra da metode rada Izvođača nisu dovoljno sigurne ili da ne postoji dovoljna ili adekvatna zaštitna barijera ili druga sigurnosna oprema ili oprema za spašavanje, Izvođač će promijeniti svoju metodologiju izvođenja radova ili instalirati dodatnu opremu ili pojačati mjere sigurnosti i opremu za spašavanje.
Izvođač će u najkraćem roku obavijestiti Inženjera o bilo kakvim akcidentima, bilo to na lokaciji gradilišta ili izvan, a koji uključuju Izvođača i rezultiraju ozljedom osoblja ili oštećenjem materijalnih dobara, bilo da se radi o direktnom kontaktu s radovima ili s trećim licem. Ovakve obavijesti mogu biti verbalne, ali svakako trebaju biti popraćene detaljnim pisanim izvješćem unutar perioda od 24 (dvadeset i četiri) sata od akcidenta.
1.5.15.2 Zaštita od požara i prevencija
Izvođač treba biti u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10 sa svim izmjenama i dopunama) za zaštitu radova i bilo koje okolne imovine od vatre te, ako je potrebno, treba omogućiti vatrogascima da povremeno pregledaju sve objekte za zaštitu od požara.
Izvođač treba pripremiti i izdati izjavu o metodi rada za djelatnosti koje uključuju rizike od požara i skladištenje zapaljivih materijala Inženjeru na odobrenje.
Izvođač mora nadalje biti u skladu sa:
• Pravilnikom o vatrogasnim aparatima (NN 101/11)
• Pravilnikom o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11)
• Pravilnikom o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN 056/12)
• Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).
1.5.16 Zaštita na radu
Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 4.8 i 6.7 uvjeta Ugovora.
Svi će radovi biti striktno izvedeni u skladu s važećom registrativom Europske unije koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu te s važećom registrativom Republike Hrvatske. Izvođač će postupati u skladu s niže navedenim zakonima i pravilnicima:
• Zakon o zaštiti na radu (NN 71/2014, 118/2014, 154/2014)
• Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/2013)
• Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/2008)
• Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/2005)
• Pravilnik o korištenju osobne zaštitne opreme (NN 39/2006)
• Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/2008)
• Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/2008)
• Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/1986)
• Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/2005)
• Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu (NN 155/2008)
• Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/2012)
Koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova (koordinator II) će biti angažiran u okviru projekta kroz ugovor o uslugama nadzora. Izvođač će slijediti upute koordinatora zaštite na radu u fazi izvođenja radova.
Izvođač će u okviru ovog Ugovora izraditi Plan zaštite na radu.
1.5.16.1 Osoba za provedbu zaštite na radu
Izvođač će odrediti osobu za provedbu zaštite na radu koja će također obavljati dužnosti osobe za prevenciju akcidenata.
Plan zaštite na radu će definirati aktivnosti, dužnosti i nadležnosti osobe zadužene za provedbu plana.
1.5.16.2 Opasne aktivnosti
Plan će zaštite na radu sadržavati specifične procedure za smanjenje rizika koji nastaje kao rezultat obavljanja opasnih poslova na gradilištima kako je to niže navedeno ali ne i ograničeno na:
• iskope (npr. mjere osiguranja klizanja zemljišta, kontakt s podzemnim /nadzemnim instalacijama, fizičke barijere prema vozilima, znakovi upozorenje za pješake)
• rad na visini (npr. padovi, materijali koji bi mogli pasti)
• rad u zatvorenim prostorima (npr. nedostatak kisika, otrovni plinovi / pare / dim, eksplozivni plinovi)
• rad s otpadnim vodama, muljem u spremnicima, komorama i cjevovodima (npr. leptospiroza, utapanja, otrovni plinovi)
• nadzemni i podzemni aktivni strujni vodovi te kontrolna oprema (elektrifikacija).
• radovi na cestama (npr. promet, pješaci)
• podizanje teških tereta (npr. neophodna oprema, stabilno tlo, obučen vozač / podizač tereta s remenom / pomoćnik pri utovaru/istovaru)
• preklapanje s radovima drugih Izvođača ili Naručitelja (npr. postojeći operativni uređaj i oprema)
• skladištenje opasnih supstanci, rukovanje i korištenje (npr. kemikalije, eksplozivi)
• kontrolirano upravljanje otpadnim materijalima
1.5.16.3 Sastanci i izvještavanje
Izvođač će poslati Inženjeru detalje bilo kakvih akcidenata čim prije nakon ovakvog događaja.
Zaštita će na radu biti predmet svakog sastanka na gradilištu. Poglavlje o zaštiti na radu će činiti dio mjesečnog izvještavanja.
1.5.16.4 Opasna atomsfera
Izvođač će osigurati neophodnu opremu za praćenje parametara pri ulasku u potencijalno opasne prostore. O svim opasnim ili potencijalno opasnim prostorima će Izvođač voditi odgovarajuću evidenciju.
1.5.16.5 Ograničeni pristup i „Dozvola za rad“
Plan zaštite na radu će sadržavati i procedure za definiranje i pristup „Područjima s ograničenim pristupom“ gdje će pristup ovakvim područjima biti ograničen „dozvolom za rad“ u ovakvim prostorima.
Izvođač će onemogućiti pristup svojim uposlenicima ili kooperantima sve dok ne budu u posjedu dozvole za rad u ovakvim područjima od strane osoba za provedbu zaštite na radu.
Inženjer može naložiti Izvođaču da definira područje kao „Područje s ograničenim pristupom“ ukoliko on to smatra neophodnim. Usklađenost s zahtjevima dozvole neće odriješiti Izvođača bilo kakve odgovornosti prema Ugovoru.
1.5.16.6 Odredbe za slučajeve nužde
Plan zaštite na radu će sadržavati i odgovarajuće postupke i opremu u izvanrednim slučajevima, uključujući:
• oprema za prvu pomoć (zavoji, itd.)
• osobe obučene za pružanje prve pomoći
• komunikacija i prijevoz do najbliže bolnice s odjelom za akcidentne i izvanredne slučajeve
• opremu za praćenje
• opremu za spašavanje
• opremu za gašenje požara
• komuniciranje s najbližom vatrogasnom stanicom
Izvođač će osigurati svu neophodnu opremu za spašavanje koja će redovno biti provjeravana i održavana. Evidencija provjere opreme će se voditi na gradilištu. Izvođač će osigurati da adekvatan broj uposlenika bude u potpunosti obučen za korištenje aparata za disanje i tehnika oživljavanja.
1.5.16.7 Osobna zaštitna oprema i higijena
Osobna zaštitna oprema će biti dostupna osoblju te će se koristiti gdje je to potrebno, a uključuje:
• zaštitne kacige
• zaštitu za oči
• zaštitu za uši (sluh)
• zaštitu ruku
• zaštitu za noge.
Izvođač će osigurati i odgovarajuće objekte za boravak, uključujući minimalno:
• pitku vodu
• zahode
• umivaonike s toplom vodom, sapune i ručnike
• čiste, suhe i tople prostore sa stolovima i stolicama gdje je moguće konzumirati hranu.
1.5.16.8 Vertikalni prilazi
Sukladno članku 22. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) za ulazak u okna, šahtove i slične objekte gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75° prema horizontali.
Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro učvršćene odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 30 cm.
Duljina prečki između stranca ljestava ne smije biti manja od 40 cm.
Ljestve, čija je visina veća od 3,0 m moraju počevši od sedme prečke (oko dva metra od poda) imati čvrstu leđnu zaštitu.
Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza, s unutrašnjim radijusom ne manjim od 70 cm niti većim od 80 cm, koji moraju biti pričvršćeni za stranice ljestava na međusobnom razmaku ne većem od 1,4 m.
Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na razmaku ne većem od 25 cm. Lukovi i vertikale od plosnatog željeza koji međusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako dimenzionirani i učvršćeni za ljestve da pružaju sigurnu zaštitu osobama od pada s visine.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3,0
m. Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
Ako ljestve nemaju leđobran, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida, razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm.
Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 16 cm.
Na ljestvama čija je visina veća od 20,0 m moraju se na udaljenostima od 6,0 do 8,0 m ugraditi odmorišta (platforme ili podesti).
1.5.17 Upravljanje okolišem
Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 4.18. uvjeta Ugovora.
1.5.17.1 Plan upravljanja okolišem (PUO)
Izvođač će u roku od 40 dana od dana početka provedbe ugovora predate Plan upravljanja okolišem (PUO) koji će se odnositi na cijeli period izvođenja radova.
PUO će sadržavati, ali ne biti i ograničen na slijedeće:
• Odlaganje čvrstog otpada za sve građevinske materijale te lokacije odlagališta za višak materijala i otpadne materijale na okolišno siguran način; materijali bi trebali biti reciklirani
do maksimalno mogućeg stupnja a gdje to nije moguće učiniti, otpad je potrebno odložiti na adekvatnoj udaljenosti od gradilišta na pogodnu i odobrenu deponiju. Paljenje otpada na lokaciji gradilišta nije dozvoljeno.
• Upravljanje tekućim otpadom u svezi potencijalnog izlijevanja goriva i kemikalija koje se koriste tijekom izgradnje na okolišno prihvatljiv način na adekvatnoj udaljenosti od gradilišta u skladu s lokalnim zakonima.
• Smanjiti utjecaj mehanizacije u odnosu na ljudsko zdravlje i okoliš općenito. Ovo se odnosi na smanjenje potencijalne štete po vegetaciju, emisije buke, prašine i akcidentne izljeve goriva koje mogu dovesti do zagađenja tla i vode.
• Odlaganje sanitarnog otpada - odlaganja otpada iz sanitarnih prostorija na lokaciji gradilišta na okolišno prihvatljiv način (npr., kemijskih zahodi).
• Kamenolomi i pozajmišta materijala. Izvođač će definirati lokalitete na kojima će se iskopavati materijali te mjere koje će biti primijenjene s ciljem smanjenja utjecaja na okoliš, tijekom i nakon trajanja izgradnje.
1.5.17.2 Upravljanje okolišem
1.5.17.2.1 Općenito
Izvođač će biti u skladu s odredbama EU direktiva te hrvatskim zakonima na području zaštite okoliša.
Izvođač će zadovoljiti zahtjeve relevantnih tijela za zaštitu okoliša te ishoditi neophodne dozvole po ovom pitanju.
Izvođač će biti odgovoran za sve probleme koji su posljedica ili su vezani uz s procesiranje, uklanjanje, prijevoz i odlaganje nastalog otpada u skladu s primjenjivim zakonima iz područja zaštite okoliša.
Izvođač će voditi računa o Studiji utjecaja na okoliš posebno u dijelu koji je vezan za utjecaje na okoliš koji nastaju kao rezultat izgradnje te će poduzeti sve potrebne mjere da smanji ove utjecaje na najmanju moguću razinu.
1.5.17.2.2 Prevencija onečišćenja tla i voda
Upravljanje vodama i otpadnim vodama koje nastaju kao posljedica radova, uključujući vode od čišćenja, testiranja ili dezinfekcije, Izvođač će postupati u skladu sa zahtjevima hrvatskih standarda u svezi ispuštanja otpadnih voda u kanalizacijski sustav ili u vodotoke.
Izvođač će poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da aktivnosti na radovima ne uzrokuju zagađenje podzemnih izvora vode ili površinske vode.
Izvođač će poštivati odredbe i preporuke svih državnih i lokalnih zakona ili najbolja praktična rješenja za smanjenje buke i prašine na gradilištu.
1.5.17.2.3 Prevencija buke i remećenja reda
Izvođač će osigurati da je utjecaj buke koja nastaje uslijed izvođenja radova smanjena na minimum putem dobre organizacije gradilišta, održavanja strojeva i komunikacije s vlasnicima obližnjih
posjeda.Izvođač će primijeniti najbolje moguće načine da smanji buku koja nastaje kao rezultat aktivnosti na izgradnji uključujući održavanje strojeva.
Izvođač će biti u skladu s hrvatskim zakonima i pravilnicima za smanjenje buke uključujući, ali ne i isključivo sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredinama gdje ljudi rade i borave (NN 145/04).
Vozila i mehanički strojevi koji se koriste za radove bit će opremljeni s efikasnim prigušivačima na ispušnim cijevima te će biti održavani u adekvatnom radnom stanju tijekom trajanja radova. Strojevi za povremenu uporabu bit će ugašeni u periodima između radova ili će biti upaljeni s minimalnom snagom. Izvođač će ukloniti s gradilišta bilo kakve strojeve za koje Inženjer smatra da nisu dovoljno prigušeni. Sve će kompresorske jedinice biti modeli “s prigušenom bukom” s ugrađenim i zabrtvljenim akustičkim poklopcima koji će biti zatvoreni kada su kompresori u pogonu. Svi pomoćni pneumatski alati će biti opremljeni s prigušivačima adekvatnog tipa prema preporuci proizvođača. Pumpe i mehanički statični strojevi će biti zatvoreni u akustična kućišta ili paravane gdje je to određeno od strane inženjera.
Bilo kakvi strojevi, poput generatora ili pumpi, koji moraju raditi izvan normalnih radnih sati bit će locirani u akustičkim kućištima prema nalogu Inženjera koji će ograničiti nivoe buke na ne manje od 5 dB(A) ispod dopuštenih nivoa.
Izvođač će provesti mjerenja buke ukoliko to bude zahtijevano od strane Inženjera te će predati inženjeru rezultate mjerenja. Izvođač će provesti bilo koja druga dodatna mjerenja prema zahtjevu inženjera kako bi buka i druge smetnje bile svedene na minimum.
1.5.17.2.4 Vibracije tijekom izgradnje
Izvođač će poduzeti sve korake neophodne za smanjenje vibracija koje nastaju korištenjem strojeva i mehanizacije na gradilištu. Strojevi koji koriste sustav ispuštanja teških tereta bilo na mehanički ili gravitacijski način u svrhu lomljenja asfalta ili temelja nisu dopušteni. Vibracije će se pratiti putem vibrometra prema nalogu Inženjera. Vibracije vezane uz mehaničke uređaje ne smiju preći 2.5 mm/sec. kao maksimalnu brzinu čestica u okomitom smjeru na granici parcele.
1.5.17.2.5 Prevencija emisija prašine
Izvođač će svesti emisije prašine na minimum u skladu s procedurama dobre prakse vođenja gradilišta te specifičnim mjerama koje uključuju, ali nisu ograničene na:
• instalaciju vjetrenih barijera na lokacijama odlaganja zemlje
• zatvaranje transportne trake, kamiona i drugih transportnih sredstava
• pokrivanje materijala s plastičnim pokrivačima
• zbijanje s povezujućim materijalima;
• posipanje vodom gornjih slojeva zemlje.
1.5.18 Izvještaji o napretku
Ovo poglavlje treba čitati u kombinaciji s člankom 4.21 uvjeta Ugovora.
1.5.18.1 Mjesečni izvještaji o napretku
Stil i format izvještaja bit će dogovoren s Inženjerom. Jedna će kopija biti poslana Naručitelju od strane Inženjera nakon njegovog odobrenja.
1.5.18.2 Fotodokumentacija
Izvođač će voditi detaljnu fotografsku evidenciju napretka radova te će načiniti bilo kakve fotografije prema zahtjevu Inženjera.
Izvođač će načiniti digitalne fotografije u boji aparatom dobre kvalitete s refleksnim staklom, dobrom rezolucijom i promjenjivim objektivima. Rezolucija će digitalnog negativa biti najmanje 8 milijuna piksela.
Sve će fotografije biti načinjene u JPEG formatu visoke kvalitete te redovito dostavljene Inženjeru na CD-u.
Izvođač će dostaviti četiri kopije fotografija o napretku radova, propisno označene, te veličine ne manje od cca DIN A4 formata s odgovarajućim dijelovima radova, tijekom izvođenje i po završetku, odnosno prema nalogu Inženjera. Negativi i tiskane kopije ne smiju biti retuširane.
Digitalne će datoteke fotografija biti vlasništvo Investitora te nije dozvoljeno davanje tiskanih kopija istih drugim osobama bez odobrenja Naručitelja ili Inženjera. Izvođač će također osigurati album fotografija.
1.5.18.3 Građevinski dnevnici
Izvođač mora voditi građevinski dnevnik kako je propisano Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17) i Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/14).
1.5.19 Aktivnosti Izvođača na gradilištima
Ovo poglavlje treba čitati u kombinaciji s člankom 4.23 uvjeta Ugovora.
Naručitelj je ishodio prava služnosti na trasi cjevovoda (kolektora) u širini od najmanje 2 metra kroz rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Duž čitave trase izgradnje formiran je pojas služnosti u širini min. 2 m na kojem je izvršeno izvlaštenje, odnosno obeštećenje vlasnika zemljišta za upis služnosti.
Radni pojas na trasi izgradnje je dužan odrediti i organizirati izvođač radova prema prilikama na terenu, vlastitoj tehnologiji izvođenja, vrsti mehanizacije, a kroz plan organizacije gradilišta koju je izvođač dužan napraviti prije početka izvedbe radova te kroz izvedbenu projektnu dokumentaciju. Radni pojas(izvan utvrđenog pojasa služnosti od 2 m) izvođač organizira i ugovara s vlasnicima i koristi na svoj trošak i time ne povećava troškove građenja, već predmetni troškovi moraju biti ukalkulirani u jedinične cijene radova po troškovnika.
Ukoliko Izvođač treba pristupiti zemljištu van granica gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od Inženjera. Ukoliko se radovi izvode na ovakvim površinama, Izvođač će izvijestiti Inženjera pisanim putem 14 dana prije početka radova na takvom području. Izvođač je odgovoran za pronalaženje
dogovora s vlasnicima i stanovnicima ovakvog područja te za ishođene neophodnih dozvola i potvrda o svom trošku. Također, on će u potpunosti biti odgovoran za vraćanje u prvobitno stanje ovih područja u dogovoru s vlasnicima i stanovnicima. Izvođač će na zahtjev dostaviti Inženjeru kopiju pisanog dogovora s vlasnicima i stanovnicima gdje će biti navedeni uvjeti i naknade za korištenje ovakvih područja. Usprkos informaciji prema Inženjeru dogovor i korištenje ovih područja te troškovi vezani s tim su isključivo pitanje dogovora između izvođača i vlasnika i stanovnika.
Izvođač je dužan voditi evidenciju o datumima ulaska i izlaska s područja zemljišta i vlasništva od svakog vlasnika i stanovnika, zajedno s datumima izvođenja i uklanjanja svih struktura, gdje je to primjenjivo, te će izdati kopije ove evidencije kada to bude zahtijevano od strane Inženjera.
1.5.20 Radovi pod utjecajem vode
Izvođač će biti odgovoran te će snositi sve direktne i indirektne troškove rješavanja pitanja vode na gradilištu, bila to voda iz postojećih cijevi, sustava kanala, jezera, rijeka, vodotoka, podzemnih izvora, kišnice ili bilo kojeg drugog izvora. Izvođač će održavati gradilište na način da na njemu neće biti vode te će osigurati pregrade, zagate, ispumpavanja, postavljanje pilota, razupiranje, privremene odvode, itd. koji su neophodni za ovu svrhu. Izvođač će, o svom trošku, poduzeti sve neophodne mjere s ciljem prevencije nastanka štete kao posljedica erozije i taloženja tijekom izgradnje. Ukoliko dođe do akumulacije vode na bilo kojem dijelu gradilišta tijekom ili nakon izgradnje, sve do kraja Razdoblja za obavještavanje o nedostatcima, a što bi za uzrok moglo imati kvašenje ili eroziju, Inženjer može naložiti Izvođaču da otkloni i zamijeni, na trošak Izvođača, bilo koje materijale ili radove koji su pod utjecajem ovakvih procesa. Bilo kakve štete na gradilištu ili na susjednim parcelama a koje su rezultat nepoduzimanja neophodnih koraka od strane Izvođača bit će popravljene na trošak Izvođača.
Također, smatra se da su svi troškovi zbog iskopa i polaganja cijevi i izgradnje podzemnih objekata pod utjecajem podzemne vode uključeni u jediničnu cijenu iskopa u Troškovniku. Izvođač je dužan predvidjeti sve potrebne radove za sniženje podzemne vode (uključivo i crpljenje) tijekom izvođenja radova sukladno ovim Tehničkim specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i pravilima struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene.
1.5.21 Privremena regulacija prometa
Izvođač je dužan u okviru Izvedbenog projekta izraditi projekt privremene regulacije prometa na svim lokacijama na kojima je to potrebno. Također, Xxxxxxx će podnijeti sve troškove vezane uz osiguravanje privremene regulacije prometa tijekom izvođenja radova.
1.5.22 Pristupačnost, objekti i ograđivanje gradilišta
Pristup na gradilište izvođaču je osiguran preko javnih površina( puteva) na mjestima križanja puteva s trasom izgradnje, te dalje trasom izgradnje do mjesta radova. Svi ostali pristupi gradilištu izvan navedenih površina(služni putevi) terete troškove izvođača i ne priznaju se u dodatne i vantroškovničke radove
Ponuditelj je dužan upoznati se s mogučnošću pristupa na gradilište te preuzima na sebe sve eventualne troškove koji se odnose na pristup gradilištu
Izvođač će izraditi vlastito rješenje pristupa gradilištu, ukljućivo radni pojas kroz plan uređenja gradilišta i izvedbenu projektnu dokumentaciju te će predati prijedloge osiguranja dodatnih načina pristupa na odobrenje Inženjeru.
Izvođač će izraditi rješenje za Objekte potrebne na gradilištu te će ih postaviti na lokacije dogovorene s Inženjerom. Izvođač će izraditi vlastita rješenja za opskrbu električnom energijom, pitkom vodom te će postaviti zahode koje će održavati prema uputama Inženjera.
Izvođač će postaviti privremenu ogradu na gradilištu po preuzimanju lokaliteta. Izvođač će redovito pregledavati i održavati ovu ogradu, te će pravovremeno popraviti bilo kakva oštećenja. Prolazi će biti omogućeni u okviru privremene ograde prema potrebama korisnika susjednih parcela. Privremena ograda na gradilištu će biti postavljena sve dok se ne postavi trajna ograda ili dok radovi ne budu u stanju dovoljne gotovosti da omogućavaju normalno korištenje dijela lokaliteta.
1.5.23 Izmjera cesta, vlasništva i usjeva
Gdje je to pogodno, Inženjer će dogovoriti izmjere koje će izvesti u suradnji s Izvođačem te lokalnom upravom za ceste, vlasnicima ili korisnicima, u svezi stanja cesta, parcela, zemljišta i usjeva, a koji mogu biti pod utjecajem radova.
Izmjere će biti evidentirane i gdje je to moguće dopunjene s fotografijama.
Prije početka radova koji mogu imati utjecaje na ceste, parcele, zemljišta i usjeve, Izvođač će potvrditi u pismenoj formi prema Inženjeru da je odgovarajuća izmjera točna i precizan zapis njihovog stanja.
Pri obnovi prometnih površina nakon polaganja cjevovoda i zatrpavanja rova, Izvođač će obnoviti samo pojas koji je oštećen i/ili uklonjen tijekom izvođenja radova temeljem tipskih poprečnih presjeka prema vrsti cjevovoda i terenu u koji se cjeovovodi ugrađuju.
1.5.24 Objekti koje osigurava Izvođač
1.5.24.1 Informativne ploče gradilišta i komemorativna ploča
Izvođač će izraditi, postaviti i održavati informativne ploče za svako od gradilišta kako je to definirano u Priručniku za komunikaciju i vidljivost za vanjske aktivnosti EU, a koji je dostupan na xxxx://xxx.xxxxxxxxxxxxxxxxx.xx/xxxx_xx_xx_xxxxxxx. Izvođač će poštivati posljednju dostupnu verziju navedenog priručnika u svakom trenutku te će provoditi naputke Hrvatskih voda u svezi osiguranja vidljivosti.
Informativne ploče ne smiju biti manje od 4 x 3.5 m s natpisom na hrvatskom i engleskom jeziku.
Najkasnije 25 dana nakon što Izvođač radova dobije pristup lokaciji, Izvođač će osigurati dizajn informativne ploče A3 formata koji će sadržati sav sadržaj i grafičke informacije, prema Inženjeru na odobrenje.
Izvođač će ukloniti informativnu ploču s lokacije po završetku radova (nakon dobivanja konačnog odobrenja o funkcionalnosti građevine).
Prije uklanjanja informativnih panela Izvođač će osigurati i postaviti dvije komemorativne ploče na dva lokaliteta prema nalogu Inženjera. Dizajn ploča, sadržaj, i drugi elementi će biti prethodno upućeni Inženjeru na odobrenje.
Također, Izvođač će izraditi, postaviti i održavati informativne ploče za svako od gradilišta sukladno odredbama Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17).
1.5.24.2 Ured za djelatnike Inženjera
Ured za Inženjera i njegove djelatnike NE osigurava Izvođač u okviru ovog ugovora.
1.5.24.3 Objekti za osoblje Izvođača
Izvođač će osigurati osoblju koje će boraviti na gradilištu sve potrebne prostorije i sanitarne čvorove u skladu s hrvatskim zakonodavstvom. Izvođač će osigurati svoje osoblje s neophodnom zaštitnom opremom, odjećom i zahodima.
1.5.25 Planiranje i koordinacija s paralelnim ugovorima
Ako po mišljenu Izvođača postoji potreba za koordinacijom aktivnosti između različitih ugovora, obavijestit će Inženjera, Inženjer će sazvati sastanak kako bi se riješila ta pitanja.
Izvođač će surađivati s Inženjerom i drugim izvođačima kako bi se dogovorili o općem planu koji će svim izvođačima omogućiti provođenje svojih ugovora s minimalnim smetnjama.
1.5.26 Ispitivanja
Izvođač je obavezan izvesti o svom trošku sva neophodna testiranja i bušotine tijekom i nakon izvođenja radova u skladu s hrvatskim zakonima i normama, te će za sve ugrađene materijale i predgotovljene proizvode pribaviti odgovarajuće isprave o sukladnosti s ciljem potvrđivanja sukladnosti.
Ispitivanja će uključivati, ali neće biti ograničena na, slijedeće:
• Svi će objekti u kojima će biti voda biti testirani na vodonepropusnost.
• Prije stavljanja obnovljenih cijevi u rad Izvođač će očistiti i ispitati sve kanalizacijske i vodovodne cijevi, grane ili bočne priključke te će ukloniti bilo kakve viškove materijala korištenih pri obnovi.
• Svi će gravitacijski i tlačni cjevovodi biti testirani na rad pod tlakom u skladu s Hrvatskim standardima, općim specifikacijama ili procedurama proizvođača (ovisno o konkretnom slučaju).
• Svi će vodoopskrbni cjevovodi biti podvrgnuti tlačnim probama, dezinfekciji i ispiranju te utvrđivanju zdravstvene ispravnosti.
• Testovi će biti izvedeni na svim izvedenim dijelovima opreme i uređaja kako bi se potvrdilo da su u skladu sa specifikacijama i kriterijima efikasnosti.
• Testovi puštanja u pogon će se izvesti na svim strojarskim, električnim i kontrolnim komponentama te će biti predmet odobrenja Inženjera.
• Izvođač će izvesti testiranje betona u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (NN 17/2017)
Za sve građevinske, strojarske, i električne elemente prema ovom Ugovoru, Izvođač mora osigurati važeće isprave o sukladnosti, a koje će biti odobrene od strane Inženjera.
1.5.27 Ispitivanje vodonepropusnosti i tlačne probe
1.5.27.1 Ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda
1.5.27.1.1 Uvodno
Kontrola nepropusnosti kanalizacijskih građevina od svih vrsta cijevnog materijala (beton, azbest cement, PVC, stakloplastika, PEHD, PPHD, poliester, lijevanoželjezo i dr.) vrši se prema normi HRN EN 1610, kojom se određuje način polaganja i kontrola cjevovoda sa slobodnim vodnim licem
Ispitivanje je nepropusnosti kanalizacijskih građevina terenski rad kojim se utvrđuje nepropusnost izgrađene građevine na terenu. Nepropusnost direktno utječe na kvalitetu građevine te je ona uvjet za puštanje u funkciju građevine (kanalizacije).
Sukladno HRN EN 1610, ispitivanje nepropusnosti može se obaviti pomoću dvije metode:
• ispitivanje vodom (postupak "V")
• ispitivanje zrakom (postupak "Z").
Ispitivanje se također može obaviti na infiltraciju podzemne vode, ako su podzemne vode iznad tjemena izgrađenog cjevovoda.
Prethodno ispitivanje može se obaviti prije zatrpavanja, ali kod "preuzimanja", cjevovod se kontrolira nakon zatrpavanja.
Kao mjerodavno za ovaj projekt se provodi ispitivanje vodom (postupak "V").
Ispitni tlak za ispitivanje kanalizacijske građevine može biti od 0,1 do 0,5 bara (od 1 m do 5 m vodnog stupca) iznad tjemena cijevi na uzvodnom dijelu ispitne dionice. Bitno je da se osigura konstantnost ostvarenog tlaka u mjerodavnom vremenu (30 ± 1 min) ispitivanja, tj u rasponu od 1 kPa. To se postiže kontroliranim dodavanjem vode kroz kontrolni otvor.
Do sada je ispitni tlak bio definiran sa 5 m.v.s. (0,5 bara), no praksa je pokazala da to nije nužan uvjet te je došlo do promjene (0,1 – 0,5 bara). Ispitivanje se u praksi provodi s tlakom koji dozvoljava dubina kontrolnih okana, a u navedenim granicama.
Za cjevovode promjera većeg od DN 1000 mm može se priznati ispitivanje pojedinačnih spojeva, umjesto čitavog cjevovoda. Kod cjevovoda većih promjera potrebne su velike količine vode (uobičajeno se uzima voda iz vodovoda) te se javljaju značajna opterećenja čepova što zahtijeva dodatna osiguranja, a time i povećava troškove ispitivanja. Za ispitivanje postupkom „V“, treba uzeti kao mjerodavnu površinu jedan metar dugi odsječak cijevi, ako nije drugačije utvrđeno. Zahtjevi ispitivanja moraju odgovarati uvjetima prema HRN EN 1610.
1.5.27.1.2 Postupci i zahtjevi za kontrolu cjevovoda sa slobodnim vodnim licem
Kontrola na nepropusnost cjevovoda, okana i inspekcijskih otvora mora se provoditi vodom (postupak “V”).
Ako se za vrijeme ispitivanja, razina podzemne vode nalazi iznad tjemena cijevi, smije se obaviti ispitivanje na infiltraciju s podacima za dotični slučaj.
Prethodno ispitivanje može se provesti prije unošenja bočnog zatrpavanja. Za ispitivanje kod preuzimanja cjevovod se mora kontrolirati nakon zatrpavanja i uklanjanja razupora.
Ispitni tlak je onaj koji proizlazi iz mjerenja ispunjenosti ispitne dionice do razine terena, ovisno od unaprijed zadanog, uzvodnog ili nizvodnog okna, i to najviši tlak 50 kPa, a najmanji tlak 10 kPa, mjereno na tjemenu cijevi. Viši ispitni tlakovi mogu se unaprijed zadati za cjevovode koji su konstruirani tako da stalno ili povremeno rade pod tlakom (vidi prEN 805). Nakon punjenja cjevovoda i/ili okna i postizanja potrebnog ispitnog tlaka može biti potrebno vrijeme pripreme.
NAPOMENA: Obično je dovoljno 1 sat. Duže vrijeme može biti potrebno npr. zbog suhih klimatskih uvjeta u slučaju betonskih cijevi. Ispitivanje mora trajati (30 ± 1 ) min. Tlak se mora održati unutar 1 kPa ispitnog tlaka kod punjenja vodom. Za postizanje tog zahtjeva mora se mjeriti i zapisivati ukupni volumen vode koji je dodavan za vrijeme ispitivanja i visinom vode u svakom trenu održavati ispitni tlak.
Uvjeti ispitivanja su ispunjeni, kada volumen dodavane vode nije veći od:
• 0,15 l/m2 u kroz 30 min za cjevovode
• 0,20 l/m2 u kroz 30 min za cjevovode uključivo kontrolna/revizijska okna
• 0,40 l/m2 u kroz 30 min za kontrolna/revizijska okna i inspekcijske otvore NAPOMENA: m2 se odnosi na omočenu unutarnju površinu.
Ako nije drugačije navedeno, može se priznati ispitivanje pojedinačnih spojeva umjesto ispitivanja čitavog cjevovoda, obično većih od DN 1000.
Za ispitivanje pojedinačnih spojeva cijevi, za ispitivanje postupkom “V”, treba uzeti kao mjerodavnu površinu jedan metar dugog odsječka cijevi. Zahtjevi ispitivanja moraju odgovarati onima s ispitnim tlakom od 50 kPa na tjemenu cijevi.
1.5.27.2 Tlačne probe tlačnih kanalizacijskih cjevovoda
Tlačne probe za tlačne kanalizacijske cjevovode provode se u svemu sukladno odredbama norme HRN EN 805.
1.5.27.3 Tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda
Tlačne probe za vodoopskrbne cjevovode provode se u svemu sukladno odredbama norme HRN EN 805.
1.5.28 CCTV inspekcija
Za sve izvedene gravitacijske cjevovode nakon završetka izvođenja radova potrebno je provesti video CCTV inspekciju izvedenog stanja. CCTV inspekciju je potrebno provesti sukladno normi HRN EN 13508-2 i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11).
Kvaliteta CCTV inspekcije ovisi o stručnosti snimatelja te opremi i potrebno je pridržavati se odgovarajućih pravila za tu vrstu radova:
• Preporučena maksimalna brzina je 15 cm/s (prosječna brzina 2,5 m/min). Ovo odgovara dnevnom učinku od maksimalno 800 – 1000 m'/dan.
• Glava se kamere mora uvijek nalaziti u sredini cijevi.
• Snimke se moraju načiniti kamerom u boji.
• Za potpunu snimku priključaka i spojeva cjevovoda, kamera se mora moći zakrenuti u svim pravcima najmanje za 90°.
Format videosnimke mora biti visoke kvalitete sa stalno uključenim videobrojačem (stacionaža) i oznakom ispitne dionice.
Inspekciju obavlja ovlaštena akreditirana pravna osoba, o trošku Izvođača.
1.5.29 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda
Nakon polaganja vodoopskrbnih cjevovoda i uspješno provedenih tlačnih proba, Izvođač je dužan provesti dezinfekciju novih i rekonstruiranih vodoopskrbnih cjevovoda.
Dezinfekcija se provodi tako da se dionice cjevovoda pune vodom koja sadrži 20 do 30 mg/l klora u obliku natrijevog hipoklorita. Kloriranje traje minimalno 24h, a nakon toga se vodovodna mreža ispire čistom vodom.
Po obavljenoj dezinfekciji i ispiranju, Izvođač je dužan angažirati neovisni akreditirani laboratorij koji će uzeti uzorke vode iz cjevovoda te obaviti analize zdravstvene ispravnosti vode. Analize i maksimalno dozvoljene koncentracije će biti provedene sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13) i podzakonskim aktima. Ukoliko analize pokažu kako voda ne zadovoljava, Xxxxxxx će ponovno provesti postupak dezinfekcije, ispiranja, uzorkovanja i analiza sve do postizanja zadovoljavajućih rezultata.
Sav potrošni materijal i pogonski troškovi prvotnih i eventualno ponovljenih postupaka dezinfekcije, ispiranja, uzorkovanja i analiza su na trošak Izvođača. Ponovljeni se postupci zbog nepostizanja traženih parametara se dodatno plaćati.
Također, tijekom dezinfkecije, Izvođač je dužan provoditi sve potrebne mjere zaštite na radu obzirom na agresivne kemikalije koje se koriste pri dezinfekciji.
1.5.30 Dozvole i suglasnosti
1.5.30.1 Potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole
Naručitelj je ishodio potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole za sve radove za koje je potrebna takva dozvola. Naručitelj će Xxxxxxxx na zahtjev ustupiti jednu kopiju predmetnih dozvola i odgovarajućih glavnih projekata.
1.5.30.2 Suglasnosti za radove na cestama
Za bilo kakve radove na državnim cestama Izvođač će ishoditi dozvolu od Hrvatskih cesta za zatvaranje cesta, obilaske te potrebne znakove. Za radove na županijskim cestama, Izvođač će ishoditi suglasnost nadležne županijske uprave za ceste.
Za bilo kakve radove na gradskim cestama Izvođač radova će ishoditi dozvolu od nadležnog gradskog odjela za ceste (za zatvaranje cesta, obilaske te potrebne znakove). Svi troškovi vezani za ishođenje dozvola će snositi Izvođač. Izvođač je dužan poštivati standardne procedure te će o svemu izvijestiti nadležnu policijsku upravu i vatrogasnu službu.
1.5.30.3 Iskopi u javnim i prometnim površinama
Za bilo kakve radove na javim cestama i površinama Izvođač će ishoditi dozvolu, odobrenja ili pristanak od nadležnog tijela.
Izvođač će ishoditi dozvolu od nadležnih tijela za privremeno skladištenje materijala na javim površinama te će platiti sve vezane troškove.
1.5.31 Postojeća infrastruktura
Izvođač će biti odgovoran za lociranje postojećih infrastrukturnih vodova koji mogu biti pod utjecajem radova te će osigurati načine zaštite istih. Izvođač će za potrebe izrade izvedbenih projekata i izvođenje radova od nadležnih institucija pribaviti podatke o položaju postojećih infrastrukturnih vodova u zonama radova.
Prije početka radova na bilo kojem području Izvođač će koordinirati s relevantnim komunalnim tvrtkama lociranje svih vodova i cjevovoda te će ishoditi dozvolu za početak iskopavanja.
Bez obzira na dozvole, prije početka radova na iskopavanju Izvođač će provjeriti točne lokacije postojećih vodova koristeći adekvatne metode lociranja cjevovoda, kabelskih vodova ili će ručno iskopati testne bušotine u odnosu na situaciju na terenu.
Ukoliko se neočekivano dođe do bilo kakvih vodova, Izvođač će obavijestiti Inženjera te vlasnika vodova čim je prije to moguće.
Izvođač će biti odgovoran te će snositi sve troškove radova koji će biti neophodni vezano za postojeće vodove i infrastrukturu, poput izgradnje pomoćnih objekata, zaštite, premještanja, namještanja, odpajanja, prijenosa i ponovnog priključenja, te za moguća kašnjenja koja su vezana uz ove aktivnosti i plaćanja relevantnim tijelima za komunalne usluge. Također, sva oštećenja na postojećoj infrastrukturi kao posljedica radova Izvođača će biti sanirana sukladno naputku vlasnika instalacije, a sve na trošak Izvođača.
1.5.32 Opskrba električnom energijom, pitkom vodom i sl.
Izvođač će biti odgovoran te će snositi troškove za opskrbu električnom energijom, pitkom vodom ili drugim uslugama koje mogu biti potrebne tijekom izvođenja radova.
1.5.32.1 Spoj na vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda
Gdje je to moguće, Izvođač će koristiti postojeće spojeve na komunalne usluge vodoopskrbe, uključujući opskrbu vodom za potrebe radova te odlaganje otpadnih voda koje nastaju kao rezultat radova. Izvođač će predati zahtjev prema Inženjeru u svezi ovih priključaka.
Zahtjev će sadržavati:
• predloženu lokaciju priključka
• očekivane maksimalne potrebe za svaki priključak
• detalje vezane za priključak uključujući načine mjerenja potrošnje.
Inženjer će odgovoriti na ovakav zahtjev u roku od 7 dana te će Xxxxxxx po odobrenju izvesti priključke o svom trošku. Odobrenje bilo kakvog zahtjeva neće biti odgađano bez razloga. Izvođač će
biti odgovoran za održavanje priključka, uključujući instalaciju opreme za mjerenje potrošnje te za isplate prema vodovodu za potrošene količine vode.
Sva će voda potrebna za testiranje, dezinfekciju te konačno ispiranje cijevi biti osigurana od strane Izvođača.
Troškove vode potrebne za ponovno testiranje, a koje je rezultat prethodno neuspjelih testova, snositi će Xxxxxxx.
1.5.32.2 Spoj na sustav opskrbe električnom energijom i drugu infrastrukturu
Izvođač će koordinirati sve relevantne komunalne službe za osiguranje potrebnih usluga na svoj trošak.
1.5.33 Odlaganje gradilišnog otpada
Izvođač će na siguran način odložiti sav otpad koji nastaje od predmetnih aktivnosti o svom trošku.
Odlaganje će građevinskog otpada biti u skladu s važećom zakonskom regulativom o postupanju i odlaganju otpada uključujući, ali ne ograničavajući se na sljedeće:
• Zakon o održivom gospodarenju otpadu (NN 94/13)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07)
• Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)
• Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96)
• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01)
Sakupljanje, prijevoz i odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest mora biti povjereno pravnoj osobi ovlaštenoj za takve poslove. Popis je ovlaštenih osoba dostupan na stranicama xxx.xxxxx.xx i xxx.xxxxx.xx. Izvođač radova snosi troškove prikupljanja, prijevoza i odlaganja otpada koji sadrži azbest.
1.5.34 Iskop za potrebe izvođenja crpnih stanica
Izvođač je dužan u okviru izrade izvedbenih projekata za izgradnju crpnih stanica izraditi nacrte građevinskih jama i definirati te primijeniti način osiguranja stabilnosti za vrijeme izvođenja radova i osiguranje izvođenja radova unutar jame u suhom. U jediničnu cijenu iskopa u troškovniku u Knjizi 4 ove Dokumentacije za nadmetanje uračunat je sav potreban rad, izvedba zaštite građevinske jame od obrušavanja ili podzemne vode (crpljenje, osiguranje izvođenja radova unutar jame u suhom) u skladu s odabranom tehnologijom izvođača, te ostali potrebni materijali i transporti.
1.5.35 Opće napomene uz betonske i armiranobetonske radove
Sve armiranobetonske i betonske konstrukcije moraju se izvoditi u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (NN 17/2017), drugim pozitivnim postojećim propisima i standardima, statičkom računu, glavnim i izvedbenim projektima i uputama Inženjera.
Izvođač je dužan prije početka radova izraditi "Plan kvalitete izvedbe betonske konstrukcije" te redovito pratiti kvalitetu betonske konstrukcije, što je uključeno u jedinične cijene.
Jediničnom cijenom je obuhvaćeno:
• razrada tehnologije izrade betonskih elemenata
• priprema betona u betonari
• dostava betona na gradilište
• svi horizontalni i vertikalni transporti
• potrebna radna skela i podupiranje
• doprema, izrada, montaža i demontaža kompletne oplate
• dobava i pregled armature prije savijanja sa čišćenjem od hrđe i nečistoća te sortiranjem
• sječenje, ravnanje i savijanje armature
• ispitivanje materijala s izradom atesta i pripadajućim toškovima
• čišćenje u tijeku izvođenja i nakon završetka svih radova
• sva šteta i troškovi popravaka kao posljedica nepažnje u tijeku izvođenja
• svi režijski troškovi
• sav potreban alat na gradilištu i uskladištenje
• troškove zaštite na radu
• projekt nosivih skela i oplata
• betoniranje temeljnih ploča i zidova uz moguću prisutnost podzemne vode.
Ugradnja će betona biti strojna gdje god je to moguće. Kod izvođenja betonskih radova treba voditi računa o tome kakve su atmosferske prilike te prije za vrijeme i nakon betoniranja obaviti potrebne zaštitne radnje (polijevanje podloge, tla i oplate, održavanje temperature, njegovanje nakon betoniranja).
Praćenje kontrole kvalitete, uzimanje uzoraka, dobava isprava o sukladnosti i izrada izvještaja o kvaliteti izvedenih betonskih i AB konstrukcija obaveza su Izvođača i uključeni su u cijenu. Isprave o sukladnosti za materijale, poluproizvode i proizvode obvezno se dostavljaju pri isporuci na objektu i evidentiraju se u građevinskom dnevniku. Materijali bez valjane isprave o sukladnosti ne smiju se ugraditi.
Ugradnja je betona dozvoljena tek nakon što je Inženjer pregledao oplatu, odobrio montažu armature i nakon toga potvrdio ispravnost postavljanja iste upisom u građevinski dnevnik. Ukoliko određeni profil prema statičkom računu nije moguće dobaviti, zamjena se vrši isključivo uz odobrenje projektanta konstrukcije.
Izvođač je dužan prije početka radova detaljno pregledati troškovnik i sve projekte, upozoriti na eventualne nedostatke i predložiti eventualna poboljšanja rješenja. Sve eventualne primjedbe, prijedloge i moguće zamjene materijala trebaju raspraviti Izvođač, Inženjer i Naručitelj. Tek po pismenom dogovoru može se pristupiti gradnji.
Kod primopredaje građevine Izvođač je dužan priložiti isprave sukladnosti za sve građevne proizvode ugrađene u betonsku konstrukciju.
Cement, armatura, agregat, dodatci betonu, voda, predgotovljeni elementi, proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija moraju odgovarati važećim standardima kako je prikazano u prilozima Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Izvođač se mora strogo pridržavati opisanih svojstava konstrukcija označenih u statičkom računu.
1.5.35.1 Beton
U betonsku konstrukciju ugrađuje se samo projektirani beton (beton sa specificiranim tehničkim svojstvima). Izvođač mora prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja utječu na tehnička svojstva betonske konstrukcije. Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju (HRN EN 13670-1) pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije (svako vozilo) te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kao u proizvodnji.
Prije početka betoniranja Izvođač je dužan osigurati dovoljne količine komponenata betona da bi na taj način eliminirao mogućnost prekida betoniranja ili promjene sastojaka zbog pomanjkanja materijala.
1.5.35.2 Armatura
Svojstva armature koja se rabi za betonske konstrukcije moraju biti u skladu sa Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (NN 17/2017).
Armatura izrađena od čelika za armiranje ugrađuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije i/ili tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu armature. Osiguranje debljine zaštitnog sloja betona treba svakako postići umetanjem odgovarajućeg broja plastičnih podmetača, što je uključeno u cijenu. Najmanji zaštitni sloj betona ovisi o razredu izloženosti te načinu armiranja elementa i određen je projektom betonske konstrukcije.
1.5.35.3 Oplata
Za sve AB i betonske elemente koristi se glatka drvena oplata.
Oplata mora biti izrađena točno po mjerama za pojedine dijelove konstrukcije, označenim u projektu. Glatka oplata sa svim pripadajućim veznim i brtvenim elementima, podupiranjem i oslanjanjem, pomoćnim radnim skelama uključena je u cijenu. Završne plohe betona moraju biti potpuno ravne, bez izbočina ili valovanja.
Naknadni radovi na obradi površine zidova (brušenje, krpanje i sl.) koji su izazvani nepravilnostima oplate izvest će se o trošku Izvođača.
Za premazivanje oplate ne smiju se koristiti premazi koji se ne mogu oprati s gotovog betona ili bi nakon pranja ostale mrlje. Treba pažljivo dozirati količinu premaza kako ne bi došlo do stvaranja mjehurića na spoju betona i oplate. Prije početka ugrađivanja betona oplata se mora detaljno očistiti. Izrađena oplata, s podupiranjem, prije betoniranja mora biti pregledana, provjerene sve dimenzije i kakvoća izvedbe, kao i čistoća i vlažnost oplate. Pregled i prijem oplate evidentira se u građevinskom dnevniku.
Oplata mora biti tako izvedena da se može skidati bez oštećenja konstrukcije. Njegovanje betona i skidanje oplate i skele treba biti u skladu s Tehničkim propisom za betonske konstrukcije. Način i potrebno vrijeme njegovanja kao i vrijeme skidanja oplate i skele treba odrediti prema projektiranoj tehnologiji, suglasno s Inženjerom, u ovisnosti o elementu konstrukcije, atmosferskim prilikama i vrsti betona.
1.6 Kontrola i osiguranje kvalitete
Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 4.9 uvjeta Ugovora.
1.6.1 Općenito
Sustav osiguranja kvalitete koji pokriva sve aspekte Ugovora i radova bit će implementiran, dokumentiran i održavan od strane Izvođača tijekom ispunjenja Ugovora. Sustav će biti u skladu s prepoznatim međunarodnim Standardom osiguranja kvalitete.
Izvođač će predati Inženjeru prije početka građenja Plan osiguranja kvalitete (POK) te Planove kontrole (PK) za radove koji su sadržani u Ugovoru, gdje će se navesti sve bitne i kritične aktivnosti za kontrolu, provjeru i testiranje kako bi se ispunili zahtjevi sustava osiguranja kvalitete.
Plan će osiguranja kvalitete biti u skladu s ISO 9001 sustavom.
1.6.2 Plan osiguranja kvalitete (POK)
POK će najmanje pokriti sljedeća pitanja:
• osoblje Izvođača i upravljačka organizacija na projektu, plan upravljanja i organizacija osiguranja kvalitete
• sustav upravljanja dokumentacijom Izvođača za izvođenje radova koji će također uključiti njegove podizvođače i dobavljače
• metode osiguranja da se samo važeći i odobreni dokumenti koriste za izvođenje radova
• metode zapisivanja izmjena i dopuna dokumentacije
• procedure za kontrolu dokumentacije (distribucija, klasifikacija, arhiviranje)
• sustav numeriranja dokumentacije i nacrta
• metoda upravljanja nabavom
• kontrola materijala i izrade, usklađivanje popravaka i korištenih materijala, procedure za korektivne mjere, itd.
• popis dokumenata i procedura sastavljenih s ciljem definiranja načina rada, resurse te raspored različitih aktivnosti
• procedure za izradu popisa kritičnih i krajnjih točaka za performanse, kontrolu i testove
• procedure za unutarnju dostavu podugovorenih aktivnosti
• procedure za kontrolu dostave proizvoda
• procedure za kontrolu i testiranje tijekom samih radova
• procedure za konačnu kontrolu i testove prije primopredaje od strane predstavnika Inženjera.
Opseg primjene POK-a će pokriti procedure osiguranja i kontrole kvalitete a koji će primjenjivati Izvođač na jednostavan, ali iscrpan način.
Osoba zadužena za sustav osiguranja kvalitete Izvođača bit će ovlaštena i kvalificirana da donosi odluke u svezi pitanja osiguranja kvalitete te će u POK-u biti jasno naznačena. Osobe koje provode kontrolu i testiranje kvalitete bit će neovisne od onih koje izvode ili nadziru radove.
1.6.2.1 Priprema POK-a
Program će osiguranja kvalitete najmanje sadržati slijedeće:
1. Opseg primjene Programa osiguranja kvalitete Organizacija i osoblje posebno:
o odgovornosti i nadležnosti
o resursi
o funkcije, raspodjela i odgovornosti osoblja na provedbi ugovora te odgovornosti vanjske kontrole
2. Provjera projektne dokumentacije i posebne procedure za:
o odgovornost za projektnu dokumentaciju
o zaprimanje i dostava projektne dokumentacije te revizija
o verifikacija projekta, odobravanje i dopune
o procedure za provjeru projekata i dokumentacije.
3. Kontrola dokumenata – praćenje dokumentacije i posebne procedure za:
o identifikacija dokumenata
o cirkulacija razne izrađene dokumentacije
o upravljanje dokumentima (distribucija, klasifikacija, arhiviranje)
o sustav numeriranja dokumentacije i nacrta.
4. Nabava, a posebno:
o popis dostavljača i podizvoditelja
o procedure kontrole nabave podataka
o procedure odobrenja ili odbijanja nabave.
5. Identifikacija i praćenje
6. Inspekcija i testiranje, a posebno:
o popis dokumenata i pisanih procedura s ciljem definiranja načina rada, raspodjele resursa te redoslijed raznih aktivnosti
o procedure za izradu popisa kritičnih i krajnjih točaka za performanse, kontrolu i testove.
7. Procedure za unutarnju dostavu podugovorenih aktivnosti:
o inspekcija i testiranje nabavljanih proizvoda
o kontrola i testiranje tijekom samo proizvodnog procesa
o procedure za konačnu inspekciju i testiranje;
o procedure upravljanja inspekcijskim procedurama i dokumentacijom testiranja (distribucija, klasifikacija, arhiviranje).
8. Kontrola neusklađenosti uključujući:
o procedure identifikacije, evaluacije i postupanja u slučaju uočavanja neusklađenosti.
1.6.2.2 Kontrola kvalitete
Inženjer može u svakom trenutku napraviti reviziju usklađenosti Izvođača s procedurama navedenim u izrađenom Planu osiguranja kvalitete.
Ukoliko je primjenjivo, Inženjer će obavijestiti Izvođača o neusklađenosti ne kasnije od 14 dana nakon izvršene revizije.
U roku od 10 radnih dana od dana prijema izvješća, Izvođač će pismenim putem ukazati na korekcije koje će on provesti, vremenski plan te ime odgovorne osobe koja će vršiti kontrolu nad definiranim korekcijama.
1.6.2.3 Izmjene i revizije
Izvođač može zatražiti izmjene procedura tijekom izvođenja radova te predložiti dopune. Ovakve će izmjene ili dopune biti predane Inženjeru na odobrenje.
1.6.3 Planovi kontrole (PK)
Izvođač će predati Inženjeru na odobrenje svoj detaljno izrađeni PK za sva nastojanja i mjere osiguranja kvalitete Radova ili dijelova Radova. Takav PK će biti prezentiran Inženjeru ne kasnije od jednog tjedna prije početka Radova ili odobrenog dijela Radova. PK će uključivati kontrolu navedenu u Ugovoru kao i sve druge uobičajene ili specifične kontrole koji Izvođač smatra neophodnim kako bi se osigurala kvaliteta Radova. PK će za svaku kontrolnu aktivnost opisati vrstu, metodu, kriterij za odobrenje, dokumentaciju te tko je odgovoran za provođenje te aktivnosti. Ukoliko Inženjer ne odobri PK koji je dostavljen, u tom slučaju će PK biti dopunjen i ponovno predan na odobrenje. Naknadne izmjene u svezi aktivnosti na osiguranju kvalitete neće uzrokovati promjene u dogovorenim rokovima ili ugovornoj cijeni.
1.6.3.1 Kontrola i dokumentacija Izvođača
Tijekom perioda trajanja Ugovora, Izvođač će, na zadovoljstvo Inženjera, dokumentirati da su Radovi sukladni zahtjevima osiguranja kvalitete koji su predviđeni Ugovorom ili odobreni tijekom perioda trajanja Ugovora. Stoga, na osnovu odobrenog POK i PK, Izvođač će tijekom izvođenja Radova provesti i dokumentirati kontrolu kvalitete te sukladnost s dogovorenim zahtjevima. Kontrola kvalitete Izvođača ne ograničava njegovu odgovornost za Xxxxxx u skladu s Ugovorom. Ukoliko Inženjer, tijekom trajanja Ugovora, ukaže da Izvođač treba produžiti aktivnosti na kontroli ili dokumentiranju istih, Izvođač će poštovati pisane instrukcije Inženjera s ovim ciljem o svom trošku te u dogovorenom roku za izvršenje ovih aktivnosti.
1.6.3.2 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova
Sve će aktivnosti kontrole navedene u Planu kontrole biti dokumentirane. PK i svi drugi problemi koji su vezani uz POK sustav bit će čuvani i vođeni od strane Izvođača u sustavu pohrane POK dokumenata, koji će biti čuvan na gradilištu tijekom trajanja Ugovora. Na osnovu POK i PK Izvođač će izraditi neophodne obrasce za registraciju, dnevnike rada, te popise za provjeru, itd. prije početka Radova. Svi će takvi dokumenti na sebi imati osnovne informacije, datum i potpis osobe ovlaštene za vođenje dokumentacije. Osnovne će informacije najmanje sadržavati: ime projekta, broj aktivnosti kako je to navedeno u PK, vrijeme i mjesto kontrolne aktivnosti. Inženjer će imati potpuni pristup sustavu pohrane dokumenata te će bez prethodne najave moći provesti kontrolu kvalitete.
1.6.3.3 Dokumentacija pri dostavi
U vrijeme dostavljanja materijala i opreme, Xxxxxxx će predati sljedeću dokumentaciju Inženjeru u dva originalna primjerka i dvije ovjerene kopije:
• sve isprave o sukladnosti, certifikate, dokumente o testiranju i sl.
• sve dokumenti koji potvrđuju izvođenje kontrole i testiranja a u skladu s Ugovorom
• identifikacijski popis s poveznicama između dokumenata te materijala i opreme.
1.6.3.4 Nakon završetka
Tijekom Razdoblja za obavještavanje o nedostatcima, otklanjanje nedostataka koje bude izvodio Izvođač će biti predmet istih uvjeta osiguranja kvalitete kao i tijekom regularnog izvođenja Radova.
1.7 Procedure vezane za projektnu dokumentaciju
1.7.1 Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
Izvođač će biti odgovoran za ishođenje bilo kakvih neophodnih dozvola i suglasnosti za izvođenje radova, ako isto zahtijevaju nadležna tijela ili jedinice lokalne samouprave te će iste uzeti u obzir pri izradi ponude i snositi vezane troškove.
Dokumentacija koju će pripremiti Izvođač (uključujući nacrte) će biti potpisana od strane ovlaštenih projektanata i pripremljena tako da može biti pojedinačno provjerena (verificirana) u skladu s regulativom iz područja o gradnje RH, a posebice sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17).
1.7.2 Izjave o metodama izgradnje i montaže
Izjave o metodama izgradnje i montaže bit će pripremljene kao osnovni elementi radova te će biti predane Inženjeru na odobrenje najmanje 28 dana prije početka planiranih aktivnosti.
Izjave o metodama izgradnje i montaže će uzeti u obzir sve zahtjeve i restrikcije koje proizlaze iz ugovora. Svaka će izjava o predloženim metodama sadržati korak po korak specifičnih radova ili aktivnosti s opisima, datumom, vremenom i trajanjem svakog koraka. Izjave će biti upotpunjene skicama, dijagramima ili drugim informacijama koje mogu biti neophodne kako bi se osiguralo jasno razumijevanje metoda i važnosti svakog koraka ili radova ili aktivnosti.
Izjave o metodama građenja i montaže će sadržati najmanje:
a) metode rada
b) predloženu mehanizaciju koja će biti korištena
c) mjere kontrole buke i vibracija
d) radne sate
e) raspored skladišnih prostora na gradilištu
f) izvore materijala
g) načine rukovanja i skladištenja rasutih materijala i otpada
h) rute prijevoza
i) organizaciju gradilišta
j) mjere kontrole prašine
k) detalje u svezi privremene rasvjete
l) detalje u svezi pripremnih radova
m) detalje svih odlagališta i pozajmišta materijala
n) održavanje i čišćenje cesta na lokaciji
o) procedure sigurnosti i procjena rizika
p) pristupe pješacima, lakšima vozilima i vozilima hitnih službi
q) predložene metode rušenja.
Izjave o metodama će sadržavati i mjere pri radovima u blizini postojećih vodotoka i s podzemnom vodom.
1.7.3 Plan izvođenja radova
Izvođač će prije uspostave svakog od gradilišta izraditi Plan izvođenja radova. Plan izvođenja radova će biti izrađen u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08). Sadržaj Plana izvođenja radova će biti u skladu s Dodatkom V. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08), a uvažavajući važeću regulativu RH i EU iz područja zaštitu na radu.
Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, mora biti unesena u Plan izvođenja radova. Također, Izvođač će u pogledu Plana izvođenja radova poštivati naloge koordinatora II imenovanog od strane Naručitelja o potrebi izrade usklađenja plana izvođenja radova sa svim promjenama na gradilištu o svom trošku.
Izvođač će angažirati ovlaštenog koordinatora zaštite na radu u fazi izrade projekta (s položenim stručnim ispitom za obavljanje poslova koordinatora zaštite na radu) te će prije uspostave svakog od
gradilišta izraditi Plan izvođenja radova za sve Radove u okviru ovog Ugovora. Koordinatora zaštite na radu kojeg angažira Izvođač će potvrditi Naručitelj te izdati službeno imenovanje.
Plan izvođenja radova će biti izrađen sukladno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08), posebice Dodatak V. Pravilnika.
1.7.4 Plan zaštite na radu
Plan zaštite na radu će biti izrađen od strane Izvođača i predan inženjeru na odobrenje najmanje 14 dana prije bilo kakvih planiranih aktivnosti na gradnji. Plan sigurnosti i zaštite na radu će sadržati najmanje slijedeće:
a) procjenu rizika pri izgradnji te mjere kontrole
b) raspored rada i upravljanja u svezi implementacije plana
c) odgovarajući specifični zahtjevi sigurnosti
d) plan za skrbništvo nad ozlijeđenim osobljem, prve pomoći i sanitarni postupci.
Metodologija Izvođača pri projektiranju radova će otkloniti ili smanjiti na minimum rizike sigurnosti koji se mogu pojaviti tijekom izvođenja Radova te tijekom normalnog rada i održavanja Radova. Izvođač će pokazati da je isto učinjeno, tako što će izvesti i dokumentirati strog i strukturiran pristup procjeni rizika.
Izvođač neće stupiti u posjed gradilišta prije nego Inženjer odobri njegov Plan sigurnosti i zaštite na radu.
1.7.5 Organizacijska struktura
U roku od 14 dana nakon Datuma početka, Izvođač će predati Inženjeru detalje vezane uz inženjera gradilišta i ostalo ključno osoblje uključujući opise posla, adrese, 24 sata raspoložive brojeve telefona i brojeve faksa. Inženjer će biti žurno obaviješten o bilo kakvim izmjenama navedenih podataka.
1.7.6 Xxxxxxxxx plan
Detaljni vremenski plan Izvođača će biti pripremljen koristeći računalni programski paket pogodan za rad s Windows operativnim sustavom, kako je to dogovoreno s Inženjerom te će sadržati:
a) Detaljni plan radova na ugovoru koji jasno prikazuje aktivnosti i zadatke te prikazuje razdoblja trajanja projektiranja, ishođenja odobrenja, nabavke i ugradnje opreme,
Privremenih i Stalnih radova, testiranja, pokusnog rada, puštanja u pogon i drugih sličnih aktivnosti s navedenim ključnim datumima i kritičnim putem.
b) Dijagram resursa specifično vezan, ali ne i ograničen, aktivnostima prikazanim u vremenskom planu.
1.7.7 Fotografski i videozapisi
Fotografski i videozapisi će biti napravljeni tijekom izvođenja radova na sljedećoj osnovi:
a) Prije izvođenja radova, zajedničko snimanje gradilišta će biti dogovoreno i izvedeno od strane Inženjera i Predstavnika Izvođača.
b) Fotografije položene armature prije početka betoniranja.
c) Fotografije svih instalacija u temeljima i pločama objekata prije početka betoniranja.
d) Fotografije svakog objekta uključujući šahtove bit će načinjene i po izvođenju Radova.
e) Fotografije svih spojeva na postojeće kanalizacijske cjevovode bit će načinjene prije i nakon spajanja.
f) Fotografije svih postojećih objekata koji su predmet modifikacije ili rekonstrukcije bit će načinjene prije i nakon izvođenja radova.
g) Dva kompleta fotografija i videozapisa bit će dostavljena Inženjeru, zajedno s digitalnim datotekama. Fotografije će biti visoke rezolucije, u boji te minimalne veličine 150mm x 100mm. Fotografije će biti odgovarajuće imenovane, datirane i kodirane u numeričkom nizu.
1.7.8 Administracija i sastanci
Izvođač je dužan prisustvovati na tjednim sastancima o napretku Radova. Sastanci će biti planirani unaprijed.
1.8 Projekti koje treba izraditi i dozvole koje treba ishoditi Izvođač
Dokumentacija će Izvođača će izrađena u formatu i stilu koji je prihvatljiv Inženjeru.
Izvođač će pripremiti plan dostave dokumentacije u roku od 20 dana nakon potpisa Xxxxxxx. Plan dostave dokumentacije će navesti naziv dokumentacije prema Ugovoru s planiranim datumima izrade. Plan dostave dokumentacije će navesti koji dokumenti će biti predani na pregled i odobrenje te koji će biti samo predmet pregleda kako je gore navedeno.
Izvođač će predati Inženjeru dvije tiskane kopije i dva CD/DVD medija s primjercima sve tehničke dokumentacije koja se predaje na pregled.
Registar će nacrta i dokumentacije biti čuvan i kontinuirano ažuriran od strane Izvođača. Kopija registra će biti predana Inženjeru svaki put kad su nacrt ili dokument predani.
1.8.1 Izrada izvedbenih projekata i snimaka izvedenog stanja
Izvođač će izraditi izvedbene projekte potrebne za izvedbu svih Radova. Projekti moraju biti izrađeni sukladno važećoj regulativi RH i sukladno važećim građevinskim dozvolama/potvrdama glavnih projekata. Također, Xxxxxxx će izraditi projekte izvedenog stanja za sve Radove.
Izvođač će biti dužan u izvedbenim projektima uzeti u obzir i prikazati sve zahtjeve dane ovim Tehničkim Specifikacijama, a koje eventualno nisu prikazane u glavnim projektima. Troškovi takvih radova se smatraju uključenim u jedinične cijene Izvođača prikazane u Troškovniku.
Svi troškovi izrade izvedbenih projekata i projekata/snimaka izvedenog stanja idu na teret Izvođača.
Izvedbeni projekt mora biti usklađen sa svim relevantnim podacima iz Ponude odabranog ponuditelja. Izvođač će zatražiti verifikaciju građevinske dokumentacije i građevinskog projekta od
strane izrađivača glavnog projekta. Sastavni dio izvedbenog projekta mora biti i Elaborat zaštite građevne jame (rova) sukladan tehnologiji građenja Izvođača. Također, ukoliko je izvedbeni projekt izrađen od tvrtke registrirane izvan Republike Hrvatske, izvedbeni projekti moraju biti nostrificirani. Cijena stavke uključuje sve potrebne terenske radove (uključujući i izvedbu geotehničkih istražnih radova te izradu geotehničkih elaborata, probne iskope za točno utvrđivanje položaja postojećih podzemnih instalacija na križanjima s kanalizacijskim sustavom i kod paralelnog vođenja) i uredske radove za izradu projekta. Izvedbeni projekt izraditi u po šest tiskanih primjeraka i dva primjerka na digitalnom mediju te predati Naručitelju i Inženjeru. Projekti će biti izrađeni na hrvatskom jeziku.
Izrada Projekta izvedenog stanja koji u sebi sadržava elemente geodetskog snimka za katastar. U ovoj stavci koristiti elemente geodetskog snimka te ga uklopiti u projekt izvedenog stanja. Projekt izvedenog stanja mora obuhvatiti sve izmjene i dopune na građevini koje su se dogodile tijekom gradnje u odnosu na Glavni i Izvedbeni projekt, zatim situacijski plan trase kolektora i objekata u MJ 1:1000 (ili prikladno mjerilo katastra), zatim sve izvedene trase cjevovoda (gravitacijski cjevovodi i priključci, tlačni cjevovodi) u vidu uzdužnih profila (kote nivelete i terena, dna rova, položaj i dubina cijevi te okana te položaj i skicu lomnih točaka kolektora), poprečnih presjeka, izvedbenih detalja i radioničkih nacrta sa svim objektima na mreži uz opis svih parametara i funkcije izvedenih vodova prema Glavnom i Izvedbenom projektu. Projekt izvedenog stanja mora se kompletno napraviti u tri
(3) zasebna uvezana tiskana primjerka i u digitalnoj kopiji.
1.8.2 Priručnici o rukovanju i održavanju
Izvođač će izraditi Priručnike o rukovanju i održavanju. Priručnici će sadržavati informacije vezane uz rad i održavanje svih elemenata sustava s pripadnom opremom.
Izvođač će izraditi i dati na uvid privremene verzije Priručnika o rukovanju i održavanju i održavanje prije početka Testova po Dovršetku.
Izvođač će ažurirati, kompletirati i dostaviti dokumentaciju prije okončanja Xxxxxxx po dovršetku. Priručnici moraju uključivati slijedeće:
• funkcioniranje opreme, normalne radne karakteristike i granične uvjete
• montažu, instalaciju, centriranje, prilagodbu i upute za provjeru
• upute za puštanje u pogon opreme, uobičajen i normalan režim rada, regulaciju i nadzor, isključivanje i hitne situacije
• upute za podmazivanje i održavanje
• vodič za otkrivanje smetnji/kvara kod procesa i opreme, uključivo utjecaje promjene kakvoće vode, mehaničkih i električnih sustava (pomoćna oprema također treba biti obuhvaćena)
• liste dijelova i predviđeni rok trajnosti potrošnih dijelova
• osnovne nacrte, presjeke te skice montaže, inženjerske podatke i sheme montaže
• ispitne podatke i krivulje pogona, gdje je to primjenjivo.
Radne verzije Priručnika moraju se dostaviti Inženjeru na odobrenje u tiskanom obliku i digitalnom formatu. Tiskani primjerci moraju biti uvezani u tvrde korice te odgovarajuće označeni. Sve ostale upute i drugi podatci, uključivo nacrte i dijagrame, moraju biti otisnuti na papiru A4 formata u standardnoj rezoluciji. Sve radne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti dostavljene na hrvatskom jeziku.
Tiskani primjerak konačne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti uvezan i dostavljen u čvrstim, trajnim koricama, s pregledom sadržaja i odgovarajućim indeksiranjem, kao dio dokumentacije za pokusni rad, te će također biti podložan odobrenju Inženjera.
Konačne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti dostavljene na hrvatskom jeziku, u tiskanom primjerku te digitalnom formatu prije početka pokusnog rada.
1.8.3 Ishođenje uporabnih dozvola
Izvođač je odgovoran za ishođenje uporabnih dozvola. On je obvezan uključiti sve nadležne institucije, prirediti traženu dokumentaciju i podatke, potrebne dokaze o sukladnosti i dokumentaciju za opremu izdanu od strane nadležnih hrvatskih institucija, gdje je to potrebno, te osigurati sav rad, opremu, materijal i usluge potrebne za provjeru i nadzor Radova.
Svi elementi za ishođenje uporabne dozvole trebaju biti usklađeni sa zahtjevima hrvatskog Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) i Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04).
Svi troškovi usklađivanja, traženih od strane upravnog tijela, a u cilju ishođenja uporabne dozvole, idu na teret Izvođača.
LOT I
1.9 Opis radova – Općina Bedekovčina
1.9.1 Uvod
Postojeća dokumentacija Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0
Općina Bedekovčina, kolektorska mreža, G3-L18.06.01-G01.0
Općina Bedekovčina, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.06.01-G02.0 Općina Bedekovčina, elektrotehničko rješenje, E3-L18.06.01-E01.0
Idejni projekt
Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Bedekovčina
(elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.06.01-G01.0
Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune
(elektroprojekt d.d. Zagreb)
ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0
Lokacijska dozvola
Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/00-00-00-00-00
RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10
Građevinska dozvola
Općina Bedekovčina smještena je u središnjem dijelu Krapinsko-zagorske županije te kao takva pripada sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i prostoru središnje Hrvatske. Područje Općine Bedekovčina graniči sa Općinom Mihovljan na sjeveru i Općinom Sveti Križ Začretje na zapadu. Južni dio općine graniči sa gradovima Zabok i Donja Stubica te Općinom Gornja Stubica, a istočni dio sa općinama Zlatar Bistrica i Mače.
Na području Općine Bedekovčina odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se vrši otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotoke.
Danas na području općine Bedekovčina postoji izgrađeni mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda ukupne duljine oko 8.3 km. Otpadne vode prikupljene sustavom odvodnje ispuštaju se u prirodne recipijente (melioracijske kanale, vodotoke).
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Bedekovčina, predviđaju se prikupiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke. Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Xxxx X
1.9.2 Faza I
1.9.2.1. Obuhvat
Na području općine Bedekovčina planira se izgradnja ukupno 18 814,38 m kolektorske mreže, od čega je GK-3 duljine 6 859,64 m, a sekundarni kolektori duljine 11.954,74 m. U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala sukladno projektnoj dokumentaciji za sve kolektore Xxxx X.
Naziv / oznaka | duljina (m) | svijetli Ø(mm) | vrsta cijevi | Naziv / oznaka | duljin a (m) | svijetli Ø(mm) | vrsta cijevi |
GK-3 | 6859,64 | 200/250/400/600/800 | PES | BE 13.1 | 113,08 | 250 | PEHD |
BE 1 | 796,10 | 250 | PEHD | BE 15 | 458,34 | 250 | PEHD |
BE 2 | 1148,44 | 200/600/800 | PES | BE 16 | 138,89 | 250 | PEHD |
BE 2.1 | 130,56 | 600 | PES | BE 17 | 253,47 | 250/300 | PEHD |
BE 2.2 | 49,33 | 600 | PES | BE 17.1 | 130,63 | 250 | PEHD |
BE 3 | 491,99 | 200/400/700/800 | PES/PEHD | BE 17.2 | 208,85 | 250 | PEHD |
BE 4 | 126,23 | 250 | PEHD | BE 18 | 166,47 | 200/450/500 | PES |
BE 5 | 887,18 | 250/300 | PEHD | BE 18.1 | 50,56 | 500 | PEHD |
BE 5.1 | 253,36 | 250 | PEHD | BE 19 | 196,25 | 200/700 | PES |
BE 6 | 899,70 | 250/300 | PEHD | BE 19.1 | 83,61 | 250 | PEHD |
BE 6.1 | 376,12 | 250 | PEHD | BE 21 | 664,21 | 250/300 | PEHD |
BE 7 | 106,12 | 250 | PEHD | BE 21.1 | 54,37 | 250 | PEHD |
BE 8 | 824,46 | 250/400 | PEHD | BE 21.2 | 91,34 | 250 | PEHD |
BE 8.1 | 159,69 | 250 | PEHD | BE 22 | 887,99 | 250 | PEHD |
BE 8.2 | 70,69 | 200/700/1000 | PES | BE 22.1 | 170,16 | 250 | PEHD |
BE 8.3 | 15,17 | 800 | PES | BE 23 | 460,02 | 250 | PEHD |
BE 9 | 256,12 | 400 | PEHD | BE 25 | 165,94 | 200/400/800 | PES/PEHD |
BE 11 | 281,72 | 250 | PEHD | BE 26 | 272,45 | 250 | PEHD |
BE 12 | 149,85 | 250 | PEHD | BE 27 | 82,67 | 250 | PEHD |
BE 13 | 130,64 | 250 | PEHD |
1.9.2.2. Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi
U predmetnom projektu sukladno projektnoj dokumentaciji za gravitacijske kolektore planirana je primjena glatkih cijevi od PEHD-a za netlačnu kanalizaciju SN 8, svijetlog promjera Ø 250 – 500 mm sa pripadajućim revizijskim oknima Ø 800 i 1000 mm od betona, te PES cijevi svijetlog promjera Ø 200 – 1000, SN 10 000 pripadajućim revizijskim oknima Ø 1000 mm od istog materijala.
Spajanje PEHD cijevi je predviđeno zavarivanjem elektrospojnicama.
Za glavni kolektor GK-3, sukladno projektnoj dokumentaciji zbog polaganja u prirodnom terenu uz postojeće kanale oborinske odvodnje i visoke razine podzemnih voda, usvojena je izgradnja cjelokupne duljine kolektora od PES svijetlog promjera Ø 400 – 800 mm.
Cijevi treba polagati na pripremljenu pješčanu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj dužini, kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao prosta greda ili konzola.
Položene cijevi svijetlog promjera do Ø 500 mm treba do visine 30 cm, a većeg svijetlog promjera /do Ø 1000 mm/ treba do visine 50 cm od tjemena zatrpavati sitnozrnim rastresitim materijalom pri čemu spojevi trebaju ostati vidljivi. Nakon provedenog ispitivanja vodonepropusnosti, odnosno tlačne probe, spojna mjesta treba zasuti kao i ostale dijelove kanala. Dalje treba pristupiti zatrpavanju ostatka rova do vrha. Prvi 1,0 m visine od tjemena cijev treba lagano nabijati ručnim nabijačima, a poslije odgovarajućim strojevima (prilozi 501 i 502).
Nakon završetka polaganja kolektora i potrebnog osiguranja potrebno je izvršiti tlačnu probu koja je opisana u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Način izvođenja kolektora je opisan u općoj knjizi G3-L18.00.01 i u prilogu 005 Geomehanički proračun.
1.9.2.3. Revizijska okna
Na svakom lomu trase i nivelete kanala kao i na mjestima priključaka budućih kanala, te na svakih 40 do 50 m, na dijelu kanala u pravcu, potrebno je izgraditi revizijska okna u svrhu pregleda, čišćenja i
ispiranja. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Sukladno projektnoj dokumentaciji okna su predviđena od betona, svijetloga promjera Ø 800 i 1000 mm, na trasi kanalizacijskih kolektora od PEHD cijevi, a od PES svijetloga promjera Ø 1000 mm na trasi kanalizacijskih kolektora od PES cijevi. Na okna je predviđena ugradnja rasteretnih i završnih prstenova sa otvorom za ulazak Ø 600 mm sa kojim se opterećenje prenosi na okolno tlo.
Beton je razreda tlačne čvrtoče C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Na otvorima su predviđeni lijevano željezni poklopci za opterećenje 250 i 400kN.
1.9.2.4. Osiguranje kolektora
1.9.2.4.1. Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge
Nastavno je dana tablica sa naznačenim mjestima paralelnog vođenja (1p- 3p) i križanja kolektora sa željezničkom prugom (1k-3k) - prilozi 1001 i 1002.
Detalj | Situacija na DOF- u | Situacija na geo.podlozi | Detalj | Kolektor | Dionica | Duljina (m) | Cjevovod (DN) | Minimalna udaljenost od pruge (m) | Maksimalna udaljenost od pruge (m) | |
201/1 | ||||||||||
1p | 201/2 | 1001/2 | - | GK3 | GK3- 241 | GK3- 180 | 3033,38 | 400/600 | 9,6 | 19,0 |
201/3 | ||||||||||
201/4 | 1001/3 | BE 8 | RO 286 | RO 284 | 81,51 | 250 | 12,7 | 12,7 | ||
2p | - | |||||||||
201/4 | 1001/3 | BE 8.2 | RO 297 | RO 284 | 70,69 | 1000/700/200 | 10,1 | 10,1 | ||
BE 3 | RO 84 | RO 69 | 235,62 | 400 | 5,7 | 10,3 | ||||
3p | 201/7 | 1001/4 | - | |||||||
BE 2 | RO 69 | RO 52 | 674,99 | 600 | 6,4 | 19,1 | ||||
1k | 201/3 | 1001/2 | 1002/1 | GK3 | GK3- 180 | GK3- 178 | 24,10 | 400 | - | - |
2k | 201/4 | 1001/3 | 1002/1 | BE 8 | RO 284 | RO 283 | 25,98 | 400 | - | - |
3k | 201/7 | 1001/4 | 1002/1 | BE 2 | RO 52 | RO 51 | 22,20 | 800 | - | - |
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za smještaj i osiguranje bušaćih strojeva i opreme.
Predviđeno je utiskivanje GRP cijevi sukladno projektnoj dokumentacije koja ima funkciju zaštitne i kanalizacijske cijevi. (Alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj čeličnoj cijevi).
Zaštitne cijevi kod križanja 1k i 2k su DN 450, SN 80000, a kod križanja 3k je DN 800, SN 80000 i one osiguravaju zaštitnu funkciju cijevi, a ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava funkcioniranje odvodnje. Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80 m ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od 10 m od osi kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina bušenja na križanju 1k iznosi 24,10 m, kod križanja 2k duljina bušenja iznosi 25,98 m, dok je duljina bušenja kod križanja 3k 22,20 m. Bušenje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Trase kanalizacijskih kolektora koji su paralelne sa željezničkom prugom predviđene su na udaljenosti većoj od 10 m od osi željezničke pruge, 6 m od nožice nasipa, odnosno ruba usjeka ili zasjeka i 2 m od vanjskog ruba odnosno zaštitnog jarka ukoliko isti postoji.
Na dijelu kolektoru BE3 od okna RO 78 - RO 80 (duljine 84,76 m) zbog postojećih objekata nije bilo moguće ispoštovati prethodno navedene zahtjeve, te se udaljenost od osi tračnice na tom dijelu kreće od 6,40 do 8,40 m.
Na dijelu kolektoru BE2 od okna RO 61 - RO 62 (duljine 64,55 m) zbog postojećih objekata nije bilo moguće ispoštovati prethodno navedene zahtjeve, te se udaljenost od osi tračnice na tom dijelu kreće od 7,10 do 10,60 m.
1.9.2.4.2. Osiguranje i vođenje kolektora u cestama
U trupu županijske ceste Ž2166 priključuju se kolektori BE1, BE6 i BE7. U županijskim cestama je predviđeno vođenje slijedećih kolektora:
Kolektor BE11 se vodi u sredini zapadnog voznog traka županijske ceste Ž2198 Kolektor BE18.1 se vodi uz zapadni rub županijske ceste Ž2165
Kolektor BE26 se vodi u sredini istočnog voznog traka županijske ceste Ž2242
Državnu cestu D24 presijecaju kolektori BE2.1, BE2.2, BE18, BE18.1, BE19 i BE25. Kolektor BE 19.1 se vodi u sredini sjevernog voznog traka državne ceste D24.
U državnu cestu D24 priključuju se kolektori BE3, BE4, BE5, BE8.1, BE17, BE21, BE22, BE23 i GK3. Vođenje i osiguranje kolektora ispod cesta dano je u prilozima br. 901-904.
1.9.2.4.3. Osiguranje kolektora ispod vodotoka
Osiguranje kolektora ispod vodotoka predviđeno je u zaštitnoj PES i PEHD sukladno projektnoj dokumentaciji(alternativno čeličnoj) cijevi sa betonskom oblogom debljine 30 cm od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Usvojena su 3 tipa različitih dimenzija u ovisnosti o dimenzijama projektiranih kolektora, a sve prema nacrtu br. 801.
Mjesta osiguranja kolektora ispod vodotoka naznačena su na uzdužnim profilima.
1.9.2.5. Križanje kolektora sa instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija, probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova. Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.9.2.6. Crpne stanice
1.9.2.6.1. Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama. Pristup crpnim stanicama je sa lokalnih cesta koje se priključuju na državnu cestu D24.
Priključak na EES je prikazan u elektrotehničkom projektu.
Način izvođenja i osiguranja građevinske jame opisan je u prilozima 005 i 006 ove knjige te u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima ugradnji crpki i održavanju pogona. Sve crpne stanice sastoje se od crpnoga bazena i prekidnog okna. Crpne stanice su dimenzionirane na količine sanitarnih otpadnih voda pripadajućih slivnih područja uz vođenju računa o kapacitetu uzvodnih crpnih stanica (tranzitnih voda). U cilju smanjenja kapaciteta crpnih stanica, uzvodni dovodni kolektori su predviđeni i kao retencijskih bazeni.
Retencijski bazeni su dimenzionirani za prihvaćanje razlike volumena oborine u trajanju 15 minuta za povratni period od 1 godine. Nije predviđena posebna izgradnja retencijskih bazena, već njihovu ulogu preuzimaju dovodni kolektori, a u crpnim bazenima su definirane kote 2 alarma kojima su određene kote u kolektorima do kojih se osiguravaju potrebni retencijski volumeni.
Alarm je u pravilu kota u bazenu 10 cm ispod dna ulaza dovodnog kolektora.
U crpnim bazenima su također definirane i minimalne radne razine (isključenje crpki) i maksimalne radne razine (uključenje crpki).
Probni rad crpnih stanica opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpni bazeni prema projektnoj dokumentaciji predviđeni su kao ukopane armirano-betonske konstrukcije,
svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,50 x 2,50 m (CS BE1) i 3,00 x 3,00 (CS BE2), a visine prema priloženim nacrtima.
Donja ploča i zidovi su debljine po 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm.
Donja ploča je proširena za 0,5 m sa svih strana, te je dimenzija 4,10 x 4,10 x 0,30 m (CS BE1) i 4,60 x 4,60 x 0,30 (CS BE2).
Gornja ploča je dimenzija 3,10 x 3,10 x 0,20 m (CS BE1) i 3,60 x 3,60 x 0,20 m (CS BE2) sa otvorima za ugradnju poklopaca. Ispod temeljnih ploča predviđena je ugradnja podložnog betona debljine 10 cm.
U crpnom bazenu CS-BE1 je predviđena ugradnja dviju crpki (jedna radna + jedna rezervna) sa pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
U crpnom bazenu CS-BE2 je predviđena ugradnja triju crpki (dvije radne + jedna rezervna) sa pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
Uz crpne bazene predviđena su prekidna okna od armiranog betona, svijetlih dimenzija 2,00 x 1,60 m i svijetle visine 2,00 m. Donja ploča i zidovi su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm sa otvorom za ulazak.
Podložni beton crpnih stanica predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Svi konstruktivni elementi crpnih stanica predviđeni su od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
1.9.2.6.2. Crpna stanica CS BE1
Crpna stanica CS BE1 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 9+626,51 km. Svijetla visina crpnog bazena je 5,75 m. U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=23,0 l/s i H=4,60m.
Uz CS BE1 osiguran je potrebni retencijski volumen od 165 m3 u dovodnom cjevovodu.
1.9.2.6.3. Crpna stanica CS BE2
Crpna stanica CS BE2 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 6+138,37 km. Svijetla visina crpnog bazena je 8,00 m. U bazenu se predviđene tri crpke (2 radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=31,00 l/s i H=6,20 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je Q=58,00 l/s i H=6,40 m
Uz CS BE2 osiguran je potrebni retencijski volumen od 290 m3 u dovodnom cjevovodu.
1.9.2.7. Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Preljevne količine i koncentracije onečišćenja ovise o:
• srednjoj godišnjoj visini oborina,
• vremenu tečenja u kanalskoj mreži,
• padovima dna kanala,
• retencijskoj sposobnosti kanala,
• pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Svi proračuni za dimenzioniranje preljevnih građevina obrađeni su u sklopu elaborata “Studijska analiza“ pod nazivom: “Izrada matematičkog modela sustava javne odvodnje Aglomeracije Zabok u planiranom stanju s hidrauličkim proračunom i analizama ključnih objekata – općina Bedekovčina“, izrađenog je od strane Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2016.
Zajedničko za sve preljevne građevine je da su predviđene kao AB konstrukcije od razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm, svijetle širine 3,00 m i svijetle visine 1,80 m, a promjenljive duljine i visine preljevnog praga (vidi nacrte br. 501-508).
Donja ploča, zidovi i preljevni prag su debljine po 30 cm, a gornja ploča sa otvorom za ulazak je debljine 20 cm.
Podložni beton preljevnih građevina predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20
Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg mješovitog sustava odvodnje, na području općine Bedekovčina planira se izgradnja preljevnih građevina za koje su u tablici date slijedeće vrijednosti:
Naziv | Dulaz | iulaz | Dprig | iprig | Lpriguš. | Lpreljev | Δh |
(mm) | % | (mm) | % | (m) | (m) | (cm) | |
PBE-1 | 600 | 0,5 | 200 | 0,15 | 40,0 | 4,60 | 36 |
PBE-2 | 800 | 0,4 | 200 | 0,15 | 25,0 | 5,60 | 47 |
PBE-3 | 700 | 0,5 | 200 | 0,15 | 41,8 | 6,60 | 47 |
PBE-4 | 800 | 0,6 | 250 | 0,30 | 18,0 | 7,40 | 50 |
PBE-5 | 700 | 0,74 | 200 | 0,15 | 12,5 | 5,60 | 45 |
PBE-6 | 700 | 0,3 | 200 | 0,15 | 35,0 | 5,60 | 53 |
PBE-7 | 600 | 0,5 | 200 | 0,25 | 7,56 | 4,60 | 35 |
PBE-8 | 450 | 0,5 | 200 | 0,15 | 23,0 | 3,50 | 25 |
gdje je:
• Dulaz – svijetli promjer dovodnog kolektora
• iulaz – nagib dovodnog kolektora
• Dprig - svijetli promjer prigušnice
• iprig – nagib prigušnice
• Lpriguš – duljina prigušnice
• Lpreljev – duljina preljeva
• Δh – visina preljeva
U tablici dolje daju se lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi.
PG | kolektor | Stacionaža (km) | Preljevni cjevovod | Recipijent | ||
DN | n | L(m) | ||||
PBE-1 | GK-3 | 12+448,80 | 600 | 1 | 3,80 | Melioracijski kanal |
PBE-2 | BE25 | 0+081,34 | 800 | 1 | 3,80 | Melioracijski kanal |
PBE-3 | BE19 | 0+048,47 | 700 | 1 | 8,00 | Potok Vojsek |
PBE-4 | GK-3 | 8+368,87 | 800 | 1 | 13,00 | Rijeka Krapina |
PBE-5 | BE8.2 | 0+018,10 | 700 | 1 | 1,50 | Melioracijski kanal |
PBE-6 | BE3 | 0+432,46 | 700 | 1 | 3,80 | Melioracijski kanal |
PBE-7 | BE2 | 0+012,16 | 800 | 1 | 160,00 | Rijeka Krapina |
PBE-8 | BE18 | 0+026,52 | 450 | 1 | 2,50 | Melioracijski kanal |
Lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi
Preljevni cjevovodi preljevnih građevina P-BE4 i P-BE7 mogu doći pod uspor rijeke Krapine te je na kraju cjevovoda predviđena izgradnja ispusne ab građevine sa žabljom zaklopkom.
1.10 Opis radova – Grad Zabok
1.10.1 Uvod
Postojeća dokumentacija Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0
Grad Zabok, kolektorska mreža, G3-L18.01.01-G01.0
Grad Zabok, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.01.01-G02.0 Grad Zabok, elektrotehničko rješenje, E3-L18.01.01-E01.0
Idejni projekt
Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda grada Zaboka
(elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.01.01-G01.0
Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune
(elektroprojekt d.d. Zagreb)
ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0
Lokacijska dozvola
Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/00-00-00-00-00
RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10
Građevinska dozvola
Grad Zabok smješten je na jugozapadnu rubu Krapinsko-zagorske županije i od Zagreba je udaljen 30- ak kilometara. Na površini od 34,79 km2 razmješteno je 17 naselja.
Što se tiče komunalne infrastrukture, može se reći da je grad Zabok u potpunosti riješio pitanje elektrifikacije, plinofikacije, vodoopskrbe, telefonije, asfaltiranja prometnica i djelomično kanalizacije, na čemu se i dalje radi.
Na području grada Zaboka odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se vrši otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotoke.
Studijom izvodljivosti za sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Zabok, definirana su koncepcijska tehnička rješenja prikupljanja otpadnih voda, smjerovi odvodnje gravitacijskom kanalizacijom, moguće lokacije precrpnih i međumjesnih kanalizacijskih tlačnih stanica s pripadajućim tlačnim cjevovodima.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode grada Zaboka, predviđaju se prikupiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke. Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Xxxx X
1.10.2Faza I
1.10.2.1. Obuhvat
Na području grada Zaboka planira se izgradnja ukupno 15.586,52 m kolektorske mreže, od čega je GK-2 duljine 2.331,74 m, GK-3 3.230,81 m, a sekundarni kolektori duljine 10.023,97 m.
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijalasukladno projektnoj dokumentaciji za sve kolektore faze I.
Naziv oznaka | duljina (m) | svijetli Ø(mm) | vrsta cijevi | Naziv oznaka | duljina (m) | svijetli Ø(mm) | vrsta cijevi |
GK-2 | 2331,74 | 160/450 | PEHD | ZB10 | 244,21 | 250 | PEHD |
GK-3 | 3230,81 | 400 | PES | ZB11 | 82,09 | 250 | PEHD |
ZB1 | 1183,00 | 200/400/600/700/800 | PES/PEHD | ZB12 | 214,30 | 250 | PEHD |
ZB1.1 | 106,25 | 600 | PES | ZB13 | 233,25 | 250 | PEHD |
ZB1.2 | 46,03 | 600 | PES | ZB14 | 679,85 | 250/300 | PEHD |
ZB2 | 306,62 | 300 | PEHD | ZB14.1 | 251,31 | 250 | PEHD |
ZB3 | 237,27 | 300 | PEHD | ZB15 | 519,07 | 250/300 | PEHD |
ZB3.1 | 179,48 | 250 | PEHD | ZB15.1 | 62,14 | 250 | PEHD |
ZB4 | 143,74 | 300 | PEHD | ZB16 | 648,37 | 300/300/400/900/1000 | PES/PEHD |
ZB5 | 200,85 | 250 | PEHD | ZB17 | 855,32 | 250/400 | PEHD |
ZB6 | 392,35 | 110/200/400/700 | PES/PEHD | ZB17.1 | 278,78 | 200/400/700/800 | PEHD |
ZB7 | 472,77 | 300 | PEHD | ZB18 | 1314,16 | 300/800 | PES |
ZB7.1 | 40,78 | 250 | PEHD | ZB18.1 | 147,71 | 300/1000 | PES/PEHD |
ZB8 | 405,36 | 600 | PES | PZB1 | 95,45 | 200/300/600 | PES/PEHD |
ZB9 | 549,36 | 250 | PEHD | PZB2 | 134,10 | 200/400/900 | PES/PEHD |
1.10.2.2 Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi
Za promatrano područje generalno je pogodna primjena gravitacijskog tečenja u kanalizacijskoj mreži u kombinaciji s povremenim tlačnim pogonom.
Za gravitacijske kolektore sukladno projektnoj dokumentaciji planirana je primjena glatkih cijevi od PEHD-a za netlačnu kanalizaciju, SN 8, svijetlog promjera Ø 250 – 500 mm sa pripadajućim revizijskim oknima Ø 800 i 1000 mm od betona, te PES cijevi svijetlog promjera Ø 200 – 1000, SN 10 000 pripadajućim revizijskim oknima Ø 1000 mm od istog materijala
Spajanje PEHD cijevi je predviđeno zavarivanjem elektrospojnicama.
Sukladno projektnoj dokumentaciji za glavnI kolektor GK-3, zbog polaganja u prirodnom terenu uz postojeće kanale oborinske odvodnje i visoke razine podzemnih voda, usvojena je izgradnja cjelokupne duljine kolektora od PES svijetlog promjera Ø 400 mm.
Za tlačne cjevovode prema projektnoj dokumentaciji predviđa se primjena PE-HD, PE 100, kanalizacijskih tlačnih cijevi nazivnog tlaka od 10 bara sa pripadajućim elektrofuzijskim spojnicama.
Cijevi treba polagati na pripremljenu pješčanu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj dužini, kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao prosta greda ili konzola.
Položene cijevi svijetlog promjera do Ø 500 mm treba do visine 30 cm, a većeg svijetlog promjera do Ø 1000 mm treba do visine 50 cm od tjemena zatrpavati sitnozrnim rastresitim materijalom pri čemu spojevi trebaju ostati vidljivi. Nakon provedenog ispitivanja vodonepropusnosti, odnosno tlačne probe, tek tada spojna mjesta treba zasut kao i ostale dijelove kanale. Dalje treba pristupiti zatrpavanju ostatka rova do vrha. Prvi 1,0 m visine od tjemena cijev treba lagano nabijati ručnim nabijačima a poslije odgovarajućim strojevima.
Nakon završetka polaganja kolektora i potrebnog osiguranja potrebno je izvršiti tlačnu probu koja je opisana u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Način izvođenja kolektora je opisan u općoj knjizi G3-L18.00.01 i u prilogu 005 Geomehanički proračun ove knjige.
Planirani probni rad opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01. i u knjizi elektrotehničkog rješenja.
1.10.2.3 Revizijska okna
Na svakom lomu trase i nivelete kanala kao i na mjestima priključaka budućih kanala, te na svakih 40 do 50 m, na dijelu kanala u pravcu, potrebno je izgraditi revizijska okna u svrhu pregleda, čišćenja i ispiranja. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje (prilog 601).
Projektnom dokumentacijom okna su predviđena od betona, svijetloga promjera Ø 800 i 1000 mm, na trasi kanalizacijskih kolektora od PEHD cijevi, a od PES svijetloga promjera Ø 1000 mm na trasi kanalizacijskih kolektora od PES cijevi. Na okna je predviđena ugradnja rasteretnih i završnih prstenova sa otvorom za ulazak Ø 600 mm sa kojim se opterećenje prenosi na okolno tlo.
Beton je razreda tlačne čvrtoče C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Na otvorima su predviđeni lijevano željezni poklopci za opterećenje 250 i 400 kN.
1.10.2.4 Osiguranje kolektora
1.10.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge
Nastavno je dana tablica sa naznačenim mjestima paralelnog vođenja (1p, 2p i 3p) i križanja kolektora sa željezničkom prugom (1k – 4k) - prilozi 1001 i 1002.
Detalj | Situacija na DOF- u | Situacija na geo.podlozi | Detalj | Kolektor | Dionica | Duljina (m) | Cjevovod (DN) | Minimalna udaljenost od pruge (m) | Maksimalna udaljenost od pruge (m) | |
1p | 201/14 | 1001/2 | - | ZB7 | RO 197 | PO7 | 472,77 | 300 | 15,50 | 16,80 |
2p | 201/15 | 1001/3 | - | ZB8 | RO208 | RO205 | 97,72 | 600 | 6,80 | 7,80 |
3p | 201/6 | 1001/4 | - | ZB 17.1 | RO435 | RO429 | 83,72 | 400 | 13,70 | 14,10 |
1k | 201/20 | 1001/5 | 1002/2 | Preljev P-ZB4 | RO223 | RO222 | 41,00 | 1200/800 | - | - |
2k | 201/15 | 1001/3 | 1002/3 | ZB 8 | RO209 | RO208 | 37,61 | 1000/600 | - | - |
3k | 201/4 | 1001/6 | 1002/4 | ZB 16 | RO409 | RO408 | 23,69 | 1300/1000 | - | - |
4k | 201/6 | 1001/4 | 1002/5 | ZB 17 | RO429 | RO428 | 22,00 | 800/400 | - | - |
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za smještaj i osiguranje bušaćih strojeva i opreme.
Predviđeno je projektnom dokumentacijom utiskivanje GRP cijevi koja ima funkciju zaštitne i kanalizacijske cijevi (alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj čeličnoj cijevi).
Zaštitna cijev kod križanja 1k je DN 800 (SN 80.000), kod križanja 2k je DN 600 (SN 80.000), kod križanja 3k je DN 1100 (SN 80.000), kod križanja 4k je DN 450 (SN 80.000) i one osiguravaju zaštitnu funkciju cijevi, a ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava funkcioniranje odvodnje. Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80 m ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od 10 m od osi kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina bušenja na križanju 1k iznosi 41,00 m, kod križanja 2k duljina bušenja iznosi 37,61 m, kod križanja 3k duljina bušenja iznosi 23,69 m, dok je duljina bušenja kod križanja 4k 21,99 m.
Bušenje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Trase kanalizacijskih kolektora koji su paralelne sa željezničkom prugom predviđene su na udaljenosti većoj od 10 m od osi željezničke pruge, 6 m od nožice nasipa, odnosno ruba usjeka ili zasjeka i 2 m od vanjskog ruba odnosno zaštitnog jarka ukoliko isti postoji.
1.10.2.4.2 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama
U sjevernom voznom traku županijske ceste ŽC2195 je predviđeno vođenje kolektora ZB8 od okna RO211 do okna RO210 u duljini od 57,13 m.
Državnu cestu D205 presijecaju kolektori ZB1 (na 2 mjesta) i ZB1.1. Državnu cestu D1 presijecaju kolektori ZB18 i ZB18.1.
Državnu cestu D24 presijecaju kolektori ZB16 i ZB17.1.
Sa državnom cestom D24 je predviđeno paralelno vođenje kolektora ZB 15 od okna RO362 do postojećeg okna RO17 u duljini od 65,32 m.
Vođenje i osiguranje kolektora ispod cesta dano je u prilozima glavnom projektu.
1.10.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka
Osiguranje kolektora ispod vodotoka sukladno projektnoj dokumentaciji predviđeno je u zaštitnoj PES i PEHD (alternarivno čeličnoj) cijevi sa betonskom oblogom debljine 30 cm od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Usvojena su 3 tipa različitih dimenzija u ovisnosti o dimenzijama projektiranih kolektora, a sve prema nacrtu br. 801.
Mjesta osiguranja kolektora ispod vodotoka naznačena su na uzdužnim profilima.
1.10.2.4.4 Križanje kolektora sa instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija, probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m i duljine 2,00 m prije početka radova. Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacija i ishoditi suglasnost na projekt, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije (prilog 701).
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.10.2.5 Crpne stanice
1.10.2.5.1 Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama. Pristup crpnim stanicama je sa lokalnih cesta koje se priključuju na državne i županijske ceste.
Priključak na EES je prikazan u elektrotehničkom projektu.
Način izvođenja i osiguranja građevinske jame opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima ugradnji crpki i održavanju pogona. Sve crpne stanice sastoje se od crpnog bazena i prekidnog okna. Crpne stanice su dimenzionirane na količine sanitarnih otpadnih voda pripadajućih slivnih područja
uz vođenju računa o kapacitetu uzvodnih crpnih stanica (tranzitnih voda). U cilju smanjenja kapaciteta crpnih stanica, uzvodni dovodni kolektori su predviđeni i kao retencijskih bazeni.
Retencijski bazeni su dimenzionirani za prihvaćanje razlike volumena oborine u trajanju 15 minuta za povratni period od 1.godine. Nije predviđena posebna izgradnja retencijskih bazena, već njihovu ulogu preuzimaju dovodni kolektori, a u crpnim bazenima su definirane kote 2 alarma kojima su određene kote u kolektorima do kojih se osiguravaju potrebni retencijski volumeni.
Alarm je u pravilu kota u bazenu 10 cm ispod dna ulaza dovodnog kolektora.
U crpnim bazenima su također definirane i minimalne radne razine (isključenje crpki) i maksimalne radne razine (uključenje crpki).
Probni rad crpnih stanica opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpni bazeni predviđeni su kao ukopane armirano-betonske konstrukcije (CSZB1, CS-ZB2, CS-ZB3, CS- ZB4 i CS-ZB6) i kao tipska od poliesterskih cijevi ili PE cijevi (CS-ZB5).
Sve ab konstrukcije osim gornje ploče predviđene su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm.
U crpnom bazenu je predviđena ugradnja crpki (jedna ili dvije radne + jedna rezervna) sa pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
Uz crpni bazen predviđena su prekidna okna od armiranog betona, svijetlih dimenzija 2,00 x 1,60 m i svijetle visine 2,00 m. Donja ploča i zidovi su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm sa otvorom za ulazak.
Podložni beton crpnih stanica predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Svi konstruktivni elementi crpnih stanica predviđeni su od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
1.10.2.5.2 Crpna stanica CS ZB1
Crpna stanica CS ZB1 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 4+186,55 km. Svijetla visina crpnog bazena je 6,00 m, svijetlih dimenzija 3,0 x 3,0 m. U bazenu se predviđene tri crpke (2 radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=33,00 l/s i H=4,15 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je Q=65,00 l/s i H=4,50 m.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.10.2.5.3 Crpna stanica CS ZB2
Crpna stanica CS ZB2 predviđena je na kolektoru ZB16 na stacionaži 0+428,52 km. Svijetla visina crpnog bazena je 8,00 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m. U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=8,20 l/s i H=7,10 m.
Potreban volumen retencije je 55,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 1000.
1.10.2.5.4 Crpna stanica CS ZB3
Crpna stanica CS ZB3 predviđena je na glavnom kolektoru GK-2 na stacionaži 0+026,58 km. Svijetla visina crpnog bazena je 7,30 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=32,00 l/s i H=8,00 m.
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u postojeće prekidno okno cjevovodom duljine 24,39 m od PEHD 160/141 mm.
Potreban volumen retencije je 70,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 450.
1.10.2.5.5 Crpna stanica CS ZB4
Crpna stanica CS ZB4 predviđena je na kolektoru ZB1 na stacionaži 0+156,33 km. Svijetla visina crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=8,70 l/s i H=6,70 m. Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.10.2.5.6 Crpna stanica CS ZB5
Crpna stanica CS ZB5 predviđena je na kolektoru ZB6 na stacionaži 0+055,96 km. Svijetla visina crpnog bazena je 4,35 m, svijetlog promjer 1,80 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radne i 1 rezervna) za Q=9,50 l/s i H=6,30 m.
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u postojeće prekidno okno cjevovodom duljine 54,32 m od PEHD 110/96,8 mm.
Potreban volumen retencije je 28,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 400.
1.10.2.5.7 Crpna stanica CS ZB6
Crpna stanica CS ZB6 predviđena je na kolektoru ZB17 na stacionaži 0+371,55 km. Svijetla visina crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=8,70 l/s i H=6,70 m. Potreban volumen retencije je 27,60 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 400.
1.10.2.6 Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Preljevne količine i koncentracije onečišćenja ovise o:
• srednjoj godišnjoj visini oborina,
• vremenu tečenja u kanalskoj mreži
• padovima dna kanala,
• retencijskoj sposobnosti kanala,
• pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Svi proračuni za dimenzioniranje preljevnih građevina obrađeni su u sklopu elaborata “Studijska analiza“ pod nazivom: “Izrada matematičkog modela sustava javne odvodnje Aglomeracije Zabok u planiranom stanju s hidrauličkim proračunom i analizama ključnih objekata – grad Zabok“, izrađenog je od strane Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2016.
Zajedničko za sve preljevne građevine je da su predviđene kao AB konstrukcije od razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm, svijetle širine 3,00 m i svijetle visine 1,80 m, a promjenljive duljine i visine preljevnog praga (vidi nacrte br. 501-507).
Donja ploča, zidovi i preljevni prag su debljine po 30 cm, a gornja ploča sa otvorom za ulazak je debljine 20 cm.
Podložni beton preljevnih građevina predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg mješovitog sustava odvodnje, na području grada Zaboka planira se izgradnja preljevnih građevina za koje su u tablici date slijedeće vrijednosti.
Dulaz | iulaz | Dprig | iprig | Lpriguš. | Lpreljev | Δh | |
(mm) | % | (mm) | % | (m) | (m) | (cm) | |
PZB1 | 600 | 0,6 | 200 | 0,15 | 30,00 | 5,50 | 33 |
PZB2 | 900 | 0,5 | 200 | 0,15 | 25,00 | 8,20 | 57 |
PZB3 | 700 | 0,5 | 200 | 0,28 | 7,00 | 6,10 | 44 |
PZB4 | 700 | 0,5 | 200 | 0,3 | 6,47 | 6,10 | 44 |
PZB5 | 900 | 0,8 | 300 | 0,2 | 40,60 | 5,50 | 85 |
PZB6 | 700 | 0,5 | 200 | 0,16 | 25,00 | 6,00 | 41 |
PZB7 | 900 | 0,5 | 300 | 0,26 | 11,43 | 11,50 | 70 |
gdje je:
• Dulaz – svijetli promjer dovodnog kolektora
• iulaz – nagib dovodnog kolektora
• Dprig - svijetli promjer prigušnice
• iprig – nagib prigušnice
• Lpriguš – duljina prigušnice
• Lpreljev – duljina preljeva
• Δh – visina preljeva
U tablici dolje daju se lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi.
PG | kolektor | Stacionaža (km) | Preljevni cjevovod | Recipijent | ||
DN | n | L(m) | ||||
P-ZB1 | PZB1 | 0+090,25 | 500 | 1 | 0,50 | Melioracijski kanal |
P-ZB2 | PZB2 | 0+128,97 | 1000 | 1 | 5,00 | Melioracijski kanal |
P-ZB3 | ZB6 | 0+370,91 | 600 | 1 | 20,00 | Melioracijski kanal |
P-ZB4 | ZB1 | 0+206,73 | 800 | 1 | 739,04 | Rijeka Krapina |
P-ZB5 | ZB18.1 | 0+045,98 | 900 | 1 | 38,50 | Rijeka Krapina |
P-ZB6 | ZB17.1 | 0+181,40 | 700 | 1 | 2,80 | Melioracijski kanal |
P-ZB7 | ZB 16 | 0+605,42 | 600 | 2 | 2,70/2,70 | Rijeka Krapina |
Lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi
Preljevni cjevovodi preljevnih građevina P-ZB4 i P-ZB7 mogu doći pod uspor rijeke Krapine te je na kraju cjevovoda predviđena izgradnja ispusne ab građevine sa žabljom zaklopkom.
1.11 Opis radova – Grad Oroslavje
1.11.1 Uvod
Postojeća dokumentacija Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0
Grad Oroslavje, kolektorska mreža, G3-L18.02.01-G01.0
Grad Oroslavje, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.02.01-G02.0 Grad Oroslavje, elektrotehničko rješenje, E3-L18.02.01-E01.0
Idejni projekt
Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Grada Oroslavja
(elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.02.01-G01.0
Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune
(elektroprojekt d.d. Zagreb)
ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0
Lokacijska dozvola
Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/00-00-00-00-00
RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10
Građevinska dozvola
Grad Oroslavje nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Smješten je na prostoru kojeg s južne strane omeđuje Županija zagrebačka, sa sjeverozapadne strane Grad Zabok, sa istočne strane Općina Bedekovčina i Grad Donja Stubica, te sa jugoistočne strane Općina Stubičke Toplice, a graniči još sa općinama Veliko Trgovišće i Jakovlje.
Što se tiče komunalne infrastrukture, može se reći da je grad Oroslavje u potpunosti riješio pitanje elektrifikacije, plinofikacije, vodoopskrbe, telefonije, asfaltiranja prometnica i djelomično kanalizacije, na čemu se i dalje radi.
Studijom izvodljivosti za sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Zabok, definirana su koncepcijska tehnička rješenja prikupljanja otpadnih voda, smjerovi odvodnje gravitacijskom kanalizacijom, moguće lokacije precrpnih i međumjesnih kanalizacijskih tlačnih stanica s pripadajućim tlačnim cjevovodima.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode grada Oroslavje predviđaju se prikupiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke. Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora faze I
1.11.2 Faza I
1.11.2.1 Obuhvat
Na području grada Oroslavja planira se izgradnja ukupno 25.441,35 m kolektorske mreže, od čega je GK-1 duljine 4.111,14m, GK-3 duljine 2.380,86 m i GK-5 1.663,44m a sekundarni kolektori duljine 17.285,91 m.
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala sukladno projeknoj dokumentaciji za sve kolektore faze I.
Naziv oznaka | duljina (m) | svijetli Ø(mm) | vrsta cijevi | Naziv oznaka | duljina (m) | svijetli Ø(mm) | vrsta cijevi |
GK-3 | 2380,86 | 400 | PES | OR 3.10 | 69,11 | 300 | PEHD |
OR1 | 1559,19 | 300 | PEHD | OR 3.11 | 119,37 | 300 | PEHD |
OR 2 | 2186,98 | 600 | PES | OR 3.12 | 392,26 | 250 | PEHD |
OR 2.1 | 127,07 | 300 | PEHD | OR 4 | 72,57 | 600 | PES |
OR 2.2 | 580,65 | 300 | PEHD | OR 4.1 | 199,34 | 400 | PEHD |
OR 2.2.1 | 120,12 | 300 | PEHD | OR 4.2 | 138,83 | 400 | PEHD |
OR 2.3 | 498,31 | 250 | PEHD | OR 5 | 266,07 | 250 | PEHD |
OR 2.3.1 | 65,15 | 250 | PEHD | OR 5.1 | 86,80 | 250 | PEHD |
OR 2.4 | 93,94 | 250 | PEHD | OR 6 | 720,16 | 400 | PEHD |
OR 2.4.1 | 39,79 | 250 | PEHD | OR 6.1 | 267,68 | 250 | PEHD |
OR 2.5 | 114,85 | 250 | PEHD | OR 6.2 | 22,76 | 300 | PEHD |
OR 2.6 | 387,94 | 110/300 | PEHD | OR 6.3 | 115,42 | 250 | PEHD |
OR 2.6.1 | 447,95 | 300 | PEHD | OR 7 | 833,05 | 300 | PEHD |
OR 2.7 | 426,39 | 300 | PEHD | OR 7.1 | 69,14 | 250 | PEHD |
OR 3 | 729,23 | 200/500/700 | PES | OR 7.2 | 554,89 | 250 | PEHD |
OR 3.1 | 1087,37 | 250/500/100 0 | PES | OR 8 | 331,05 | 200/300/600 | PES/PEHD |
OR 3.2 | 566,21 | 300 | PEHD | OR 9 | 1508,26 | 300 | PEHD |
OR 3.2.1 | 166,15 | 110/200/600/ 800 | PES/PEHD | OR 9.1 | 132,52 | 250 | PEHD |
OR 3.3 | 110,58 | 250 | PEHD | OR 11 | 700,80 | 300 | PEHD |
OR 3.4 | 101,97 | 250 | PEHD | OR 11.3*** | 409,05 | 300 | PEHD |
OR 3.6 | 94,12 | 250 | PEHD | GK-5** | 1663,44 | 400 | PEHD |
OR 3.7 | 439,37 | 300 | PEHD | GK-1* | 4111,14 | 400/600/700/ 800/1000 | PES |
OR 3.8 | 152,54 | 250 | PEHD | ZB 18 | 180,91 | 350/800 | PES/PEHD |
Napomena:
*Dio glavnog kolektora GK1 od okna GK1_58 do GK1_59 (L=31,75 m) i dio glavnog kolektora GK1 od okna GK1_40 do GK1_55 (L=867,30 m) su već izvedeni tijekom rekonstrukcije Stare zagorske magistrale i za njih je izrađen glavni projekt, dobivene sve potrebne potvrde i nije predmet ove projektne dokumentacije.
**Dio glavnog kolektora GK5 od okna GK5_43 do GK5_33 (L=328,28 m) je već izgrađen i za njega je izrađen glavni projekt, dobivene sve potrebne potvrde i nije predmet ove projektne dokumentacije.
***Dio sekundarnog OR11.3 od okna RO717 do RO743 (L=226,31 m) je već izgrađen i za njega je izrađen glavni projekt, dobivene sve potrebne potvrde i nije predmet ove projektne dokumentacije.
1.11.2.2 Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi
Za promatrano područje generalno je pogodna primjena gravitacijskog tečenja u kanalizacijskoj mreži u kombinaciji s povremenim tlačnim pogonom.
Za gravitacijske kolektore sukladno projektnoj dokumentaciji planirana je primjena glatkih cijevi od PEHD-a za netlačnu kanalizaciju, SN 8, svijetlog promjera Ø 250 – 500 mm sa pripadajućim revizijskim oknima Ø 800 i 1000 mm od betona, te PES cijevi svijetlog promjera Ø 200 – 1000, SN 10 000 pripadajućim revizijskim oknima Ø 1000 mm od istog materijala.
Spajanje PEHD cijevi je predviđeno zavarivanjem elektrospojnicama.
Za glavne kolektore GK-1 i GK-3 sukladno projektnoj dokumentaciji zbog polaganja u prirodnom terenu uz postojeće kanale oborinske odvodnje i visoke razine podzemnih voda, usvojena je izgradnja cjelokupne duljine kolektora od PES svijetlog promjera Ø 400 – 1000 mm.
Za tlačne cjevovode sukladno projektnoj dokumentaciji predviđa se primjena PE-HD, PE 100, kanalizacijskih tlačnih cijevi nazivnog tlaka od 10 bara sa pripadajućim elektrofuzijskim spojnicama.
Cijevi treba polagati na pripremljenu pješčanu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj dužini, kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao prosta greda ili konzola.
Položene cijevi svijetlog promjera do Ø 500 mm treba do visine 30 cm, a većeg svijetlog promjera do Ø1000 mm treba do visine 50 cm od tjemena zatrpavati sitnozrnim rastresitim materijalom pri čemu spojevi trebaju ostati vidljivi. Nakon provedenog ispitivanja vodonepropusnosti, odnosno tlačne probe, tek tada spojna mjesta treba zasuti kao i ostale dijelove kanale. Dalje treba pristupiti zatrpavanju ostatka rova do vrha. Prvi 1,0 m visine od tjemena cijev treba lagano nabijati ručnim nabijačima a poslije odgovarajućim strojevima.
Nakon završetka polaganja kolektora i potrebnog osiguranja potrebno je izvršiti tlačnu probu koja je opisana u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Način izvođenja kolektora je opisan u općoj knjizi G3-L18.00.01 i u prilogu 005 Geomehanički proračun ove knjige.
Planirani probni rad opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01. i u knjizi elektrotehničkog rješenja.
1.11.2.3 Revizijska okna
Na svakom lomu trase i nivelete kanala kao i na mjestima priključaka budućih kanala, te na svakih 40 do 50 m, na dijelu kanala u pravcu, potrebno je izgraditi revizijska okna u svrhu pregleda, čišćenja i ispiranja. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Sukladno projektnoj dokumentaciji okna su predviđena od betona, svijetloga promjera Ø 800 i 1000 mm, na trasi kanalizacijskih kolektora od PEHD cijevi, a od PES svijetloga promjera Ø 1000 mm na trasi kanalizacijskih kolektora od PES cijevi. Na okna je predviđena ugradnja rasteretnih i završnih prstenova sa otvorom za ulazak Ø 600 mm sa kojim se opterećenje prenosi na okolno tlo.
Beton je razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Na otvorima su predviđeni lijevano željezni poklopci za opterećenje 250 i 400kN.
1.11.2.4 Osiguranje kolektora
1.11.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge
Nastavno je dana tablica sa naznačenim mjestima paralelnog vođenja (1p) i križanja kolektora sa željezničkom prugom (1k i 2k) - prilozi 1101 i 1102.
Detalj | Situacija na DOF-u | Situacija na geo.podlozi | Detalj | Kolektor | Xxxxxxx | Xxxxxxx (m) | Cjevovod (DN) | Minimalna udaljenost od pruge (m) | Maksimalna udaljenost od pruge (m) |
1p | 201/3 | 1001/1 | - | OR1 | RO 18 | GK_3- 36 | 668,79 | 300 | 9,4 | 15,3 |
1k | 201/3 | 1001/1 | 1102/1 | GK-3 | GK_3- 35 | GK_3- 36 | 20,13 | 800/400 | - | - |
2k | 201/4 | 1001/1 | 1102/1 | OR1 | RO38 | RO37 | 29,02 | 600/300 | - | - |
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za smještaj i osiguranje bušaćih strojeva i opreme.
Sukladno projektnoj dokumentaciji predviđeno je utiskivanje GRP cijevi koja ima funkciju zaštitne i kanalizacijske cijevi (alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj čeličnoj cijevi).
Zaštitne cijevi kod križanja 1k i 2k su DN 450 (SN 80.000) i one osiguravaju zaštitnu funkciju cijevi, a ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava funkcioniranje odvodnje. Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80 m ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od 10 m od osi kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina bušenja na križanju 1k iznosi 20,13 m, dok je duljina bušenja kod križanja 2k 29,02 m. Bušenje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Trase kanalizacijskih kolektora koji su paralelne sa željezničkom prugom predviđene su na udaljenosti većoj od 10 m od osi željezničke pruge, 6 m od nožice nasipa, odnosno ruba usjeka ili zasjeka i 2 m od vanjskog ruba odnosno zaštitnog jarka ukoliko isti postoji.
1.11.2.4.1 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama
U trupu županijske ceste Ž2216 priključuje se kolektor OR9.1, a u trupu županijske ceste Ž2217 na 2 mjesta priključuje se kolektor OR11.