Common use of Ocjena stanja Clause in Contracts

Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development, dalje u tekstu: IBRD) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 276,64 milijuna USD, od xxxx xx uplaćeni kapital 17,3 milijuna USD, a kapital na poziv 259,3 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine br. 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucije. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina, Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xx Xxxxxx Xxx Xxxxxxxx (od 1. studenoga 2008.). Njegova zamjenica je Xxxxxx Xxxxxxxx iz Ukrajine. Redoviti sastanci Konstituence održavaju se xxx prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i MMF-a. Predsjednik Svjetske banke Xxxxxx Xxxxxxxx (Sjedinjene Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 2007. godine. Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxx, xxxx xx 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog xxxxx bio je direktor Xxxxx X. Xxxx. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku na čelu kojeg je 1. srpnja 2007. izabran voditelj Xxxxx g. Xxxxxx Xxxxxx, a od 1. listopada 2010. godine tu funkciju preuzeo je Xxxxxxx X. Xxxx. Od rujna 2007. godine Xxxxx xx reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1. siječnja 2008. godine direktorica za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje xxxx xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx, u svibnju 2009. godine tu funkciju preuzeo xx Xxxxxxxx Xxxxxx, a u siječnju 2010. godine Xxxxx Xxxxxxx. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do xxxxx xxx je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i ostvarivanja uvjeta za približavanje Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU). Otkako je Hrvatska postala članicom Svjetske banke 25. veljače 1993. godine, Banka Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 48 zajmova (od kojih je 33 izravnih i 15 zajmova uz državno jamstvo) vrijednosti 2,2 milijardi EUR-a i 51 darovnicu u vrijednosti od 72 milijuna USD. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. STRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-CPS) 2009-2012. GODINE Vlada Republike Hrvatske odobrila je Strategiju na sjednici 31. srpnja 2008., a potom xx xx prihvatio i Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu na sjednici održanoj 30. rujna 2008. Ova Strategija predviđa četverogodišnji program zajmova Republici Hrvatskoj u iznosu od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarij. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit će prvenstveno o potrebama i interesima Vlade RH, te sposobnosti apsorpcije sredstava. Ovaj scenarij obuhvaća zajmove za financiranje projekata za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova za razvojnu politiku, od kojih je ovaj drugi, (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPL) u jednoj tranši, posebno kao potpora reformama usmjerenih na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektora. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj od 25. ožujka 2011. godine (klasa: 441-03/11-04/04, urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 4. travnja 2011. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru o zajmu. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 6. travnja 2011. godine (klasa: 441- 03/11-01/04, urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima te ovlastila ministricu financija da potpiše Ugovor o zajmu. Ugovor o zajmu za za razvojnu politiku gospodarskog oporavka potpisan je 10. svibnja 2011. godine. Ugovor o zajmu je za Republiku Hrvatsku potpisala je ministrica financija gđa. Xxxxxxx Xxxxx, a za IBRD g. Xxxxxxx X. Xxxx, voditelj Xxxxx Svjetske banke za Hrvatsku. Zakonom se potvrđuje Xxxxxx o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske i IBRD-a. Sredstava iz Ugovora o zajmu bit će korištena za jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Program reformi koje će se poduprijeti Zajmom za razvojnu politiku gospodarskog oporavka obuhvaćao bi sljedeće aktivnosti/komponente:

Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International I nternational Bank for Reconstruction and Development, dalje u daljnjem tekstu: IBRDI BRD) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 2.784 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske H rvatske iznosi 276,64 335,85 milijuna USD, od xxxx xx čega je uplaćeni kapital 17,3 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 259,3 315,01 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine br. novine, broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx je kao nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske H rvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucijezamjenik ministra financija. Republika Hrvatska H rvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xx Xxxxxx Xxx Xxxxxxxx je Xxxxx X xxxxxxxx (od 1. studenoga 2008.travnja 2013. godine). Njegova zamjenica je Xxxxxx Xxxxxxxx iz Ukrajine. Redoviti sastanci Konstituence održavaju se xxx dan prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (u daljnjem tekstu: MMF-a. ). Predsjednik Svjetske banke Xxxxxx Xxxxxxxx Xxx Xxxx Xxx (Sjedinjene Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 20072012. godine. Potpredsjednica Banke zadužena za Europu i Srednju Aziju je Xxxxx Xxxx (od 24. rujna 2013. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxxbanke, xxxx xx koji je 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za HrvatskuH rvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog xxxxx bio je direktor Xxxxx X. Xxxx. Krajem studenog studenoga 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx banka je preselila Regionalni ured u Washingtonx Xxxxxxxxxx, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku na čelu kojeg je 1Hrvatsku. srpnja 2007Od 15. izabran voditelj Xxxxx g. Xxxxxx Xxxxxx, a od 1. listopada 2010kolovoza 2014. godine tu funkciju voditelja Ureda preuzeo je Xxxxxxx Xxxxxx X. XxxxPinerua. Od rujna 2007. godine Xxxxx xx Banka je reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1. siječnja 2008veljače 2013. godine direktorica za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje xxxx xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx, u svibnju 2009. godine tu funkciju preuzeo xx Xxxxxxxx je Xxxxx Xxxxxx, a u siječnju 2010. godine Xxxxx Xxxxxxx. IBRD je za Republiku Hrvatsku H rvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do xxxxx xxx danas ona je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRDI BRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i ostvarivanja uvjeta za približavanje povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji (dalje s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u tekstu: EU)povlačenju sredstava iz fondova Europske unije. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke 25. veljače 1993. godine, Banka Međunarodna banka za obnovu i razvoj Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 48 59 zajmova (od kojih je 33 39 izravnih i 15 20 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,2 2,99 milijardi EUR-a eura i 51 darovnicu 53 darovnice u vrijednosti od 72 64,93 milijuna USDeura. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. STRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE Strategiju partnerstva Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (eng. I REPUBLIKE HRVATSKE nternational Bank for Reconstruction and Development and International Finance Corporation and Multilateral Investment Guarantee Agency Country Partnership Strategy for the Republic of Croatia for the Period FY14 -17) (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-CPSu daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) 2009-2012. GODINE Vlada Republike Hrvatske odobrila je Strategiju na sjednici 3129. srpnja 2008., a potom xx xx prihvatio i svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici održanoj 3027. rujna 2008lipnja 2013. Ova godine. Strategija predviđa četverogodišnji partnerstva obuhvaća indikativni program zajmova kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: I FC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz, te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u iznosu od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarijEuropskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će prvenstveno o potrebama i interesima Vlade RHse odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki stup sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi stup se zasniva na javnim financijama, te sposobnosti apsorpcije sredstavaje oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Ovaj scenarij obuhvaća Kroz drugi stup će se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, koja je potrebna za poticanje rasta. Treći stup će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate, eng. Program for Results - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za financiranje projekata razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (eng. Analytical and Advisory Activities - AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova za razvojnu politiku, od kojih je ovaj drugi, (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPL) u jednoj tranši, posebno kao potpora reformama usmjerenih na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektoraRepubliku Hrvatsku. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta održivih hrvatskih željeznica u Europi za društvo HŽ Cargo d.o.o., klase: 022-03/15-11/17, urbroja: 50301-05/18-15-2, od 2518. ožujka 20112015. godine (klasa: 441-03/11-04/04, urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 419. travnja 2011ožujka 2015. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru o zajmu. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 6. travnja 2011. godine (klasa: 441- 03/11-01/04Odlukom o pokretanju postupka ovlastila ministra financija da, urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima te ovlastila ministricu financija da u ime Republike Hrvatske, potpiše Ugovor o zajmu. Ugovor o zajmu za za razvojnu politiku gospodarskog oporavka potpisan je 10. svibnja 2011. godine. Ugovor o zajmu je za Republiku Hrvatsku potpisala je ministrica financija gđa. Xxxxxxx Xxxxx, a za IBRD g. Xxxxxxx X. Xxxx, voditelj Xxxxx Svjetske banke za Hrvatsku. Zakonom se potvrđuje Xxxxxx o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske i IBRD-a. Sredstava iz Ugovora o zajmu bit će korištena za jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Program reformi koje će se poduprijeti Zajmom za razvojnu politiku gospodarskog oporavka obuhvaćao bi sljedeće aktivnosti/komponente:jamstvu.

Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development, dalje u daljnjem tekstu: IBRD) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 276,64 276,62 milijuna USD, od xxxx xx uplaćeni kapital 17,3 17,29 milijuna USD, a kapital na poziv 259,3 259,33 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine br. novine, broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucijezamjenik ministra financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xx Xxxxxx Xxx Xxxxxxxx Xxxxx Xxxxxxxxx (od 1. studenoga 2008.travnja 2013. godine). Njegova zamjenica je Xxxxxx Xxxxxxxx iz Ukrajine. Redoviti sastanci Konstituence održavaju se xxx prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monearnog xxxxx (u daljnjem tekstu: MMF-a. ). Predsjednik Svjetske banke Xxxxxx Xxxxxxxx Xxx Xxxx Xxx (Sjedinjene Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 20072012. godine. Potpredsjednica Banke zadužena za Europu i Srednju Aziju xx Xxxxx Xxxx (od 24. rujna 2013. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxx, xxxx xx 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog xxxxx bio je direktor Xxxxx X. Xxxx. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku na čelu kojeg je 1Hrvatsku. srpnja 2007. izabran voditelj Xxxxx g. Xxxxxx Xxxxxx, a od Od 1. listopada 2010. godine tu funkciju voditelja Xxxxx preuzeo je Xxxxxxx X. Xxxx. Od rujna 2007. godine Xxxxx xx reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1. siječnja 2008veljače 2013. godine direktorica za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje xxxx xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx, u svibnju 2009. godine tu funkciju preuzeo xx Xxxxxxxx je Xxxxx Xxxxxx, a u siječnju 2010. godine Xxxxx Xxxxxxx. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do xxxxx xxx je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i ostvarivanja uvjeta za približavanje povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji (dalje s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u tekstu: EU)povlačenju sredstava iz fondova Europske unije. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 48 zajmova 53 zajma (od kojih je 33 36 izravnih i 15 17 zajmova uz državno jamstvo) vrijednosti 2,2 milijardi EUR-a 2,4 milijarde xxxx i 51 darovnicu 52 darovnice u vrijednosti od 72 52 milijuna USDxxxx. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. STRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE Strategiju partnerstva Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-CPSeng. International Bank for Reconstruction and Development and International Finance Corporation and Multilateral Investment Guarantee Agency Country Partnership Strategy for the Republic of Croatia for the Period FY14 –17) 2009-2012. GODINE (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva), Vlada Republike Hrvatske odobrila je Strategiju na sjednici 3129. srpnja 2008., a potom xx xx prihvatio i svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici održanoj 3027. rujna 2008lipnja 2013. Ova godine. Strategija predviđa četverogodišnji partnerstva obuhvaća indikativni program zajmova kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz, te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u iznosu od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarijEuropskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će prvenstveno o potrebama i interesima Vlade RHse odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki xxxx sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi xxxx xx zasniva na javnim financijama, te sposobnosti apsorpcije sredstavaje oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Ovaj scenarij obuhvaća Kroz drugi xxxx xx se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, xxxx xx potrebna za poticanje rasta. Xxxxx xxxx će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate, eng. Program for Results - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za financiranje projekata razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (eng. Analytical and Advisory Activities - AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova za razvojnu politiku, od kojih je ovaj drugi, (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPL) u jednoj tranši, posebno kao potpora reformama usmjerenih na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektoraRepubliku Hrvatsku. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o drugom zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj razvoj, xxxxx: 022-03/14-11/29, urbroja: 50301-05/16-14-2, od 2527. ožujka 20112014. godine (klasa: 441-03/11-04/04, urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 428. travnja 2011ožujka 2014. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru o zajmu. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom Zaključkom, xxxxx: 022-03/14-11/29, urbroja: 50301- 05/16-14-6, od 63. travnja 20112014. godine (klasa: 441- 03/11-01/04, urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima pregovorima, te ovlastila ministricu ministra financija da potpiše Ugovor o zajmu. Ugovor o drugom zajmu za za razvojnu politiku gospodarskog oporavka oporavka. Ugovor o drugom zajmu potpisan je 1030. svibnja 2011travnja 2014. godine. Ugovor o zajmu je za Za Republiku Hrvatsku potpisala potpisao ga je ministrica financija gđa. Xxxxxxx ministar financija, Xxxxxx Xxxxx, a za IBRD g. IBRD, Xxxxxxx X. Xxxx, voditelj Xxxxx Svjetske banke za Hrvatsku. Zakonom se potvrđuje Xxxxxx o drugom zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske i IBRD-a. Sredstava iz Ugovora o zajmu bit će korištena Međunarodne banke za jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektoraobnovu i razvoj. Program reformi koje će se poduprijeti Zajmom podupiru Drugim zajmom za razvojnu politiku gospodarskog oporavka obuhvaćao bi obuhvaća sljedeće aktivnosti/komponente:

Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development, dalje u daljnjem tekstu: IBRD) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u Bretton Woodsu, SADSjedinjene Američke Države. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a, a od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 276,64 milijuna USD, od xxxx xx uplaćeni kapital 17,3 milijuna USD, a kapital na poziv 259,3 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u daljnjem tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine br. broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucije. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina, Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xx Xxxxxx Xxx Xxxxxxxx (od 1. studenoga 2008.). Njegova zamjenica je Xxxxxx Xxxxxxxx iz Ukrajine. Redoviti sastanci Konstituence održavaju se xxx prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i MMF-a. Predsjednik Svjetske banke Xxxxxx Xxxxxxxx (Sjedinjene Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 2007. godine. Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxx, xxxx xx 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog xxxxx bio je direktor Xxxxx X. Xxxx. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku na čelu kojeg je 1. srpnja 2007. izabran voditelj Xxxxx g. Xxxxxx Xxxxxx, a od 1. listopada 2010. godine tu funkciju preuzeo je Xxxxxxx X. Xxxx. Od rujna 2007. godine Xxxxx xx reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1. siječnja 2008. godine direktorica za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje xxxx xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx, u svibnju 2009. godine tu funkciju preuzeo xx Xxxxxxxx Xxxxxx, a u siječnju 2010. godine Xxxxx Xxxxxxx. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do xxxxx xxx je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s U Republici Hrvatskoj također postoji suradnja između IBRD-om ima velikoi MMF-a u nekoliko područja kao što su: upravljanje javnim rashodima, ne samo financijskoreforma mirovina, nego sektor zdravstva i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnostisocijalne skrbi, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i ostvarivanja uvjeta za približavanje Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU)te tržište rada. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 48 50 zajmova (od kojih je 33 35 izravnih i 15 zajmova uz državno jamstvo) vrijednosti 2,2 milijardi 2,3 milijuna EUR-a i 51 darovnicu u vrijednosti od oko 72 milijuna USD. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. STRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-CPS) 2009-2012. GODINE Vlada Republike Hrvatske je odobrila je navedenu Strategiju na sjednici 31. srpnja 2008., a potom xx xx prihvatio i Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu Washingtonu, na sjednici održanoj 30. rujna 2008. Ova Strategija predviđa četverogodišnji program zajmova Republici Hrvatskoj u iznosu od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarij. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit će ovisi prvenstveno o potrebama i interesima Vlade RHRepublike Hrvatske, te sposobnosti apsorpcije sredstava. Ovaj scenarij obuhvaća zajmove za Zajmovi se pretežno odnose na financiranje projekata za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova Sukladno strategiji, a u cilju razvoja infrastrukture u luci Ploče, luci od posebnog državnog interesa, xx xxxx 20. studenog 2006. godine sa Svjetskom bankom sklopljen Ugovor o zajmu, te xx xxxx 9. studenog 2007. godine sklopljen sa Europskom bankom Ugovor o zajmu, a za razvojnu politiku„Projekt integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče. U okviru „Projekta integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče (TTI - Projekt) Lučka uprava Ploče sredstvima državnog proračuna, vlastitim sredstvima i zajmovima IBRD-a (EUR 58,8 milijuna), EBRD-a (EUR 11,2 milijuna) financira izgradnju terminala za rasute terete u luci Ploče. Lučka uprava je već ugovorila i završila poslove u iznosu od kojih EUR 3,5 milijuna za pripremne radove na skladišnim površinama i izradu glavnog projekta terminala rasutih tereta. Lučkoj upravi Ploče će trebati dodatna financijska sredstva u iznosu do EUR 50 milijuna. Dodatna financijska sredstva potrebna su u razdoblju od 2011.- 2013. godine. Iznos sredstava državnog proračuna za troškove Projekta ostao bi nepromijenjen, na razini 21,1 milijuna EUR. Razvojni cilj projekta ne mijenja se zbog dodatnog financiranja. Međutim, povezani ciljevi krajnjih ishoda povećali bi se kako bi se zahvatila očekivana poboljšanja u kvaliteti usluga i kapaciteta. Predloženi zajam za dodano financiranje pomogao bi u financiranju dodatnih troškova s obzirom na: povećanje kapaciteta i financiranje nedostatnog kapitala za terminal za rasute terete (TRT) koji se treba izgraditi u okviru projekta i financiranje nedostatnog kapitala za kontejnerski terminal (KT), koji je ovaj drugi, u okviru projekta već izgrađen. Tijekom posljednjih xxxxxx u Pločama se otvorilo novo značajno tržište prekrcaja (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPLrazvoza) ugljena njegovom dopremom pomoću velikih brodova te prekrcajem tereta u manje brodove koji plove do terminala u Italiji koji servisiraju tamošnje termoelektrane. Novi projekt upravo omogućuje i obavljanje ovakve vrste posla. Projektant terminala rasutih tereta je analizirao troškove i prednosti opreme sa povećanom produktivnošću (brzina istovara veća za 30%) u jednoj tranšiodnosu na prvotni projekt i zaključio da bi takav pristup opravdao dodatna ulaganja. Prema službenim pokazateljima jedinične cijene glavnih građevinski materijala porasle su za 20% u odnosu na 2005. godinu xxxx xx prvotno procijenjena visina potrebnih financijskih sredstava. Uz povećanje produktivnosti terminala rasutih tereta, posebno kao potpora reformama usmjerenih cijena izgradnje kontejnerskog terminala je međunarodnim javnim natječajem utvrđena za EUR 11 milijuna više od prvotne procjene. Lučka uprava Ploče treba dodatna financijska sredstva (u iznosu do EUR 50 milijuna), za verziju terminala sa povećanim kapacitetom i produktivnošću (EUR 36 milijuna), za višu cijenu izgradnje terminala za kontejnere u odnosu na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektoraprojektantske procjene ( EUR 11 milijuna) i xxxxxx tijekom izgradnje terminala (EUR 3 milijuna). U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za dodatno financiranje „Projekta integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče, od 2517. ožujka veljače 2011. godine (klasa: 441-03/11-04/04godine, urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 47. travnja i 8. ožujka 2011. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru o zajmupredmetnom Ugovoru. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom Zaključkom, od 628. travnja 2011. godine (klasa: 441- 03/11-01/04godine, urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima pregovorima, te ovlastila ministricu financija da potpiše Ugovor o zajmujamstvu. Ugovor o zajmu jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za razvojnu politiku gospodarskog oporavka dodatno financiranje „Projekta integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče, potpisan je 1014. svibnja rujna 2011. godine. Ugovor o zajmu je za Republiku Hrvatsku potpisala je ministrica financija gđa. Xxxxxxx Xxxxx, a za IBRD g. Xxxxxxx X. Xxxx, voditelj Xxxxx Svjetske banke za Hrvatsku. Zakonom se potvrđuje Xxxxxx o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka jamstvu između Republike Hrvatske i IBRD-a. Sredstava iz Međunarodne banke za obnovu i razvoj za dodatno financiranje „Projekta integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče koji provodi Lučka uprava Ploče uz nadzor Ministarstva xxxx, prometa i infrastrukture. Prema uvjetima dogovorenima tijekom pregovora glavnica zajma isplaćivat će se obročno, s rokom otplate 23 godine uključujući poček od 12 xxxxxx. Posljednji datum raspoloživosti zajma je 30. lipnja 2014. godine. zajmoprimac: Lučka uprava Ploče zajmodavac: Međunarodna banka za obnovu i razvoj jamac: Republika Hrvatska iznos zajma: kamatna xxxxx: 50.000.000,00 EUR zajam s varijabilnom kamatnom maržom namjena: dodatno financiranje «Projekta integracije trgovine i transporta» rok otplate: način otplate: 23 xxxxxx uključujući poček od 12 xxxxxx u jednakim ratama otplata glavnice i kapitaliziranom kamatom rok korištenja: posljednji datum raspoloživosti zajma/povlačenja je 30. lipanj 2014. godine Ovim se zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za dodatno financiranje „Projekta integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče, kako bi njegove odredbe u smislu članka 139. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 – pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010 – pročišćeni tekst) postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Način podmirivanja financijskih obveza koje potencijalno nastaju za Republiku Hrvatsku kao jamca po Ugovoru o jamstvu, te obvezujući udio Republike Hrvatske u financiranju tijekom provedbe Projekta. Ovim zakonom utvrđuje se nadležnost nad provedbom Ugovora o zajmu bit će korištena za jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Program reformi koje će se poduprijeti Zajmom za razvojnu politiku gospodarskog oporavka obuhvaćao bi sljedeće aktivnosti/komponente:i Ugovora o jamstvu.

Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development, dalje u daljnjem tekstu: IBRD) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 19451944. godine u Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje podrška misiji Grupacije Svjetske banke za iskorjenjivanjem ekstremnog siromaštva na manje od 3% ukupne populacije i povećanje prosperiteta putem povećanja dohotka 40% najsiromašnijeg dijela stanovništva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvojasvakoj zemlji. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 276,64 milijuna USD, od xxxx xx uplaćeni kapital 17,3 milijuna USD, a kapital na poziv 259,3 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine br. novine, broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx je kao nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucijeu Ministarstvu financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xx Xxxxxx Xxx Xxxxxxxx (od 1. studenoga 2008.)2018. Njegova zamjenica godine je Xxxxxx Xxxxxxxx iz Ukrajinex. Xxxx Xxxxxxx. Redoviti sastanci Konstituence održavaju se xxx dan prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (u daljnjem tekstu: MMF-a. ). Predsjednik Svjetske banke Xxxxxx Xxxxxxxx od 5. travnja 2019. godine je g. Xxxxx X. Malpas (Sjedinjene Američke Države) stupio ), koji je imenovan na dužnost petogodišnji mandat. Potpredsjednica Svjetske banke zadužena za Europu i Srednju Aziju je gđa. Xxxx Xxxxxx (od 1. srpnja 2007svibnja 2020. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxxbanke, xxxx xx koji je 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog xxxxx bio je direktor Xxxxx X. Xxxx. Krajem studenog studenoga 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx banka je preselila Regionalni ured u Washingtonx Xxxxxxxxxx, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku na čelu kojeg je 1. srpnja 2007. izabran voditelj Xxxxx g. Xxxxxx Xxxxxx, a od 1. listopada 2010. godine tu funkciju preuzeo je Xxxxxxx X. Xxxx. Od rujna 2007. godine Xxxxx xx reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 118. siječnja 20082016. godine direktorica regionalni direktor za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje xxxx xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx, u svibnju 2009Europske unije je x. Xxxx Xxxxxxx. Od 3. srpnja 2017. godine tu funkciju preuzeo xx Xxxxxxxx Xxxxxx, a u siječnju 2010na funkciji voditeljice ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju je xxx. godine Xxxxx XxxxxxxXxxxxxxxxx Xxxxxxxxxx. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska jedna od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomijidaljnji razvoj tržišne ekonomije. Od ratnih vremenapočetka 90-tih, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do xxxxx xxx danas ona je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i sveukupnog razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustavauz naknadu koje financira iz fondova Europske unije. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om sa Svjetskom bankom ima veliko, veliko ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, stabilnosti i postizanje održivog gospodarskog rasta, a u čemu Republika Hrvatska surađuje i ubrzanog gospodarskog rasta i ostvarivanja uvjeta za približavanje Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU)s Međunarodnim monetarnim fondom, te na što se nadovezuju aktivnosti koje se usko koordiniraju s Europskom komisijom. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke 25. veljače 1993. godine, Banka godine IBRD Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj do danas odobrio 48 zajmova 62 ugovora (od kojih je 33 izravnih 42 dugoročna javna zajma i 15 20 zajmova uz državno jamstvo) vrijednosti 2,2 milijardi EUR-a i 51 darovnicu u ukupnoj vrijednosti od 72 2,94 milijarde eura, što uz tehničku pomoć u obliku darovnica pruženu u ukupnom iznosu preko 64,6 milijuna USD. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD eura predstavlja najznačajniji značajan izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. STRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-CPS) 2009-2012. GODINE Vlada Republike Hrvatske odobrila je Strategiju na sjednici 31. srpnja 2008., a potom xx xx prihvatio i Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu na sjednici održanoj 30. rujna 2008. Ova Strategija predviđa četverogodišnji program zajmova Republici Hrvatskoj u iznosu od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarij. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit će prvenstveno o potrebama i interesima Vlade RH, te sposobnosti apsorpcije sredstava. Ovaj scenarij obuhvaća zajmove za financiranje projekata za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova za razvojnu politiku, od kojih je ovaj drugi, (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPL) u jednoj tranši, posebno kao potpora reformama usmjerenih na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektora. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje (u daljnjem tekstu: Ugovor o zajmu) od 256. ožujka 2011veljače 2020. godine (klasa: 441-03/11-04/04, urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 4. travnja 2011. godine završne pregovore s IBRD-om službeni pregovori o Ugovoru o zajmu, između ovlaštenog izaslanstva Republike Hrvatske i predstavnika Međunarodne banke za obnovu i razvoj, održani su od 11. do 13. veljače 2020. godine u Uredu Svjetske banke u Zagrebu, uključujući putem video konferencije Urede Svjetske banke u Washingtonu i Sarajevu. Zapisnik s pregovora, koji sadrži pregled osnovnih tema o kojima se pregovaralo i koji odražava usuglašene stavove koji su uključeni u prijedlog teksta Ugovora o zajmu je, u skladu s Odlukom o pokretanju postupka, 13. veljače 2020. godine potpisan od strane ovlaštenog hrvatskog izaslanstva. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom Zaključkom, od 612. travnja 2011ožujka 2020. godine (klasa: 441- 03/11-01/04godine, urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima pregovorima, te ovlastila ministricu potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra financija da u ime Republike Hrvatske potpiše Ugovor o zajmu. Ugovor o zajmu za za razvojnu politiku gospodarskog oporavka potpisan sklopljen je 10u Zagrebu, 15. svibnja 2011travnja 2020. godine. Provedba Ugovora o zajmu osigurat će podršku Republici Hrvatskoj potrebnu za daljnje osnaživanje gospodarske klime i unaprjeđenje poslovnog okruženja s fokusom na potporu pravosudnom sektoru sa stajališta učinkovitosti, transparentnosti i troška. Projekt se ostvaruje u zajedničkoj suradnji Ministarstva pravosuđa, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, a sastoji se od dvije komponente: 1) smanjenje administrativnog opterećenja u poslovanju poduzeća i 2) osnaživanje gospodarske klime unapređenjem učinkovitosti pravosuđa. Ukupna vrijednost predloženog Zajma je 100 milijuna eura. Prva komponenta predloženog Zajma usmjerena je na postizanje rezultata i provedbu mjera s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja u poslovanju poduzeća, a financijska omotnica predviđena za istu iznosi 25 milijuna eura koja će po ostvarenju zadanih ciljeva biti izravno uplaćena u državni proračun Republike Hrvatske. Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove komponente bit će usmjerene na sljedeća područja: (a) uklanjanje regulatornih prepreka za ulazak na tržište i poslovanje na tržištu i (b) pojednostavljenje izdavanja dozvola za gradnju i unapređenje dostupnosti građevinskih usluga pomoću proširene upotrebe e-Dozvole i pojednostavljenje zahtjeva za pružanje stručnih usluga u sektoru graditeljstva. Inicijative koje će se podržati u svakom od ovih područja usklađene su s prioritetima Vlade Republike Hrvatske. Druga komponenta Zajma u nadležnosti je Ministarstva pravosuđa te iznosi 73,1 milijun eura od čega se 48,1 milijuna eura odnosi na izravno ulaganje u pravosudnu infrastrukturu. Sredstvima Zajma obnovit će se zgrade pravosudnih tijela u kojima su smješteni: Općinski građanski sud u Zagrebu, Općinski radni sud u Zagrebu, Općinski sud u Kutini, Općinski sud u Vinkovcima, Županijski sud u Varaždinu, Općinski sud u Varaždinu, Trgovački sud u Varaždinu i Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu. Preostala financijska alokacija u iznosu od 25 milijuna eura bit će izravno uplaćena u državni proračun Republike Hrvatske po ostvarenju zadanih ciljeva, a to su: (a) širenje upotrebe elektroničkih usluga u pravosuđu, (b) ubrzanje rješavanja predmeta na trgovačkim sudovima, (c) smanjenje broja neriješenih predmeta starijih od 10 godina. Ostatak vrijednosti do ukupne vrijednosti Zajma predstavljaju troškovi upravljanja projektom. Prema uvjetima dogovorenima tijekom pregovora, zajam je odobren na 10 godina, uključujući 5 godina počeka za otplatu glavnice. Sredstva zajma bit će na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Ugovor o zajmu je za Republiku Hrvatsku potpisala je ministrica financija gđa. Xxxxxxx Xxxxx, a za IBRD g. Xxxxxxx X. Xxxx, voditelj Xxxxx Svjetske banke za Hrvatsku. Zakonom se potvrđuje Xxxxxx o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske i IBRD-a. Sredstava iz Ugovora o zajmu bit će korištena za jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Program reformi koje će se poduprijeti Zajmom za razvojnu politiku gospodarskog oporavka obuhvaćao bi sljedeće aktivnosti/komponente:stupi na snagu.

Ocjena stanja. Međunarodna banka Republika Hrvatska primjenjuje 61 ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a pregovori za obnovu sklapanje novih ugovora s nizom država su u tijeku. Polazna osnova za pregovore pri sklapanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i razvoj na imovinu kao i u većini država jesu vlastiti modeli koje svaka država izrađuje prema vlastitoj poreznoj politici, a temelje se na Modelu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (International Bank for Reconstruction and Development, dalje u tekstu: IBRDOECD) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvojate Ujedinjenih naroda (UN). Republika Hrvatska punopravna obvezala se da će primjenjivati međunarodne ugovore koje je članica IBRD-asklopila ili xxxxxx xx pristupila bivša SFRJ, od 25ako nisu u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim poretkom Republike Hrvatske. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 276,64 milijuna USD, od xxxx xx uplaćeni kapital 17,3 milijuna USD, a kapital na poziv 259,3 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama je s nizom država postigla sporazum da se na temelju sukcesije (Narodne novine br. 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije nastave primjenjivati ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje su dopuštene prema Statutu Svjetske bankete države sklopile s bivšom SFRJ (primjerice Finska, Norveška i Švedska) do sklapanja novih ugovora. Guverner za Republiku Hrvatsku Ugovor je potpisan u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucijeZagrebu 5. lipnja 2017. i u Astani 29. rujna 2017. Potpisivanje Ugovora xxxx xx nužan slijed ukupnih aktivnosti koje Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina, Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xx Xxxxxx Xxx Xxxxxxxx (od 1. studenoga 2008.). Njegova zamjenica je Xxxxxx Xxxxxxxx iz Ukrajine. Redoviti sastanci Konstituence održavaju se xxx prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i MMF-a. Predsjednik Svjetske banke Xxxxxx Xxxxxxxx (Sjedinjene Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 2007. godine. Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxx, xxxx xx 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog xxxxx bio je direktor Xxxxx X. Xxxx. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku na čelu kojeg je 1. srpnja 2007. izabran voditelj Xxxxx g. Xxxxxx Xxxxxx, a od 1. listopada 2010. godine tu funkciju preuzeo je Xxxxxxx X. Xxxx. Od rujna 2007. godine Xxxxx xx reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1. siječnja 2008. godine direktorica za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje xxxx xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx, u svibnju 2009. godine tu funkciju preuzeo xx Xxxxxxxx Xxxxxx, a u siječnju 2010. godine Xxxxx Xxxxxxx. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do xxxxx xxx je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i ostvarivanja uvjeta za približavanje Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU). Otkako je Hrvatska postala članicom Svjetske banke 25. veljače 1993. godine, Banka Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 48 zajmova (od kojih je 33 izravnih i 15 zajmova uz državno jamstvo) vrijednosti 2,2 milijardi EUR-a i 51 darovnicu u vrijednosti od 72 milijuna USD. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. STRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-CPS) 2009-2012. GODINE Vlada Republike Hrvatske odobrila je Strategiju na sjednici 31. srpnja 2008., a potom xx xx prihvatio i Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu na sjednici održanoj 30. rujna 2008. Ova Strategija predviđa četverogodišnji program zajmova Republici Hrvatskoj u iznosu od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarij. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit će prvenstveno o potrebama i interesima Vlade RH, te sposobnosti apsorpcije sredstava. Ovaj scenarij obuhvaća zajmove za financiranje projekata za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova za razvojnu politiku, od kojih je ovaj drugi, (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPL) u jednoj tranši, posebno kao potpora reformama usmjerenih na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektora. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka poduzima glede povećanja stupnja međusobne gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj od 25Republike Kazahstana. ožujka 2011Ovim Zakonom potvrđuje se Xxxxxx, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. godine (klasa: 441-03/11-04/04, urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 4. travnja 2011. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru o zajmu. Vlada Ustava Republike Hrvatske je Zaključkom postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ugovorom se uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. U uvodnom dijelu Ugovora sadržane su definicije pojmova koji se spominju u ostalim odredbama Ugovora. Jedna od 6najvažnijih jest definicija rezidenta, pomoću koje se izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenata. travnja 2011Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Republici Kazahstanu, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. godine (klasa: 441- 03/11-01/04Isto tako, urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima te ovlastila ministricu financija hrvatskim društvima koja pružaju usluge, uključujući konzultantske usluge, se omogućuje da potpiše Ugovor o zajmune plaćaju porez na dobit u Republici Kazahstanu ako se takve usluge pružaju kraće od 6 mjeseci u bilo kojem 12 mjesečnom razdoblju. Ugovor o zajmu za za razvojnu politiku gospodarskog oporavka potpisan je 10Oporezivanje dobiti od poslovanja općenito vrši država rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice. svibnja 2011. godine. Ugovor o zajmu je za Republiku Hrvatsku potpisala je ministrica financija gđa. Xxxxxxx Xxxxx, a za IBRD g. Xxxxxxx X. Xxxx, voditelj Xxxxx Svjetske banke za Hrvatsku. Zakonom Također će se potvrđuje Xxxxxx o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka omogućiti hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između Republike Hrvatske i IBRDRepublike Kazahstana plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Ugovorom se snižavaju stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, tako se dividende oporezuju stopom od 5 posto bruto-a. Sredstava iz Ugovora iznosa dividendi, ako je stvarni korisnik društvo (osim partnerstva) u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 25 posto imovine društva koje isplaćuje dividende, odnosno stopom od 10 posto bruto-iznosa dividendi u svim drugim slučajevima. Xxxxxx xx oporezuju stopom od 10 posto bruto-iznosa xxxxxx, xx naknade za autorska prava stopom od 10 posto xxxxx iznosa naknada za autorska prava. Propisani su načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, kao i jednako postupanje prema društvima država ugovornica u raznim poreznim situacijama. Postupak zajedničkog dogovaranja predstavlja mogućnost da se o zajmu bit će korištena za jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektorasvakom nastalom problemu ili prijetećem slučaju dvostrukog oporezivanja nadležna tijela država izravno dogovaraju što pridonosi ubrzanju rješavanja problema. Program reformi koje Članak o razmjeni obavijesti predstavlja efikasno sredstvo u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Donošenjem Zakona omogućit će se poduprijeti Zajmom brojne olakšice pri oporezivanju dohotka i dobiti rezidenata država ugovornica, potaknut će se strana ulaganja u Republiku Hrvatsku, otvorit će se mogućnosti za razvojnu politiku gospodarskog oporavka obuhvaćao bi sljedeće aktivnosti/komponente:povećanje međusobne razmjene dobara i usluga, odnosno povećat će se stupanj ukupne gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Republike Kazahstana, te će se, putem mehanizma razmjene obavijesti, potaknuti xxxxx protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development, dalje Development - u daljnjem tekstu: IBRD) ), jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u Bretton WoodsuXxxxxxx Xxxxxx, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a, a od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 2.784 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 276,64 335.85 milijuna USD, od xxxx xx uplaćeni kapital 17,3 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 259,3 315,01 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine br. novine, broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, banke te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucijezamjenik ministra financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xxxxx xx Xxxxxx Xxx Xxxxxxxx Xxxxx Xxxxxxxxx (od 101. studenoga 2008.travja 2013. godine). Njegova zamjenica je Xxxxxx Xxxxxxxx iz Ukrajine. Redoviti sastanci Konstituence održavaju se xxx prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog xxxxx (u daljnjem tekstu: MMF-a. ). Predsjednik Svjetske banke Xxxxxx Xxxxxxxx Xxx Xxxx Xxx (Sjedinjene Sjedinjenje Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 20072012. godine. Potpredsjednik Banke zadužen za Europu i Srednju Aziju xx Xxxxx Xxxxxx (od 1. srpnja 2015. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxx, xxxx xx 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog xxxxx bio je direktor Xxxxx X. Xxxx. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku na čelu kojeg je 1Hrvatsku. srpnja 2007Od 15. izabran voditelj Xxxxx g. Xxxxxx Xxxxxx, a od 1. listopada 2010kolovoza 2014. godine tu funkciju voditelja Xxxxx preuzeo je Xxxxxxx Xxxxxx X. XxxxXxxxxxx. Od rujna 2007. godine Xxxxx xx reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1. siječnja 2008veljače 2013. godine direktorica za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje xxxx xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx, u svibnju 2009. godine tu funkciju preuzeo xx Xxxxxxxx je Xxxxx Xxxxxx, a u siječnju 2010. godine Xxxxx Xxxxxxx. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do xxxxx xxxxx, xxx je xx značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i ostvarivanja uvjeta za približavanje povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji (dalje uniji, s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u tekstu: EU)povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke banke, 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 48 59 zajmova (od kojih je 33 39 izravnih i 15 20 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,2 2,99 milijardi EUR-a xxxx i 51 darovnicu 53 darovnice u vrijednosti od 72 64,93 milijuna USDxxxx. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. STRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE Strategiju partnerstva IBRD-a i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-CPSu daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) 2009-2012. GODINE Vlada Republike Hrvatske odobrila je Strategiju na sjednici 31održanoj 29. srpnja 2008., a potom xx xx prihvatio i svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici održanoj 3027. rujna 2008lipnja 2013. Ova godine. Strategija predviđa četverogodišnji partnerstva obuhvaća indikativni program zajmova kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u iznosu Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki xxxx sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi xxxx xx zasniva na javnim financijama te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi xxxx xx se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, xxxx xx potrebna za poticanje rasta. Xxxxx xxxx će biti usredotočen na povećanje koristi od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarijčlanstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će prvenstveno o potrebama imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate - PfR) koje se nadovezuju i interesima Vlade RH, te sposobnosti apsorpcije sredstava. Ovaj scenarij obuhvaća upotpunjavaju zajmove za financiranje projekata razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova za razvojnu politiku, od kojih je ovaj drugi, (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPL) u jednoj tranši, posebno kao potpora reformama usmjerenih na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektoraRepubliku Hrvatsku. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo, xxxxx: 022-03/15-11/45, urbroja: 50301-05/05-15-2, od 2511. ožujka 2011lipnja 2015. godine (klasa: 441-03/11-04/04godine, urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo Republike Hrvatske obavilo je 4. travnja 2011. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru o zajmu te je istom Odlukom ministar financija ovlašten da potpiše Ugovor o zajmu. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom Zaključkom, xxxxx: 022-03/15-11/45, urbroja: 50301-05/16- 15-7, od 623. travnja 2011lipnja 2015. godine (klasa: 441- 03/11-01/04, urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima, usuglašeni zapisnik o pregovorima te ovlastila ministricu financija da potpiše Ugovor usuglašeni tekst Xxxxxxx o zajmu. Ugovor o zajmu za za razvojnu politiku gospodarskog oporavka potpisan je 108. svibnja 2011srpnja 2015. godine. Ugovor o zajmu je za Za Republiku Hrvatsku potpisala potpisao ga je ministrica financija gđamr. Xxxxxxx Xxxxxsc. Xxxxx Xxxxxxx, ministar financija, a za IBRD g. Xxxxxxx X. XxxxIBRD, Xxxxxx Xxxxxxx, voditelj Xxxxx Svjetske banke za Hrvatsku. Ovim se Zakonom se potvrđuje Xxxxxx o zajmu zajmu. Projekt poduzetničkog kapitala za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske inovacije i poduzetništvo zajednički su razvili Ministarstvo poduzetništva i obrta i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u suradnji s IBRD-a. Sredstava iz Ugovora om, a kojim se osniva prvi fond poduzetničkog kapitala u Republici Hrvatskoj. Ukupna vrijednost Projekta je 20 milijuna xxxx. Ugovorom o zajmu bit će korištena za jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Program reformi koje zajmu, u cilju podrške razvoja inovativnih subjekata malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, financirat će se poduprijeti Zajmom za razvojnu politiku gospodarskog oporavka obuhvaćao bi sljedeće aktivnosti/tri komponente, kako slijedi:

Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development, dalje Development - u daljnjem tekstu: IBRD) ), jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a, a od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 2.784 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 276,64 335.85 milijuna USD, od xxxx xx čega je uplaćeni kapital 17,3 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 259,3 315,01 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine br. novine, broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx je kao nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, banke te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucijezamjenik ministra financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xx Xxxxxx Xxx Xxxxxxxx je Xxxxx Xxxxxxxxx (od 101. studenoga 2008.travja 2013. godine). Njegova zamjenica je Xxxxxx Xxxxxxxx iz Ukrajine. Redoviti sastanci Konstituence održavaju se xxx dan prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (u daljnjem tekstu: MMF-a. ). Predsjednik Svjetske banke Xxxxxx Xxxxxxxx Xxx Xxxx Xxx (Sjedinjene Sjedinjenje Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 20072012. godine. Potpredsjednik Banke zadužen za Europu i Srednju Aziju je Xxxxx Xxxxxx (od 1. srpnja 2015. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxxbanke, xxxx xx koji je 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog xxxxx bio je direktor Xxxxx X. Xxxx. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx banka je preselila Regionalni ured u Washingtonx Xxxxxxxxxx, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku na čelu kojeg je 1Hrvatsku. srpnja 2007Od 15. izabran voditelj Xxxxx g. Xxxxxx Xxxxxx, a od 1. listopada 2010kolovoza 2014. godine tu funkciju voditelja Ureda preuzeo je Xxxxxxx Xxxxxx X. XxxxPinerua. Od rujna 2007. godine Xxxxx xx Banka je reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1. siječnja 2008veljače 2013. godine direktorica za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje xxxx xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx, u svibnju 2009. godine tu funkciju preuzeo xx Xxxxxxxx je Xxxxx Xxxxxx, a u siječnju 2010. godine Xxxxx Xxxxxxx. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do xxxxx xxx danas, ona je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i ostvarivanja uvjeta za približavanje povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji (dalje uniji, s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u tekstu: EU)povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke banke, 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 48 59 zajmova (od kojih je 33 39 izravnih i 15 20 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,2 2,99 milijardi EUR-a eura i 51 darovnicu 53 darovnice u vrijednosti od 72 64,93 milijuna USDeura. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. STRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE Strategiju partnerstva IBRD-a i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-CPSu daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) 2009-2012. GODINE Vlada Republike Hrvatske odobrila je Strategiju na sjednici 31održanoj 29. srpnja 2008., a potom xx xx prihvatio i svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici održanoj 3027. rujna 2008lipnja 2013. Ova godine. Strategija predviđa četverogodišnji partnerstva obuhvaća indikativni program zajmova kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u iznosu Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki stup sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi stup se zasniva na javnim financijama te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi stup će se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, koja je potrebna za poticanje rasta. Treći stup će biti usredotočen na povećanje koristi od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarijčlanstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će prvenstveno o potrebama imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate - PfR) koje se nadovezuju i interesima Vlade RH, te sposobnosti apsorpcije sredstava. Ovaj scenarij obuhvaća upotpunjavaju zajmove za financiranje projekata razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova za razvojnu politiku, od kojih je ovaj drugi, (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPL) u jednoj tranši, posebno kao potpora reformama usmjerenih na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektoraRepubliku Hrvatsku. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo, klase: 022-03/15-11/45, urbroja: 50301-05/05-15-2, od 2511. ožujka 2011lipnja 2015. godine (klasa: 441-03/11-04/04godine, urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo Republike Hrvatske obavilo je 4. travnja 2011. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru o zajmu te je istom Odlukom ministar financija ovlašten da potpiše Ugovor o zajmu. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom Zaključkom, klase: 022-03/15-11/45, urbroja: 50301-05/16- 15-7, od 623. travnja 2011lipnja 2015. godine (klasa: 441- 03/11-01/04, urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima, usuglašeni zapisnik o pregovorima te ovlastila ministricu financija da potpiše Ugovor usuglašeni tekst Xxxxxxx o zajmu. Ugovor o zajmu za za razvojnu politiku gospodarskog oporavka potpisan je 108. svibnja 2011srpnja 2015. godine. Ugovor o zajmu je za Za Republiku Hrvatsku potpisala potpisao ga je ministrica financija gđamr. Xxxxxxx Xxxxxsc. Xxxxx Xxxxxxx, ministar financija, a za IBRD g. Xxxxxxx X. XxxxIBRD, Xxxxxx Xxxxxxx, voditelj Xxxxx Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. Ovim se Zakonom se potvrđuje Xxxxxx o zajmu zajmu. Projekt poduzetničkog kapitala za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske inovacije i poduzetništvo zajednički su razvili Ministarstvo poduzetništva i obrta i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u suradnji s IBRD-a. Sredstava iz Ugovora om, a kojim se osniva prvi fond poduzetničkog kapitala u Republici Hrvatskoj. Ukupna vrijednost Projekta je 20 milijuna eura. Ugovorom o zajmu bit će korištena za jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Program reformi koje zajmu, u cilju podrške razvoja inovativnih subjekata malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, financirat će se poduprijeti Zajmom za razvojnu politiku gospodarskog oporavka obuhvaćao bi sljedeće aktivnosti/tri komponente, kako slijedi:

Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development, dalje u daljnjem tekstu: IBRD) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 19451944. godine u Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje podrška misiji Grupacije Svjetske banke za iskorjenjivanjem ekstremnog siromaštva na manje od 3 % ukupne populacije i povećanje prosperiteta putem povećanja dohotka 40 % najsiromašnijeg dijela stanovništva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvojasvakoj zemlji. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 276,64 milijuna USD, od xxxx xx uplaćeni kapital 17,3 milijuna USD, a kapital na poziv 259,3 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije („Narodne novine br. novine“, broj 89/92.), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx je kao tijelo nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, banke te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske bankestatutima međunarodnih financijskih institucija u okviru te grupe. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci IBRD-u po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucijeu Ministarstvu financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xx Xxxxxx Xxx Xxxxxxxx (navedene konstituence od 1. studenoga 2008.)2018. Njegova zamjenica je Xxxxxx Xxxxxxxx iz Ukrajinex. Xxxx Xxxxxxx. Redoviti sastanci Konstituence konstituence održavaju se xxx dan prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Grupacije Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (u daljnjem tekstu: MMF-a. ). Predsjednik Grupacije Svjetske banke Xxxxxx Xxxxxxxx od 5. travnja 2019. je g. Xxxxx X. Xxxxxxx (Sjedinjene Američke Države) stupio ), koji je imenovan na dužnost petogodišnji mandat. Potpredsjednica Svjetske banke zadužena za Europu i Srednju Aziju je gđa. Xxxx Xxxxxx (od 1. svibnja 2020.). U Zagrebu je 1998. uspostavljen ured Svjetske banke, a x. Xxxxx Xxxxxxxxxxxx, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju vodi spomenuti ured od 1. srpnja 2007. godine. Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxx, xxxx xx 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog xxxxx bio je direktor Xxxxx X. Xxxx. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku na čelu kojeg je 1. srpnja 2007. izabran voditelj Xxxxx g. Xxxxxx Xxxxxx, a od 1. listopada 2010. godine tu funkciju preuzeo je Xxxxxxx X. Xxxx. Od rujna 2007. godine Xxxxx xx reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1. siječnja 2008. godine direktorica za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje xxxx xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx, u svibnju 2009. godine tu funkciju preuzeo xx Xxxxxxxx Xxxxxx, a u siječnju 2010. godine Xxxxx Xxxxxxx2021. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska jedna od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomijidaljnji razvoj tržišne ekonomije. Od ratnih vremenapočetka 90-tih, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do xxxxx xxx danas ona je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i sveukupnog razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim dobivenih po povoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i Bančine savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustavauz naknadu koje financira iz fondova Europske unije. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om Bankom ima veliko, veliko ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, stabilnosti i postizanje održivog gospodarskog rasta, a u čemu Republika Hrvatska surađuje i ubrzanog gospodarskog rasta i ostvarivanja uvjeta za približavanje Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU)s MMF-om, te na što se nadovezuju aktivnosti koje se usko koordiniraju s Europskom komisijom. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke 25. veljače 1993. godinečlanicom, Banka Hrvatskoj IBRD nam aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD Banka je Republici Hrvatskoj odobrio 48 zajmova do danas odobrila 65 ugovora (od kojih je 33 izravnih su 45 dugoročni javni zajmovi i 15 20 zajmova uz državno jamstvo) vrijednosti 2,2 milijardi EUR-a i 51 darovnicu u ukupnoj vrijednosti od 72 3,44 milijarde eura, što uz tehničku pomoć u obliku darovnica pruženu u ukupnom iznosu preko 59,92 milijuna USD. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD eura predstavlja najznačajniji značajan izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. STRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-CPS) 2009-2012. GODINE Vlada Republike Hrvatske odobrila je Strategiju na sjednici 31. srpnja 2008., a potom xx xx prihvatio i Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu na sjednici održanoj 30. rujna 2008. Ova Strategija predviđa četverogodišnji program zajmova Republici Hrvatskoj u iznosu od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarij. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit će prvenstveno o potrebama i interesima Vlade RH, te sposobnosti apsorpcije sredstava. Ovaj scenarij obuhvaća zajmove za financiranje projekata za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova za razvojnu politiku, od kojih je ovaj drugi, (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPL) u jednoj tranši, posebno kao potpora reformama usmjerenih na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektora. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Ugovor o jamstvu), od 25. ožujka 20112021. godine i Odlukom o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj (klasau daljnjem tekstu: 441-03/11-04/04, urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 4. travnja 2011. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru Ugovor o zajmu), od 25. ožujka 2021. službeni pregovori između ovlaštenog izaslanstva Republike Hrvatske i predstavnika Međunarodne banke za obnovu i razvoj, održani su 25. ožujka 2021. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom Zaključkom, od 622. travnja 2011. godine (klasa: 441- 03/11-01/042021., urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Ugovora o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj, te je ovlastila ministricu potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra financija da u ime Republike Hrvatske potpiše Ugovor o zajmujamstvu. Ugovor o zajmu za za razvojnu politiku gospodarskog oporavka potpisan je 10. svibnja 2011. godine. jamstvu i Ugovor o zajmu je za Republiku Hrvatsku potpisala je ministrica financija gđapotpisani su 7. Xxxxxxx Xxxxx, a za IBRD g. Xxxxxxx X. Xxxx, voditelj Xxxxx Svjetske banke za Hrvatskulipnja 2021. Zakonom se potvrđuje Xxxxxx o zajmu jamstvu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske i IBRD-a. Sredstava iz Ugovora zajam ugovoren Ugovorom o zajmu bit će korištena između Hrvatske banke za jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te stvaranje poticajnog okruženja obnovu i razvitak (HBOR) i Međunarodne banke za rast privatnog sektoraobnovu i razvoj za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Projekt). Program reformi koje će se poduprijeti Zajmom za razvojnu politiku gospodarskog oporavka obuhvaćao bi sljedeće aktivnosti/komponenteCiljevi Projekta su:

Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development, dalje u daljnjem tekstu: IBRD) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru sklopu Grupacije Svjetske banke banke, utemeljena u srpnju 19451944. godine u Bretton WoodsuXxxxxxx Xxxxxx, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje xx xxxxxxx misiji Grupacije Svjetske banke za iskorjenjivanjem ekstremnog siromaštva na manje od 3 % ukupne populacije i povećanje prosperiteta povećanjem dohotka 40 % najsiromašnijeg dijela stanovništva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvojasvakoj zemlji. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 276,64 milijuna USD, od xxxx xx uplaćeni kapital 17,3 milijuna USD, a kapital na poziv 259,3 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Na temelju Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije („Narodne novine br. novine“, broj 89/92.), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx tijelo nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, banke te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske bankestatutima međunarodnih financijskih institucija u sklopu xx xxxxx. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci IBRD-u po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucijeu Ministarstvu financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: ArmenijaRepubliku Armeniju, Bosna Bosnu i HercegovinaHercegovinu, BugarskaRepubliku Bugarsku, Republiku Cipar, GruzijaGruziju, Državu Izrael, HrvatskaRepubliku Hrvatsku, MakedonijaSjevernu Makedoniju, MoldovaRepubliku Moldovu, NizozemskaKraljevinu Nizozemsku, RumunjskaRumunjsku, Ukrajina, Crna GoraUkrajinu i Crnu Goru. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xx Xxxxxx Xxx Xxxxxxxx (navedene konstituence od 1. studenoga 2008.)2018. Njegova zamjenica je Xxxxxx Xxxxxxxx iz Ukrajinexx Xxxx Davidse. Redoviti sastanci Konstituence konstituence održavaju se xxx prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Grupacije Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog xxxxx (u daljnjem tekstu: MMF-a. ). Predsjednik Grupacije Svjetske banke Xxxxxx Xxxxxxxx od 2. lipnja 2023. je Xxxx Xxxxx (Sjedinjene Američke Države) stupio ), koji je imenovan na dužnost petogodišnji mandat. Potpredsjednica Svjetske banke zadužena za Europu i Srednju Aziju je Xxxxxxxxx Xxxxxxx (od 3. travnja 2023.). U Zagrebu je 1998. uspostavljen ured Svjetske banke, a Xxxxx Xxxxxxxxxxxx, voditelj xxxxx Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, vodi spomenuti ured od 1. srpnja 2007. godine. Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxx, xxxx xx 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog xxxxx bio je direktor Xxxxx X. Xxxx. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku na čelu kojeg je 1. srpnja 2007. izabran voditelj Xxxxx g. Xxxxxx Xxxxxx, a od 1. listopada 2010. godine tu funkciju preuzeo je Xxxxxxx X. Xxxx. Od rujna 2007. godine Xxxxx xx reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1. siječnja 2008. godine direktorica za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje xxxx xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx, u svibnju 2009. godine tu funkciju preuzeo xx Xxxxxxxx Xxxxxx, a u siječnju 2010. godine Xxxxx Xxxxxxx2021. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska jedna od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomijidaljnji razvoj tržišne ekonomije. Od ratnih vremenapočetka 90-ih, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do xxxxx xxx je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i sveukupnog razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim dobivenih prema povoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustavauz naknadu koje financira iz fondova Europske unije. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, veliko ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnostistabilnosti i postizanje održivoga gospodarskog rasta, postizanje održivog a u čemu Republika Hrvatska surađuje i ubrzanog gospodarskog rasta i ostvarivanja uvjeta za približavanje Europskoj uniji (dalje s MMF-om te u tekstu: EU)aktivnostima koje se usko koordiniraju s Europskom komisijom. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke 25. veljače 1993. godinečlanicom, Banka Hrvatskoj IBRD nam aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 48 do danas odobrila 68 zajmova (od kojih je 33 izravnih su 47 dugoročni javni zajmovi i 15 zajmova 21 zajam uz državno jamstvo) vrijednosti 2,2 milijardi EUR-a i 51 darovnicu ), u ukupnoj vrijednosti od 72 3,83 milijarde xxxx, što uz tehničku pomoć u obliku darovnica pruženu u ukupnom iznosu višem od 64 milijuna USD. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD xxxx predstavlja najznačajniji značajan izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. STRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-CPS) 2009-2012. GODINE Vlada Republike Hrvatske odobrila je Strategiju na sjednici 31. srpnja 2008., a potom xx xx prihvatio i Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu na sjednici održanoj 30. rujna 2008. Ova Strategija predviđa četverogodišnji program zajmova Republici Hrvatskoj u iznosu od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarij. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit će prvenstveno o potrebama i interesima Vlade RH, te sposobnosti apsorpcije sredstava. Ovaj scenarij obuhvaća zajmove za financiranje projekata za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova za razvojnu politiku, od kojih je ovaj drugi, (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPL) u jednoj tranši, posebno kao potpora reformama usmjerenih na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektora. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj od 25za projekt „Digitalne, inovativne i zelene tehnologije“, xxxx xx Vlada Republike Hrvatske donijela 19. ožujka 2011. godine (klasa: 441-03/11-04/04svibnja 2023., urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 4. travnja 2011. godine završne pregovore s IBRD-om pregovori o Ugovoru o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt „Digitalne, inovativne i zelene tehnologije“ (u daljnjem tekstu: Ugovor o zajmu), između ovlaštenog izaslanstva Republike Hrvatske i predstavnika Međunarodne banke za obnovu i razvoj održani su 19. svibnja 2023. Zapisnik s pregovora, koji sadrži pregled osnovnih tema o kojima se pregovaralo te odražava usuglašena stajališta uključena u prijedlog teksta Ugovora o zajmu, potpisao je 19. svibnja 2023. voditelj ovlaštenoga hrvatskog izaslanstva, u skladu sa spomenutom Odlukom. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Zaključkom Zaključkom, od 625. travnja 2011. godine (klasa: 441- 03/11-01/04svibnja 2023., urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima te je ovlastila ministricu ministra financija da da, u ime Republike Hrvatske, potpiše Ugovor o zajmu. Ugovor o zajmu za za razvojnu politiku gospodarskog oporavka potpisan je 10u Zagrebu 28. svibnja 2011lipnja 2023. godine. Ugovor o zajmu je Zajmoprimac: Republika Hrvatska Zajmodavac: Međunarodna banka za Republiku Hrvatsku potpisala je ministrica financija gđaobnovu i razvoj Iznos zajma: 106.000.000,00 EUR Rok otplate: 14,5 xxxxxx uključujući 5 xxxxxx počeka Kamatna xxxxx: Dospijeća: Naknade: 6-mjesečni XXXXXXX uvećan za promjenjivu kamatnu maržu Polugodišnja Početna naknada: 0,25 % od iznosa zajma i naknada na nepovučena sredstva: 0,25 % godišnje. Xxxxxxx XxxxxHrvatska poduzeća pokazuju pozitivan odnos između inovacija temeljenih na istraživanju i razvoju i rasta produktivnosti. Istodobno tržišno financiranje inovacija ozbiljno nedostaje, osobito u xxxxx xxxx razvoja, a za IBRD g. Xxxxxxx X. Xxxxistraživački sektor zaostaje u pogledu proizvodnje novih znanja u području digitalnih i zelenih tehnologija. Ulaganja u digitalnu i zelenu tehnologiju imaju potencijal značajno potaknuti izglede Hrvatske. Koristeći mogućnost mobiliziranja dosad najvećeg iznosa sredstava Europske unije Vlada Republike Hrvatske je predložila ambiciozni plan reforme i ulaganja u istraživački sektor koje je potrebno popratiti setom transformacijskih aktivnosti kako bi se omogućio dugoročni rast produktivnosti. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO) osigurana su značajna sredstava, voditelj Xxxxx a ostatak se planira financirati iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. Zajam Svjetske banke za Hrvatskuprojekt „Digitalne, inovativne i zelene tehnologije“, u iznosu od 106 milijuna xxxx namijenjen je za financiranje intervencija u području digitalnih i zelenih tehnologija koje nisu predviđene kroz NPOO i novo financiranje iz strukturnih fondova. Zakonom Projekt se potvrđuje Xxxxxx o zajmu sastoji od dvije komponente. Komponenta 1 „Jačanje institucionalnih kapaciteta za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske provođenje digitalnih i IBRD-a. Sredstava iz Ugovora o zajmu bit će korištena zelenih istraživanja i inovacija” koja bi osiguravala financiranje komplementarnih instrumenata politike koji podržavaju usvajanje i stvaranje digitalnih i zelenih tehnologija, popunjavajući nedostatke u financiranju tamo gdje sredstva Europske unije nisu dostupna ili dostatna. Komponenta 2 „Programi za istraživanje i inovacije u području digitalizacije i zelenih tehnologija” usmjerena je na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje kapaciteta institucija za poticanje i provedbu digitalne i zelene incijative van financiranja predviđenog u sklopu prve komponente. Cilj projekta „Digitalne, inovativne i zelene tehnologije“ je unaprijediti istraživanja i inovacije s usmjerenjem na digitalne i zelene tehnologije poboljšanjem institucionalne infrastrukture i uspješnosti istraživanja istraživačkih organizacija i poduzeća te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Program reformi popuniti nedostatke u financiranju i podržati pripremu ili podignuti na višu razinu projekte i sheme koje će se poduprijeti Zajmom za razvojnu politiku gospodarskog oporavka obuhvaćao bi sljedeće aktivnosti/komponente:provoditi s pomoću sredstava Europske unije. Također, jedan od ciljeva projekta jest generiranje mobilizacije privatnog kapitala privlačenjem privatnog financiranja u svrhu potpore digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji.