Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development - u daljnjem tekstu: IBRD), jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.784 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 335.85 milijuna USD, od ▇▇▇▇ ▇▇ uplaćeni kapital 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 milijuna USD. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, broj 89/92), Ministarstvo financija određeno ▇▇ ▇▇▇ nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 01. travja 2013. godine). Redoviti sastanci Konstituence održavaju se ▇▇▇ prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog ▇▇▇▇▇ (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Svjetske banke ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ (Sjedinjenje Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 2012. godine. Potpredsjednik Banke zadužen za Europu i Srednju Aziju ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 1. srpnja 2015. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇ ▇▇ 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku. Od 15. kolovoza 2014. godine funkciju voditelja ▇▇▇▇▇ preuzeo je ▇▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇. Od rujna 2007. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇ reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Od 1. veljače 2013. godine direktorica za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ ▇▇ značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji, s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke, 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 59 zajmova (od kojih je 39 izravnih i 20 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,99 milijardi ▇▇▇▇ i 53 darovnice u vrijednosti od 64,93 milijuna ▇▇▇▇. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRD-a i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) Vlada Republike Hrvatske odobrila je na sjednici održanoj 29. svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici 27. lipnja 2013. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki ▇▇▇▇ sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi ▇▇▇▇ ▇▇ zasniva na javnim financijama te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, ▇▇▇▇ ▇▇ potrebna za poticanje rasta. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatsku.
Appears in 1 contract
Sources: Loan Agreement
Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development - Development, u daljnjem tekstu: IBRD), ) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.784 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 335.85 276,62 milijuna USD, od ▇▇▇▇ ▇▇ uplaćeni kapital 20,84 17,29 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 259,33 milijuna USD. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno ▇▇ ▇▇▇ nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj ▇▇▇▇▇ banci ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 011. travja travnja 2013. godine). Redoviti sastanci Konstituence održavaju se ▇▇▇ prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog monearnog ▇▇▇▇▇ (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Svjetske banke ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ (Sjedinjenje Sjedinjene Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 2012. godine. Potpredsjednik Potpredsjednica Banke zadužen zadužena za Europu i Srednju Aziju ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 124. srpnja 2015rujna 2013. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇ ▇▇ 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku. Od 151. kolovoza 2014listopada 2010. godine funkciju voditelja ▇▇▇▇▇ preuzeo je ▇▇▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇. Od rujna 2007. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇ reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Od 1. veljače 2013. godine direktorica za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇ ▇▇▇ ▇▇ je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji, uniji s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondovafondova Europske unije. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke, banke 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 59 zajmova 53 zajma (od kojih je 39 36 izravnih i 20 17 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,99 milijardi 2,4 milijarde ▇▇▇▇ i 53 52 darovnice u vrijednosti od 64,93 52 milijuna ▇▇▇▇. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRD-a Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (eng. International Bank for Reconstruction and Development and International Finance Corporation and Multilateral Investment Guarantee Agency Country Partnership Strategy for the Republic of Croatia for the Period FY14 –17) (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) ), Vlada Republike Hrvatske odobrila je na sjednici održanoj 29. svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici 27. lipnja 2013. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz izvoz, te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki ▇▇▇▇ sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi ▇▇▇▇ ▇▇ zasniva na javnim financijama financijama, te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, ▇▇▇▇ ▇▇ potrebna za poticanje rasta. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova Europske unije i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate rezultate, eng. Program for Results - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (eng. Analytical and Advisory Activities - AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatsku. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o drugom zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, ▇▇▇▇▇: 022-03/14-11/29, urbroja: 50301-05/16-14-2, od 27. ožujka 2014. godine ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 28. ožujka 2014. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru o zajmu. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom, ▇▇▇▇▇: 022-03/14-11/29, urbroja: 50301- 05/16-14-6, od 3. travnja 2014. godine prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima, te ovlastila ministra financija da potpiše Ugovor o drugom zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka. Ugovor o drugom zajmu potpisan je 30. travnja 2014. godine. Za Republiku Hrvatsku potpisao ga je ministar financija, ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, a za IBRD, ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇, voditelj ▇▇▇▇▇ Svjetske banke za Hrvatsku.
Appears in 1 contract
Sources: Loan Agreement
Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development - Development, u daljnjem tekstu: IBRD), ) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 19451944. godine u ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje podrška misiji Grupacije Svjetske banke za iskorjenjivanjem ekstremnog siromaštva na manje od 3 % ukupne populacije i povećanje prosperiteta putem povećanja dohotka 40 % najsiromašnijeg dijela stanovništva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvojasvakoj zemlji. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.784 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 335.85 milijuna USD, od ▇▇▇▇ ▇▇ uplaćeni kapital 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 milijuna USD. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije („Narodne novine“, broj 89/92.), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno ▇▇ ▇▇▇ je kao tijelo nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske bankestatutima međunarodnih financijskih institucija u okviru te grupe. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci IBRD-u po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra državni tajnik u Ministarstvu financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj navedene konstituence od 1. studenoga 2018. je ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇. ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 01. travja 2013. godine). Redoviti sastanci Konstituence konstituence održavaju se ▇▇▇ dan prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Grupacije Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog ▇▇▇▇▇ fonda (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Grupacije Svjetske banke od 5. travnja 2019. je g. ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇ (Sjedinjenje Sjedinjene Američke Države) stupio ), koji je imenovan na dužnost 1petogodišnji mandat. srpnja 2012. godine. Potpredsjednik Banke zadužen Potpredsjednica Svjetske banke zadužena za Europu i Srednju Aziju ▇▇ ▇je gđa. ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 1. srpnja 2015. godinesvibnja 2020.). Od 1. siječnja U Zagrebu je 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇ ▇▇ 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni uspostavljen ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washingtonbanke, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku. Od 15. kolovoza 2014. godine funkciju voditelja ▇▇▇▇▇ preuzeo je ▇▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇. Od rujna 2007. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇ reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Od 1. veljače 2013. godine direktorica za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju vodi spomenuti ured od 1. srpnja 2021. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska jedna od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomijidaljnji razvoj tržišne ekonomije. Od ratnih vremenapočetka 90-tih, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ ▇▇ danas ona je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i sveukupnog razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim dobivenih po povoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i Bančine savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustavauz naknadu koje financira iz fondova Europske unije. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om Bankom ima veliko, veliko ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, stabilnosti i postizanje održivog gospodarskog rasta, a u čemu Republika Hrvatska surađuje i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva u Europskoj unijis MMF-om, te na što se nadovezuju aktivnosti koje se usko koordiniraju s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondovaEuropskom komisijom. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske bankečlanicom, 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj IBRD nam aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD Banka je Republici Hrvatskoj odobrio 59 zajmova do danas odobrila 65 ugovora (od kojih je 39 izravnih su 45 dugoročni javni zajmovi i 20 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,99 milijardi ▇▇▇▇ i 53 darovnice u ukupnoj vrijednosti od 64,93 3,44 milijarde eura, što uz tehničku pomoć u obliku darovnica pruženu u ukupnom iznosu preko 59,92 milijuna ▇▇▇▇. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD eura predstavlja najznačajniji značajan izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRD-a U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne financijske korporacije banke za obnovu i Multilateralne agencije razvoj za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) Vlada Republike Ugovor o jamstvu), od 25. ožujka 2021. i Odlukom o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Hrvatske odobrila je na sjednici održanoj 29. svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke za obnovu i razvitak za Projekt pomoći poduzećima u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici 27. lipnja 2013. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a osiguravanju likvidnosti u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USDUgovor o zajmu), od 25. Sredstva IFC-a namijenjena ožujka 2021. službeni pregovori između ovlaštenog izaslanstva Republike Hrvatske i predstavnika Međunarodne banke za obnovu i razvoj, održani su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz te malim i srednjim poduzećima25. ožujka 2021. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzećaod 22. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017travnja 2021., a odnosi se na programe prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojenaMeđunarodne banke za obnovu i razvoj i Ugovora o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj, ali međusobno povezana stupa. Svaki ▇▇▇▇ sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi ▇▇▇▇ ▇▇ zasniva na javnim financijama te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, ▇▇▇▇ ▇▇ potrebna za poticanje rasta. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta ovlastila potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra financija da u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih ime Republike Hrvatske potpiše Ugovor o jamstvu. Ugovor o jamstvu i investicijskih fondova i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristilaUgovor o zajmu potpisani su 7. Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatskulipnja 2021.
Appears in 1 contract
Ocjena stanja. Međunarodna banka Republika Hrvatska primjenjuje 61 ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a pregovori za obnovu sklapanje novih ugovora s nizom država su u tijeku. Polazna osnova za pregovore pri sklapanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i razvoj na imovinu kao i u većini država jesu vlastiti modeli koje svaka država izrađuje prema vlastitoj poreznoj politici, a temelje se na Modelu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (International Bank for Reconstruction and Development - u daljnjem tekstu: IBRDOECD) te Ujedinjenih naroda (UN), jedna . Republika Hrvatska obvezala se da će primjenjivati međunarodne ugovore koje je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u ▇sklopila ili ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ pristupila bivša SFRJ, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva ako nisu u nedovoljno razvijenim zemljama suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske i poticanje održivog gospodarskog razvojapravnim poretkom Republike Hrvatske. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a od 25s nizom država postigla sporazum da se na temelju sukcesije nastave primjenjivati ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje su te države sklopile s bivšom SFRJ (primjerice Finska, Norveška i Švedska) do sklapanja novih ugovora. veljače 1993Ugovor je potpisan u Zagrebu 5. godinelipnja 2017. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima i u njenom ukupnom kapitalu 2.784 dioniceAstani 29. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 335.85 milijuna USD, od rujna 2017. Potpisivanje Ugovora ▇▇▇▇ ▇▇ uplaćeni kapital 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 milijuna USD. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva nužan slijed ukupnih aktivnosti koje Republika Hrvatska poduzima glede povećanja stupnja međusobne gospodarske suradnje između Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, broj 89/92), Ministarstvo financija određeno ▇▇ ▇▇▇ nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 01. travja 2013. godine). Redoviti sastanci Konstituence održavaju se ▇▇▇ prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog ▇▇▇▇▇ (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Svjetske banke ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ (Sjedinjenje Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 2012. godine. Potpredsjednik Banke zadužen za Europu i Srednju Aziju ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 1. srpnja 2015. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇ ▇▇ 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku. Od 15. kolovoza 2014. godine funkciju voditelja ▇▇▇▇▇ preuzeo je ▇▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇. Od rujna 2007. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇ reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Od 1. veljače 2013. godine direktorica za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ ▇▇ značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji, s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke, 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 59 zajmova (od kojih je 39 izravnih i 20 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,99 milijardi ▇▇▇▇ i 53 darovnice u vrijednosti od 64,93 milijuna ▇▇▇▇. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRD-a i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) Vlada Republike Hrvatske odobrila je na sjednici održanoj 29. svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici 27. lipnja 2013. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017Kazahstana., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki ▇▇▇▇ sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi ▇▇▇▇ ▇▇ zasniva na javnim financijama te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, ▇▇▇▇ ▇▇ potrebna za poticanje rasta. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatsku.
Appears in 1 contract
Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development - Development, u daljnjem tekstu: IBRD), ) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 19451944. godine u ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje podrška misiji Grupacije Svjetske banke za iskorjenjivanjem ekstremnog siromaštva na manje od 3% ukupne populacije i povećanje prosperiteta putem povećanja dohotka 40% najsiromašnijeg dijela stanovništva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvojasvakoj zemlji. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.784 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 335.85 milijuna USD, od ▇▇▇▇ ▇▇ uplaćeni kapital 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 milijuna USD. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno ▇▇ ▇▇▇ je kao nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra državni tajnik u Ministarstvu financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci od 1. studenoga 2018. godine je ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇. ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 01. travja 2013. godine). Redoviti sastanci Konstituence održavaju se ▇▇▇ dan prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog ▇▇▇▇▇ fonda (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Svjetske banke od 5. travnja 2019. godine je g. ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ . Malpas (Sjedinjenje Sjedinjene Američke Države) stupio ), koji je imenovan na dužnost 1petogodišnji mandat. srpnja 2012. godine. Potpredsjednik Banke zadužen Potpredsjednica Svjetske banke zadužena za Europu i Srednju Aziju ▇▇ ▇je gđa. ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 1. srpnja 2015svibnja 2020. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇banke, ▇▇▇▇ ▇▇ koji je 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenog studenoga 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska banka je preselila Regionalni ured ▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washington▇▇▇▇▇, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku. Od 1518. kolovoza 2014siječnja 2016. godine funkciju voditelja regionalni direktor za zemlje Europske unije je ▇. ▇▇▇▇ preuzeo je ▇▇▇▇▇▇ ▇▇. Od 3. srpnja 2017. godine na funkciji voditeljice ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju je ▇▇▇. ▇▇▇▇▇▇▇. Od rujna 2007. godine ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇ reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Od 1. veljače 2013. godine direktorica za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska jedna od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomijidaljnji razvoj tržišne ekonomije. Od ratnih vremenapočetka 90-tih, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ ▇▇ danas ona je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i sveukupnog razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustavauz naknadu koje financira iz fondova Europske unije. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om sa Svjetskom bankom ima veliko, veliko ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, stabilnosti i postizanje održivog gospodarskog rasta, a u čemu Republika Hrvatska surađuje i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva u Europskoj unijis Međunarodnim monetarnim fondom, te na što se nadovezuju aktivnosti koje se usko koordiniraju s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondovaEuropskom komisijom. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke, banke 25. veljače 1993. godine, Banka godine IBRD Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj do danas odobrio 59 zajmova 62 ugovora (od kojih je 39 izravnih 42 dugoročna javna zajma i 20 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,99 milijardi ▇▇▇▇ i 53 darovnice u ukupnoj vrijednosti od 64,93 2,94 milijarde eura, što uz tehničku pomoć u obliku darovnica pruženu u ukupnom iznosu preko 64,6 milijuna ▇▇▇▇. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD eura predstavlja najznačajniji značajan izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRD-a U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne financijske korporacije banke za obnovu i Multilateralne agencije razvoj za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom Projekt učinkovitog pravosuđa za razdoblje FG14-17 bolje poslovno okruženje (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstvaUgovor o zajmu) Vlada od 6. veljače 2020. godine službeni pregovori o Ugovoru o zajmu, između ovlaštenog izaslanstva Republike Hrvatske odobrila je na sjednici održanoj 29i predstavnika Međunarodne banke za obnovu i razvoj, održani su od 11. svibnja 2013do 13. godineveljače 2020. Odbor izvršnih direktora godine u Uredu Svjetske banke u Zagrebu, uključujući putem video konferencije Urede Svjetske banke u Washingtonu prihvatio i Sarajevu. Zapisnik s pregovora, koji sadrži pregled osnovnih tema o kojima se pregovaralo i koji odražava usuglašene stavove koji su uključeni u prijedlog teksta Ugovora o zajmu je, u skladu s Odlukom o pokretanju postupka, 13. veljače 2020. godine potpisan od strane ovlaštenog hrvatskog izaslanstva. Vlada Republike Hrvatske je Strategiju partnerstva na sjednici 27Zaključkom, od 12. lipnja 2013ožujka 2020. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz , prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima, te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki ▇▇▇▇ sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi ▇▇▇▇ ▇▇ zasniva na javnim financijama te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, ▇▇▇▇ ▇▇ potrebna za poticanje rasta. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta ovlastila potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra financija da u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristilaime Republike Hrvatske potpiše Ugovor o zajmu. Većina zajmova Svjetske banke predviđena Ugovor o zajmu sklopljen je za početak razdoblja Strategije partnerstvau Zagrebu, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima15. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatskutravnja 2020. godine.
Appears in 1 contract
Sources: Loan Agreement
Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development - Development, dalje u daljnjem tekstu: IBRD), ) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.784 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 335.85 276,64 milijuna USD, od ▇▇▇▇ ▇▇ uplaćeni kapital 20,84 17,3 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 259,3 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (dalje u tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, broj novine br. 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno ▇▇ ▇▇▇ nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra financijadržavni tajnik nadležan za međunarodne financijske institucije. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Ukrajina, Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 1. studenoga 2008.). Njegova zamjenica je ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 01. travja 2013. godine)iz Ukrajine. Redoviti sastanci Konstituence održavaju se ▇▇▇ prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog MMF-a. Predsjednik Svjetske banke ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Svjetske banke ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ (Sjedinjenje Sjedinjene Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 20122007. godine. Potpredsjednik Banke zadužen za Europu i Srednju Aziju ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 1. srpnja 2015. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇ ▇▇ 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Voditelj Regionalnog ▇▇▇▇▇ bio je direktor ▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za HrvatskuHrvatsku na čelu kojeg je 1. Od 15srpnja 2007. kolovoza 2014. godine funkciju voditelja izabran voditelj ▇▇▇▇▇ g. ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, a od 1. listopada 2010. godine tu funkciju preuzeo je ▇▇▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇. Od rujna 2007. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇ reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Novi Odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1. veljače 2013siječnja 2008. godine direktorica za Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇, u svibnju 2009. godine tu funkciju preuzeo ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, a u siječnju 2010. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇ ▇▇▇ ▇▇ je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva ostvarivanja uvjeta za približavanje Europskoj uniji (dalje u Europskoj uniji, s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondovatekstu: EU). Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke, banke 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 59 48 zajmova (od kojih je 39 33 izravnih i 20 15 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,99 2,2 milijardi ▇▇▇▇ EUR-a i 53 darovnice 51 darovnicu u vrijednosti od 64,93 72 milijuna ▇▇▇▇USD. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRDSTRATEGIJA PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY-a i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14CPS) 2009-17 (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) 2012. GODINE Vlada Republike Hrvatske odobrila je Strategiju na sjednici održanoj 2931. svibnja 2013. godine. srpnja 2008., a potom ▇▇ ▇▇ prihvatio i Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici 27održanoj 30. lipnja 2013rujna 2008. Ova Strategija predviđa četverogodišnji program zajmova Republici Hrvatskoj u iznosu od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarij. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisit će prvenstveno o potrebama i interesima Vlade RH, te sposobnosti apsorpcije sredstava. Ovaj scenarij obuhvaća zajmove za financiranje projekata za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Navedeni program osnovnog scenarija može biti nadopunjen nizom zajmova za razvojnu politiku, od kojih je ovaj drugi, (Economic Recovery Development Policy Loan – ERDPL) u jednoj tranši, posebno kao potpora reformama usmjerenih na jačanje fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te na stvaranje poticajnohg okruženja za rast privatnog sektora. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodaskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj od 25. ožujka 2011. godine (klasa: 441-03/11-04/04, urbroj: 5030120-11-1) ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 4. travnja 2011. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru o zajmu. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 6. travnja 2011. godine (klasa: 441- 03/11-01/04, urbroj: 5030120-11-4) prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima te ovlastila ministricu financija da potpiše Ugovor o zajmu. Ugovor o zajmu za za razvojnu politiku gospodarskog oporavka potpisan je 10. svibnja 2011. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Ugovor o zajmu je za Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USDpotpisala je ministrica financija gđa. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki ▇▇▇▇ sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi ▇▇▇▇ ▇▇ zasniva na javnim financijama te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, ▇▇▇▇ ▇▇ potrebna za poticanje rasta. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, a za IBRD g. ▇▇▇▇▇▇▇ će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika▇. ▇▇▇▇, povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Većina zajmova voditelj ▇▇▇▇▇ Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatsku.
Appears in 1 contract
Sources: Loan Agreement
Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development - Development, u daljnjem tekstu: IBRD), ) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.784 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 335.85 335,85 milijuna USD, od ▇▇▇▇ ▇▇ čega je uplaćeni kapital 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 milijuna USD. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno ▇▇ ▇▇▇ je kao nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku H rvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj ▇▇▇▇▇ ▇▇ banci je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 011. travja travnja 2013. godine). Redoviti sastanci Konstituence održavaju se ▇▇▇ dan prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog ▇▇▇▇▇ monearnog fonda (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Svjetske banke ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ (Sjedinjenje Sjedinjene Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 2012. godine. Potpredsjednik Potpredsjednica Banke zadužen zadužena za Europu i Srednju Aziju ▇▇ je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 124. srpnja 2015rujna 2013. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇banke, ▇▇▇▇ ▇▇ koji je 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenog studenoga 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska banka je preselila Regionalni ured ▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washington▇▇▇▇▇, a u Zagrebu je ostao Ured za HrvatskuH rvatsku. Od 15. kolovoza 2014. godine funkciju voditelja ▇▇▇▇▇ Ureda preuzeo je ▇▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇Pinerua. Od rujna 2007. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇ Banka je reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Od 1. veljače 2013. godine direktorica za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ ▇▇ danas ona je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji, uniji s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondovafondova Europske unije. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke, banke 25. veljače 1993. godine, Banka Svjetska banka Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj H rvatskoj odobrio 59 zajmova (od kojih je 39 izravnih i 20 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,99 milijardi ▇▇▇▇ eura i 53 darovnice u vrijednosti od 64,93 milijuna ▇▇▇▇eura. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRD-a Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (eng. I nternational Bank for Reconstruction and Development and I nternational Finance Corporation and Multilateral Investment Guarantee Agency Country Partnership Strategy for the Republic of Croatia for the Period FY14 -17) (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) Vlada Republike Hrvatske odobrila je na sjednici održanoj 29. svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici 27. lipnja 2013. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz izvoz, te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki ▇▇▇▇ stup sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi ▇▇▇▇ ▇▇ stup se zasniva na javnim financijama financijama, te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ stup će se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, ▇▇▇▇ ▇▇ koja je potrebna za poticanje rasta. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ Treći stup će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova Europske unije i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate rezultate, eng. Program for Results - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (eng. Analytical and Advisory Activities - AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatsku. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta održivih hrvatskih željeznica u Europi za društvo HŽ Infrastruktura d.o.o., klase: 022-03/15-11/18, urbroja: 50301- 05/18-15-2; od 18. ožujka 2015. godine ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je
Appears in 1 contract
Sources: Guarantee Agreement
Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development - Development, u daljnjem tekstu: IBRD), ) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru sklopu Grupacije Svjetske banke banke, utemeljena u srpnju 19451944. godine u ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ misiji Grupacije Svjetske banke za iskorjenjivanjem ekstremnog siromaštva na manje od 3 % ukupne populacije i povećanje prosperiteta povećanjem dohotka 40 % najsiromašnijeg dijela stanovništva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvojasvakoj zemlji. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.784 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 335.85 milijuna USD, od ▇▇▇▇ ▇▇ uplaćeni kapital 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 milijuna USD. Temeljem Na temelju Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije („Narodne novine“, broj 89/92.), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno ▇▇ ▇▇▇ nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske bankestatutima međunarodnih financijskih institucija u okviru te Grupacije. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci IBRD-u po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra državni tajnik u Ministarstvu financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: ArmenijaRepubliku Armeniju, Bosna Bosnu i HercegovinaHercegovinu, BugarskaRepubliku Bugarsku, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj Republiku ▇▇▇▇▇ ▇▇ , Gruziju, Državu Izrael, Republiku Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Republiku Moldovu, Kraljevinu Nizozemsku, Rumunjsku, Ukrajinu i Crnu Goru. Izvršni direktor ove konstituence od 1. studenoga 2023. je ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 01. travja 2013. godine)▇▇▇. Redoviti sastanci Konstituence konstituence održavaju se ▇▇▇ prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Grupacije Svjetske banke i Međunarodnog Međunarodnoga monetarnog ▇▇▇▇▇ (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Grupacije Svjetske banke ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ (Sjedinjenje Američke Države) stupio od 2. lipnja 2023. je na dužnost 1. srpnja 2012. godine. Potpredsjednik Banke zadužen za Europu i Srednju Aziju ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 1Sjedinjene Američke Države), koji je imenovan na petogodišnji mandat. srpnja 2015. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇ ▇▇ 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Potpredsjednica Svjetske banke zadužena za Hrvatsku, Bugarsku Europu i Rumunjsku. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku. Od 15. kolovoza 2014. godine funkciju voditelja ▇▇▇▇▇ preuzeo Srednju Aziju je ▇▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇. Od rujna 2007. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇ reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Od 1. veljače 2013. godine direktorica za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ (od 3. travnja 2023.). U Zagrebu je 1998. uspostavljen ured Svjetske banke, a ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇, voditelj ▇▇▇▇▇ Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, vodi spomenuti ured od 1. srpnja 2021. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska jedna od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomijidaljnji razvoj tržišne ekonomije. Od ratnih vremenapočetka 90-ih, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇ ▇▇▇ ▇▇ je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i sveukupnog razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim dobivenih prema povoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustavauz naknadu koje financira iz fondova Europske unije. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, veliko ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnostistabilnosti i postizanje održivoga gospodarskog rasta, postizanje održivog a u čemu Republika Hrvatska surađuje i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva s MMF-om te u Europskoj uniji, aktivnostima koje se usko koordiniraju s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondovaEuropskom komisijom. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske bankečlanicom, 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj IBRD nam aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 59 do danas odobrila 69 zajmova (od kojih je 39 izravnih su 48 dugoročni javni zajmovi i 20 zajmova 21 zajam uz državno jamstvo) ), u ukupnoj vrijednosti 2,99 milijardi od 3,83 milijarde ▇▇▇▇, što uz tehničku pomoć u obliku darovnica pruženu u ukupnom iznosu višem od 64 milijuna ▇▇▇▇ i 53 darovnice u vrijednosti od 64,93 milijuna ▇▇▇▇. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji značajan izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRD-a U skladu s Odlukom o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne financijske korporacije banke za obnovu i Multilateralne agencije razvoj za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) Vlada Republike Hrvatske odobrila je na sjednici održanoj 29. svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici 27. lipnja 2013. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz te malim Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki ▇▇▇▇ sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi ▇▇▇▇ ▇▇ zasniva na javnim financijama te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnostipravosuđa, ▇▇▇▇ ▇▇ potrebna Vlada Republike Hrvatske donijela 18. siječnja 2024., pregovori o Ugovoru o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za poticanje rastaobnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ugovor o zajmu), između ovlaštenog izaslanstva Republike Hrvatske i predstavnika IBRD-a, održani su 22. ▇siječnja 2024. Zapisnik s pregovora, koji sadrži pregled osnovnih tema o kojima se pregovaralo te odražava usuglašena stajališta uključena u prijedlog teksta Ugovora o zajmu, potpisao je voditelj ovlaštenog hrvatskog izaslanstva, u skladu sa spomenutom Odlukom. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Zaključkom, od 15. veljače 2024., Izvješće o vođenim pregovorima, te ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politikaOdlukom ujedno utvrđeno, povećanja kapaciteta odnosno dano ovlaštenje potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske i ministru financija da, u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristilaime Republike Hrvatske, potpiše Ugovor o zajmu. Većina zajmova Svjetske banke predviđena Ugovor o zajmu, sklopljen je za početak razdoblja Strategije partnerstvau Zagrebu, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima25. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatskulipnja 2024.
Appears in 1 contract
Sources: Loan Agreement
Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development - Development, u daljnjem tekstu: IBRD), ) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru sklopu Grupacije Svjetske banke banke, utemeljena u srpnju 19451944. godine u ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ misiji Grupacije Svjetske banke za iskorjenjivanjem ekstremnog siromaštva na manje od 3 % ukupne populacije i povećanje prosperiteta povećanjem dohotka 40 % najsiromašnijeg dijela stanovništva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvojasvakoj zemlji. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.784 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 335.85 milijuna USD, od ▇▇▇▇ ▇▇ uplaćeni kapital 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 milijuna USD. Temeljem Na temelju Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije („Narodne novine“, broj 89/92.), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno ▇▇ ▇▇▇ tijelo nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske bankestatutima međunarodnih financijskih institucija u sklopu ▇▇ ▇▇▇▇▇. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci IBRD-u po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra državni tajnik u Ministarstvu financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: ArmenijaRepubliku Armeniju, Bosna Bosnu i HercegovinaHercegovinu, BugarskaRepubliku Bugarsku, Republiku Cipar, GruzijaGruziju, Državu Izrael, HrvatskaRepubliku Hrvatsku, MakedonijaSjevernu Makedoniju, MoldovaRepubliku Moldovu, NizozemskaKraljevinu Nizozemsku, RumunjskaRumunjsku, Ukrajina Ukrajinu i Crna GoraCrnu Goru. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj ▇▇▇▇▇ navedene konstituence od 1. studenoga 2018. ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 01. travja 2013. godine)Davidse. Redoviti sastanci Konstituence konstituence održavaju se ▇▇▇ prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Grupacije Svjetske banke i Međunarodnog Međunarodnoga monetarnog ▇▇▇▇▇ (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Grupacije Svjetske banke ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ (Sjedinjenje Američke Države) stupio od 2. lipnja 2023. je na dužnost 1. srpnja 2012. godine. Potpredsjednik Banke zadužen za Europu i Srednju Aziju ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 1Sjedinjene Američke Države), koji je imenovan na petogodišnji mandat. srpnja 2015. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇ ▇▇ 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Potpredsjednica Svjetske banke zadužena za Hrvatsku, Bugarsku Europu i Rumunjsku. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku. Od 15. kolovoza 2014. godine funkciju voditelja ▇▇▇▇▇ preuzeo Srednju Aziju je ▇▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇. Od rujna 2007. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇ reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Od 1. veljače 2013. godine direktorica za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ (od 3. travnja 2023.). U Zagrebu je 1998. uspostavljen ured Svjetske banke, a ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇, voditelj ▇▇▇▇▇ Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, vodi spomenuti ured od 1. srpnja 2021. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska jedna od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomijidaljnji razvoj tržišne ekonomije. Od ratnih vremenapočetka 90-ih, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇ ▇▇▇ ▇▇ je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i sveukupnog razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim dobivenih prema povoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustavauz naknadu koje financira iz fondova Europske unije. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, veliko ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnostistabilnosti i postizanje održivoga gospodarskog rasta, postizanje održivog a u čemu Republika Hrvatska surađuje i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva s MMF-om te u Europskoj uniji, aktivnostima koje se usko koordiniraju s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondovaEuropskom komisijom. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske bankečlanicom, 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj IBRD nam aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 59 do danas odobrila 68 zajmova (od kojih je 39 izravnih su 47 dugoročni javni zajmovi i 20 zajmova 21 zajam uz državno jamstvo) ), u ukupnoj vrijednosti 2,99 milijardi od 3,83 milijarde ▇▇▇▇, što uz tehničku pomoć u obliku darovnica pruženu u ukupnom iznosu višem od 64 milijuna ▇▇▇▇ i 53 darovnice u vrijednosti od 64,93 milijuna ▇▇▇▇. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji značajan izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRD-a U skladu s Odlukom o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne financijske korporacije banke za obnovu i Multilateralne agencije razvoj za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) Vlada Republike Hrvatske odobrila je na sjednici održanoj 29. svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici 27. lipnja 2013. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz te malim projekt „Digitalne, inovativne i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki ▇▇▇▇ sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi ▇▇▇▇ ▇▇ zasniva na javnim financijama te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnostizelene tehnologije“, ▇▇▇▇ ▇▇ potrebna za poticanje rasta. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Vlada Republike Hrvatske donijela 19. svibnja 2023., pregovori o Ugovoru o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt „Digitalne, inovativne i zelene tehnologije“ (u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske bankedaljnjem tekstu: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RASUgovor o zajmu), uglavnom između ovlaštenog izaslanstva Republike Hrvatske i predstavnika Međunarodne banke za obnovu i razvoj održani su 19. svibnja 2023. Zapisnik s pregovora, koji sadrži pregled osnovnih tema o kojima se pregovaralo te odražava usuglašena stajališta uključena u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatskuprijedlog teksta Ugovora o zajmu, potpisao je 19. svibnja 2023. voditelj ovlaštenoga hrvatskog izaslanstva, u skladu sa spomenutom Odlukom. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Zaključkom, od 25. svibnja 2023., Izvješće o vođenim pregovorima te je ovlastila ministra financija da, u ime Republike Hrvatske, potpiše Ugovor o zajmu. Ugovor o zajmu potpisan je u Zagrebu 28. lipnja 2023. godine.
Appears in 1 contract
Sources: Loan Agreement
Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development - u daljnjem tekstu: IBRD), ) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇Bretton Woodsu, SADSjedinjene Američke Države. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.784 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 335.85 276,64 milijuna USD, od ▇▇▇▇ ▇▇ uplaćeni kapital 20,84 17,3 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 259,3 milijuna USD. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Republika Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (u daljnjem tekstu: MMF) i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, novine broj 89/92), Ministarstvo financija određeno ▇▇ ▇▇▇ nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 01. travja 2013. godine). Redoviti sastanci Konstituence održavaju se ▇▇▇ prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog ▇▇▇▇▇ (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Svjetske banke ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ (Sjedinjenje Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 2012. godine. Potpredsjednik Banke zadužen za Europu i Srednju Aziju ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 1. srpnja 2015. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇ ▇▇ 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku. Od 15. kolovoza 2014. godine funkciju voditelja ▇▇▇▇▇ preuzeo je ▇▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇. Od rujna 2007. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇ reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Od 1. veljače 2013. godine direktorica za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇. IBRD je za Republiku Hrvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ ▇▇ značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s U Republici Hrvatskoj također postoji suradnja između IBRD-om ima velikoi MMF-a u nekoliko područja kao što su: upravljanje javnim rashodima, ne samo financijskoreforma mirovina, nego sektor zdravstva i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnostisocijalne skrbi, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji, s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondovate tržište rada. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke, banke 25. veljače 1993. godine, Banka Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 59 50 zajmova (od kojih je 39 35 izravnih i 20 15 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,99 milijardi ▇▇▇▇ 2,3 milijuna EUR-a i 53 darovnice 51 darovnicu u vrijednosti od 64,93 oko 72 milijuna ▇▇▇▇USD. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRD-a i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) Vlada Republike Hrvatske je odobrila je navedenu Strategiju na sjednici održanoj 2931. svibnja 2013. godine. srpnja 2008., a potom ▇▇ ▇▇ prihvatio i Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva Washingtonu, na sjednici 27održanoj 30. lipnja rujna 2008. Ova Strategija predviđa četverogodišnji program zajmova Republici Hrvatskoj u iznosu od 1 do 1,4 milijardi USD kao osnovni scenarij. Visina ukupnog kreditiranja Banke ovisi prvenstveno o potrebama i interesima Vlade Republike Hrvatske, te sposobnosti apsorpcije sredstava. Zajmovi se pretežno odnose na financiranje projekata za provedbu projekata iz sektora prometa, energetike, obrazovanja, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, te projekata iz zdravstva, pravosuđa, te analitičku potporu (specijalizirana izvješća i analitičke studije koje će prethoditi projektima i definirati prioritete i potrebne reforme, posebice na području javnih rashoda, upravljanja, ulagačkog okruženja i klimatskih promjena). Sukladno strategiji, a u cilju razvoja infrastrukture u luci Ploče, luci od posebnog državnog interesa, ▇▇ ▇▇▇▇ 20. studenog 2006. godine sa Svjetskom bankom sklopljen Ugovor o zajmu, te ▇▇ ▇▇▇▇ 9. studenog 2007. godine sklopljen sa Europskom bankom Ugovor o zajmu, a za „Projekt integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče. U okviru „Projekta integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče (TTI - Projekt) Lučka uprava Ploče sredstvima državnog proračuna, vlastitim sredstvima i zajmovima IBRD-a (EUR 58,8 milijuna), EBRD-a (EUR 11,2 milijuna) financira izgradnju terminala za rasute terete u luci Ploče. Lučka uprava je već ugovorila i završila poslove u iznosu od EUR 3,5 milijuna za pripremne radove na skladišnim površinama i izradu glavnog projekta terminala rasutih tereta. Lučkoj upravi Ploče će trebati dodatna financijska sredstva u iznosu do EUR 50 milijuna. Dodatna financijska sredstva potrebna su u razdoblju od 2011.- 2013. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 Iznos sredstava državnog proračuna za troškove Projekta ostao bi nepromijenjen, na razini 21,1 milijuna USDEUR. Očekuje Razvojni cilj projekta ne mijenja se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USDzbog dodatnog financiranja. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz te malim i srednjim poduzećimaMeđutim, povezani ciljevi krajnjih ishoda povećali bi se kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzećazahvatila očekivana poboljšanja u kvaliteti usluga i kapaciteta. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj Predloženi zajam za postizanje cilja da dodano financiranje pomogao bi u financiranju dodatnih troškova s obzirom na: povećanje kapaciteta i financiranje nedostatnog kapitala za terminal za rasute terete (TRT) koji se članstvo treba izgraditi u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj pozicijiokviru projekta i financiranje nedostatnog kapitala za kontejnerski terminal (KT), koji je u okviru projekta već izgrađen. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki Tijekom posljednjih ▇▇▇▇▇▇ sadrži tri zasebna strateška područja koja u Pločama se otvorilo novo značajno tržište prekrcaja (razvoza) ugljena njegovom dopremom pomoću velikih brodova te prekrcajem tereta u manje brodove koji plove do terminala u Italiji koji servisiraju tamošnje termoelektrane. Novi projekt upravo omogućuje i obavljanje ovakve vrste posla. Projektant terminala rasutih tereta je analizirao troškove i prednosti opreme sa povećanom produktivnošću (brzina istovara veća za 30%) u odnosu na prvotni projekt i zaključio da bi takav pristup opravdao dodatna ulaganja. Prema službenim pokazateljima jedinične cijene glavnih građevinski materijala porasle su međusobno povezana s devet ciljevaza 20% u odnosu na 2005. Prvi godinu ▇▇▇▇ ▇▇ zasniva prvotno procijenjena visina potrebnih financijskih sredstava. Uz povećanje produktivnosti terminala rasutih tereta, cijena izgradnje kontejnerskog terminala je međunarodnim javnim natječajem utvrđena za EUR 11 milijuna više od prvotne procjene. Lučka uprava Ploče treba dodatna financijska sredstva (u iznosu do EUR 50 milijuna), za verziju terminala sa povećanim kapacitetom i produktivnošću (EUR 36 milijuna), za višu cijenu izgradnje terminala za kontejnere u odnosu na javnim financijama te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv projektantske procjene ( EUR 11 milijuna) i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, ▇▇▇▇ ▇▇ potrebna za poticanje rasta. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji tijekom izgradnje terminala (EUR 3 milijuna). U skladu s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za dodatno financiranje „Projekta integracije trgovine i transporta“ u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih luci Ploče, od 17. veljače 2011. godine, ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 7. i investicijskih fondova 8. ožujka 2011. godine završne pregovore s IBRD-om o predmetnom Ugovoru. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom, od 28. travnja 2011. godine, prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima, te ovlastila ministricu financija da potpiše Ugovor o jamstvu. Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristilaMeđunarodne banke za obnovu i razvoj za dodatno financiranje „Projekta integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče, potpisan je 14. Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvimarujna 2011. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatskugodine.
Appears in 1 contract
Sources: Contract of Guarantee
Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International I nternational Bank for Reconstruction and Development - Development, u daljnjem tekstu: IBRD), I BRD) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 2.087.937 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.784 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske H rvatske iznosi 335.85 335,85 milijuna USD, od ▇▇▇▇ ▇▇ čega je uplaćeni kapital 20,84 milijuna USD, a kapital na poziv 315,01 milijuna USD. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno ▇▇ ▇▇▇ je kao nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske H rvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra financija. Republika Hrvatska H rvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci je ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ (od 011. travja travnja 2013. godine). Redoviti sastanci Konstituence održavaju se ▇▇▇ dan prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog ▇▇▇▇▇ fonda (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Svjetske banke ▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ (Sjedinjenje Sjedinjene Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 2012. godine. Potpredsjednik Potpredsjednica Banke zadužen zadužena za Europu i Srednju Aziju ▇▇ je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (od 124. srpnja 2015rujna 2013. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske ▇▇▇▇▇banke, ▇▇▇▇ ▇▇ koji je 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za HrvatskuH rvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenog studenoga 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska banka je preselila Regionalni ured ▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇ preselila Regionalni ured u Washington▇▇▇▇▇, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku. Od 15. kolovoza 2014. godine funkciju voditelja ▇▇▇▇▇ Ureda preuzeo je ▇▇▇▇▇▇ ▇. ▇▇▇▇▇▇▇Pinerua. Od rujna 2007. godine ▇▇▇▇▇ ▇▇ Banka je reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Republika Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Od 1. veljače 2013. godine direktorica za Srednju Europu i baltičke zemlje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇. IBRD je za Republiku Hrvatsku H rvatsku najvažnija međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i reforme na putu prema tržišnoj ekonomiji. Od ratnih vremena, kada su Republici Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ ▇▇ danas ona je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i razvitka Republike Hrvatske. Značajna financijska sredstva IBRDI BRD-a Republika Hrvatska koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova pod najpovoljnijim financijskim uvjetima koje IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, Republika Hrvatska koristi brojne darovnice, tehničku pomoć i savjetodavne usluge IBRD-a putem kojih se podupire ekonomski napredak i provedba strukturnih reformi na raznim područjima, od infrastrukture, poljoprivrede, zdravstva do bankarskog, mirovinskog i pravosudnog sustava. Suradnja Republike Hrvatske s IBRD-om ima veliko, ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti, postizanje održivog i ubrzanog gospodarskog rasta i povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji, uniji s ciljem provedbe usklađenih politika i povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondovafondova Europske unije. Otkako je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske banke, banke 25. veljače 1993. godine, Banka Međunarodna banka za obnovu i razvoj Republici Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete i analitičke usluge. IBRD je Republici Hrvatskoj odobrio 59 zajmova (od kojih je 39 izravnih i 20 zajmova uz državno jamstvo) u vrijednosti 2,99 milijardi ▇▇▇▇ eura i 53 darovnice u vrijednosti od 64,93 milijuna ▇▇▇▇eura. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći IBRD predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Strategiju partnerstva IBRD-a Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje FG14-17 (eng. I nternational Bank for Reconstruction and Development and International Finance Corporation and Multilateral Investment Guarantee Agency Country Partnership Strategy for the Republic of Croatia for the Period FY14 -17) (u daljnjem tekstu: Strategija partnerstva) Vlada Republike Hrvatske odobrila je na sjednici održanoj 29. svibnja 2013. godine. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u Washingtonu prihvatio je Strategiju partnerstva na sjednici 27. lipnja 2013. godine. Strategija partnerstva obuhvaća indikativni program kreditiranja IBRD-a u iznosu do 800 milijuna USD. Očekuje se da će tijekom sljedeće četiri godine Međunarodna financijska korporacija (u daljnjem tekstu: IFCI FC) uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD. Sredstva IFC-a namijenjena su domaćim poduzećima orijentiranim na izvoz izvoz, te malim i srednjim poduzećima, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih poduzeća. Strategija partnerstva bit će usredotočena na pružanje potpore Republici Hrvatskoj za postizanje cilja da se članstvo u Europskoj uniji utemelji na stabilnoj gospodarskoj poziciji. Suradnja sa Svjetskom bankom obuhvaća fiskalne godine 2014. - 2017., a odnosi se na programe i aktivnosti koji će se odvijati kroz tri odvojena, ali međusobno povezana stupa. Svaki ▇▇▇▇ stup sadrži tri zasebna strateška područja koja su međusobno povezana s devet ciljeva. Prvi ▇▇▇▇ ▇▇ stup se zasniva na javnim financijama financijama, te je oblikovan na temelju potrebe da se putem kontinuirane fiskalne konsolidacije stavi naglasak na obnovljiv i održiv rast, zajedno s naglaskom na racionalizaciji rashoda kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjem roku. Kroz drugi ▇▇▇▇ ▇▇ stup će se nastojati ostvariti poboljšanja na području konkurentnosti, ▇▇▇▇ ▇▇ koja je potrebna za poticanje rasta. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ Treći stup će biti usredotočen na povećanje koristi od članstva u Europskoj uniji s ciljem provedbe usklađenih politika, povećanja kapaciteta Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova Europske unije i pružanju pomoći kako bi se ta sredstava učinkovito iskoristila. Većina zajmova Svjetske banke predviđena je za početak razdoblja Strategije partnerstva, a zajmovi za razvojnu politiku i dalje će imati važnu ulogu temeljenu na potrebi da se reformske aktivnosti kombiniraju s proračunskim sredstvima. Strategijom partnerstva je također predviđeno korištenje novih instrumenata Svjetske banke: (i) aktivnosti temeljene na rezultatima (Programi za rezultate rezultate, eng. Program for Results - PfR) koje se nadovezuju i upotpunjavaju zajmove za razvojnu politiku s ciljem potpore reformama određenih sektora; i (ii) savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), uglavnom u obliku analitičkih i savjetodavnih aktivnosti (eng. Analytical and Advisory Activities - AAA) usredotočenih na tekuće strukturne i institucionalne izazove za Republiku Hrvatsku. U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta održivih hrvatskih željeznica u Europi za društvo HŽ Cargo d.o.o., klase: 022-03/15-11/17, urbroja: 50301-05/18-15-2, od 18. ožujka 2015. godine ovlašteno hrvatsko izaslanstvo obavilo je 19. ožujka 2015. godine završne pregovore s IBRD-om o Ugovoru o zajmu. Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o pokretanju postupka ovlastila ministra financija da, u ime Republike Hrvatske, potpiše Ugovor o jamstvu.
Appears in 1 contract
Sources: Contract of Guarantee