Postojeće stanje. Svi kabeli u zoni zahvata su od iznimne važnosti za odvijanje telekomunikacijskog prometa. Iz tog razloga potrebno je sve xxxxxx u zvoni zahvata izmjestiti prije svih drugih građevinskih zahvata. Na dionicama gdje nije potrebno izmještanje postojeće kabelske kanalizacije i vodova, neophodno je zaštititi postojeću infrastrukturu od oštećenja. Kod planiranja i izvođenja zaštite postojeće kabelske kanalizacije i vodova nužno je pridržavati se posebnih uvjeta HT-a odnosno drugih operatera vlasnika instalacija. Dinamika radova xx xxxx koordinirati sa nadzornom osobom operatera / vlasnika instalacije kako ne bi došlo do većih prekida telekomunikacijskog prometa. U slučaju oštećenja xxxxxx potrebno je hitno obavijestiti nadzornu osobu operatera / vlasnika instalacija radi što bržeg saniranja oštećenja i sprječavanja xxxx štete kod prekida telekomunikacijskog prometa. Na mjestima gdje se radovi vrše u neposrednoj blizini trase XX xxxxxx i TK kanalizacije, iskop xx xxxx izvesti uz povećani oprez, po potrebi ručno i stalan nadzor operatera / vlasnika instalacija. Postojeće cijevi je, prema procjeni opasnosti od oštećenja, moguće zaštititi i slojem betona. Posebnu pozornost treba obratiti na EKI izgrađen PVC cijevima 110 mm. Ove cijevi su dužine 6 m i nastavljaju se lijepljenjem jedna na drugu. U slučaju iskopa u blizini cijevi može doći do odrona zemlje te ulegnuća cijevi u kojima su kabeli te pri tome doći do popuštanja spojeva i ulaska zemlje u cijevi. Na xxx xxxxx dio kanalizacije bi bio van funkcije jer se ne bi mogli izvlačiti ili uvlačiti kabeli. Kabelska kanalizacija uvijek xxxx biti prohodna. Kabelsku kanalizaciju je potrebno zaštititi od pomicanja ili odrona sa strana ili ispod cijevi. Izvođač građevinskih radova će u dogovoru sa nadzornom osobom HT-a osigurati integritet EKI u svakom specifičnom slučaju. To je moguće postići razupiranjem iskopanog rova uz pomoć građevinskih oplata, korištenjem privremenih stupova, betoniranjem uz cijevi ili nekim drugim pogodnim građevinskim metodama. Svi objekti u naselju su priključeni podzemnim kabelima uvučeni u cijevi položenim u zemlju. Za svaki objekt potrebno je bojom označiti trasu cijevi s kabelom te po potrebi vršiti ručno iskope u blizini označene trase da se ne bi oštetili privodi do kuća.
Postojeće stanje. Dječji vrtić planira se u postojećoj zgradi koja je dio kompleksa opće bolnice Varaždin. Zgrada je pozicionirana u sjeverozapadnom uglu kompleksa nedaleko pješačkog ulaza sa sjeverne strane iz Ulice Xxxxx Xxxxx. Do zgrade su izvedene dvije asfaltirane prometne površine između kojih je park. Zgrada je pravokutnog oblika, katnosti suteren, prizemlje, kat i negrijani tavan. Na južnom i istočnom pročelju formirana su dva odvojena ulaza u zgradu. Vertikalna komunikacija pozicionirana je uz južni ulaz. Predmet rekonstrukcije i prenamjene je prizemlje zgrade koje se sastoji od 23 prostorije ukupne neto površine 324,35 m2. Zgrada je energetski obnovljena 2018. godine prilikom čega je izvedena termo fasada, zamjenjana stolarija i zamjenjen stari kotao sa dizalicom topline. Svijetla visina prostorija je 400 cm. Zgrada se koristi. U prizemlju je smješteno računovodstvo i dežurni liječnik, a na katu odjel logopedije. U zgradi su izvedene instalacije električne energije, plina, vodovoda, kanalizacije , telekomunikacija. Za grijanje se nakon energetske obnove 2018. godine koristi dizalica topline, grijaća tijela su radijatori. Dizalica topline trenutačno se ne koristi za potrebe hlađenja. Vanjska jedinica dizalice topline smještena je neposredno uz zapadno pročelje zgrade. Vanjski zidovi su od pune opeke, izolirani s vanjske strane mineralnom vunom i završno obrađeni silikatnom tankoslojnom žbukom, a iznutra žbukani. Unutarnji zidovi su od pune opeke, žbukani i dijelom obloženi keramikom. Podovi su obloženi parketom, teracom u hodniku i keramikom u sanitarijama. Stropovi su žbukani. Stolarija je iz PVC profila, ostakljena dvostrukim IZO staklom s low-e slojem i punjenim argonom. Zasjenjivanje je iznutra, trakastim zavjesama. Unutarnja vrata su drvena, puna ili ostakljena.
Postojeće stanje. Opis postojećeg stanja s fotodokumentacijom - Snimak postojećeg stanja - Proračun fizikalnih svojstava postojećeg stanja
Postojeće stanje. TS 110/35/10 xX Xxxxxx uklopljena je u EES s dva dalekovoda 110 kV i to: DV 110 kV EVP Konjic – Konjic i DV 110 xX Xxxxxx - HE Jablanica. Postojeće stanje izgrađenosti TS je: komandna zgrada zgrada srednjenaponskog postrojenja 38 kV i 12 kV postrojenje 123 kV (dva transformatorska polja, dva DV polja 110 kV, mjerno polje 110 kV) postrojenje 38 kV (sa pomoćnim sistemom sabirnica) postrojenje 12 kV sva ostala prateća oprema i instalacija shodno važećim tehničkim propisima. U TS Konjic postoje tri energetska transformatora: transformator T1 110/35 kV, 10 MVA transformator T2 110/35/10 kV, 16/14/14 MVA transformator T3 35/10 kV, 8 MVA Za napajanje vlastite potrošnje TS koristi se kućni transformator 35/0,4 kV smješten u ćeliju. TS Xxxxxx xx opremljena sustavom daljinskog nadzora i upravljanja. Ugrađena oprema je od proizvođača Siemens. SCADA sustav je koncipiran na SICAM SAS sustavu, odnosno na nivou objekta instalirano je industrijsko računalo SICAM SAS S400 sa pripadajućim modulima na koji je putem protokola „profibus“ spojena terminalna oprema, stanično računalo i nadređeni dispečerski centri. Na staničnom računalu, Fujitsu Siemens Celsius M430 PWR, instaliran je SCADA sustav WinCC v6.0 SP3 + Hotfix 10 koji je xx XXXXX SAS industrijskim računalom uvezan preko profibus veze. Vlasništvo Elektroprenosa BiH - samo za uvid
Postojeće stanje. Postrojenje 110 k Postrojenje 35 kV Postrojenje 10 kV
Postojeće stanje. Lokacija ribarske luke nalazi se na području grada Kaštela, uz granicu sa gradom Solinom u Splitsko-dalmatinskoj županiji i jedina je uz Komižu gdje postoji suglasje jedinice lokalne i regionalne samouprave i xxxx xx uvrštena u dokumente prostornog planiranja na višoj i nižoj razini. Područje Ribarske luke Brižine i okolnog prostora, koji je dijelom i predmet ovog zahvata, zapušteni xx xxxxx prostor bivšeg rezališta brodova koji je desetljećima neiskorišten, bez namjene i devastiran. Sredstvima Ministarstva xxxx, prometa i infrastrukture i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja od 2008. godine do danas, Lučka uprava Split je za potrebe osiguranja vezova ribarskih plovila izvršila neophodne radove sanacije nadmorskog dijela obalnog zida i zaobalnih površina u duljini cca 130 m, čišćenje podmorja na dijelu zapadne obale gata, postavljanje elektroinstalacija i vodovodnih instalacija za tri opskrbna ormarića na operativnoj obali uz korištenje magnetskih kartica za kontrolu potrošnje, izgradnju javne rasvjete sa dva stupa visine 12,0 m sa reflektorima, izgradnju vodovoda DN 150 mm između magistralnog vodovoda DN 400 mm i ulaza u vojarnu Brižine, u duljini cca 180m. Uređena je zaobalna površina asfaltiranjem dijela površina i izvršena rekonstrukcija pristupne prometnice u duljini cca 180m.
Postojeće stanje. Prometne površine obuhvaćaju kolosijeke, pristupnu prometnicu i manipulativne površine između obala, kolosijeka i skladišta. Površine su uglavnom neravne sa nizom ulegnuća zbog opterećenja, a odvodnja oborinskih voda s prometnih površina nije riješena.
Postojeće stanje. Na lokaciji postojeće 1. faze izgradnje UPOV-a ''Sinj'' izgrađena je i stavljena u funkciju transformatorska stanica u vlasništvu Naručitelja i HEP-a, snage 400 kVA. Za potrebe dogradnje Postrojenja, Izvođač će utvrditi uvjete priključenja obzirom na potrebe za električnom energijom i snositi sve eventualne vezane troškove. Prema idejnom projektu Naručitelja, ukupna potrebna snaga iznosi 342 kW, uključivo rezervu od 10 kW. Za potrebe elektroenergetskog napajanja svih trošila na UPOV-u je u krugu uređaja izgrađena trafostanica 400/230V sa instaliranim jednim transformatorom 250 kVA. TS je smještena na lokaciji Postrojenja te je predviđeno da se pomoću nje napajaju svi potrošači UPOV Sinj. Za rezervno napajanje u slučaju nestanka električne energije ugrađen je diesel-elektroagregat koji je smješten u postojećoj upravnoj zgradi.
Postojeće stanje. Zbog dugog produktivnog perioda, privrednog značaja šumarstva, povećanih zahtjeva za korištenje općekorisnih funkcija šume bez izdvajanja zaštitnih šuma (zaštita izvorišta i vodotoka, zaštita od erozije, klizišta) i šuma s posebnom namjenom (prirodni rezervati, nacionalni parkovi, spomenici prirode, zaštićeni pejzaži) i bez obzira na veliki značaj šuma za privredni razvoj, ekologiju i dr., poslije rata šumama nije posvećena odgovarajuća pažnja xx xxxxxx nadležnih organa kojima su šume i šumska zemljišta ustupljeni na upravljanje, gospodaranje kao i svih drugih organa i institucija Federacije BiH. Nisu preduzimane odgovarajuće aktivnosti i mjere na unapređenju organizacije upravljanja šumama, očuvanju prirodne strukture, zaštite okoliša, općekorisnih funkcija šuma, onemogućavanje bespravne- nezakonite sječe šuma i drugo. Pored prethodnih konstatacija postojećeg stanja zaštite šuma, Zakon o šumama je predvidio obavezu i odgovornost da kantonalna šumsko-privredna društva i kantonalne uprave za šumarstvo redovno izvještavaju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalnu upravu za šumarstvo, Federalni i kantonalni štab civilne zaštite o svim požarima u šumama i na šumskom zemljištu u cilju brže reakcije za zaštitu šuma od požara, ali ta obaveza navedenih kantonalnih organa nije zaživjela u praksi, izuzetak je Srednjobosanski kanton. Kantonalna šumsko-privredna društva nisu u potpunosti ni stručno ni materijalno opremljeni za kontrolu teritorija i gašenje početnih požara. Normativna uređenost u oblasti prevencije osigurana xx xxxx: