Common use of Rizik kvara i/ili raspada informacijskog sustava Clause in Contracts

Rizik kvara i/ili raspada informacijskog sustava. Izdavatelj se u svom poslovanju snažno oslanja na informacijske sustave. Bilo kakav kvar, prekid ili raspad informacijskog sustava mogao bi rezultirati greškama i prekidima sustava upravljanja rizicima, te osnovnog poslovanja Izdavatelja. Ukoliko bi nastao kvar informacijskih sustava Izdavatelja, uključivši rezervne (back-up) sustave, čak i za kratko vrijeme, ili ako bi se pokazalo da su njegovi planovi kontinuiteta poslovanja u hitnim slučajevima neučinkoviti, Izdavatelj ne bi bio u mogućnosti pravovremeno pružiti usluge određenim klijentima te bi mogao biti suočen s rizikom odlaska klijenata konkurenciji, kao i s reputacijskim rizikom. Isto tako, privremeno prekidanje rada informacijskih sustava Izdavatelja bi moglo rezultirati troškovima koji su potrebni za ponovnu uspostavu redovnog poslovanja. Ne može se sa sigurnošću reći da se takvi kvarovi ili prekidi neće dogoditi ili da ih Izdavatelj može na odgovarajući način rješavati ako se zaista dogode. Stoga, ako bi došlo do takvih kvarova ili prekida, to bi imalo značajne negativne posljedice na poslovanje, financijski položaj, poslovne rezultate i poslovne izglede Izdavatelja. Također, ne može se sa sigurnošću tvrditi da će razvoj ili primjena nekog novog sustava ili procesa dovesti do željenih koristi za poslovanje Izdavatelja, ili da neće doći do kvarova ili prekida poslovanja koji bi negativno utjecali na poslovanje, financijski položaj, poslovne rezultate i izglede Izdavatelja. U manjoj mjeri, Izdavatelj je eksternalizirao određene IT usluge i poslove vanjskim pružateljima usluga te u budućnosti može proširiti obim aranžmana eksternalizacije kako bi optimizirao troškovnu strukturu i povećao fleksibilnost. Neodgovarajuća kvaliteta usluga bi mogla povećati ili pogoršati rizike povezane sa kvarom ili prekidom rada informacijskog sustava Izdavatelja te rezultirati dodatnim operativnim pogreškama ili reputacijskim rizikom. Izdavatelj podliježe propisima i odredbama o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, te propisima o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije. Ovi propisi i odredbe su postroženi uvođenjem Direktive (EU)2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, od 20. svibnja 2015., o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, a kojom se mijenja Xxxxxxx (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća, te kojom se opoziva Direktiva 2005/60/EC Europskog parlamenta i Vijeća i Direktiva Komisije 2006/70/EC (tzv. „4th AML- Direktiva“). Praćenje usklađenosti sa propisima o sprječavanju pranja novca, te sprječavanja financiranja terorizma i korupcije, koji bi se i dalje mogli postrožiti i za koje bi se mogla tražiti stroga primjena, može rezultirati značajnim financijskim opterećenjem kreditnih institucija i drugih financijskih institucija te uzrokovati ozbiljne tehničke probleme. Izdavatelj ne može jamčiti da je u svako doba usklađen sa svim propisima o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije, ili da njegovi zaposlenici u svim uvjetima primjenjuju standarde o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije, koji se koriste u čitavoj Erste grupi. Svako kršenje propisa o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije, ili već samo navodno kršenje, može imati ozbiljne zakonske, financijske i reputacijske posljedice i negativno utjecati na poslovanje, financijski položaj i poslovne rezultate Izdavatelja. Tehnike i strategije upravljanja rizicima, koje primjenjuje Izdavatelj, nisu, a možda neće biti ni u budućnosti, potpuno efikasne za ublažavanje izloženosti Izdavatelja rizicima u cjelokupnom tržišnom okruženju ili izloženosti svim vrstama rizika, uključivši rizike koje ne uspije identificirati ili anticipirati. Nadalje, tijekom prošlih regulatornih revizija ili drugih redovnih provjera postupaka i metoda upravljanja rizicima otkrivene su, a najvjerojatnije će se otkriti i u buduće, slabosti ili nedostaci sustava upravljanja rizicima. Neki od kvantitativnih alata i metrika upravljanja rizicima se zasnivaju na promatranju povijesnog tržišnog ponašanja. Izdavatelj primjenjuje različite statističke i druge alate za ova promatranja kako bi mogao kvantificirati izloženosti riziku. Tijekom globalne financijske krize, financijska tržišta su doživjela neviđene razine volatilnosti (nagle promjene cijena) i raspada povijesno promatranih korelacija unutar klasa imovine, povezano sa ekstremno ograničenom likvidnošću. U takvom volatilnom tržišnom okruženju alati za upravljanje rizicima i metrika Izdavatelja nisu pomogli da se predvide neki od gubitaka koje je iskusio, a i u buduće se može dogoditi, u sličnim okolnostima, da ne uspije predvidjeti buduće važne izloženosti rizicima. Nadalje, u svom kvantitativnom modeliranju, Izdavatelj ne uzima uvijek sve rizike u obzir pri čemu donosi razne zaključke u vezi sveukupnog okruženja i/ili implicitno razmatra rizike u svojim kvantifikacijskim pristupima, što se može ili ne mora ostvariti. Kao rezultat toga, izloženosti rizicima mogu proizaći iz faktora koji nisu predviđeni ili točno procijenjeni na osnovi statističkih modela Izdavatelja. To je ograničilo i moglo bi i dalje ograničavati sposobnost Izdavatelja da upravlja rizicima. Ukoliko nastanu okolnosti koje Izdavatelj nije identificirao, očekivao ili točno procijenio prilikom razvoja svojih statističkih modela, gubici bi mogli biti veći od maksimalnih gubitaka predviđenih na osnovi sustava za upravljanje rizicima. Uz to, kod kvantifikacije se u obzir ne uzimaju svi rizici ili tržišni uvjeti. Ukoliko se pokaže da su mjere koje se koriste za procjenu i ublažavanje rizika nedovoljne, Izdavatelj može doživjeti znatne neočekivane gubitke, što bi moglo u znatnom obimu negativno utjecati na njegovo poslovanje, financijski položaj i rezultate poslovanja. Izdavatelj ima značajnu izloženost temeljem kredita čija je otplata osigurana zalogom nad nekretninama. Cijene na tržištu nekretnina ovise o brojnim ekonomskim parametrima. Nadalje, promjene mogu nastati i zbog nepredviđenih događanja. Volatilnost vrijednosti nekretnina, a posebice njihov pad, može povećati rizike u vezi pokrivenosti izloženosti instrumentom osiguranja ove vrste kreditnog portfelja te potencijalno dovesti do nižeg stupnja naplativosti u slučaju naplate plasmana aktivacijom ovakve vrste instrumenta osiguranja, a što u konačnici može imati negativan utjecaj na financijski položaj Izdavatelja.

Rizik kvara i/ili raspada informacijskog sustava. Izdavatelj se u svom poslovanju snažno oslanja na informacijske sustave. Bilo kakav kvar, prekid ili raspad informacijskog sustava mogao bi rezultirati greškama i prekidima sustava upravljanja rizicima, te osnovnog poslovanja Izdavatelja. Ukoliko bi nastao kvar informacijskih sustava Izdavatelja, uključivši rezervne (back-up) sustave, čak i za kratko vrijeme, ili ako bi se pokazalo da su njegovi planovi kontinuiteta poslovanja u hitnim slučajevima neučinkoviti, Izdavatelj ne bi bio u mogućnosti pravovremeno pružiti usluge određenim klijentima te bi mogao biti suočen s rizikom odlaska klijenata konkurenciji, kao i s reputacijskim rizikom. rizikom.‌‌ Isto tako, privremeno prekidanje rada informacijskih sustava Izdavatelja bi moglo rezultirati troškovima koji su potrebni za ponovnu uspostavu redovnog poslovanja. Ne može se sa sigurnošću reći da se takvi kvarovi ili prekidi neće dogoditi ili da ih Izdavatelj može na odgovarajući način rješavati ako se zaista dogode. Stoga, ako bi došlo do takvih kvarova ili prekida, to bi imalo značajne negativne posljedice na poslovanje, financijski položaj, poslovne rezultate i poslovne izglede Izdavatelja. Također, ne može se sa sigurnošću tvrditi da će razvoj ili primjena nekog novog sustava ili procesa dovesti do željenih koristi za poslovanje Izdavatelja, ili da neće doći do kvarova ili prekida poslovanja koji bi negativno utjecali na poslovanje, financijski položaj, poslovne rezultate i izglede Izdavatelja. U manjoj mjeri, Izdavatelj je eksternalizirao određene IT usluge i poslove vanjskim pružateljima usluga te u budućnosti može proširiti obim aranžmana eksternalizacije kako bi optimizirao troškovnu strukturu i povećao fleksibilnost. Neodgovarajuća kvaliteta usluga bi mogla povećati ili pogoršati rizike povezane sa kvarom ili prekidom rada informacijskog sustava Izdavatelja te rezultirati dodatnim operativnim pogreškama ili reputacijskim rizikom. Izdavatelj podliježe propisima i odredbama o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, te propisima o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije. Ovi propisi i odredbe su postroženi uvođenjem Direktive (EU)2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, od 20. svibnja 2015., o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, a kojom se mijenja Xxxxxxx (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća, te kojom se opoziva Direktiva 2005/60/EC Europskog parlamenta i Vijeća i Direktiva Komisije 2006/70/EC (tzv. „4th AML- Direktiva“). Praćenje usklađenosti sa propisima o sprječavanju pranja novca, te sprječavanja financiranja terorizma i korupcije, koji bi se i dalje mogli postrožiti i za koje bi se mogla tražiti stroga primjena, može rezultirati značajnim financijskim opterećenjem kreditnih institucija i drugih financijskih institucija te uzrokovati ozbiljne tehničke probleme. Izdavatelj ne može jamčiti da je u svako doba usklađen sa svim propisima o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije, ili da njegovi zaposlenici u svim uvjetima primjenjuju standarde o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije, koji se koriste u čitavoj Erste grupi. Svako kršenje propisa o sprječavanju pranja novca, o sankcijama, o sprječavanju financiranja terorizma i korupcije, ili već samo navodno kršenje, može imati ozbiljne zakonske, financijske i reputacijske posljedice i negativno utjecati na poslovanje, financijski položaj i poslovne rezultate Izdavatelja. Tehnike i strategije upravljanja rizicima, koje primjenjuje Izdavatelj, nisu, a možda neće biti ni u budućnosti, potpuno efikasne za ublažavanje izloženosti Izdavatelja rizicima u cjelokupnom tržišnom okruženju ili izloženosti svim vrstama rizika, uključivši rizike koje ne uspije identificirati ili anticipirati. Nadalje, tijekom prošlih regulatornih revizija ili drugih redovnih provjera postupaka i metoda upravljanja rizicima otkrivene suotkriveno je, a najvjerojatnije će se otkriti i u buduće, slabosti ili nedostaci sustava upravljanja rizicima. Neki od kvantitativnih alata i metrika upravljanja rizicima se zasnivaju na promatranju povijesnog tržišnog ponašanja. Izdavatelj primjenjuje različite statističke i druge alate za ova promatranja kako bi mogao kvantificirati izloženosti riziku. Tijekom globalne financijske krize, financijska tržišta su doživjela neviđene razine volatilnosti (nagle promjene cijena) i raspada povijesno promatranih korelacija unutar klasa imovine, povezano sa ekstremno ograničenom likvidnošću. U takvom volatilnom tržišnom okruženju alati za upravljanje rizicima i metrika Izdavatelja nisu pomogli da se predvide neki od gubitaka koje je iskusio, a i u buduće se može dogoditi, u sličnim okolnostima, da ne uspije predvidjeti buduće važne izloženosti rizicima. Nadalje, u svom kvantitativnom modeliranju, Izdavatelj ne uzima uvijek sve rizike u obzir pri čemu te donosi razne zaključke u vezi sveukupnog okruženja i/ili implicitno razmatra rizike u svojim kvantifikacijskim pristupima, što se može ili ne mora ostvariti. Kao rezultat toga, izloženosti rizicima mogu proizaći iz faktora koji nisu predviđeni ili točno procijenjeni na osnovi statističkih modela Izdavatelja. To je ograničilo i moglo bi i dalje ograničavati sposobnost Izdavatelja da upravlja rizicima. Ukoliko nastanu okolnosti koje Izdavatelj nije identificirao, očekivao ili točno procijenio prilikom razvoja svojih statističkih modela, gubici bi mogli biti veći od maksimalnih gubitaka predviđenih na osnovi sustava za upravljanje rizicima. Uz to, kod kvantifikacije se u obzir ne uzimaju svi rizici ili tržišni uvjeti. Ukoliko se pokaže da su mjere koje se koriste za procjenu i ublažavanje rizika nedovoljne, Izdavatelj može doživjeti znatne neočekivane gubitke, što bi moglo u znatnom obimu negativno utjecati na njegovo poslovanje, financijski položaj i rezultate poslovanja. poslovanja.‌‌‌ Izdavatelj ima značajnu izloženost temeljem kredita čija je otplata osigurana zalogom nad nekretninama. Cijene na tržištu nekretnina ovise o brojnim ekonomskim parametrima. Nadalje, promjene mogu nastati i zbog nepredviđenih događanja. Volatilnost vrijednosti nekretnina, a posebice njihov pad, može povećati rizike u vezi pokrivenosti izloženosti instrumentom osiguranja ove vrste kreditnog portfelja te potencijalno dovesti do nižeg stupnja naplativosti u slučaju naplate plasmana aktivacijom ovakve vrste instrumenta osiguranja, a što u konačnici može imati negativan utjecaj na financijski položaj Izdavatelja.