Naknada iz stavka Primjeri odredbi

Naknada iz stavka. 1. ovoga članka može biti određena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog učinka izuma i tehničkog unapređenja.
Naknada iz stavka. 1. ovog članka određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Radnik ima pravo koristiti godišnji odmora u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje dva dana ranije. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 62. stavka 3. ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz članka 62. stavka 3. ovoga Pravilnika radnik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.
Naknada iz stavka. 1. ovog članka određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Naknada iz stavka. 1. ovoga članka može biti određena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog učinka izuma i tehničkog unapređenja. Naknada mora biti razmjerna učinku koji Poslodavac ima od izuma ili tehničkog unapređenja, odnosno učinku koji se stvarno može očekivati, s time da mora iznositi najmanje 10% vrijednosti ostvarenog ili očekivanog učinka. O naknadi iz prethodnih stavaka ovoga članka zaposlenik i Poslodavac zaključit će poseban
Naknada iz stavka. 1. ovog članka određuje se razmjerno broju xxxx neiskorištenoga godišnjeg odmora. Radnik ima pravo koristiti godišnji odmora u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Radnik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje dva xxxx ranije. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 62. stavka 3. ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz članka 62. stavka 3. ovoga Pravilnika radnik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu, ako mu xx xxxx omogućeno korištenje toga odmora.
Naknada iz stavka. 1. ovoga članka može biti određena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog učinka izuma i tehničkog unaprjeđenja. Naknada xxxx biti razmjerna učinku koji poslodavac ima od izuma ili tehničkog unaprjeđenja, odnosno učinku koji se stvarno može očekivati, s time xx xxxx iznositi najmanje 10% vrijednosti ostvarenog ili očekivanog učinka. O naknadi iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka radnik i poslodavac zaključit će posebni ugovor.
Naknada iz stavka. 5. ovog članka umanjuje se za iznos invalidske mirovine koju radnik prima prema konačnom rješenju HZMO. Radnik je dužan u prosincu svake godine dostaviti potvrdu HZMO-a o visini iznosa mirovine.
Naknada iz stavka. 1. ovog članka određuje se razmjerno broju xxxx neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Naknada iz stavka. 1. ovog članka određuje se u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca, a razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Odluku o rasporedu korištenja godišnjeg odmora tijekom kalendarske godine donosi Poslodavac, uzimajući u obzir potrebe organizacije rada i mogućnosti i potrebe za odmor radnika. Radnik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva ili više dijelova ovisno o postignutom dogovoru između radnika i Poslodavca. Radnik se može opozvati s godišnjeg odmora kad to zahtjeva izvršenje izvanrednih zadataka i kad se radnik kojemu se opoziva godišnji odmor ne može zamijeniti drugim radnikom, a o čemu samostalno odlučuje Uprava Društva. Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad. Radnik koji u kalendarskoj godini zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta stečenu smetnjama u razvoju, a nije iskoristio cijeli i dio godišnjeg odmora ima ga pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na posao. Poslodavac može zatražiti da se ¾ utvrđenog trajanja godišnjeg odmora radnika iskoristi do kraja veljače slijedeće godine.
Naknada iz stavka. 1. ovog članka određuje se sukladno odredbi članka 60. stavka 1. Zakona o radu, razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.