Rizik likvidnosti. Neovisno o uvrštenju Obveznica na Redovito tržište Zagrebačke burze, nije sigurno da će se razviti aktivno sekundarno trgovanje istima, a koje bi trajalo cijelo razdoblje do dospijeća Obveznica. U slučaju da se aktivno trgovanje ne razvije (tj. da ne bude dovoljno potražnje za kupnju Obveznica, odnosno ponude za prodaju Obveznica) to bi moglo imati iznimno negativan utjecaj na cijenu Obveznice, a posebno na likvidnost Obveznice. Svaki ulagatelj mora biti svjestan da na nelikvidnom tržištu postoji rizik da neće moći prodati svoje Obveznice u bilo koje vrijeme po fer tržišnoj cijeni. Uzimajući u obzir opće prilike na hrvatskom tržištu kapitala procjenjuje se da je vjerojatnost nastanka rizika likvidnosti visoka. Kako nelikvidnost Obveznice izravno utječe na mogućnost i uvjete prodaje Obveznice na sekundarnom tržištu, negativan učinak navedenog rizika na Obveznice ocjenjuje se kao visok. Imatelji Obveznica izloženi su riziku promjene tržišne cijene Obveznica tijekom razdoblja od izdanja do dospijeća. Na tržišnu cijenu Obveznica utječe velik broj unutarnjih i vanjskih čimbenika kao npr. rezultati poslovanja Izdavatelja, kapitalna struktura, promjena tržišnih kamatnih stopa, cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike centralne banke, inflacija te nedostatak ili prevelika potražnja za Obveznicama. Nema nikakvog jamstva da događaji u Republici Hrvatskoj ili drugdje neće uzrokovati nestabilnost/promjenjivost tržišta te da takva nestabilnost/promjenjivost neće negativno utjecati na cijenu Obveznica ili da ekonomski i tržišni uvjeti neće imati neki drugi negativan učinak. Imatelji Obveznica izloženi su riziku promjene tržišne cijene Obveznica ako ih prodaju prije dospijeća. Uzimajući u obzir prilike na hrvatskom tržištu kapitala, procjenjuje se da je vjerojatnost nastanka rizika povezanih s tržišnom cijenom Obveznica visoka. Negativan učinak navedenog rizika na Obveznicu ocjenjuje se kao visok. Izdavatelj će Zagrebačkoj burzi podnijeti zahtjev za uvrštenje Obveznica na Redovito tržište. Izdavatelj ne može jamčiti da će Zagrebačka burza prihvatiti zahtjev za uvrštenje Obveznica na Redovito tržište obzirom da nema utjecaja na odobrenje uvrštenja. U slučaju izostanka uvrštenja Obveznica na Redovito tržište Zagrebačke burze, Imatelji Obveznica ne bi bili u mogućnosti kupiti niti prodati Obveznice na uređenom tržištu. Neke grupe ulagatelja imaju zakonom i/ili podzakonskim aktima propisana ograničenja ulaganja prema kojima smiju ulagati isključivo ili većim dijelom u vrijednosne papire koji su uvršteni na uređeno tržište pa bi, u slučaju da se materijalizira taj rizik, bili u povredi tih ograničenja koju ne bi mogli promptno ispraviti zbog nepostojanja likvidnog sekundarnog tržišta. Pored toga, značajni poremećaji uvjeta na tržištu, regulatorne mjere ili tehnički i drugi problemi mogu omesti ili privremenom zaustaviti trgovanje uvrštenim Obveznicama i time spriječiti imatelje Obveznica da ih prodaju u kratkom roku i/ili po fer cijeni. Izdavatelju nisu poznati razlozi zbog kojih uvrštenje Obveznica ne bi bilo odobreno pa se procjenjuje da je vjerojatnost nastanka rizika povezanih s uvrštenjem i trgovanjem Obveznica na uređenom tržištu niska. Negativan učinak ovog rizika na Obveznice bio bi visok. Prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu mogu se pojaviti transakcijski troškovi. Ti troškovi mogu značajno umanjiti ili potpuno eliminirati potencijal zarade od trgovanja Obveznicama. Transakcijski troškovi pojavljuju se najčešće u obliku fiksne naknade za transakcije manje vrijednosti ili promjenjive nakade (izražene u postotku) za transakcije veće vrijednosti. Osim troškova izravno povezanih sa sklapanjem transakcija sekundarnog trgovanja (direktni troškovi), ulagatelji trebaju uzeti u obzir i neke troškove koji se mogu pojaviti i nakon sklapanja transakcija (kao npr. troškovi skrbništva nad Obveznicama). Stoga se ulagatelji trebaju upoznati sa svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija s Obveznicama prije donošenja investicijske odluke. Budući da u vezi s trgovanjem redovito nastaju transakcijski troškovi i naknade (ovisno o cjenicima pružatelja odnosne usluge) vjerojatnost nastanka ovog rizika ocjenjuje kao visoka. Kako predmetni troškovi i naknade ne utječu na same Obveznice niti na prava i obveze koje iz njih proizlaze, negativni učinak navedenog rizika na Obveznice procjenjuje kao nizak.
Appears in 4 contracts
Samples: Ugovor O Izdavanju Obveznica SMBK O 24ce Te Bilo Koji Potreban, Ugovor O Izdavanju Obveznica SMBK O 24ce Te Bilo Koji Potreban, Ugovor O Izdavanju Obveznica
Rizik likvidnosti. Neovisno o uvrštenju Obveznica na Redovito tržište Zagrebačke burzeuređeno tržište, nije sigurno da će se razviti aktivno sekundarno trgovanje istimatrgovanje, a koje bi trajalo cijelo razdoblje do dospijeća Obveznicadospijeća. U slučaju da se aktivno trgovanje ne razvije (tj. da ne bude dovoljno potražnje za kupnju Obveznica, odnosno ponude za prodaju Obveznica) to bi moglo imati iznimno negativan utjecaj na cijenu Obveznice, a posebno na likvidnost Obveznice. Svaki ulagatelj mora biti svjestan da na nelikvidnom tržištu postoji rizik da neće moći prodati svoje Obveznice u bilo koje vrijeme po fer tržišnoj cijeni. Uzimajući u obzir opće prilike na hrvatskom tržištu kapitala Vjerojatnost ostvarivanja ovog rizika procjenjuje se da je vjerojatnost nastanka rizika likvidnosti kao visoka. Kako nelikvidnost Obveznice izravno utječe na mogućnost i uvjete prodaje Obveznice na sekundarnom tržištu, a negativan učinak navedenog rizika utjecaj na Obveznice ocjenjuje procjenjuje se kao visok. Imatelji Obveznica Ulagatelji u Obveznice izloženi su riziku promjene tržišne cijene Obveznica tijekom razdoblja od izdanja do dospijećadospijeća glavnice. Na tržišnu cijenu Obveznica utječe velik broj unutarnjih i vanjskih čimbenika kao npr. rezultati poslovanja Izdavatelja, kapitalna struktura, promjena tržišnih kamatnih stopa, cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike centralne banke, inflacija te nedostatak ili prevelika potražnja za Obveznicama. Nema nikakvog jamstva Postoji mogućnost da će događaji u Republici Hrvatskoj ili drugdje neće uzrokovati nestabilnost/promjenjivost tržišta te da će takva nestabilnost/promjenjivost neće negativno utjecati na cijenu Obveznica ili da će ekonomski i tržišni uvjeti neće imati neki drugi negativan učinak. Imatelji Obveznica Vjerojatnost ostvarivanja ovog čimbenika rizika procjenjuje se kao visoka, a negativan utjecaj navedenog čimbenika rizika na Obveznice se procjenjuje kao visok. Ulagatelji u Obveznice s fiksnom kamatnom stopom izloženi su riziku promjene tržišne pada cijene takvih Obveznica ako ih prodaju prije dospijećazbog porasta kamatne stope na tržištu. Uzimajući u obzir prilike na hrvatskom tržištu kapitalaAko tržišna kamatna stopa raste, cijena Obveznice tipično pada sve dok se prinos od takve obveznice približno ne izjednači s tržišnom kamatnom stopom. Ako tržišna kamatna stopa pada, cijena Obveznice tipično raste sve dok se prinos od takve obveznice približno ne izjednači s tržišnom kamatnom stopom. Vjerojatnost ostvarivanja ovog čimbenika rizika procjenjuje se da je vjerojatnost nastanka rizika povezanih s tržišnom cijenom Obveznica visoka. Negativan učinak kao srednja, a negativan utjecaj navedenog rizika na Obveznicu ocjenjuje se kao visok. Izdavatelj će Zagrebačkoj burzi podnijeti zahtjev za uvrštenje Obveznica na Redovito tržište. Izdavatelj ne može jamčiti da će Zagrebačka burza prihvatiti zahtjev za uvrštenje Obveznica na Redovito tržište obzirom da nema utjecaja na odobrenje uvrštenja. U slučaju izostanka uvrštenja Obveznica na Redovito tržište Zagrebačke burze, Imatelji Obveznica ne bi bili u mogućnosti kupiti niti prodati Obveznice na uređenom tržištu. Neke grupe ulagatelja imaju zakonom i/ili podzakonskim aktima propisana ograničenja ulaganja prema kojima smiju ulagati isključivo ili većim dijelom u vrijednosne papire koji su uvršteni na uređeno tržište pa bi, u slučaju da se materijalizira taj rizik, bili u povredi tih ograničenja koju ne bi mogli promptno ispraviti zbog nepostojanja likvidnog sekundarnog tržišta. Pored toga, značajni poremećaji uvjeta na tržištu, regulatorne mjere ili tehnički i drugi problemi mogu omesti ili privremenom zaustaviti trgovanje uvrštenim Obveznicama i time spriječiti imatelje Obveznica da ih prodaju u kratkom roku i/ili po fer cijeni. Izdavatelju nisu poznati razlozi zbog kojih uvrštenje Obveznica ne bi bilo odobreno pa se procjenjuje da je vjerojatnost nastanka rizika povezanih s uvrštenjem i trgovanjem Obveznica na uređenom tržištu niska. Negativan učinak ovog čimbenika rizika na Obveznice bio bi visok. Prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu mogu se pojaviti transakcijski troškovi. Ti troškovi mogu značajno umanjiti ili potpuno eliminirati potencijal zarade od trgovanja Obveznicama. Transakcijski troškovi pojavljuju se najčešće u obliku fiksne naknade za transakcije manje vrijednosti ili promjenjive nakade (izražene u postotku) za transakcije veće vrijednosti. Osim troškova izravno povezanih sa sklapanjem transakcija sekundarnog trgovanja (direktni troškovi), ulagatelji trebaju uzeti u obzir i neke troškove koji se mogu pojaviti i nakon sklapanja transakcija (kao npr. troškovi skrbništva nad Obveznicama). Stoga se ulagatelji trebaju upoznati sa svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija s Obveznicama prije donošenja investicijske odluke. Budući da u vezi s trgovanjem redovito nastaju transakcijski troškovi i naknade (ovisno o cjenicima pružatelja odnosne usluge) vjerojatnost nastanka ovog rizika ocjenjuje kao visoka. Kako predmetni troškovi i naknade ne utječu na same Obveznice niti na prava i obveze koje iz njih proizlaze, negativni učinak navedenog rizika na Obveznice procjenjuje kao nizakvisok.
Appears in 1 contract
Samples: www.hanfa.hr
Rizik likvidnosti. Neovisno Likvidnost Banke, kao njena sposobnost da o uvrštenju Obveznica roku izvršava dospele obaveze, zavisi sa jedne strane od bilansne strukture, a xx xxxxx xxxxxx xx usklađenosti priliva i odliva sredstava. Upravljanje likvidnošću je centralizovano na Redovito tržište Zagrebačke burzenivou Banke. Izvršni odbor i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom je odgovoran za likvidnost i solventnost Banke. Odbor za uravljanje aktivom i pasivom Banke obezbeđuje da Banka ima definisane sve potrebne sisteme i kontrole kako bi obezbedila neophodnu likvidnost. Banka svojom imovinom i obavezama upravlja na način koji joj obezbeđuje da u svakom trenutku ispunjava sve svoje obaveze, kao i da njeni komitenti raspolažu svojim sredstvima u Banci u skladu sa ugovorenim rokovima. U Banci xx xxxxx likvidnosti posmatra u smislu rizika gotovinske likvidnosti i opisuje rizik mogućih neusklađenosti plaćanja u smislu solventnosti Banke. Osiguravajući solventnost u svakom trenutku, Banka prati likvidnost kroz mapu očekivanih priliva i odliva u predviđenim rokovima u budućnosti, praćenja internih indikatora, eksterno propisanog pokazatelja likvidnosti, kao i praćenje strukture, koncetracije i stabilnosti depozita Banke. Upravljanje rizikom likvidnosti sprovodi se takođe primenom sistema limita i kroz aktivnosti ispitivanja „šta ako“, odnosno stresnih scenarija koji mogu imati značajan uticaj na likvidnost Banke. Xxxxx xx Planom poslovanja u slučaju nastanka nepredviđenih događaja – krize likvidnosti i drugim internim aktima za merenje i praćenje rizika likvidnosti definisala kvantitativne pokazatelje i utvrdila kritične vrednosti tih pokazatelja koji predstavljaju indikatore ranog upozorenja negativnih tendencija u likvidnoj poziciji Banke. Ukoliko indikatori ranog upozorenja pokazuju negativne tendencije, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom je nadležan da razmotri da xx xx vrednosti pokazatelja takve da ukazuju na krizu i u zavisnosti od procene intenziteta i roka trajanja poremećaja, utvrđuje korektivne mere xxxxxx xx se uticati na poboljšanje likvidnosti. Ukoliko se proceni da su poremećaji takvi da ukazuju na nastupajuću krizu likvidnosti, Izvršni odbor odlučuje o potrebi za proglašavanjem krize likvidnosti i formiranjem Kriznog tima. U toku krize likvidnosti Xxxxxx xxx za upravljanje likvidnošću ima ključnu ulogu i odgovornost u planiranju, upravljanju, koordiniranju i davanju zadataka u kriznim situacijama na nivou Banke. Xxxxx xx izložena dnevnim obavezama za dostupnim novčanim sredstvima iz transakcionih depozita, tekućih računa, dospelih depozita i povlačenja kredita. Banka nema potrebu da zadržava novčana sredstva da bi izašla u susret svim ovim potrebama, procenjujući da se minimalni nivo reinvestiranja dospelih sredstava može sa sigurnošću predvideti. Usaglašena i kontrolisana neusaglašenost dospeća i obaveza su fundamentalne za upravljanje likvidnošću. Nije uobičajeno da se uvek i u potpunosti usaglase, obzirom da se poslovne transakcije često vrše na neodređeni period i da su različite vrste. Neusaglašena pozicija potencijalno povećava profitabilnost, ali u isto vreme povećava i rizik od gubitka. Raznovrsnost depozita po broju i vrsti deponenata, kao i prethodno iskustvo Banke, pružaju dobar razlog da rukovodstvo veruje da depoziti predstavljaju dugoročan i stabilan izvor finansiranja Banke. Kod upravljanja strukturnim rizicima Banka posebnu pažnju pridaje riziku likvidnosti i kamatnom riziku u delu bilansa koji se ne vrednuje po fer vrednosti. Upravljanje rizikom likvidnosti bazira se na održavanju potrebnih rezervi likvidnosti, poštovanju strukturnih limita i propisanim postupcima u slučaju nastupanja krize likvidnosti. Banka kontinuirano drži adekvatan nivo sredstava vezanih u plasmanima koji se mogu xxxx konvertovati u gotovinu u slučaju nepredviđenih potreba. Likvidnost potrebna za plaćanje iznosa po izdatim garancijama i akreditivima na poziv je značajno manja od iznosa preuzetih obaveza jer Banka u pravilu ne očekuje da treća strana povuče iznose prema sklopljenim ugovorima. Ukupni ugovoreni iznos preuzetih obaveza kreditiranja na xxx bilansa ne predstavlja nužno buduće potrebne novčane tokove, jer će mnoge od preuzetih obaveza isteći ili biti raskinute bez potrebe njihovog finansiranja. Banka na dnevnom nivou prati vrednost pokazatelja likvidnosti obračunat kao odnos likvidne aktive i likvidne pasive u skladu sa Odlukom o upravljanju rizicima Narodne banke Srbije. Izloženost Banke riziku likvidnosti prikazana je u Napomeni 34. U skladu sa Odlukom o upravljaju rizikom likvidnosti banke (Službeni glasnik 103/2016) počev od 30.06.2017. godine, banke su dužne da na mesečnom nivou izračunavaju pokazatelj pokrića likvidnom aktivom. Pokazatelj pokrića likvidnom aktivom, predstavlja odnos zaštitnog sloja likvidnosti banke i neto odliva njenih likvidnih sredstava u toku narednih trideset xxxx od xxxx računanja ovog pokazatelja u pretpostavljenim uslovima stresa. Zaštitni sloj likvidnosti predstavlja iznos likvidne aktive koju banka u skladu sa Odlukom o upravljanju rizikom likvidnosti može da uključi u obračun pokazatelja pokrića likvidnom aktivom. Banka u likvidnu aktivu može uključiti pozicije aktive uz ispunjavanje uslova propisanih napred navedenom Odlukom, i sastoji se od likvidne aktive prvog xxxx, likvidne aktive prvog A xxxx i likvidne aktive prvog B xxxx. Najznačajnije pozicije koje Banka uključuje u likvidnu aktivu su: novac u blagajni, viškovi likvidnih sredstava, potraživanja po osnovu REPO operacija sa NBS, iznos izdvojene dinarske i devizne obavezne rezerve iznad obračunatog iznosa dinarske i devizne obavezne rezerve, ulaganja u dužničke hartije od vrednosti xxxx je izdavalac Republika Srbija. Napred navedene pozcije ispunjavaju uslove da budu uključene u likvidnu aktivu prvog xxxx. Xxxxx xx dužna da pokazatelj pokrića likvidnom aktivom, zbirno u svim valutama, održava na nivou koji nije sigurno niži od 100%. Xxxxx xx dužna da će pokzatelj pokrića likvidnom aktivom računa zbirno u svim valutamana koje xxxxx bilansne pozicije i vanbilansne stavke koje ulaze u obračun pokazatelja, kao i pojedinačno u svakoj značajnoj valuti, pri čemu banka iznose svih ostalih i značajnih valuta u dinare preračunava po zvaničnom srednjem kursu NBS na xxx obračuna. Valuta se razviti aktivno sekundarno trgovanje istimasmatra značajnom ako ukupan iznos obaveza iz bilansa xxxxxx xxxxx i vanbilansnih obaveza po kojima može doći do plaćanja banke, a koje bi trajalo cijelo razdoblje do dospijeća Obveznicasu izražene i izmiruju se u toj valuti čini 5% ili više od 5% ukupnog iznosa obaveza banke. U slučaju da se aktivno trgovanje ne razvije (tj. da ne bude dovoljno potražnje za kupnju ObveznicaZa potrebe obračuna pokazatelja pokrića likvidnom aktivom, odnosno ponude za prodaju Obveznica) to bi moglo imati iznimno negativan utjecaj na cijenu Obveznice, a posebno na likvidnost Obveznice. Svaki ulagatelj mora biti svjestan da na nelikvidnom tržištu postoji rizik da neće moći prodati svoje Obveznice pozicije u bilo koje vrijeme po fer tržišnoj cijeni. Uzimajući dinarima indeksirane deviznom klauzulom tretirauju xx xxx pozicije u obzir opće prilike na hrvatskom tržištu kapitala procjenjuje se da je vjerojatnost nastanka rizika likvidnosti visoka. Kako nelikvidnost Obveznice izravno utječe na mogućnost i uvjete prodaje Obveznice na sekundarnom tržištu, negativan učinak navedenog rizika na Obveznice ocjenjuje se kao visok. Imatelji Obveznica izloženi su riziku promjene tržišne cijene Obveznica tijekom razdoblja od izdanja do dospijeća. Na tržišnu cijenu Obveznica utječe velik broj unutarnjih i vanjskih čimbenika kao npr. rezultati poslovanja Izdavatelja, kapitalna struktura, promjena tržišnih kamatnih stopa, cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike centralne banke, inflacija te nedostatak ili prevelika potražnja za Obveznicama. Nema nikakvog jamstva da događaji u Republici Hrvatskoj ili drugdje neće uzrokovati nestabilnost/promjenjivost tržišta te da takva nestabilnost/promjenjivost neće negativno utjecati na cijenu Obveznica ili da ekonomski i tržišni uvjeti neće imati neki drugi negativan učinak. Imatelji Obveznica izloženi su riziku promjene tržišne cijene Obveznica ako ih prodaju prije dospijeća. Uzimajući u obzir prilike na hrvatskom tržištu kapitala, procjenjuje se da je vjerojatnost nastanka rizika povezanih s tržišnom cijenom Obveznica visoka. Negativan učinak navedenog rizika na Obveznicu ocjenjuje se kao visok. Izdavatelj će Zagrebačkoj burzi podnijeti zahtjev za uvrštenje Obveznica na Redovito tržište. Izdavatelj ne može jamčiti da će Zagrebačka burza prihvatiti zahtjev za uvrštenje Obveznica na Redovito tržište obzirom da nema utjecaja na odobrenje uvrštenja. U slučaju izostanka uvrštenja Obveznica na Redovito tržište Zagrebačke burze, Imatelji Obveznica ne bi bili u mogućnosti kupiti niti prodati Obveznice na uređenom tržištu. Neke grupe ulagatelja imaju zakonom i/ili podzakonskim aktima propisana ograničenja ulaganja prema kojima smiju ulagati isključivo ili većim dijelom u vrijednosne papire koji su uvršteni na uređeno tržište pa bi, u slučaju da se materijalizira taj rizik, bili u povredi tih ograničenja koju ne bi mogli promptno ispraviti zbog nepostojanja likvidnog sekundarnog tržišta. Pored toga, značajni poremećaji uvjeta na tržištu, regulatorne mjere ili tehnički i drugi problemi mogu omesti ili privremenom zaustaviti trgovanje uvrštenim Obveznicama i time spriječiti imatelje Obveznica da ih prodaju u kratkom roku i/ili po fer cijeni. Izdavatelju nisu poznati razlozi zbog kojih uvrštenje Obveznica ne bi bilo odobreno pa se procjenjuje da je vjerojatnost nastanka rizika povezanih s uvrštenjem i trgovanjem Obveznica na uređenom tržištu niska. Negativan učinak ovog rizika na Obveznice bio bi visok. Prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu mogu se pojaviti transakcijski troškovi. Ti troškovi mogu značajno umanjiti ili potpuno eliminirati potencijal zarade od trgovanja Obveznicama. Transakcijski troškovi pojavljuju se najčešće u obliku fiksne naknade za transakcije manje vrijednosti ili promjenjive nakade (izražene u postotku) za transakcije veće vrijednosti. Osim troškova izravno povezanih sa sklapanjem transakcija sekundarnog trgovanja (direktni troškovi), ulagatelji trebaju uzeti u obzir i neke troškove koji se mogu pojaviti i nakon sklapanja transakcija (kao npr. troškovi skrbništva nad Obveznicama). Stoga se ulagatelji trebaju upoznati sa svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija s Obveznicama prije donošenja investicijske odluke. Budući da u vezi s trgovanjem redovito nastaju transakcijski troškovi i naknade (ovisno o cjenicima pružatelja odnosne usluge) vjerojatnost nastanka ovog rizika ocjenjuje kao visoka. Kako predmetni troškovi i naknade ne utječu na same Obveznice niti na prava i obveze koje iz njih proizlaze, negativni učinak navedenog rizika na Obveznice procjenjuje kao nizakdinarima bez devizne klauzule.
Appears in 1 contract
Samples: altabanka.rs
Rizik likvidnosti. Neovisno o uvrštenju Obveznica na Redovito tržište Zagrebačke burze, nije sigurno da će se razviti aktivno sekundarno trgovanje istima, a koje bi trajalo cijelo razdoblje do dospijeća Obveznica. U slučaju da se aktivno trgovanje ne razvije (tj. da ne bude dovoljno potražnje za kupnju Obveznica, odnosno ponude za prodaju Obveznica) to bi moglo imati iznimno negativan utjecaj na cijenu Obveznice, a posebno na likvidnost Obveznice. Svaki ulagatelj mora biti svjestan da na nelikvidnom tržištu postoji rizik da neće moći prodati svoje Obveznice u bilo koje vrijeme po fer tržišnoj cijeni. Uzimajući u obzir opće prilike na hrvatskom tržištu kapitala procjenjuje se da je vjerojatnost nastanka rizika likvidnosti visoka. Kako nelikvidnost Obveznice izravno utječe na mogućnost i uvjete prodaje Obveznice na sekundarnom tržištu, negativan učinak utjecaj navedenog rizika na Obveznice ocjenjuje se kao visok. Imatelji Obveznica izloženi su riziku promjene tržišne cijene Obveznica tijekom razdoblja od izdanja do dospijeća. Na tržišnu cijenu Obveznica utječe velik broj unutarnjih i vanjskih čimbenika kao npr. rezultati poslovanja Izdavatelja, kapitalna struktura, promjena tržišnih kamatnih stopa, cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike centralne banke, inflacija te nedostatak ili prevelika potražnja za Obveznicama. Nema nikakvog jamstva da događaji u Republici Hrvatskoj ili drugdje neće uzrokovati nestabilnost/promjenjivost tržišta te da takva nestabilnost/promjenjivost neće negativno utjecati na cijenu Obveznica ili da ekonomski i tržišni uvjeti neće imati neki drugi negativan učinak. Imatelji Obveznica izloženi su riziku promjene tržišne cijene Obveznica ako ih prodaju prije dospijeća. Uzimajući u obzir prilike na hrvatskom tržištu kapitala, procjenjuje se da je vjerojatnost nastanka rizika povezanih s tržišnom cijenom Obveznica visoka. Negativan učinak utjecaj navedenog rizika na Obveznicu ocjenjuje se kao visok. Izdavatelj će Zagrebačkoj burzi podnijeti zahtjev za uvrštenje Obveznica na Redovito tržište. Izdavatelj ne može jamčiti da će Zagrebačka burza prihvatiti zahtjev za uvrštenje Obveznica na Redovito tržište tržište, obzirom da nema utjecaja na odobrenje uvrštenja. U slučaju izostanka uvrštenja Obveznica na Redovito tržište Zagrebačke burze, Imatelji Obveznica ne bi bili u mogućnosti kupiti niti prodati Obveznice na uređenom tržištu. Neke grupe ulagatelja imaju zakonom i/ili podzakonskim aktima propisana ograničenja ulaganja prema kojima smiju ulagati isključivo ili većim dijelom u vrijednosne papire koji su uvršteni na uređeno tržište pa bi, u slučaju da se materijalizira taj rizik, bili u povredi tih ograničenja koju ne bi mogli promptno ispraviti zbog nepostojanja likvidnog sekundarnog tržišta. Pored toga, značajni poremećaji uvjeta na tržištu, regulatorne mjere ili tehnički i drugi problemi mogu omesti ili privremenom privremeno zaustaviti trgovanje uvrštenim Obveznicama i time spriječiti imatelje Obveznica da ih prodaju u kratkom roku i/ili po fer cijeni. Izdavatelju nisu poznati razlozi zbog kojih uvrštenje Obveznica ne bi bilo odobreno odobreno, pa se procjenjuje da je vjerojatnost nastanka rizika povezanih s uvrštenjem i trgovanjem Obveznica na uređenom tržištu niska. Negativan učinak utjecaj ovog rizika na Obveznice bio bi visok. Prilikom trgovanja Obveznicama na sekundarnom tržištu mogu se pojaviti transakcijski troškovi. Ti troškovi mogu značajno umanjiti ili potpuno eliminirati potencijal zarade od trgovanja Obveznicama. Transakcijski troškovi pojavljuju se najčešće u obliku fiksne naknade za transakcije manje vrijednosti ili promjenjive nakade naknade (izražene u postotku) za transakcije veće vrijednosti. Osim troškova izravno povezanih sa sklapanjem transakcija sekundarnog trgovanja (direktni troškovi), ulagatelji trebaju uzeti u obzir i neke troškove koji se mogu pojaviti i nakon sklapanja transakcija (kao npr. troškovi skrbništva nad Obveznicama). Stoga se ulagatelji trebaju upoznati sa svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija s Obveznicama prije donošenja investicijske odluke. Budući da u vezi s trgovanjem redovito nastaju transakcijski troškovi i naknade (ovisno o cjenicima pružatelja odnosne usluge) vjerojatnost nastanka ovog rizika ocjenjuje kao visoka. Kako predmetni troškovi i naknade ne utječu na same Obveznice niti na prava i obveze koje iz njih proizlaze, negativni učinak utjecaj navedenog rizika na Obveznice procjenjuje se kao nizak.
Appears in 1 contract
Samples: www.hanfa.hr