Common use of OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI Clause in Contracts

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Želeći unaprijediti bilateralnu suradnju i dobrosusjedske odnose, u cilju stvaranja uvjeta za nesmetani promet putnika i roba na graničnim prijelazima, Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina su do xxxx sklopile niz bilateralnih ugovora. To su osnovni Ugovor o određivanju graničnih prijelaza (od 6. travnja 2001.) i njegov Aneks (od 11. prosinca 2001.), koji definiraju putnički i xxxxx cestovni i željeznički promet preko graničnih prijelaza za međunarodni promet. Na temelju Ugovora o određivanju graničnih prijelaza, sklopljen je i Protokol o kategorizaciji graničnih prijelaza (11. prosinca 2001.). Također su sklopljeni i Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa (24. ožujka 2000.), te Ugovor o suradnji i međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima (27. srpnja 2000.). Ugovor o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima sklopljen xx xxxx uspostavljanja režima koji će olakšati i ubrzati obavljanje granične kontrole na graničnim prijelazima u cestovnom prometu. Pokazalo se da konfiguracija xxxxxx na pojedinim graničnim prijelazima, kao i financijska ušteda, u nekim slučajevima iziskuju djelovanje graničnih službi na zajedničkim lokacijama na teritoriju jedne od država. Ugovor se, temeljem odredbe o privremenoj primjeni, primjenjuje od xxxx potpisa, i dosad se pokazala puna opravdanost njegovog sklapanja. Sklopljenim Ugovorom definira se zona zajedničke lokacije, pravila obavljanja granične kontrole u zoni, izgradnja objekata i postavljanje opreme, a predviđena je i izrada posebnih aneksa za svaku zonu zajedničke lokacije. Ugovorom se uređuju i druge pojedinosti od značaja za obavljanje granične kontrole na zajedničkoj lokaciji, kao i pitanje nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice (Međunarodnih policijskih snaga i Misije UN u BiH - xxxx pripadnika Europske policije) na graničnim prijelazima u zonama zajedničke lokacije na teritoriji Republike Hrvatske.

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Želeći unaprijediti bilateralnu suradnju Ugovor o izmjeni i dobrosusjedske odnosedopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (u daljnjem tekstu Ugovor CEFTA 2006) potpisan je 19. prosinca 2006. godine, a u odnosu na Republiku Hrvatsku stupio je na snagu 22. kolovoza 2007. godine. Do kraja 2007. Stranke CEFTA-e postale su: Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Moldova, Republika Srbija te Privremena uprava Ujedinjenih naroda na Kosovu, u cilju stvaranja uvjeta ime Kosova, u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Vlada Republike Hrvatske je 11. srpnja 2009. godine donijela Odluku o pokretanju postupka za nesmetani promet putnika sklapanje Dodatnog protokola Ugovoru o izmjeni i roba dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Sklapanje Dodatnog protokola temelji se na graničnim prijelazima, članku 10. stavku 3. Poglavlje III – Poljoprivredni proizvodi Ugovora CEFTA 2006 koji propisuje da će stranke u okviru Zajedničkog odbora razmotriti mogućnosti odobravanja daljnjih povlastica jedna drugoj najkasnije do 1. svibnja 2009. godine. Stupanj liberalizacije trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima sadržan u Ugovoru CEFTA 2006 izmeñu stranaka predmetnog meñunarodnog ugovora nije ujednačen. Republika Hrvatska ima liberaliziranu trgovinu u cijelosti s Bosnom i Bosna Hercegovinom, razmjerno visoki stupanj liberalizacije trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s Republikom Makedonijom, Crnom Gorom i Hercegovina Republikom Kosovo (u trenutku potpisivanja CEFTA 2006 “Privremena uprava Ujedinjenih naroda na Kosovu, u ime Kosova, u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”) te ograničen stupanj liberalizacije s Republikom Albanijom, Republikom Moldovom i Republikom Srbijom. Prvi krug konzultacija izmeñu stranaka Ugovora CEFTA 2006 s ciljem utvrñivanja interesa za daljnjom liberalizacijom trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima održan je 26. i 27. siječnja 2009. godine u Bruxellesu. Hrvatska strana održala je sastanke s predstavnicima Republike Albanije, Crne Gore, Republike Kosovo (u izaslanstvu nije bio predstavnik UNMIK- a), Republike Makedonije, Republike Moldove i Republike Srbije. Drugi krug konzultacija izmeñu stranaka Ugovora CEFTA 2006 održan je 7. travnja 2009. godine u Podgorici, Crna Gora. Hrvatska strana održala je sastanke s predstavnicima Republike Albanije, Crne Gore, Republike Makedonije i Republike Srbije. S Bosnom i Hercegovinom je trgovina već u cijelosti liberalizirana te stoga nije bilo potrebe za održavanjem konzultacija. Kao rezultat održanih Konzultacija na sjednici Zajedničkog odbora Ugovora CEFTA 2006 održanoj 12. studenog 2010. godine u Beogradu usvojeni su Ministarski zaključci kojima su sve stranke Ugovora CEFTA 2006 pružile potporu nadgradnji Ugovora CEFTA 2006 na području daljnje liberalizacije trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima izmeñu zainteresiranih CEFTA stranaka, odnosno stranke CEFTA-e su izrazile svoju želju i spremnost za parafiranje, potpisivanje i ratifikaciju Dodatnog protokola u cilju početka primjene novih koncesija u prvom tromjesečju 2011. godine. Dogovoreno je kako slijedi: 1. Razmjena s Republikom Albanijom: obostrano se ukidaju sve preostale carine i kvote u razmjeni poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda; 2. Razmjena s Crnom Gorom: Republika Hrvatska ukida sve preostale carine i kvote za uvoz proizvoda podrijetlom iz Crne Gore. Crna Gora ukida carine i kvote za uvoz proizvoda podrijetlom iz Republike Hrvatske, osim za manji broj posebno osjetljivih proizvoda, za koje će se carine postupno smanjivati ili ukidati do xxxx sklopile niz bilateralnih ugovora2012. To su osnovni Ugovor o određivanju graničnih prijelaza godine (od peradsko meso, mliječni prozvodi, mesne prerañevine, mineralne vode, pivo, cigarete, neke vrste svježeg voća i povrća); 3. Razmjena s UNMIK/Kosovom: UNMIK/Kosovo ukida sve preostale carine na uvoz proizvoda podrijetlom iz Republike Hrvatske (Republika Hrvatska već primjenjuje bescarinski režim prilikom uvoza kosovskih proizvoda); 4. Razmjena s Republikom Makedonijom: nema promjene koncesija u odnosu na već postojeći razmjerno visoki stupanj liberalizacije trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima; 5. Razmjena s Republikom Moldovom: obostrano se ukidaju sve preostale carine i kvote u razmjeni poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda; 6. travnja 2001.) Razmjena s Republikom Srbijom: znatno povećanje postojećih koncesija u odnosu na postojeći režim liberalizacije trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Vlada Republike Hrvatske je 27. siječnja 2011. donijela Zaključak kojim se prihvaća Izvješće o voñenim pregovorima za sklapanje Dodatnog protokola Ugovoru o izmjeni i njegov Aneks (od dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Dana 11. prosinca 2001veljače 2011. u Bruxellesu, mr. sc. Xxxxxx Xxxxxxxxx, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu šefa Misije Republike Hrvatske pri Europskoj uniji, potpisao je Dodatni protokol Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini.), koji definiraju putnički i xxxxx cestovni i željeznički promet preko graničnih prijelaza za međunarodni promet. Na temelju Ugovora o određivanju graničnih prijelaza, sklopljen je i Protokol o kategorizaciji graničnih prijelaza (11. prosinca 2001.). Također su sklopljeni i Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa (24. ožujka 2000.), te Ugovor o suradnji i međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima (27. srpnja 2000.). Ugovor o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima sklopljen xx xxxx uspostavljanja režima koji će olakšati i ubrzati obavljanje granične kontrole na graničnim prijelazima u cestovnom prometu. Pokazalo se da konfiguracija xxxxxx na pojedinim graničnim prijelazima, kao i financijska ušteda, u nekim slučajevima iziskuju djelovanje graničnih službi na zajedničkim lokacijama na teritoriju jedne od država. Ugovor se, temeljem odredbe o privremenoj primjeni, primjenjuje od xxxx potpisa, i dosad se pokazala puna opravdanost njegovog sklapanja. Sklopljenim Ugovorom definira se zona zajedničke lokacije, pravila obavljanja granične kontrole u zoni, izgradnja objekata i postavljanje opreme, a predviđena je i izrada posebnih aneksa za svaku zonu zajedničke lokacije. Ugovorom se uređuju i druge pojedinosti od značaja za obavljanje granične kontrole na zajedničkoj lokaciji, kao i pitanje nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice (Međunarodnih policijskih snaga i Misije UN u BiH - xxxx pripadnika Europske policije) na graničnim prijelazima u zonama zajedničke lokacije na teritoriji Republike Hrvatske.

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Želeći unaprijediti bilateralnu Posredstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republika Hrvatska, Ministarstvo financija zaprimilo je poziv Organizacije za gospodarsku suradnju i dobrosusjedske odnoserazvitak (OECD) da se Republika Hrvatska priključi BEPS akcijskom planu (akcijski plan u vezi mjera za sprječavanje smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti, u cilju stvaranja uvjeta daljnjem tekstu: BEPS) kao „BEPS pridruženi član“ kroz „Okvir za nesmetani promet putnika i roba na graničnim prijelazima, implementaciju paketa mjera protiv BEPS-a“. Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina su do xxxx sklopile niz bilateralnih ugovora. To su osnovni Ugovor o određivanju graničnih prijelaza (je od 619. travnja 20012016. „BEPS pridruženi član“ OECD Okvira za implementaciju paketa mjera protiv BEPS-a. Do 2016. „BEPS pridruženi član“ su bile samo države članice G20 koje nisu istodobno bile i članice OECD-a. Ponuda Republici Hrvatskoj da postane „BEPS pridruženi član” xxxx xx izraz želje OECD-a i G20 da se implementacija BEPS akcijskog plana istodobno provodi na globalnoj razini, xxxxx i među državama koje nisu članice OECD-a ili G20. Odluka o pružanju mogućnosti pristupanja BEPS akcijskom planu državama koje nisu članice OECD- a ili G20 u svojstvu „BEPS pridruženog člana“ donesena je na sastanku ministara financija G20 u Šangaju, Kini, 26. do 27. veljače 2016.) , kada su prihvaćeni i njegov Aneks (dotadašnji rezultati rada na BEPS-u. U okviru BEPS akcijskog plana OECD je sukladno Mjeri 15 BEPS akcijskog plana 24. studenoga 2016. sastavio Mnogostranu konvenciju te xx xxxx od 1131. prosinca 2001.)2016. otvorena za potpisivanje svim državama, Guernseyu, Otoku Manu, Jerseyu i svim ostalim jurisdikcijama ovlaštenima postati strankom Mnogostrane konvencije odlukom donesenom konsenzusom svih stranaka i potpisnica. Mnogostrana konvencija podložna je ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Mnogostranu konvenciju je 7. lipnja 2017. u Parizu, u ime Republike Hrvatske, potpisao državni tajnik u Ministarstvu financija Xxxxxx Xxxxxxxx. Donošenjem Zakona preinačit će se, na brz i efikasan način, međunarodna porezna pravila i smanjiti mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza xx xxxxxx multinacionalnih društava. Točnije, rezultati BEPS akcijskog plana provest će se u 65 sklopljenih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje Republika Hrvatska ima s drugim državama te koji definiraju putnički su na snazi i xxxxx cestovni u primjeni, ukoliko i željeznički promet preko graničnih prijelaza za međunarodni prometodnosne države navedu ugovor sklopljen s Republikom Hrvatskom kao ugovor obuhvaćen Mnogostranom konvencijom. Na temelju Ugovora xxx xxxxx će se omogućiti implementacija određenih minimalnih standarda potrebnih za efikasno sprječavanje zlouporabe ugovora o određivanju graničnih prijelazaizbjegavanju dvostrukog oporezivanja te za efikasnije postupke zajedničkog dogovaranja. Isto tako, sklopljen je prihvaćanjem Mnogostrane konvencije i Protokol donošenjem zakona izbjeći će se skupi i brojni dvostrani pregovori u svrhu izmjena ugovora o kategorizaciji graničnih prijelaza (11izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s ciljem provedbe BEPS mjera. prosinca 2001Ujedno će se osigurati dosljedna primjena rezultata BEPS akcijskog plana, što će za posljedicu imati pravnu sigurnost i predvidivost za društva diljem svijeta te bolje funkcioniranje međunarodnog pravnog sustava za dobrobit svih građana.). Također su sklopljeni i Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa (24. ožujka 2000.), te Ugovor o suradnji i međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima (27. srpnja 2000.). Ugovor o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima sklopljen xx xxxx uspostavljanja režima koji će olakšati i ubrzati obavljanje granične kontrole na graničnim prijelazima u cestovnom prometu. Pokazalo se da konfiguracija xxxxxx na pojedinim graničnim prijelazima, kao i financijska ušteda, u nekim slučajevima iziskuju djelovanje graničnih službi na zajedničkim lokacijama na teritoriju jedne od država. Ugovor se, temeljem odredbe o privremenoj primjeni, primjenjuje od xxxx potpisa, i dosad se pokazala puna opravdanost njegovog sklapanja. Sklopljenim Ugovorom definira se zona zajedničke lokacije, pravila obavljanja granične kontrole u zoni, izgradnja objekata i postavljanje opreme, a predviđena je i izrada posebnih aneksa za svaku zonu zajedničke lokacije. Ugovorom se uređuju i druge pojedinosti od značaja za obavljanje granične kontrole na zajedničkoj lokaciji, kao i pitanje nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice (Međunarodnih policijskih snaga i Misije UN u BiH - xxxx pripadnika Europske policije) na graničnim prijelazima u zonama zajedničke lokacije na teritoriji Republike Hrvatske.

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Želeći unaprijediti bilateralnu suradnju Potreba za međunarodnom razmjenom podataka ili materijala, koji su prema nacionalnom zakonodavstvu klasificirani ili označeni jednim od zakonom utvrđenih stupnjeva tajnosti, načelno je izraz s jedne strane bliskih vanjskopolitičkih odnosa između država, a s druge strane povećane potrebe za njihovim uzajamnim i dobrosusjedske odnoseusklađenim djelovanjem na rješavanju suvremenih, osobito sigurnosnih problema koji često svojim razmjerima i kompleksnošću nadilaze nacionalne okvire. Također je međunarodna razmjena i zaštita klasificiranih podataka na navedeni način obuhvaćena i pojedinim zakonima koji uređuju neka područja rada državne uprave (npr. Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i sl). Sukladno Nacionalnom planu za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji za 2008. godinu donesen je cjeloviti paket zakonskih i podzakonskih propisa kojima se na jedinstven i cjelovit način uređuje područje informacijske sigurnosti: Zakon o tajnosti podataka („Narodne novine“ broj 79/07), Zakon o informacijskoj sigurnosti („Narodne novine“ broj 79/07), Zakon o sigurnosnim provjerama („Narodne novine“ broj 85/08), Uredba o mjerama informacijske sigurnosti („Narodne novine“ broj 46/08), Pravilnik o standardima sigurnosne provjere, Pravilnik o standardima fizičke sigurnosti, Pravilnik o standardima sigurnosti podataka, pravilnik o standardima organizacije i upravljanja područjem sigurnosti informacijskih sustava i Pravilnik o standardima sigurnosti poslovne suradnje. Donošenjem navedenih propisa stvoren je pravni temelj te su uspostavljeni strukovni standardi za odgovarajuće, cjelovito uređenje zaštite klasificiranih podataka, kako na unutarnjem tako i na međunarodnom planu. Sukladno rješenjima i standardima utvrđenim u spomenutim propisima, potpisan xx xxxx 19. prosinca 2008. godine u Tirani, Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka kojim se, u cilju stvaranja uvjeta za nesmetani promet putnika odnosima Republike Hrvatske i roba Republike Albanije stvara pravni okvir te uspostavljaju pravila uzajamne zaštite klasificiranih podataka, xxxx xx se odnositi na graničnim prijelazima, Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina su do xxxx sklopile niz bilateralnih ugovora. To su osnovni Ugovor o određivanju graničnih prijelaza (od 6. travnja 2001.) i njegov Aneks (od 11. prosinca 2001.), koji definiraju putnički i xxxxx cestovni i željeznički promet preko graničnih prijelaza za međunarodni promet. Na temelju Ugovora o određivanju graničnih prijelaza, sklopljen je i Protokol o kategorizaciji graničnih prijelaza (11. prosinca 2001.). Također su sklopljeni i Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa (24. ožujka 2000.), te Ugovor sve buduće ugovore o suradnji i međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima (27. srpnja 2000.). Ugovor o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima sklopljen xx xxxx uspostavljanja režima koji će olakšati i ubrzati obavljanje granične kontrole na graničnim prijelazima u cestovnom prometu. Pokazalo se da konfiguracija xxxxxx na pojedinim graničnim prijelazima, kao i financijska ušteda, u nekim slučajevima iziskuju djelovanje graničnih službi na zajedničkim lokacijama na teritoriju jedne od država. Ugovor se, temeljem odredbe o privremenoj primjeni, primjenjuje od xxxx potpisa, i dosad se pokazala puna opravdanost njegovog sklapanja. Sklopljenim Ugovorom definira se zona zajedničke lokacije, pravila obavljanja granične kontrole u zoni, izgradnja objekata i postavljanje opremeklasificirane ugovore koje ugovorne stranke sklapaju, a predviđena je i izrada posebnih aneksa za svaku zonu zajedničke lokacije. Ugovorom se uređuju i druge pojedinosti od značaja za obavljanje granične kontrole na zajedničkoj lokaciji, kao i pitanje nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice (Međunarodnih policijskih snaga i Misije UN u BiH - xxxx pripadnika Europske policije) na graničnim prijelazima u zonama zajedničke lokacije na teritoriji Republike Hrvatskekoji sadrže ili uključuju klasificirane podatke.

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Želeći unaprijediti bilateralnu suradnju Ugovor o osnivanju Centra za razvoj financija (CEF) (u daljnjem tekstu: Ugovor) potpisan je 3. rujna 2013. na Bledu, Republika Slovenija u okviru Međunarodne konferencije Bledski Strateški Forum. Centar za razvoj financija (u daljnjem tekstu: CEF) osnovan je s ciljem jačanja suradnje i dobrosusjedske odnosekapaciteta u upravljanju javnim financijama i središnjem bankarstvu zemalja jugoistočne Europe. Ugovor je mnogostrani međunarodni ugovor xxxx xx potpisnici Republika Hrvatska i xxxxx zemalja – Republika Bugarska, Republika Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Republika Slovenija, Bosna i Hercegovina, Republika Moldavija i Rumunjska. Ugovor je, u cilju stvaranja uvjeta ime Republike Hrvatske, potpisao potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ovim se Ugovorom osnovao CEF kao međunarodna organizacija s pravnom osobnošću. Svrha osnivanja CEF-a je promicanje razmjene znanja, pružanje obuke i tehničke pomoći u upravljanju javnim financijama, središnjem bankarstvu i drugim područjima javne uprave. Stranke ugovora putem svojih predstavnika imaju pravo upravljati razvojem CEF-a kroz aktivnosti odobravanja godišnjeg programa rada i proračuna, odobravanje poslovnih i financijskih izvješća CEF-a, izdavanjem odobrenja za nesmetani promet putnika sklapanje međunarodnih sporazuma i roba na graničnim prijelazimaugovora CEF-a, utvrđivanja kriterija za prijem novih zemalja i međunarodnih organizacija u CEF, razmatranje i odobravanje zahtjeva za članstvo, donošenje financijskih pravila i propisa, poslovnika i pravilnika o radu te drugih internih pravilnika CEF-a. Kroz članstvo u Savjetodavnom odboru, Republika Hrvatska će putem svojih predstavnika imati pravo sudjelovati u osmišljavanju aktivnosti CEF-a i Bosna i Hercegovina su do xxxx sklopile niz bilateralnih ugovorakoordinaciji njihove provedbe. To su osnovni Ugovor o određivanju graničnih prijelaza (od 6Prema članku 27. travnja 2001.) i njegov Aneks (od 11. prosinca 2001.), koji definiraju putnički i xxxxx cestovni i željeznički promet preko graničnih prijelaza za međunarodni promet. Na temelju Ugovora o određivanju graničnih prijelazaosnivanju CEF-a Ugovor podliježe ratifikaciji, sklopljen je prihvatu ili odobrenju zemalja potpisnica i Protokol o kategorizaciji graničnih prijelaza (11međunarodnih organizacija u skladu s njihovim pravnim uvjetima. prosinca 2001.). Također su sklopljeni i Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa (24. ožujka 2000.), te Ugovor o suradnji i međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima (27. srpnja 2000.). Ugovor o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima sklopljen xx xxxx uspostavljanja režima koji će olakšati i ubrzati obavljanje granične kontrole na graničnim prijelazima u cestovnom prometu. Pokazalo se da konfiguracija xxxxxx na pojedinim graničnim prijelazima, kao i financijska uštedaSlijedom navedenoga, u nekim slučajevima iziskuju djelovanje graničnih službi na zajedničkim lokacijama na teritoriju jedne od državaprosincu 2022. Ugovor se, temeljem odredbe o privremenoj primjeni, primjenjuje od xxxx potpisa, i dosad se pokazala puna opravdanost njegovog sklapanja. Sklopljenim Ugovorom definira se zona zajedničke lokacije, pravila obavljanja granične kontrole u zoni, izgradnja objekata i postavljanje opreme, a predviđena godine Ministarstvo financija zaprimilo je i izrada posebnih aneksa službeni zahtjev Centra za svaku zonu zajedničke lokacije. Ugovorom se uređuju i druge pojedinosti od značaja razvoj financija (CEF) za obavljanje granične kontrole na zajedničkoj lokaciji, kao i pitanje nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice (Međunarodnih policijskih snaga i Misije UN u BiH - xxxx pripadnika Europske policije) na graničnim prijelazima u zonama zajedničke lokacije na teritoriji Republike Hrvatskeratifikacijom Ugovora.

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Želeći unaprijediti bilateralnu suradnju Članstvo Republike Hrvatske u Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (NATO-u) xxxx xx njezin vanjskopolitički i dobrosusjedske odnose, u cilju stvaranja uvjeta za nesmetani promet putnika i roba na graničnim prijelazima, sigurnosni prioritet koji je ostvaren pristupanjem Sjevernoatlantskom ugovoru. Polaganjem isprave o pristupu Sjevernoatlantskom ugovoru 1. travnja 2009. godine Republika Hrvatska je postala punopravnom članicom NATO-a te se od nje očekuje da postane strankom određenih međunarodnih ugovora koji čine pravnu stečevinu NATO-a, a za koje je potrebno provođenje unutarnjih pravnih postupaka. Uzimajući u obzir da razvoj sigurnosti atomskih podataka zahtijeva reviziju učestalosti sveobuhvatnog sigurnosnog nadzora svih vojnih i Bosna civilnih elemenata NATO-a i Hercegovina država članica koji su do primili podatke na temelju Sporazuma između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatake s Tajnim tehničkim dodatkom Sporazumu između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatke i Povjerljivim sigurnosnim dodatkom Sporazumu između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatke, sastavljenog u Parizu, xxxx sklopile niz bilateralnih ugovora18. To lipnja 1964., države članice suglasile su osnovni Ugovor se o određivanju graničnih prijelaza potrebi izmjene i dopune Sigurnosnog dodatka Sporazumu između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatke što je učinjeno Protokolom kojim se mijenja i dopunjuje Sigurnosni dodatak Sporazumu između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatke, sastavljenim u Bruxellesu, xxxx 2. lipnja 1998. (u daljnjem tekstu: Protokol). Republika Hrvatska stranka je Sporazuma između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatake s Tajnim tehničkim dodatkom Sporazumu između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatke i Povjerljivim sigurnosnim dodatkom Sporazumu između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatke („Narodne novine-Međunarodni ugovori“, broj 10/2010) od 620. travnja 2001.) i njegov Aneks (od 11. prosinca 2001.), koji definiraju putnički i xxxxx cestovni i željeznički promet preko graničnih prijelaza za međunarodni prometsiječnja 2011. Na temelju Ugovora ovlasti za potpisivanje xxxx xx Vlada Republike Hrvatske dala Odlukom o određivanju graničnih prijelaza, sklopljen je pokretanju postupka za sklapanje Protokola kojim se mijenja i Protokol o kategorizaciji graničnih prijelaza (11. prosinca 2001.). Također su sklopljeni i Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa (24. ožujka 2000.), te Ugovor dopunjuje Sigurnosni dodatak Sporazumu između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji i međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima (27. srpnja 2000.). Ugovor o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima sklopljen xx xxxx uspostavljanja režima koji će olakšati i ubrzati obavljanje granične kontrole na graničnim prijelazima u cestovnom prometu. Pokazalo se da konfiguracija xxxxxx na pojedinim graničnim prijelazimavezano uz atomske podatke, kao i financijska ušteda, u nekim slučajevima iziskuju djelovanje graničnih službi na zajedničkim lokacijama na teritoriju jedne od država. Ugovor se, temeljem odredbe o privremenoj primjeni, primjenjuje od xxxx potpisa, i dosad se pokazala puna opravdanost njegovog sklapanja. Sklopljenim Ugovorom definira se zona zajedničke lokacije, pravila obavljanja granične kontrole u zoni, izgradnja objekata i postavljanje opreme, a predviđena navedeni je i izrada posebnih aneksa Protokol za svaku zonu zajedničke lokacije. Ugovorom se uređuju i druge pojedinosti od značaja za obavljanje granične kontrole na zajedničkoj lokaciji, kao i pitanje nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice (Međunarodnih policijskih snaga i Misije UN u BiH - xxxx pripadnika Europske policije) na graničnim prijelazima u zonama zajedničke lokacije na teritoriji Republike Hrvatske.Republiku Hrvatsku,

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Želeći unaprijediti bilateralnu suradnju U okviru priprema Republike Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji i dobrosusjedske odnoseukupne prilagodbe hrvatskog carinskog sustava europskim carinsko-pravnim standardima odredbe carinskih propisa u području provoza kontinuirano su usklađivane s pravnom stečevinom Europske unije u Poglavlju 29. pravne stečevine Europske unije – Carinska unija. Pregovori u Poglavlju 29. pravne stečevine Europske unije – Carinska unija otvoreni su 21. prosinca 2006., nakon xxxx xx uslijedila faza analitičkoga pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnoga carinskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije (screening), nakon xxxx xx slijedila faza izrade Pregovaračkih pozicija odnosno Pregovaračkog stajališta, pri čemu je, u cilju stvaranja uvjeta pogledu zatvaranja pregovora za nesmetani promet putnika Poglavlje 29. određena obveza ispunjenja tri mjerila, koja su se odnosila na usklađivanje zakonodavstva u preostalim područjima u kojima xx xxxx potrebno dodatno usklađivanje, zatim na dosljednu i roba ujednačenu primjenu carinskih propisa u svim carinskim ispostavama, te na graničnim prijelazimauspostavu sveobuhvatne i dosljedne IT strategije i postizanje dostatnog napretka u razvoju EU kompatibilnih informacijskih sustava. Napredak Republike Hrvatske, odnosno Carinske uprave u dostizanju svih kriterija za zatvaranje pregovora u Poglavlju 29. Europska komisija je pažljivo i sustavno pratila, između ostaloga, i provedbom takozvanih Monitoring misija xxxx cilj je bio neposredan uvid u carinsku praksu, odnosno organizaciju rada i provedbu carinskog zakonodavstva, a radi ocjene usklađenosti s visokim europskim kriterijima i standardima, odnosno procjene ispunjavanja postavljenih mjerila za zatvaranje pregovora. Tijekom provedenih Monitoring misija Europska komisija je dobila potpun uvid u postupanje Carinske uprave, kao i u sve zakone i druge propise koji se primjenjuju u carinskoj praksi te su 2. listopada 2009. pregovori u Poglavlju 29. pravne stečevine Europske unije – Carinska unija i službeno privremeno zatvoreni, uz zaključak Europske komisije da je Carinska uprava postigla izniman napredak u svim područjima, da su carinski propisi usklađeni s europskim i da su procedure koje Carinska uprava primjenjuje u skladu s europskom carinskom praksom. U okviru postupka prilagodbe hrvatskog carinsko-pravnog sustava pravnim standardima Europske unije, odredbama hrvatskih nacionalnih carinskih propisa, odnosno odredbama Carinskog zakona i Uredbe za provedbu Carinskog zakona, preuzeti su, između ostalih, i instituti europskih carinskih propisa kojima se uređuje provedba postupka provoza kao strogo formalnog carinskog postupka koji omogućava kretanje strane, te pod određenim uvjetima i domaće robe, od jednog do drugog mjesta unutar carinskoga područja Republike Hrvatske, odnosno kretanje domaće robe od jedne do druge točke unutar carinskog područja Republike Hrvatske bez promjene njezina carinskog statusa pri prolazu kroz državno područje treće države. U okviru procesa prilagodbe carinskih propisa i ukupnog carinskog postupanja standardima i uvjetima carinskog postupanja u Europskoj uniji te općenito procesa modernizacije hrvatskog carinskog sustava, Republika Hrvatska je postepeno stvarala uvjete za osuvremenjivanje sustava prekograničnog kretanja roba, što u bitnome podrazumijeva osuvremenjivanje uvjeta i Bosna načina provedbe provoznog postupka radi, između ostaloga, smanjenja troškova i Hercegovina su do xxxx sklopile niz bilateralnih ugovoraubrzanja postupka carinjenja te ujednačavanja cjelovitog postupanja s jedinstvenim europskim standardima. To su osnovni je, ujedno, nužno podrazumijevalo usmjerenje ka uspostavi sustava provoznog postupka potpuno kompatibilnog onome u Europskoj uniji i zemljama članicama Konvencije o zajedničkom provoznom postupku, sastavljene u Interlakenu, 20. svibnja 1987. (u daljnjem tekstu: Konvencija) , odnosno uključivanje u sustav provoznog postupka koji se na jedinstven način primjenjuje u svim zemljama članica Europske unije i članicama EFTA-e (31 zemlji). Konvencija je kasnije izmijenjena i dopunjena Ugovorom u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice i Republike Austrije, Republike Finske, Republike Islanda, Kraljevine Norveške, Kraljevine Švedske i Švicarske Konfederacije koji se odnosi na izmjenu i dopunu Konvencije od 20. svibnja 1987. o zajedničkom provoznom postupku, sastavljenim i Bruxellesu, 17. prosinca 1992. (u daljnjem tekstu Ugovor od 17. prosinca 1992.), Ugovorom u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Austrije, Republike Finske, Republike Islanda, Kraljevine Norveške, Kraljevine Švedske i Švicarske Konfederacije koji se odnosi na izmjenu i dopunu Konvencije od 20. svibnja 1987. o određivanju graničnih prijelaza zajedničkom provoznom postupku, sastavljenim u Bruxellesu, 25. rujna 1995. (u daljnjem tekstu Ugovor od 625. travnja 2001rujna 1995.), Ugovorom u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Islanda, Kraljevine Norveške i Švicarske Konfederacije koji se odnosi na izmjenu i dopunu Konvencije od 20. svibnja 1987. o zajedničkom provoznom postupku, sastavljenim u Bruxellesu 22. studenoga 1996. (u daljnjem tekstu: Ugovor od 22. studenoga 1996.) i njegov Aneks Odlukama Zajedničkog odbora kojima se mijenjaju i dopunjuju odredbe Konvencije i njezini Dodaci. Bitno je istaknuti okolnost da je Konvencija važan instrument olakšavanja trgovine i to kroz uspostavu zajedničkih procedura za kretanje robe pod carinskim nadzorom preko granica ugovornih stranaka, pri čemu ona podrazumijeva informatizaciju sustava provoza, omogućavanje bržeg protoka robe i kraće vrijeme potrebno za obavljanje carinskih procedura, a time uštedu vremena i troškova za gospodarstvenike, a također, primjena Konvencije osigurava uvjete za jačanje borbe protiv carinskih prijevara i sprječavanje korupcije jer se najveći dio provedbe carinskih formalnosti obavlja automatski bez izravnog kontakta između carinika i gospodarstvenika. Zajednički provozni postupak, utemeljen na Konvenciji, omogućava kretanje robe između zemalja članica Europske unije i članica EFTA-e te između članica EFTA-e, te se tako primjenjuje na prostoru koji obuhvaća 27 zemalja članica Europske unije i 4 zemlje EFTA-e (Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška). Osim same Konvencije koja se ovim Zakonom potvrđuje, sustav zajedničkog provoznog postupka se temelji i na Konvenciji o pojednostavljenju formalnosti u trgovini robom (takozvana JCD Konvencija). Zajednički cilj obiju Konvencija je olakšavanje uvoza, izvoza i kretanja dobara u, iz i između država članica Europske unije i EFTA-e, te između pojedinih članica EFTA-e, pri čemu je Konvencijom o pojednostavljenju formalnosti u trgovini robom propisan oblik i sadržaj jedinstvene carinske deklaracije (JCD-a) čime se htjelo unificirati oblik i sadržaj carinske deklaracije, kao temeljne carinske isprave, odnosno stvoriti obrasce carinske deklaracije univerzalno prihvaćene na širokom međunarodnom nivou. Da bi pristupila ovoj Konvenciji, Republika Hrvatska xxxx zadovoljiti više uvjeta koji se mogu podijeliti u 3 skupine: normativne (zakonodavno-tehničke), organizacijske i informatičke. U normativne (zakonodavno-tehničke) uvjete xxxxx obveza prevođenje na hrvatski jezik Konvencije, Konvencije o pojednostavljenju formalnosti u trgovini robom, sastavljene u Interlakenu, 20. svibnja 1987. (u daljnjem tekstu: JCD Konvecnija), te Provoznog priručnika (engl. Transit manual). U organizacijske uvjete xxxxx uspostava propisanih organizacijskih struktura potrebnih za provedbu zajedničkog provoznog postupka, kao što su provozna operativna mreža i centralizirani odjel za postupak provoza. Informatički uvjeti očituju se kroz obvezu uspostave informatičke NCTS aplikacije i to, trenutno aktualne verzije NCTS Phase 4.0 čime se stvara odnos interkonektivnosti i interoperabilnosti s informatičkim sustavima EU i EFTA zemalja. Xxxxx, pristupanje Konvenciji, odnosno sustavu zajedničkog provoznog postupka, uvjetovano je prethodnom uspostavom nužnih pravnih, organizacijskih i informatičkih elemenata sustava EU kompatibilnog provoznog postupka temeljenog na razmjeni elektroničkih poruka, odnosno NCTS sustava (engl. New Computerised Transit System). Pri tome je općenito bitno uočiti da je uspostava e-okruženja, odnosno e-carine nedjeljivo povezana s konceptom koji ističe u prvom redu zahtjev povećanja učinkovitosti carinskih kontrola i osiguranje nesmetanog tijeka podataka, čime bi se omogućilo učinkovitije carinjenje, a smanjilo administriranje, pridonijelo borbi protiv prijevara, organiziranog kriminala i terorizma, zaštiti fiskalnih interesa, intelektualnog vlasništva, većoj sigurnosti robe i međunarodne trgovine te zaštiti zdravlja i okoliša uz istodobno pojednostavnjenje carinskih procedura i smanjenja troškova za carinu i gospodarstvenike. Općenito, uspostava e-okruženja, odnosno posebnih sustava u okviru koncepta e-carine, ima za cilj, između ostaloga, olakšavanje provoznog, uvoznih i izvoznih postupaka, smanjenje troškova i ubrzanje postupka carinjenja, usklađivanje jedinstvenog pristupa kontroli robe, pomoć pri osiguravanju pravilnog prikupljanja svih carinskih i drugih davanja, brzu izmjenu i ponovnu uporabu podataka u vezi s međunarodnim lancima nabave te osiguranje njihovog nesmetanog tijeka. U odnosu na pravno uređenje provoznog sustava, zadnjim izmjenama i dopunama Uredbe za provedbu Carinskog zakona provedenima 2011. i objavljenim u Narodnim novinama, br. 29/11 u području normativnog uređenja postupka provoza implementirane su odredbe kojim se uređuju uvjeti i način provedbe provoznih procedura uz primjenu sustava elektroničke razmjene podataka. Nastavno na navedene novele Uredbe za provedbu Carinskog zakona doneseni su i Pravilnik o posebnostima provedbe postupka provoza i postupka izvoza uporabom sustava elektroničke razmjene podataka (objavljen u „Narodnim novinama“, br. 79/11 od 11. prosinca 2001srpnja 2011.), koji definiraju putnički kojim se uređuje struktura i xxxxx cestovni sadržaj carinske deklaracije kada xx xxxxxxxx provoza i željeznički promet preko graničnih prijelaza za međunarodni prometpostupak izvoza provodi uporabom sustava elektroničke razmjene podataka, te Pravilnik o uvjetima i načinu uporabe rezervnog postupka u postupcima provoza i izvoza (objavljen u „Narodnim novinama“, br. Na temelju Ugovora o određivanju graničnih prijelaza, sklopljen je i Protokol o kategorizaciji graničnih prijelaza (79/11 od 11. prosinca 2001.). Također su sklopljeni i Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa (24. ožujka 2000srpnja 2011.), te Ugovor o suradnji kojim se uređuje provedba postupka provoza i međusobnoj pomoći postupka izvoza uz uporabu pisane carinske deklaracije (rezervni postupak) u carinskim pitanjima (27. srpnja 2000.). Ugovor o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima sklopljen slučajevima kada xx xxxx uspostavljanja režima koji će olakšati i ubrzati obavljanje granične kontrole na graničnim prijelazima u cestovnom prometu. Pokazalo se da konfiguracija xxxxxx na pojedinim graničnim prijelazimaxxxxxxxx trebao provesti elektroničkim putem, a to je nemoguće iz razloga što carinski sustav elektroničke razmjene podataka ili računalni sustav osobe koja podnosi deklaraciju ne radi, kao i financijska uštedaOdluka o obveznoj primjeni sustava elektroničke razmjene podataka za provedbu postupka provoza. Time su stvoreni normativni uvjeti za pravno obvezujuću primjenu sustava elektroničke razmjene podataka za provedbu postupka provoza (NCTS sustava). Xxxx 1. kolovoza 2011. započela je i puna praktična primjena NCTS sustava xxxx xx xxx sustav postao standardni sustav postupka provoza u Republici Hrvatskoj, u nekim slučajevima iziskuju djelovanje graničnih službi na zajedničkim lokacijama na teritoriju jedne od država. Ugovor te su tako stvorene sve nužne pretpostavke za pristupanje Konvenciji pri čemu se, temeljem odredbe o privremenoj primjeni, primjenjuje od xxxx potpisa, izvješća Europske komisije i dosad se pokazala puna opravdanost njegovog sklapanja. Sklopljenim Ugovorom definira se zona zajedničke lokacije, pravila obavljanja granične kontrole u zoni, izgradnja objekata i postavljanje opreme, a predviđena je i izrada posebnih aneksa za svaku zonu zajedničke lokacije. Ugovorom se uređuju i druge pojedinosti od značaja za obavljanje granične kontrole na zajedničkoj lokacijiočekivane dinamike pripremnih aktivnosti, kao planirani datum pristupanja Konvenciji predviđa 1. srpnja 2012.. Republika Hrvatska xx xxxx 27. ožujka 2006. poslala pismo namjere predsjedavajućem Zajedničkog odbora Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku, xxxxx xx izrazila svoju namjeru pristupanja ovoj Konvenciji i pitanje nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice (Međunarodnih policijskih snaga JCD Konvenciji. Na sastanku održanom 25. listopada 2006. Zajednički odbor je odobrio Republici Hrvatskoj status promatrača u Zajedničkom odboru i Misije UN Radnoj grupi EZ-EFTA te od tada Republika Hrvatska sudjeluje u BiH - radu Zajedničkog odbora i Xxxxx xxxxx u svojstvu promatrača. Nakon što je Republika Hrvatska, xxxxx, započela s primjenom NCTS sustava u nacionalnom postupku provoza i ispunila ostale naprijed naznačene pravne i organizacijske preduvjete za pristupanje Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku, stekli su se preduvjeti za pokretanje postupka pristupanja Konvenciji zajedno sa svim aktima kojima se ista mijenja i dopunjuje, kao instrumentu olakšavanja kretanja roba u Europi xx xxx dijelu pravne stečevine Europske unije. U vremenu od 14. do 18. studenoga 2011. Zajednički odbor Konvencije uputio je u Republiku Hrvatsku Procjenjivačku misiju xxxx pripadnika Europske policije) xx za cilj imala provjeriti zadovoljava li Republika Hrvatska uvjete za pristupanje Konvenciji. Misija je dala pozitivno mišljenje te je Zajednički odbor na graničnim prijelazima u zonama zajedničke lokacije na teritoriji Republike Hrvatskesvome zasjedanju xxxx 19. siječnja 2012. xxxxx odluku da se Republici Hrvatskoj uputi poziv za pristupanje Konvenciji.

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Želeći unaprijediti bilateralnu suradnju Članstvo Republike Hrvatske u Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (u daljnjem tekstu NATO) xxxx xx njezin vanjskopolitički i dobrosusjedske odnosesigurnosni prioritet koji je ostvaren pristupanjem Sjevernoatlantskom ugovoru. Nakon što je postala punopravna članica NATO-a 1. travnja 2009. godine od Republike Hrvatske očekuje se da postane strankom određenog broja međunarodnih ugovora koji čine pravnu stečevinu NATO-a, a vezano uz koje je potrebno provođenje unutarnjih pravnih postupaka u narednom razdoblju. Da bi postala strankom Sporazuma o pravnom položaju Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, nacionalnih predstavnika i međunarodnog osoblja, koji je od iznimne važnosti, kako za djelovanje NATO-a tako i za djelovanje država članica, Republici Hrvatskoj, kao novoj državi članici NATO-a nije potrebno prethodno odobrenje Sjevernoatlantskog vijeća, kao što je to slučaj u vezi s nekim drugim međunarodnim ugovorima koji čine dio pravne stečevine NATO-a, već Republika Hrvatska kao nova članica NATO-a, može izraziti svoj pristanak biti njime vezana potpisivanjem, nakon čega slijedi polaganje isprave o ratifikaciji. Napominje se da je, s obzirom na važnost Sporazuma o pravnom položaju Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, nacionalnih predstavnika i međunarodnog osoblja, Sjevernoatlantsko vijeće, u cilju stvaranja uvjeta očekivanju da Republika Hrvatska, kao nova država članica NATO-a postane strankom Sporazuma te da Sporazum za nesmetani promet putnika Republiku Hrvatsku formalno pravno stupi na snagu, prihvatilo privremenu primjenu Sporazuma od xxxx 9. travnja 2009. godine u dvjema novim državama članicama (Republici Hrvatskoj i roba Republici Albaniji), kao i u drugim državama članicama u odnosu na graničnim prijelazima, odnosne nove države članice. O istome je Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina su do xxxx sklopile niz bilateralnih ugovora. To su osnovni Ugovor o određivanju graničnih prijelaza (obaviještena pismom glavnog tajnika NATO-a od 614. travnja 2001.) i njegov Aneks (od 112009. prosinca 2001.), koji definiraju putnički i xxxxx cestovni i željeznički promet preko graničnih prijelaza za međunarodni prometgodine. Na temelju Ugovora ovlaštenja za potpisivanje kojeg je Vlada Republike Hrvatske utvrdila Odlukom o određivanju graničnih prijelazapokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o pravnom položaju Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, sklopljen je nacionalnih predstavnika i Protokol o kategorizaciji graničnih prijelaza (11. prosinca 2001.). Također su sklopljeni i međunarodnog osoblja, Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa (24. ožujka 2000.), te Ugovor o suradnji i međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima (27xx xxxx 23. srpnja 20002009. godine potpisala Xxxxxxx Xxxxxx-Xxxxxxxxx, izvanredna i opunomoćena veleposlanica Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Potvrđivanjem Sporazuma o pravnom položaju Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, nacionalnih predstavnika i međunarodnog osoblja Republika Hrvatska će ispuniti unutarnje pravne uvjete za primjenu odredaba tog za djelovanje NATO-a, nacionalnih predstavnika i međunarodnog osoblja, iznimno značajnog pravnog okvira.). Ugovor o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima sklopljen xx xxxx uspostavljanja režima koji će olakšati i ubrzati obavljanje granične kontrole na graničnim prijelazima u cestovnom prometu. Pokazalo se da konfiguracija xxxxxx na pojedinim graničnim prijelazima, kao i financijska ušteda, u nekim slučajevima iziskuju djelovanje graničnih službi na zajedničkim lokacijama na teritoriju jedne od država. Ugovor se, temeljem odredbe o privremenoj primjeni, primjenjuje od xxxx potpisa, i dosad se pokazala puna opravdanost njegovog sklapanja. Sklopljenim Ugovorom definira se zona zajedničke lokacije, pravila obavljanja granične kontrole u zoni, izgradnja objekata i postavljanje opreme, a predviđena je i izrada posebnih aneksa za svaku zonu zajedničke lokacije. Ugovorom se uređuju i druge pojedinosti od značaja za obavljanje granične kontrole na zajedničkoj lokaciji, kao i pitanje nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice (Međunarodnih policijskih snaga i Misije UN u BiH - xxxx pripadnika Europske policije) na graničnim prijelazima u zonama zajedničke lokacije na teritoriji Republike Hrvatske.