Common use of OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI Clause in Contracts

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Potreba za međunarodnom razmjenom podataka ili materijala, koji su prema nacionalnom zakonodavstvu klasificirani ili označeni jednim od zakonom utvrđenih stupnjeva tajnosti, načelno je izraz s jedne strane bliskih vanjskopolitičkih odnosa između država, a s druge strane povećane potrebe za njihovim uzajamnim i usklađenim djelovanjem na rješavanju suvremenih, osobito sigurnosnih problema koji često svojim razmjerima i kompleksnošću nadilaze nacionalne okvire. Također je međunarodna razmjena i zaštita klasificiranih podataka na navedeni način obuhvaćena i pojedinim zakonima koji uređuju neka područja rada državne uprave (npr. Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i sl). Sukladno Nacionalnom planu za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji za 2008. godinu donesen je cjeloviti paket zakonskih i podzakonskih propisa kojima se na jedinstven i cjelovit način uređuje područje informacijske sigurnosti: Zakon o tajnosti podataka („Narodne novine“ broj 79/07), Zakon o informacijskoj sigurnosti („Narodne novine“ broj 79/07), Zakon o sigurnosnim provjerama („Narodne novine“ broj 85/08), Uredba o mjerama informacijske sigurnosti („Narodne novine“ broj 46/08), Pravilnik o standardima sigurnosne provjere, Pravilnik o standardima fizičke sigurnosti, Pravilnik o standardima sigurnosti podataka, pravilnik o standardima organizacije i upravljanja područjem sigurnosti informacijskih sustava i Pravilnik o standardima sigurnosti poslovne suradnje. Donošenjem navedenih propisa stvoren je pravni temelj te su uspostavljeni strukovni standardi za odgovarajuće, cjelovito uređenje zaštite klasificiranih podataka, kako na unutarnjem tako i na međunarodnom planu. Sukladno rješenjima i standardima utvrđenim u spomenutim propisima, potpisan xx xxxx 19. prosinca 2008. godine u Tirani, Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka kojim se, u odnosima Republike Hrvatske i Republike Albanije stvara pravni okvir te uspostavljaju pravila uzajamne zaštite klasificiranih podataka, xxxx xx se odnositi na sve buduće ugovore o suradnji i klasificirane ugovore koje ugovorne stranke sklapaju, a koji sadrže ili uključuju klasificirane podatke.

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Potreba za međunarodnom razmjenom podataka ili materijala, koji su prema nacionalnom zakonodavstvu klasificirani ili označeni jednim od zakonom utvrđenih stupnjeva tajnosti, načelno Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (u daljnjem tekstu Ugovor CEFTA 2006) potpisan je izraz s jedne strane bliskih vanjskopolitičkih odnosa između država, a s druge strane povećane potrebe za njihovim uzajamnim i usklađenim djelovanjem na rješavanju suvremenih, osobito sigurnosnih problema koji često svojim razmjerima i kompleksnošću nadilaze nacionalne okvire. Također je međunarodna razmjena i zaštita klasificiranih podataka na navedeni način obuhvaćena i pojedinim zakonima koji uređuju neka područja rada državne uprave (npr. Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i sl). Sukladno Nacionalnom planu za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji za 2008. godinu donesen je cjeloviti paket zakonskih i podzakonskih propisa kojima se na jedinstven i cjelovit način uređuje područje informacijske sigurnosti: Zakon o tajnosti podataka („Narodne novine“ broj 79/07), Zakon o informacijskoj sigurnosti („Narodne novine“ broj 79/07), Zakon o sigurnosnim provjerama („Narodne novine“ broj 85/08), Uredba o mjerama informacijske sigurnosti („Narodne novine“ broj 46/08), Pravilnik o standardima sigurnosne provjere, Pravilnik o standardima fizičke sigurnosti, Pravilnik o standardima sigurnosti podataka, pravilnik o standardima organizacije i upravljanja područjem sigurnosti informacijskih sustava i Pravilnik o standardima sigurnosti poslovne suradnje. Donošenjem navedenih propisa stvoren je pravni temelj te su uspostavljeni strukovni standardi za odgovarajuće, cjelovito uređenje zaštite klasificiranih podataka, kako na unutarnjem tako i na međunarodnom planu. Sukladno rješenjima i standardima utvrđenim u spomenutim propisima, potpisan xx xxxx 19. prosinca 20082006. godine, a u odnosu na Republiku Hrvatsku stupio je na snagu 22. kolovoza 2007. godine. Do kraja 2007. Stranke CEFTA-e postale su: Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Moldova, Republika Srbija te Privremena uprava Ujedinjenih naroda na Kosovu, u ime Kosova, u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Vlada Republike Hrvatske je 11. srpnja 2009. godine donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Dodatnog protokola Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Sklapanje Dodatnog protokola temelji se na članku 10. stavku 3. Poglavlje III – Poljoprivredni proizvodi Ugovora CEFTA 2006 koji propisuje da će stranke u okviru Zajedničkog odbora razmotriti mogućnosti odobravanja daljnjih povlastica jedna drugoj najkasnije do 1. svibnja 2009. godine. Stupanj liberalizacije trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima sadržan u Ugovoru CEFTA 2006 izmeñu stranaka predmetnog meñunarodnog ugovora nije ujednačen. Republika Hrvatska ima liberaliziranu trgovinu u cijelosti s Bosnom i Hercegovinom, razmjerno visoki stupanj liberalizacije trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s Republikom Makedonijom, Crnom Gorom i Republikom Kosovo (u trenutku potpisivanja CEFTA 2006 “Privremena uprava Ujedinjenih naroda na Kosovu, u ime Kosova, u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”) te ograničen stupanj liberalizacije s Republikom Albanijom, Republikom Moldovom i Republikom Srbijom. Prvi krug konzultacija izmeñu stranaka Ugovora CEFTA 2006 s ciljem utvrñivanja interesa za daljnjom liberalizacijom trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima održan je 26. i 27. siječnja 2009. godine u TiraniBruxellesu. Hrvatska strana održala je sastanke s predstavnicima Republike Albanije, Ugovor između Vlade Crne Gore, Republike Hrvatske i Vijeća ministara Kosovo (u izaslanstvu nije bio predstavnik UNMIK- a), Republike Albanije o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka kojim seMakedonije, u odnosima Republike Hrvatske Moldove i Republike Albanije stvara pravni okvir Srbije. Drugi krug konzultacija izmeñu stranaka Ugovora CEFTA 2006 održan je 7. travnja 2009. godine u Podgorici, Crna Gora. Hrvatska strana održala je sastanke s predstavnicima Republike Albanije, Crne Gore, Republike Makedonije i Republike Srbije. S Bosnom i Hercegovinom je trgovina već u cijelosti liberalizirana te uspostavljaju pravila uzajamne zaštite klasificiranih podatakastoga nije bilo potrebe za održavanjem konzultacija. Kao rezultat održanih Konzultacija na sjednici Zajedničkog odbora Ugovora CEFTA 2006 održanoj 12. studenog 2010. godine u Beogradu usvojeni su Ministarski zaključci kojima su sve stranke Ugovora CEFTA 2006 pružile potporu nadgradnji Ugovora CEFTA 2006 na području daljnje liberalizacije trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima izmeñu zainteresiranih CEFTA stranaka, xxxx xx se odnositi na sve buduće ugovore o suradnji odnosno stranke CEFTA-e su izrazile svoju želju i klasificirane ugovore koje ugovorne stranke sklapajuspremnost za parafiranje, a koji sadrže ili uključuju klasificirane podatke.potpisivanje i ratifikaciju Dodatnog protokola u cilju početka primjene novih koncesija u prvom tromjesečju 2011. godine. Dogovoreno je kako slijedi:

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Potreba Posredstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republika Hrvatska, Ministarstvo financija zaprimilo je poziv Organizacije za međunarodnom razmjenom podataka gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) da se Republika Hrvatska priključi BEPS akcijskom planu (akcijski plan u vezi mjera za sprječavanje smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti, u daljnjem tekstu: BEPS) kao „BEPS pridruženi član“ kroz „Okvir za implementaciju paketa mjera protiv BEPS-a“. Republika Hrvatska je od 19. travnja 2016. „BEPS pridruženi član“ OECD Okvira za implementaciju paketa mjera protiv BEPS-a. Do 2016. „BEPS pridruženi član“ su bile samo države članice G20 koje nisu istodobno bile i članice OECD-a. Ponuda Republici Hrvatskoj da postane „BEPS pridruženi član” xxxx xx izraz želje OECD-a i G20 da se implementacija BEPS akcijskog plana istodobno provodi na globalnoj razini, xxxxx i među državama koje nisu članice OECD-a ili materijalaG20. Odluka o pružanju mogućnosti pristupanja BEPS akcijskom planu državama koje nisu članice OECD- a ili G20 u svojstvu „BEPS pridruženog člana“ donesena je na sastanku ministara financija G20 u Šangaju, Kini, 26. do 27. veljače 2016., kada su prihvaćeni i dotadašnji rezultati rada na BEPS-u. U okviru BEPS akcijskog plana OECD je sukladno Mjeri 15 BEPS akcijskog plana 24. studenoga 2016. sastavio Mnogostranu konvenciju te xx xxxx od 31. prosinca 2016. otvorena za potpisivanje svim državama, Guernseyu, Otoku Manu, Jerseyu i svim ostalim jurisdikcijama ovlaštenima postati strankom Mnogostrane konvencije odlukom donesenom konsenzusom svih stranaka i potpisnica. Mnogostrana konvencija podložna je ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Mnogostranu konvenciju je 7. lipnja 2017. u Parizu, u ime Republike Hrvatske, potpisao državni tajnik u Ministarstvu financija Xxxxxx Xxxxxxxx. Donošenjem Zakona preinačit će se, na brz i efikasan način, međunarodna porezna pravila i smanjiti mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza xx xxxxxx multinacionalnih društava. Točnije, rezultati BEPS akcijskog plana provest će se u 65 sklopljenih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje Republika Hrvatska ima s drugim državama te koji su prema nacionalnom zakonodavstvu klasificirani ili označeni jednim od zakonom utvrđenih stupnjeva tajnostina snazi i u primjeni, načelno je izraz ukoliko i odnosne države navedu ugovor sklopljen s jedne strane bliskih vanjskopolitičkih odnosa između državaRepublikom Hrvatskom kao ugovor obuhvaćen Mnogostranom konvencijom. Na xxx xxxxx će se omogućiti implementacija određenih minimalnih standarda potrebnih za efikasno sprječavanje zlouporabe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te za efikasnije postupke zajedničkog dogovaranja. Isto tako, a prihvaćanjem Mnogostrane konvencije i donošenjem zakona izbjeći će se skupi i brojni dvostrani pregovori u svrhu izmjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s druge strane povećane potrebe ciljem provedbe BEPS mjera. Ujedno će se osigurati dosljedna primjena rezultata BEPS akcijskog plana, što će za njihovim uzajamnim posljedicu imati pravnu sigurnost i usklađenim djelovanjem na rješavanju suvremenih, osobito sigurnosnih problema koji često svojim razmjerima i kompleksnošću nadilaze nacionalne okvire. Također je međunarodna razmjena i zaštita klasificiranih podataka na navedeni način obuhvaćena i pojedinim zakonima koji uređuju neka područja rada državne uprave (npr. Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i sl). Sukladno Nacionalnom planu predvidivost za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji društva diljem svijeta te bolje funkcioniranje međunarodnog pravnog sustava za 2008. godinu donesen je cjeloviti paket zakonskih i podzakonskih propisa kojima se na jedinstven i cjelovit način uređuje područje informacijske sigurnosti: Zakon o tajnosti podataka („Narodne novine“ broj 79/07), Zakon o informacijskoj sigurnosti („Narodne novine“ broj 79/07), Zakon o sigurnosnim provjerama („Narodne novine“ broj 85/08), Uredba o mjerama informacijske sigurnosti („Narodne novine“ broj 46/08), Pravilnik o standardima sigurnosne provjere, Pravilnik o standardima fizičke sigurnosti, Pravilnik o standardima sigurnosti podataka, pravilnik o standardima organizacije i upravljanja područjem sigurnosti informacijskih sustava i Pravilnik o standardima sigurnosti poslovne suradnje. Donošenjem navedenih propisa stvoren je pravni temelj te su uspostavljeni strukovni standardi za odgovarajuće, cjelovito uređenje zaštite klasificiranih podataka, kako na unutarnjem tako i na međunarodnom planu. Sukladno rješenjima i standardima utvrđenim u spomenutim propisima, potpisan xx xxxx 19. prosinca 2008. godine u Tirani, Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka kojim se, u odnosima Republike Hrvatske i Republike Albanije stvara pravni okvir te uspostavljaju pravila uzajamne zaštite klasificiranih podataka, xxxx xx se odnositi na sve buduće ugovore o suradnji i klasificirane ugovore koje ugovorne stranke sklapaju, a koji sadrže ili uključuju klasificirane podatkedobrobit svih građana.

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Potreba U okviru priprema Republike Hrvatske za međunarodnom razmjenom podataka ili materijalapunopravno članstvo u Europskoj uniji i ukupne prilagodbe hrvatskog carinskog sustava europskim carinsko-pravnim standardima odredbe carinskih propisa u području provoza kontinuirano su usklađivane s pravnom stečevinom Europske unije u Poglavlju 29. pravne stečevine Europske unije – Carinska unija. Pregovori u Poglavlju 29. pravne stečevine Europske unije – Carinska unija otvoreni su 21. prosinca 2006., koji nakon xxxx xx uslijedila faza analitičkoga pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnoga carinskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije (screening), nakon xxxx xx slijedila faza izrade Pregovaračkih pozicija odnosno Pregovaračkog stajališta, pri čemu je, u pogledu zatvaranja pregovora za Poglavlje 29. određena obveza ispunjenja tri mjerila, koja su prema nacionalnom zakonodavstvu klasificirani ili označeni jednim od zakonom utvrđenih stupnjeva tajnostise odnosila na usklađivanje zakonodavstva u preostalim područjima u kojima xx xxxx potrebno dodatno usklađivanje, načelno zatim na dosljednu i ujednačenu primjenu carinskih propisa u svim carinskim ispostavama, te na uspostavu sveobuhvatne i dosljedne IT strategije i postizanje dostatnog napretka u razvoju EU kompatibilnih informacijskih sustava. Napredak Republike Hrvatske, odnosno Carinske uprave u dostizanju svih kriterija za zatvaranje pregovora u Poglavlju 29. Europska komisija je izraz s jedne strane bliskih vanjskopolitičkih odnosa pažljivo i sustavno pratila, između državaostaloga, i provedbom takozvanih Monitoring misija xxxx cilj je bio neposredan uvid u carinsku praksu, odnosno organizaciju rada i provedbu carinskog zakonodavstva, a radi ocjene usklađenosti s visokim europskim kriterijima i standardima, odnosno procjene ispunjavanja postavljenih mjerila za zatvaranje pregovora. Tijekom provedenih Monitoring misija Europska komisija je dobila potpun uvid u postupanje Carinske uprave, kao i u sve zakone i druge strane povećane potrebe propise koji se primjenjuju u carinskoj praksi te su 2. listopada 2009. pregovori u Poglavlju 29. pravne stečevine Europske unije – Carinska unija i službeno privremeno zatvoreni, uz zaključak Europske komisije da je Carinska uprava postigla izniman napredak u svim područjima, da su carinski propisi usklađeni s europskim i da su procedure koje Carinska uprava primjenjuje u skladu s europskom carinskom praksom. U okviru postupka prilagodbe hrvatskog carinsko-pravnog sustava pravnim standardima Europske unije, odredbama hrvatskih nacionalnih carinskih propisa, odnosno odredbama Carinskog zakona i Uredbe za njihovim uzajamnim provedbu Carinskog zakona, preuzeti su, između ostalih, i usklađenim djelovanjem na rješavanju suvremenih, osobito sigurnosnih problema koji često svojim razmjerima i kompleksnošću nadilaze nacionalne okvire. Također je međunarodna razmjena i zaštita klasificiranih podataka na navedeni način obuhvaćena i pojedinim zakonima koji uređuju neka područja rada državne uprave (npr. Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i sl). Sukladno Nacionalnom planu za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji za 2008. godinu donesen je cjeloviti paket zakonskih i podzakonskih instituti europskih carinskih propisa kojima se uređuje provedba postupka provoza kao strogo formalnog carinskog postupka koji omogućava kretanje strane, te pod određenim uvjetima i domaće robe, od jednog do drugog mjesta unutar carinskoga područja Republike Hrvatske, odnosno kretanje domaće robe od jedne do druge točke unutar carinskog područja Republike Hrvatske bez promjene njezina carinskog statusa pri prolazu kroz državno područje treće države. U okviru procesa prilagodbe carinskih propisa i ukupnog carinskog postupanja standardima i uvjetima carinskog postupanja u Europskoj uniji te općenito procesa modernizacije hrvatskog carinskog sustava, Republika Hrvatska je postepeno stvarala uvjete za osuvremenjivanje sustava prekograničnog kretanja roba, što u bitnome podrazumijeva osuvremenjivanje uvjeta i načina provedbe provoznog postupka radi, između ostaloga, smanjenja troškova i ubrzanja postupka carinjenja te ujednačavanja cjelovitog postupanja s jedinstvenim europskim standardima. To je, ujedno, nužno podrazumijevalo usmjerenje ka uspostavi sustava provoznog postupka potpuno kompatibilnog onome u Europskoj uniji i zemljama članicama Konvencije o zajedničkom provoznom postupku, sastavljene u Interlakenu, 20. svibnja 1987. (u daljnjem tekstu: Konvencija) , odnosno uključivanje u sustav provoznog postupka koji se na jedinstven način primjenjuje u svim zemljama članica Europske unije i cjelovit način uređuje područje informacijske sigurnosti: Zakon članicama EFTA-e (31 zemlji). Konvencija je kasnije izmijenjena i dopunjena Ugovorom u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice i Republike Austrije, Republike Finske, Republike Islanda, Kraljevine Norveške, Kraljevine Švedske i Švicarske Konfederacije koji se odnosi na izmjenu i dopunu Konvencije od 20. svibnja 1987. o tajnosti podataka zajedničkom provoznom postupku, sastavljenim i Bruxellesu, 17. prosinca 1992. („Narodne novine“ broj 79/07u daljnjem tekstu Ugovor od 17. prosinca 1992.), Zakon Ugovorom u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Austrije, Republike Finske, Republike Islanda, Kraljevine Norveške, Kraljevine Švedske i Švicarske Konfederacije koji se odnosi na izmjenu i dopunu Konvencije od 20. svibnja 1987. o informacijskoj sigurnosti zajedničkom provoznom postupku, sastavljenim u Bruxellesu, 25. rujna 1995. („Narodne novine“ broj 79/07u daljnjem tekstu Ugovor od 25. rujna 1995.), Zakon Ugovorom u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Islanda, Kraljevine Norveške i Švicarske Konfederacije koji se odnosi na izmjenu i dopunu Konvencije od 20. svibnja 1987. o sigurnosnim provjerama zajedničkom provoznom postupku, sastavljenim u Bruxellesu 22. studenoga 1996. („Narodne novine“ broj 85/08u daljnjem tekstu: Ugovor od 22. studenoga 1996.) i Odlukama Zajedničkog odbora kojima se mijenjaju i dopunjuju odredbe Konvencije i njezini Dodaci. Bitno je istaknuti okolnost da je Konvencija važan instrument olakšavanja trgovine i to kroz uspostavu zajedničkih procedura za kretanje robe pod carinskim nadzorom preko granica ugovornih stranaka, pri čemu ona podrazumijeva informatizaciju sustava provoza, omogućavanje bržeg protoka robe i kraće vrijeme potrebno za obavljanje carinskih procedura, a time uštedu vremena i troškova za gospodarstvenike, a također, primjena Konvencije osigurava uvjete za jačanje borbe protiv carinskih prijevara i sprječavanje korupcije jer se najveći dio provedbe carinskih formalnosti obavlja automatski bez izravnog kontakta između carinika i gospodarstvenika. Zajednički provozni postupak, utemeljen na Konvenciji, omogućava kretanje robe između zemalja članica Europske unije i članica EFTA-e te između članica EFTA-e, te se tako primjenjuje na prostoru koji obuhvaća 27 zemalja članica Europske unije i 4 zemlje EFTA-e (Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška). Osim same Konvencije koja se ovim Zakonom potvrđuje, sustav zajedničkog provoznog postupka se temelji i na Konvenciji o pojednostavljenju formalnosti u trgovini robom (takozvana JCD Konvencija). Zajednički cilj obiju Konvencija je olakšavanje uvoza, izvoza i kretanja dobara u, iz i između država članica Europske unije i EFTA-e, te između pojedinih članica EFTA-e, pri čemu je Konvencijom o pojednostavljenju formalnosti u trgovini robom propisan oblik i sadržaj jedinstvene carinske deklaracije (JCD-a) čime se htjelo unificirati oblik i sadržaj carinske deklaracije, kao temeljne carinske isprave, odnosno stvoriti obrasce carinske deklaracije univerzalno prihvaćene na širokom međunarodnom nivou. Da bi pristupila ovoj Konvenciji, Republika Hrvatska xxxx zadovoljiti više uvjeta koji se mogu podijeliti u 3 skupine: normativne (zakonodavno-tehničke), Uredba organizacijske i informatičke. U normativne (zakonodavno-tehničke) uvjete xxxxx obveza prevođenje na hrvatski jezik Konvencije, Konvencije o mjerama informacijske sigurnosti pojednostavljenju formalnosti u trgovini robom, sastavljene u Interlakenu, 20. svibnja 1987. („Narodne novine“ broj 46/08u daljnjem tekstu: JCD Konvecnija), Pravilnik o standardima sigurnosne provjerete Provoznog priručnika (engl. Transit manual). U organizacijske uvjete xxxxx uspostava propisanih organizacijskih struktura potrebnih za provedbu zajedničkog provoznog postupka, Pravilnik o standardima fizičke sigurnostikao što su provozna operativna mreža i centralizirani odjel za postupak provoza. Informatički uvjeti očituju se kroz obvezu uspostave informatičke NCTS aplikacije i to, Pravilnik o standardima sigurnosti trenutno aktualne verzije NCTS Phase 4.0 čime se stvara odnos interkonektivnosti i interoperabilnosti s informatičkim sustavima EU i EFTA zemalja. Xxxxx, pristupanje Konvenciji, odnosno sustavu zajedničkog provoznog postupka, uvjetovano je prethodnom uspostavom nužnih pravnih, organizacijskih i informatičkih elemenata sustava EU kompatibilnog provoznog postupka temeljenog na razmjeni elektroničkih poruka, odnosno NCTS sustava (engl. New Computerised Transit System). Pri tome je općenito bitno uočiti da je uspostava e-okruženja, odnosno e-carine nedjeljivo povezana s konceptom koji ističe u prvom redu zahtjev povećanja učinkovitosti carinskih kontrola i osiguranje nesmetanog tijeka podataka, pravilnik o standardima organizacije čime bi se omogućilo učinkovitije carinjenje, a smanjilo administriranje, pridonijelo borbi protiv prijevara, organiziranog kriminala i upravljanja područjem terorizma, zaštiti fiskalnih interesa, intelektualnog vlasništva, većoj sigurnosti informacijskih robe i međunarodne trgovine te zaštiti zdravlja i okoliša uz istodobno pojednostavnjenje carinskih procedura i smanjenja troškova za carinu i gospodarstvenike. Općenito, uspostava e-okruženja, odnosno posebnih sustava u okviru koncepta e-carine, ima za cilj, između ostaloga, olakšavanje provoznog, uvoznih i izvoznih postupaka, smanjenje troškova i ubrzanje postupka carinjenja, usklađivanje jedinstvenog pristupa kontroli robe, pomoć pri osiguravanju pravilnog prikupljanja svih carinskih i drugih davanja, brzu izmjenu i ponovnu uporabu podataka u vezi s međunarodnim lancima nabave te osiguranje njihovog nesmetanog tijeka. U odnosu na pravno uređenje provoznog sustava, zadnjim izmjenama i dopunama Uredbe za provedbu Carinskog zakona provedenima 2011. i objavljenim u Narodnim novinama, br. 29/11 u području normativnog uređenja postupka provoza implementirane su odredbe kojim se uređuju uvjeti i način provedbe provoznih procedura uz primjenu sustava elektroničke razmjene podataka. Nastavno na navedene novele Uredbe za provedbu Carinskog zakona doneseni su i Pravilnik o standardima sigurnosti poslovne suradnjeposebnostima provedbe postupka provoza i postupka izvoza uporabom sustava elektroničke razmjene podataka (objavljen u „Narodnim novinama“, br. Donošenjem navedenih propisa stvoren 79/11 od 11. srpnja 2011.), kojim se uređuje struktura i sadržaj carinske deklaracije kada xx xxxxxxxx provoza i postupak izvoza provodi uporabom sustava elektroničke razmjene podataka, te Pravilnik o uvjetima i načinu uporabe rezervnog postupka u postupcima provoza i izvoza (objavljen u „Narodnim novinama“, br. 79/11 od 11. srpnja 2011.), kojim se uređuje provedba postupka provoza i postupka izvoza uz uporabu pisane carinske deklaracije (rezervni postupak) u slučajevima kada xx xxxxxxxx trebao provesti elektroničkim putem, a to je pravni temelj nemoguće iz razloga što carinski sustav elektroničke razmjene podataka ili računalni sustav osobe koja podnosi deklaraciju ne radi, kao i Odluka o obveznoj primjeni sustava elektroničke razmjene podataka za provedbu postupka provoza. Time su stvoreni normativni uvjeti za pravno obvezujuću primjenu sustava elektroničke razmjene podataka za provedbu postupka provoza (NCTS sustava). Xxxx 1. kolovoza 2011. započela je i puna praktična primjena NCTS sustava xxxx xx xxx sustav postao standardni sustav postupka provoza u Republici Hrvatskoj, te su uspostavljeni strukovni standardi tako stvorene sve nužne pretpostavke za odgovarajućepristupanje Konvenciji pri čemu se, cjelovito uređenje zaštite klasificiranih podatakatemeljem izvješća Europske komisije i očekivane dinamike pripremnih aktivnosti, kako kao planirani datum pristupanja Konvenciji predviđa 1. srpnja 2012.. Republika Hrvatska xx xxxx 27. ožujka 2006. poslala pismo namjere predsjedavajućem Zajedničkog odbora Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku, xxxxx xx izrazila svoju namjeru pristupanja ovoj Konvenciji i JCD Konvenciji. Na sastanku održanom 25. listopada 2006. Zajednički odbor je odobrio Republici Hrvatskoj status promatrača u Zajedničkom odboru i Radnoj grupi EZ-EFTA te od tada Republika Hrvatska sudjeluje u radu Zajedničkog odbora i Xxxxx xxxxx u svojstvu promatrača. Nakon što je Republika Hrvatska, xxxxx, započela s primjenom NCTS sustava u nacionalnom postupku provoza i ispunila ostale naprijed naznačene pravne i organizacijske preduvjete za pristupanje Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku, stekli su se preduvjeti za pokretanje postupka pristupanja Konvenciji zajedno sa svim aktima kojima se ista mijenja i dopunjuje, kao instrumentu olakšavanja kretanja roba u Europi xx xxx dijelu pravne stečevine Europske unije. U vremenu od 14. do 18. studenoga 2011. Zajednički odbor Konvencije uputio je u Republiku Hrvatsku Procjenjivačku misiju xxxx xx za cilj imala provjeriti zadovoljava li Republika Hrvatska uvjete za pristupanje Konvenciji. Misija je dala pozitivno mišljenje te je Zajednički odbor na unutarnjem tako i na međunarodnom planu. Sukladno rješenjima i standardima utvrđenim u spomenutim propisima, potpisan xx svome zasjedanju xxxx 19. prosinca 2008siječnja 2012. godine u Tirani, Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka kojim se, u odnosima Republike Hrvatske i Republike Albanije stvara pravni okvir te uspostavljaju pravila uzajamne zaštite klasificiranih podataka, xxxx xx xxxxx odluku da se odnositi na sve buduće ugovore o suradnji i klasificirane ugovore koje ugovorne stranke sklapaju, a koji sadrže ili uključuju klasificirane podatkeRepublici Hrvatskoj uputi poziv za pristupanje Konvenciji.

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOŠENJEM ZAKONA ŽELI POSTIĆI. Potreba Želeći unaprijediti bilateralnu suradnju i dobrosusjedske odnose, u cilju stvaranja uvjeta za međunarodnom razmjenom podataka ili materijalanesmetani promet putnika i roba na graničnim prijelazima, Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina su do xxxx sklopile niz bilateralnih ugovora. To su osnovni Ugovor o određivanju graničnih prijelaza (od 6. travnja 2001.) i njegov Aneks (od 11. prosinca 2001.), koji su prema nacionalnom zakonodavstvu klasificirani ili označeni jednim od zakonom utvrđenih stupnjeva tajnostidefiniraju putnički i xxxxx cestovni i željeznički promet preko graničnih prijelaza za međunarodni promet. Na temelju Ugovora o određivanju graničnih prijelaza, načelno sklopljen je izraz s jedne strane bliskih vanjskopolitičkih odnosa između država, a s druge strane povećane potrebe za njihovim uzajamnim i usklađenim djelovanjem na rješavanju suvremenih, osobito sigurnosnih problema koji često svojim razmjerima i kompleksnošću nadilaze nacionalne okvireProtokol o kategorizaciji graničnih prijelaza (11. prosinca 2001.). Također je međunarodna razmjena su sklopljeni i zaštita klasificiranih podataka na navedeni način obuhvaćena i pojedinim zakonima koji uređuju neka područja rada državne uprave Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa (npr24. Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i sl). Sukladno Nacionalnom planu za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji za 2008. godinu donesen je cjeloviti paket zakonskih i podzakonskih propisa kojima se na jedinstven i cjelovit način uređuje područje informacijske sigurnosti: Zakon o tajnosti podataka („Narodne novine“ broj 79/07ožujka 2000.), Zakon o informacijskoj sigurnosti („Narodne novine“ broj 79/07), Zakon o sigurnosnim provjerama („Narodne novine“ broj 85/08), Uredba o mjerama informacijske sigurnosti („Narodne novine“ broj 46/08), Pravilnik o standardima sigurnosne provjere, Pravilnik o standardima fizičke sigurnosti, Pravilnik o standardima sigurnosti podataka, pravilnik o standardima organizacije i upravljanja područjem sigurnosti informacijskih sustava i Pravilnik o standardima sigurnosti poslovne suradnje. Donošenjem navedenih propisa stvoren je pravni temelj te su uspostavljeni strukovni standardi za odgovarajuće, cjelovito uređenje zaštite klasificiranih podataka, kako na unutarnjem tako i na međunarodnom planu. Sukladno rješenjima i standardima utvrđenim u spomenutim propisima, potpisan xx xxxx 19. prosinca 2008. godine u Tirani, Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka kojim se, u odnosima Republike Hrvatske i Republike Albanije stvara pravni okvir te uspostavljaju pravila uzajamne zaštite klasificiranih podataka, xxxx xx se odnositi na sve buduće ugovore o suradnji i klasificirane ugovore koje ugovorne stranke sklapajumeđusobnoj pomoći u carinskim pitanjima (27. srpnja 2000.). Ugovor o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima sklopljen xx xxxx uspostavljanja režima koji će olakšati i ubrzati obavljanje granične kontrole na graničnim prijelazima u cestovnom prometu. Pokazalo se da konfiguracija xxxxxx na pojedinim graničnim prijelazima, kao i financijska ušteda, u nekim slučajevima iziskuju djelovanje graničnih službi na zajedničkim lokacijama na teritoriju jedne od država. Ugovor se, temeljem odredbe o privremenoj primjeni, primjenjuje od xxxx potpisa, i dosad se pokazala puna opravdanost njegovog sklapanja. Sklopljenim Ugovorom definira se zona zajedničke lokacije, pravila obavljanja granične kontrole u zoni, izgradnja objekata i postavljanje opreme, a koji sadrže ili uključuju klasificirane podatkepredviđena je i izrada posebnih aneksa za svaku zonu zajedničke lokacije. Ugovorom se uređuju i druge pojedinosti od značaja za obavljanje granične kontrole na zajedničkoj lokaciji, kao i pitanje nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice (Međunarodnih policijskih snaga i Misije UN u BiH - xxxx pripadnika Europske policije) na graničnim prijelazima u zonama zajedničke lokacije na teritoriji Republike Hrvatske.