Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development, u daljnjem tekstu: IBRD) jedna je od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1945. godine u Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska punopravna je članica IBRD-a, od 25. veljače 1993. godine. IBRD je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica, od čega Republika Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Republike Hrvatske iznosi 276,62 milijuna USD, od xxxx xx uplaćeni kapital 17,29 milijuna USD, a kapital na poziv 259,33 milijuna USD. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, broj 89/92), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno xx xxx nadležno tijelo za suradnju s Grupacijom Svjetske banke, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Svjetske banke. Guverner za Republiku Hrvatsku u Svjetskoj banci po funkciji je ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra financija. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci IBRD-a kojoj je na čelu Nizozemska. Konstituenca koju zastupa Nizozemska uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Izvršni direktor nizozemske Konstituence u Svjetskoj banci xx Xxxxx Xxxxxxxxx (od 1. travnja 2013. godine). Redoviti sastanci Konstituence održavaju se xxx prije godišnjeg i proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monearnog xxxxx (u daljnjem tekstu: MMF). Predsjednik Svjetske banke Xxx Xxxx Xxx (Sjedinjene Američke Države) stupio je na dužnost 1. srpnja 2012. godine. Potpredsjednica Banke zadužena za Europu i Srednju Aziju xx Xxxxx Xxxx (od 24. rujna 2013. godine). Od 1. siječnja 1998. godine u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske xxxxx, xxxx xx 1. listopada 2001. godine prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenog 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska xxxxx xx preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku. Od 1. listopada 2010. godine funkciju voditelja Xxxxx preuzeo je Xxxxxxx X. Xxxx. Od rujna 2007. godine ...
Ocjena stanja. II.1.1. O Europskoj banci za obnovu i razvoj
II.1.2. O uspostavljanju institucionalnih odnosa
Ocjena stanja. Pristupanjem Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Republika Hrvatska je prihvatila obvezu prilagodbe svog nacionalnog zakonodavstva zakonodavstvu Europske unije. Ugovor o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma sastavljen je u Bruxellesu 2. veljače 2012. u jednom izvorniku, a na snagu je stupio na xxx xxxx su potpisnice položile svoje isprave o ratifikaciji, odobrenju ili prihvatu. Članstvo u Europskom stabilizacijskom mehanizmu (u daljnjem tekstu: ESM) otvoreno je i drugim članicama Europske unije koje pristupaju Ugovoru o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma na temelju zahtjeva za članstvo koji dotična država članica Europske unije podnese ESM-u, nakon stupanja na snagu odluke Vijeća Europske unije donesene u skladu s člankom 140. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o ukidanju njihovog odstupanja od uvođenja xxxx. Za svaku državu koja pristupa Ugovoru o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma, isti stupa na snagu dvadesetog xxxx xxxxx polaganja njezine isprave o pristupanju. Dioničari ESM-a isključivo su države europodručja. Svaka članica ESM-a sudjeluje u kapitalu ESM-a na temelju odgovarajućeg udjela svake države u ukupnom stanovništvu Europske unije i bruto domaćem proizvodu. ESM ima temeljni kapital od gotovo 705 milijardi xxxx, a kojeg sačinjava više od 80 milijardi xxxx uplaćenog kapitala (eng. paid in capital) koji su osigurale članice ESM-a i približno 624 milijarde xxxx kapitala na poziv (eng. callable capital). Uplaćeni kapital podupire financijsku snagu i visoku kreditnu sposobnost ESM-a kao izdavatelja obveznica i mjenica i ne koristi se u aktivnostima financijske pomoći državama članicama. U skladu s člankom 42. Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma, članice ESM-a xxxx xx xxxxx domaći proizvod (u daljnjem tekstu: BDP) po stanovniku (po tržišnim cijenama u eurima u godini koja neposredno prethodi njihovom pristupanju ESM-u) iznosi manje od 75% prosječnog BDP-a po stanovniku Europske unije prema tržišnim cijenama, mogu koristiti olakšicu u obliku privremene korekcije ključa za doprinose tijekom razdoblja od 12 xxxxxx nakon datuma usvajanja xxxx. Tijekom tog razdoblja, početni upisani kapitala članice ESM-a koja koristi korekcije je niži, što dovodi do privremeno nižeg uplaćenog kapitalnog doprinosa. Vijeće za ekonomske i financijske poslove Europske unije je 12. srpnja 2022. usvojilo: uredbu kojom se utvrdio definitivni tečaj konverzije kune u euro; odluku o prihvaćanju xxxx u Republici Hrvat...
Ocjena stanja. II.1.1. O Europskoj investicijskoj banci
II.1.2. O uspostavljanju institucionalnih odnosa
Ocjena stanja. 1.1. O Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj
1.2. O uspostavljanju institucionalnih odnosa
1. Hitan zajam za obnovu u iznosu 128 milijuna USD višenamjenski je zajam potpisan 26. lipnja 1994. godine kojim se financira obnova ratom razrušenih i oštećenih kuća, komunalne infrastrukture i ulaže se u sektor poljoprivrede s ciljem omogućavanja što bržeg povratka prognanika u njihove domove.
Ocjena stanja. Dana 22. svibnja 2019. godine, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, objavljena je Direktiva (EU) 2019/770 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga (u daljnjem tekstu: Direktiva o digitalnom sadržaju). Sukladno članku 24. stavku 1. Direktive o digitalnom sadržaju, države članice do 1. srpnja 2021. donose i objavljuju odredbe potrebne radi usklađivanja s predmetnom Direktivom, a koje se primjenjuju od 1. siječnja 2022. Svrha Direktive o digitalnom sadržaju je doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta uz istovremeno osiguravanje visokog stupnja zaštite potrošača utvrđivanjem zajedničkih pravila o određenim zahtjevima u pogledu ugovora između trgovaca i potrošača o isporuci digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga, posebno pravila o usklađenosti digitalnog sadržaja ili digitalne usluge s ugovorom, pravnim sredstvima u slučaju neusklađenosti ili neisporuke te načinima ostvarivanja tih pravnih sredstava, i preinaci digitalnog sadržaja ili digitalne usluge. Naime, u kontekstu digitalnih sadržaja i usluga, postoji pravna praznina u zakonodavstvu Europske unije, a u većini država članica nema posebnog nacionalnog zakonodavstva koje sveobuhvatno uređuje navedeno područje. Osim toga, i u onim segmentima u xxxxxx xx navedeno područje uređeno u određenim državama članicama Europske unije, pravna uređenja se razlikuju od države do države. Naime, u nekim državama članicama isporuka digitalnih sadržaja može biti uređena propisima o prodaji, u drugima propisima o uslugama ili najmu. Zbog tih razlika poduzeća imaju dodatne troškove, a potrošači manje povjerenja u prekograničnu kupnju. Direktiva o digitalnom sadržaju odnosi se na isporuku digitalnog sadržaja te obuhvaća: podatke koji se proizvode i isporučuju u digitalnom obliku (npr. glazba, internetski videozapisi itd.), usluge kojima se omogućuju stvaranje, obrada ili pohrana podataka u digitalnom obliku (npr. pohrana podataka u oblaku), usluge kojima se omogućuje razmjena podataka (npr. Facebook, YouTube itd.) te sve trajne nosače podataka koji xx xxxx isključivo kao nosači digitalnog sadržaja (npr. DVD-ovi). Over the top (XXX) interpersonalne komunikacijske usluge, paketi ugovora i obrada osobnih podataka također su uključeni u područje primjene Direktive o digitalnom sadržaju. Direktivom o digitalnom sadržaju prvi se put nudi prilika za rješavanje pitanja koje se tek počelo razvijati u zakonodavstvima nekih ...
Ocjena stanja. Europska banka za obnovu i razvoj (u daljnjem tekstu: EBRD) je najmlađa međunarodna financijska institucija osnovana u svibnju 1990. godine kako bi pomogla proces tranzicije država istočne i srednje Europe. EBRD je osnovalo trideset i devet država i dvije institucije - Europska investicijska banka i Europska unija. Danas EBRD broji 66 članica, od čega su 34 države korisnice njenih sredstava. EBRD posluje na komercijalnim načelima poslovanja, međutim Sporazumom o osnivanju EBRD-a zahtjeva od država korisnica sredstava poštivanje ne samo ekonomskih, nego i određenih političkih principa (kao što je razvoj demokracije i slobodnog tiska, nezavisnost sudstva, višestranačje itd.). Međusobni odnosi Republike Hrvatske i EBRD-a uređeni su Zakonom o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u EBRD-u (Narodne novine, broj 25/93). Po iznosu do sada odobrenih zajmova Republici Hrvatskoj i pruženoj tehničkoj pomoći, EBRD je jedan od najznačajnijih stranih financijskih izvora. Ukupna vrijednost odobrenih zajmova/ulaganja u Republiku Hrvatsku od 1994. godine do danas iznosi oko 3,3 milijarde eura za više od 160 projekata, čija ukupna vrijednost prelazi 8.4 milijardi eura. Prosječna godišnja vrijednost ulaganja sredstava EBRD-a u Republiku Hrvatsku iznosi oko 150 milijuna eura. Od ukupnog broja sklopljenih projekata dominiraju oni u privatnom sektoru (69%). Od 1994. godine s EBRD-om su potpisana 3 javna zajma (sveukupnog iznosa od oko 54 milijuna eura) i 20 zajmova uz državno jamstvo (sveukupnog iznosa od oko 667 milijuna eura). Financirana su sljedeća područja: prometna infrastruktura - 16 projekata; energetika-2 projekta; brodogradnja- 1 projekt; turizam- 1 projekt; lokalna infrastruktura i zaštita okoliša - 1 projekt; mala i srednja poduzeća - 1 projekt, nacionalne veletržnice - 1 projekt. Odlukom o pokretanju postupka ishođenja dodatnih sredstava putem zajma EBRD-a radi financiranja Projekta obnove infrastrukture luke Split i davanju suglasnosti za potpis Ugovora s odabranim ponuditeljem (klase: 022-03/14-04/76, ur.broja: 50301- 05/18-14-4, od 27. ožujka 2014. godine), prihvaćenje prijedlog Lučke uprave Split za pokretanje postupka ishođenja dodatnih sredstava putem zajma EBRD-a u iznosu od 5.600.000,00 eura radi financiranja Projekta obnove infrastrukture luke Split (Projekt izgradnje vanjskih vezova na lukobranu u Gradskoj luci Split), te je Lučka uprava Split ovlaštena da pokrene postupak ishođenja dodatnih sredstava putem zajma EBRD-a u iznosu od 5.600.000,00 eura. Ka...
Ocjena stanja. II.1.1. O Europskoj banci za obnovu i razvoj
1. studenoga 2018. na čelu Xxxxx je Direktorica za Hrvatsku Xxxxxxxx Xxxxxxx. Ukupna vrijednost zajmova/ulaganja EBRD-a u Republiku Hrvatsku iznosi oko 3,949 milijardi eura za financiranje 219 projekata. Vrijednost trenutnog portfelja EBRD-a u Republici Hrvatskoj iznosi oko 841 milijun eura od čega se 48 % odnosi na privatni sektor. Struktura portfelja po sektorima je slijedeća: financijske institucije 17 %; infrastruktura 59 %; industrija, poduzetništvo i agrobiznis 24 %. Vezano uz javni sektor, od 1994. s EBRD-om su potpisana tri javna zajma (sveukupnog iznosa od oko 56,28 milijuna eura) i 21 zajam uz državno jamstvo (sveukupnog iznosa od oko 884,61 milijuna eura).
II.1.2. Strategija EBRD-a za Republiku Hrvatsku
Ocjena stanja. II.1.1. O Europskoj investicijskoj banci
Ocjena stanja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development, u daljnjem tekstu IBRD) je jedna od međunarodnih financijskih institucija u okviru Grupacije Svjetske banke utemeljena u srpnju 1944. godine u Bretton Woodsu, SAD. Cilj IBRD-a je smanjivanje siromaštva u nedovoljno razvijenim zemljama i poticanje održivog gospodarskog razvoja. Danas IBRD broji 184 članica i tijekom 2003. fiskalne godine odobrila je zajmova u ukupnoj vrijednosti od 11,2 milijarde USD (odnosno kumulativno preko 383 milijarde USD). Republika Hrvatska postala je punopravnom članicom IBRD-a 25. veljače 1993. godine i posjeduje 2.293 dionice, odnosno ima glasačku snagu od 0,16% (stanje 30. lipanj 2003.). Do sada je s IBRD-om potpisano dvadeset i četiri dugoročna zajma u ukupnoj protuvrijednosti od preko 1,1 milijardu USD. Osim toga Republici Hrvatskoj su odobrene 33 darovnice čija ukupna vrijednost iznosi protuvrijednost oko 23 milijuna USD. Prema iznosu odobrenih zajmova i pruženoj tehničkoj pomoći Banka predstavlja najznačajniji izvor strane financijske potpore koja pridonosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske.