Common use of upravljački rizik Clause in Contracts

upravljački rizik. Rizik profitabilnosti (rizik zarade) jest rizik koji nastaje zbog neodgovarajućeg sastava i raspodjele zarade ili nemogućnost kreditne institucije da osigura odgovarajuću i konstantnu razinu profitabilnosti. Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okruženju i slično. Rizik financijske poluge je rizik koji proizlazi iz ranjivosti institucije zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana, uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom vrednovanja njezine preostale imovine. Upravljački rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zato što kreditna institucija zbog svoje veličine ima ograničen kapacitet za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola. Izdavatelj ostvaruje većinu svog prihoda od tzv. neto kamatnog prihoda, odnosno razlike između kamatnih stopa koje zaračunava na kreditne plasmane i kamatnih stopa koje plaća na izvore financiranja. Kamatne stope su osjetljive na mnoge faktore na koje Izdavatelj ne može utjecati, kao npr. inflacija, monetarna politika središnjih banaka i nacionalnih vlada, inovacija financijskih usluga, povećanje tržišne konkurencije, domaći i međunarodni gospodarski i politički uvjeti, kao i drugi faktori. Dok je faktor konkurentskog pritiska na marže prilično očit, promjene u razini kamatnih stopa mogu također utjecati na razliku (maržu) između kamatne stope koju kreditna institucija plaća za pozajmljivanje sredstava od deponenata i drugih zajmodavatelja i kamatne stope koju kreditna institucija zaračunava na zajmove koje odobrava svojim klijentima. Ukoliko se kamatna marža smanji, neto kamatni prihod se također smanjuje ukoliko Izdavatelj ne uspije to smanjenje kompenzirati sa povećanjem ukupnog iznosa sredstava koje pozajmljuje svojim klijentima. Monetarna politika ekstremno niske kamatne stope, popraćena sa kvantitativnim ublažavanjem, predstavlja dodatni izazov za stabilnost kamatne marže, budući da bi se potencijal za snižavanje kamatnih stopa na depozite mogao iscrpiti prije nego li kamatne stope na kreditne plasmane dosegnu ravnotežu. Nadalje, u okruženju vrlo niskih, ili čak negativnih kamatnih stopa, Izdavatelj će snositi povećane troškove održavanja regulatornog i bonitetnog zahtjeva za zaštitni sloj likvidnosti (tzv. liquidity buffer) koji se drži u gotovini i visoko likvidnoj imovini. Povećanje stopa na kreditne plasmane klijentima također može negativno utjecati na kamatni prihod ukoliko će takvo povećanje stopa imati za posljedicu smanjenje volumena kreditnog portfelja Izdavatelja. Iz konkurentskih razloga, Izdavatelj može također odlučiti povisiti kamatne stope koje plaća na depozite bez da bude u mogućnosti istovremeno povećati kamatne stope na kreditne plasmane, što za posljedicu može imati smanjenje neto kamatne marže. U konačnici, ročna neusklađenost izvora financiranja i plasmana u bilo kojem trenutku bi, u slučaju promjena kamatnih stopa, mogla dovesti do smanjenja neto kamatne marže Izdavatelja i imati negativne posljedice na njegov neto kamatni prihod te time i na poslovanje, poslovne rezultate i financijski položaj.

upravljački rizik. Rizik profitabilnosti (rizik zarade) jest rizik koji nastaje zbog neodgovarajućeg sastava i raspodjele zarade ili nemogućnost kreditne institucije da osigura odgovarajuću i konstantnu razinu profitabilnosti. Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okruženju i slično. Rizik financijske poluge je rizik koji proizlazi iz ranjivosti institucije zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana, uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom vrednovanja njezine preostale imovine. Upravljački rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zato što kreditna institucija zbog svoje veličine ima ograničen kapacitet za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola. Izdavatelj ostvaruje većinu svog prihoda od tzv. neto kamatnog prihoda, odnosno razlike između kamatnih stopa koje zaračunava na kreditne plasmane i kamatnih stopa koje plaća na izvore financiranja. Kamatne stope su osjetljive na mnoge faktore na koje Izdavatelj ne može utjecati, kao npr. inflacija, monetarna politika središnjih banaka i nacionalnih vlada, inovacija financijskih usluga, povećanje tržišne konkurencije, domaći i međunarodni gospodarski i politički uvjeti, kao i drugi faktori. Dok je faktor konkurentskog pritiska na marže prilično očit, promjene u razini kamatnih stopa mogu također utjecati na razliku (maržu) između kamatne stope koju kreditna institucija plaća za pozajmljivanje sredstava od deponenata i drugih zajmodavatelja i kamatne stope koju kreditna institucija zaračunava na zajmove koje odobrava svojim klijentima. Ukoliko se kamatna marža smanji, neto kamatni prihod se također smanjuje ukoliko Izdavatelj ne uspije to smanjenje kompenzirati sa povećanjem ukupnog iznosa sredstava koje pozajmljuje svojim klijentima. Monetarna politika ekstremno niske kamatne stope, popraćena sa kvantitativnim ublažavanjem, predstavlja dodatni izazov za stabilnost kamatne marže, budući da bi se potencijal za snižavanje kamatnih stopa na depozite mogao iscrpiti prije nego li kamatne stope na kreditne plasmane dosegnu ravnotežu. Nadalje, u okruženju vrlo niskih, ili čak negativnih kamatnih negativnih, stopa, Izdavatelj će snositi povećane troškove održavanja regulatornog i bonitetnog zahtjeva za zaštitni sloj likvidnosti (tzv. liquidity buffer) koji se drži u gotovini i visoko likvidnoj imovini. Povećanje stopa na kreditne plasmane klijentima također može negativno utjecati na kamatni prihod ukoliko će takvo povećanje stopa imati za posljedicu smanjenje volumena kreditnog portfelja Izdavatelja. Iz konkurentskih razloga, Izdavatelj može također odlučiti povisiti kamatne stope koje plaća na depozite bez da bude u mogućnosti istovremeno povećati kamatne stope na kreditne plasmane, što za posljedicu može imati smanjenje neto kamatne marže. U konačnici, ročna neusklađenost izvora financiranja i plasmana u bilo kojem trenutku bi, u slučaju promjena kamatnih stopa, mogla dovesti do smanjenja neto kamatne marže Izdavatelja i imati negativne posljedice na njegov neto kamatni prihod te time i na poslovanje, poslovne rezultate i financijski položaj.položaj.‌‌‌‌